FK Željezničar Sarajevo

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.3</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3849160</id>
      <parentid>3848674</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T23:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3849160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45152" sha1="l4o0164u5vrvc8mdmbuu4y2bm425vst" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 160px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.146&lt;ref&gt;{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Sanin Mirvić]]
| Trener                      = ''Upražnjeno''
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2025/2026.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

==== [[UEFA Intertoto kup]] ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 16. februara 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 16. 2. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 16. 2. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=NGA|ime=[[Edwin Odinaka]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BRA|ime=[[João Erick]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BUG|ime=[[Patrik-Gabriel Galchev]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=60|nac=SAD|ime=[[Santiago Garcia]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>l4o0164u5vrvc8mdmbuu4y2bm425vst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brčko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1573</id>
    <revision>
      <id>3849178</id>
      <parentid>3832685</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T02:40:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27064" sha1="k34424hv3t4a512tyjagfcu2duqd6ya" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Brčko
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               =
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 290
| border                   = infobox
| perrow                   = 1/2/2/2
| caption_align            = center
| image1                   = Brčko noću.jpg
| image2                   = Brčansko šetalište.jpg
| image3                   = Brcko - panoramio.jpg
| image4                   = Fontana - simbol grada.jpg
| image5                   = A Small Church in Brčko, Bosnia and Herzegovina..jpg
| image6                   = Atik Savska džamija Brčko2.png
| image7                   = 15 KUČUKALIĆA MOST I Islahijet.jpg
}}
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: panorama grada Brčko, glavno šetalište i austrougarske zgrade, simbol grada “Fontana”, crkva, [[Savska (Atik) džamija|Savska džamija]], Kučukalića most i zgrada Islahijet.
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  =
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = Brčko municipality.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| koordinate                 = {{coord|44|52|43.5|N|18|48|36.2|E|type:city|display=inline,title}}
| distrikt                   = [[Brčko distrikt|Brčko]]
| općina                     =
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| gradonačelnik              = [[Siniša Milić]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=O gradonacelniku?|url=http://kg.bdcentral.net/Content/Read/o-gradonacelniku?lang=hr|access-date=3. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_ukupno            =
| površina_naselja           = 23.67
| površina_općine            = 493.60
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        =
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 39893
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 83516
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       = Brčak
| poštanski_broj             = 76100
| pozivni_broj               = (+387) 49
| matični_broj_naselja       = 300136&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 30163
| veb-sajt                   = {{URL|bdcentral.net}}
| fusnote                    =
}}
[[Datoteka:Brcko - Etnicki sastav po naseljima 1991.gif|mini|260px|Naseljena mjesta općine Brčko, popis 1991.]]
[[Datoteka:Brcko - Etnicki sastav po naseljima 2013 1.gif|mini|258x258piksel|Naseljena mjesta općine Brčko, popis 2013.]]
[[Datoteka:Brčko-panorama.jpg|mini|250px|desno|Panorama Brčkog]]
[[Datoteka:Брчанска Вијећница.jpg|mini|250px|desno|Zgrada gradske vijećnice u Brčkom, juli 2018.]]
'''Brčko''' je [[grad]] u sjeverno-istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]].
Brčko je istovremeno i centar [[Brčko distrikt|Distrikta Brčko]] zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], niti entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni [[Međunarodni supervizor za Brčko|supervizor Brčko distrikta]] je [[Louis Crishock|Louis J. Crishock]].

== Historija ==
Historija Brčkog obuhvata razvoj Brčkog od prahistorijskih tragova na širem prostoru današnjeg [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta]], preko srednjovjekovnih spomena i osmanskog razdoblja, do savremenog perioda u kojem je grad postao administrativno središte distrikta. Zbog položaja na desnoj obali [[Sava|Save]], uz ušće [[Brka|Brke]], Brčko se razvilo kao riječna skela, trgovačko i saobraćajno čvorište te važna veza između [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], [[Semberija|Semberije]] i šireg panonskog prostora.&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/brcko|title=Brčko|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Najstariji poznati pisani spomen Brčkog, pod oblikom imena ''Barkaz'', veže se za povelju ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda]] iz 1422. godine.&lt;ref name=&quot;TOBrcko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://tobrcko.com/en/about-brcko/|title=About Brčko|website=Turistička organizacija Brčko distrikta BiH|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U kasnijim izvorima javljaju se i oblici ''Brčki'' i ''Brčka'', što upućuje na dug kontinuitet toponima i njegovih varijanti u administrativnim i lokalnim tradicijama.&lt;ref name=&quot;TOBrcko2&quot; /&gt;

Za srednjovjekovni period naročito su važni arheološki lokaliteti na širem prostoru današnjeg Brčko distrikta. Lokalitet Zidine u [[Gornja Skakava|Gornjoj Skakavi]], proglašen nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], sadrži ostatke sakralnih objekata od predromaničkog do kasnog srednjeg vijeka, uključujući romaničku crkvu iz XIII stoljeća, gotičku samostansku crkvu iz prve polovine XIV stoljeća, nekropolu i [[Stećak|stećke]].&lt;ref name=&quot;ZidineKons&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Brcko_arheo%20lokalitet%20Skakava%20BOS.pdf|title=Brčko_arheo lokalitet Skakava BOS.pdf|website=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=4. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241204030042/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Brcko_arheo%20lokalitet%20Skakava%20BOS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZidineTO&quot;&gt;{{cite web|url=https://tobrcko.com/en/case/zidine-gornja-skakava/|title=Zidine, Gornja Skakava|website=Turistička organizacija Brčko distrikta BiH|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Novija historiografska i arheološka istraživanja ukazala su i na značaj lokaliteta starog crkvišta u selu [[Bijela (Brčko)|Bijela]], odnosno u zaseoku Bijeli Potok. U radu Marka Matolića iz 2019. objavljeni su podaci o ranije neevidentiranom arheološkom lokalitetu – crkvištu u selu Bijeli Potok kraj Bijele u Distriktu Brčko; autor pretpostavlja da se taj lokalitet može povezati sa spomenom crkve sv. Marije kod sela Bili Potok u osmanskim defterima iz 16. stoljeća i starijom franjevačkom tradicijom na tom području.&lt;ref name=&quot;Matolic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/39404700/STARO_CRKVI%C5%A0TE_U_SELU_BIJELI_POTOK_KRAJ_BIJELE_BR%C4%8CKO_DISTRIKT_Gra%C4%8Dani%C4%8Dki_glasnik_Godina_XXIV_Broj_47_2019_|title=STARO CRKVIŠTE U SELU BIJELI POTOK KRAJ BIJELE (BRČKO DISTRIKT) (Gračanički glasnik, Godina XXIV, Broj 47/2019)|last=Matolić|first=Marko|year=2019|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Osmansko razdoblje ===
Iako se Brčko u pisanim izvorima javlja još u srednjem vijeku, pouzdaniji opisi naselja postaju češći u ranom novom vijeku. U opisu bosanskog pašaluka s početka XVII stoljeća Brčko se navodi kao manje mjesto s približno 200 kuća, tada u sastavu [[tuzla]]nskog kadiluka i [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]].&lt;ref name=&quot;EUBD22&quot;&gt;{{cite web|url=https://eubd.edu.ba/istorijski-razvoj-brckog/|title=Istorijski razvoj Brčkog|website=Evropski univerzitet Brčko distrikt|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom vlašću]] Brčko se razvijalo kao skela i prijelaz preko Save. Stanovnici su, prema lokalnim i historiografskim izvorima, bili oslobođeni pojedinih daća i obaveza, ali su zauzvrat imali dužnost prevoza ljudi i robe preko rijeke, što govori o ranom saobraćajnom značaju mjesta.&lt;ref name=&quot;EUBD22&quot;/&gt; Jezgro varoši oblikovalo se oko Atik mahale i prve gradske džamije, koja se u lokalnoj tradiciji datira oko sredine 17. stoljeća.&lt;ref name=&quot;EUBD22&quot;/&gt;

Tokom osmanskog perioda Brčko je izraslo iz manjeg pograničnog naselja u važniju varoš s trgovačkom i prometnom funkcijom. Grad razvijao pod turskom vlašću kao skela, a da je od 1851. godine postao samostalan kadiluk.&lt;ref name=&quot;Proleksis2&quot;&gt;{{cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/12669/|title=Brčko|website=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U 19. stoljeću grad je pretrpio i razaranja; lokalna predaja i kasniji prikazi bilježe da je Brčko gotovo potpuno izgorjelo 1852. godine.&lt;ref name=&quot;TOBrcko2&quot; /&gt;

=== Austrougarska uprava ===
Poslije [[Austro-Ugarska|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] 1878. godine Brčko je ušlo u period ubrzane administrativne, saobraćajne i urbane modernizacije.&lt;ref name=&quot;Proleksis2&quot; /&gt; Zahvaljujući riječnom pristaništu i povoljnom položaju prema [[Slavonija|Slavoniji]] i unutrašnjosti sjeveroistočne Bosne, grad je dodatno ojačao svoju trgovačku funkciju. Iz tog vremena potječe i dio prepoznatljivog urbanog sloja grada, dok enciklopedijski izvori kao važnije spomenike navode pravoslavnu crkvu iz 1864. i Bijelu džamiju iz 1881. godine.&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot; /&gt;

Austrougarsko razdoblje obilježilo je snažnije uključivanje Brčkog u modernu upravnu i privrednu mrežu Bosne i Hercegovine. Savremena historiografska literatura taj period izdvaja kao posebnu etapu u razvoju grada i njegove lokalne uprave.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/brcko-u-periodu-austrougarske-uprave-1878-1918|title=Brčko u periodu austrougarske uprave (1878–1918)|website=Historiografija.ba|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== U 20. stoljeću ===
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine Brčko je ušlo u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postalo je dio [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u okviru [[SFRJ]]. U tom periodu grad se razvijao kao industrijsko, trgovačko i obrazovno središte sjeveroistočne Bosne, oslanjajući se na luku, željezničke i cestovne veze te poljoprivredno zaleđe [[Bosanska Posavina|Posavine]] i [[Semberija|Semberije]].&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot; /&gt;

=== Rat 1992–1995. i arbitraža ===
Zbog svog strateškog položaja Brčko je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bilo jedno od najspornijih područja u zemlji. Prema materijalima [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ/ICTY), srpske snage su u aprilu 1992. preuzele kontrolu nad općinom, nakon čega je uslijedila sistematska kampanja protiv nesrpskog stanovništva, uključujući protjerivanja, zatočenja, ubistva i zlostavljanja civila, posebno u logoru ''Luka''.&lt;ref name=&quot;ICTYBrcko2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/brcko|title=Bridging the Gap – Brčko, Bosnia and Herzegovina|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

==== Logor Luka ====
U predmetu protiv [[Ranko Češić|Ranka Češića]] MKSJ je utvrdio da su u logoru ''Luka'', gdje su od maja do početka jula 1992. bili zatočeni muslimanski i hrvatski civili, počinjeni i ubistva i [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|seksualno zlostavljanje]].&lt;ref name=&quot;ICTYCesicPressBrcko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-ranko-cesic|title=Judgement in the Case the Prosecutor v. Ranko Češić|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYCesicJudgementBrcko&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/cesic/tjug/en/ces-tj040311e.pdf|title=Prosecutor v. Ranko Češić, Sentencing Judgement|date=11. 3. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U istoj presudi MKSJ je naveo da je Češić oko 11. maja 1992. u logoru Luka, pod prijetnjom oružjem, prisilio dvojicu braće-zatočenika da jedan nad drugim vrše seksualni čin pred drugim osobama.&lt;ref name=&quot;ICTYCesicJudgementBrcko&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYBrckoOutreach&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/file/Outreach/Bridging_the_Gap/brcko_en.pdf|title=Brčko: Bridging the Gap Between the ICTY and Communities in Bosnia and Herzegovina|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] seksualno nasilje potvrđeno je na području Brčkog u predmetu protiv Stojana Petrovića. Sud BiH je u prvostepenoj presudi od 20. decembra 2023, potvrđenoj drugostepenom presudom 18. aprila 2024, utvrdio da je optuženi tokom 1992. na području općine Brčko počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pri čemu je u obrazloženju apelacione presude posebno navedeno postupanje prema oštećenoj označenoj kao „CR 3“.&lt;ref name=&quot;BiHPetrovicCase&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2192|title=Stojan Petrović S1 1 K 038509 21 Kro|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BiHPetrovicAppeal&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Open/13543?n=part1_Stojan+Petrovic+-+drugostepena+presuda+18+04+2024_A.pdf|title=Drugostepena presuda u predmetu Stojan Petrović|date=18. 4. 2024|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Brčko distrikt ===
[[Dejtonski mirovni sporazum]] iz 1995. godine nije konačno riješio status Brčkog, nego je predvidio poseban arbitražni postupak za sporni dio međuentitetske linije razgraničenja.&lt;ref name=&quot;Schreuer2&quot;&gt;{{cite journal|last=Schreuer|first=Christoph|year=1999|title=The Brčko Final Award of 5 March 1999|journal=Leiden Journal of International Law|volume=12|issue=3|pages=575–581|doi=10.1017/S0922156599000291}}&lt;/ref&gt; Konačnom odlukom Arbitražnog tribunala od 5. marta 1999. uspostavljen je samoupravni [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikt]] kao posebna jedinica pod suverenitetom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], izvan neposredne vlasti oba entiteta.&lt;ref name=&quot;FinalAward2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/final-award/|title=FINAL AWARD|date=5. 3. 1999|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Institucionalno ustrojstvo distrikta dodatno je operacionalizirano 8. marta 2000, kada je stupio na snagu Statut Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, čime je uspostavljena početna organizacija njegovih institucija.&lt;ref name=&quot;Statut2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/supervisory-order-amending-the-statute-of-the-brcko-district-of-bosnia-and-herzegovina/|title=Supervisory Order Amending the Statute of the Brcko District of Bosnia and Herzegovina|date=21. 12. 2009|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Na mrežnim stranicama supervizije za Brčko zabilježeno je da je 8. marta 2000. objavljena i posebna supervizorska odluka o uspostavi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?m=2000|title=2000|website=Brčko Supervision|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Međunarodna supervizija nad distriktom trajala je godinama nakon rata. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] objavio je da je 31. augusta 2012. zatvoren ured u Brčkom, a supervizor suspendirao svoje funkcije, iako je pravni okvir konačne arbitražne odluke ostao na snazi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ohr.int/brko-supervisor-roderick-moore-suspends-functions/|title=Brčko Supervisor Roderick Moore Suspends Functions|date=31. 8. 2012|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.brckosupervizija.ba/web/?page_id=11|title=The Story of Brcko|website=Brčko Supervision|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Značaj ===
Historijski razvoj Brčkog pokazuje kontinuitet grada kao pograničnog, riječnog i trgovačkog središta. Njegov položaj na Savi odredio je i osmansku skelsku funkciju, i austrougarsku modernizaciju, i strateški značaj u ratu 1992–1995, kao i poslijeratnu odluku da grad dobije poseban administrativno-pravni status unutar Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HEBrcko2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;FinalAward2&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Brčkog|Spisak naseljenih mjesta u općini Brčko}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Brčko imala je 87.627 stanovnika, raspoređenih u 59 naselja.

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brčko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 30163
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 83516
| g2013_muskarci           = 41250
| g2013_zene               = 42266
| g2013_bosnjaci           = 35381
| g2013_srbi               = 28884
| g2013_hrvati             = 17252
| g2013_bosanci            = 174
| g2013_romi               = 490
| g2013_muslimani          = 169
| g2013_bosanciihercegovci = 50
| g2013_albanci            = 105
| g2013_jugosloveni        = 67
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 31
| g2013_turci              = 3
| g2013_slovenci           = 9
| g2013_pravoslavci        = 52
| g2013_makedonci          = 25
| g2013_nisu_izjasnili     = 522
| g2013_nepoznato          = 100
| g1991_ukupno             = 87627
| g1991_muslimani          = 38617
| g1991_srbi               = 18128
| g1991_hrvati             = 22252
| g1991_jugosloveni        = 5731
| g1981_ukupno             = 82768
| g1981_muslimani          = 32434
| g1981_srbi               = 16707
| g1981_hrvati             = 23975
| g1981_jugosloveni        = 8342
| g1981_slovenci           = 23
| g1981_crnogorci          = 87
| g1981_albanci            = 116
| g1981_madari             = 16
| g1981_romi               = 6
| g1981_makedonci          = 29
| g1971_ukupno             = 74771
| g1971_muslimani          = 30181
| g1971_srbi               = 17709
| g1971_hrvati             = 24925
| g1971_jugosloveni        = 1086
| g1971_slovenci           = 33
| g1971_crnogorci          = 112
| g1971_albanci            = 122
| g1971_madari             = 16
| g1971_romi               = 7
| g1971_makedonci          = 27
| g1991_muskarci           = 43740
| g1991_zene               = 43887
| g1961_ukupno             = 62952
| g1961_muslimani          = 16484
| g1961_srbi               = 17897
| g1961_hrvati             = 21994
| g1961_jugosloveni        = 5904
| g1961_slovenci           = 71
| g1961_crnogorci          = 326
| g1961_albanci            = 83
| g1961_madari             = 27
| g1961_romi               = 4
| g1961_makedonci          = 45
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Brčko ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brčko
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 300136
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 39893
| g2013_muskarci           = 19094
| g2013_zene               = 20799
| g2013_bosnjaci           = 17489
| g2013_srbi               = 19420
| g2013_hrvati             = 1457
| g2013_bosanci            = 138
| g2013_romi               = 333
| g2013_muslimani          = 111
| g2013_bosanciihercegovci = 44
| g2013_albanci            = 77
| g2013_jugosloveni        = 60
| g2013_crnogorci          = 31
| g2013_turci              = 2
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_pravoslavci        = 44
| g2013_makedonci          = 24
| g2013_nisu_izjasnili     = 466
| g2013_nepoznato          = 38
| g1991_ukupno             = 41406
| g1991_muslimani          = 22994
| g1991_srbi               = 8253
| g1991_hrvati             = 2894
| g1991_jugosloveni        = 5211
| g1981_ukupno             = 31437
| g1981_muslimani          = 16725
| g1981_srbi               = 5532
| g1981_hrvati             = 2157
| g1981_jugosloveni        = 6351
| g1981_slovenci           = 19
| g1981_crnogorci          = 65
| g1981_albanci            = 86
| g1981_madari             = 13
| g1981_romi               = 5
| g1981_makedonci          = 16
| g1971_ukupno             = 25337
| g1971_muslimani          = 15651
| g1971_srbi               = 5481
| g1971_hrvati             = 2663
| g1971_jugosloveni        = 952
| g1971_slovenci           = 25
| g1971_crnogorci          = 82
| g1971_albanci            = 115
| g1971_madari             = 16
| g1971_romi               = 6
| g1971_makedonci          = 19
| g1991_muskarci           = 20217
| g1991_zene               = 21189
| g1961_ukupno             = 17949
| g1961_muslimani          = 5431
| g1961_srbi               = 5260
| g1961_hrvati             = 2472
| g1961_jugosloveni        = 4250
| g1961_slovenci           = 55
| g1961_crnogorci          = 278
| g1961_albanci            = 65
| g1961_madari             = 21
| g1961_romi               = 4
| g1961_makedonci          = 35
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Azizija dzamija brcko Brezovo Polje 05.jpg|mini|200px|desno|[[Azizija džamija (Brčko)|Džamija Azizija]] u Brčkom]]
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Brčkom}}

== Znamenitosti ==
Gradska vijećnica u Brčkom predstavlja jedan od najznačajnijih objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Izgradnja gradske vijećnice u Brčkom započela je 1890. godine i svi radovi na objektu završeni su 1892. godine. Njena izgradnja trajala je 14 mjeseci i osamnaest dana. Projektant Vijećnice je Ćiril Metod Iveković, koji je od 1890. radio kao arhitekt u Zemaljskoj vladi u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Povjeravanje posla službenom arhitekti Zemaljske vlade, koji će kasnije projektirati i [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]] u Sarajevu.

Prvobitno je u Vijećnici bila smještena općina, zatim pošta, telegraf, Savska kapetanija, te gradska biblioteka. Sada se u Vijećnici nalaze kancelarija gradonačelnika i gradska galerija. Arhitektonske vrijednosti objekta, njegov značaj u urbanom miljeu Brčkog, i u miljeu bosanskohercegovačke graditeljske baštine, stilske osobenosti, predodređuju odnos prema tom objektu kao prema spomeniku arhitekture. Od 2004. gradska vijećnica se nalazi na popisu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

== Sport ==
U gradu postoji nekoliko sportskih klubova poput: [[FK Jedinstvo Brčko|FK Jedinstvo]], [[FK Lokomotiva Brčko|FK Lokomotiva]], [[RK Lokomotiva Brčko|RK Lokomotiva]].

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|2}}
* [[Edo Maajka]], reper
* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Mensur Peljto]], bokser
* [[Midhat Begić]], historičar književnosti
* [[Mladen Filipović]], slikar
* [[Mladen Petrić]], nogometaš
* [[Nataša Vojnović]], manekenka
* [[Nijaz Abadžić]], novinar
* [[Rizah Štetić]], slikar
* [[Safet Pašalić]], glumac
* [[Edvin Ćudić|Edvin Kanka Ćudić]], aktivist za ljudska prava
* [[Seid Hasanefendić]], slikar
* [[Slavko Medunić]], slikar
* [[Šekib Mujanović]], pjevač
* [[Vesna Pisarović]], pjevačica
* [[Žarko Milenić]], književnik i književni prevodilac
{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Azizija džamija (Brčko)|Azizija (Brčko)]]
* [[Savska (Atik) džamija]]
* [[Vijećnica u Brčkom]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brčko}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[https://web.archive.org/web/20160321191554/http://www.bdcentral.net/ Zvanični sajt Vlade distrikta Brčko]
*[http://skupstinabd.ba/ba/index.html Zvanični sajt Skupštine distrikta Brčko]
*[http://www.brcko.co.ba/ Panorame distrikta Brčko]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Brčko}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Brčko distrikt|*]]
[[Kategorija:Brčko|*]]</text>
      <sha1>k34424hv3t4a512tyjagfcu2duqd6ya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijeljina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1574</id>
    <revision>
      <id>3849125</id>
      <parentid>3823407</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T20:19:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34841" sha1="l7jg44iyzvu9zxck093bqrpmo4xc4ua" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Bijeljina
| službeno_ime               = Grad Bijeljina
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| total_width              = 290
| border                   = infobox
| perrow                   = 1/2/2/2
| caption_align            = center
| image1                   = Bijeljina1.jpg
| image2                   = Opština (22).jpg
| image3                   = Grad Bijeljina (41).jpg
| image4                   = Crkva Sv.Đorđa.jpg
| image5                   = Atik (Carska) džamija u Bijeljini.jpg
| image6                   = Muzej Semberije (16).jpg
| image7                   = Manastir Sv. Petke 08.jpg
}}
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: panorama, zgrada općine, Semberska banka, crkva sv. Đorđa, [[Atik džamija]], Muzej Semberije, Manastir sv. Petke.
| slika_veličina             = 
| slika_zastava              = Flag of Bijeljina, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_grb                  = Grb Bijeljine.png
| slika_karta                = Bijeljina municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Grad Bijeljina u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|45|23.6|N|19|12|55.8|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| površina_naselja           = 28.24
| površina_grada             = 734.08
| nadmorska_visina           = 90
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 42278
| stanovništvo_grad          = 107715
| stanovništvo_demonim       = Bijeljinac
| gradonačelnik              = Ljubiša Petrović&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/29/0|title=Lokalni izbori 2024 - Bijeljina|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| poštanski_broj             = 76 300
| pozivni_broj               = (+387) 55
| matični_broj_naselja       = 200891&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20036
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.gradbijeljina.org/}}
}}
'''Bijeljina''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Površina grada je 734,08&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a ukupni broj stanovnika iznosi 107.715 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popis 2013]]). Grad je kao središte plodne ravnice [[Semberija|Semberije]] jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom.

== Historija ==
Bijeljina se prvi put spominje 1446. godine. Od [[Zvornik]]a je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je išao za [[Mačva|Mačvu]], Mitrovicu i Hok. [[Franjevci|Franjevački]] samostan Svete Marije, u poljima u okolini Bijeljine, spominje se 1514. godine. Tom razdoblju pripadaju trinaest [[stećak]]a, od kojih su dva dekorisana a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. U zaseoku Mitrovićima, selo Gornji Dragaljevac, na dva lokaliteta nalaze se tri stećka, od kojih je jedan ukrašen motivima biljne stilizacije i predstavom životinje; kao takav prenijet je na zgradu dragaljevačke osnovne škole. U osmanlijskom dobu župa Bijeljina pripada nahiji [[Koraj]]. Kao sjedište kadiluka pominje se 1634. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarske okupacije]] i u ratu 1876. grad je mnogo stradao.

Od islamskih sakralnih objekata, posebno se ističe Sultan Sulejmanova ili [[Atik džamija]], zanimljiva po tome što njena [[munara]] ima dva [[šerefet]]a. Sagrađena je na temeljima starije, prije 1566. sagrađene istoimene džamije koja je bila teško oštećena u napadu austro-ugarske vojske 1716. godine i sve do 1739. godine je korištena kao [[crkva]]. Nakon obnove 1893. godine spada među ljepše i prostranije sakralne islamske građevine u Bosni i Hercegovini. [[Muhamed Nedžihi-pašina džamija]] sagrađena je 1839/1840. Manji objekat sa drvenom munarom, [[Salihbegovića džamija]], potiče iz 1875/76 godine. [[Hrpića džamija]] ima kamenu munaru. Od pravoslavnih sakralnih objekata posebno se ističe Pravoslavni manastir sa crkvom Svete Trojice ([[Manastir Tavna]]); nalazi se na izvoru rječice Tavne, 18 kilometara od Bijeljine.
[[Datoteka:Bijeljina, centar grada.jpg|mini|Šahovski park u centru grada]]
[[Datoteka:Atik bijeljina.jpg|mini|desno|250px|Trg u Bijeljini]]
Sjeveroistočni ugao Bosne odavno se zove [[Semberija]]. [[Hamdija Kreševljaković]] je smatrao da je naziv Semberija u vezi sa rodom osmanlijske vojske koji se, kako navodi, zvao ''zemberi'' (strijelci). Riječ zemberek je perzijskog porijekla i znači: opruga, [[spirala]]. Prema Abdulahu Skaljiću, to je neka vrsta puške ili topa sa zemberekom. Prema tome naziv Semberija mogao je postati samo u osmanlijsko vrijeme, ne prije prve polovine 16. vijeka, a smatra se da su u tom kraju živjeli vojnici [[janjičari]] - [[zemberdžije]]. Bijeljina, grad u Semberiji, spominje se prvi put u vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] 1634. godine kao sjedište kadiluka. [[Evlija Čelebija]] je ostavio zapis: ''&quot;Kasaba Bijeljina je vojvodaluk (i) pašin domen (hass) na teritoriju zvorničkog sandžaka (...) Ta kasaba nalazi se na vrlo plodnom i žitorodnom velikom polju koje obiluje travom i vodom. Ona ima pet [[mahala]], sa pet stotina lijepih, daskom pokrivenih kuća, prizemnih i na sprat. U svakoj kući ima živa voda. U [[bašča]]ma na hiljade divnih ptičijih melodija osvježavaju ljudsku dušu i okrjepljuju čovječije zdravlje. Od svih boljih kuća ističe se veliki odžak Alipaše Čengića, koji je pokriven kao rubin crvenim crijepom. To je tako dobar dvor (...) da mu u svoj Bosni nema ravna. U blizini tog saraja nalazi se jedan gaj u kome se ogromna stabla uzdižu do neba (...) Klima je prijatna i tu ima svakovrsnog voća koje je na glasu.&quot;''{{izvor}}

Bijeljinsko utvrđenje sastojalo se od sarampova - hendeka, odnosno rova sa palisadama (parmakluk) oko kamenih objekata: džamije sultana Sulejmana II i hamama koji je bio kraj džamije. Osim toga tu su bile i dvije spahijske kule nastale u 17. stoljeću. Austro-ugari su u septembru 1716. godine napali Bijeljinu, čiji su stanovnici pružili jak otpor. Kako nisu imali tvrđave branili su se iz džamije i hamama koji su bili ozidani od tesanog kamena. Neprijatelj je topovima znatno oštetio obje te zgrade. Jednu je spahijsku kulu lagumom djelomično razorio, a drugu oštetio. Bijeljina je tada pala pod vlast Austro-ugarske, koja je grad napustila tek 1739. godine, poslije još jednog austro-osmanlijskog rata. Nakon ponovnog uspostavljanja osmanlijske vlasti u Bijeljini opet nije bio sagrađen utvrđeni grad nego je onaj sarampov obnovljen. Takav je sarampov bio i u [[Janja|Janji]]. Za vrijeme osmanlijske uprave Bijeljina je bila poznata po velikom broju trgovaca i obrtnika raznih specijalnosti. Godine 1868. Bijeljina je spojena telegrafskom žicom sa [[Tuzla|Tuzlom]] i [[Sarajevo]]m. Bijeljinu su u vrijeme srpsko-osmanlijskog rata 1876/1877. opsjedale jedinice srbijanske drinske vojske. Ta drinska vojska (20.000 pripadnika) najprije je zauzela [[Mali Zvornik]] i Sakar, a zatim je preko Bujuklića ade prešla na ovu stranu i napala Bijeljinu. Zahvaljujući jakom otporu i dobroj organizaciji Bošnjaka i osmanlijske vojske, srbijanske jedinice pretrpjele su gubitke i morale su se povući neobavljena posla.

[[Zvornik]] i Bijeljina su bila jedina veća mjesta iz Bosne koja su ušla u sastav ustaničke Srbije za vrijeme [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] (1804–1813). {{izvor}}

=== Austrougarsko doba ===
Austrougarska vojska ušla je u Bijeljinu 20. septembra 1878. godine nakon čega je grad uključen u novu upravnu i administrativnu strukturu Monarhije. U upravnom pogledu Bijeljina je postala kotarsko središte u sastavu okruga [[Donja Tuzla]], a nova vlast je u grad uvela moderniji činovnički aparat, uređenije općinske službe i sistematičnije prostorno planiranje.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot;&gt;{{cite journal|last=Božić|first=Jelena|year=2015|title=Prilog proučavanju graditeljskog nasljeđa Bijeljine s posebnim osvrtom na austrougarski period|url=https://www.academia.edu/28694149/Prilog_prou%C4%8Davanju_graditeljskog_naslije%C4%91a_Bijeljine_s_posebnim_osvrtom_na_austrougarski_period|journal=Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske|volume=VII|issue=7|pages=149–169|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Austrougarski period bio je ključan za modernu urbanizaciju Bijeljine. Prema istraživanjima o graditeljskom nasljeđu grada, upravo su posljednje decenije 19. i početak 20. stoljeća ostavile presudan trag u formiranju njegovog savremenog urbanog izgleda.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Između 1879. i 1910. broj stanovnika Bijeljine povećan je sa 6.090 na 10.061, što svjedoči o snažnom demografskom rastu i jačanju gradskih funkcija.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Modernizacija se ogledala u razvoju školstva, saobraćaja, poštanskih i finansijskih ustanova, kao i u novoj javnoj arhitekturi. Godine 1880. otvorena je komunalna osnovna škola, a 1886. i trgovačka škola, što ukazuje na potrebu obrazovanja kadrova za širenje uprave i trgovine.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađeni su ili uređeni [[Gradski park u Bijeljini|Gradski park]], hotel ''Drina'', nova poštanska zgrada i objekti bankarskih ustanova, dok su parni mlinovi, ciglana i pilana pokazivali da Bijeljina izlazi iz okvira isključivo agrarnog mjesta i dobija obilježja trgovačko-zanatskog i manjeg industrijskog središta.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Posebno mjesto u historiji austrougarskog perioda zauzima osnivanje njemačke naseobine Franz Josefsfeld (današnje [[Novo Selo (Bijeljina)|Novo Selo]]) u blizini Bijeljine. U nju su doseljeni kolonisti, uglavnom iz njemačkih krajeva Monarhije, a naselje je razvilo vlastitu školu, crkvenu opštinu i infrastrukturu. Školske 1888/89. otvorena je državna osnovna škola na njemačkom jeziku, a 1913. podignuta je i evangelička crkva u neogotičkom stilu.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Ova kolonizacija bila je dio šire austrougarske politike privrednog i demografskog preoblikovanja sjeveroistočne Bosne.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

=== Prvi svjetski rat ===
Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bijeljina je, zbog položaja uz granicu prema [[Kraljevina Srbija|Srbiji]], imala izražen vojnostrateški značaj. Grad je bio jedna od polaznih tačaka austrougarskih operacija prema Srbiji, a rat je doveo do pojačanog saobraćajnog i infrastrukturnog angažmana u njegovom okruženju.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; U tom kontekstu rekonstruisan je putni pravac prema Koraju i Čeliću, a izgrađena je i uskotračna pruga Rača–Bijeljina–Ugljevik, koju su, prema dostupnim podacima, gradili ruski ratni zarobljenici.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Iako rat nije izbrisao rezultate prethodne modernizacije, usporio je daljnji razvoj i podredio gradske funkcije vojnim potrebama Monarhije.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

=== Između dva svjetska rata ===
U razdoblju [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] i kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] razvoj Bijeljine bio je sporiji nego u austrougarsko vrijeme.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Grad je zadržao obilježja regionalnog trgovačkog središta za poljoprivredno bogatu Semberiju, posebno za promet žita, voća, mesa, vune i kože, dok je privredna struktura ostala snažno oslonjena na agrarnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

Ipak, i u tom periodu nastavljeni su pojedini urbanistički i kulturni zahvati. Školske 1920/21. počela je raditi Velika gimnazija, a 1926. započela je izgradnja njene zgrade. Godine 1929. izgrađen je Sokolski dom prema projektu arhitekte [[Momir Korunović|Momira Korunovića]], dok je 1936. gradsko jezgro dobilo savremeniji kolovoz od granitne kocke.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; U međuratnim godinama Bijeljina je imala i nekoliko mlinova te bankarskih ustanova, što pokazuje kontinuitet njenog ekonomskog značaja u sjeveroistočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Tokom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] Bijeljina i njena okolina bili su zahvaćeni okupacijom, represijom i ratnim razaranjima. Prema istraživanjima o poratnim promjenama u Bijeljini, grad je 24. septembra 1943. nakratko bio oslobođen, ali je u aprilu 1944. ponovo pao pod okupacijsku vlast. Konačno oslobođenje uslijedilo je 2. aprila 1945. godine.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot;&gt;{{cite journal|last=Selimović|first=Sead|year=2020|title=Političke i društveno-ekonomske promjene u Bijeljini od 1945. do 1953. godine|url=https://www.academia.edu/44895820/POLITI%C4%8CKE_I_DRU%C5%A0TVENO_EKONOMSKE_PROMJENE_U_BIJELJINI_OD_1945_DO_1953_GODINE_POLITICAL_AND_SOCIO_ECONOMIC_CHANGES_IN_BIJELJINA_FROM_1945_TO_1953|journal=Historijski pogledi|issue=4|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Završna faza rata ostavila je teške posljedice. Od decembra 1944. do oslobođenja grad je bio izložen snažnom bombardovanju, a obnova se odvijala sporo.&lt;ref name=&quot;Bozic2015&quot; /&gt; Prema nepotpunim podacima koje navodi historiografska literatura, na području Bijeljine u Drugom svjetskom ratu stradalo je 3.794 ljudi.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot; /&gt;

=== Socijalistički period ===
Nakon 1945. Bijeljina je ušla u razdoblje socijalističke obnove i administrativnog preuređenja. U prvim poslijeratnim godinama bila je u sastavu Tuzlanskog okruga, potom Tuzlanske oblasti, a 1952. godine Bijeljinski srez obuhvatao je deset općina sa 86.865 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot; /&gt; Poslijeratne vlasti bile su suočene s problemima nestašice hrane, slabih saobraćajnih veza, zdravstvenih prilika, obnove školstva i reorganizacije lokalne uprave.&lt;ref name=&quot;Selimovic2020&quot; /&gt;

U socijalističkoj Jugoslaviji Bijeljina se postupno afirmirala kao regionalno urbano središte Semberije. U jednoj publikaciji [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] iz 1964. godine grad je opisan kao glavno mjesto Semberije sa 16.700 stanovnika, širokim ulicama i modernije izgrađenim centrom, dok je šira oblast i dalje pretežno bila vezana za zemljoradnju i stočarstvo.&lt;ref name=&quot;ANUBiH1964&quot;&gt;{{cite journal|last1=Bojanić|first1=Milan|last2=Hasanbegović|first2=Dženeta|last3=Rajčević|first3=Nebojša|last4=Šalamon|first4=Tibor|last5=Spužić|first5=Vladimir|last6=Štern|first6=Pavel|year=1964|title=Stanje alergije stanovnika Semberije|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/20393af4-32af-42bd-9d9b-5cda45684e05/content|journal=Radovi XXIII, knj. 10|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Kasnije su studije ANUBiH-a o urbanom razvoju Bosne i Hercegovine Semberiju s Bijeljinom izdvajale kao jednu od značajnijih makro-urbanih koncentracija u republici.&lt;ref name=&quot;ANUBiHUrban&quot;&gt;{{cite book|url=https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/fdf79acd-654f-41d9-90bf-7e554ea586fb/content|title=Sarajevo – grad i regija u vremenu i prostoru 2000. godine|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1982|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991. godine]], općina Bijeljina imala je 96.988 stanovnika, od čega su najbrojnije grupe bili [[Bošnjaci|Muslimani/Bošnjaci]] i [[Srbi]], uz manje zajednice [[Hrvati|Hrvata]], [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] i ostalih.&lt;ref name=&quot;Popis1991Ukupno&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/stanovnistva-prema-broju-stanovnika-po-opstinama.pdf|title=Popis 1991. godine: stanovništvo prema broju stanovnika po opštinama|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1991Etno&quot;&gt;{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-opstinama.pdf|title=Popis stanovništva 1991. godine: nacionalni sastav stanovništva po opštinama|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na početku rata 1992. Bijeljina je bila među prvim gradovima u Bosni i Hercegovini koje su preuzele srpske snage. Prema službenom sažetku [[International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|IRMCT-a]], u napadu početkom aprila 1992. [[Masakr u Bijeljini|ubijeno je najmanje 45 nesrpskih civila]], a zločini nad lokalnim muslimanskim stanovništvom nastavljeni su i u narednim mjesecima.&lt;ref name=&quot;IRMCTWarBosnia&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/specials/war-bosnia/|title=War in Bosnia|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Presude i službeni akti [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]] i IRMCT-a svrstali su Bijeljinu među općine u kojima su 1992. počinjeni zločini protiv nesrpskog stanovništva. Žalbeno vijeće u predmetu ''Stanišić i Simatović'' 2023. godine utvrdilo je njihovu odgovornost kao članova udruženog zločinačkog poduhvata za zločine koje su počinile različite srpske snage u više općina Bosne i Hercegovine, među njima i u Bijeljini.&lt;ref name=&quot;IRMCTStanisicSimatovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/en/cases/mict-15-96|title=STANIŠIĆ and SIMATOVIĆ (MICT-15-96-A)|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U predmetu protiv [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] žalbeni postupak je potvrdio krivicu za deportacije, prisilno premještanje i progone počinjene nad bošnjačkim i hrvatskim civilima u više bosanskohercegovačkih općina, uključujući i Bijeljinu.&lt;ref name=&quot;IRMCTKrajisnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://r.irmct.org/en/press/mom%C4%8Dilo-kraji%C5%A1nik-transferred-united-kingdom-serve-sentence|title=Momčilo Krajišnik transferred to the United Kingdom to serve sentence|date=8. 9. 2009|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026|archive-date=17. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260417165426/https://r.irmct.org/en/press/mom%25C4%258Dilo-kraji%25C5%25A1nik-transferred-united-kingdom-serve-sentence|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U ratnom periodu na području Bijeljine i u njenoj blizini djelovao je i logor Batković, koji se u sudskoj dokumentaciji ICTY-a i IRMCT-a pojavljuje među mjestima nezakonitog zatočenja civila i ratnih zarobljenika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case-documents/icty/mld/cis/bcs/cis_mladic_bcs.pdf|title=Ratko Mladić – činjenice o predmetu|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|publisher=United Nations|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratni razvoj i savremeno doba ===
Poslije [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] Bijeljina je ostala jedno od najvažnijih urbanih središta sjeveroistočne Bosne. Poslijeratni razvoj obilježili su obnova privrede i infrastrukture, povratak dijela prijeratnog stanovništva, ali i trajne posljedice ratnih migracija i etničkog preoblikovanja stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite thesis|last=Pupovac|first=Maja|title=Collective identification among the internally displaced persons in the Bosnian town of Bijeljina: The impact of war on people’s sense of membership and belonging|year=2019|url=https://www.academia.edu/65871004/Collective_identification_among_the_internally_displaced_persons_in_the_Bosnian_town_of_Bijeljina_The_impact_of_war_on_people_s_sense_of_membership_and_belonging|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pravni status grada dodatno je učvršćen 2012. godine donošenjem Zakona o Gradu Bijeljina.&lt;ref name=&quot;ZakonGradBijeljina&quot;&gt;{{cite web|url=https://narodnaskupstinars.net/ci/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-bijeljina|title=Zakon o Gradu Bijeljina|website=Narodna skupština Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema objavljenim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Bijeljina je i dalje spadala među najveća gradska središta u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i Bosni i Hercegovini u cjelini.&lt;ref name=&quot;Popis2013RS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Rezultati_Popisa_2013_WEB.pdf|title=Rezultati popisa 2013|publisher=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Bijeljina je centar ravne Semberije i blagog podbrđa [[Majevica|Majevice]]. Nalazi se pri samom jugozapadnom završetku Semberije gdje ova ravnica počinje da prelazi u blago zatalasani brežuljkasti predio počevši od brda Obrijež. Prostor grada Bijeljina zahvata 734 kvadratna kilometra. Grad Bijeljina se sa juga i zapada graniči sa općinama [[Lopare]], [[Ugljevik]] i [[Teočak]] i gradovima [[Brčko]] i [[Zvornik]], sa sjevera rijekom [[Sava|Savom]] i [[Drina|Drinom]] sa istoka, tako da zauzima krajnji sjeveroistok Bosne i Hercegovine.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bijeljine|Spisak naseljenih mjesta u gradu Bijeljini}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – grad Bijeljina ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bijeljina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad
| maticni_broj             = 20036
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 16/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 107715
| g2013_bosnjaci           = 13090
| g2013_srbi               = 91784
| g2013_hrvati             = 515
| g2013_bosanci            = 122
| g2013_romi               = 496
| g2013_muslimani          = 284
| g2013_bosanciihercegovci = 12
| g2013_albanci            = 17
| g2013_jugosloveni        = 151
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 36
| g2013_turci              = 1
| g2013_slovenci           = 22
| g2013_pravoslavci        = 77
| g2013_makedonci          = 33
| g2013_nisu_izjasnili     = 674
| g2013_nepoznato          = 102
| g1991_ukupno             = 96988
| g1991_muslimani          = 30229
| g1991_srbi               = 57389
| g1991_hrvati             = 492
| g1991_jugosloveni        = 4426
| g1981_ukupno             = 92808
| g1981_muslimani          = 24282
| g1981_srbi               = 56029
| g1981_hrvati             = 500
| g1981_jugosloveni        = 9090
| g1981_slovenci           = 25
| g1981_crnogorci          = 80
| g1981_albanci            = 164
| g1981_madari             = 35
| g1981_romi               = 1359
| g1981_makedonci          = 89
| g1971_ukupno             = 86826
| g1971_muslimani          = 23343
| g1971_srbi               = 60595
| g1971_hrvati             = 806
| g1971_jugosloveni        = 747
| g1971_slovenci           = 24
| g1971_crnogorci          = 90
| g1971_albanci            = 258
| g1971_madari             = 65
| g1971_romi               = 168
| g1971_makedonci          = 81
| g1961_ukupno             = 78890
| g1961_muslimani          = 11993
| g1961_srbi               = 61670
| g1961_hrvati             = 862
| g1961_jugosloveni        = 3807
| g1961_slovenci           = 65
| g1961_crnogorci          = 55
| g1961_albanci            = 129
| g1961_madari             = 46
| g1961_makedonci          = 75
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Bijeljina ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bijeljina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 200891
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 42278
| g2013_bosnjaci           = 4469
| g2013_srbi               = 35798
| g2013_hrvati             = 315
| g2013_bosanci            = 98
| g2013_romi               = 338
| g2013_muslimani          = 260
| g2013_bosanciihercegovci = 10
| g2013_albanci            = 8
| g2013_jugosloveni        = 127
| g2013_crnogorci          = 29
| g2013_slovenci           = 11
| g2013_pravoslavci        = 61
| g2013_makedonci          = 14
| g2013_nisu_izjasnili     = 502
| g2013_nepoznato          = 35
| g1991_ukupno             = 36414
| g1991_muslimani          = 19024
| g1991_srbi               = 10450
| g1991_hrvati             = 366
| g1991_jugosloveni        = 3452
| g1981_ukupno             = 31124
| g1981_muslimani          = 15015
| g1981_srbi               = 7866
| g1981_hrvati             = 409
| g1981_jugosloveni        = 6028
| g1981_slovenci           = 17
| g1981_crnogorci          = 60
| g1981_albanci            = 144
| g1981_madari             = 24
| g1981_romi               = 976
| g1981_makedonci          = 64
| g1971_ukupno             = 24761
| g1971_muslimani          = 14929
| g1971_srbi               = 7630
| g1971_hrvati             = 677
| g1971_jugosloveni        = 637
| g1971_slovenci           = 20
| g1971_crnogorci          = 71
| g1971_albanci            = 237
| g1971_madari             = 44
| g1971_romi               = 104
| g1971_makedonci          = 63
| g1961_ukupno             = 17340
| g1961_muslimani          = 5954
| g1961_srbi               = 7235
| g1961_hrvati             = 723
| g1961_jugosloveni        = 3009
| g1961_slovenci           = 64
| g1961_crnogorci          = 41
| g1961_albanci            = 96
| g1961_madari             = 32
| g1961_makedonci          = 65
}}

== Klimatski uslovi ==
[[Datoteka:Gradski park Bijeljina.jpg|mini|Gradski park]]
Bijeljinu zahvata umjereno kontinentalna klima sa godišnjom osunčanošću 1800-1900 sati i umjerenom oblačnošću koja je najveća u [[januar]]u, [[februar]]u i [[novembar|novembru]], a najmanja u [[juni|junu]], [[juli|julu]] i [[septembar|septembru]]. Srednja vrijednost mraznog zraka iznosi 163 dana i traje od [[oktobar|oktobra]] do [[april]]a. Najviše je padavina u [[maj]]u i [[juni|junu]], a najmanje u [[mart]]u i [[septembar|septembru]], tako da je prosječni iznos padavina oko 850&amp;nbsp;mm/m. U prosjeku snijeg se zadržava 40 dana godišnje. Srednja julska temperatura iznosi 22 stepena, januarska -1, dok je srednja godišnja temperatura oko 11 stepeni. Relativna vlažnost zraka iznosi 70-80%.

== Vodeni tokovi ==
Bistrik je vodeni tok koji teče od sela [[Dvorovi]] do ušća u drugi bijeljinski vodeni tok Dašnicu, malo prije ušća u Savu kod uzvišenja Visoc. Bistrik predstavlja ustvari jedan presušeni rukavac Drine. Druga rječica u gradu Bijeljina je Dašnica koja skuplja male potočiće iz niskog podbrđa Majevice. Danas su ovi vodeni tokovi kroz ravnicu Semberiju skoro presušili zbog meliorizacije i prosijecanja kanala Dašnica, koja sa dva račvanja ide od Janje do Gornjeg Crnjelova i približno označava granicu ravne Semberije. Južnom granicom grada Bijeljina teku rječica Tavna i rijeka Janja koja ima dužinu od 57&amp;nbsp;km a površinu sliva od oko 300 kvadratnih kilometara i protječe kroz tri općine Semberije i Majevice.

Čuvena je ljekovita banja Dvorovi u selu Dvorovi, šest kilometara od Bijeljine. U sklopu lječilišta izgrađen je i kompleks otvorenih bazena, ukupno pet, od kojih je jedan olimpijskih razmjera; svi se pune termalnom i pitkom vodom. Također u sklopu kompleksa postoje i sportski tereni (mali fudbal, košarka, odbojka i teniski tereni). [[Termalna voda]] banje Dvorovi, čija je temeperatura viša od 74 stepeni C, tretira se kao hipertermalna voda i pomaže u liječenju raznih kožnih oboljenja, nekih oblika ekcema i postreumatskih stanja. Izvanredne uvjete za kupanje i ribolov pruža desna obala Drine, prije njenog ušća u [[Sava|Savu]].

== Geološka postavka ==
U geološkom smislu ravna Semberija je nekada bila dio [[Panonsko more|Panonskog mora]] (Paratetis) koje je trajalo od početka miocena oko 30 miliona godina, i presušilo je u toku [[ledeno doba|ledenih doba]]. Današnji izgled ravnice je rezultat rada erozija u toku ledenih doba, i naročito riječnih naplavina - fluvijalne erozije. Brežuljci su rezultat marinsko-jezerskih sedimenata, za razliku od [[Majevica|Majevice]] koja je flisni Dinarid. U Semberiji, koja predstavlja ravnu naplavinu rijeke Drine, preovladava plodna crnica i degradirani cernozem, a dijelom i ritska crnica i riječni nanosi.

== Privreda ==
Privreda Bijeljine je za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zamrla. Nekada su se tu nalazile jake kompanije kao što su Sava, PD Semberija, Panaflex, Kurjak, Zenit itd. Prostor Semberije je uglavnom ruralan tako da je poljoprivreda i dalje glavni potencijal ove regije.

== Kultura ==
Bogati fond Narodne biblioteke, osnovane 1932, čini oko 100.000 naslova. Muzej Semberije osnovan je 1970. godine sa posebnim osvrtom na bogata arheološka nalazišta na tlu Semberije.

=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Sultan Sulejmanova Atik džamija.jpg|mini|desno|200px|[[Atik džamija|Atik (Stara džamija ili Sultan Sulejmanova) džamija]] u centru grada]]
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bijeljini}}

== Obrazovanje ==
Godine 1838. u Bijeljini je otvorena prva osnovna škola konfesionalnog tipa. Od 1992. Bijeljina ima i visokoškolske ustanove - Višu školu za vanjsku trgovinu i Učiteljski fakultet, koje pohađaju studenti iz cijele Bosne i Hercegovine.

Pored gimanzije 'Filip Višnjić' i srednje muzičke škole, u Bijeljini postoji Poljoprivredni srednjoškolski centar, srednja tehnička škola (sa elektrotehničkim i mašinskim smerovima), ekonomska i građevinska škola.

Poslije drugog svjetskog rata promijenjen je školski sistem, tako da je 1951. otvorena prva osmogodišnja osnovna škola, a pet godina kasnije i druga. Treća i četvrta osnovna škola otvorene su 1959, odnosno 1966. godine. Od 1953. u gradu postoji i osnovna muzička škola.

== Sport ==
* [[FK Radnik Bijeljina]]
* [[FK Podrinje Janja]]
* [[RK Bijeljina]]
* [[KK Budućnost Bijeljina]]

== Poznate ličnosti ==
{{Div col|2}}
* [[Savo Milošević]], nogometaš
* [[Mirko Ilić]], dizajner
* [[Dejan Mijač]], pozorišni režiser
* [[Filip Višnjić]], narodni pjesnik
* [[Rodoljub Čolaković]], revolucionar, književnik i političar, Narodni heroj
* [[Cvijetin Mijatović]], Predsjednik predsjedništva Jugoslavije, Narodni heroj
* [[Milenko Atanacković]], slikar i likovni pedagog
* [[Stevica Krajinović]], operski pjevač
* [[Elez Dervišević]], najmlađi vojnik Prvog svjetskog rata
* [[Fadil Jahić Španac]], Narodni heroj
* [[Veljko Lukić Kurjak]], Narodni heroj
* [[Milivoje Mlađenović]], pisac
* [[Salih Alić]], pjesnik
* [[Mustafa Hadžigrabčanović]], pjesnik
* [[Srđan Vuletić]], režiser i scenarista
* [[Husref Musemić]], nogometaš i trener
* [[Admir Smajić]], nogometaš
* [[Faruk Hujdurović]], nogometaš
* [[Zlatko Junuzović]], nogometaš
* [[Branimir Bajić]], nogometaš
* [[Dragan Mićić]], nogometaš
* [[Duško Kondor]], borac za ljudska prava i suosnivač Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH
* [[Lazar Manojlović]], pisac, novinar, prosvjetni radnik i borac za ljudska prava
* [[Slađana Erić]], odbojkašica
* [[Ramiz Suljanović]], košarkaš
* [[Adnan Hamidović|Frenkie]], rep izvođač
* [[Ljiljana Rikić]], filantrop, nosilac ordena Krst milosrđa
{{Div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Manastir Tavna]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bijeljina}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}
* [http://www.bijeljinaturizam.com/ Turistička organizacija Grada Bijeljine]

{{Grad Bijeljina}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Bijeljina|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>l7jg44iyzvu9zxck093bqrpmo4xc4ua</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bugojno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1594</id>
    <revision>
      <id>3849179</id>
      <parentid>3823463</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T03:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22690" sha1="s1y20g99e8eymlxgu2fr8t2mz4e63aa" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Bugojno
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Općina Bugojno
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Bugojno-panorama-grada_(1996).jpg
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Panorama Bugojna
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Bugojno grb.png
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Bugojno.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Bugojno u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|03|23.7|N|17|26|53.6|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                     = Bugojno
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Hasan Ajkunić&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Bugojno |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/109/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_ukupno            =
| površina_naselja           = 11.44
| površina_općine            = 360.83
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        =
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 15555
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 31470
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       = Bugojanac
| poštanski_broj             = 70 230
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 108120&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10197
| veb-sajt                   = {{URL|opcina-bugojno.ba}}
| fusnote                    =
}}
'''Bugojno''' je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

== Historija ==

=== Kulturno-historijsko naslijeđe ===
Historijski razvoj Bugojna vidljiv je i u njegovom slojevitom kulturno-historijskom naslijeđu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na području Bugojna proglasila je nacionalnim spomenicima, između ostalog, arheološko područje Pod, arheološko područje Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, historijsko područje starog grada Vesela Straža, Rustempašića kulu, ostatke Sulejmanpašića kule te turbe Malkoča i Skenderpašića u Kopčiću.&lt;ref name=&quot;SakicCavelis&quot; /&gt;

Nalazište [[Gradina Pod (Bugojno)|Pod]] svjedoči o dubokoj prahistorijskoj naseljenosti bugojanskog kraja, dok Crkvina u Čipuljiću potvrđuje kontinuitet od antike i kasne antike do srednjeg vijeka.&lt;ref name=&quot;KONSPod&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2564?return=|title=Pod, prahistorijsko gradinsko naselje, arheološko područje|publisher=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|accessdate=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONSCrkvina&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2584?return=|title=Crkvina (Grudine) u Čipuljiću, arheološko područje|publisher=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|accessdate=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Vesela Straža ostaje jedan od najvažnijih materijalnih tragova kasnosrednjovjekovne historije bugojanskog prostora.&lt;ref name=&quot;KONSVesela&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2729?page=27&amp;return=|title=Stari grad Vesela Straža, historijsko područje|publisher=Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|accessdate=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Prahistorija i antičko doba ===
Najstariji tragovi ljudskog života na području bugojanskog kraja potiču iz [[neolit]]a, dok se najstarije poznato naselje datira u [[bakarno doba]].&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt; U prahistorijskom i protohistorijskom periodu ovaj prostor naseljavali su [[Desitijati]], a nakon rimskog osvajanja uključen je u sastav [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt;

U centralnom dijelu uskopaljskog prostora, na potezu [[Čipuljić]]–Bugojno, nalazilo se značajno rimsko naselje, koje se u historiografiji najčešće dovodi u vezu s naseljem Bistues.&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt; Kršćanstvo je na tom području prisutno vrlo rano; prvi kršćanski sklopovi organizirani su najkasnije do 4. stoljeća, a na širem prostoru Uskoplja evidentirano je više ranokršćanskih bazilika.&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt;

Arheološki lokalitet u Čipuljiću potvrđuje kontinuitet naseljenosti i sakralne funkcije prostora od kasne antike do ranog srednjeg vijeka. Kameni ulomak pronađen na tom lokalitetu povezan je s kasnoantičkom, odnosno ranokršćanskom cjelinom i ranosrednjovjekovnom nekropolom.&lt;ref name=&quot;Busuladzic2015&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|author=Adnan Busuladžić|year=2015|title=Antički kameni spomenik s lokaliteta Čipuljić kod Bugojna / An ancient stone monument from Čipuljić near Bugojno|url=https://www.academia.edu/30973775/Anti%C4%8Dki_kameni_spomenik_s_lokaliteta_%C4%8Cipulji%C4%87_kod_Bugojna_An_ancient_stone_monument_from_%C4%8Cipulji%C4%87_near_Bugojno|journal=Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu|volume=48|accessdate=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku područje današnjeg Bugojna pripadalo je župi Uskoplje, a od kraja 12. stoljeća bilo je u sastavu bosanske države.&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt; Zbog položaja između srednje Bosne, Kupresa, Livna i dalmatinskih komuna, ovaj kraj imao je važnu saobraćajnu i trgovačku ulogu.

Poseban značaj imala je [[Vesela Straža]], kasnosrednjovjekovna utvrda i širi lokalitet Crkvine u Veseloj. Istraživanja pokazuju da je taj prostor nadzirao karavanske pravce prema Dalmaciji, kojima su se prenosili metali, stočarski proizvodi, vosak, koža i druga roba, dok su u suprotnom smjeru pristizali so, vino, maslinovo ulje, riba i luksuzna roba.&lt;ref name=&quot;Crkvine2017&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.academia.edu/34778548/Crkvine_u_Veseloj_kod_Bugojna_u_zapadnom_dijelu_srednje_Bosne|title=Crkvine u Veseloj kod Bugojna u zapadnom dijelu srednje Bosne|accessdate=11. 3. 2026|author=Ante Škegro; Ajla Sejfuli; Marko Ćorić}}&lt;/ref&gt; Arheološki nalazi s Crkvina upućuju na to da je riječ o reprezentativnoj građevini povezanoj s najvišim slojevima bosansko-humske političke elite u kasnom srednjem vijeku.&lt;ref name=&quot;Crkvine2017&quot; /&gt;

=== Osmanski period ===
Nakon osmanlijskih prodora u drugoj polovini 15. stoljeća prostor Uskoplja i Bugojna dugo je imao obilježja pograničnog i ratnog područja. U historiografiji se ističe da je nakon 1463. godine ovaj kraj ostao na razmeđu ugarsko-bosanskih i osmanskih interesa, dok je trajniji osmanski upravni okvir učvršćen nakon sloma jajačke banovine u 16. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt;

U osmanskom periodu mijenjaju se upravne, zemljišne i konfesionalne prilike. Proces islamizacije započeo je rano nakon osmanskog osvajanja, a posebno je bio izražen u drugoj polovini 16. i u 17. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt; Iako se u okolini razvijaju feudalna uporišta, vjerski objekti, kule, hanovi i komunikacije, savremena urbana fizionomija samog Bugojna nije nastala kao klasična osmanska čaršija, nego se jače oblikovala tek u kasnijem periodu.&lt;ref name=&quot;SakicCavelis&quot; /&gt;

=== Austro-Ugarska uprava ===
Period austro-ugarske uprave od 1878. do 1918. godine predstavlja prekretnicu u razvoju Bugojna kao modernog naselja. U tom vremenu Bugojno se izdvaja kao glavno urbano središte uskopaljskog prostora, a razvoj saobraćaja, uprave i privrede ubrzava njegovo jačanje.&lt;ref name=&quot;Skegro1996&quot; /&gt;

Izgradnja željezničke veze 1895. godine podstakla je bržu industrijalizaciju kraja. U tom kontekstu razvijaju se rudarska eksploatacija u Gračanici, šumarstvo i prerada kože, a Bugojno postaje važna tačka u mreži novih komunikacija srednje Bosne.&lt;ref name=&quot;SakicCavelis&quot; /&gt;

=== 20. stoljeće ===
Tokom 20. stoljeća Bugojno je zadržalo ulogu regionalnog upravnog i privrednog središta, ali je najveći razvojni zamah dostiglo poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u periodu socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Privredni razvoj tada se temeljio prije svega na industriji, naročito metalnoj, elektronskoj, kožarskoj, obućarskoj, tekstilnoj i mlinsko-pekarskoj grani, uz istovremeni razvoj poljoprivrede, šumarstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma.&lt;ref name=&quot;SakicCavelis&quot; /&gt;

Takav privredni rast doveo je i do širenja društvene infrastrukture. U gradu su podizani školski objekti, sportski centri, stadion, bazenski kompleks, hoteli i drugi javni sadržaji. Bugojno je u tom periodu bilo i važno kulturno-sportsko središte, poznato po Međunarodnom velemajstorskom šahovskom turniru, Jugoslavenskom bijenalu lutkarstva i Festivalu amaterskih pozorišta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;SakicCavelis&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini i poraće ===
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Bugojno je bilo jedno od važnih kriznih područja srednje Bosne. Prema sažetku predmeta ''Handžić i Dautović'', sukobi između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] u općini Bugojno izbili su 18. jula 1993, a hrvatski civili pritvarani su na više lokacija između jula 1993. i marta 1994. godine.&lt;ref name=&quot;ICDHandzic&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.internationalcrimesdatabase.org/Case/929/Hand%C5%BEi%C4%87-and-Dautovi%C4%87-/|title=Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina v. Enes Handžić and Senad Dautović|website=International Crimes Database|publisher=T.M.C. Asser Instituut|accessdate=11. 3. 2026|archive-date=8. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908061302/https://internationalcrimesdatabase.org/Case/929/Hand%C5%BEi%C4%87-and-Dautovi%C4%87-/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u području gornjeg toka rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] u dolini koja se zove [[Skopaljska dolina]] između općina [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] i [[Donji Vakuf]]. Površina općine Bugojno je 361&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

== Klima ==
Klima u Bugojnu je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30&amp;nbsp;°C. Sunčani dani su česti, ali ponekad se mogu pojaviti i kratkotrajni pljuskovi, posebno u kasnijem ljetu. Noći su relativno svježe, što može pružiti olakšanje od dnevnih vrućina. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod 0&amp;nbsp;°C, a snježni pokrivač ostaje na tlu tijekom većeg dijela zime. Mrazevi su česti, što može uzrokovati stvaranje leda i poledicu na cestama i trotoarima. Klimatske promjene sve više utječu na ovu regiju, što može rezultirati varijacijama u učestalosti i intenzitetu oborina, kao i temperaturnim ekstremima. Najtopliji dan je izmjeren 24. august 2007. i iznosio je 39,3&amp;nbsp;°C, dok je najhladnij izmjeren 17. februar 1956. i iznosio je -31,2&amp;nbsp;°C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 1895. iznosila je 1117&amp;nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 522&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/bugojno/|title=Klimatski podaci za grad Bugojno,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=28. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bugojnu}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bugojna|Spisak naseljenih mjesta u općini Bugojno}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Bugojno ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bugojno
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10197
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 31470
| g2013_bosnjaci           = 24650
| g2013_srbi               = 376
| g2013_hrvati             = 5767
| g2013_bosanci            = 168
| g2013_romi               = 50
| g2013_muslimani          = 131
| g2013_bosanciihercegovci = 76
| g2013_albanci            = 13
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_turci              = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 153
| g2013_nepoznato          = 31
| g1991_ukupno             = 46889
| g1991_muslimani          = 19697
| g1991_srbi               = 8673
| g1991_hrvati             = 16031
| g1991_jugosloveni        = 1561
| g1981_ukupno             = 39969
| g1981_muslimani          = 16214
| g1981_srbi               = 7458
| g1981_hrvati             = 14187
| g1981_jugosloveni        = 1815
| g1981_slovenci           = 20
| g1981_crnogorci          = 65
| g1981_albanci            = 20
| g1981_madari             = 6
| g1981_makedonci          = 16
| g1971_ukupno             = 31856
| g1971_muslimani          = 13050
| g1971_srbi               = 6295
| g1971_hrvati             = 12040
| g1971_jugosloveni        = 197
| g1971_slovenci           = 19
| g1971_crnogorci          = 58
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madari             = 15
| g1971_makedonci          = 10
| g1961_ukupno             = 24114
| g1961_muslimani          = 7194
| g1961_srbi               = 5212
| g1961_hrvati             = 9682
| g1961_jugosloveni        = 1871
| g1961_slovenci           = 43
| g1961_crnogorci          = 42
| g1961_albanci            = 6
| g1961_madari             = 16
| g1961_makedonci          = 6
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bugojno ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bugojno
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 108120
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 15555
| g2013_bosnjaci           = 12338
| g2013_srbi               = 325
| g2013_hrvati             = 2425
| g2013_bosanci            = 132
| g2013_romi               = 31
| g2013_muslimani          = 58
| g2013_bosanciihercegovci = 53
| g2013_albanci            = 10
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_turci              = 1
| g2013_makedonci          = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 122
| g2013_nepoznato          = 22
| g1991_ukupno             = 22641
| g1991_muslimani          = 6878
| g1991_srbi               = 6809
| g1991_hrvati             = 6836
| g1991_jugosloveni        = 1449
| g1981_ukupno             = 16402
| g1981_muslimani          = 4719
| g1981_srbi               = 5280
| g1981_hrvati             = 4695
| g1981_jugosloveni        = 1511
| g1981_slovenci           = 19
| g1981_crnogorci          = 59
| g1981_albanci            = 18
| g1981_madari             = 6
| g1981_makedonci          = 12
| g1971_ukupno             = 9329
| g1971_muslimani          = 3382
| g1971_srbi               = 2131
| g1971_hrvati             = 3447
| g1971_jugosloveni        = 173
| g1971_slovenci           = 18
| g1971_crnogorci          = 53
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madari             = 14
| g1971_makedonci          = 7
| g1961_ukupno             = 5453
| g1961_muslimani          = 961
| g1961_srbi               = 1661
| g1961_hrvati             = 2065
| g1961_jugosloveni        = 648
| g1961_slovenci           = 36
| g1961_crnogorci          = 34
| g1961_albanci            = 3
| g1961_madari             = 15
| g1961_makedonci          = 5
}}

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Bugojno9.JPG|mini|desno|260px|Gimnazija u Bugojnu]]
* JU &quot;Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje&quot;,
* JU &quot;Srednja tehnička škola&quot;,
* &quot;Igraonica FRAMICE&quot; Bugojno,
* JU &quot;Osnovna škola&quot; Gračanica,
* JU &quot;Prva osnovna škola&quot; Bugojno,
* JU &quot;Osnovna škola&quot; Bristovi,
* JU &quot;Prva osnovna škola&quot; Bugojno (Jaklić),
* JU &quot;Osnovna škola&quot; Drvetine,
* JU &quot;Druga osnovna škola&quot; Bugojno,
* JU &quot;Treća osnovna škola&quot; Bugojno,
* JU &quot;Osnovna muzička škola&quot; Bugojno,
* JU &quot;Gimnazija&quot; Bugojno,
* JU &quot;Srednja stručna škola&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.opcina-bugojno.ba/ba/stream.php?kat=6 |title=Ustanove i organizacije u općini Bugojno |work=opcina-bugojno.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-date=9. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160209013124/http://www.opcina-bugojno.ba/ba/stream.php?kat=6 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
U Bugojnu na lokalitetu [[Pod]] nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Datira iz [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]] i riječ je o &quot;jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali [[Radmila Šalabalić]], koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima [[Jan]]u i [[Juturna|Juturni]].&quot;&lt;ref&gt;Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje&lt;/ref&gt;

==Načelnici==
*[[Dževad Mlaćo]] (?-1999)&lt;ref&gt;{{cite news |title=Bosanski barometar |url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/96/bar.htm |access-date=12. 12. 2018 |agency=[[BH Dani]] |issue=Broj 96 |date=1. 3. 1999 |archive-date=20. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191220135138/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/96/bar.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Suspendiran Dževad Mlaćo |url=http://www.ohr.int/?p=55157 |website=[[OHR]] |access-date=12. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;
== Poznate ličnosti ==
* [[Zenit Đozić]]
* [[Mehmed Alispahić]]
* [[Tomislav Piplica]]
* [[Branko Mikulić]]
* [[Jasmin Duraković]]
* [[Ermin Zec]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Vlatko Glavaš]]
* [[Reuf Karabeg]]
* [[Ahmed Mutevelić]]
* [[Alen Orman]]

== Turističke atrakcije ==
[[Crkva Svetog Ante]] u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.

[[Ajvatovica]] je poznato [[dovište]] muslimana u [[Prusac|Pruscu]], jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao &quot;kastel bianco&quot;. U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

== Sport ==
U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao [[Šahovski turnir u Bugojnu|šahovski turnir]], na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.

* [[NK Iskra Bugojno|NK Iskra]]
* Karate klub Bugojno

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
|Džamija princeze Dževhere
Datoteka:Bugojno10.JPG|Katolička crkva Sv. Antuna Padovanskog
Datoteka:Ethnodorf Rostovo.jpg|Etnoselo Rostovo
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcina-bugojno.ba/ Zvanični sajt općine Bugojno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211003448/http://www.opcina-bugojno.ba/ba/ |date=11. 2. 2021 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Bugojno}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Bugojno|*]]</text>
      <sha1>s1y20g99e8eymlxgu2fr8t2mz4e63aa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1622</id>
    <revision>
      <id>3849100</id>
      <parentid>3848311</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21401" sha1="rbfoiip5r6d1usdxzispq1qevj1jkew" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Banovići
| službeno_ime               = Općina Banovići
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Banovici_01.jpg
| slika_opis                 = Pogled na Banoviće
| slika_veličina             = 
| slika_zastava              = 
| slika_grb                  = Grb banovici.png
| slika_karta                = Banovići municipality.svg
| karta_opis                 = Općina Banovići u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|24|32.0|N|18|31|43.2|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                     = Banovići
| načelnik                   = Mehmed Hasanović&lt;ref name=&quot;izbori2024&quot;&gt;{{cite web |title=Banovići |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36#/8/78/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=20. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Pokret demokratske akcije|PDA]]
| površina_naselja           = 2.24
| površina_općine            = 183.27
| nadmorska_visina           = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 6432
| stanovništvo_općina        = 22773
| stanovništvo_demonim       = Banovićanin
| poštanski_broj             = 75 290
| pozivni_broj               = (+387) 35
| matični_broj_naselja       = 100013&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10014
| veb-sajt                   = {{URL|http://banovici.gov.ba/}}
| mapframe_id                = Q12756582
}}
'''Banovići''' su [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. Općina je smještena na sjeverozapadnim obroncima planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]] na nadmorskoj visini između 330 i 380&amp;nbsp;metara, na magistralnom putu koji povezuje dva industrijska centra: [[Tuzla|Tuzlu]] i [[Zenica|Zenicu]], odnosno [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] i [[Zeničko-dobojski kanton]].

== Historija ==
Prostor današnjih Banovića pokazuje tragove naseljenosti još iz starijeg [[Željezno doba|željeznog doba]], dok se srednjovjekovna prošlost vezuje za oblast [[Soli]] i za stećak Božićka Banovića u [[Banovići Selo|Banovići Selu]], po kojem se u lokalnoj tradiciji dovodi u vezu i ime naselja.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://banovici.gov.ba/historija/|title=Historija|website=Općina Banovići|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Današnji urbani razvoj Banovića najtješnje je povezan s eksploatacijom [[Ugalj|mrkog uglja]] i izgradnjom [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko–Banovići]] 1946. godine, koja je označila početak ubrzanog industrijskog i demografskog rasta mjesta.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Prahistorija i antičko doba ===
Područje Banovića nije u potpunosti arheološki istraženo, a najstarije poznato naselje na tom prostoru lokalitet ''Gradina'' u selu [[Tulovići]]. Na osnovu ostataka keramike i načina gradnje kamenog zida zaključuje se da je lokalitet bio naseljen tokom starijeg željeznog doba, vjerovatno kao utvrđeno ilirsko naselje ili sklonište.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Za [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] postoje posredni tragovi u obliku rimskog novca pronađenog u Litvi i Banovići Selu. Prema navodima općinskog historijskog pregleda, ti nalazi potječu iz vremena careva [[Karakala|Karakale]] i [[Gordijan III|Gordijana]], što ukazuje na kontakte ovog područja s rimskim svijetom, iako nije sigurno da je prostor današnjih Banovića tada bio gusto naseljen.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku područje današnjih Banovića pripadalo je široj oblasti [[Soli]]. Kao pogranični prostor između različitih političkih cjelina, Soli su često mijenjale gospodare. Prema lokalnom historijskom pregledu, oblast je u različitim razdobljima bila pod utjecajem [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]], srpskih vladara i [[Kraljevina Ugarska|ugarskih kraljeva]], a u doba [[Kulin ban|Kulina bana]] ulazi u sastav bosanske države.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Najpoznatiji spomenik srednjovjekovne baštine u banovićkom kraju jesu [[stećci]] u Banovići Selu. Posebno je značajan stećak Božićka Banovića, ukrašen motivima i natpisom na [[Bosančica|bosančici]], koji se u lokalnoj predaji i historiografskim prikazima dovodi u vezu s porijeklom imena Banovići.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2005. godine ''Historijski spomenik – Stećci u Banovići Selu kod Banovića'' nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KONSBanovici&quot;&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2574?page=28&amp;return=|title=Stećci u Banovići Selu, historijski spomenik|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Stećak je u obliku [[sarkofag]]a sa kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70&amp;nbsp;m. Na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a s bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja:
{{citat|Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom.}}

=== Osmansko i austrougarsko razdoblje ===
Nakon osmanskog osvajanja Bosne, banovićki kraj dijelio je historijsku sudbinu sjeveroistočne Bosne. Naselja su imala pretežno ruralni karakter, a prostor je dugo ostao izvan većih urbanih središta. Banovići se spominju kao područje koje je do savremenog doba ostalo bez većeg gradskog središta, s razvojem vezanim prije svega za sela i prirodne resurse.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]] pojačano je zanimanje za prirodna bogatstva sjeveroistočne Bosne, uključujući i ležišta uglja, što je postavilo temelje kasnijem industrijskom razvoju banovićkog bazena.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Između dva svjetska rata ===
Ideja o povezivanju nalazišta uglja banovićkog bazena sa širim saobraćajnim mrežama postojala je i prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ipak, do odlučujućeg industrijskog zamaha nije došlo sve do poratnog razdoblja, kada su potrebe obnove zemlje i ubrzane industrijalizacije dale presudan značaj eksploataciji uglja iz Banovića.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Banovićki kraj bio je zahvaćen ratnim djelovanjima i razaranjima tokom Drugog svjetskog rata. U završnim operacijama rata rudnička postrojenja u okolini Banovića bila su teško oštećena ili onesposobljena, a eksploatacija uglja privremeno je obustavljena. Banovići su konačno oslobođeni u aprilu 1945. godine.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Industrijalizacija i nastanak savremenih Banovića ===
Presudni događaj u historiji Banovića bila je izgradnja [[Pruga Brčko–Banovići|omladinske pruge Brčko–Banovići]] 1946. godine. Pruga dužine 92 kilometra građena je kao jedan od prvih velikih poratnih investicionih poduhvata u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], s ciljem da bogata nalazišta banovićkog uglja poveže s glavnim saobraćajnim pravcima i tržištima.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Pripremni radovi započeli su u martu 1946, a radne akcije 1. aprila iste godine. U izgradnji su učestvovale omladinske brigade, a pruga je završena u rekordno kratkom roku. Prvi konvoj natovaren banovićkim mrkim ugljem prošao je 7. novembra 1946, što se u lokalnom pamćenju smatra simboličnim početkom savremenih Banovića.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

Razvoj [[Rudnik mrkog uglja Banovići|Rudnika mrkog uglja Banovići]] snažno je odredio privrednu, prostornu i društvenu strukturu mjesta. Banovići su iz niza seoskih naselja postupno izrasli u rudarsko i općinsko središte s razvijenim industrijskim, stambenim i komunalnim funkcijama.&lt;ref name=&quot;OpcinaHistorija&quot; /&gt;

=== Savremeno razdoblje ===
U poratnim desetljećima Banovići su se razvijali kao izrazito rudarska sredina. I u novijem razdoblju privreda općine ostala je pretežno oslonjena na rudnik i prateće djelatnosti.&lt;ref name=&quot;SECAPBanovici&quot;&gt;{{cite web|url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/12/SECAP_Banovici_2030.pdf|title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Općine Banovići za period do 2030. godine|website=Općina Banovići|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom dokumentu navodi se da je na području općine 1991. živjelo 26.590 stanovnika, dok su kasniji podaci pokazali pad broja stanovnika i promjene u naseljenosti tokom postratnog i tranzicijskog perioda.&lt;ref name=&quot;SECAPBanovici&quot; /&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Summit of the Konjuh mountain.JPG|mini|250px|Vrh [[Konjuh (planina)|Konjuh]] planine]]
[[Datoteka:Brestica.JPG|mini|250px|Jezero [[Breštica]]]]
Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]], na nadmorskoj visini 330-380&amp;nbsp;metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra [[Tuzla|Tuzlu]] i [[Zenica|Zenicu]], odnosno dva velika kantona [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] i [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]. Banovići se graniče sa općinama [[Lukavac]], [[Živinice]], [[Kladanj]], [[Olovo (općina)|Olovo]] i [[Zavidovići]] i na taj način predstavljaju tromeđu kantona [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog]], [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog]] i [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog]]. Banovići su udaljeni od [[Tuzla|Tuzle]] 30&amp;nbsp;km, a od [[Sarajevo|Sarajeva]] 125&amp;nbsp;km. Najbliža morska obala nalazi se oko 300&amp;nbsp;km od Banovića u luci [[Ploče]] ([[Hrvatska]]) i za normalne vremenske i saobraćajne okolnosti iz Banovića se na more može stići za oko pet sati vožnje automobilom.

Kontinentalna i umjereno-kontinentalna [[klima]] u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta sa pljuskovima i oštre vjetrovite zime sa manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim što je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okoline proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Općina je obuhvaćena slivnim područjima [[Krivaja|Krivaje]] i [[Spreča|Spreče]], a orijentirana dolinama rijeka Litve i [[Turija|Turije]]. [[Ponivka]], [[Hodžin potok]], [[Rijeka Jablanica|Jablanica]], [[Bukovac]], Turija, Litva, [[Radina]], [[Brestica]], [[Brložnik]], [[Draganja]], [[Ostružnica]], [[Begov potok]], pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko sa više izraženim karakteristikama planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Banovića|Spisak naseljenih mjesta u općini Banovići}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Banovići imala je 26.590 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja.

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Banovići ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10014
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 22773
| g2013_muskarci           = 11392
| g2013_zene               = 11381
| g2013_bosnjaci           = 21374
| g2013_srbi               = 237
| g2013_hrvati             = 284
| g2013_bosanci            = 333
| g2013_romi               = 190
| g2013_muslimani          = 148
| g2013_bosanciihercegovci = 51
| g2013_albanci            = 14
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_ukrajinci          = 1
| g2013_crnogorci          = 2
| g2013_slovenci           = 6
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 97
| g2013_nepoznato          = 3
| g1991_ukupno             = 26590
| g1991_muslimani          = 19162
| g1991_srbi               = 4514
| g1991_hrvati             = 550
| g1991_jugosloveni        = 1928
| g1981_ukupno             = 23846
| g1981_muslimani          = 16440
| g1981_srbi               = 4046
| g1981_hrvati             = 728
| g1981_jugosloveni        = 2384
| g1981_slovenci           = 19
| g1981_crnogorci          = 62
| g1981_albanci            = 31
| g1981_madari             = 4
| g1981_romi               = 13
| g1981_makedonci          = 16
| g1971_ukupno             = 20334
| g1971_muslimani          = 14409
| g1971_srbi               = 4441
| g1971_hrvati             = 919
| g1971_jugosloveni        = 363
| g1971_slovenci           = 38
| g1971_crnogorci          = 43
| g1971_albanci            = 8
| g1971_madari             = 13
| g1971_makedonci          = 12
| g1961_ukupno             = 17131
| g1961_muslimani          = 10156
| g1961_srbi               = 4616
| g1961_hrvati             = 1272
| g1961_jugosloveni        = 875
| g1961_slovenci           = 74
| g1961_crnogorci          = 45
| g1961_albanci            = 22
| g1961_madari             = 21
| g1961_makedonci          = 10
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Banovići ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 100013
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 6432
| g2013_muskarci           = 3047
| g2013_zene               = 3385
| g2013_bosnjaci           = 5572
| g2013_srbi               = 197
| g2013_hrvati             = 255
| g2013_bosanci            = 201
| g2013_romi               = 11
| g2013_muslimani          = 52
| g2013_bosanciihercegovci = 38
| g2013_albanci            = 10
| g2013_jugosloveni        = 5
| g2013_crnogorci          = 2
| g2013_slovenci           = 5
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 70
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 8637
| g1991_muslimani          = 3843
| g1991_srbi               = 2534
| g1991_hrvati             = 495
| g1991_jugosloveni        = 1525
| g1981_ukupno             = 6834
| g1981_muslimani          = 2250
| g1981_srbi               = 1989
| g1981_hrvati             = 663
| g1981_jugosloveni        = 1774
| g1981_slovenci           = 19
| g1981_crnogorci          = 42
| g1981_albanci            = 29
| g1981_madari             = 4
| g1981_makedonci          = 14
| g1971_ukupno             = 5456
| g1971_muslimani          = 2147
| g1971_srbi               = 2063
| g1971_hrvati             = 813
| g1971_jugosloveni        = 287
| g1971_slovenci           = 37
| g1971_crnogorci          = 40
| g1971_albanci            = 6
| g1971_madari             = 12
| g1971_makedonci          = 12
| g1961_ukupno             = 5105
| g1961_muslimani          = 1103
| g1961_srbi               = 2201
| g1961_hrvati             = 979
| g1961_jugosloveni        = 647
| g1961_slovenci           = 72
| g1961_crnogorci          = 32
| g1961_albanci            = 14
| g1961_madari             = 17
| g1961_makedonci          = 8
}}

== Privreda ==
Banovićka privreda je uglavnom orijentisana na zadovoljavanje i funkcionisanje Rudnika mrkog uglja &quot;Banovići&quot; koji je jedan od najvećih rudnika mrkog uglja u BiH. Osim Rudnika, Banovići su imali i prilično razvijenu metalnu industriju (Tvornica peći HELIOS, FGO - Fabrika građevinske opreme, &quot;Elektroremont&quot;, TMB - Tvornica mikromotora i aparata), te Tvornicu konfekcije &quot;Borac&quot; kao i transportna preduzeća (&quot;Litvatrans&quot;, &quot;Autosaobraćaj&quot; i &quot;Autoremont&quot;), ali posljednjih godina veliki broj ovih preduzeća je zatvoren. Ulaganjem austrijskog kapitala otvoren je rudnik dijabaza &quot;Plantrans-Dijabaz&quot;.

== Kultura ==
Zgrada Radničkog doma u Banovićima središte je kulturnih događanja. U ovom prelijepom zdanju smještene su između ostalih: prostorije radija i televizije Banovići, [[Biblioteka|gradska biblioteka]] i čitaonica, savremeno opremljena i jedna od najboljih u BiH, pozorišna sala, zatim bilijar sala i restoran. Nedavno je puštena u funkciju obnovljena i rekonstruisana I faza &quot;Bosanskog kulturnog centra&quot; (ranije gradsko kino).

=== Nacionalni spomenici ===
Na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za općinu Banovići se nalaze sljedeći spomenici:
* &quot;[[Stećci u Banovići Selu]]&quot; (historijski spomenik).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=1 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Banovići) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305012805/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=1 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Turizam ==
Banovići imaju hotel &quot;Zlača&quot; smješten u samom podnožju planine Konjuh. Hotel &quot;Zlača&quot; je naročito atraktivan za visinske pripreme sportista, za kongrese i seminare, odmor i svaku vrstu rekreacije. Kapaciteti ovog objekta su skoro redovno zauzeti što iziskuje potrebu proširivanja kapaciteta i obogaćivanja sadržaja.

== Sport ==
[[Šah]], [[sportski ribolov]] i [[planinarenje]] u Banovićima, također imaju dugu tradiciju. Banovićki ribolovci su ekipa koja dostojno reprezentira svoj grad. Banovići imaju i svoje [[skauti|skaute]] koji su na gotovo svim dosadašnjim (prijeratnim i poslijeratnim) takmičenjima osvajali najveća priznanja.
Također u banovicima postoji fudbalski klub [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]],kao i ženski (I liga) i muški ([[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2009/2010.|Prva liga Federacije BiH]]), košarkaški klub te rukometni klub koji se takmici u drugoj ligi Bosne i Hercegovine.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banovići Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://banovici.gov.ba/ Zvanični sajt općine Banovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200709125554/http://banovici.gov.ba/ |date=9. 7. 2020 }}

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Tuzlanski kanton}}
{{Općina Banovići}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]]
[[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]]
[[Kategorija:Banovići|*]]</text>
      <sha1>rbfoiip5r6d1usdxzispq1qevj1jkew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ban Stjepan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2959</id>
    <revision>
      <id>3849095</id>
      <parentid>3797645</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3969" sha1="pnv6m16xjwqz8puh057bz7fybzwq541" xml:space="preserve">'''Ban Stjepan''' '''Kulinić''' je treći poznati vladar samostalne bosanske države. Bio je sin [[ban Kulin|bana Kulina]] i, najvjerovatnije, njegove supruge, [[banica Vojslava|banice Vojslave]]. Aktivno je učestvovao u događanjima vezanim za papinu istragu religije Kulina i Vojslave.&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;Enver Imamović: [http://books.google.com/books?ei=iEiNTPi9Doia4Abb1oi4Cg&amp;ct=result&amp;id=IExpAAAAMAAJ&amp;dq=banica+Vojslava&amp;q=%22%C5%BDena+mu+se%2C+dakle%2C+zvala+Vojslava.%22 Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga], Međunarodni centar za mir, 1995.&lt;/ref&gt;

Smrću oca i dolaskom na bansko prijestolje, okreće se od politike svoga oca i postaje vjeran [[Ugarska|ugarskom]] kralju. Zbog svega toga njegova popularnost u Bosni je naglo opala i tokom cijelog perioda vlasti bio je nepopularan vladar. Ovakvom statusu pridonijeti će i činjenica da se odrekao učenja [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] i prihvatio [[katoličanstvo]] kao svoju religiju.&lt;ref name=&quot;ban&quot;&gt;{{Cite web|url= https://bosnae.info/index.php/ban-stjepan-kulinic-1204-1232-ugarski-poltron-gotovo-nepoznat-vladar|title= Ban Stjepan Kulinić (1204 – 1232) – Ugarski poltron i gotovo nepoznat vladar|work= BosnaE|access-date= 9. 2. 2022|archive-date= 23. 9. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210923025436/https://bosnae.info/index.php/ban-stjepan-kulinic-1204-1232-ugarski-poltron-gotovo-nepoznat-vladar|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

U periodu njegove vladavine učenje Crkve bosanske ne samo da se proširilo na kompletan prostor srednjovjekovne Bosne, nego je duboko zahvatilo i prostor južne Ugarske (današnja [[Hrvatska]]), pa čak i dijelove sjeverne [[Italija|Italije]] i južne [[Francuska|Francuske]].

Upravo zbog protjerivanja krstjana, pripadnika [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], skinut je sa vlasti [[1232.|1232]]. Na njegovo mjesto je došao [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]], odani pripadnik Crkve bosanske i protivnik kralja Andrije II. Stjepan je izbjegao kod svog sina Sibslava, koji je bio knez [[Usore]]. Umro je [[1236]].&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[[Dominik Mandić]]: [http://books.google.com/books?ei=OUaNTK6lLZOG4Qai2Iy6Cg&amp;ct=result&amp;id=hWgkJQOL578C&amp;dq=%C5%BEena+bana+Kulina&amp;q=%22%C5%BEena+bila+%22 Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića: Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine], Ziral, 1978.&lt;/ref&gt;
== Pisma pape Grgura IX ==
Podatak o njegovoj vladavini sačuvan je u tri pisma pape Grgura IX od 8. augusta 1236. godine. Prema prvom pismu papa uzima pod svoju zaštitu usorskog kneza Sibislava, sina nekadašnjeg bosanskog bana Stjepana. Drugim dokumentom Grgur IX prima pod svoju zaštitu Ancilu, udovicu bana Stjepana, a trećim dokumentom papa traži od ostrogonskog nadbiskupa da ne dozvoljava uznemiravanje Ancile, udovice bosanskog bana Stjepana. Ovi podaci pokazuju na činjenicu kako u vrijeme sastavljanja ovog dokumenta Stjepan više nije bio među živima.&lt;ref name=&quot;papa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://muzejbosanskogkraljevstva.ba/index.php/2022/05/13/ban-stjepan/ |title= Ban Stjepan |work= /muzejbosanskogkraljevstva.ba |access-date= 9. 9. 2022 |archive-date= 28. 9. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220928172718/https://muzejbosanskogkraljevstva.ba/index.php/2022/05/13/ban-stjepan/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak bosanskih kraljeva]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
== Reference ==
{{reference}}
{| {{prettytable}} align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
| width=30% align=center | '''Prethodnik:'''&lt;br&gt;[[Kulin ban]]
| width=40% align=center | '''[[Bosanska banovina|Banovi Bosne]]'''&lt;br /&gt;[[1204]] - [[1232]].
| width=30% align=center | '''Nasljednik:'''&lt;br /&gt;[[ban Matej Ninoslav]]
|}

{{Bosanski vladari i velikaši}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:S}}
[[Kategorija:Kulinići]]
[[Kategorija:Bosanski banovi|Stjepan]]</text>
      <sha1>pnv6m16xjwqz8puh057bz7fybzwq541</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bileća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3722</id>
    <revision>
      <id>3849126</id>
      <parentid>3823393</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T20:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23647" sha1="j9okraj6bhoxuhmal5s5yxpe5h2yc56" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Bileća
| službeno_ime               = Opština Bileća
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 2/2/
| image1                 = Bileca, rakousko-uherske mestanske domy.jpg
| image2                 = Vidovdanska crkva (Bileća) 16.jpg
| image3                 = Некропола стећака Билећа.jpg
| image4                 = Hram Svetog Save (Bileća) 03.jpg
| image5                 = Careva džamija u Bileći 04.jpg
| image6                 = Брана Клиње, Билећа.jpg
}}
| slika_opis                 =
| slika_veličina             =
| slika_zastava              = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| slika_grb                  = Grb Bileca.png
| slika_karta                = Bileća municipality.svg
| karta_opis                 = Općina Bileća u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|42|52|29.5|N|18|25|40.2|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| općina                     = Bileća
| površina_naselja           = 9.12
| površina_općine            = 636.84
| nadmorska_visina           = 476
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 7616
| stanovništvo_općina        = 10807
| stanovništvo_demonim       = Bilećanin
| načelnik                   = Veselin Vujović&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Bileća |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/180/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| poštanski_broj             = 89 230
| pozivni_broj               = (+387) 59
| matični_broj_naselja       = 201545&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20044
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opstinabileca.ba/}}
}}
[[Datoteka:Bilecko Jezero.jpg|270px|mini|Bilećko jezero|desno]]
'''Bileća''' je općina i [[naseljeno mjesto]] u jugoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Površina općine je 632,33&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Administrativno je dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema popisu stanovništva 2013. općina Bileća ima 11.536 stanovnika. Općina Bileća je pogranična općina prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]], na sjeveru sa [[Nevesinje]]m i [[Gacko]]m, na zapadu sa [[Berkovići]]ma i [[Ljubinje]]m i na jugu sa [[Trebinje]]m.

== Geografija ==
Bileća je locirana u istočnoj Hercegovini. Nadmorska visina gradskog područja je 476 m. Na području Bileće se ukrštaju [[sredozemna klima|sredozemna]] i [[kontinentalno-planinska klima]]. Reljef je brdovit između kojeg se nalaze kraška polja: [[Dabarsko polje|Dabarsko]], [[Fatničko polje|Fatničko]], [[Plansko polje|Plansko]] i [[Bilećko polje|Bilećko]]. Južno od Bileće nalazi se izvor rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]]. Godine 1966. je izgrađena [[hidroelektrana]] i stvorena je jedna od najvećih vještačkih akumulacija u svijetu, [[Bilećko jezero]], koje ima dužinu 18&amp;nbsp;km, a širinu 3–4&amp;nbsp;km. Podizanjem brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici, prije skoro pola vijeka, njene ukroćene vode, pretočene u Bilećko jezero, prekrile su sela [[Panik]], [[Orah]], [[Čepelica]], Zadublje i [[Miruše]]. Osim kuća i imanja, ispod Bilećkog jezera tada je ostalo i bogato kulturno-historijsko naslijeđe iz rimskog doba.

== Historija ==
=== Ilirsko i Rimsko doba ===
Prvi tragovi [[Civilizacija|civilizacije]] na području općine Bileća datiraju još iz [[neolit]]a, o čemu svjedoče arheološki lokaliteti još uvijek nedovoljno istraženi. Prethistorijski [[tumuli]], [[gradine]] i [[gomile]], kojih prema najnovijim istraživanjima ima preko 2000, jasno ukazuju na kontinuitet i gustoću stanovništva. Posebno se ističe tumul iz [[Plana|Plane]] u kojem su nađene dvije kacige, dvanaest kopalja, veći broj fibula i ukosnica (poznatih i iz [[Glasinačka kultura|Glasinca]]).&lt;ref name=&quot;Bileća&quot;&gt;Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimske države]] južni dijelovi općine Bileća ulaze 135. god p.n.e. nakon pokoravanja [[Ardijejci|Ardijejaca]] i [[Plereji|Plereja]] (držali su prostor između [[Popovo polje|Popova polja]] i Boke Kotorske). Zajedno sa [[Trebinje]]m bilo je u sastavu Epidaura (Cavtat), najjužnije rimske kolonije na istočnoj obali Jadrana, kao njegovo zaleđe. Iz tog vremena je čuvena U-[[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vila urbanu]] u [[Panik]]u, vlasništvo bogatog Italika, oko koje se razvio veliki građevinski kompleks, centar prostrane latifundije (oranice, pašnjaci, šume). Ovoj vili pripadale su i ostale građevine, villa rustica na Dračevoj strani, na Potkućnicama i uz Trebišnjicu, te niz drugih objekata, među kojima i kultnih (hram, mauzolej, grobnica). Na mozaicima i freskama U-vile iz III vijeka su prisutni simboli kršćanstva (Orfej, Meduza), pa istraživači to smatraju prvim tragovima kršćanstva u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Domaće epihorsko stanovništvo je i dalje živjelo u svojim drvenim i suhozidnim naseljima po kraškim poljima i poljicima, prihvatajući sporo romanizaciju.

Istočno od plemena [[Daorsi|Daorsa]], koje se nalazilo na području [[Stolac|Stoca]], bilo je pleme [[Deremisti]], na području Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja, a vjerovatno i na mjestu današnjeg grada Bileća. U [[Fatnica|Fatnici]] je nađen natpis tipičan za jugoistočno ilirsko područje. Relativno bogati arheološki i naseobinski elementi sa Dabarskog područja, [[Fatnica|Fatnice]], [[Orahovice|Orahovica]] i [[Plana|Plane]] govore o znatnoj naseljenosti i u Rimsko doba. To najbolje potvrđuje urbano naselje u Orahovicama sa građevinskim ostacima (zidovi u temelju, profilirani ulomci krovnog vijenca neke monumentalne zgrade, mnoštvo opeke i crijepa), koji se nalaze na prostoru 700x400 metara.&lt;ref name=&quot;Bileća&quot; /&gt;

=== Srednji vijek ===
Prvi pomen Bileće kao naseljenog mjesta nalazimo u dokumentima [[Dubrovnik|Dubrovačkog]] arhiva iz 1286. godine, kada se pominje pod nazivom ''Bilechia''. Također u istim izvorima i pod istim nazivom Bileća se [[Izvori o Bileći u srednjem vijeku|pominje]] i u 14. i 15. vijeku kao važna raskrsnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U jednom dokumentu iz 8. septembra 1388. godine ističe se da je vojska vojvode [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića]] u [[Bitka kod Bileće|polju kod Bileće]] teško porazila osmanlijsku vojsku pod komandom Šahin-paše, što se ujedno smatra i jednim od prvih poraza [[Osmanlije|Osmanlija]] na [[Balkan]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/povijestbih03.htm |title=Noel Malcom- Povijest Bosne |access-date=25. 2. 2016 |archive-date=14. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314002920/http://www.camo.ch/povijestbih03.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U periodu od XIII do XVI vijeka na ovim prostorima historija bilježi i veliki broj [[Stećci|stećaka]], koji kao monoliti teže i do 5 tona. U okviru projekta koji ima za cilj nominaciju stećaka - nadgrobnih spomenika za upis na listu svjetske baštine - [[UNESCO]], sa teritorije Bileća je i nekropola u naselju [[Baljci (Bileća)|Baljci]].

=== Osmanska vladavina ===
Bileća je potpala pod osmanlijsku vlast 1466. godine i u vijekovima vladavine [[Osmanlijsko carstvo|Carstva]] na ovim prostorima teško stradala zbog vječitih buna i otpora. U neposrednoj blizini Bileće nalazi se [[Vučji Do]], gdje se odigrala čuvena [[Vučidolska bitka]] 1876. godine, u kojoj je učestvovalo 16 bilećkih četa.

=== Austro-Ugarsko razdoblje ===
Nakon odluka [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. godine, Bileća je ušla u sastav austrougarske uprave u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U tom periodu učvršćena je upravna i vojna uloga mjesta, a grad je dobio i novu infrastrukturu. Prema službenoj historiji općine, prva osnovna škola u Bileći otvorena je 1880.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/7621|title=Bileća|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.opstinabileca.ba/istorija/|title=Istorija – Zvanična prezentacija opštine Bileća|website=Opština Bileća|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; godine, najprije kao srpska pravoslavna škola, a kasnije je djelovala kao opća narodna škola. Bileća je 1892. godine dobila meteorološku stanicu, dok su oko grada podignuta austrougarska utvrđenja kao dio pograničnog fortifikacijskog sistema.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Austrougarsko razdoblje obilježile su i demografske promjene. Prema podacima sa službene općinske stranice, 1910. godine u inozemstvu je radilo 1.416 stanovnika bilećkog kraja, od čega 1.131 u Sjedinjenim Američkim Državama, što svjedoči o snažnim ekonomskim migracijama iz Hercegovine krajem 19. i početkom 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Prvi svjetski rat i međuratno razdoblje ===
U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] stanovništvo bilećkog kraja pretrpjelo je velike gubitke. Službena historija općine navodi da je više od 180 Bilećana izgubilo život na ratištima i u logorima, među kojima su bili [[Arad]] i [[Doboj]].&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Nakon 1918. Bileća je postala dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], a potom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Između dva svjetska rata grad je bio povezan željeznicom sa širom regijom; prema službenim podacima, voz je kroz Bileću saobraćao od 1931. do maja 1976. godine. U kasarnama je u vrijeme Kraljevine djelovala pješadijska podoficirska škola, dok su u gradu radile građanska škola i druge obrazovne ustanove. Godine 1937. u srezu Bileća bilo je 18 škola sa ukupno 1.589 učenika.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Prema popisu koji prenosi službena općinska historija, srez Bileća je 1921. godine imao 19.107 stanovnika, a samo naselje Bileća 1.937 stanovnika.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilećka kasarna bila je poznata i kao mjesto zatočenja političkih protivnika jugoslavenskih vlasti; na službenoj stranici općine navodi se da su u njoj 1940. godine bili zatvoreni [[Moša Pijade]], [[Ivo Lola Ribar]] i drugi istaknuti komunisti.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Tokom rata Bileća se nalazila u širem prostoru istočne Hercegovine zahvaćenom sukobima, represijom i promjenama vlasti. Prema službenoj općinskoj historiji, početkom oktobra 1944. godine partizanske snage preuzele su kontrolu nad gradom, čime je okončana ratna vlast u Bileći.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Socijalistička Jugoslavija ===
Poslije 1945. Bileća je ušla u sastav [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. U poratnim decenijama grad je zadržao vojnu i obrazovnu funkciju.

Najveća privredna i prostorna promjena u savremenoj historiji Bileće dogodila se izgradnjom hidroenergetskog sistema na [[Trebišnjica|Trebišnjici]]. Prema službenoj historiji općine, izgradnjom hidroelektrane 1966/67. stvoreno je [[Bilećko jezero]], veliko akumulaciono jezero koje je trajno izmijenilo izgled kraja. Hrvatska enciklopedija navodi da je Bilećko jezero nastalo 1967. godine izgradnjom 123 metra visoke brane kod Grančareva.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Stvaranje akumulacije uticalo je i na kulturni pejzaž. Službena historija općine bilježi da je 1967. godine zbog formiranja jezera izmještena velika nekropola stećaka iz doline Trebišnjice, a zavičajni muzej, koji je počeo raditi 1964, od 1968. djelovao je u zgradi koju je projektovao [[Juraj Neidhardt]].&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

Prema službenim općinskim podacima, općina Bileća imala je 13.444 stanovnika 1971. godine, a 13.284 stanovnika prema popisu iz 1991. godine.&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Prema presudi u predmetu ''Momčilo Krajišnik'', [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] utvrdio je da su nakon izbora 1990. godine Srbi zauzeli sve položaje vlasti u općini Bileća, uključujući mjesto šefa policije, te da su u januaru 1992. muslimanski policajci bili otpušteni. Tribunal je također utvrdio da su uoči juna 1992. muslimanski stanovnici bili izloženi zastrašivanju, ograničavanju kretanja i uspostavi punktova u općini.&lt;ref name=&quot;ICTYKrajisnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Judgement|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ista presuda navodi da su 10. juna 1992. u Bileću iz Gacka ušle srpske paravojne grupe, među kojima su bili Arkanovci, Žute ose i Beli orlovi, nakon čega su uslijedila selektivna hapšenja muslimanskih civila i njihovo zatočenje u više objekata, uključujući kasarnu i policijsku stanicu. Tribunal je zaključio da su od juna 1992. muslimanski civili bili zatvarani u pet pritvorskih mjesta, gdje su redovno premlaćivani od policije i paravojnih formacija, a u jednom objektu izlagani i teškim elektrošokovima i suzavcu; utvrđeno je i da su u ljeto 1992. u općini Bileća ubijena dva pritvorena muslimana.&lt;ref name=&quot;ICTYKrajisnik&quot; /&gt;

[[Sud Bosne i Hercegovine]] je u predmetu ''Boris Bošnjak i drugi'' objavio da se optužba odnosila na zatočenički logor u kasarni bivše JNA „Moša Pijade“ u Bileći, u periodu od početka maja do kraja augusta 1992. godine. Sud je 30. septembra 2020. izrekao osuđujuću presudu Borisu Bošnjaku, Miodragu Grubačiću i Iliji Đajiću za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, dok je Miloš Mavrak oslobođen optužbe.&lt;ref name=&quot;SudBiHBošnjak&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/21419-izrecena-presuda-u-predmetu-boris-bosnjak-i-drugi|title=Izrečena presuda u predmetu Boris Bošnjak i drugi|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Od Dejtonskog sporazuma do danas ===
Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Bileća je ostala u sastavu entiteta [[Republika Srpska]].&lt;ref name=&quot;OpstinaIstorija&quot;/&gt; U poratnom razdoblju grad su obilježili demografski pad, tranzicija privrede i nastavak oslanjanja na administrativne, obrazovne i uslužne funkcije.

Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013. godine]], općina Bileća imala je 10.807 stanovnika, što je manje nego 1991. godine, kada ih je bilo 13.284. U istom izvoru za naselje Bileća navodi se 7.616 stanovnika 2013. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=20044&amp;show=12|title=Popis 2013 u BiH – Bileća|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026|archive-date=8. 10. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008044903/http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20044|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Savremena Bileća ostala je prepoznatljiva po položaju uz [[Bilećko jezero]] i ulozi lokalnog centra između [[Trebinje|Trebinja]], [[Gacko|Gacka]] i granice s [[Crna Gora|Crnom Gorom]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bileće|Spisak naseljenih mjesta u općini Bileća}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Bileća ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bileća
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20044
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 29. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 29. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 10807
| g2013_bosnjaci           = 26
| g2013_srbi               = 10646
| g2013_hrvati             = 21
| g2013_muslimani          = 5
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 54
| g2013_nisu_izjasnili     = 30
| g2013_nepoznato          = 11
| g1991_ukupno             = 13284
| g1991_muslimani          = 1947
| g1991_srbi               = 10628
| g1991_hrvati             = 39
| g1991_jugosloveni        = 222
| g1981_ukupno             = 13199
| g1981_muslimani          = 1803
| g1981_srbi               = 10190
| g1981_hrvati             = 44
| g1981_jugosloveni        = 773
| g1981_slovenci           = 6
| g1981_crnogorci          = 317
| g1981_albanci            = 8
| g1981_madari             = 8
| g1981_makedonci          = 24
| g1971_ukupno             = 13444
| g1971_muslimani          = 2079
| g1971_srbi               = 10880
| g1971_hrvati             = 82
| g1971_jugosloveni        = 69
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 261
| g1971_albanci            = 1
| g1971_madari             = 14
| g1971_makedonci          = 14
| g1961_ukupno             = 14125
| g1961_muslimani          = 1526
| g1961_srbi               = 11887
| g1961_hrvati             = 185
| g1961_jugosloveni        = 310
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 155
| g1961_albanci            = 5
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 21
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bileća ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bileća
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 201545
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 7616
| g2013_bosnjaci           = 7
| g2013_srbi               = 7500
| g2013_hrvati             = 19
| g2013_muslimani          = 4
| g2013_jugosloveni        = 2
| g2013_crnogorci          = 52
| g2013_nisu_izjasnili     = 19
| g2013_nepoznato          = 4
| g1991_ukupno             = 7568
| g1991_muslimani          = 1290
| g1991_srbi               = 5619
| g1991_hrvati             = 39
| g1991_jugosloveni        = 209
| g1981_ukupno             = 5763
| g1981_muslimani          = 841
| g1981_srbi               = 3882
| g1981_hrvati             = 42
| g1981_jugosloveni        = 651
| g1981_slovenci           = 5
| g1981_crnogorci          = 286
| g1981_albanci            = 7
| g1981_madari             = 8
| g1981_makedonci          = 23
| g1971_ukupno             = 4033
| g1971_muslimani          = 828
| g1971_srbi               = 2810
| g1971_hrvati             = 82
| g1971_jugosloveni        = 64
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 190
| g1971_albanci            = 1
| g1971_madari             = 14
| g1971_makedonci          = 14
| g1961_ukupno             = 2491
| g1961_muslimani          = 279
| g1961_srbi               = 1725
| g1961_hrvati             = 165
| g1961_jugosloveni        = 157
| g1961_slovenci           = 15
| g1961_crnogorci          = 108
| g1961_albanci            = 5
| g1961_madari             = 3
| g1961_makedonci          = 20
}}

== Privreda ==
Okosnicu privrede Bileće čine tekstilna, metalna i [[prehrambena industrija]]. Posljednjih godina posebno je došao do izražaja razvoj privatnih preduzeća i radnji. Sve se više razvija posao ''berbe'' i obrade kamena. Bilećko jezero i rijeka Vrijeka (kod naselja [[Divin]]) posebno pružaju dobre uslove za razvoj [[ribolov]]a.

== Kultura ==
U Bileći se od 1997. godine dodjeljuje književna [[Nagrada &quot;Svetozar Ćorović&quot;]].

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bileći}}

== Sport ==
U Bileći se nalazi nogometni klub &quot;Hercegovac&quot;, osnovan 1935. godine, kao i istoimeni [[karate]], košarkaški, šahovski, kuglaški, rukometni i odbojkaški klubovi.
Košarkaški klub ostvaruje danas veoma solidne rezultate u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.{{Nedostaje referenca}}

== Poznate ličnosti ==
* [[Safet Isović]], interpretator sevdalinki;
* [[Fadil Hadžić]], bosanskohercegovački i hrvatski komediograf, scenarist i režiser;
* [[Dušan Vukotić]], redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist;

== Također pogledajte ==
*[[Bilećko jezero]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Bileća Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ Zvanični sajt općine Bileća]
* [http://mojahercegovina.com/rimske-vile-u-bileckom-selu-panik-tajna-pod-vodom/ Rimske vile u selu Panik]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Bileća}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bileća|*]]</text>
      <sha1>j9okraj6bhoxuhmal5s5yxpe5h2yc56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ateizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3979</id>
    <revision>
      <id>3849056</id>
      <parentid>3844663</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:04:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="158538" sha1="t1seta5q5lnspmu51sldjbjd5z9atmv" xml:space="preserve">{{Ateizam bočna traka}}
'''Ateizam''' je, u širem smislu, odbacivanje vjerovanja u postojanje jednog ili više [[Bog|božanstava]].&lt;ref name=&quot;eb2011-atheism&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;encyc-philosophy&quot;/&gt; U užem smislu, to je stav da ne postoje božanstva.&lt;ref name=&quot;RoweRoutledge&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;encyc-unbelief-def-issues&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;oxdicphil&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;religioustolerance&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |encyclopedia=Oxford Dictionaries |title=Atheism |publisher=Oxford University Press |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=11. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160911080901/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/atheism |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Suprotan je [[Teizam|teizmu]],&lt;ref name=&quot;reldef&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;OED-theism&quot;/&gt; koji u svom najširem obliku, zastupa uvjerenje u postojanje bar jednog božanstva.&lt;ref name=&quot;OED-theism&quot;&gt;{{cite book |title=Oxford English Dictionary |edition=2nd |year=1989 |quote=Belief in a deity, or deities, as opposed to atheism}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |title=Merriam-Webster Online Dictionary |quote=...belief in the existence of a god or gods... |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514194441/http://www.merriam-webster.com/dictionary/theism |archive-date=14. 5. 2011 &lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/archives/spr2013/entries/atheism-agnosticism/|title=Atheism and Agnosticism|publisher=The Stanford Encyclopedia of Philosophy (proljećno izdanje 2013)|first=J. J. C.|last=Smart|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Termin &quot;ateizam&quot; potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi θεος (odnosno &quot;atheos&quot;), koja u prijevodu znači &quot;bezbožništvo&quot;. Prvobitno se koristio kao pežorativan termin za osobe koje su odbacivale vjerovanje u božanstva u odnosu na tadašnje opće vjerovanje u njihova postojanja.&lt;ref name=&quot;drachmann&quot;/&gt; Uže značenje termina javilo se pojavom [[Slobodoumlje|slobodoumlja]], naučnog skepticizma i sve veće kritike religije. Prve osobe koje su se izjasnile riječju &quot;ateist&quot;, živjele su u [[Renesansa|renesansnom]] periodu [[18. vijek|18. stoljeća]]. [[Francuska revolucija]] poznata je po svom &quot;nezabilježenom ateizmu&quot;,{{sfn|Armstrong|1999}} te je ovo bio prvi veći politički pokret u historiji koji je zagovarao vrhovnu vlast ljudskog razuma.&lt;ref name=&quot;HancockLambert&quot;&gt;{{cite book |last=Hancock|first=Ralph|title=The Legacy of the French Revolution |year=1996 |publisher=Rowman and Littlefield Publishers|location=Lanham, United States|isbn=978-0847678426 |page=22|url=https://books.google.com/books?id=uPgQy3VJ3iIC |access-date=17. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

Razlozi za nevjerovanje su mnogobrojni i zavise od toga je li kritika religije filozofske, društvene ili historijske prirode. Među njima su [[Postojanje Boga|nedostatak materijalnih dokaza]],&lt;ref name=&quot;logical&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://shook.pragmatism.org/skepticismaboutthesupernatural.pdf |title=Skepticism about the Supernatural |last=Shook |first=John R. |access-date=17. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; [[problem zla]], [[argument nedosljednih otkrivenja]], odbijanje pojmova koji se ne mogu [[Falsificiranje|falsificirati]] i [[argument nevjerovanja]].&lt;ref name=&quot;logical&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Drange-1996&quot;/&gt; Iako pojedini ateisti koriste [[Sekularizam|sekularnu]] filozofiju,&lt;ref name=&quot;honderich&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fales |first=Evan |title=Naturalism and Physicalism |postscript=,}} u {{harvnb|Martin|2006|pp=122–131}}.&lt;/ref&gt; ne postoji jedna ideologija ili princip ponašanja koji svi ateisti (treba da) slijede.&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|pp=3–4}}.&lt;/ref&gt; Za pogled na svijet, mnogi se ateisti oslanjaju na teoriju [[Ockhamova britva|Ockhamove oštrice]] prema kojoj [[filozoški teret dokazivanja]] ne pripada ateistima i oni ne trebaju opovrgnuti božanstva, već je do [[Teizam|teističara]] da pruže racionalne činjenice i argumente za vjerovanje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Stenger|2007|pp=17–18}}, citing {{cite book |last=Parsons |first=Keith M. |title=God and the Burden of Proof: Plantinga, Swinburne, and the Analytical Defense of Theism |url=https://archive.org/details/godandtheburdeno0000pars |year=1989 |location=Amherst, New York |publisher=Prometheus Books |isbn=978-0-87975-551-5}}&lt;/ref&gt;

Budući da postoje poprilično različite vrste ateizma, teško je definirati koliko je tačno ljudi ateistično.&lt;ref name=&quot;Martin2007&quot;&gt;{{cite book |last=Zuckerman |first=Phil |editor=Martin, Michael T |title=The Cambridge Companion to Atheism |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=978-0-521-60367-6 |ol=22379448M |page=56 |url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&amp;pg=PA56 |access-date=17. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Organizacija [[Gallup International]] sprovela je nekoliko međunarodnih istraživanja po ovom pitanju. Njihova anketa iz 2015. ispitala je 64.000 osoba od kojih je 11% njih naglasilo da su &quot;uvjereni ateisti&quot;, dok je anketa iz 2012. ukazala na znatno veći postotak od 13% osoba koji su bili &quot;uvjereni ateisti&quot;, tj. osobe koje nemaju sumnje o nepostojanju božanstava.&lt;ref name=&quot;wingia&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |title=Religiosity and Atheism Index |author=&lt;!--nije navedeno--&gt; |publisher=[[WIN/GIA]] |date=27. 7. 2012 |location=[[Zurich]] |access-date=17. 5. 2015 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021065544/http://www.wingia.com/web/files/news/14/file/14.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wingia2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2015/04/13/399338834/new-survey-shows-the-worlds-most-and-least-religious-places |title=New Survey Shows the World's Most and Least Religious Places |author=&lt;!--nije navedeno--&gt; |publisher=[[NPR]] |date=13. 4. 2015|access-date=17. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Starija [[BBC]]-jeva anketa iz 2004. navela je da je 8% svjetskog stanovništva ateistično.&lt;ref name=&quot;BBC-2004-demographics&quot;/&gt; Drugi prosjeci pokazali su da ateisti čine 2% svjetskog stanovništva, dok se taj broj povećava na 12% ako se uvrste i [[Ireligija|ireligiozne]] osobe.&lt;ref name=&quot;eb2007-demographics&quot;/&gt; Sudeći po drugim anketama, stopa ateizma najveća je u zapadnom svijetu, mada i tu cifre mogu znatno varirati. Naprimjer, stopa ateizma u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u je 4%,&lt;ref name=&quot;Harris&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |title=Religious Views and Beliefs Vary Greatly by Country, According to the Latest Financial Times/Harris Poll |publisher=Financial Times/Harris Interactive |date=20. 12. 2006 |access-date=17. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130723125147/http://www.harrisinteractive.com/news/allnewsbydate.asp?NewsID=1131 |archive-date=23. 7. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dok je u [[Kanada|Kanadi]] 28%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions|publisher=Blackwell Publishing Ltd|archive-url=https://web.archive.org/web/20140806125950/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf|archive-date=6. 8. 2014|first=Phil|last=Zuckerman|location=Pitzer College, Claremont, [[Kalifornija]]}}&lt;/ref&gt; Prema nizu istraživanja [[Eurobarometar|Eurobarometra]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], ustanovljeno je da 20% stanovnika Evropske unije ne vjeruje u &quot;bilo kakvu duhovnu silu ili Boga&quot;.&lt;ref name=&quot;EU&quot;&gt;{{cite book |author=&lt;!--nije navedeno--&gt; |title=Social values, Science and Technology |publisher=Directorate General Research, European Union |year=2010 |pages=207 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf |format=PDF |access-date=17. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |archive-date=30. 4. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Definicije i razlike ==
[[Datoteka:AteizamImplicitniEksplicitni.svg|mini|Dijagram prikazuje odnose između [[Slabi i jaki ateizam|slabog/jakog]] i [[Implicitni i eksplicitni ateizam|implicitnog/eksplicitnog]] ateizma.
&lt;br /&gt;
Eksplicitno jaki/pozitivni/tvrdi ateisti ('''{{color|purple|ljubičasta boja}}''' '''desno''') tvrde da je izjava da ''&quot;postoji bar jedan Bog&quot;'' netačna.
&lt;br /&gt;
Eksplicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''desno''') odbijaju ili izbjegavaju tvrdnju da bilo kakva božanstva postoje bez izričitog upotrebljavanja da je izjava ''&quot;postoji bar jedno božanstvo&quot;'' netačna.
&lt;br /&gt;
Implicitno slabi/negativni ateisti ('''{{color|blue|plava boja}}''' '''lijevo''') sadrži osobe (najčešće malu djecu i neke agnostike) koji ne vjeruju u božanstvo, ali nisu izričito potvrdili takav način razmišljanja.
&lt;br /&gt;
(Veličina dijagrama ne prikazuje relativan broj osoba unutar određene grupe.)]]
Pisci se ne mogu složiti oko ispravnog načina definiranja i svrstavanja ateizma,&lt;ref name=eb1911-atheism/&gt; govoreći da se ne može tačno znati na koja se natprirodna lica odnosi i je li sama tvrdnja dovoljna za klasifikaciju ateizma ili se zahtijeva svjesno i izričito odbacivanje božanstava. Za ateizam se smatra da je dijelom kompatibilan s [[Agnosticizam|agnosticizmom]],&lt;ref name=agnosticism-compatible/&gt;&lt;ref name=flint-agnostic-atheism/&gt;&lt;ref name=encyc-unbelief-compatible/&gt;&lt;ref name=martin-agnosticism-entails/&gt;&lt;ref name=barker-agnostic-atheism/&gt;&lt;ref name=besant-open-to-new-truth/&gt;&lt;ref name=holyoake-question-of-probability/&gt; mada se po nekim klasifikacijama djelomično suprotstavlja s njim.&lt;ref name=eb2011-atheism-critique/&gt;&lt;ref name=eb2011concise-atheism/&gt;&lt;ref name=eb1911-atheism-sceptical/&gt; Za razlikovanje vrsta ateizma, koristi se nekoliko kategorija.

=== Spektar ===
Dobar dio dvosmislenosti i kontroverze oko definiranja ''ateizma'' leži u činjenici da se ne može doći do konsenzusa oko toga na šta se tačno odnose riječi ''božanstvo'' i ''bog''. Mnoštvo drastično različitih definicija i zamisli božanstava dovodi do različitih ideja o tome na šta se ateizam tačno može odnositi. Stari Rimljani su, naprimjer, optuživali [[Kršćani|kršćane]] da su ateisti zato što nisu vjerovali u [[Paganizam|paganska]] božanstva. Ovaj termin se s vremenom prestao koristiti nakon što je utvrđeno da se definicija ''teizma'' odnosi na vjerovanje u bilo koje božanstvo.

Kad se govori o opsegu odbacivanja božanstava, ateizam je moguće definirati kao odbacivanje svih mogućih božanstava: [[Duhovnost|duhovnih]], natprirodnih, pa i prevazilazećih ideja koje se javljaju u [[Budizam|budizmu]], [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]] i [[Taoizam|taoizmu]].&lt;ref name=eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs/&gt;

=== Implicitni i eksplicitni ===
{{Glavni|Implicitni i eksplicitni ateizam}}

Definicija ateizam također varira od stepena razmišljanja koje neka osoba mora posvetiti o konceptu bogova da bi se smatrala ateistom. Ponekad se definira kao jednostavni nedostatak vjerovanja u bilo koja božanstva. Ova definicija sadržala bi novorođenčad i ostale osobe koje nisu bile izložene bilo kakvim teističkim idejama. [[Baron d'Holbach]] je, 1772, izjavio da su &quot;sva djeca rođena kao ateisti; nemaju ideju [[Bog]]a&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=Good Sense |url=http://www.gutenberg.org/ebooks/7319 |year=1772 |access-date=7. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Slično ovome, [[George H. Smith]] predložio je da je &quot;ateist onaj čovjek koji nije upućen u religiju jer ne vjeruje u Boga. Ova kategorija sadrži djecu koja imaju mentalni kapacitet da razumiju sve probleme, ali su i dalje nesvjesna tih problema. Činjenica da to dijete ne vjeruje u Boga čini ga ateistom.&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Smith|1979|p=14}}&lt;/ref&gt; Smith je upotrijebio termine &quot;implicitnog ateizma&quot; za označavanje &quot;nedostatka [[Teizam|teističkog]] vjerovanja bez svjesnog odbacivanja istog&quot; i &quot;eksplicitnog ateizma&quot; za češću definiciju svjesnog odbacivanja božanstava. [[Ernest Nagel]] proturiječi Smithovoj definiciji ateizma kao &quot;nedostatka teizma&quot; i jedino priznaje eksplicitni ateizam kao &quot;istiniti&quot; ateizam.&lt;ref name= Nagel1959&gt;
{{Cite book|title= Basic Beliefs: The Religious Philosophies of Mankind |chapter=Philosophical Concepts of Atheism
|first=Ernest |last=Nagel |year=1959 |publisher=Sheridan House|quote=I shall understand by &quot;atheism&quot; a critique and a denial of the major claims of all varieties of theism&amp;nbsp;... atheism is not to be identified with sheer unbelief&amp;nbsp;... Thus, a child who has received no religious instruction and has never heard about God, is not an atheist – for he is not denying any theistic claims. Similarly in the case of an adult who, if he has withdrawn from the faith of his father without reflection or because of frank indifference to any theological issue, is also not an atheist – for such an adult is not challenging theism and not professing any views on the subject.}}&lt;br /&gt;ponovo oštampano u djelu ''Critiques of God'', koga je uredio Peter A. Angeles za Prometheus Books, 1997. godine.&lt;/ref&gt;

=== Pozitivni i negativni ===
{{Glavni|Negativni i pozitivni ateizam}}

Filozofi poput [[Antony Flew|Antonyja Flewa]]&lt;ref name=&quot;presumption&quot;&gt;{{harvnb|Flew|1976|pp=14ff}}: &quot;In this interpretation an atheist becomes: not someone who positively asserts the non-existence of God; but someone who is simply not a theist. Let us, for future ready reference, introduce the labels 'positive atheist' for the former and 'negative atheist' for the latter.&quot;&lt;/ref&gt; i [[Michael Martin|Michaela Martina]]{{sfn|Martin|2006}} suprostavili su pozitivni (jaki) ateizam i negativni (slabi) ateizam. Pozitivni ateizam isključivo tvrdi da nijedno božanstvo ne postoji. Negativni ateizam uključuje sve ostale vrste ne-teizma. Prema ovom svrstavanju, bilo koja osoba koja nije teist negativan je ili pozitivan ateist. Termini &quot;slabi&quot; i &quot;jaki ateizam&quot; relativno su novi, dok su se termini &quot;negativni&quot; i &quot;pozitivni ateizam&quot; koristili već duže vrijeme (mada uz drugačije konotacije) u [[Filozofija|filozofskoj]] literaturi&lt;ref name=&quot;presumption&quot;/&gt; i [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Apologetika|apologetici]].&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/jm3303.htm |title=On the Meaning of Contemporary Atheism |journal=The Review of Politics |first=Jacques |last=Maritain |date=1. 7. 1949 |volume=11 |issue=3 |pages=267–280 |doi=10.1017/S0034670500044168 |ref=harv}}&lt;/ref&gt; Prema ovakvom razgraničavanju ateizma, većina [[Agnosticizam|agnostika]] spada u negativne ateiste.

Dok [[Michael Martin|Martin]], naprimjer, smatra da agnosticizam podrazumijeva negativni ateizam,&lt;ref name=martin-agnosticism-entails/&gt; mnoštvo agnostičara smatra da je njihov pogled različit od ateizma&lt;ref name=Kenny2006 /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/omar-baddar/why-im-not-an-atheist-the-case-for-agnosticism_b_3345544.html | title=Why I'm Not an Atheist: The Case for Agnosticism |date=28. 5. 2013 |publisher=Huffington Post |access-date=6. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; i da nije ništa više opravdan od teizma ili zahtijevanja jednakog ubjeđenja.&lt;ref name=Kenny2006&gt;{{cite book |first=Anthony |last=Kenny |title=What I believe |url=https://archive.org/details/whatibelieve0000kenn |chapter=Why I Am Not an Atheist |publisher=Continuum |isbn=0-8264-8971-0 |quote=The true default position is neither theism nor atheism, but agnosticism&amp;nbsp;... a claim to knowledge needs to be substantiated; ignorance need only be confessed. |year=2006}}&lt;/ref&gt; Tvrdnja nedostižnosti znanja za ili protiv postojanja božanstva ponekad se smatra naznakom da ateizam ipak zahtijeva [[skok vjere]] (vjerovanje u nešto bez empirijskih dokaza).&lt;ref&gt;{{cite news |title=Many atheists I know would be certain of a high place in heaven |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html|last=O'Brien|first=Breda |publisher=Irish Times| access-date=6. 3. 2015 |date=7. 7. 2009
| archive-url=https://web.archive.org/web/20110520132651/http://www.irishtimes.com/newspaper/opinion/2009/0725/1224251303564.html
| archive-date=20. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ncregister.com/blog/matthew-warner/more-faith-to-be-an-atheist-than-a-christian | title=More faith to be an atheist than a Christian | author=Matthew Warner | date=8. 6. 2012 | access-date=6. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Česti ateistički protuargumenti su da nedokazane ''religijske'' prijedloge treba razmotriti s jednakim nivoom skepticizma i nevjerovanja poput ''bilo kojeg drugog'' prijedloga&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|pp=30–34}}. &quot;Who seriously claims we should say 'I neither believe nor disbelieve that the Pope is a robot', or 'As to whether or not eating this piece of chocolate will turn me into an elephant I am completely agnostic'. In the absence of any good reasons to believe these outlandish claims, we rightly disbelieve them, we don't just suspend judgement.&quot;&lt;/ref&gt; i da nemogućnost dokazivanja postojanja Boga ne znači da je jednaka vjerovatnoća da Bog postoji ili ne postoji.&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|p=22}}. &quot;A lack of proof is no grounds for the suspension of belief. This is because when we have a lack of absolute proof we can still have overwhelming evidence or one explanation which is far superior to the alternatives.&quot;
&lt;/ref&gt; Škotski filozof J. J. C. Smart čak govori da će se &quot;osoba koja je zapravo ateist, ponekad, čak strasno, izjasniti da je agnostik jer ga nerazumni [[filozofski skepticizam]] dovodi do toga da se zapita da li išta zapravo zna, osim možda općih činjenica matematičke i formalne logike.&quot;&lt;ref name=&quot;stanford&quot;&gt;{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ |title=Atheism and Agnosticism |first=J.C.C. |last=Smart |date=9. 3. 2004 |publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy | access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; Stoga neki ateistički autori poput [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]] više vole razlikovati [[teizam]], [[agnosticizam]] i ateizam koristeći spektar teističke mogućnosti, prema kojem se ove tri vrste razlikuju po tumačenju izjave &quot;[[Bog]] postoji&quot;.{{sfn|Dawkins|2006|p=50}}

=== Definicija nemogućeg i nepostojanog ===
Prije 18. stoljeća, postojanje Boga bilo je toliko općeprihvaćeno u zapadnom svijetu da je bila upitna čak i ''mogućnost'' postojanja istinitog ateizma. Ovo se nazivalo ''teistički [[inatizam]]'', tj. smatranje da sve osobe vjeruju u [[Bog]]a od svog rođenja; ono je također navodilo da su ateisti zapravo vjernici u samoporicanju.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Cudworth |first=Ralph |title=The True Intellectual System of the Universe: the first part, wherein all the reason and philosophy of atheism is confuted and its impossibility demonstrated |url=https://archive.org/details/trueintellectual00cudw |year=1678}}&lt;/ref&gt;

Također postoji stav da će ateisti veoma brzo vjerovati u Boga u kriznim vremenima, odnosno da se ateisti pretvaraju u vjernike na samrti i da nema [[Nema ateista u rovovima|ateista u rovovima]].&lt;ref&gt;Vidjeti: {{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/features/ohair090896.htm|title=Atheist Group Moves Ahead Without O'Hair|first=Sue Anne|last=Pressley|newspaper=The Washington Post|date=8. 9. 1996|access-date=3. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji nekolicina primjera koji govore baš suprotno, a među njima se nalaze i doslovni slučajevi &quot;ateista u rovovima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lowder |first=Jeffery Jay |year=1997 |title=Atheism and Society |url=http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html | access-date=3. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110522025011/http://www.infidels.org/library/modern/jeff_lowder/society.html| archive-date=22. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

Neki ateisti iskazali su sumnje same potrebe termina ''ateizma''. [[Sam Harris]], u svojoj knjizi ''Letter to a Christian Nation'' ({{bs|Pismo kršćanskoj naciji}}) piše:

&lt;blockquote&gt;&quot;Ateizam&quot; je, zapravo, termin koji uopće ne bi trebao postojati. Niko za sebe ne treba navoditi da &quot;nije [[Astrologija|astrolog]]&quot; ili da &quot;nije [[Alhemija|alhemičar]]&quot;. Nemamo termina za osobe koje vjeruju da je Elvis i dalje živ ili koji vjeruju da su vanzemaljci putovali širom galaksije samo da bi zlostavljali rančere i njihovu stoku. Ateizam nije ništa više nego zvukovi koje razumne osobe prave u prisustvu neopravdanih religijskih vjerovanja.&quot;{{sfn|Harris|2006|p=[http://books.google.com/?id=ypyMZlkgHGIC&amp;pg=PA51&amp;dq=No+one+ever+needs+to+identify+himself+as+a+%22non-astrologer%22+or+a+%22non-alchemist&amp;f=false 51]}}&lt;/blockquote&gt;

== Koncepti ==
[[Datoteka:D'Holbach.jpg|mini|[[Baron d'Holbach]], pristalica ateizma 18. stoljeća. &quot;Izvor nesreće čovjeka je njegova nepoznanost prirode. Istrajnost kojom je vezan za slijepa mišljenja kojima je zadojen u svom djetinjstvu, koja su isprepletana sa njegovim postojanjem, posljednična predrasuda koja izopačava njegov um, koga spriječava njegovo razvijanje, koja ga čini robom izmišljotine, čini se da ga osuđuje na trajnu grešku.&quot;&lt;ref&gt;Paul Henri Thiry, Baron d'Holbach, ''System of Nature; or, the Laws of the Moral and Physical World'' (London, 1797), Vol. 1, p. 25&lt;/ref&gt;]]
Najšira podjela ateističkih argumenata jest na praktični i teoretski ateizam.

=== Praktički ateizam ===
{{Glavni|Apateizam}}

U praktičnom ili pragmatičnom ateizmu (koji se još naziva [[apateizam]]), osobe žive kao da nema bogova i objašnjavaju prirodne fenomene bez ikakvih pripisivanja tih događaja nekim božanstvima. Postojanje božanstava se ne odbacuje, mada se može smatrati nepotrebnim ili beskorisnim; prema ovom pogledu, bogovi ne pružaju svrhu životu niti utječu na svakodnevnicu.&lt;ref name=&quot;Zdybicka-p20&quot;&gt;{{harvnb|Zdybicka|2005|p=20}}&lt;/ref&gt; Vrsta praktičnog ateizma koji se oslanja na naučnu zajednicu naziva se [[Metodologija|metodološki]] [[naturalizam]] – &quot;šutljivo usvajanje ili pretpostavka filozofskog naturalizma unutar naučnih metoda bez ili sa potpunim prihvaćanjem ili vjerovanjem u iste&quot;.&lt;ref name=&quot;neps&quot;&gt;{{cite web |last=Schafersman |first=Steven D. |url=http://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:NSuw6hjn_w0J:www.tcnj.edu/~scholars/111%2520Evolution%2520FSP/NATURALISM%2520IS%2520AN%2520ESSENTIAL%2520PART%2520OF%2520SCIENCE%2520AND%2520CRITICAL%2520INQUIRY.doc+Naturalism+is+an+Essential+Part+of+Science+and+Critical+Inquiry&amp;hl=en&amp;gl=ca&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESiOoQ0c8zeA-NUM5qRN7EZqXoJs8b3hGUyuOedNRD9OheY2WLJHpdgNCsxwDJ0iJVdxIhSyytGXR-RXodM3cV8JYd6mEmBRuSQhAsvgFyIDPrw2HT3KXZTEoujo4lXsMckPLn-U&amp;sig=AHIEtbS7vrl9TTdgC7ZY94opxblINuXYMw&amp;pli=1 |title=Naturalism is an Essential Part of Science and Critical Inquiry |date=1. 2. 1997|publisher=Conference on Naturalism, Theism and the Scientific Enterprise. Department of Philosophy, The University of Texas |access-date=6. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

Praktični ateizam može imati nekoliko oblika:
* Nedostajanje religijske motivacije – vjerovanje u bogove ne motivira moralne, religijske ili bilo kakve druge radnje;
* Aktivno isključivanje problema bogova i religije iz intelektualnih težnji i praktičkih radnji;
* Ravnodušnost – nedostatak interesa za probleme bogova i religije; ili
* Nesvjesnost mogućnosti samog koncepta božanstava.&lt;ref&gt;{{harvnb|Zdybicka|2005|p=21}}&lt;/ref&gt;

=== Teoretski ateizam ===

==== Ontološki argumenti ====
{{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}}

Teoretski ateizam eksplicitno postavlja argumente protiv postojanja bogova, odgovarajući na česte teističke argumente postojanja boga poput argumenta o dizajnu ili [[Pascalova opklada|Pascalove opklade]]. Teoretski ateizam uglavnom je [[ontologija]], i to [[filozofska ontologija]].

==== Epistemološki argumenti ====
{{Također pogledajte|Agnostički ateizam|Teološki nonkognitivizam}}

[[Epistemologija|Epistemološki]] ateizam je stav da osobe ne mogu znati Boga ili odrediti postojanje Boga. Osnova epistemološkog ateizma je [[agnosticizam]] koji se može pojaviti u nekoliko oblika. U filozofiji [[imanencija|imanencije]], božanstvo je nerazdvojivo od svijeta, tako i u ljudskom umu, i da je [[svijest]] svake osobe zaključana u subjektu. Prema ovom obliku [[Agnosticizam|agnosticizma]], ovo ograničenje perspektive sprječava bilo kakvo objektivno zaključivanje – sve od vjere u Boga, pa do tvrdnji u postojanje istog. Racionalistički agnosticizam [[Immanuel Kant|Kanta]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskog doba]], jedino prihvata znanje koje je izvedeno iz ljudske racionalnosti; ova vrsta ateizma smatra da bogovi principijalno nisu primjetni i da se baš zbog toga ne može znati postoje li. [[Skepticizam]], koji se zasniva na idejama [[David Hume|Davida Humea]], smatra da je potpuna sigurnost u postojanje nečeg nemoguće, tako da nikada ne možemo zasigurno znati postoje li božanstva ili ne. Međutim, Hume je također smatrao da ovakve neprimjetne [[Metafizika|metafizičke]] koncepte treba odbaciti po principu &quot;[[sofistika|sofistike]] i [[Iluzija|iluzije]]&quot;.&lt;ref name=hume-metaphysics/&gt; Sporno je određivanje podjele agnosticizma prema ateizmu; također se može smatrati kao nezavisan osnovni pogled na svijet.&lt;ref name=&quot;Zdybicka-p20&quot;/&gt;

Drugi argumenti ateizma koji se mogu svrstati u epistemološke ili ontološke, sadrže logički pozitivizam i ignosticizam, ističu beznačajnost osnovnih termina poput &quot;Bog&quot; i izjava kao što su &quot;Bog je svemoguć&quot;. [[Teološki nonkognitivizam]] smatra da izjava &quot;Bog postoji&quot; ne iskazuje nikakav prijedlog, već je besmislena ili kognitivno beznačajna. Obje strane raspravljale su o tome je li moguće svrstati ove osobe u neku vrstu ateizma ili agnosticizma. Filozofi poput [[A. J. Ayer]]a i [[Theodore M. Drange|Theodorea M. Drangea]] odbacuju obje kategorije i smatraju da obje prihvataju izjavu &quot;Bog postoji&quot; kao prijedlog; umjesto da ih svrstaju u jednu od ove dvije kategorije, svrstavaju ih u novu kategoriju nonkognitivizma.&lt;ref&gt;[[Theodore Drange|Drange, Theodore M.]] (1998). &quot;[http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/definition.html Atheism, Agnosticism, Noncognitivism]&quot;. [[Internet Infidels]], ''Secular Web Library''. Pristupljeno 6. 3. 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Alfred Ayer|Ayer, A. J.]] (1946). ''Language, Truth and Logic''. Dover. str. 115–116. U fusnoti, Ayer pripisuje ovaj pogled &quot;Profesoru H. H. Priceu&quot;.&lt;/ref&gt;

==== Metafizički argumenti ====
{{Također pogledajte|Monizam|Fizikalizam}}

Jedan autor piše:

&lt;blockquote&gt;&quot;Metafizički ateizam... obuhvata sve doktrine koje vjeruju u metafizički [[monizam]] (homogenost stvarnosti). Metafizički ateizam može se svrstati u dvije kategorije: a) apsolutni – izričito odbijanje postojanja Boga u pogledu materijalističkog monizma (svih materijalističkih trendova, kako drevnog, tako i modernog vremena); b) relativni – implicitno odbijanje Boga u svim filozofijama koje smatraju da, iako je prihvaćeno postojanje apsolutnog bića, to apsolutno biće ne može posjedovati bilo kakve atribute koji se mogu pripisati Bogu, bilo da je to transcendentnost, lični karakter ili jedinstvo. Relativni ateizam povezuje se sa idealističkim [[Monizam|monizmom]] ([[panteizam|panteizmom]], [[Panenteizam|panenteizmom]] ili [[Deizam|deizmom]]).&quot;&lt;ref&gt;{{harvnb|Zdybicka|2005|p=19}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Epikouros BM 1843.jpg|mini|lijevo|[[Epikur]]u se pripisuje prvo tumačenje [[Problem zla|problema zla]]. [[David Hume]] citira Epikuru kako postavlja argument u svom djelu iz 1779. ''Dijalozi o prirodnoj religiji'':{{sfn|Hume|1779}} &quot;Želi li Bog zaustaviti zlo, ali ne može? Onda je nemoćan. Može li, a neće? Onda je zlonamjeran. Može li i hoće? Onda, otkud zlo u svijetu? Da li niti može niti hoće? Zašto ga onda zvati Bogom?&quot;]]

==== Logički argumenti ====
{{Također pogledajte|Argumenti protiv postojanja Boga|Problem zla|Argument nevjerovanja}}

Logički ateizam smatra da se raznim [[Zamisli Bogova|zamislima bogova]], poput ličnog boga [[Kršćanstvo|kršćanstva]], pripisuju logično nedosljedne osobine. Ovi ateisti predstavljaju [[Postojanje Boga|deduktivne argumente]] protiv postojanja Boga koji smatraju da postoji nedosljednost raznih osobina kao što su savršenost, položaj stvaraoca, nepromjenjivost, [[sveznanje]], [[sveprisutnost]], [[svemoć]], [[sveblagonaklonost]], [[transcendentnost]], ličnost (kao osoba), [[nefizikalnost]], [[pravednost]] i [[milost]].&lt;ref name=logical&gt;{{cite web | url=http://www.infidels.org/library/modern/nontheism/atheism/logical.html | author=Razni autori | title=Logical Arguments for Atheism | publisher=Internet Infidels | work=The Secular Web Library | access-date=2. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

[[Teodiceja|Teodecijski]] ateisti vjeruju da svijet koji se doživljava ne može postojati pripisivanjem ovih osobina Bogu ili bogovima. Argumenti su im da ne može postojati sveznajuće, svemoguće i sveblagonaklono biće u svijetu u kojem postoji [[Problem zla|zlo]] i patnja i u kojem je mnogim ljudima božija ljubav skrivena.&lt;ref name=Drange-1996&gt;{{cite web | first=Theodore M. | last=Drange | year=1996 | url=http://www.infidels.org/library/modern/theodore_drange/aeanb.html | title=The Arguments From Evil and Nonbelief | publisher=[[Internet Infidels]] |work=Secular Web Library | access-date=6. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Sličan argument pripisuje se i [[Buda|Budi]], osnivaču [[Budizam|budizma]].&lt;ref&gt;V.A. Gunasekara, {{cite web |url=http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |title=The Buddhist Attitude to God |archive-url=https://web.archive.org/web/20080102053643/http://www.buddhistinformation.com/buddhist_attitude_to_god.htm |archive-date=2. 1. 2008}} In the Bhuridatta Jataka, &quot;The Buddha argues that the three most commonly given attributes of God, viz. omnipotence, omniscience and benevolence towards humanity cannot all be mutually compatible with the existential fact of dukkha.&quot;&lt;/ref&gt;

=== Redukcioni prikazi religije ===
{{Također pogledajte|Evolucionarno porijeklo religija|Evolucionarna psihologija religije|Psihologija religije}}

Filozofi poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]]&lt;ref&gt;Feuerbach, Ludwig (1841) ''[[The Essence of Christianity]]''&lt;/ref&gt; i psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] smatraju da su Bog i druga religijska vjerovanja ljudska tvorevina napravljena u svrhu zadovoljavanja raznih psiholoških i emocionalnih želja ili potreba. Mnogi budisti dijele ovaj stav razmišljanja.&lt;ref&gt;Walpola Rahula, ''What the Buddha Taught.'' Grove Press, 1974. str. 51–52.&lt;/ref&gt; [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] su, pod utjecajem djela [[Feuerbach]]a, smatrali da su [[Bog]] i religija društvene funkcije koje moćni ljudi koriste da bi ugnjetavali radničku klasu. [[Mihail Bakunjin]] tvrdi da &quot;ideja Boga implicira odricanje ljudskog razuma i pravednosti; najuvjerljivija je negacija ljudskih sloboda i moguće je da završi porobljavanjem čovječanstva, kako u teoriji, tako i u praksi&quot;. Preokrenuo je [[Voltaire]]ov poznati aforizam koji glasi &quot;da Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti&quot; na &quot;da Bog zaista postoji, trebalo bi ga ukinuti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dwardmac.pitzer.edu/anarchist_archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html |title=God and the State |last=Bakunin |first=Michael |year=1916 |work= |publisher=New York: Mother Earth Publishing Association | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110521195435/http://dwardmac.pitzer.edu/Anarchist_Archives/bakunin/godandstate/godandstate_ch1.html| archive-date=21. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Ateizam u religijama ===
{{Također pogledajte|Neteističke religije}}

Ateizam je prihvaćen u nekim religijskim i spiritualnim vjerskim sistemima poput u [[Hinduizam|hinduizmu]], [[džainizam|džainizmu]], [[Budizam|budizmu]], [[Sinteizam|sinteizmu]], [[Raëlizam|raëlizmu]]&lt;ref&gt;{{cite book|title=Intelligent Design|url=http://www.rael.org/request.php?1|year=2005|author=The Raelian Foundation|page=312|access-date=4. 6. 2015|archive-date=7. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140707122732/http://www.rael.org/request.php?1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[Novopaganski pokreti|novopaganskim pokretima]]&lt;ref name=&quot;Neopaganism&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Claydon |editor1-first=David |editor2-last=Harper |editor2-first=Anne C. |editor3-last=Morehead |editor3-first=John W. |display-editors=1 |last1=Johnson |first1=Philip |last2=Clifford |first2=Ross |last3=Lewis |first3=Mark |last4=Madsen |first4=Ole Skjerbaek |last5=Morehead |first5=John W. |last6=Mulholland |first6=Ken |last7=Payne |first7=Simeon |last8=Riecke |first8=Christina |last9=Smulo |first9=John |display-authors=1 |date=2005
|title=Religious and Non-Religious Spirituality in the Western World (&quot;New Age&quot;) |work=A New Vision, A New Heart, A Renewed Call |volume=2 |publisher=William Carey Library |isbn=978-0-87808-364-0 |page=194
|url=http://books.google.com/?id=RfGhUW8RdUIC&amp;pg=PA194&amp;dq=neopaganism+atheism#v=onepage&amp;q&amp;f=false |quote=Although Neo-Pagans share common commitments to nature and spirit there is a diversity of beliefs and practices&amp;nbsp;... Some are atheists, others are polytheists (several gods exist), some are pantheists (all is God) and others are panentheists (all is in God).}}&lt;/ref&gt; poput [[Wicca|Wicce]].&lt;ref name=&quot;Wicca&quot;&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Carol S.
|url=http://books.google.com/?id=stQQJlV9FT8C&amp;pg=PA115&amp;dq=neopaganism+atheism#v=onepage&amp;q&amp;f=false
|title=New Religions|publisher=Chelsea House Publishers|quote=There is no universal worldview that all Neo-Pagans/Wiccans hold. One online information source indicates that depending on how the term ''God'' is defined, Neo-Pagans might be classified as monotheists, duotheists (two gods), polytheists, pantheists, or atheists.|year=2009|isbn=978-0-7910-8096-2}}
&lt;/ref&gt; Astičke škole hinduizma vjeruju da je ateizam ispravan put ka [[Moksha|mokši]] (oslobođenje iz vječnog toka) ali je znatno težak jer ateist na svom putovanju ne može očekivati nikakvu božansku pomoć.&lt;ref&gt;{{Cite book | last = Chakravarti| first = Sitansu| title = Hinduism, a way of life| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1991| page = 65| url = http://books.google.com/books?id=J_-rASTgw8wC&amp;pg=PA71&amp;hl=en#v=onepage&amp;q=atheist&amp;f=false| isbn = 978-81-208-0899-7|quote = For the thoroughgoing atheist, the path is extremely difficult, if not lonely, for he can not develop any relationship of love with God, nor can he expect any divine help on the long and arduous journey. |access-date=6. 4. 2015}}
&lt;/ref&gt; [[džainizam]] vjeruje da je svemir beskrajan i da nema potrebe za stvaraoca. Međutim, smatra se da [[Tirthankar]]i mogu prekoračiti prostor i vrijeme&lt;ref name=devdutt&gt;{{cite web  | last =Pattanaik  | first =Devdutt  | title =63 worthy beings  | publisher =Mid-day  | date =18. 8. 2009  | url =http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm  | access-date =6. 4. 2015  | archive-date =27. 9. 2012  | archive-url =https://web.archive.org/web/20120927173952/http://www.mid-day.com/specials/2009/aug/180809-Vardhamana-Mahavir-Jainism-Devlok-Play-24th-Tirthankara.htm  | url-status =bot: unknown  }}&lt;/ref&gt; i biti moćniji od boga [[Indra|Indre]].&lt;ref&gt;{{cite book | last =Muni Nagraj | first = | editor = | title =Āgama and Tripiṭaka: A Comparative Study : a Critical Study of the Jaina and the Buddhist Canonical Literature, Volume 1| publisher =Today &amp; Tomorrow's Printers and Publishers| location = | isbn =978-81-7022-730-4 | oclc = |page=203}}
&lt;/ref&gt; [[Sekularni budizam]] ne podržava vjeru u bogove. Raniji budizam imao je ateističke elemente jer se na [[Buda|Budinom]] putu nisu spominjali bogovi. Kasnije varijante budizma smatraju da je [[Buda]] zapravo [[Bog]] i da pristalice mogu dobiti slične osobine bogova; također duboko poštuju [[Bodisatva|Bodisatve]]&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com.vc/books?id=Jb0rCQD9NcoC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q=atheism&amp;f=false |last=Kedar |first=Nath Tiwari |year=1997 |title=Comparative Religion |publisher=[[Motilal Banarsidass]] |isbn=81-208-0293-4 |page=50}}
&lt;/ref&gt; i koncept [[Vječni Buda|vječnog Bude.]]

== Ateističke filozofije ==
{{Također pogledajte|Ateistički egzistencijalizam|Sekularni humanizam}}

[[Aksiologija|Aksiološki]] ili konstruktivni ateizam odbacije postojanje bogova i zamijenjuje ga sa &quot;samovoljnošću&quot; poput [[Ljudska priroda|ljudske prirode.]] Ova vrsta ateizma više voli ljudsku prirodu kao najveći izvor morala i vrijednosti, te dozvoljava da se moralni problemi riješe bez prizivanja Boga. [[Karl Marx|Marx]] i [[Sigmund Freud|Freud]] su koristili ovaj argument kako bi prenijeli poruke oslobođenja, potpunog razvoja i nesputane sreće.&lt;ref name=&quot;Zdybicka-p20&quot;/&gt; Jedna od najčešćih kritika ateizma baš je suprotna od ove i glasi da će odbacivanje postojanja božanstava dovesti do moralnog relativizma, što će dalje dovesti da osobe nemaju [[moral]]ne ili [[etika|etičke]] osnove za svoje radnje&lt;ref name=&quot;misconceptions&quot;&gt;{{cite web |url=http://articles.exchristian.net/2006/12/common-misconceptions-about-atheists.html |title=Common Misconceptions About Atheists and Atheism |last=Gleeson |first=David |date=10. 8. 2006 | access-date=6. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; ili će dovesti do spoznanja da je život beznačajan i jadan.&lt;ref&gt;{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. &quot;Perhaps the most common criticism of atheism is the claim that it leads inevitably to moral bankruptcy.&quot;&lt;/ref&gt; [[Blaise Pascal]] je ovaj pogled opisivao u svojoj kolekciji dijela [[Pensées]] (doslovno &quot;Misli&quot;).&lt;ref&gt;[[Blaise Pascal|Pascal, Blaise]] (1669). ''[[Pensées]]'', II: &quot;The Misery of Man Without God&quot;.&lt;/ref&gt;

[[Francuzi|Francuski]] filozof [[Jean-Paul Sartre]] izjašnjavao se kao predstavnik &quot;ateističkog [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]]&quot;{{sfn|Sartre|2004|p=127}} te je bio manje zabrinut o odbijanju postojanja Boga već se više usredočavao na izjavu da &quot;čovjek treba ... da nađe sam sebe i da razumije da ga ništa ne može spasiti od samog sebe, čak ni važeći dokazi postojanja Boga.&quot;{{sfn|Sartre|2001|p=45}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je rekao da je posljedica njegovog ateizma to što &quot;ako Bog ne postoji, postoji bar jedno biće kog kojega postojanje prethodi suštini - biće koje postoji prije nego što ga može definirati bilo kakav koncept i da je ovo biće [[čovjek]].&quot;{{sfn|Sartre|2004|p=127}} [[Jean-Paul Sartre|Sartre]] je opisao praktične posljedice ovog ateizma u tome da ovo znači da nema ''a priori'' pravila, odnosno apsolutnih vrijednosti koje se mogu koristiti za određivanje ljudskog ponašanja i da su svi ljudi &quot;prokleti&quot; na izmišljanje vlastitih pravila, što bi značilo da je &quot;čovjek&quot; na kraju &quot;odgovoran za sve što uradi.&quot;{{sfn|Sartre|2001|p=32}}

== Ateizam, religija i moral ==
{{Također pogledajte|Ateizam i religija|Kritike ateizma|Sekularna etika|Sekularni moral}}

=== Povezanost sa pogledima na svijet i društvenim ponašanjem ===
[[Sociologija|Sociolog]] [[Phil Zuckerman]] analizirao je prethodna istraživanja društvenih nauka o [[Sekularizam|sekularizmu]] i nevjerovanju, te je zaključio da je društveno blagostanje u pozitivnoj korelaciji sa [[Ireligija|ireligijom]]. Ustanovio je da je znatno manje ateizma i sekularizma u siromašnijim nacijama (pogotovu u [[Afrika|Africi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]) u odnosu na bogatije industrijalizovane [[Demokratija|demokratije]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=Norris, Pippa and Ronald Inglehart |year=2004 |title=Sacred and Secular: Religion and Politics Worldwide |url=https://archive.org/details/sacredsecularrel0000norr |publisher=Cambridge University Press}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite book |author=Bruce, Steve |year=2003 |title=Religion and Politics |location=[[Cambridge|Cambridge, UK]]}}
&lt;/ref&gt; Njegova otkrića su se specifično odnosila na ateizam u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i uspoređivanje religijoznih osoba u SAD-u sa &quot;ateističkim i sekularnim osobama&quot;. Ustanovio je da su ateističke i sekularne osobe manje [[Nacionalizam|nacionalističke]], [[Predrasuđe|predrasudne]], [[Antisemitizam|antisemitske]], [[Rasizam|rasističke]], [[Dogmatizam|dogmatične]], [[Etnocentričnost|etnocentrične]], zatvorena uma i manje [[Autoritativnost|autoritatorne]], odnosno manje [[Diktatura|diktatorske]], te da je u saveznim državama sa najvećim postotkom ateizma stepen [[kriminal]]a niži od prosjeka. U najviše religioznim saveznim državama, stepen kriminala viši je od prosječnog.&lt;ref name=&quot;Zuckerman&quot;&gt;{{cite journal | first1=Phil | last1=Zuckerman | year=2009 | title=Atheism, Secularity, and Well-Being: How the Findings of Social Science Counter Negative Stereotypes and Assumptions | url=http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | journal=Sociology Compass | volume=3 | issue=6 | pages=949–971 | doi=10.1111/j.1751-9020.2009.00247.x | ref=harv | date= | access-date=17. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141228104545/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf | archive-date=28. 12. 2014 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Guardian&gt;
{{cite web |url=http://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2010/sep/12/pope-benedict-atheism-secularism |title=Societies without God are more benevolent |publisher=[[The Guardian]] |date=2. 9. 2010 |access-date=6. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Ateizam i ireligija ===
[[Datoteka:Lightmatter buddha3.jpg|mini|lijevo|upright|[[Budizam]] se ponekad opisuje kao neteistička religija zbog nedostatka stvaraoca u budizmu, ali takav pogled može biti prejednostavan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|author=Wallace, B. Alan Ph.D.|title=Is Buddhism Really Non-Theistic?|series=National Conference of the American Academy of Religion lectures|location=[[Boston]], [[Massachusetts|MA]]|date=1. 11. 1999|access-date=8. 6. 2015|page=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060920/http://www.alanwallace.org/Is%20Buddhism%20Really%20Nontheistic_.pdf|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&quot;Thus, in light of the theoretical progression from the bhavaºga to the tath›gatagarbha to the primordial wisdom of the absolute space of reality, Buddhism is not so simply non-theistic as it may appear at first
glance.&quot;&lt;/ref&gt;]]

Za osobe koje se izjasne kao ateistima, pretpostavlja se da su [[Ireligija|ireligiozne]], mada neke sekte unutar većih religija odbacuju postojanje ličnog stvaraoca.&lt;ref name=&quot;winston2&quot;&gt;{{cite book |last=Winston |first=Robert (Ed.) |title=Human |url=https://archive.org/details/human0000unse_n1j1 |publisher=New York: DK Publishing, Inc |year=2004 |isbn=0-7566-1901-7 |page=[https://archive.org/details/human0000unse_n1j1/page/299 299] |quote=Nonbelief has existed for centuries. For example, Buddhism and Jainism have been called atheistic religions because they do not advocate belief in gods.}}
&lt;/ref&gt; U posljednje vrijeme, pojedine religijske denominacije primijetile su sve veći broj ateističkih sljedbenika kao, naprimjer, u ateističkom ili humanističkom [[Judaizam|judaizmu]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml |title=Humanistic Judaism |date=20. 7. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110416143510/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/judaism/subdivisions/humanistic.shtml| archive-date=16. 4. 2011}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite journal |last=Levin |first=S. |date=1. 5. 1995 |title=Jewish Atheism |url=https://archive.org/details/sim_new-humanist_1995-05_110_2/page/13 |journal=New Humanist |volume=110 |issue=2 |pages=13–15 |ref=harv}}
&lt;/ref&gt; ili kod [[Kršćanski ateisti|kršćanskih ateista]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/types/christianatheism.shtml |title=Christian Atheism |date=17. 5. 2006 |publisher=BBC | access-date=6. 4. 2015}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Altizer |first=Thomas J. J. |title=The Gospel of Christian Atheism |url=http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |year=1967 |publisher=London: Collins |pages=102–103 |access-date=6. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929171840/http://www.religion-online.org/showbook.asp?title=523 |archive-date=29. 9. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite journal |last=Lyas |first=Colin |date=1. 1. 1970 |title=On the Coherence of Christian Atheism |journal=Philosophy: the Journal of the Royal Institute of Philosophy |volume=45 |issue=171 |pages=1–19 |ref=harv | doi=10.1017/S0031819100009578}}
&lt;/ref&gt;

Najstrožiji opis pozitivnog ateizma ne govori o bilo kakvim drugim vjerovanja osim nevjerovanja u bilo koja božanstva tako da u tom pogledu, ateisti bi mogli imati bilo kakva druga duhovna vjerovanja. Zbog istog razloga, ateisti mogu imati različite interpretacije [[Etika|etičkih]] vjerovanja koje se protežu od moralnog [[Univerzalizam|univerzalizma]] [[Humanizam|humanizma]], koji govori da bi se moralni kodeks ponašanja trebao odnositi na sve osobe, do moralnog [[Nihilizam|nihilizma]], koji smatra da je moral besmislen.&lt;ref&gt;{{harvnb|Smith|1979|pp=21–22}}
&lt;/ref&gt;

Filozofi poput [[Slavoj Žižek|Slavoja Žižeka]],&lt;ref&gt;Slavoj Žižek: Less Than Nothing (2012)&lt;/ref&gt; [[Alain de Botton|Alaina de Bottona]],&lt;ref&gt;Alain de Botton: [[Religion for Atheists]] (2012)&lt;/ref&gt; [[Alexander Bard|Alexandra Barda]] i [[Jan Söderqvist|Jana Söderqvista]]&lt;ref&gt;Alexander Bard and Jan Söderqvist: The Global Empire (2012)&lt;/ref&gt; svi drže pogled da ateisti trebaju povratiti religiju kao vrstu prkosa protiv [[Teizam|teizma]], odnosno da ne bi ostavili religiju kao neželjeni monopol teista.

=== Božanska zapovijed protiv etike ===
Prema [[Platon]]ovoj Eutifronovoj dilemi, uloga bogova u određivanju šta je dobro a šta je loše bespotrebna je ili u potpunosti proizvoljna. Argument da moral mora poticati od Boga i ne može postojati bez mudrog tvorca česta je pojava i to više u političkim nego u filozofskim debatama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Smith|1979|p=275}}. &quot;Among the many myths associated with religion, none is more widespread -{{sic}}or more disastrous in its effects—than the myth that moral values cannot be divorced from the belief in a god.&quot;
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
U djelu [[Braća Karamazovi]] (11. knjiga: ''Brat Ivan Fjodorovič, 4. poglavlje) [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]] postoji poznati argument koji glasi: &quot;Ako nema Boga, sve je dozvoljeno.'': &quot;'Ali šta će biti sa ljudima onda' pitah ga, 'bez Boga i vječnog života? Ako je sve dozvoljeno, mogu čini što im je volja?'&quot;
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kant CPR A811&quot;&gt;&quot;Morality, by itself, constitutes a system, but happiness does not, unless it is distributed in exact proportion to morality. This, however, is possible in an intelligible world only under a wise author and ruler. Reason compels us to admit such a ruler, together with life in such a world, which we must consider as future life, or else all moral laws are to be considered as idle dreams&amp;nbsp;...&quot; (''Critique of Pure Reason'', A811).
&lt;/ref&gt; Moralna shvatanja poput &quot;ubijanje je loša stvar&quot; smatraju se božijim zakonima te zahtijevaju da ih odluči božanski sudija ili božanski advokat. Međutim, mnogi ateisti tvrde da tretiranje morala kroz legalni sistem proizvodi nevažeću analogiju i da moral ne zavisi od advokata u istom smislu u kojem zakoni zavise od advokata i sudija.&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|p=38}}
&lt;/ref&gt; [[Friedrich Nietzsche]] je vjerovao u moral koji nije bio povezan sa teističkim vjerovanjem, te je izjavio da moral koji se bazira na Boga &quot;ima istinitu vrijednost samo na osnovu Boga, odnosno može biti aktivan ili poništen samo na osnovu vjere u Boga.&quot;&lt;ref name=&quot;Fortin &amp; Benestad&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/?id=19ccmx1W58IC&amp;pg=PA16|title =Human Rights, Virtue, and the Common Good|publisher = [[Rowman &amp; Littlefield]]|quote=That problem was brought home to us with dazzling clarity by Nietzsche, who had reflected more deeply than any of his contemporaries on the implications of godlessness and come to the conclusion that a fatal contradiction lay at the heart of modern theological enterprise: it thought that Christian morality, which it wished to preserve, was independent of Christian dogma, which it rejected. This, in Nietzsche's mind, was an absurdity. It amounted to nothing less than dismissing the architect while trying to keep the building or getting rid of the lawgiver while claiming the protection of the law. | access-date=8. 6. 2015|isbn = 978-0-8476-8279-9|year = 1996}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Craig &amp; Moreland&quot;&gt;
{{cite book|url = http://books.google.com/?id=g8bHRrVu3SsC&amp;pg=PA392|title =The Blackwell Companion to Natural Theology|publisher = [[Wiley-Blackwell]]|quote=Morality &quot;has truth only if God is truth–it stands or falls with faith in God&quot; (Nietzche 1968, str. 70). The moral argument for the existence of God essentially takes Nietzche's assertion as one of its premises: if there is no God, then &quot;there are altogether no moral facts&quot;. | access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-1-4051-7657-6|date=11. 5. 2009}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Miller&quot;&gt;
{{cite book|url = http://books.google.com/?id=VgMB9-tMSMoC&amp;pg=PA85|title =Victorian Subjects|publisher = [[Duke University Press]]|quote=Like other mid-nineteenth-century writers, George Eliot was not fully aware of the implications of her humanism, and, as Nietzsche saw, attempted the difficult task of upholding the Christian morality of altruism without faith in the Christian God.| access-date=6. 4. 2015|isbn = 978-0-8223-1110-2|year = 1991}}&lt;/ref&gt;

Postoje normativni etički sistemi koji ne zahtijevaju da im principe i zakone uruči neko božanstvo. Neki od ovih sistema mogu biti sistemi etike vrline, društvene komunikacije, [[Immanuel Kant|Kantove]] etike, utilitarizma i objektivizma. [[Sam Harris]] je predložio da moralno pravljenje pravila nije problem koji se može samo istraživati u [[Filozofija|filozofiji]], nego ga možemo prakticirati i u nauci morala. Međutim, bilo kakav sličan naučni sistem morao bi odgovoriti na kritike koje nalaže [[naturalistička logička greška]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Principia Ethica |url=http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13 |year=1903 |first=G. E. |last=Moore | access-date=6. 4. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110514054112/http://fair-use.org/g-e-moore/principia-ethica/s.13| archive-date=14. 5. 2011}}
&lt;/ref&gt;

Filozofi poput [[Susana Neiman|Susane Neiman]]&lt;ref&gt;{{cite video |people=[[Susan Neiman]] |title=Beyond Belief Session 6 |medium=Conference |publisher=The Science Network |location=[[Salk Institute]], La Jolla, CA |date=6. 11. 2006}}
&lt;/ref&gt; i [[Julian Baggini|Juliana Bagginija]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|p=40}}
&lt;/ref&gt; (između ostalim) smatraju da etičko ponašanje na osnovu komande božanskog bića nije istinito etičko ponašanje već samo slijepa poslušnost. Baggini govori da ateizam ima superiornu osnovu etike pošto smatra da je potrebna moralna osnova koja se proširuje van religijskih zapovjednih riječi kako bi se proučio moral samih zapovijedi—da bi se moglo odrediti da li je, naprimjer, moralno dati zapovijed &quot;nećeš krasti&quot; ako nega religija uči suprotno a jedna upravo ovo i da ateisti, upravo zato, imaju prednost oko određivanja šta je ispravnije.&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|p=43}}
&lt;/ref&gt; Savremeni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] filozof [[Martin Cohen]] naveo je historijske primjere kada su se koristili dijelovi [[Biblija|Biblije]] za zaustavljanje mučenja i ropstva kao dokaz da religiozne zapovijedi prate političke i društvene normale, a ne obrnuto, ali je također spomenuo da se slična tendencija može pripisati navodno nepristranim i objektivnim filozofima.&lt;ref&gt;101 Ethical Dilemmas, 2. izdanje, Cohen, M, Routledge 2007, str&amp;nbsp;184–5. (Cohen dodatno navodi da su Platon i Aristotel navodili argumente u korist robstva.)
&lt;/ref&gt; Cohen proširuje svoj argument u svom djelu ''Political Philosophy from Plato to Mao'' ({{bs|politička filozofija od Platona do Maa}}) u kojem govori da je [[Kur'an]] igrao ulogu u ovjekovječenju društvenih kodeksa iz ranog 7. stoljeća uprkos promjenama sekularnog društva.&lt;ref&gt;Political Philosophy from Plato to Mao, Cohen, M, drugo izdanje iz 2008. godine&lt;/ref&gt;

=== Opasnosti religije ===
{{Također pogledajte|Kritike religije}}

Pojedini istaknuti ateisti—u novije vrijeme [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]], [[Sam Harris]] i [[Richard Dawkins]] sljedivši slične mislioce poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]], [[Robert G. Ingersoll|Roberta G. Ingersolla]], [[Voltaire]]a i književnika [[José Saramago|Joséa Saramaga]]—kritikovali su religije, navodivši razne štetne aspekte religijskih praksi i doktrina.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harris|2005}}, {{harvnb|Harris|2006}}, {{harvnb|Dawkins|2006}}, {{harvnb|Hitchens|2007}}, {{harvnb|Russell|1957}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Karl Marx.jpg|mini|upright|[[Karl Marx]]]]

[[Njemci|Njemački]] politički teoretičar i sociolog iz 19. stoljeća [[Karl Marx]] kritikuje religiju kao &quot;izdah potlačenog bića, srcem svijeta bez srca i dušom bezdušnog svijeta. To je opijum ljudi.&quot; Nastavlja &quot;Uklanjanje [[Religija|religije]] kao iluzije sreće je zapravo želja ljudi za istinitu sreću. Da ih zamolio da odbace svoje iluzije o svom stanju bi značilo da ih moramo zamoliti da odbace stanje koje zahtjeva iluziju. Kritika religije je, upravo zato, u embironu, kritika vala suza u kojima je religija oreol.&lt;ref&gt;Marx, K. 1976. Introduction to A Contribution to the Critique of Hegel's Philosophy of Right. Collected Works, v. 3. New York.&lt;/ref&gt; [[Lenjin]] je rekao da je &quot;svaka religijska ideja i svaka ideja Boga &quot;neizrječivo podla ... u najgorem pogledu, 'zaraza' najodvratnije vrste. Milioni grijehova, prljavih dijela, nasilja i fizičkih zaraza ... opet su manje opasniji od suptilne, duhovne ideje [[Bog]]a odjevene u najpametnije ideološke kostime ...&quot;&lt;ref name=&quot;MartinAmis&quot;&gt;Martin Amis; Koba the Dread; Vintage Books; London; 2003; {{ISBN|978-0-09-943802-1}}; str.&amp;nbsp;30–31&lt;/ref&gt;

[[Sam Harris]] kritikuje oslanjanje zapadnih religija na božanstveni autoritet kao kreditiranje autoritarnosti i dogmatizma. Postoji korelacija između religijskog fundamentalizma i spoljašnjih religija (u kojima se religija upražnjava kako bi se dobili skriveni interesi)&lt;ref name=Moreira-almeida2006&gt;{{cite journal |doi=10.1590/S1516-44462006005000006 |last1=Moreira-almeida |first1=A. |last2=Neto |first2=F. |last3=Koenig |first3=H. G. |year=2006 |title=Religiousness and mental health: a review |journal=Revista Brasileira de Psiquiatria |volume=28 |pages=242–250 |pmid=16924349 |issue=3 |ref=harv}}
&lt;/ref&gt; i autoritarnosti, dogmatizma i predrasuda.&lt;ref&gt;Vidjeti na primjer: {{cite journal | last1=Kahoe |first1= R.D.|date=1. 6. 1977 |title=Intrinsic Religion and Authoritarianism: A Differentiated Relationship| url=https://archive.org/details/sim_journal-for-the-scientific-study-of-religion_1977-06_16_2/page/179 |journal=Journal for the Scientific Study of Religion|volume=16|issue=2 |pages= 179–182 |jstor=1385749 | doi=10.2307/1385749 | ref=harv}} Također pogledajte: {{cite journal | last1=Altemeyer |first1= Bob |first2= Bruce|last2= Hunsberger |year=1992 |title=Authoritarianism, Religious Fundamentalism, Quest, and Prejudice| journal = International Journal for the Psychology of Religion| volume=2|issue=2| pages= 113–133 | doi = 10.1207/s15327582ijpr0202_5 | ref=harv}}
&lt;/ref&gt; Ovi argumenti—zajedno sa historijskim događajima koji se koriste za demonstraciju opasnosti religije poput [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]], [[Inkvizicija|inkvizicije]], suđenja vještica i terorističkih napada—koriste se kao odgovor na tvrdnje da je vjerovanje u religiji ima blagotvorne efekte.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Harris |first=Sam |authorlink=Sam Harris |title=An Atheist Manifesto |url=http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto | access-date=6. 4. 2015 |publisher=[[Truthdig]] |year=2005 |quote=In a world riven by ignorance, only the atheist refuses to deny the obvious: Religious faith promotes human violence to an astonishing degree.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110516191405/http://www.truthdig.com/dig/print/200512_an_atheist_manifesto| archive-date=16. 5. 2011}}
&lt;/ref&gt; Vjernici pružaju protuargumente koji tvrde da režimi koji su koristili ateizam, poput [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]], također doprinose masovnim ubistvima.&lt;ref name=&quot;John S. Feinberg, Paul D. Feinberg&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/?id=Nl-f5SKq9mgC&amp;pg=PA697 |last1=Feinberg |first1=John S. |last2=Feinberg |first2=Paul D. |title =Ethics for a Brave New World|publisher =[[Greg Koukl|Stand To Reason]]|quote=Over a half century ago, while I was still a child, I recall hearing a number of old people offer the following explanation for the great disasters that had befallen Russia: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.' Since then I have spent well-nigh 50 years working on the history of our revolution; in the process I have read hundreds of books, collected hundreds of personal testimonies, and have already contributed eight volumes of my own toward the effort of clearing away the rubble left by that upheaval. But if I were asked today to formulate as concisely as possible the main cause of the ruinous revolution that swallowed up some 60 million of our people, I could not put it more accurately than to repeat: 'Men have forgotten God; that's why all this has happened.'|access-date=4. 6. 2015|isbn = 978-1-58134-712-8|date=4. 11. 2010}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Totalitarianism and Atheism&quot;&gt;{{cite web |url=http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |title=Answering Atheist's Arguments |publisher=Catholic Education Resource Center |last=D'Souza |first=Dinesh |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=14. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014184253/http://catholiceducation.org/articles/apologetics/ap0214.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu tvrdnju, ateisti poput Sama Harrisa i Richarda Dawkinsa govore da užasne prizore koje je počinio [[Josif Staljin|Staljin]] nije proizveo ateizam već dogmatički [[marksizam]] i da, mada je tačno da su [[Staljin]] i [[Mao Zedong|Mao]] bili ateisti, svoja djela nisu učinili u ime ateizma.{{sfn|Dawkins|2006|p=291}}&lt;ref&gt;[http://www.edge.org/3rd_culture/harris06/harris06_index.html 10 myths and 10 truths about Atheism] Sam Harris&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:Ephesians 2,12 - Greek atheos.jpg|mini|lijevo|Prikazana je grčka riječ αθεοι (''atheoi''), baš kako se pojavljuje na [[Poslanica Efežanima|Poslanici Efežanima]] (u stihu [[Biblija|Biblije]] 2:12) u ranom 3. stoljeću na [[papirus]]u 46. Najčešće se prevodi kao &quot;[oni koji su] bez Boga.&quot;&lt;ref&gt;The word αθεοι—in any of its forms—appears nowhere else in the Septuagint or the New Testament. {{cite book |last=Robertson |first=A.T. |title=Word Pictures in the New Testament |origyear=1932 |year=1960 |publisher=Broadman Press |chapter=Ephesians: Chapter 2 |chapterurl=http://www.ccel.org/r/robertson_at/wordpictures/htm/EPH2.RWP.html |quote=Old Greek word, not in LXX, only here in N.T. Atheists in the original sense of being without God and also in the sense of hostility to God from failure to worship him. See Paul's words in Ro 1:18–32. | access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;]]
U ranom [[Starogrčki jezik|starogrčkom]], pridjev ''atheos'' (ἄθεος, od prefiksa ἀ- + θεός &quot;Bog&quot;) značio je &quot;bezbožan&quot;. Prvobitno se koristio kao termin osude te je značio &quot;grešan&quot; ili &quot;sraman&quot; odnosno, označavao je nekoga bez poštovanja. U 5. stoljeću prije n. e, riječ se počela koristiti za aktivno stanje bezbožništva u smislu &quot;ukidanja odnosa sa bogovima&quot; ili &quot;odbijanje bogova&quot;. Nakon toga se pojavio termin ἀσεβής (''asebēs'') koji je označao osobe koje su bez poštovanja odbijale bogove ili nepoštovale lokalne bogove, čak i ako su vjerovali u druge bogove. Moderne verzije klasičnih tekstova ponekad prevode ''átheos'' kao &quot;ateistički&quot;. Kao apstraktna imenica, postojala je također i ἀθεότης (''atheotēs'') ili &quot;ateizam&quot;. [[Ciceron]] je transkribovao grčku riječ u [[Latinski jezik|latinsku]] ''átheos''. Termin se počeo često koristiti u debatama između ranijih [[Kršćani|kršćana]] i [[heleni]]sta te su je obe strane koristile u pogrdnom smislu.&lt;ref name=drachmann&gt;{{cite book |last=Drachmann |first=A. B. |title=Atheism in Pagan Antiquity |url=http://books.google.com/?id=cguq-yNii_QC&amp;dq=Atheism+in+Pagan+Antiquity&amp;printsec=frontcover&amp;q= |publisher=Chicago: Ares Publishers |year=1977 |origyear=1922 |isbn=0-89005-201-8 |quote=Atheism and atheist are words formed from Greek roots and with Greek derivative endings. Nevertheless they are not Greek; their formation is not consonant with Greek usage. In Greek they said ''átheos'' and ''atheotēs''; to these the English words ungodly and ungodliness correspond rather closely. In exactly the same way as ungodly, ''átheos'' was used as an expression of severe censure and moral condemnation; this use is an old one, and the oldest that can be traced. Not till later do we find it employed to denote a certain philosophical creed.}}
&lt;/ref&gt;

Termin ''ateist'' (od [[Francuski jezik|francuskog]] ''athée'') u smislu &quot;onaj koji ... odbacije postojanje Boga ili bogova&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefreedictionary.com/atheist |title=atheist |publisher=American Heritage Dictionary of the English Language |year=2009 |access-date=6. 4. 2015}}
&lt;/ref&gt; predatira riječ ''atheism'' u [[Engleski jezik|engleskom]] koja je prvi put pronađena 1566.&lt;ref&gt;{{cite book |series=English recusant literature, 1558–1640 |volume=203 |title=A Replie to Mr Calfhills Blasphemous Answer Made Against the Treatise of the Cross |page=51 |first=John |last=Martiall |location=Louvain |year=1566 |url=http://books.google.com/books?id=20snAQAAIAAJ&amp;q=%22to%20entre#v=snippet&amp;q=atheist&amp;f=false | access-date=6. 4. 2015}}
&lt;/ref&gt; i ponovo 1571.&lt;ref&gt;Korišten termin ''Atheistes'': {{cite book |last=Golding |first=Arthur |title=The Psalmes of David and others, with [[John Calvin|J. Calvin]]'s commentaries |year=1571 |pages=Ep. Ded. 3 |quote=The Atheistes which say..there is no God.}} Prevedeno sa latinskog na engleski.
&lt;/ref&gt; Termin ''ateist'' kao oznaka za praktično bezbožništvo najranije se počela koristiti u tom smislu 1577.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Hanmer |first=Meredith |title=The auncient ecclesiasticall histories of the first six hundred years after Christ, written by Eusebius, Socrates, and Evagrius |publisher=London |year=1577 |page=63 |oclc=55193813 |quote=The opinion which they conceaue of you, to be Atheists, or godlesse men.}}
&lt;/ref&gt; Termin ateizam je izveden od francuskog ''athéisme''&lt;ref name=mw-online/&gt; i pojavljuje se u engleskom jeziku od 1587.&lt;ref name=Golding&gt;Prikazuje se u formatu ''Athisme'': {{cite book |others=Preveli sa francuskog na engleski: [[Arthur Golding]] i [[Philip Sidney]] i objavili u Londonu, 1587. godine |first=Philippe |last=de Mornay |title=A Woorke Concerning the Trewnesse of the Christian Religion: Against Atheists, Epicures, Paynims, Iewes, Mahumetists, and other infidels | year=1581 | trans-title=De la vérite de la religion chréstienne (1581, Paris) |quote=Athisme, that is to say, vtter godlesnes.}}
&lt;/ref&gt; Ranije dijelo iz 1534. koristilo je termin ''atheonism''.&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/?id=gW-gAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=vergil+english+history#v=onepage&amp;q=Godd%20would%20not&amp;f=false |year=c. 1534 |first=Polydore |last=Vergil |title=English history |quote=Godd would not longe suffer this impietie, or rather atheonisme. | access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
''Oxford engleski rječnik'' također prikazuje raniju formaciju ''atheonism'', koja se prvi put upotrebljava 1534. godine. Kasnije, a današnje zastarjele riječi ''athean'' i ''atheal'' su datirale sve do 1611. i 1612. godine. {{cite book |title=The Oxford English Dictionary |edition=Second |year=1989 |publisher=Oxford University Press, SAD |isbn=0-19-861186-2 |author=prep. by J. A. Simpson&amp;nbsp;...}}
&lt;/ref&gt; Slične riječi su se pojavile kasnije: deist 1621,&lt;ref name=1621Deist&gt;
{{Cite book |last=Burton |first=Robert
|work=[[The Anatomy of Melancholy]] |year=1621 |at=Part III, section IV. II. i |quote=Cousin-germans to these men are many of our great Philosophers and Deists |url=http://books.google.com/?id=cPgveWnCdRcC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=anatomy+of+melancholy#v=onepage&amp;q=deists&amp;f=false |title=deist | access-date=4. 6. 2015 |ref=harv}}
&lt;/ref&gt; teist 1662,&lt;ref&gt;
{{cite book |last=Martin |first=Edward |title=His opinion concerning the difference between the Church of England and Geneva [etc.] |publisher=London |year=1662 |chapter=Five Letters |page=45 |quote=To have said my office..twice a day..among Rebels, Theists, Atheists, Philologers, Wits, Masters of Reason, Puritanes [etc.].}}
&lt;/ref&gt; [[deizam]] 1675.&lt;ref name=1675Deism&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/?id=CFBGAAAAYAAJ&amp;pg=PT255&amp;dq=deism#v=onepage&amp;q=deism&amp;f=false
|title=An universal etymological English dictionary |first=Nathan |last=Bailey |year=1675 | access-date=4. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; i [[teizam]] 1678.&lt;ref&gt;&quot;Secondly, that nothing out of nothing, in the sense of the atheistic objectors, viz. that nothing, which once was not, could by any power whatsoever be brought into being, is absolutely false; and that, if it were true, it would make no more against theism than it does against atheism&amp;nbsp;...&quot; Cudworth, Ralph. The true intellectual system of the universe. 1678. Poglavlje V Odjeljak II str.73
&lt;/ref&gt; &quot;Deist&quot; i &quot;deizam&quot; su, u to vrijeme, već nosili moderno značenje riječi. Termin ''teizam'' se pojavio da bi se suprostavio sa riječju ''deizam''.

[[Karen Armstrong]] piše da &quot;za vrijeme šesnaestog i sedamnaestog stoljeća, riječ 'ateist' i dalje se isključivo odnosila na polemike ... Termin 'ateist' je bila uvreda. Niko nije ni pomišljao da se ''sam'' izjasni kao ateista.&quot;

''Ateizam'' se prvi put koristi za opis vlastitog javno priznatog nevjerovanja u Boga pri kraju 18. stoljeća u [[Evropa|Evropi]]. Pogotovo se koristio za opis nevjerovanja u Boga [[Abrahamske religije|Abrahamaskih religija]].&lt;ref name=&quot;adevism&quot;&gt;Djelimično zbog svoje široke upotrebe u monoteističkom zapadnom svijetu, ''ateizam'' se uobičajeno koristi za opisavanje &quot;nevjerovanja u Boga&quot;, umjesto &quot;nevjerovanja u božanstva.&quot; Čista razlika između dvije definicije se rijetko kada prikazuje u modernim zapisima mada su se ranija korištenja termina ''ateizam'' odnosila na nevjerovanje u samo jednog boga, a ne u politeistička božanstva. Baš se zbog ovog, u 19. vijeku počeo koristiti zastarjeli termin ''adevizma'' kako bi se opisao nedostatak vjerovanja u politeistička božanstva.&lt;/ref&gt; Globalizacija je, za vrijeme 20. stoljeća, prirodala proširenju termina da znači &quot;nevjerovanje u sva božanstva&quot; mada je i dalje česta pojava u zapadnom svijetu da se riječ ateizma jednostavno samo odnosi na &quot;nevjerovanje u Boga.&quot;{{sfn|Martin|2006}}

== Historija ==
Iako se pojava termina ateizam prvi put javlja u [[Francuska|Francuskoj]] u 16. stoljeću,&lt;ref name=mw-online&gt;{{citation | url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/atheism | title=Merriam-Webster Online:Atheism | quote=First Known Use: 1546 | access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Golding/&gt; ideje koje bi se danas prepoznale kao ateističke su zapisane sve iz [[Vedski period|vedskog perioda]] i [[Antika|antike]].

=== Rane indijske religije ===
{{Glavni|Ateizam u hinduizmu}}
Ateističke ideje su pronađene u ranim [[Indija|indijskim]] školama i postojale su za vrijeme [[Vedizam|vedizma]].&lt;ref&gt;{{Cite book | last = Pandian| title = India, that is, sidd| publisher = Allied Publishers| year = 1996| page = 64| url = http://books.google.com/?id=B90uj14NHjMC&amp;pg=PA64| isbn = 978-81-7023-561-3| access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; Od šest pravovjernih škola indijske [[Filozofija|filozofije]], najstarija škola Samkhya ne prihvata Boga, te ranija Mimamsa također nije prihvaćala ideje o Bogu.&lt;ref&gt;{{Cite book | last = Dasgupta| first = Surendranath| title = A history of Indian philosophy, Volume 1| publisher = Motilal Banarsidass Publ.| year = 1992| page = 258| url = http://books.google.com/?id=PoaMFmS1_lEC&amp;pg=PA258| isbn = 978-81-208-0412-8| access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; Najizričitja ateistička filozofska škola Indije u 6. stoljeću prije n. e. je bila izričito materijalistička i anti-teistička Cārvāka škola (koja se još naziva ''Nastika'' ili ''Lokaiata''). Slična je grčkoj [[Kirenska škola|kirenskoj školi]]. Ova grana indijske filozofije se klasificira kao heterodoksna zbog svog odbijanja autoriteta [[Vede]] i upravo zato ne se smatra dio šest pravovjernih škola hinduizma, ali ju je važno spomenuti kao dokaz materijalističkog pokreta unutar hinduizma.&lt;ref&gt;Sarvepalli Radhakrishnan and Charles A. Moore. ''A Sourcebook in Indian Philosophy''. (Princeton University Press: 1957, Twelfth Princeton Paperback printing 1989) str. 227–249. {{ISBN|0-691-01958-4}}.
&lt;/ref&gt; Chatterjee i Datta objašnjavaju kako je naše razumijevanje Cārvākvske filozofije fragmentovano i uglavnom se osniva na kritici ideja drugih škola, te da nije bila tradicija življenja:

&lt;blockquote&gt;&quot;Iako je materijalizam u određenoj formi uvijek bio prisutan u Indiji, i reference za njegovo prisustvo se mogu pronaći u [[Vede|Vedama]], budističkoj literaturi, epovima kao i u kasnijim filozofskim djelima, ne pronalazimo nikakav sistematski rad na materijalizmu niti bilo kakvu drugu organiziranu školu pratioca kao što ih posjeduju druge filozofske škole. Međutim, gotovo svako djelo ostalih škola dotiče se materijalističkih stavova u smislu njihovog opovrgavanja. Naše znanje indijskog materijalizma se prvenstveno oslanja na ova djela.&quot;&lt;ref&gt;Satischandra Chatterjee and Dhirendramohan Datta. ''An Introduction to Indian Philosophy''. Eighth Reprint Edition. (University of Calcutta: 1984). str. 55.
&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Ostale indijske filozofije koje se uopćeno smatraju ateističkim su klasična [[Samkhya]] i [[Mīmāṃsā]]. Odbijanje ličnog boga kao stvoritelja u Indiji se također može pronaći u [[džainizam|džainizmu]] i [[Budizam|budizmu]].&lt;ref name=&quot;Joshi&quot;&gt;{{cite journal |last=Joshi |first=L.R. |year=1966 |title=A New Interpretation of Indian Atheism |journal=Philosophy East and West |volume=16 |issue=3/4 |pages=189–206|doi=10.2307/1397540 |ref=harv |jstor=1397540}}
&lt;/ref&gt;

===Antika===
[[Datoteka:Socrates Louvre.jpg|mini|upright|U [[Platon]]ovom djelu ''[[Odbrana Sokratova]]'', Melet optužuje [[Sokrat]]a (na slici) za bezbožništvo.]]
Korijeni zapadnog ateizma se javljaju u pre-[[Sokrat]]ovoj grčkoj filozofiji, mada se nisu pojavili na šire vidjelo sve do poznog [[Prosvjetiteljstvo|Prosvjetiteljstva]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Baggini|2003|pp=73–74}}. &quot;Atheism had its origins in Ancient Greece but did not emerge as an overt and avowed belief system until late in the Enlightenment.&quot;
&lt;/ref&gt; Grčki filozof Diagora iz 5. stoljeća prije n. e. poznat je kao &quot;prvi ateist&quot;&lt;ref&gt;[[Friedrich Solmsen|Solmsen, Friedrich]] (1942). ''[http://books.google.com/books?vid=0blEqYn0npw5h4r_qPHc_fk&amp;id=rLASAAAAIAAJ&amp;pgis=1 Plato's Theology]''. Cornell University Press. str. 25.
&lt;/ref&gt; i citiran je u raznim djelima, poput u [[Ciceron]]ovom djelu De Natura Deorum ({{bs|O prirodi bogova}}).&lt;ref name=&quot;CIC&quot;&gt;''...&amp;nbsp;nullos esse omnino Diagoras et Theodorus Cyrenaicus&amp;nbsp;...'' Cicero, Marcus Tullius: ''De natura deorum.'' Comments and English text by Richard D. McKirahan. Thomas Library, Bryn Mawr College, 1997, str 3. {{ISBN|0-929524-89-6}}
&lt;/ref&gt; Anatomisti poput [[Demokrit]]a pokušali su objasniti svijet u čisto materijalističkom pogledu bez ikakvog nadovezivanja na duhovni ili mistični svijet. Kritija je imao smatrao da je religija ljudska tvorevina napravljena samo kako bi preplašila ljude da slijede moralni kodeks,&lt;ref name=eb2007-study-of-religion/&gt; te [[Prodiko]] također iznosi jasne ateističke poglede u svojim djelima. [[Filodem]] govori da je Prodiko vjerovao da su &quot;bogovi popularnog mišljenja ne postoje, niti znaju išta više od primitivnog čovjeka, plodove zemlje ili doslovno bilo šta drugo što je dovelo do postojanja čovjeka.&quot; [[Protagora]] je ponekad pokazivao i jasne agnostičke poglede umjesto ateistički govoreći da &quot;Što se tiče bogova, ne mogu ih okriti, bilo da li postoje ili ne ili u kakvom su obliku; postoji mnogo prepreka znanju, nejasnoća predmeta i sama kratkotrajnost ljudskog života.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=12–13}}&lt;/ref&gt; Grčki filozofi iz 3. stoljeća prije n. e. [[Teodor Bezbožnik]]&lt;ref name=CIC/&gt;&lt;ref&gt;Diogenes Laërtius, The Lives and Opinions of Eminent Philosophers, ii
&lt;/ref&gt; i [[Straton]]&lt;ref&gt;Cicero, ''Lucullus'', 121. in Reale, G, ''A History of Ancient Philosophy''. SUNY Press. (1985).
&lt;/ref&gt; također nisu vjerovali u bogove.

[[Sokrat]] ([[Circa|c]]. 470–399 prije n. e.) nadovezivao se na [[Atina|Atinski]] javni način razmišljanja u vidu pre-Sokratske filozofije prema naturalističkom ispitivanju i odbacivanju božanskih objašnjenja za razna dešavanja. Njegova misao je bila pogrešno protumačena u [[Aristofan]]ovom djelu ''Oblaci''. Kasnije mu je suđeno, te je pogubljen na osnovu bezbožnosti i korupcije mladih. Na svom suđenju, Sokrat izričito odbacije da je bio ateist i savremena literatura nema razloga da sumnja u ovu tvrdnju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bremmer|first=Jan|title=Atheism in Antiquity|postscript=,}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=14–19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite book |first1=Thomas C. |last1=Brickhouse |last2=Smith |first2=Nicholas D. |title=Routledge Philosophy Guidebook to Plato and the Trial of Socrates |url=https://archive.org/details/routledgephiloso00bric |year=2004 |publisher=Routledge |isbn=0-415-15681-5 |page=[https://archive.org/details/routledgephiloso00bric/page/n122 112]}} In particular, he argues that the claim he is a complete atheist contradicts the other part of the indictment, that he introduced &quot;new divinities&quot;.&lt;/ref&gt;

[[Euhemer]] (c. 300 prije n. e.) objavio je svoj pogled na bogove koji je glasio da su bogovi samo jedini obožavani vladari, osvajači i osnivači prošlosti i da njihovi kultovi i religije samo nastavljaju put nestalih kraljevstva i ranijih političkih struktura.&lt;ref&gt;Fragmenti Euhemerovih djela u Latinskim prevodima su sačuvani u patrističkim spisama (npr. Lactantius i Eusebius Caesarea), koji se osnivaju na ranije fragmente u Didorusu 5,41–46 &amp; 6.1. Svjedočenja, pogotovo u pogledu polemtičkog kriticizma, se mogu naći u Callimachusu, ''Himna Zeusu'' 8.&lt;/ref&gt; Iako izričito nije bio ateist, Euhemer je kritikovan zbog &quot;širenja ateizma širom cijele zemlje uništavanjem bogova.&quot;&lt;ref&gt;[[Plutarch]], ''Moralia—Isis and Osiris'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Moralia/Isis_and_Osiris*/B.html#23 23]
&lt;/ref&gt;

Još jedna važna osoba za historiju ateizma bio je [[Epikur]] (c. 300 prije n. e). Koristeći se idejama [[Demokrit]]a i [[Atomisti|atomista]], zalagao se za [[Materijalizam|materijalističku]] filozofiju u kojoj svemirom upravljaju zakoni šanse bez potrebe božanske intervencije (pogledati [[naučni determinizam]]). Iako je izjavio da božanstva postoje, smatrao je da nisu zainteresovana u ljudsko postojanje. Gol Epikurevaca bio je da dostignu mir uma i ovo su mogli da urade na jedan važan način – prikazujući strah gnjeva božanstava kao iracionalan. Epikurevci su također odbacivali postojanje života nakon smrti i potrebe plašenja božanske kazne nakon smrti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/entries/epicurus/ |title=Epicurus (Stanford Encyclopedia of Philosophy) |work=Plato.stanford.edu |date= |access-date=10. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

Rimski filozof [[Sekst Empirik]] smatrao je da bi trebalo obustaviti presude o skoro svim vjerovanjima—ovo je vrsta [[Skepticizam|skepticizma]] koja je poznata kao [[pironizam]] ili pironski skepticizam—da ništa nije svojstveno zlo i da je mir uma (ataraksija) moguć uskraćivanjem presuda pojedinca. Njegova (relativno velika) kolekcija djela imala je značajan uticaj na kasnije filozofe.&lt;ref name=&quot;gordonstein&quot;&gt;Stein, Gordon (Ed.) (1980). &quot;[http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm The History of Freethought and Atheism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930024429/http://www.positiveatheism.org/india/s1990c25.htm |date=30. 9. 2007 }}&quot;. ''An Anthology of Atheism and Rationalism''. New York: Prometheus.&lt;/ref&gt;

Značenje termina &quot;ateist&quot; značajno se promijenilo tokom perioda [[Antika|antike]]. Osobe koje nisu bili [[kršćani]] su označili rane kršćane kao ateiste zbog svog nevjerovanja u paganska božanstva.&lt;ref name=&quot;cathencyc-atheism&quot;&gt;[https://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_(1913)/Atheism Ateizam] na Katoličkoj enciklopediji iz 1913. godine.&lt;/ref&gt; Kršćani su pogubljeni zbog odbijanja vjerovanja u Rimske bogove i vladarskog kulta tokom perioda [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Kad je kršćanstvo postala službena religija [[Rim]]a pod vladavinom [[Teodozije I Veliki|Teodizija I]] 381, [[hereza]] je postala kažnjivo djelo.&lt;ref&gt;Maycock, A. L. and Ronald Knox (2003). ''[http://books.google.com/books?id=DmL8CljbqDwC Inquisition from Its Establishment to the Great Schism: An Introductory Study]{{Mrtav link}}''. {{ISBN|0-7661-7290-2}}&lt;/ref&gt;

===Rani srednji vijek do renesanse===
[[Islamski svijet]] je prošao kroz period [[Zlatno doba islama|zlatnog doba]] tokom [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. Otvoreni racionalisti i ateisti su se počeli javljati u arapskim i perzijskim zemljama nakon povezanih napredaka u nauci i filozofiji. Neki od važniji ateista i racionalista bili su [[Muhammad al Warraq]] (u 7. stoljeću), [[Ibn al-Rawandi]] (827–911), [[Al-Razi]] (854–925) i [[Al-Maʿarri]] (973–1058). Al-Ma'arri je zapisivao, kao i učio, da je religija sama po sebi &quot;bajka koju su izmislili drevni ljudi&quot;&lt;ref name=&quot;Nicholson318&quot;&gt;Reynold Alleyne Nicholson, 1962, ''A Literary History of the Arabs'', str. 318. Routledge&lt;/ref&gt; i da postoje &quot;dvije vrste ljudi: oni sa mozgom i bez religije i oni sa religijom a bez mozga.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html Freethought Traditions in the Islamic World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214102422/http://www.sdsmt.edu/student-orgs/tfs/reading/freethought/islam.html |date=14. 2. 2012 }} by Fred Whitehead; also quoted in Cyril Glasse, (2001), ''The New Encyclopedia of Islam'', str. 278. Rowman Altamira.&lt;/ref&gt; Iako su bili značajni pisci, nijedno njihovo djelo se ne može naći u modernim vremenima. Muslimanski branitelji su osobe od kojih dolazi većina sačuvanih citata i isječaka, pošto su ih pokušavali osporavati.&lt;ref&gt;''Al-Zandaqa Wal Zanadiqa'', by Mohammad Abd-El Hamid Al-Hamad, first edition 1999, Dar Al-Taliaa Al-Jadida, Syria (Arabic)&lt;/ref&gt; Razni drugi učenjaci [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba]] su se nadovezivali racionalom mišlju i ateizmom, mada gledajući na današnje poglede prema ovom predmetu od strane islamskog svijeta i oskudan broj dokaza iz tog doba, tema zna biti sporna u današnje vrijeme.

Usvojenje ateističkih pogleda u [[Evropa|Evropi]] bilo je znatno rijetko tokom ranog srednjeg kao i samog srednjeg vijeka (pogledati [[Drevna inkvizicija]]). [[Metafizika]] i [[teologija]] bila su dva interesa koja su se djelimično odnosila na religiju.&lt;ref name=&quot;Zdybicka 2005 4&quot;&gt;{{harvnb|Zdybicka|2005|p=4}}&lt;/ref&gt; Međutim, bilo je pokreta unutar ovog perioda koji su doprinijeli heretičkim shvatanjima kršćanskog boga kao što su bili drugačiji pogledi na prirodu, transedentnost i mogućnost spoznaje kao i samog božijeg znanja. Osobe i grupe poput [[Ivan Skot Eurigena|Ivana Skota Eurigena]], [[David Dinant|Davida Dinanta]], [[Almarico Bene|Almarica Bene]] i [[Bratstvo slobodnog duha|Bratstva slobodnog duha]] zadržavali su kršćanske tačke gledišta s [[Panteizam|panteističkim]] tendencijama. Nikola Kuzanski se držao forme fideizma koju je nazivao ''docta ignorantia'' (&quot;naučeno neznanje&quot;) tvrdeći da je Bog iznad ljudskog razvrstavanja, tako da je naše znanje o njemu ograničeno samo na pretpostavke. [[William Ockham]] je inspirirao protumetafizičke tendencije svojim nominalističkim ograničenjima ljudskog znanja o pojedinim objektima te je navodio da ljudski intelekt ne može razumiti božansku suštinu. Ovaj pogled su proširili Ockhamovi sljedbenici poput [[Jovan Mirecourt|Jovana Mirecourta]] i [[Nicola Autrecourt|Nicole Autrecourta]]. Posljedična podjela između vjere i razuma kasnije je utjecala na radikalne i reformističke teologe poput [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]], [[Jan Hus|Jana Husa]] i [[Martin Luther|Martina Luthera]].&lt;ref name=&quot;Zdybicka 2005 4&quot;/&gt;

[[Renesansa]] je znatno puno toga uradila kako bi proširila obim slobodne misli i skeptičkog ispitivanja. Osobe poput [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] počele su se baviti eksperimentima kako bi dobili razna objašnjenja i odbijati argumente osnovane na religijskom autoritetu. Drugi kritičari religije i crkve ovog doba bili su [[Niccolò Machiavelli]], [[Bonaventure des Périers]], [[Michel de Montaigne]] i [[François Rabelais]].&lt;ref name=&quot;gordonstein&quot;/&gt;

===Rano moderno doba===
Historičar [[Geoffrey Blainey]] piše da je [[Reformacija]] otvorila put mnogim ateistima da napadaju autoritet katoličke crkve koja je zauvrat &quot;tiho inspirirala druge smislioce da napadaju autoritet novih [[Protestantizam|protestantskih]] crkava.&quot;&lt;ref&gt;Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 388&lt;/ref&gt; [[Deizam]] je dobio influentnost u [[Francuska|Francuskoj]], [[Prusija|Prusiji]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Filozoj [[Baruch Spinoza]] je &quot;najvjerovatnije bio prvi poznati 'polu-ateist' koji se tako nazvao u kršćanskom svijetu modernog doba&quot;, prema Blaineyu. Spinoza je vjerovao da zakoni prirode objašnjavaju radnje svemira. Godine [[1661]]. objavio je svoje djelo ''Rasprava o Bogu, čovjeku i o čovjekovoj sreći''.&lt;ref&gt;Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str. 343&lt;/ref&gt;

[[Kritika kršćanstva]] je postajala sve češća tokom 17. i 18. stoljeća, pogotovo u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Prema savremenim izvorima, smatra se da je tamo postojala nelagodnost prema religiji. Neki protestantski mislioci poput [[Thomas Hobbes|Thomasa Hobbesa]] predlažu materijalističku filozofiju i skepticizam prema nadprirodnim događajima, dok je Spinoza odbacivao božansku pomisao, te ju je zamijenio panentističkim naturalizmom. Pred kraj 17. stoljeća, intelektualci poput [[John Toland|Johna Tolanda]] počeli su javno prikazivati deizam, te je John ujedno prvi koristio termin &quot;panteist&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=pantheism |title=Online Etymology Dictionary |access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Prvi eksplicitni ateist bio je njemački religijski kritičar [[Matthias Knutzen]], prema svojim djelima iz [[1674]].&lt;ref&gt;Winfried Schröder u djelu Matthias Knutzen: Schriften und Materialien (2010), str. 8. Također vidjeti Rececca Moore, ''The Heritage of Western Humanism, Scepticism and Freethought'' (2011), naziva Knutzena izvorno &quot;the first open advocate of a modern atheist perspective&quot; [http://reason.sdsu.edu/germany.html online here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120330182416/http://reason.sdsu.edu/germany.html |date=30. 3. 2012 }}&lt;/ref&gt; Nasljedila su ga još dva eksplicitna ateistička pisca: poljski filozof [[Kazimierz Łyszczyński]] i francuski sveštenik [[Jean Meslier]] 1720-ih.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |title=Michel Onfray on Jean Meslier |publisher=William Paterson University |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112154508/http://nova.wpunj.edu/newpolitics/issue40/Onfray40.htm |archive-date=12. 1. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Drugi mislioci otvorenih ateističkih pogleda su se počeli javljati tokom 18. stoljeća poput [[Baron d'Holbach]]a, [[Jacques-André Naigeon|Jacquesa-Andréa Naigeona]] kao i drugi francuski materijalisti.&lt;ref name=Holbach-SoN&gt;{{cite book |last=d'Holbach |first=P. H. T. |title=The System of Nature |url=http://fulltextarchive.com/page/The-System-of-Nature-Vol-21/ |access-date=8. 6. 2015 |year=1770 |volume=2}}&lt;/ref&gt; [[John Locke]] je suprotno ovome, mada je bio pristalica tolerancije, naglasio vlastima da ne toleriraju ateizam, vjerujući da će odbacivanje Božijeg postojanja dovesti do podrivanja društvenog poretka i da će dovesti do haosa.&lt;ref&gt;[[Jeremy Waldron]]; ''God, Locke, and Equality: Christian Foundations in Locke's Political Thought''; Cambridge, UK; 2002; str. 217&lt;/ref&gt;

Filozof [[David Hume]] razvio je skeptičku [[Epistemologija|epistemologiju]] koja se osnivala na empirizmu i filozofiji [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] koja je strogo preispitivala čak i samu pomisao mogućnosti metafizičkog znanja. Oba filozofa su podrivala metafizičku osnovu naturalističke teologije i kritikovala klasične argumente postojanja Boga.

[[Datoteka:Ludwig Andreas Feuerbach.jpg|mini|lijevo|upright|[[Ludwig Andreas Feuerbach|Ludwig Feuerbachovo]] djelo  ''[[Temelj kršćanstva]]'' (iz 1841) značajno će značajno utjecati na filozofe poput [[Friedrich Engels|Engelsa]], [[Karl Marx|Marxa]], [[David Strauss|Straussa]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]] i [[Max Stirner|Stirnera]]. Smatrao je da je Bog ljudska tvorevina i da su religiozne aktivnosti način ispunjenja želja. Zbog ovoga se smatra osnivačem moderne [[Antropologija religija|antropologije religije]].]]

Blainey također navodi da, iako je [[Voltaire]] opširno bio smatran kao jak prinosnik ateističkog mišljenja tokom [[Revolucija|Revolucije]], također je smatrao da će plašenje Boga dovesti do daljnjeg rasula te je rekao da &quot;Ako Bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti.&quot;&lt;ref&gt;Geoffrey Blainey; A Short History of Christianity; Viking; 2011; str.&amp;nbsp;390–391&lt;/ref&gt; U svom djelu iz 1790. 'Reflections on the Revolution in France' ({{bs|Pogled na Revoluciju u Francuskoj}}), [[Edmund Burke]] osuđuje ateizam pisajući o &quot;književnoj spleci&quot; koja je &quot;prije nekoliko godina osnovala redovan plan za uništenje kršćanske religije. Ovo su pokušali sprovesti sa značajnom revnošću koja se dosada samo pokazala kod propagatora nekog sistema pobožnosti ... Ovi ateistički očevi također imaju vlastitu netrpeljivost ...&quot; Međutim, Burke također navodi &quot;čovjek je po svom ustavu religijska životinja&quot; i da je &quot;ateizam ne samo protiv našeg razuma, već naših instikta; i da ... ne može dugo trajati.&quot;&lt;ref&gt;[http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ Reflections on the Revolution in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033011/http://ebooks.adelaide.edu.au/b/burke/edmund/reflections-on-the-revolution-in-france/ |date=3. 12. 2013 }}; (1790) by [[Edmund Burke]]&lt;/ref&gt;

[[Baron d'Holbach]] je bio značajna osoba tokom [[Prosvjetiteljstvo u Francuskoj|Prosvjetiteljstva u Francuskoj]] te je najpoznatiji po svom ateizmu i svojim mnogim djelima protiv religije, te je najpoznatije od njih ''Sistem prirode'' iz [[1770]], mada se tu nalazi i ''Otkrivanje kršćanstva''. Jedan od ciljeva [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] bila je rekonstrukcija i podređenost svećenstva u odnosu na državu kroz Civilni ustav svećenika. Pokušaj ustanovljenja ovog ustava doveo je do nasilja protiv svećenika i protjerivanja mnogih svećenika iz Francuske, što je sveukupno trajalo do [[Termidorska reakcije|Termidorske reakcije]]. Radikalni [[Jakobinci]] su preuzeli vlast 1793, što je dovelo do [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]]. Jakobinci su bili deisti i uveli su [[Kult vrhovnog bića]] kao novu državnu religiju Francuske. Neki ateisti poput [[Jacques Hébert|Jacquesa Héberta]] planirali su osnivanje [[Kulta razuma]], koji je trebao biti oblik ateističke pseudoreligije sa oličavajućim bezbožničkim razumom. Doba [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] je dodatno institucionalizovala [[sekularizam]] Francuskog društva i izvela revoluciju u sjevernoj Italije u nadi da će dobiti povodljive republike.

Ateizam se istaknuo pod uticajem racionalističkih i slobodarskih filozofa u drugoj polovini 19. stoljeća. Mnogi [[Nijemci|njemački]] filozofi ovog razdoblja su odbacivali postojanje božanstava te su bili kritičari religije poput [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]], [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]], [[Max Stirner|Maxa Stirnera]], [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/?id=BKz2FcDrFy0C&amp;pg=PA1 |title=Subjectivity and Irreligion: Atheism and Agnosticism in Kant, Schopenhauer, and Nietzsche |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |last=Ray |first=Matthew Alun |year=2003 |isbn=978-0-7546-3456-0 | access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;

[[G. J. Holyoake]] je bio posljednja osoba ([[1842]]) koja je zarobljena zbog svojih ateističkih vjerovanja u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref&gt;{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}} Bilješke prikazuju da je možda i prva osoba koja je zarobljena na osnovu ove optužbe.&lt;/ref&gt; [[Stephen Law]] navodi da je Holyoake &quot;bio prva osoba koja je upotrijebila termin '[[sekularizam]]'&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title= Humanism: A Very Short Introduction|url= https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws|edition= |last= Law|first= Stephen|year= 2011|publisher= Oxford University Press|location= Oxford|isbn= 978-0-19-955364-8|page= [https://archive.org/details/humanismveryshor0000laws/page/23 23]}}&lt;/ref&gt;

===1900–danas===
{{Glavni|Marksizam i religija}}

Ateizam, pogotovo u obliku praktičnog ateizma, je uznapredovao u mnogim društvima u [[20. vijek|20. stoljeću]]. Ateistička misao počela se priznavati u dugim, širim filozofijama poput [[Ekzistencionalizam|ekzistencionalizma]], [[Objektivizam|objektivizma]], [[Sekularni humanizam|sekularnog humanizma]], [[Nihilizam|nihilizma]], [[Anarhizam|anahrizma]], [[Logički pozitivizam|logičkog pozitivizma]], [[Marksizam|Marksizma]], [[Feminizam|feminizma]]&lt;ref name=feminism&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/?id=tAeFipOVx4MC&amp;pg=PA233&amp;lpg=PA233&amp;dq=%22Feminism+and+Atheism%22&amp;q=%22Feminism%20and%20Atheism%22 |last=Overall |first=Christine |chapter=Feminism and Atheism |year=2006 |access-date=8. 6. 2015 |title=The Cambridge Companion to Atheism |isbn=978-1-139-82739-3}} in {{harvnb|Martin|2006|pp=233–246}}
&lt;/ref&gt; i u opširnom naučnom i racionalističkom pokretu.

Državni ateizam se počeo pojavljivati u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i [[Azija|Aziji]] tokom ovog doba, pogotovo u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]] pod vladavinom [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], te u komunističkoj Kini pod vladavinom [[Mao Zedong|Maa Zedonga]]. Ateistička i protureligiozna politika Sovjetskog saveza sadržavala je brojne zakonodavne akte kao što je zabrana religijskih institucija u školama i pojava [[Liga militantnih ateista|Lige militantnih ateista]].&lt;ref&gt;[[Richard Pipes]]; ''Russia under the Bolshevik Regime''; The Harvill Press; 1994; str. 339–340&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Viking str.494&quot;&gt;[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str. 494&lt;/ref&gt; Nakon Maa, [[kineska komunistička partija]] ostaje ateistička organizacija te regulira, mada ne zabranjuje u potpunosti, prakticiranje religije u današnjoj Kini.&lt;ref&gt;Rowan Callick; Party Time - Who Runs China and How; Black Inc; 2013; str.112&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china-embassy.org/eng/zt/zjxy/t36492.htm|title= White Paper—Freedom of Religious Belief in China|publisher=Embassy of the People's Republic of China in the United States of America|date=1. 10. 1997|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm|title=International Religious Freedom Report 2007 — China (includes Tibet, Hong Kong, and Macau)|year=2007|publisher=U.S.Department of State|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bezbozhnik u stanka 22-1929.jpg|mini|lijevo|upright|Naslovna strana [[SSSR]]-ovog časopisa lige militantnih ateista &quot;Bezbožnik&quot; iz [[1929]]. Prikazuje uništenje bogova [[Abrahamske religije|Abrahamskih religija]] kroz petogodišnji [[Komunizam|komunistički]] plan]]
[[Geoffrey Blainey]] piše da su &quot;najopakiji svjetski lideri [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili ateisti i sekularisti koji su bili izričito neprijateljski prema [[Judaizam|judaizmu]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvu]].&quot;&lt;ref&gt;[[Geoffrey Blainey]]; ''[[A Short History of Christianity]]''; Viking; 2011; str.543&lt;/ref&gt; Međutim, Richard Madsen navodi da su [[Hitler]] i [[Staljin]] oba otvarali i zatvarali crkve kao vid političke probitačnosti te da je Staljin smanjio svoje protivljenje kršćanstvu kako bi poboljšao javno prihvatanje svog režima tokom rata.&lt;ref&gt;{{cite book | editor-last = Smith | editor-first = S. A. | title = The Oxford Handbook of the History of Communism | publisher = Oxford University Press | year = 2014 | isbn = 9780199602056 | chapter = Religion Under Communism | last = Madsen | first = Richard | page = 588 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&amp;lpg=PA172&amp;pg=PA586 | url = http://books.google.com/books?id=ZMd7AgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover}}&lt;/ref&gt; Blackford i Schüklenk pišu da je &quot;nesumnjivo je da je Sovjetski savez bio ateistička država i slično se može reći i za Maovu Kinu i Pol Potov fanatički režim [[Crvena Kmer|Crvene Kmeri]] u [[Kambodža|Kambodži]] 1970-ih godina. Međutim, ovo ne prikazuje da su strahote koje su počinile ove [[Totalitarizam|totalitarističke]] [[Diktatura|diktature]] to učinile kao rezultat ateističkih vjerovanja, obavljene u ime ateizma ili su primarno uzrokovane ateističkim principima u formi [[Komunizam|komunizma]].&quot;&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Blackford | first1 = R. | last2 = Schüklenk | first2 = U. | title = 50 great myths about atheism | publisher = John Wiley &amp; Sons | year = 2013 | isbn = 9780470674048 | chapterurl = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&amp;lpg=PA79&amp;pg=PA85 | url = http://books.google.com/books?id=fR1rAAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover | chapter = Myth 27 Many Atrocities Have Been Committed in the Name of Atheism | page = 88}}&lt;/ref&gt;

[[Logički pozitivizam]] i [[scijentizam]] omogućili su pojavu [[Neopozitivizam|neopozitivizma]], [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]], [[Strukturalizam|strukturalizma]] i [[Naturalizam|naturalizma]]. Neopozitivizam i analitička filozofija odbaciju klasični racionalizam i [[Metafizika|metafiziku]] te uvode izričiti empirizam i epistemološki nominalizam. Zagovornici poput [[Bertrand Russell|Bertranda Russela]] izričito su odbacivali vjerovanja u Boga. [[Ludwig Wittgenstein]] je, u svom ranom djelu, pokušao odvojiti metafizički i natprirodni jezik iz racionalnog govora. A. J. Ayer je navodio neprovjerljivost i beznačajnost religijskih izjava, citirajući svoje prianjanje empirijskim naukama. Srodno primijenjenom skrukturalizmu [[Lévi-Strauss|Lévija-Straussa]], religijski jezik se navodio kao izvor ljudske podsvjesti u odbacivanju svog transcedentalanog značenja. [[J. N. Findlay]] i [[J. J. C. Smart]] tvrdili su da je postojanje Boga [[Logika|logički]] nepotrebno. Naturalisti i materijalistički monisti poput [[John Dewey|Johna Deweya]] smatrali su prirodni svijet kao osnovu za sve stvari, time odbacujući postojanje Boga ili mogućnost besmrtnosti.&lt;ref name=&quot;stanford&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Zdybicka|2005|p=16}}&lt;/ref&gt;

===Drugi razvoji===

[[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|mini|upright|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] filozof [[Bertrand Russell]]]]

Drugi lideri poput [[E. V. Ramasami Naicker]]a (Periyara), poznatog ateističkog lidera [[Indija|Indije]], borili su se protiv [[Hinduizam|hinduizma]] i brahmina zbog [[Diskriminacija|diskriminacije]] i podjele osoba u ime [[Kasta|kaste]] i religije.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Michael |first=S. M. |year=1999 |chapter=Dalit Visions of a Just Society |editor=S. M. Michael (ed.) |publisher=Lynne Rienner Publishers |title=Untouchable: Dalits in Modern India |url=https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse |isbn=1-55587-697-8 |pages=[https://archive.org/details/untouchabledalit0000unse/page/n46 31]–33}}
&lt;/ref&gt; Ovo je prikazano 1956. kad je dogovorio podizanje statuta hinduskog boga u skromnog predstavljanju te je dao protuteističke izjave.&lt;ref&gt;&quot;He who created god was a fool, he who spreads his name is a scoundrel, and he who worships him is a barbarian.&quot; Hiorth, Finngeir (1996). &quot;[http://iheu.org/content/atheism-south-india-2 Atheism in South India]&quot;. [[International Humanist and Ethical Union]], ''International Humanist News''. Pristupljeno 21. 11. 2013&lt;/ref&gt;

Ateist [[Vashti McCollum]] je bio tužitelj u predmetu [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] 1948. čija odluka je zaustavila religijsko obrazovanje u javnim školama u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Martin |first=Douglas |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9805E1DB103EF935A1575BC0A9609C8B63 |title=Vashti McCollum, 93, Plaintiff In a Landmark Religion Suit - Obituary (Obit); Biography |publisher=New York Times |date=26. 8. 2006 |access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Za [[Madalyn Murray O'Hair]] smatra se da je jedna od najuticajnih američkih ateista; izvela je predmet Murray v. Curlett Vrhovnom sudu 1963. koji je zabranio obaveznu [[Molitva|molitvu]] u javnim školama.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Religion on Trial|last=Jurinski|first=James|year=2004|publisher=AltraMira Press|location=Walnut Creek, California|isbn=0-7591-0601-0|page=48|url=http://books.google.com/?id=0Yq_z5LaCjsC&amp;pg=PA48&amp;lpg=PA48|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na teologički pokret ''Smrt Bogu'', časopis ''Time'' je pitao &quot;Je li Bog mrtav?&quot;,&lt;ref&gt;[http://content.time.com/time/covers/0,16641,19660408,00.html ''TIME Magazine'' cover] online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015.
&lt;/ref&gt; citirajući da skoro pola svih osoba na svijetu živi pod antireligioznom silom te da milioni osoba u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nemaju spoznaju o kršćanskom pogledu teologije.&lt;ref&gt;&quot;[http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html Toward a Hidden God] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127023510/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,835309,00.html |date=27. 11. 2013 }}&quot;. ''Time Magazine'' online. 8. 4. 1966. Pristupljeno 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt; [[Anne Nicol Gaylor]] i njena kćerka [[Annie Laurie Gaylor]] su, 1976. u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, osnovale The Freedom From Religion Foundation ({{bs|Fondacija slobode od religije}}) koja se savezno proširila već 1978. Promovira razdvajanje crkve i države.&lt;ref name=&quot;aboutCalling&quot;&gt;{{cite news |title= The atheists' calling the Madison-based Freedom From Religion Foundation is taking its latest battle to the U.S. Supreme court. It's a milestone for the often-vilified but financially strong group, which has seen its membership grow to an all-time high |url= http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html |date=25. 2. 2010 |last= Erickson |first= Doug |newspaper= [[Wisconsin State Journal]] |access-date=8. 6. 2015 }}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite web|url=http://host.madison.com/news/the-atheists-calling-the-madison-based-freedom-from-religion-foundation/article_85a849c9-f26a-50e8-8a04-cf8bc889d8a0.html|title=The Atheists' Calling|publisher=[[Wisconsin State Journal]]|first=Doug|last=Erickson|date=25. 2. 2007|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], broj aktivnih antireligijskih režima drastično se smanjio. [[Timothy Shah]] sa Pew Foruma je, 2006, dao izjavu da &quot;raste povjerenje svjetskog trenda većih religija koje su zasnovane na Bogu i pokretima na osnovi vjere kao i uticaj [[vis-à-vis]] sekularnih pokreta i ideologija.&quot;&lt;ref&gt;&quot;[http://www.pewforum.org/2006/07/18/timothy-samuel-shah-explains-why-god-is-winning/ Timothy Samuel Shah Explains 'Why God is Winning'].&quot; 18. 7. 2006. The Pew Forum on Religion and Public Life. Pristupljeno 8. 6. 2015.
&lt;/ref&gt; Međutim, [[Gregory S. Paul]] i [[Phil Zuckerman]] ovo smatraju mitom te navode da je stvarna situacija više komplikovana i nijansirana.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Paul |first1=Gregory |last2=Zuckerman |first2=Phil |title=Why the Gods Are Not Winning |journal=Edge |volume=209 |year=2007 |url=http://www.edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |ref=harv |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=13. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070513205846/http://edge.org/documents/archive/edge209.html#gp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Anketa iz 2010. zaključila je da osobe koje se izjašnjavaju kao ateisti ili [[Agnosticizam|agnostici]], u prosjeku znaju više o religiji nego sljedbenici ostalih većih religija. Nevjernici su imali bolje rezultate na pitanjima o načelima religije pa sve do [[Protestantizam|protestantskih]] i [[Katoličanstvo|katoličkih]] vjera. Jedino su sljedbenici [[Mormonizam|mormonizma]] i [[Judaizam|judaizma]] imali slične rezultati kao ateisti i agnostici.&lt;ref name=&quot;religion knowledge&quot;&gt;{{harvnb|Landsberg|2010}}&lt;/ref&gt;

Prva konferencija pod nazivom &quot;Žene u sekularizmu&quot; održana je 2012. u [[Arlington]]u, saveznoj državi [[Virginia|Virginiji]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.womeninsecularism.org/2012/ |title=Women in Secularism |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730235818/http://www.womeninsecularism.org/2012/ |archive-date=30. 7. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sekularna žena je organizirana 2012. kao nacionalna organizacija čiji su fokus nereligiozne žene.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.secularwoman.org/about |title=Secular Woman:About |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20131121223333/http://www.secularwoman.org/about |archive-date=21. 11. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ateistički pokret se također sve više počeo fokusirati na borbi protiv seksizma i seksulanog uznemiravanja unutar pokreta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/greta/2013/08/13/a-timeline-of-the-sexual-harassment-accusations/ |title=A Timeline of the Sexual Harassment Accusations |access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; [[Jennifer McCreight]] (organizatorica Boobquakea) je, u augustu 2012, osnovala pokret unutar ateizma koji se naziva Ateizam Plus, ili A+ koji &quot;pripisuje skepticizam svemu, uključujući društvenim problemima poput [[Seksizam|seksizma]], [[Rasizam|rasizma]], [[Politika|politike]], [[Siromaštvo|siromaštva]] i [[kriminal]]a.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/atheism/ |title=Blaghag: Atheism+ |access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite web  |url=http://freethoughtblogs.com/blaghag/2012/08/how-i-unwittingly-infiltrated-the-boys-club-why-its-time-for-a-new-wave-of-atheism/ |title=How I unwittingly infiltrated the boys club, why it's time for a new wave of atheism |access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://atheismplus.com/faq.php |title=About Atheism+ |access-date=8. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130822080733/http://atheismplus.com/faq.php |archive-date=22. 8. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prvi ateistički spomenik na imovini vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a predstavljen je u sudnici okruga Bradford u [[Florida|Floridi]] 2013. Prikazana je granitna klupa od 680 [[Kilogram|kg]] i stubna ploča na kojoj su urezani citati [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i [[Madalyn Murray O'Hair]]e.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alligator.org/news/local/article_f9a8713c-e2cf-11e2-b9d8-001a4bcf887a.html |title=Alligator News |access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more |title=Atheists unveil monument in Florida and promise to build 50 more |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=27. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927150810/http://www.rawstory.com/rs/2013/06/29/atheists-unveil-monument-in-florida-and-promise-to-build-50-more/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Novi ateizam ==
[[Datoteka:Four Horsemen.jpg|mini|right|&quot;Četiri konjanika protiv-apokalipse&quot; (u smjeru kazaljke na satu od gornjeg lijevog ugla): [[Richard Dawkins]], [[Christopher Hitchens]], [[Daniel Dennett]] i [[Sam Harris (author)|Sam Harris]].]]
{{Glavni|Novi ateizam}}

Novi ateizam je ime dodijeljeno pokretu ranog [[21. vijek|21. stoljeća]] ateističkih pisaca koji su zagovarali pogled da &quot;religija ne bi trebala biti tolerirana, već se treba uzvratiti, kritizirati i razotkriti razumnim argumentima kad god njen utjecaj raste.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html|title=The rise of the New Atheists|publisher=CNN|first=Simon|last=Hooper|access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20100408094135/http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html| archive-date=8. 4. 2010}}
&lt;/ref&gt; Pokret se najčešće pripisuje [[Sam Harris|Samu Harrisu]], [[Daniel C. Dennett|Danielu C. Dennettu]], [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]], [[Victor J. Stenger|Victoru J. Stengeru]] i [[Christopher Hitchens|Christopheru Hitchensu]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Preview: The Four Horsemen of New Atheism reunited |first=Alice |last=Gribbin |url=http://www.newstatesman.com/blogs/the-staggers/2011/12/richard-dawkins-issue-hitchens |journal=[[New Statesman]] |date=22. 12. 2011 |access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Stenger|2009}} Nekoliko najprodavanijih knjiga ovih autora (objavljenih od 2004. pa do 2007) koriste se kao osnova većeg dijela rasprave o novom ateizmu.{{sfn|Stenger|2009}}

Ovi ateisti se uopćeno žele odvojiti od masivnog političkog ateizma koji se javio i dobio nadmoć u određenim državama 20-og stoljeća. Razni autori, poput [[Sam Harris|Harrisa]], Denneta, [[Richard Dawkins|Dawkinsa]], Stengera i Hitchens govore da društvo treba krenuti prema ateizmu i navode primjere [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada motiviranog religijom]] na [[World Trade Center]] u [[New York]]u 11. septembra 2001, djelimično uspješne pokušaje instituta Discovery da se promijeni nastavni plan za [[Biologija|biologiju]] i druge nauke kako bi se uključile ideje [[Kreacionizam|kreacionizma]] kao i podrška ovih ideja od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a, [[George W. Bush]]a 2005.&lt;ref name=&quot;sharedvalues&quot;&gt;{{cite journal |url=http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |journal=Vermont Law Review |volume=33 Book 2 |author=Alan E Garfield |title=Finding Shared Values in a Diverse Society: Lessons From the Intelligent Design Controversy |publisher=Vermont Law Review |access-date=8. 6. 2015 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20131207172239/http://lawreview.vermontlaw.edu/files/2012/02/13-Garfield-Book-2-Vol-33.pdf |archive-date=7. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{{Glavni|Demografija ateizma}}
{{Također pogledajte|Religioznost i obrazovanje}}
[[Datoteka:Europe No Belief enhanced.svg|mini|Postotak osoba u [[Evropa|Evropskim državama]] koje su potvrdile izjavu &quot;Nevjerujem da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog.&quot; [[2005]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf |title=Social values, Science and Technology |format=PDF | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110430163128/http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_225_report_en.pdf| archive-date=30. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;]]

Teško je tačno odrediti broj ateista u svijetu. Ispitanici raznih religijskih anketa mogu definirati &quot;ateizam&quot; na različite načine, praviti razlike između ateizma, [[Ireligija|ireligije]] i neteističkih religijskih ili duhovnih vjerovanja.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html#Nonreligious
|title=Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents, Section on accuracy of non-Religious Demographic Data
| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110422093857/http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html| archive-date=22. 4. 2011}}
&lt;/ref&gt; [[Hinduizam|Hindu]] ateist može za sebe reći da je Hindu, mada je u isto vrijeme i ateist.&lt;ref&gt;{{Cite book | last = Huxley| first = Andrew| title = Religion, Law and Tradition: Comparative Studies in Religious Law | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 120 | url = http://books.google.com/books?id=YsUMTA4MebwC&amp;pg=PA120 | isbn = 978-0-7007-1689-0 | ol = 7763963M | access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Anketa ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædiae Britannicae]]'' iz 2010. objavljuje postotak nereligioznih osoba svijeta kao 9,6%, te ateista oko 2,0%, te se većina ovih ateista nalazi u [[Azija|Aziji]]. Ova brojka nije brojila sljedbenike ateističkih religija poput [[Budizam|budista]].&lt;ref name=eb-2010&gt;{{cite web|title=Religion: Year in Review 2010: Worldwide Adherents of All Religions|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1731588/Religion-Year-In-Review-2010/298437/Worldwide-Adherents-of-All-Religions|work=Encyclopædia Britannica Online|publisher=Encyclopædia Britannica Inc.|access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; Godišnja promjena ateizma od 2000. pa do 2010. bila je −0.17%.&lt;ref name=eb-2010 /&gt; Opširna brojka procjenjuje da postoji oko 1,1 milijardi ateista i agnostika.&lt;ref&gt;{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=rQTdki1xyK0C&amp;pg=PA122 | title = Secularization and the World Religions | year = 2010 | editor1-first = Hans | editor1-last = Joas | editor2-first = Klaus | editor2-last = Wiegandt | publisher = Liverpool University Press | isbn = 978-1-84631-187-1 | ol = 25285702M | page = 122 (footnote 1) | access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

[[Gallup International|Gallupa]] anketa iz 2012. pod nazivom ''Global Index of Religiosity and Atheism'' ({{bs|Globalni indeks religioznosti i ateizma}}) izmjerila je postotke osoba koje se izjašnjavaju da su ili &quot;religiozna osoba, nereligiozna osoba ili uvjeren ateist&quot;. Brojka &quot;uvjerenih ateista&quot; bila je 13%.&lt;ref name=&quot;Gallup2012&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14/|title=WIN-Gallup International &quot;Religiosity and Atheism Index&quot; reveals atheists are a small minority in the early years of 21st century|date=6. 8. 2012|access-date=8. 6. 2015|archive-date=25. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825005955/http://www.wingia.com/en/news/win_gallup_international_ae_religiosity_and_atheism_index_ao_reveals_atheists_are_a_small_minority_in_the_early_years_of_21st_century/14|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvih deset država u kojima je bilo najviše osoba koje su se izjašnjavale kao &quot;uvjereni ateisti&quot; bile su sljedeće (sa postocima u zagradama): [[Kina]] (47%), [[Japan]] (31%), [[Češka]] (30%), [[Francuska]] (29%), [[Južna Koreja]] (15%), [[Njemačka]] (15%), [[Holandija]] (14%), [[Austrija]] (10%), [[Island]] (10%), [[Australija]] (10%) i [[Irska]] (10%). Sljedećih deset zemalja i njihovi postoci prikazuju osobe koje su se izjasnile kao &quot;religozne osobe&quot;: [[Gana]] (96%), [[Nigerija]] (93%), [[Armenija]] (92%), [[Fidži]] (92%), [[Makedonija]] (90%), [[Rumunija]] (89%), [[Irak]] (88%), [[Kenija]] (88%), [[Peru]] (86%) i [[Brazil]] (85%).&lt;ref&gt;{{cite web|title=GLOBAL INDEX OF RELIGION AND ATHEISM - Press Release|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|publisher=Gallup - Red C|ref=REDC|access-date=8. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf|archive-date=16. 10. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

'''[[Evropa]]'''. Prema istraživanju [[Eurobarometar|Eurobarometra]] 2010, postotak osoba svake države koji se složio sa izjavom &quot;ne vjerujete da postoji bilo kakva duhovna i životna sila ili Bog&quot; varirao je na sljedeći način (postotak osoba koje se slažu sa ovom izjavom naveden je u zagradama): [[Francuska]] (40%), [[Češka]] (37%), [[Švedska]] (34%), [[Holandija]] (30%), [[Estonija]] (29%) pa sve do najnižih postotaka u [[Poljska|Poljskoj]] (5%), [[Grčka|Grčkoj]] (4%), [[Kipar|Kipru]] (3%), [[Malta|Malti]] (2%) i [[Rumunija|Rumuniji]] (1%), dok je prosječna vrijednost za [[Evropska unija|Evropsku uniju]] bila 20%.&lt;ref name=EU /&gt; U još jednom [[Eurobarometar|Eurobarometrovom]] istraživanju iz 2012. o diskriminaciji u Evropskoj uniji, 16% ih se izjasnilo kao nevjernici/agnostici, dok se 7% osoba izjasnilo da su ateisti.&lt;ref&gt;{{citation|title=Discrimination in the EU in 2012|work=[[Eurobarometer|Special Eurobarometer]] |year=2012 |series=383 |page=233 |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf |access-date=8. 6. 2015 |publisher=[[European Commission]] |location=[[European Union]]}} The question asked was &quot;Do you consider yourself to be...?&quot;, with a card showing: Catholic, Orthodox, Protestant, Other Christian, Jewish, Muslim, Sikh, Buddhist, Hindu, Atheist, and non-believer/agnostic. Space was given for Other (SPONTANEOUS) and DK. Jewish, Sikh, Buddhist, Hindu did not reach the 1% threshold.&lt;/ref&gt; Prema [[Australijski zavod za statistiku|Australijskom zavodu za statistiku]], 22% [[Australijanaci|Australijanaca]] &quot;nije religiozno&quot; što obuhvata ateiste.&lt;ref name=&quot;abs&quot;&gt;
{{cite web|url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Lookup/2071.0main+features902012-2013
|title=Cultural Diversity In Australia
|publisher=Australian Bureau of Statistics
|year=2012
| access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;

Prema istraživanju [[Pew Research Center]]-a 2012, 18,2% evropljana se smatra neučlanjeno u bilo kakvu religiju (što uključuje agnostike i ateiste).&lt;ref name=&quot;Religiously Unaffiliated&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |title=Religiously Unaffiliated |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=30. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130730043126/http://www.pewforum.org/global-religious-landscape-unaffiliated.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U istom istraživanju se navodi da ove osobe sastavljaju većinu samo u dvije evropske države: [[Češka|Češkoj]] (75%) i [[Estonija|Estoniji]] (60%).&lt;ref name=&quot;Religiously Unaffiliated&quot;/&gt; Postoje još četiri države izvan [[Evropa|Evrope]] koje imaju većinski dio ateističkih stanovnika, a to su: [[Sjeverna Koreja]] (71%), [[Japan]] (57%), [[Hong Kong]] (56%) i [[Kina]] (52%).&lt;ref name=&quot;Religiously Unaffiliated&quot;/&gt;

U '''[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u''', javilo se povećanje od 1% pa do 5% u samostalno proglašenom ateizmu u periodu od 2005. pa do 2012. i veći pad od 13% (što je od 73% pa do 60%) kod osoba koje se izjašnjavaju kao &quot;religiozne.&quot;&lt;ref name=&quot;BBCViewpoints&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19262884|title=BBC News – Viewpoints: Why is faith falling in the US?|date=22. 8. 2012|work=[[BBC Online]]|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju [[Pew Research Center]]-a 2015, 3,1% odraslih stanovnika [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a smatraju se ateistama, što je porast u odnosu na 2007. i vrijednost od 1,6%. Zajedno sa osobama koje nisu učlanjene u bilo kakvu religiju, ateisti čine 13,6% stanovništva.&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2015/05/12/americas-changing-religious-landscape/ America’s Changing Religious Landscape], Pew Research Center, 12. 5. 2015.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Irreligion map.png|mini|400px|lijevo|Postotak ateista i [[Agnosticizam|agnostika]] širom svijeta.]]

'''Društvena ekonomija'''. Istraživanje je prikazalo pozitivnu vezu između nivoa [[Obrazovanje|obrazovanja]] i [[Sekularizam|sekularizma]] uključujući ateizam u [[Sjeverna Amerika|Americi]].&lt;ref name=&quot;Zuckerman&quot;/&gt;

Prema izjavama evolucionog psihologa [[Nigel Barber|Nigela Barbera]], ateizam se javlja u mjestima gdje se osobe osjećaju ekonomski sigurne, pogotovo u socijalnim demokratijama [[Evropa|Evrope]], pošto je manje nesigurnosti o budućnosti sa brojnim socijalnim sigurnosnim mrežama i boljem zdravstvu što dovodi do većeg kvaliteta života i dužeg životnog vijeka. U usporedbi sa ovim, u slabo razvijenim zemljama, gotovo da nema ateista.&lt;ref&gt;Nigel Barber (2010). [http://www.psychologytoday.com/blog/the-human-beast/201005/why-atheism-will-replace-religion Why Atheism Will Replace Religion]. [[Psychology Today]]. Pristupljeno 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt;

'''Ateizam i obrazovanje.''' Pismo objavljeno u časopisu ''[[Nature]]'' 1998. izvještava o anketi koja govori da je vjerovanje u ličnog boga ili u svijet nakon smrti dostiglo novi najniži nivo u Nacionalnoj akademiji nauka SAD-a sa 7,0% osoba koji u to vjeruju u poređenju na ukupno SAD stanovništvo od kojih 85% osoba vjeruje u spomenute stvari.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Correspondence: Leading scientists still reject God |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-07-23_394_6691/page/312 |last1=Larson |first1=Edward J. |last2=Zheng |first2=Larry |year=1998 |journal=Nature |volume=394 |issue=6691 |pages=313–4 |doi=10.1038/28478 |pmid=9690462 |ref=harv |last3=Li |first3=CC}} Available at [http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html StephenJayGould.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301051125/http://www.stephenjaygould.org/ctrl/news/file002.html |date=1. 3. 2014 }}, Stephen Jay Gould archive. Pristupljeno 8. 6. 2015&lt;/ref&gt; Ovo istraživanje su kritikovali [[Rodney Stark]] i [[Roger Finke]] zbog definicije vjerovanja u [[Bog]]a. Definicija je glasila &quot;Vjerujem u Boga kome se osoba može moliti u isčekivanju da će dobiti odgovor.&quot;&lt;ref name=&quot;Standard1&quot;&gt;{{cite book|url = http://books.google.com/?id=2P_RJqdUYBAC&amp;pg=PA57|title = The Secularization Debate (chapter by Rodney Stark)|publisher = [[Rowman &amp; Littlefield]]|editor = William H. Swatos; Daniel V. A. Olson|quote = Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of &quot;mainline&quot; clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious.|access-date = 8. 6. 2015|isbn = 978-0-7425-0761-6|year = 2000}}
* {{cite book |url=http://books.google.com/?id=N4p9eiXV6dMC&amp;pg=PA73 |last1=Stark |first1=Rodney |last2=Finke |first2=Roger |title=Acts of Faith: Explaining the Human Side of Religion |publisher=[[University of California Press]] |quote=Recently, quite amazing time series data on the beliefs of scientists were published in ''Nature''. Leuba's standard for belief in God is so stringent it would exclude a substantial portion of &quot;mainline&quot; clergy. It obviously was an intentional ploy on his part. He wanted to show that men of science were irreligious. |access-date=8. 6. 2015 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Članak koji je objavio privatni istraživački univerzitet ''[[The University of Chicago Chronicle]]'' navodi da 76% [[ljekar]]a u SAD-u vjeruje u Boga, što je više nego 7% naučnika gore prikazanih, mada je i dalje manje od 85% ukupnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Physicians&quot;&gt;{{cite web|url = http://chronicle.uchicago.edu/050714/doctorsfaith.shtml|title =Survey on physicians' religious beliefs shows majority faithful|publisher = [[The University of Chicago]]|quote=The first study of physician religious beliefs has found that 76 percent of doctors believe in God and 59 percent believe in some sort of afterlife. The survey, performed by researchers at the University and published in the July issue of the Journal of General Internal Medicine, found that 90 percent of doctors in the United States attend religious services at least occasionally compared to 81 percent of all adults.|access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt; Još jedno istraživanje koje ocjenjuje religioznost kod naučnika koji su članovi Američke asocijacije za napredak nauke, pronašlo je da &quot;malo više od pola [[Nauka|naučnika]] (51%) vjeruje u neku vrstu božanstva ili više sile; specifično rečeno, 33% naučnika kažu da vjeruju u Boga, dok 18% naučnika kaže da vjeruju u kosmičkog duha ili višu silu.&quot;&lt;ref name=&quot;American Academy&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.pewforum.org/2009/11/05/scientists-and-belief/|title =Scientists and Belief|publisher = [[Pew Research Center]]|quote=A survey of scientists who are members of the American Association for the Advancement of Science, conducted by the Pew Research Center for the People &amp; the Press in May and June 2009, finds that members of this group are, on the whole, much less religious than the general public.1 Indeed, the survey shows that scientists are roughly half as likely as the general public to believe in God or a higher power. According to the poll, just over half of scientists (51%) believe in some form of deity or higher power; specifically, 33% of scientists say they believe in God, while 18% believe in a universal spirit or higher power.| access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;

[[Frank Sulloway]] iz [[MIT]]-a i [[Michael Shermer]] iz [[Univerzitet Kalifornije|Univerziteta Kalifornije]] sproveli su istraživanje te su utvrdili da od svih ispitanika (12% ih je imalo doktorate dok su 62% osoba bile osobe diplomirale sa [[fakultet]]a), 64% je vjerovalo u Boga te se javila korelacija koja govori da vjerske osude nestaju sa nivoom obrazovanja.{{sfn|Shermer|1999|pp=76–79}}

Profesor [[Michael Argyle]] sa [[Oxford]]a je, 1958, analizirao sedam istraživanja koja su se bavila korelacijom između stava prema [[Religija|religiji]] i izmjerili inteligentnost srednjoškolaca i studenata u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Iako je pronađena negativna korelacija, analiza nije indentificirala uzrok mada je naglasila faktore koji su mogli učestvovati u korelaciji kao što su diktatorska porodična prošlost i društvena ekonomska klasa.&lt;ref&gt;{{cite book
|last=Argyle
|first=Michael
|title=Religious Behaviour
|url=https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy
|publisher=Routledge and Kegan Paul
|year=1958
|location=London
|pages=[https://archive.org/details/religiousbehavio0000argy/page/93 93]–96
|isbn=0-415-17589-5}}
&lt;/ref&gt; [[Sociologija|Sociolog]] [[Philip Schwadel]] utvrdio je da sa rastom nivoa obrazovanja, također raste i nivo učestvovanja u religijama u svakodnevnici, mada se također javlja korelacija za veću toleranciju ateističkog javnog protivljenja religiji i za veći nivo skepticizma &quot;ekskluzivističkih religijskih pogleda i doslovnosti [[Biblija|Biblije]].&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=The Effects of Education on Americans' Religious Practices, Beliefs, and Affiliations|last=Schwadel|first=Philip|year=2011|journal=Review of Religious Research|volume=53|issue=2|doi=10.1007/s13644-011-0007-4 |page=161}}&lt;/ref&gt; Druga istraživanja također su se bavila analiziranjem veze religioznosti sa inteligencijom; u meta analizi, 53 od 63 istraživanja pokazalo je negativnu korelaciju sa [[Religioznost|religioznošću]], dok je 35 od 53 došlo do statističkog značaja, te je 10 istraživanja pokazalo pozitivnu korelaciju, od čega su dva istraživanja došla do statističkog značaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arstechnica.com/science/2013/08/new-meta-analysis-checks-the-correlation-between-intelligence-and-faith/|title=New meta-analysis checks the correlation between intelligence and faith|first=Akshat|last=Rathi|publisher=Ars Technica|date=11. 8. 2013|access-date=8. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

==Galerija==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;

Image:Descent of the Modernists, E. J. Pace, Christian Cartoons, 1922.jpg

&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

==Također pogledajte==
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Kratka historija nevjerovanja]]
* [[Adevizam]]
* [[Antiteizam]]
* [[Apostasija]]
* [[Ateistički egzistencijalizam]]
* [[Ateistički feminizam]]
* [[Pokret Brights]]
* [[Kršćanski ateizam]]
* [[Kritike ateizma]]
* [[Diskriminacija ateista]]
* [[Distelologija]]
* [[Empirizam]]
* [[Ireligija po državama]]
* [[Jevrejski ateizam]]
* [[Spisak ateista]]
* [[Spisak sekularnih organizacija]]
* [[Kampanja Out]]
* [[Sekularna religija]]
* [[Tabula rasa]]
* [[Bogatstvo i religija]]
* Wikiverzitetski kurs &quot;[[v:Beyond Theism|Beyond Theism]]&quot;
{{Div col end}}

== Bilješke ==
{{Refspisak|kolona-širina=30em
|refs=
&lt;ref name=eb2011-atheism&gt;{{harvnb|Nielsen|2013}}: &quot;Instead of saying that an atheist is someone who believes that it is false or probably false that there is a God, a more adequate characterization of atheism consists in the more complex claim that to be an atheist is to be someone who rejects belief in God for the following reasons&amp;nbsp;... : for an anthropomorphic God, the atheist rejects belief in God because it is false or probably false that there is a God; for a nonanthropomorphic God&amp;nbsp;... because the concept of such a God is either meaningless, unintelligible, contradictory, incomprehensible, or incoherent; for the God portrayed by some modern or contemporary theologians or philosophers&amp;nbsp;... because the concept of God in question is such that it merely masks an atheistic substance—e.g, &quot;God&quot; is just another name for love, or&amp;nbsp;... a symbolic term for moral ideals.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=encyc-philosophy&gt;{{harvnb|Edwards|2005}}: &quot;On our definition, an 'atheist' is a person who rejects belief in God, regardless of whether or not his reason for the rejection is the claim that 'God exists' expresses a false proposition. People frequently adopt an attitude of rejection toward a position for reasons other than that it is a false proposition. It is common among contemporary philosophers, and indeed it was not uncommon in earlier centuries, to reject positions on the ground that they are meaningless. Sometimes, too, a theory is rejected on such grounds as that it is sterile or redundant or capricious, and there are many other considerations which in certain contexts are generally agreed to constitute good grounds for rejecting an assertion.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=RoweRoutledge&gt;{{harvnb|Rowe|1998}}: &quot;As commonly understood, atheism is the position that affirms the nonexistence of God. So an atheist is someone who disbelieves in God, whereas a theist is someone who believes in God. Another meaning of 'atheism' is simply nonbelief in the existence of God, rather than positive belief in the nonexistence of God.&amp;nbsp;... an atheist, in the broader sense of the term, is someone who disbelieves in every form of deity, not just the God of traditional Western theology.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=encyc-unbelief-def-issues&gt;{{cite book|last=Harvey|first=Van A.|title=Agnosticism and Atheism|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=35}}: &quot;The terms ''ATHEISM'' and ''AGNOSTICISM'' lend themselves to two different definitions. The first takes the privative ''a'' both before the Greek ''theos'' (divinity) and ''gnosis'' (to know) to mean that atheism is simply the absence of belief in the gods and agnosticism is simply lack of knowledge of some specified subject matter. The second definition takes atheism to mean the explicit denial of the existence of gods and agnosticism as the position of someone who, because the existence of gods is unknowable, suspends judgment regarding them&amp;nbsp;... The first is the more inclusive and recognizes only two alternatives: Either one believes in the gods or one does not. Consequently, there is no third alternative, as those who call themselves agnostics sometimes claim. Insofar as they lack belief, they are really atheists. Moreover, since absence of belief is the cognitive position in which everyone is born, the burden of proof falls on those who advocate religious belief. The proponents of the second definition, by contrast, regard the first definition as too broad because it includes uninformed children along with aggressive and explicit atheists. Consequently, it is unlikely that the public will adopt it.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=eb2007-demographics&gt;{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1360391/Religion-Year-In-Review-2007
|title=Worldwide Adherents of All Religions by Six Continental Areas, Mid-2007
|publisher=Encyclopædia Britannica
|year=2007
|access-date=8. 6. 2015}}
* 2.3% Atheists: Persons professing atheism, skepticism, disbelief, or irreligion, including the militantly antireligious (opposed to all religion).
* 11.9% Nonreligious: Persons professing no religion, nonbelievers, agnostics, freethinkers, uninterested, or dereligionized secularists indifferent to all religion but not militantly so.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=eb1911-atheism&gt;{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = The term as generally used, however, is highly ambiguous. Its meaning varies (a) according to the various definitions of deity, and especially (b) according as it is (I) deliberately adopted by a thinker as a description of his own theological standpoint, or (II) applied by one set of thinkers to their opponents. As to (a), it is obvious that atheism from the standpoint of the Christian is a very different conception as compared with atheism as understood by a Deist, a Positivist, a follower of Euhemerus or Herbert Spencer, or a Buddhist.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=encyc-unbelief-compatible&gt;{{cite book|last=Holland|first=Aaron|title=Agnosticism|date=1. 4. 1882|url=https://archive.org/details/jstor-25667906|postscript=,}} in {{harvnb|Flynn|2007|p=[http://books.google.com/books?ei=xvzhT-_WFIaQ8wSivd2GCA&amp;id=YR4RAQAAIAAJ&amp;dq=agnosticism+compatible+with+atheism&amp;q=%22It+is+important+to+note+that+this+interpretation+of+agnosticism%22 34]}}: &quot;It is important to note that this interpretation of agnosticism is compatible with theism or atheism, since it is only asserted that ''knowledge'' of God's existence is unattainable.&quot;&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=eb2011-atheism-critique&gt;{{harvnb|Nielsen|2013}}: &quot;atheism, in general, the critique and denial of metaphysical beliefs in God or spiritual beings. As such, it is usually distinguished from theism, which affirms the reality of the divine and often seeks to demonstrate its existence. Atheism is also distinguished from agnosticism, which leaves open the question whether there is a god or not, professing to find the questions unanswered or unanswerable.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=eb2011concise-atheism&gt;{{cite encyclopedia|title = Atheism | url=http://www.merriam-webster.com/concise/atheism?show=0&amp;t=1323944845 |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Concise |publisher=Merriam Webster |access-date=8. 6. 2015 | quote = Critique and denial of metaphysical beliefs in God or divine beings. Unlike agnosticism, which leaves open the question of whether there is a God, atheism is a positive denial. It is rooted in an array of philosophical systems.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=eb1911-atheism-sceptical&gt;{{cite encyclopedia |year=1911 |url=http://www.1911encyclopedia.org/Atheism |title=Atheism |encyclopedia=Encyclopædia Britannica | access-date=8. 6. 2015 | quote = But dogmatic atheism is rare compared with the sceptical type, which is identical with agnosticism in so far as it denies the capacity of the mind of man to form any conception of God, but is different from it in so far as the agnostic merely holds his judgment in suspense, though, in practice, agnosticism is apt to result in an attitude towards religion which is hardly distinguishable from a passive and unaggressive atheism.| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.1911encyclopedia.org/Atheism| archive-date=12. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eb2011-Rejection-of-all-religious-beliefs&quot;&gt;
{{cite encyclopedia |title=Atheism as rejection of religious beliefs |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |edition=15th |volume=1 |page=666 |year=2011 |id=0852294735 |ref=harv | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110512015453/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism| archive-date=12. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=eb2007-study-of-religion&gt;{{cite encyclopedia | title = religion, study of |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] | year = 2007 | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/497151/study-of-religion | access-date=8. 6. 2015 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!--ref name=extreme-secularism&gt;{{harvnb|Zuckerman|2010}}: &quot;A major source of these biases is the lack of clear definitions. Atheism and secularity are defined in opposition to religion, with atheism (the rejection of theism) often perceived as an extreme form of secularism (the decline of religious influence over society). But atheism is a narrow term referring to a specific belief (that there is no god), whereas secularism has various meanings, including a range of attitudes (such as religious indifference, doubt, agnosticism, and atheism) as as behaviors (such as lack of regular church attendance or disregard for traditional religious morality).&quot;&lt;/ref--&gt;
&lt;ref name=oxdicphil&gt;Simon Blackburn, izd. (2008). [http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780199541430.001.0001/acref-9780199541430-e-278?rskey=GC0Coc&amp;result=279 &quot;atheism&quot;]. The Oxford Dictionary of Philosophy (izd. 2008). Oxford: Oxford University Press. Pristupljeno 8. 6. 2015. &quot;Either the lack of belief that there exists a god, or the belief that there exists none. Sometimes thought itself to be more dogmatic than mere agnosticism, although atheists retort that everyone is an atheist about most gods, so they merely advance one step further&quot;.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=religioustolerance&gt;Većina rječnika (pogledati OneLook pretragu za [http://www.onelook.com/?w=atheism&amp;ls=a &quot;ateizam&quot;]) prvo navode jednu od užih definicija.
* {{Cite book |url=https://archive.org/details/dictionaryofphil00ange |title=Dictionary of Philosophy |first=Dagobert D.(editor) |last=Runes |year=1942 |publisher=Littlefield, Adams &amp; Co. Philosophical Library |location=New Jersey |isbn=0-06-463461-2 |quote=(a) the belief that there is no God; (b) Some philosophers have been called &quot;atheistic&quot; because they have not held to a belief in a personal God. Atheism in this sense means &quot;not theistic&quot;. The former meaning of the term is a literal rendering. The latter meaning is a less rigorous use of the term though widely current in the history of thought |access-date=8. 6. 2015 |url-access=registration }} – entry by [[Vergilius Ferm]]
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=reldef&gt;
{{cite web |url=http://www.as.ua.edu/rel/aboutreldefinitions.html |title=Definitions: Atheism|publisher=Department of Religious Studies, University of Alabama |access-date=8. 6. 2015}}
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=honderich&gt;
Honderich, Ted (Ed.) (1995). &quot;Humanism&quot;. ''The Oxford Companion to Philosophy''. Oxford University Press. str. 376. {{ISBN|0-19-866132-0}}.
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=BBC-2004-demographics&gt;{{cite news
|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/wtwtgod/3518375.stm
|title=UK among most secular nations
|publisher=BBC News
|access-date=8. 6. 2015
| date=26. 2. 2004}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=agnosticism-compatible&gt;{{harvnb|Martin|1990|pp=[http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&amp;pg=PA466&amp;dq=%22compatible+with+negative+atheism%22 467–468]}}: &quot;In the popular sense an agnostic neither believes nor disbelieves that God exists, while an atheist disbelieves that God exists. However, this common contrast of agnosticism with atheism will hold only if one assumes that atheism means positive atheism. In the popular sense, agnosticism is compatible with negative atheism. Since negative atheism by definition simply means not holding any concept of God, it is compatible with neither believing nor disbelieving in God.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=flint-agnostic-atheism&gt;{{harvnb|Flint|1903|pp=[http://books.google.com/books?id=DWMtAAAAYAAJ&amp;pg=PA49&amp;dq=%22The+atheist+may+however+be%22 49–51]}}: &quot;The atheist may however be, and not unfrequently is, an agnostic. There is an agnostic atheism or atheistic agnosticism, and the combination of atheism with agnosticism which may be so named is not an uncommon one.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=martin-agnosticism-entails&gt;{{harvnb|Martin|2006|p=2}}: &quot;But agnosticism is compatible with negative atheism in that agnosticism ''entails'' negative atheism. Since agnostics do not believe in God, they are by definition negative atheists. This is not to say that negative atheism entails agnosticism. A negative atheist ''might'' disbelieve in God but need not.&quot;&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=barker-agnostic-atheism&gt;{{harvnb|Barker|2008|p=[http://books.google.com/books?id=fAjPWYgIfCoC&amp;pg=PA96&amp;dq=%22both+an+atheist+and+an+agnostic%22 96]}}: &quot;People are invariably surprised to hear me say I am both an atheist and an agnostic, as if this somehow weakens my certainty. I usually reply with a question like, &quot;Well, are you a Republican or an American?&quot; The two words serve different concepts and are not mutually exclusive. Agnosticism addresses knowledge; atheism addresses belief. The agnostic says, &quot;I don't have a knowledge that God exists.&quot; The atheist says, &quot;I don't have a belief that God exists.&quot; You can say both things at the same time. Some agnostics are atheistic and some are theistic.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=besant-open-to-new-truth&gt;{{cite book | title = Why Should Atheists Be Persecuted? | first = Annie | last = Besant }} in {{harvnb|Bradlaugh|Besant|Bradlaugh|Moss|1884|pp =[http://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&amp;pg=PA185&amp;dq=%22The+Atheist+waits+for+proof+of+God%22 185–186]}}: &quot;The Atheist waits for proof of God. Till that proof comes he remains, as his name implies, without God. His mind is open to every new truth, after it has passed the warder Reason at the gate.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=holyoake-question-of-probability&gt;{{cite journal | title = Mr. Mackintosh's New God | first = George Jacob | last = Holyoake | magazine = [[w:The Oracle of Reason|The Oracle of Reason, Or, Philosophy Vindicated]] | volume = 1 | issue = 23 | year = 1842 | page = 186 | url = http://books.google.com/books?id=BFY9AAAAYAAJ&amp;pg=PA186 | quote = On the contrary, I, as an Atheist, simply profess that I do not see sufficient reason to ''believe'' that there is a god. I do not pretend to ''know'' that there is no god. The whole question of god's existence, ''belief'' or ''disbelief'', a question of probability or of improbability, not knowledge.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=hume-metaphysics&gt;{{harvnb|Hume|1748|loc=Part III}}: &quot;If we take in our hand any volume; of divinity or school metaphysics, for instance; let us ask, Does it contain any abstract reasoning concerning quantity or number? No. Does it contain any experimental reasoning concerning matter of fact and existence? No. Commit it then to the flames: for it can contain nothing but sophistry and illusion.&quot;&lt;/ref&gt;
}}

== Reference ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book
|last=Armstrong
|first=Karen
|title=A History of God
|url=https://archive.org/details/historyofgod00unse
|year=1999
|location=London
|publisher=Vintage
|isbn=0-09-927367-5
|ref=harv
}}
* {{Cite book
|last=Baggini
|first=Julian
|title=Atheism: A Very Short Introduction
|url=https://archive.org/details/atheismveryshort0000bagg
|year=2003
|publisher=Oxford: Oxford University Press
|isbn=0-19-280424-3
|ref=harv
}}
* {{cite book
|last=Barker
|first=Dan
|title=Godless: How an Evangelical Preacher Became One of America's Leading Atheists
|url=https://archive.org/details/godlesshowevange0000bark
|year=2008
|location=New York
|publisher=Ulysses Press
|isbn=978-1-56975-677-5
|ol=24313839M
|ref=harv
}}
* {{cite book
|last1 = Bradlaugh |first1 = Charles
|last2=Besant |first2=Annie
|last3=Bradlaugh |first3=Alice
|last4=Moss |first4=A. B.
|last5=Cattell |first5=C. C.
|last6=Standring |first6=G.
|last7=Aveling |first7=E.
|title = The Atheistic Platform
|year = 1884
|location = London
|publisher = Freethought Publishing
|ref=harv}}
* {{Cite book
|last=Dawkins
|first=Richard
|authorlink=Richard Dawkins
|title=The God Delusion
|url=http://books.google.com/books?id=yq1xDpicghkC&amp;lpg=PP1&amp;dq=The%20God%20Delusion&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true
|year=2006
|publisher=Bantam Press
|isbn=0-593-05548-9
|ref=harv
}}
* {{cite encyclopedia
|last=Edwards
|first=Paul
|title=Atheism
|publisher=MacMillan Reference USA (Gale)
|editor=Donald M. Borchert
|origyear=1967
|year=2005
|edition=2nd
|encyclopedia=The Encyclopedia of Philosophy
|volume=Vol. 1
|page=359
|isbn=978-0-02-865780-6
|ref=harv}}&lt;!-- (page 175 in 1967 edition) --&gt;
* {{cite book
|last=Flew
|first=Antony
|title=The Presumption of Atheism, and other Philosophical Essays on God, Freedom, and Immortality
|url=https://archive.org/details/presumptionofath0000flew_e4d9
|location=New York
|publisher=Barnes and Noble
|year=1976
|ref=harv
}}
* {{cite book
|last=Flint
|first=Robert
|title=Agnosticism: The Croall Lecture for 1887–88
|year=1903
|publisher=William Blackwood and Sons
|ol=7193167M
|ref=harv}}
* {{cite encyclopedia
|encyclopedia=The New Encyclopedia of Unbelief
|editor-last=Flynn
|editor-first=Tom
|publisher=Prometheus Books
|date=25. 10. 2007
|isbn=978-1-59102-391-3
|ol=8851140M
|url=http://books.google.com/books?id=YR4RAQAAIAAJ
|ref=harv
|title=The new encyclopedia of unbelief
}}
* {{cite book
|last=Harris
|first=Sam
|title=The End of Faith: Religion, Terror, and the Future of Reason
|url=https://archive.org/details/endoffaithreligi00harr
|publisher=W. W. Norton &amp; Company
|year=2005
|ref=harv
}}
* {{cite book
|last=Harris
|first=Sam
|title=Letter to a Christian Nation
|date=19. 9. 2006
|publisher=Knopf
|isbn=978-0-307-27877-7
|ol=25353925M
|url=http://books.google.com/books?id=RlZATs3xD0gC&amp;lpg=PP1&amp;pg=PP1
|ref=harv
}}
* {{cite journal
|last=Harris
|first=Sam
|title=The Myth of Secular Moral Chaos
|journal=Free Inquiry
|issn=0272-0701
|date=1. 4. 2006
|volume=26
|issue=3
|url=https://www.secularhumanism.org/index.php/articles/2863 &lt;!--- requires subscription --&gt;
|access-date=8. 6. 2015
|ref=harv
}} [http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos alternate URL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224084447/http://www.samharris.org/site/full_text/the-myth-of-secular-moral-chaos/ |date=24. 2. 2015 }}
* {{cite book
|last=Hitchens
|first=Christopher
|title=god Is Not Great: How Religion Poisons Everything
|publisher=Random House
|year=2007
|url=http://books.google.com/books?id=sGgoYfGyqSMC&amp;lpg=PP1&amp;pg=PP1
|ref=harv
|isbn=978-0-7710-4143-3
}}
* {{cite book
|last=Hume
|first=David
|title=[[s:Dialogues Concerning Natural Religion|Dialogues Concerning Natural Religion]]
|year=1779
|ol=7145748M
|location=London
|ref=harv}}
* {{cite book
|last=Hume
|first=David
|authorlink=David Hume
|title=[[s:An Enquiry Concerning Human Understanding|An Enquiry Concerning Human Understanding]]
|year=1748
|location=London
|ref=harv}}
* {{cite news
 |last         = Landsberg
 |first        = Mitchell
 |title        = Atheists, agnostics most knowledgeable about religion, survey says
 |url          = http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928
 |newspaper    = Los Angeles Times
 |date         = 28. 9. 2010
 |access-date  = 8. 6. 2015
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20110511180716/http://articles.latimes.com/2010/sep/28/nation/la-na-religion-survey-20100928
 |archive-date = 11. 5. 2011
 |ref          = harv
}}
* {{Cite book
 |last         = Martin
 |first        = Michael
 |title        = Atheism: A Philosophical Justification
 |url          = http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true
 |location     = Philadelphia
 |publisher    = Temple University Press
 |year         = 1990
 |isbn         = 978-0-87722-642-0
 |ol           = 8110936M
 |access-date  = 8. 6. 2015
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.ca/books?id=MNZqCoor4eoC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&amp;pg=PP1
 |archive-date = 19. 5. 2011
 |ref          = harv
}}
* {{Cite book
|editor-last=Martin
|editor-first=Michael
|title=The Cambridge Companion to Atheism
|url=http://books.google.com/books?id=tAeFipOVx4MC&amp;pg=PA8#v=onepage&amp;q&amp;f=true
|location=Cambridge
|publisher=Cambridge University Press
|year=2006
|isbn=0-521-84270-0
|ol=22379448M
|access-date=8. 6. 2015
|ref=harv
}}
* {{cite encyclopedia
|last=Nielsen
|first=Kai
|title=Atheism
|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]
|year=2013
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40634/atheism
|access-date=8. 6. 2015
|ref=harv
}}
* {{cite encyclopedia |url=http://books.google.com/?id=lnuwFH_M5o0C&amp;pg=PA530 |first=William L. |last=Rowe |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |title=Atheism |year=1998 |editor=Edward Craig |isbn=978-0-415-07310-3 |publisher=Taylor &amp; Francis |access-date=8. 6. 2015 |ref=harv }}
* {{cite book
|last=Russell
|first=Bertrand
|authorlink=Bertrand Russell
|title=Why I am not a Christian, and other essays on religion and related subjects
|url=https://archive.org/details/whyiamnotchristi1649russ
|publisher=Simon and Schuster
|year=1957
|ref=harv
}}
* {{Cite book
|last=Sartre
|first=Jean-Paul
|author-link=Jean-Paul Sartre
|origyear=1946
|contribution=Existentialism and Humanism
|editor-last=Priest
|editor-first=Stephen
|title=Jean-Paul Sartre: Basic Writings
|url=https://archive.org/details/jeanpaulsartreba00sart
|year=2001
|publisher=Routledge
|location=London
|page=[https://archive.org/details/jeanpaulsartreba00sart/page/n53 45]
|isbn=0-415-21367-3
|ref=harv
}}
* {{Cite book
|last=Sartre
|first=Jean-Paul
|author-link=Jean-Paul Sartre
|origyear=1946
|contribution=An existentialist ethics
|year=2004
|editor-last=Gensler
|editor-first=Harry J.
|editor2-last=Spurgin
|editor2-first=Earl W.
|editor3-last=Swindal
|editor3-first=James C.
|title=Ethics: Contemporary Readings
|url=https://archive.org/details/ethicscontempora00gens_352
|place=London
|publisher=Routledge
|page=[https://archive.org/details/ethicscontempora00gens_352/page/n138 127]
|isbn=0-415-25680-1
|ref=harv
}}
* {{cite book
|last=Shermer
|first=Michael
|title=How We Believe: Science, Skepticism, and the Search for God
|url=https://archive.org/details/isbn_9780716741619
|publisher=William H Freeman
|year=1999
|location=New York
|isbn=0-7167-3561-X
|ref=harv
}}
* {{Cite book
|last=Smith
|first=George H.
|title=Atheism: The Case Against God
|year=1979
|location=Buffalo, New York
|publisher=Prometheus Books
|isbn=0-87975-124-X
|lccn=79002726
|ol=4401616M
|ref=harv
|url-access=registration
|url=https://archive.org/details/atheismcaseagain00smit_0
}}
* {{cite book
|last=Stenger
|first=Victor J.
|title=God: The Failed Hypothesis—How Science Shows That God Does Not Exist
|url=https://archive.org/details/godfailedhypothe0000sten
|year=2007
|publisher=Prometheus Books
|location=Amherst, New York
|isbn=978-1-59102-652-5
|ref=harv
}}
* {{cite book
|last=Stenger
|first=Victor J.
|title=The New Atheism: Taking a Stand for Science and Reason
|date=22. 9. 2009
|publisher=Prometheus
|isbn=1-59102-751-9
|url=http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html
|access-date=8. 6. 2015
|ref=harv
|archive-date=11. 10. 2012
|archive-url=https://web.archive.org/web/20121011014538/http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/battle.html
|url-status=dead
}}
* {{Cite book
|last=Zdybicka
|first=Zofia J.
|year=2005
|contribution=Atheism
|url=http://ptta.pl/pef
|contribution-url=http://ptta.pl/pef/haslaen/a/atheism.pdf
|editor-first=Andrzej
|editor-last=Maryniarczyk
|title=Universal Encyclopedia of Philosophy
|volume=1
|publisher=Polish Thomas Aquinas Association
|ref=harv
|postscript=&lt;!--None--&gt;
|access-date=8. 6. 2015
|archive-date=12. 3. 2021
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210312032653/http://ptta.pl/pef/
|url-status=dead
}}
{{refend}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book
|last=Berman
|first=David
|title=A History of Atheism in Britain: From Hobbes to Russell
|year=1990
|url=http://books.google.com/books?id=Li4OAAAAQAAJ&amp;lpg=PP1&amp;dq=A%20History%20of%20Atheism%20in%20Britain%3A%20From%20Hobbes%20to%20Russell&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true
|publisher=London: Routledge
|isbn=0-415-04727-7}}
* Bradlaugh, Charles, Annie Besant i drugi. (1884) ''The Atheistic Platform: 12 Lectures''. London: Freethought Publishing. [https://books.google.com/books?id=jh8HAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false]
* {{Cite book
|last=Buckley
|first=M. J.
|title=At the Origins of Modern Atheism
|year=1990
|isbn=0-300-04897-1
|publisher=New Haven, CT: Yale University Press
|url-access=registration
|url=https://archive.org/details/atoriginsofmoder00buck
}}
* {{Cite book
|last=Flew
|first=Antony
|title=God and Philosophy
|publisher=Prometheus Books
|isbn=1-59102-330-0
|year=2005}}
* {{Cite book|editor=Tom Flynn|title=The New Encyclopedia of Unbelief|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023913|year=2007|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-391-2}}
* {{Cite book
|editor=Gaskin, J.C.A.
|title=Varieties of Unbelief: From Epicurus to Sartre
|url=https://archive.org/details/isbn_9780023406812
|publisher=•New York: Macmillan
|year=1989
|isbn=0-02-340681-X}}
* {{Cite journal
|last=Germani
|first=Alan
|title=The Mystical Ethics of the New Atheists
|journal=The Objective Standard
|volume=3
|issue=3
|publisher=Glen Allen Press
|date=15. 9. 2008
|url=http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp
| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110428193621/http://www.theobjectivestandard.com/issues/2008-fall/mystical-ethics-new-atheists.asp| archive-date=28. 4. 2011}}
* {{Cite book
|last=Harbour
|first=Daniel
|title=An Intelligent Person's Guide to Atheism
|publisher=London: Duckworth
|isbn=0-7156-3229-9
|year=2003}}
* {{Cite news|url=http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html|title=The Problem with Atheism|last=Harris|first=Sam|date=2. 10. 2007|work=The Washington Post| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110524071308/http://newsweek.washingtonpost.com/onfaith/panelists/sam_harris/2007/10/the_problem_with_atheism.html| archive-date=24. 5. 2011}}
* Howson, Colin (2011). ''Objecting to God.'' Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-18665-0}}
* {{Cite book
|last=Jacoby
|first=Susan
|title=Freethinkers: A History of American Secularism
|url=https://archive.org/details/freethinkershist0000jaco
|year=2004
|publisher=Metropolitan Books
|isbn=978-0-8050-7442-0}}
* {{Cite book
|last=Krueger
|first=D. E.
|title=What is Atheism?: A Short Introduction
|url=https://archive.org/details/whatisatheismsho0000krue
|publisher=New York: Prometheus
|year=1998
|isbn=1-57392-214-5}}
* {{Cite journal|doi=10.1177/0952695112441301|title=The evolution of atheism: Scientific and humanistic approaches|year=2012|last1=Ledrew|first1=S.|journal=History of the Human Sciences|volume=25|issue=3|page=70}}
* {{Cite book
|last=Le Poidevin
|first=R.
|title=Arguing for Atheism: An Introduction to the Philosophy of Religion
|publisher=London: Routledge
|url=http://books.google.com/books?id=M4YlYZi_cMUC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Arguing%20for%20Atheism%3A%20An%20Introduction%20to%20the%20Philosophy%20of%20Religion&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true
|year=1996
|isbn=0-415-09338-4}}
* {{Cite book|last=Mackie|first=J. L.|title=The Miracle of Theism: Arguments For and Against the Existence of God|url=https://archive.org/details/miracleoftheisma0000mack|year=1982|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-824682-X}}
* {{Cite book
|last=Maritain
|first=Jacques
|title=The Range of Reason
|publisher=London: Geoffrey Bles
|year=1952
|url=http://www.nd.edu/Departments/Maritain/etext/range.htm
|access-date=8. 6. 2015}}
* {{Cite book
|last=Martin
|first=Michael
|title=Atheism: A Philosophical Justification
|url=http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true
|location=Philadelphia
|publisher=Temple University Press
|year=1990
|isbn=0-87722-943-0
| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174319/http://books.google.com/books?id=MNZqCoor4eoC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Atheism%3A%20A%20Philosophical%20Justification&amp;pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}}
* {{Cite book|editor=Michael Martin &amp; Ricki Monnier|title=The Impossibility of God|url=https://archive.org/details/impossibilityofg0000unse|year=2003|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-120-0}}
* {{Cite book|editor=Michael Martin &amp; Ricki Monnier|title=The Improbability of God|url=https://archive.org/details/isbn_9781591023814|year=2006|publisher=Prometheus Books|location=Buffalo, NY|isbn=1-59102-381-5}}
* {{Cite book|last1=McTaggart|first1=John|last2=McTaggart|first2=Ellis|title=Some Dogmas of Religion|edition =New|year=1930|publisher=Edward Arnold &amp; Co.|location=London|isbn=0-548-14955-0|origyear=1906}}
* {{Cite book|last=Nielsen|first=Kai|title=Philosophy and Atheism|year=1985|publisher=New York: Prometheus|isbn=0-87975-289-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/philosophyatheis0000niel}}
* {{Cite book
|last=Nielsen
|first=Kai
|title=Naturalism and Religion
|url=https://archive.org/details/naturalismreligi0000niel
|year=2001
|isbn=1-57392-853-4
|publisher=New York: Prometheus}}
* {{cite book | last=Onfray |first= Michel |year=2007 |title=Atheist Manifesto|url=http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Atheist%20Manifesto&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true| publisher= Arcade Publishing |location= New York | isbn = 978-1-55970-820-3 | access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174449/http://books.google.com/books?id=QpEAYMo7pFkC&amp;lpg=PP1&amp;dq=Atheist%20Manifesto&amp;pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}}
* {{Cite book
|last=Oppy
|first=Graham
|year=2006
|title=Arguing about Gods
|url=http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&amp;lpg=PP1&amp;dq=Arguing%20about%20Gods&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=true
|publisher=Cambridge University Press
|isbn=0-521-86386-4
| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110519174846/http://books.google.com/books?id=DlVtfUxPD14C&amp;lpg=PP1&amp;dq=Arguing%20about%20Gods&amp;pg=PP1| archive-date=19. 5. 2011}}
* {{cite journal
|last=Rafford
|first=R. L.
|year=1987
|title=Atheophobia—an introduction
|url=https://archive.org/details/sim_religious-humanism_winter-1987_21_1/page/32
|journal=Religious Humanism
|volume=21
|issue=1
|pages=32–37 }}
* {{Cite book
|last=Robinson
|first=Richard
|title=An Atheist's Values
|url=http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm
|isbn=0-19-824191-7
|publisher=Oxford: Clarendon Press
|year=1964
| access-date=8. 6. 2015| archive-url= https://web.archive.org/web/20110425091126/http://www.positiveatheism.org/hist/athval0.htm| archive-date=25. 4. 2011}}
* Rosenberg, Alex (2011). ''The Atheist's Guide to Reality: Enjoying Life Without Illusions.'' New York: W. W. Norton &amp; Co. {{ISBN|978-0-393-08023-0}}
* {{Cite encyclopedia |last=Russell |first=Paul |editor=Edward N. Zalta |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |title=Hume on Religion |url=http://plato.stanford.edu/entries/hume-religion/ |edition=2013 |date=11. 2. 2013 |publisher=Metaphysics Research Lab | access-date=8. 6. 2015 }}
* {{Cite book
|last=Sharpe
|first=R.A.
|title=The Moral Case Against Religious Belief
|url=https://archive.org/details/moralcaseagainst0000shar
|publisher=London: SCM Press
|year=1997
|isbn=0-334-02680-6}}
* {{Cite book
|last=Thrower
|first=James
|title=A Short History of Western Atheism
|url=https://archive.org/details/ashorthistoryofw0000unse
|publisher=London: Pemberton
|year=1971
|isbn=0-301-71101-1}}
* Walters, Kerry (2010). ''Atheism: A Guide for the Perplexed.'' New York: Continuum. {{ISBN|978-0-8264-2493-8}}
* {{Cite book
|last=Zuckerman
|first=Phil
|title=Society without God: What the Least Religious Nations Can Tell Us About Contentment
|publisher=NYU Press
|year=2010
|isbn=0-8147-9723-7}}
* {{cite book
|editor-last=Zuckerman
|editor-first=Phil
|title=Atheism and secularity
|year=2010
|publisher=Praeger
|location=Santa Barbara, Calif. [u.a.]
|isbn=978-0-313-35183-9 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Atheism}}
* [http://philpapers.org/browse/atheism Ateizam] na stranici PhilPapers
* [https://web.archive.org/web/20110823030429/https://inpho.cogs.indiana.edu/idea/1006 Ateizam] na stranici Filozofsko-ontološkog projekta Indiane
* Unos o [http://plato.stanford.edu/entries/atheism-agnosticism/ ateizmu] u ''Standfordovoj enciklopediji filozofije''
* Unos o [http://www.iep.utm.edu/atheism ateizmu] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije''
* Unos o [http://www.iep.utm.edu/n-atheis novim ateistima] u ''Internetskoj enciklopediji filozofije''
* [https://web.archive.org/web/20150421220907/http://www.dmoz.org/Society/Religion_and_Spirituality/Atheism Ateizam] na [[DMOZ]]-u. Sadrži linkove za razne organizacije i web-stranice.
* [https://web.archive.org/web/20061129151309/http://www.positiveatheism.org//tochist.htm &quot;Positive atheism: Great Historical Writings&quot;] Historijski spis o ateizmu raspoređeni po piscima.
* [http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/ &quot;Religion &amp; Ethics—Atheism&quot;] na [[BBC]]-ju.
* [http://www.infidels.org/library/ &quot;Secular Web library&quot;] – Biblioteka historijskih i modernih spisa te služi kao obiman resurs o slobodnom materijalu o ateizmu.
* [http://www.agreeley.com/articles/hardcore.html &quot;The Demand for Religion&quot;] – Wolfgang Jagodzinskijevo i Andrew Greeleyjevo proučavanje demografije ateizma za Univerzitet [[Köln]]a i Univerzitet [[Arizona|Arizone]].

{{Istaknuti članak}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Religija]]
[[Kategorija:Kritike religije]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Filozofski pokreti]]
[[Kategorija:Filozofija religije]]
[[Kategorija:Sekularizam]]
[[Kategorija:Skepticizam]]</text>
      <sha1>t1seta5q5lnspmu51sldjbjd5z9atmv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4556</id>
    <revision>
      <id>3849180</id>
      <parentid>3843975</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T03:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7388" sha1="qr0xkr6hsyct8sp4b0ayfig1yinzijg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
[[Datoteka:Geran-01.jpg|thumb|Bunar]]
'''Bunar''' je vještački objekt za [[kaptaža|kaptažu]] podzemne vode.

[[Datoteka:Brunnen Kloster Wald.JPG|thumb|Bunar u njemačkom manastiru &quot;Kloster Wald&quot;]]
[[Datoteka:Stari zdenec u Dragoslavcu.jpg|thumb|Stari bunar u [[Međimurje|Međimurju]]]]
On predstavlja vertikalni hidrogeološki objekat izveden u tlu čija namjena je eksploatacija ili osmatranje [[podzemne vode|podzemnih voda]]. Za izradu bunara koriste se metode kao što su iskop, bušenje sa jezgrovanjem ili bušenje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/english/well_4|title=Oxford learners dictionary|website=Well noun - definition|publisher=Oxford|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Prema načinu gradnje==
* Kopani bunari. Ranije su se kopanjem bunara bavili posebni majstori [[bunardžija|bunardžije]]. Iznad ovakvih bunara obično se nalazi [[đeram]] ili [[santrač]].
* Bušeni bunari. Po načinu bušenja: udarnom metodom, rotacionom metodom (sa direktnom cirkulacijom fluida za bušenje ili reverznom cirkulacijom), i kombinovanom metodom)
* Utisni bunari&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://study.com/academy/lesson/wells-definition-types.html|title=What is a well|website=study.com|access-date=7. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Prema tipu izdani==
U zavisnosti od tipa izdani koje koriste mogu biti: obični, [[arteski bunar|arteski]] (pod pritiskom) i subarteski.

==Gradnja==
Jedan od načina je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kao što je zemlja kopaju okomite okrugle rupe  promjera do 2,5 m  različitih dubina kojoj se stijenke oblažu u kamen ili betoniraju da bi se spriječilo odronjavanje okolnog materijala i ulaska onečišćenja kroz porozne stijenke. Ovaj način izrade bunara najčešći je u područjima gdje je tlo zemljano.

Drugi način je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kopa udubljenje širine do desetak metara neodređene dubine koje se nadsvodi da bi se spriječilo onečišćenje. Kod ovog tipa bunara ponekad se stijenke ne obrađuju jer nema potrebe zbog materijala u kojem su izrađene. Ovaj tip gradnje bunara je najučestaliji u područjima gdje je tlo kameno ili pretežno kameno.

Treći način je da se u nepropusnom materijalu ([[kamen]], [[ilovača]]) pronađe prirodno udubljenje koje se oblikuje u oblik bunara nadsvođenjem i obradom rubnih dijelova stijenki.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.popularmechanics.com/home_journal/how_your_house_works/1275136.html?page=3|title=How It Works: Water Well Pump - Popular Mechanics|website=www.popularmechanics.com|language=en|access-date=7. 10. 2025|archive-date=12. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081212020920/http://www.popularmechanics.com/home_journal/how_your_house_works/1275136.html?page=3|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kod gradnje valja naglasiti da određeni bunari imaju &quot;krunu&quot; tj. uzdignuće na samom otvoru koji olakšava izvlačenje vode iz bunara kao što su [[đeram]], vitlo, pumpe i slični uređaji. Bunari koji nemaju &quot;krunu&quot; se nazivaju čatrnja u jednom području [[Dalmacija|Dalmacije]] te [[BiH|BIH]].

==Akumuliranje vode==
Bunari akumuliraju vodu na više načina,a najčešći je da su spojeni sa [[oluk|olucima]] različitih objekata koji svojim krovnim površinama [[kišnica|kišnicu]] sakupljaju i olucima odvode do bunara. Drugi način sakupljanja kišnice je uz pomoć terena prilagođenog da svojom površinom prikuplja i usmjerava vodu u bunar. Najrijeđi način je način na koji funkcionoraju [[arteški bunar]]i a to je iskorištavanjem &quot;žive&quot; vode tj. prirodnih podzemnih izvora vode.

Akumuliranje vode se vrši tokom kišne sezone tako da se u sušnom razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo neograničeno naročito kod bunara većih dimenzija i arteških bunara.

== Također pogledajte ==
*[[Podzemne vode]]
*[[Hidrogeologija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Wells|Bunari}}
*[https://web.archive.org/web/20081212020920/http://www.popularmechanics.com/home_journal/how_your_house_works/1275136.html?page=3 Kako to radi: Bunar (+opis/slike sistema)]
* [https://web.archive.org/web/20081015215056/http://www.scientificexploration.org/jse/articles/betz/betz_toc.html Nekonvencionalna detekcija vode]
* [https://web.archive.org/web/20060911221117/http://www.oznet.ksu.edu/library/h20ql2/mf2669.pdf Mjerenje dubine do vode u Velsu]
*[http://www.rural-water-supply.net/en/sustainable-groundwater-management  Sustainable Groundwater Development theme of the Rural Water Supply Network (RWSN)]
*[https://web.archive.org/web/20101120015438/http://akvo.org/wiki/index.php/Portal:Water Water Portal - Akvopedia]
*[http://www.sswm.info/ Sustainable Sanitation and Water Management Toolbox]
*[http://www.wellowner.org/ Wellowner.org]
*[http://www.cdc.gov/healthywater/drinking/private/wells/index.html U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) Healthy Water - Water Wells] Site covering well basics, guidelines for proper siting and location of wells to avoid contamination, well testing, diseases related to wells, emergency well treatment and other topics.
*[http://ga.water.usgs.gov/edu/earthgwwells.html US Geological Survey – Ground water: Wells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528093554/http://ga.water.usgs.gov/edu/earthgwwells.html |date=28. 5. 2010 }}
*[http://ga.water.usgs.gov/edu/gwartesian.html US Geological Survey – Water Science Pictures Flowing Artesian Well] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528094552/http://ga.water.usgs.gov/edu/gwartesian.html |date=28. 5. 2010 }}
*[http://agwt.org/ American Ground Water Trust]
*[http://www.ngwa.org/ National Ground Water Association]
*[https://web.archive.org/web/20130616030412/http://www.lifewater.org/resources/ground_water.html#GW Lifewater International Technical Library]
*[http://www.drillcat.com/ DIY drilling and Preppers drilling secret outlaw water wells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529215523/http://drillcat.com/ |date=29. 5. 2013 }}
*[https://web.archive.org/web/20120419034107/http://weather.nmsu.edu/hydrology/wellpoint2.htm Driving a well with a well point]
*[http://www.watersanitationhygiene.org/References/Technical%20Resources%20-%20Wells.htm Well Construction Technical Resources for NGOs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100603065742/http://www.watersanitationhygiene.org/References/Technical%20Resources%20-%20Wells.htm |date=3. 6. 2010 }}
*[https://web.archive.org/web/20100704212223/http://ris-geo.jp/img/publication/06-037.pdf The Techniques and Tools] of the {{nihongo|Kazusabori|[[:ja:上総掘り|上総掘り]]}} Well-boring
*[http://www.ksre.ksu.edu/library/h20ql2/mf2733.pdf  Restoring a Flooded Well to Service, G. Morgan Powell, Kansas State University, June 2006]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.waterlog.info/pdf/wellspac.pdf Equations for drainage by wells]
*[http://www.waterlog.info/weldrain.htm Software for drainage by wells]
*[http://www.briodydrilling.ie Water Wells drilled in Ireland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523215239/http://briodydrilling.ie/ |date=23. 5. 2013 }}
*[http://www.mmdrilling.ca Water Wells drilled in Alberta, Saskatchewan &amp; British Columbia Canada]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Voda]]
[[Kategorija:Izvori vode]]
[[Kategorija:Infrastruktura vodoprivrede]]</text>
      <sha1>qr0xkr6hsyct8sp4b0ayfig1yinzijg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4639</id>
    <revision>
      <id>3849130</id>
      <parentid>3838330</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Juli */</comment>
      <origin>3849130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9377" sha1="j9o4zpgdfld1octvg73bohxxzfpyeez" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2000. ([[Rimski brojevi|MM]])''' je bila prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 2000. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 1000. i posljednja godina 2. milenija, 100. i zadnja godina 20. stoljeća i prva godina 2000-tih.

== Događaji ==
* [[15. januar]] – U beogradskom hotelu &quot;Interkontinental&quot; ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]].
* [[7. februar]] – U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije [[Pavle Bulatović]].
* [[14. februar]] – Svemirska letjelica [[NEAR Shoemaker]] ušla je u orbitu oko [[asteroid]]a [[433 Eros]] i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.[http://near.jhuapl.edu/]
* [[26. mart]] – [[Vladimir Putin]] izabran za predsjednika [[Rusija|Rusije]].
* [[3. april]] – Snage [[NATO]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na [[Pale|Palama]] uhapsile jednog od čelnika [[bosanski Srbi|bosanskih Srba]] [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] na osnovu tajne optužnice [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] ([[ICTY]]).
* [[3. maj]] – [[Konjunkcija (astronomija)|Konjunkcija]] svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića [[Uran]]a. Na malom području neba sreli su se [[Sunce]] i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], te planete [[Merkur (planeta)|Merkur]], [[Venera (planeta)|Venera]], [[Mars (planeta)|Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn (planeta)|Saturn]].
* [[13. maj]] – Na [[Magistralna cesta M17|magistralnoj cesti M17]], kod mjesta [[Zli brijeg]] [[općina]] [[Kakanj]], autobus ''[[Buco-trans]]a'' pao s mosta prilikom čega su izginula 43 putnika.
* [[10. juni]] – Početak [[Euro 2000.|Evropskog nogometnog prvenstva]] u zajedničkoj organizaciji [[Belgija|Belgije]] i [[Holandija|Holandije]].
* [[2. juli]] – [[Francuska nogometna reprezentacija|Nogometna reprezentacija Francuske]] postala je novi evropski prvak pobijedivši reprezentaciju [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u finalu evropskog prvenstva rezultatom 2:1.
* [[25. juli]] – Nadzvučni putnički avion [[Concorde]] srušio se nedugo nakon polijetanja iz [[Pariz]]a, a u nesreći je poginulo svih 109 putnika i članova posade te petero osoba na kopnu.
* [[12. august]] – Ruska podmornica [[Kursk]] potonula je u [[Barentsovo more|Barentsovom moru]], a u nesreći je poginulo svih 118 osoba u njoj.
* [[15. septembar]] – Otvorene su [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]ju.
* [[24. septembar]] – Održani vanredni izbori za predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i redovni izbori za jugoslavenski parlament i lokalnu samoupravu u [[Srbija|Srbiji]]. Vojislav Koštunica (kandidat srbijanske ujedinjene opozicije) pobjedio Slobodana Miloševića, a Miloševićeva partija ubjedljiva izgubila na saveznom i lokalnom nivou.
* [[28. septembar]] – Izborna komisija SRJ objavljuje da Koštunica nije pobjedio u prvom krugu, te se mora organizovati drugi krug. Nastaju demonstracije po Srbiji.
* [[1. oktobar]] – Zatvorene Olimpijske igre u Sydneyju.
* [[5. oktobar]] – Masovne demonstracije u [[Beograd]]u, tokom kojih je više stotina hiljada ljudi na silu zauzelo najvažnije državne institucije, označile kraj vladavini [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].
* [[6. oktobar]] – U obraćanju narodu preko televizije, Milošević priznaje pobjedu opozicije.
* [[7. oktobar]] – Vojislav Koštunica svečano stupio na dužnost predsjednika SR Jugoslavije.
* [[7. novembar]] – [[George W. Bush]] je pobijedio [[Al Gore|Ala Gorea]] na [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi [[Florida|Floridi]].
* [[16. novembar]] – [[Bill Clinton]] postao je prvi američki predsjednik koji je posjetio [[Vijetnam]].
* [[17. novembar]] – Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u [[slovenija|Sloveniji]], poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
* [[17. novembar]] – [[Alberto Fujimori]] svrgnut s položaja predsjednika [[Peru]]a.
* [[24. novembar]] – [[jugoslavija|Jugoslavenski]] predsjednik [[Vojislav Koštunica]] doputovao u [[Zagreb]] na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije [[hrvatska|Hrvatskoj]] od raspada [[SFRJ]].
* [[27. novembar]] – Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj [[Lærdalstunnel]], najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
* [[28. novembar]] – [[Ukrajina|Ukrajinski]] političar [[Oleksander Moroz]] javno je optužio predsjednika [[Leonid Kučma|Leonida Kučmu]] za učestovanje u ubistvu novinara [[Georgij Gongadze|Georgija Gongadzea]].
* [[8. decembar]] – U [[Ottawa|Ottawi]] održan prvi svjetski samit posvećen [[kultura|kulturi]] i [[umjetnost]]i, na kojem je osnovana Međunarodna federacija agencija za podršku umjetnosti.
* [[23. decembar]] – Na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, opoziciona grupa pod nazivom Demokratska opozicija Srbije osvojila čak 176 zastupničkih mjesta (od 250). Miloševićev SPS osvojio 37 mjesta.
* [[30. decembar]] – U više eksplozija bombi na različitim mjestima u metropolitanskom području [[Manila|Manile]], glavnog grada [[Filipini|Filipina]], poginule 22 osobe, a ranjeno ih je stotinjak.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[17. januar]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački [[košarka]]š

=== Februar ===
=== Mart ===
* [[9. mart]] – [[Nika Križnar]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]]
* [[26. mart]] – [[Xavier Castañeda]], američko-bosanskohercegovački košarkaš

=== April ===
=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Ilma Karahmet]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[27. maj]] – [[Anne de Besche]], norveško-danska [[biatlon]]ka
* [[31. maj]] – [[Tereza Voborníková]], [[češka]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[11. juli]] – [[Judita Traubaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka
* [[18. juli]] – [[Júlia Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka
* [[21. juli]] – [[Erling Haaland]], [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]aš
* [[24. juli]] – [[Shilo Rousseau]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka
* [[27. juli]]
** [[Mária Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka
** [[Zuzana Remeňová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka

=== August ===
=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Camille Bened]], francuska [[biatlon]]ka
* [[29. septembar]] 
** [[Amy Baserga]], švicarska [[biatlon]]ka
** [[Benita Peiffer]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka

=== Oktobar ===
=== Novembar ===

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Luci Anderson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka
* [[14. decembar]] – [[Ema Kapustová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== Januar===
* [[10. januar]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica
* [[19. januar]] – [[Hedy Lamarr]], američka filmska glumica i izumiteljica
* [[20. januar]] – [[Izabela Jurjeva]], ruska pjevačica

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac;

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]];
* [[9. mart]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica
* [[10. mart]] – [[Ivo Robić]], hrvatski pjevač

=== April ===
* [[3. april]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[19. juni]] – [[Louis Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Walter Matthau]], američki glumac
* [[24. juli]] – [[Ahmad Shamlou]], iranski pisac i novinar

=== August ===
* [[5. august]] – [[Alec Guinness]], britanski glumac
* [[12. august]] – [[Loretta Young]], američka [[glumica]]
* [[15. august]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica

=== Septembar ===
* [[30. septembar]] – [[Heikki Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[17. novembar]] – [[Louis Néel]], francuski fizičar

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica
* [[15. decembar]] – [[Haris Brkić]], bosanskohercegovački košarkaš

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Žores Alferov]], [[Rusija]]
** [[Herbert Kroemer]], [[Njemačka]]
** [[Jack S. Kilby]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Alan Heeger]], [[SAD]]
** [[Alan MacDiarmid]], [[SAD]] / [[Novi Zeland]]
** [[Hideki Shirakawa]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Arvid Carlsson]], [[Švedska]]
** [[Paul Greengard]], [[SAD]]
** [[Eric Kandel]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Gao Xingjian]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Kim Dae-jung]], [[Južna Koreja]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[James Heckman]], [[SAD]]
** [[Daniel McFadden]], [[SAD]]

{{commonscat|2000}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>j9o4zpgdfld1octvg73bohxxzfpyeez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>21. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4886</id>
    <revision>
      <id>3849129</id>
      <parentid>3798134</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:03:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2389" sha1="105xcva83eg663hesel72lzh9k1ca1p" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''21. juli / srpanj (21. 7)''' jest 202. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (203. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 163 dana.

== Događaji ==
* [[1928]] – U [[Den Haag]]u počela [[Šahovska olimpijada 1928.|Druga šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 17 država.
* [[1948]] – U [[Beograd]]u počeo [[Peti kongres KPJ|Peti kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].
* [[2008]] – Uhapšen [[Radovan Karadžić]].

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1414]] – [[Papa Siksto IV]]

=== 19. vijek ===
* [[1899]] – [[Ernest Hemingway]], američki književnik

=== 20. vijek ===
* [[1918]] – [[Nikola Bokan]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[1937]] – [[Viktor Mamatov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[1940]] – [[Constantin Carabela]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[1948]] – [[Cat Stevens]], britanski songwriter
* [[1949]] – [[Bruno Langer]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] rok-muzičar
* [[1952]] – [[Robin Williams]], američki glumac
* [[1963]] – [[Manu Chao]], francuski pjevač
* [[1970]] – [[Al Dino]], bosanskohercegovački kantautor
* [[1979]] – [[Andrej Voronjin]], ukrajinski nogometaš
* [[1982]] – [[William, princ od Velsa]], sin britanskog kralja [[Charles III|Charlesa III]] i [[Diana Spencer|Diane Spencer]]
* [[1988]] – [[Laura Toivanen]], finska [[biatlon]]ka
* [[2000]] – [[Erling Haaland]], norveški nogometaš

== Umrli ==
* [[1947]] – [[Žanka Stokić]], srbijanska glumica
* [[1985]] – [[Zoran Radmilović]], jugoslavenski filmski i pozorišni glumac
* [[2008]] – [[Adil-beg Zulfikarpašić]], kulturni mecena, biznismen, vakif, dobročinitelj
* [[2017.]]
** [[Peter Doohan]], australski teniser
** [[Hrvoje Šarinić]], hrvatski političar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|21 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/21/ Na današnji dan (21. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230409220657/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/21/ |date=9. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-21/ Na današnji dan (21. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli021]]</text>
      <sha1>105xcva83eg663hesel72lzh9k1ca1p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5867</id>
    <revision>
      <id>3849191</id>
      <parentid>3798408</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:28:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Scip.</username>
        <id>85050</id>
      </contributor>
      <comment>infobox</comment>
      <origin>3849191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2731" sha1="l9eg140rh8b8t333s6744keonftlf76" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
  |Grb                     = Torino stemma (bassa risoluzione).png
  |Karta                   = Torino posizione.png
  |Država                  = {{ZD|ITA}} [[Italija]]
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = Region
  |SrednjiNivoVlasti       = [[Piemont]]
  |Općina                  =
  |Stanovništvo            = 910188
  |StanovništvoGodina      = 2009
  |StanovništvoUrban       =
  |StanovništvoUrbanGodina =
  |StanovništvoMetro       =
  |StanovništvoMetroGodina =
  |StanovništvoProcjena    =
  |StanovništvoGodina2     =
  |Površina                = 130.17
  |Nadmorska visina        =
  |Pozivni broj            = 011
  |Poštanski broj          = 10100
  |VrstaNaselja            = Grad
  |Načelnik                = Sergio Chiamparino
  |NačelnikIzabran         =
  |NačelnikTitula          = Gradonačelnik
  |NačelnikStranka         =
  |Web                     = www.comune.torino.it
  |Slika                   = Turin monte cappuccini.jpg
  |SlikaInfo               = Pogled na grad
}}

[[Datoteka:Mole Antonelliana in Turin.jpg|mini|Mole Antonelliana, simbol Torina]]

'''Torino''' je grad u sjevernoj [[Italija|Italiji]] i [[glavni grad]] [[italijanske regije]] [[Pijemont]]. Sa 886.837 stanovnika, [[Spisak gradova u Italiji|četvrti]] je najmnogoljudniji grad u državi. ([[1. januar]] [[2017]])&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20040318203933/http://www.regione.basilicata.it/dipattivitaproduttive/default.cfm?fuseaction=linkdoc&amp;doc=519&amp;link=527 Censis, &quot;La ricchezza del territorio italiano&quot;, Tab. 1]&lt;/ref&gt;. Cijela okolina ima 1,7 miliona stanovnika. Nalazi se u podnožju [[Alpi|Alpa]], na nadmorskoj visini od 240 metara, a zauzima površinu od 130&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Torino je bio i prvi glavni grad [[Kraljevina Italija|Italije]].

== [[Industrija]] ==
Torino je važan industrijski centar, između ostalog jer se tu nalazi sjedište [[automobil]]ske industrije ''[[Fiat]]'', koja je osnovana [[1899]]. Još jedan poznati italijanski proizvođač automobila jeste ''[[Lancia]]'', koji je osnovan [[1906]]. a ''Fiat'' ga je preuzeo [[1969]].

== Sport ==
[[Juventus FC|Juventus]] i [[Torino FC|Torino]] su dva uspješna fudbalska kluba koji dolaze iz Torina. Grad je [[2006]]. bio domaćin [[ZOI 2006.|20. zimskih olimpijskih igara]].

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Turin}}
* [https://web.archive.org/web/20150208095341/http://torino.find-links.net/ Torino, Find Links! ]
* [http://www.fotogian.com/torino.html Photos]

{{stub-grad}}
{{Gradovi domaćini EP u atletici}}
{{Gradovi domaćini ZOI-a}}
{{Svjetska prijestonica knjige}}
{{Evropske prijestonice sporta}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Italiji]]
[[Kategorija:Torino|*]]</text>
      <sha1>l9eg140rh8b8t333s6744keonftlf76</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bratunac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5877</id>
    <revision>
      <id>3849172</id>
      <parentid>3823410</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T01:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15845" sha1="nlqj18v7qn51la4c3srfg2x673dchfp" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Bratunac
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Opština Bratunac
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      =
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 =
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Bratunac veliki grb.jpg
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = Bratunac municipality.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Bratunac u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44.183110|N|19.330544|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| općina                     = Bratunac
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Lazar Prodanović&lt;ref name=&quot;izbori2023&quot;&gt;{{cite web |title=Bratunac |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=33&amp;langId=1#/8/104/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_ukupno            =
| površina_naselja           = 6.36
| površina_općine            = 293.05
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        =
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 7858
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 20340
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       = Bratunčanin
| poštanski_broj             = 75 420
| pozivni_broj               = (+387) 56
| matični_broj_naselja       = 202258&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20052
| veb-sajt                   = {{URL|opstinabratunac.com}}
| fusnote                    =
}}
'''Bratunac''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] koja se nalazi u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i prostire se na površini od 293,49&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Administrativno je dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Općina graniči s općinama [[Zvornik]], [[Srebrenica]], [[Milići]] i [[Vlasenica]], a rijekom [[Drina|Drinom]] u dužini od 68&amp;nbsp;km graniči sa [[Srbija|Srbijom]]. U općini postoji 15 mjesnih zajednica sa ukupno 20.800 stanovnika.

== Historija ==
Bratunac se prvi put pominje 1381. godine kao mjesto kroz koje je prolazio put iz Bosne u [[Srbija|Srbiju]]. Sastojao se od 5 kuća u kojima je živjelo oko 30 stanovnika. Početak ekonomskog razvoja ovog područja možemo vezati za početak organizovane proizvodnje i otkupa duhana 1886. godine.

U osmanskim izvorima iz 1513. godine bilježi se kao selo Bratina u zvorničkom sandžaku. Pod današnjim imenom Bratunac prvi put se spominje 1891. godine, dok se početak modernijeg ekonomskog razvoja vezuje za organizirani otkup duhana od 1886. godine, izgradnju objekta za preradu duhana 1911. i mosta na [[Drina|Drini]] 1926. godine.&lt;ref name=&quot;OpstinaHistorija&quot;&gt;{{cite web|url=https://opstinabratunac.com/sr-lat/stranice/upoznajte-bratunac/istorija|title=Istorija|website=Opština Bratunac|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Most na rijeci Drini je izgrađen 1926. godine i na taj način su poboljšani komunikacijski uslovi koji su bili podstrek razvoju čitavog kraja. Samostalna općina je postao [[1927]]. godine i tada je uvršten u spisak mjesta koja je trebalo proglasiti varošicom.

Bratunac je 1927. godine dobio status općine, a tokom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog perioda]] razvio se kao lokalno administrativno i privredno središte [[Podrinje|Podrinja]].&lt;ref name=&quot;OpstinaHistorija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OpstinaHistorija&quot; /&gt;

Zbog položaja uz Drinu i blizine [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Zvornik]]a i granice sa [[Srbija|Srbijom]], Bratunac je početkom 1990-ih imao značajan strateški položaj u istočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Selimovic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/44929997/BRATUNAC_OD_1991_DO_2013_GODINE_PROMJENE_U_ETNI%C4%8CKOJ_STRUKTURI_STANOVNI%C5%A0TVA_POD_UTJECAJEM_AGRESIJE_NA_REPUBLIKU_BOSNU_I_HERCEGOVINU_I_GENOCIDA_NAD_BO%C5%A0NJACIMA|title=Bratunac od 1991. do 2013. godine: promjene u etničkoj strukturi stanovništva pod utjecajem agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima|last=Selimović|first=Sead|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Selimovic&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
S izbijanjem rata 1992. godine Bratunac je postao jedno od ključnih mjesta progona nesrpskog stanovništva u istočnom Podrinju. U proljeće 1992. lokalne srpske političke, policijske i vojne strukture preuzele su kontrolu nad općinom, nakon čega su uslijedila hapšenja, zatočenja, ubistva, pljačka i prisilno protjerivanje bošnjačkog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Selimovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Selimovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krajisnik&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/060927_Krajisnik_summary_en.pdf|title=Judgement Summary: Momčilo Krajišnik|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Specijalni izvjestilac [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] zabilježio je navode da je 9. maja 1992. u Bratuncu uhapšeno oko 2.000 Bošnjaka, a da je 500 do 600 muškaraca bilo zatočeno u sali škole „Vuk Karadžić“.&lt;ref name=&quot;UN1993&quot;&gt;{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/226088/files/E_CN.4_1993_50-EN.pdf|title=E/CN.4/1993/50|website=United Nations Digital Library|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U nizu sela općine počinjeni su masovni zločini; u predmetu protiv [[Miroslav Deronjić|Miroslava Deronjića]] pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-em]] utvrđeno je da su snage iz Bratunca učestvovale u napadu na selo [[Glogova (Bratunac)|Glogova]], pri čemu je ubijeno 65 bošnjačkih civila, a džamija i veći dio sela su uništeni.&lt;ref name=&quot;Deronjic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf|title=Miroslav Deronjić – Case Information Sheet|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1992. godine Bratunac je postao mjesto zatočenja, prisilnog okupljanja i deportacije Bošnjaka iz grada i okolnih sela. U ratnoj i poslijeratnoj literaturi Bratunac se navodi kao jedno od središta etničkog čišćenja u srednjem Podrinju.&lt;ref name=&quot;Selimovic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Krajisnik&quot; /&gt;

Nakon pada zaštićene zone UN-a Srebrenica u julu 1995. godine, područje Bratunca imalo je važnu ulogu u operacijama [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] protiv bošnjačkog stanovništva enklave. U predmetu ''Blagojević i Jokić'' MKSJ je utvrdio da je [[Bratunačka brigada]] pomagala progon bošnjačkog stanovništva Srebrenice nakon pada enklave.&lt;ref name=&quot;Blagojevic&quot;&gt;{{cite web|url=https://icr.irmct.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic.pdf|title=Blagojević &amp; Jokić – Case Information Sheet|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot;&gt;{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/abd2c5ea-aa36-4848-8e61-75f108586308/download|title=Historiografija i historijski izvori o genocidu u Srebrenici|last=Karović-Babić|first=Merisa|website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjene nacije su u poslijeratnoj dokumentaciji zabilježile svjedočenja o velikom broju tijela viđenih na pravcu [[Nova Kasaba]]–Bratunac sredinom jula 1995. godine, u vrijeme masovnih egzekucija nakon pada Srebrenice.&lt;ref name=&quot;Blagojevic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN1995&quot;&gt;{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/201035/files/S_1995_988-EN.pdf|title=S/1995/988|website=United Nations Digital Library|access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Posljedice rata i poslijeratno razdoblje ===
Poslijeratni period obilježili su povratak dijela prognanog stanovništva, obnova porušenih kuća i vjerskih objekata, te ekshumacije i identifikacije žrtava. U pregledu historiografskih i forenzičkih istraživanja objavljenom u izdanju [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] navedeno je da je u ranijoj studiji o masovnim grobnicama srebreničkog područja evidentirano 40 masovnih i površinskih masovnih grobnica na području općine Bratunac, što ovu općinu svrstava među najvažnije lokacije poslijeratnih ekshumacija u vezi sa zločinima iz jula 1995. godine.&lt;ref name=&quot;ANUBiH&quot; /&gt;

== Geografija ==
=== Geografski položaj ===
{{Susjedne općine
 | S  = [[Zvornik]], [[Srbija]]
 | SZ = [[Zvornik]]&lt;br&gt;[[Vlasenica]]
 | SI = [[Srbija]]
 | Z  = [[Vlasenica]]&lt;br&gt;[[Milići]]
 | I  = [[Srbija]]
 | J  = [[Srebrenica]]
 | JZ = [[Milići]], [[Srebrenica]]
 | JI = [[Srbija]]&lt;br&gt;[[Srebrenica]]
}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Bratunca|Spisak naseljenih mjesta u općini Bratunac}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Bratunac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bratunac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 20052
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20340
| g2013_bosnjaci           = 7803
| g2013_srbi               = 12350
| g2013_hrvati             = 33
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_romi               = 8
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_crnogorci          = 12
| g2013_pravoslavci        = 38
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 26
| g2013_nepoznato          = 42
| g1991_ukupno             = 33619
| g1991_muslimani          = 21535
| g1991_srbi               = 11475
| g1991_hrvati             = 40
| g1991_jugosloveni        = 223
| g1981_ukupno             = 30333
| g1981_muslimani          = 17349
| g1981_srbi               = 12055
| g1981_hrvati             = 41
| g1981_jugosloveni        = 645
| g1981_crnogorci          = 31
| g1981_albanci            = 18
| g1981_romi               = 124
| g1981_makedonci          = 4
| g1971_ukupno             = 26513
| g1971_muslimani          = 13428
| g1971_srbi               = 12820
| g1971_hrvati             = 50
| g1971_jugosloveni        = 15
| g1971_crnogorci          = 36
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madari             = 1
| g1971_romi               = 26
| g1971_makedonci          = 3
| g1961_ukupno             = 23149
| g1961_muslimani          = 9919
| g1961_srbi               = 12891
| g1961_hrvati             = 44
| g1961_jugosloveni        = 229
| g1961_crnogorci          = 19
| g1961_albanci            = 4
| g1961_madari             = 4
| g1961_slovenci           = 16
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bratunac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bratunac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 202258
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 7858
| g2013_bosnjaci           = 730
| g2013_srbi               = 6997
| g2013_hrvati             = 27
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_jugosloveni        = 5
| g2013_crnogorci          = 11
| g2013_pravoslavci        = 38
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 23
| g2013_nepoznato          = 8
| g1991_ukupno             = 7695
| g1991_muslimani          = 4311
| g1991_srbi               = 3037
| g1991_hrvati             = 32
| g1991_jugosloveni        = 159
| g1981_ukupno             = 5515
| g1981_muslimani          = 2715
| g1981_srbi               = 2308
| g1981_hrvati             = 31
| g1981_jugosloveni        = 312
| g1981_crnogorci          = 15
| g1981_albanci            = 18
| g1981_romi               = 87
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 2716
| g1971_muslimani          = 1210
| g1971_srbi               = 1406
| g1971_hrvati             = 32
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_crnogorci          = 12
| g1971_albanci            = 11
| g1971_madari             = 1
| g1971_romi               = 9
| g1971_makedonci          = 2
| g1961_ukupno             = 1410
| g1961_muslimani          = 425
| g1961_srbi               = 858
| g1961_hrvati             = 39
| g1961_jugosloveni        = 53
| g1961_crnogorci          = 10
| g1961_albanci            = 4
| g1961_madari             = 2
| g1961_slovenci           = 11
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bratunac}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstinabratunac.com/ Zvanični sajt općine Bratunac]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Bratunac}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bratunac|*]]</text>
      <sha1>nlqj18v7qn51la4c3srfg2x673dchfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Volga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5948</id>
    <revision>
      <id>3849027</id>
      <parentid>3847970</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:13:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4625" sha1="1ufjcu8w6csi6dx46r2r2dkcwl4vs69" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                         = Volga
| izvorno_ime                 = Волга
| drugo_ime                   = Идел/İdel, Рав, Атăл, Юл, Ῥᾶ
| etimologija                 = iz praslavenskog ''Vьlga'' – vlaga
| slika                       = Russia.A2003147.0750.721.500m.jpg
| opis_slike                  = Rijeka Volga iz svemira
| države kroz koje protiče    = [[Rusija]]
| lokacija                    = [[Istočna Evropa]], [[Rusija]]
| gradovi kroz koje protiče   = [[Astrahan]], [[Volgograd]], [[Uljanovsk]], [[Samara]], [[Nižnji Novgorod]], [[Kazanj]], [[Jaroslavlj]]
| dužina_km                   = 3530
| dužina                      = &lt;ref name=&quot;sovjenc&quot; /&gt;
| izvor                       = kod sela Volgoverhovje
| izvor_lat_d                 = 57
| izvor_lat_m                 = 15
| izvor_lat_s                 = 31
| izvor_lat_NS                = N
| izvor_long_d                = 32
| izvor_long_m                = 28
| izvor_long_s                = 22
| izvor_long_EW               = E
| nadmorska visina izvora_m   = 228
| ušće                        = u [[Kaspijsko jezero]] kod [[Astrahan]]a
| ušće_lat_d                  = 46
| ušće_lat_m                  = 44
| ušće_lat_s                  = 0
| ušće_lat_NS                 = N
| ušće_long_d                 = 47
| ušće_long_m                 = 51
| ušće_long_s                 = 0
| ušće_long_EW                = E
| nadmorska visina ušća_m     = -28
| prosječni protok_m3/s       = 8064
| prosječni protok            = kod ušća
| površina sliva_km2          = 1360000
| površina sliva              = &lt;ref name=&quot;sovjenc&quot; /&gt;
| lijeve_pritoke              = [[Vetluga (rijeka)|Vetluga]], [[Kama (rijeka)|Kama]], [[Veliki Irgis]]
| desne_pritoke               = [[Sura (rijeka)|Sura]], [[Oka (rijeka)|Oka]]
| mapframe                    = yes
}}
'''Volga''' ([[ruski jezik|rus.]] ''Волга'', [[Tatarski jezik|tatar.]] ''Идел/İdel'', mordv. ''Рав'', čuvaš. ''Атăл'', mari. ''Юл'', starogrč. ''Ῥᾶ'', ''Rha'') jest [[rijeka]] u [[Evropa|evropskom]] dijelu [[Rusija|Rusije]]. Cjelokupne dužine 3530&amp;nbsp;km [[Spisak rijeka u Evropi|najduža]] je i vodom najbogatija rijeka Evrope i među dužima na svijetu.

Izvire u [[Valdajsko gorje|Valdajskom gorju]] na visini 228 m, teče prvo na istok, zatim skreće na jug kroz istočnoevropsku ravnicu i ulijeva se u [[Kaspijsko jezero]] u blizini [[Astrahan]]a na visini –28 m (ispod nivoa mora). Visinska razlika izvora i ušća Volge iznosi 256 m.

Ima dvjestotinjak većih pritoka, a površina sliva iznosi 1,36 miliona km², obuhvatajući ukupno 151.000 vodotoka, malih rijeka, potoka i povremenih vodotoka. Protok kroz [[Volgograd]] prosječno iznosi 264 milijarde&amp;nbsp;m³ godišnje.&lt;ref name=&quot;sovjenc&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Unesco&quot;/&gt;

Kanalom Volga–[[Baltičko more]] na zapadu je povezana s Baltičkim morem, a preko tog kanala (kanal Baltičko more–[[Bijelo more]]) i s [[Arktički okean|Arktičkim okeanom]]. [[Kanal Volga–Don|Kanalom Volga–Don]] povezana je s [[Azovsko more|Azovskim]] i [[Crno more|Crnim morem]].

[[Datoteka:Волга в Плёсе.jpg|lijevo|thumb|Volga kod gradića Pljos]]
== Tok ==
=== Izvor i gornji tok ===
Protječe zapadnim dijelom Rusije. Izvor joj je u Valdajskom gorju, u blizini sela [[Volgoverhovje]].

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Volgograd
| datum               = podaci izračunati za period 1879-1984
| izvor               = 
| max protok          = 25000
| glavna razmjera     = 5000
| sekundarna razmjera = 2500
| jan1                = 3918
| feb1                = 3960
| mar1                = 4033
| apr1                = 7488
| maj1                = 24021
| jun1                = 20075
| jul1                = 8165
| aug1                = 5591
| sep1                = 5037
| okt1                = 5359
| nov1                = 5450
| dec1                = 3958
}}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat}}
* [[Spisak rijeka u Rusiji]]

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name=&quot;sovjenc&quot;&gt;[http://slovari.yandex.ru/~%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%92%D0%BE%D0%BB%D0%B3%D0%B0%20%28%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B0%29 Большая советская энциклопедия] 1969-1978. {{simboli jezika|ru|ruski}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Unesco&quot;&gt;[http://webworld.unesco.org/water/ihp/db/shiklomanov/part%274/FORMER%20USSR/RUSSIA/Volga%20at%20Volgograd.html UNESCO – Volga at Volgograd]&lt;/ref&gt;
}}

{{Volga}}
{{Rijeke u Rusiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Volga| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]</text>
      <sha1>1ufjcu8w6csi6dx46r2r2dkcwl4vs69</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dunav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6817</id>
    <revision>
      <id>3849032</id>
      <parentid>3844121</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:18:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16242" sha1="3ydw9rzwqcoecr6bw6m9kp1649qp45l" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Dunav
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Bratislava Panorama R01.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Dunav u [[Bratislava|Bratislavi]]
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =  
| dužina                     = 2860
| mapframe                   = yes
| mapframe-line              = on
| mapframe-shape             = none
| mapframe-point             = none
| nadmorska visina izvora    =
| izvor                      =
| izvor_lat_d                =
| izvor_lat_m                =
| izvor_lat_s                =
| izvor_lat_NS               =
| izvor_long_d               =
| izvor_long_m               =
| izvor_long_s               =
| izvor_long_EW              =
| nadmorska visina ušća      =
| ušće                       = [[Delta Dunava]]
| ušće_lat_d                 =
| ušće_lat_m                 =
| ušće_lat_s                 =
| ušće_lat_NS                =
| ušće_long_d                =
| ušće_long_m                =
| ušće_long_s                =
| ušće_long_EW               =
| ulijeva_se_u               = [[Crno more]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 7000
| površina sliva             = 817.000
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             =
| desne_pritoke              =
| države kroz koje protiče   = [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Moldavija]], [[Ukrajina]]
| gradovi kroz koje protiče  = [[Ulm]], [[Ingolstadt]], [[Regensburg]], [[Linz]], [[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]], [[Dunaújváros]], [[Vukovar]], [[Novi Sad]], [[Beograd]], [[Vidin]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = Plovan
}}
'''Dunav''' ({{jez-de|Donau}}; {{hu|Duna}}; {{sl|Donava}}; {{sk|Dunaj}}; {{uk|Дунай}}; {{bg|Дунав}}; {{ro|Dunărea}}) jest [[rijeka]] u [[Srednja Evropa|srednjoj]] i [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Nakon [[Volga|Volge]] [[Spisak rijeka u Evropi|druga]] je najduža rijeka u [[Evropa|Evropi]] (2860&amp;nbsp;km). Bio je dugogodišnja granica [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], a danas teče kroz deset država. Najvećim dijelom protječe kroz srednju Evropu, a kao [[pogranična rijeka]] protječe kroz [[Njemačka|Njemačku]] (7% površine sliva), [[Austrija|Austriju]] (10%), [[Slovačka|Slovačku]] (5,9%), [[Mađarska|Mađarsku]] (11,6%), [[Hrvatska|Hrvatsku]] (4,4%), [[Srbija|Srbiju]] (10,2%), [[Bugarska|Bugarsku]] (5,9%), [[Rumunija|Rumuniju]] (29%), [[Moldavija|Moldaviju]] (1,6%; samo približno 480 m) i [[Ukrajina|Ukrajinu]] (dio [[Delta Dunava|delte]]).&lt;ref name=icpdr&gt;{{cite web |url= http://www.icpdr.org/icpdr-pages/countries.htm |title= Countries of the Danube River Basin |publisher= Međunarodna komisija za zaštitu Dunava |access-date=13. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Ulijeva se u [[Crno more]].

Od antičkih vremena tradicionalna je trgovačka ruta. Danas je plovan u dužini 2415&amp;nbsp;km. Također je važan izvor [[Hidroenergija|hidroenergije]] i pitke [[Voda|vode]].

== Etimologija ==
Dunav je staroevropsko ime rijeke izvedeno iz [[Praindoevropski jezik|praindoevropskog]] ''dānu'', što znači rijeka. Među ostala imena iz istog korijena spadaju Dvina / [[Daugava]], [[Don (rijeka)|Don]], [[Donjec]], [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]], [[Tana]] i [[Tuonela|Tuoni]].

== Geografija ==
Kvalificiran je kao [[Međunarodne vode|međunarodni plovni put]], a nastaje u gorju [[Schwarzwald]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] kod [[Donaueschingen]]a od manjih rijeka [[Brigach (rijeka)|Brigacha]] i [[Breg (rijeka)|Brega]]. Zatim teče približno 2730&amp;nbsp;km, protječući kroz četiri [[Glavni grad|glavna grada]]: [[Beč]], [[Bratislava|Bratislavu]], [[Budimpešta|Budimpeštu]] (u blizini koje pravi [[Okuka Dunava|veliku okuku]], mijenjajući smjer toka zapad-istok u sjever-jug) i [[Beograd]] prije ušća u Crno more; [[ušće]] je velika delta, čiji veći dio pripada Rumuniji, a manji Ukrajini.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Ušće Dunava
| datum               = podaci izračunati kroz 15 godina
| izvor               =
| max protok          = 9000
| glavna razmjera     = 2000
| sekundarna razmjera = 1000
| jan1                = 5850
| feb1                = 6180
| mar1                = 7360
| apr1                = 8570
| maj1                = 8950
| jun1                = 8330
| jul1                = 7150
| aug1                = 5550
| sep1                = 4700
| okt1                = 4460
| nov1                = 4965
| dec1                = 5800
}}

=== Sliv ===
Osim država kroz koje teče ili u kojima je pogranična rijeka, [[sliv]] Dunava uključuje dijelove još devet država: [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (4,6%), [[Češka|Češke]] (2,9%), [[Slovenija|Slovenije]] (2%), [[Crna Gora|Crne Gore]] (0,9%), [[Švicarska|Švicarske]] (0,2%), [[Italija|Italije]] (&lt;0,1%), [[Poljska|Poljske]] (&lt;0,1%), [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] (&lt;0,1%) i [[Albanija|Albanije]] (&lt;0,1%).&lt;ref name=icpdr/&gt; Površina sliva iznosi 801.463&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.lfu.bayern.de/wasser/gewaesserverzeichnisse/doc/tab_alle.xls |title= Kompletna tabela Bavarskog registra voda |publisher= Bavarski državni ured za životnu sredinu |format= xls}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roofreport&gt;[https://www.icpdr.org/main/sites/default/files/Roof%20report%202003%20-%20Main%20document_FINAL.pdf Danube River Basin District, Part A - Roof Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161006151237/https://www.icpdr.org/main/sites/default/files/Roof%20report%202003%20-%20Main%20document_FINAL.pdf |date=6. 10. 2016 }}, Međunarodna komisija za zaštitu Dunava, str. 8.&lt;/ref&gt; Najviša tačka u slivu Dunava jest [[Piz Bernina]] na [[Granica između Italije i Švicarske|granici]] između Italije i Švicarske (4.049 m).&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.unece.org/fileadmin//DAM/env/water/publications/pub76.htm |title= Our Waters: Joining Hands Across Borders. First Assessment of Transboundary Rivers, Lakes and Groundwaters |year= 2007 |chapter= Drainage basin of the Black Sea |chapter-url= http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/blanks/assessment/black.pdf |publisher= [[Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu]]}}&lt;/ref&gt;

=== Pritoke ===
{{Glavni|Spisak pritoka Dunava}}
[[Tisa (rijeka)|Tisa]], [[Prut (rijeka)|Prut]], [[Sava]], [[Drava]], [[Olt (rijeka)|Olt]], [[Siret (rijeka)|Siret]] i [[Inn]] duži su od 500&amp;nbsp;km. Rijeke s [[Protok (hidrologija)|protokom]] većim od 500&amp;nbsp;m³/s jesu Sava, Tisa, Inn i Drava.
[[Datoteka:Bassin-du-Danube-blank-map.png|mini|desno|250px|&lt;center&gt;Sliv Dunava&lt;/center&gt;]]
[[Datoteka:Donau Nebenflüsse.jpg|mini|desno|Spisak pritoka Dunava iz ''Priručnika za putovanje Dunavom'' (''Handbuch für Donaureisen''), Beč, 1935.]]
{| class=&quot;wikitable sortable zebra&quot;
|-
|+ &lt;big&gt;Pritoke Dunava duže od 140&amp;nbsp;km&lt;/big&gt;
! Pritoka
! km od&amp;nbsp;ušća&amp;nbsp;&lt;ref name=&quot;DKom_Zufl&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.danubecommission.org/index.php/de_DE/danube#Zuflusse |title= Allgemeines über die Donau, Die wichtigsten Zuflüsse |access-date= 18. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
! Strana&lt;br/&gt;&lt;small&gt;[[Orografija|D / L]]&lt;/small&gt;
! Dužina&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(km)&lt;/small&gt;
! [[Protok (hidrologija)|Protok]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(m³/s)&lt;/small&gt;
! class=&quot;unsortable&quot;| Napomene
|-
| [[Iller]]
| align=right data-sort-value=2588|&lt;ref name=&quot;DRV_UL-PA&quot;&gt;{{cite web| url= http://gewaesser.rudern.de/donau_von_ulm_bis_passau |title= Donau von Ulm bis Passau |access-date= 18. 4. 2020 |format= PDF}}&lt;/ref&gt; 2.587,9
| align=center| D
| align=right | 147
| align=right | 71
| Na ušću nosi više vode od Dunava
|-
| [[Lech (rijeka)|Lech]]
| align=right data-sort-value=2496|&lt;ref name=&quot;DRV_UL-PA&quot;/&gt; 2.496,4
| align=center| D
| align=right | 264
| align=right | 114
|
|-
| [[Isar]]
| align=right | 2.281,7
| align=center| D
| align=right | 295
| align=right | 175
|
|-
| [[Inn]]
| align=right | 2.225,2
| align=center| D
| align=right | 518
| align=right | 738
| Na ušću i širi i bogatiji vodom od Dunava
|-
| [[Traun (Dunav)|Traun]]
| align=right data-sort-value=2125|&lt;ref name=&quot;abg_Brück&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.donauschifffahrt.info/fileadmin/group_upload/7/Daten_und_Fakten/Verkehrswege_Donau/2010-04-26__Donaubruecken_via-donau_work_DE.pdf |title= Liste der Donaubrücken |access-date= 29. 3. 2011 |format= PDF |archive-date= 11. 8. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130811010128/http://www.donauschifffahrt.info/fileadmin/group_upload/7/Daten_und_Fakten/Verkehrswege_Donau/2010-04-26__Donaubruecken_via-donau_work_DE.pdf |url-status= bot: unknown }} stanje: mart 2010.&lt;/ref&gt; 2.125
| align=center| D
| align=right | 153
| align=right | 135
|
|-
| [[Enns (rijeka)|Enns]]
| align=right | 2.111,8
| align=center| D
| align=right | 254
| align=right | 195
|
|-
| [[Leitha]]
| align=right data-sort-value=1830|&lt;ref name=&quot;abg_Brück&quot; /&gt; ≈ 1.830
| align=center| D
| align=right | 180
| align=right | 10
| Ulijeva se u rukavac [[Mošonski Dunav]]
|-
| [[Raab (rijeka)|Raab]]
| align=right | 1.794
| align=center| D
| align=right | 250
| align=right | 18
|
|-
| [[Kapos]]
| align=right data-sort-value=1498|&lt;ref name=&quot;abg_Brück&quot; /&gt; ≈ 1.498
| align=center| D
| align=right | 113
| align=right data-sort-value=4 | 4,4
|
|-
| [[Drava]]
| align=right | 1382,5
| align=center| D
| align=right | 749
| align=right | 670
|
|-
| [[Sava]]
| align=right data-sort-value=1170|≈ 1.170
| align=center| D
| align=right | 945
| align=right | 1.722
| Vodom najbogatija pritoka Dunava i najduža od desnih
|-
| [[Velika Morava]]
| align=right | 1.104,5
| align=center| D
| align=right | 185
| align=right | 255
|
|-
| [[Timok]]
| align=right | 845,7
| align=center| D
| align=right | 203
| align=right | 24
|
|-
| [[Iskar (rijeka)|Iskar]]
| align=right | 637
| align=center| D
| align=right | 368
| align=right | 54
|
|-
| [[Jantra (rijeka)|Jantra]]
| align=right | 536,7
| align=center| D
| align=right | 285
| align=right | 47
|
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| colspan=&quot;6&quot; style=&quot;padding:0; line-height:0&quot; |
|-
| [[Altmühl]]
| align=right data-sort-value=2412|&lt;ref name=&quot;DRV_UL-PA&quot; /&gt; 2.411,6
| align=center| L
| align=right | 220
| align=right | 16
|
|-
| [[Naab]]
| align=right data-sort-value=2385|&lt;ref name=&quot;DRV_UL-PA&quot; /&gt; 2.385,3
| align=center| L
| align=right | 165
| align=right | 50
|
|-
| [[Regen (rijeka)|Regen]]
| align=right data-sort-value=2379|&lt;ref name=&quot;DRV_UL-PA&quot; /&gt; 2.379,2
| align=center| L
| align=right | 169
| align=right | 40
|
|-
| [[Kamp (rijeka)|Kamp]]
| align=right data-sort-value=1985|&lt;ref name=&quot;abg_Brück&quot; /&gt; ≈ 1.985
| align=center| L
| align=right | 153
| align=right | 9
|
|-
| [[March (rijeka)|March]]
| align=right | 1.880,3
| align=center| L
| align=right | 358
| align=right | 109
|
|-
| [[Váh]]
| align=right | 1.765,8
| align=center| L
| align=right | 403
| align=right | 152
|
|-
| [[Hron (rijeka)|Hron]]
| align=right | 1.716
| align=center| L
| align=right | 298
| align=right | 55
|
|-
| [[Ipeľ]]
| align=right | 1.708,2
| align=center| L
| align=right | 233
| align=right | 21
|
|-
| [[Tisa (rijeka)|Tisa]]
| align=right | 1.214,5
| align=center| L
| align=right | 1.308
| align=right | 813
| Najduža pritoka Dunava
|-
| [[Tamiš]]
| align=right data-sort-value=1150|&lt;ref name=&quot;abg_Brück&quot; /&gt; ≈ 1.150
| align=center| L
| align=right | 340
| align=right | 47
|
|-
| [[Jiu (rijeka)|Jiu]]
| align=right | 691,6
| align=center| L
| align=right | 331
| align=right | 94
|
|-
| [[Olt (rijeka)|Olt]]
| align=right | 600,6
| align=center| L
| align=right | 737
| align=right | 190
|
|-
| [[Vedea (rijeka)|Vedea]]
| align=right data-sort-value=530 |&lt;ref name=&quot;abg_Brück&quot; /&gt; ≈ 530
| align=center| L
| align=right | 224
| align=right data-sort-value=12 |&lt;ref name=&quot;uaic-771&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.seminarcantemir.uaic.ro/index.php/cantemir/article/view/771 |title= Extreme Hydrological Phenomena in the Vedea Hydrological Basin – Borcan – Lucrările Seminarului Geografic &quot;Dimitrie Cantemir&quot; |website= seminarcantemir.uaic.ro |access-date= 31. 10. 2018 |format= [[PDF]] }}{{Mrtav link}} (487&amp;nbsp;kB) Seminarul geografic &quot;D. Cantemir&quot;, 28, 2007.&lt;/ref&gt; 12
|
|-
| [[Argeș (rijeka)|Argeș]]
| align=right | 432
| align=center| L
| align=right | 327
| align=right | 73
|
|-
| [[Ialomița (rijeka)|Ialomița]]
| align=right | 231,1
| align=center| L
| align=right | 417
| align=right | 40
|
|-
| [[Siret (rijeka)|Siret]]
| align=right | 155,1
| align=center| L
| align=right | 596
| align=right | 230
|
|-
| [[Prut (rijeka)|Prut]]
| align=right | 134,1
| align=center| L
| align=right | 953
| align=right | 110
|
|}

=== Gradovi ===
(* = glavni grad)
{|
|- style=&quot;vertical-align:top&quot;
| width=200 |
'''{{ZID|Njemačka}}'''
* [[Donaueschingen]]
* [[Geisingen]]
* [[Tuttlingen]]
* [[Fridingen]]
* [[Sigmaringen]]
* [[Mengen]]
* [[Riedlingen]]
* [[Ehingen an der Donau]]
* [[Ulm]]
* [[Neu-Ulm]]
* [[Günzburg]]
* [[Dillingen an der Donau]]
* [[Donauwörth]]
* [[Neuburg an der Donau]]
* [[Ingolstadt]]
* [[Kelheim]]
* [[Regensburg]]
* [[Straubing]]
* [[Deggendorf]]
* [[Vilshofen an der Donau]]
* [[Passau]]
| width=200 |
'''{{ZID|Austrija}}'''
* [[Linz]]
* [[Steyregg]]
* [[Grein]]
* [[Ybbs an der Donau]]
* [[Melk]]
* [[Dürnstein]]
* [[Mautern an der Donau]]
* [[Krems an der Donau]]
* [[Tulln]]
* [[Stockerau]]
* [[Korneuburg]]
* [[Klosterneuburg]]
* '''[[Beč]]*'''
* [[Hainburg an der Donau]]
| width=150 |
'''{{ZID|Slovačka}}'''
* '''[[Bratislava]]*'''
* [[Komárno]]
* [[Štúrovo]]&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
'''{{ZID|Mađarska}}'''
* [[Győr]]
* [[Komárom]]
* [[Esztergom]]
* [[Visegrád]]
* [[Vác]]
* '''[[Budimpešta]]*'''
* [[Dunaújváros]]
* [[Paks (Mađarska)|Paks]]
* [[Kalocsa]]
* [[Baja]]
* [[Mohács]]
| width=150 |
'''{{ZID|Hrvatska}}'''
* [[Batina (Draž)|Batina]]
* [[Vukovar]]
* [[Ilok]]&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
'''{{ZID|Srbija}}'''
* [[Apatin]]
* [[Bačka Palanka]]
* [[Novi Sad]]
* '''[[Beograd]]*'''
* [[Pančevo]]
* [[Smederevo]]
|
'''{{ZID|Rumunija}}'''
* [[Drobeta Turnu Severin]]
* [[Brăila]]
* [[Galați]]
* [[Tulcea]]&lt;br /&gt;&amp;nbsp;

'''{{ZID|Bugarska}}'''
* [[Vidin]]
* [[Ruse]]&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
'''{{ZID|Moldavija}}'''
* [[Giurgiulești]]&lt;br /&gt;&amp;nbsp;
'''{{ZID|Ukrajina}}'''
* [[Reni]]
* [[Izmail]]
|}

== Ekologija ==
=== Ramsarska područja ===
[[Močvara|Močvarni]] kompleks duž Dunava čini prirodno jedinstvo tri [[Ramsarska konvencija|ramsarska]] lokaliteta: [[Gemenc]] u Mađarskoj, [[Kopački rit]] u Hrvatskoj i [[Gornje Podunavlje]] u Srbiji.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Danube}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=YUmHYVfiY4k Nastavni film: ''Plovidba rijekom Dunavom''] (MOS i VS – zvanični [[YouTube]] kanal)
* [https://www.youtube.com/watch?v=5GUTxcuHTDo &quot;Profesionalci: Milan Grubor – kapetan unutrašnje plovidbe&quot;] (''RTS prikazuje'' na [[YouTube]] – zvanični kanal)
* [https://www.youtube.com/watch?v=Is5Tja47J2Q&amp;pp=ygUfZWtvIHBlcnNwZWt0aXZlIMW-aXZvdG5hIGR1bmF2dQ%3D%3D &quot;Eko perspektive: Život kraj Dunava&quot; (Obrazovno-naučni program RTS-a – zvanični YouTube kanal)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=IY0HJUkYM_8 Mato-Miško Govedarević, profesionalni alas] (''RTS prikazuje'' – zvanični [[YouTube]] kanal)]
* [https://www.youtube.com/watch?v=nzOyvKHsNm8 ''Tvrđave na Dunavu''] (Kulturno-umjetnički program RTS-a – zvanični [[YouTube]] kanal)

{{Dunav}}
{{Rijeke u Njemačkoj}}
{{Hidrografija Slovačke}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dunav| ]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Evropi]]
[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Bugarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Moldaviji]]
[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>3ydw9rzwqcoecr6bw6m9kp1649qp45l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breza (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9464</id>
    <revision>
      <id>3849173</id>
      <parentid>3823466</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T01:41:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21614" sha1="jut3p2gxl79yruwm0qwl4ln2sz97o4s" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Breza
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Općina Breza
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      =
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 =
| slika_zastava              =
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Breza coat of arms.png
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    =
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Breza.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Breza u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|01|02.8|N|18|15|31.7|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina                     = Breza
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Vedad Jusić&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Breza |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/117/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_ukupno            =
| površina_naselja           = 1.24
| površina_općine            = 72.89
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           =
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        =
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 3014
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 14168
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       =
| poštanski_broj             = 71 370
| pozivni_broj               = (+387) 32
| matični_broj_naselja       = 107743&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10189
| veb-sajt                   = {{URL|https://breza.gov.ba/}}
| fusnote                    =
}}
'''Breza''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine koja se prostire na teritoriji od 72,9&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nalazi se u sastavu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] i graniči sa tri općine: [[Ilijaš]], [[Vareš]] i [[Visoko]].

== Historija ==
Breza kao naselje u historijskim dokumentima se pominje od drugog vijeka naše ere sa imenom ''Hedum Kastelum'' (naseljena tvrđava). Bila je sjedište veoma militantnog plemena [[Desitijati]], a iz ovog perioda postoje mnogi važni spomenici (najznačajniji su dvije crkve iz petog vijeka).

Obje bazilike su dijelovi većih objekata. Na stupu jedne od njih graviran je potpuni germanski ''futhark runa'', a na drugom latinička abeceda. Sve ovo, sa ostalim nalazima i načinom gradnje ukazuje na 6. vijek i na [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočne Gote]] kao osnivače ovog objekta. Po monumentalnosti zaključuje se da je kompleks u Brezi bio rezidencija višeg istočnogotskog upravnog službenika.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

U Brezi postoji nekoliko arheoloških mjesta, koja su nedovoljno istražena. [[Arheološki lokalitet Kamenjača]] je najpoznatiji.

=== Prahistorija i antika ===
Područje Breze pripada širem prostoru srednje Bosne koji je u predrimsko doba bio naseljen ilirskim zajednicama, među kojima su najvažniji bili [[Desidijati]]. Arheološki nalazi iz Breze i njene okoline potvrđuju da je ovaj kraj bio uključen u kulturne i političke tokove centralnobosanskog prostora još u mlađem [[Željezno doba|željeznom dobu]].&lt;ref name=&quot;Pasqualin&quot;&gt;{{cite journal|last=Paškvalin|first=Veljko|year=2008|title=Kamenjača, Breza kod Sarajeva – mlađeželjeznodobna i rimska nekropola|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=37|issue=35|pages=101–179}}&lt;/ref&gt;

Posebno je značajan lokalitet Kamenjača, koji je u stručnoj literaturi obrađen kao mlađeželjeznodobna i rimska nekropola.&lt;ref name=&quot;Pasqualin&quot; /&gt; Taj nalaz potvrđuje kontinuitet naseljenosti i važnost brezanskog prostora u prijelazu iz predrimskog u rimsko doba. U rimskoj epohi područje današnje Breze bilo je uključeno u administrativni i saobraćajni sistem rimske provincije Dalmacije, a epigrafski i drugi nalazi svjedoče o romanizaciji lokalnog stanovništva i prisustvu domaćih elita u novom političkom okviru.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/bojanovski-ivo|title=Bojanovski, Ivo|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Kasna antika i rani srednji vijek ===
Breza ima izuzetno mjesto u proučavanju kasne antike i ranog srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini. Na lokalitetu [[Crkvina]] nalazi se kasnoantički kompleks poznat i kao Breza II. U ranijoj literaturi često je tumačen kao bazilika, dok novija istraživanja upozoravaju da je riječ o složenijoj građevini čija je namjena u nauci različito interpretirana.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksic|first=Marko|date=1. 1. 2020|title=Грађевина у Брези. Нова тумачења раносредњовековних споменика|url=https://www.academia.edu/73464381/%D0%93%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0_%D1%83_%D0%91%D1%80%D0%B5%D0%B7%D0%B8_%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D1%82%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D1%81%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0|journal=Саопштења LII}}&lt;/ref&gt;

Breza je naročito poznata po nalazima latinske i germanske abecede, odnosno [[futhark]]a, urezanih na kamenim stupovima s lokaliteta Crkvina. Ti nalazi spadaju među najzanimljivije epigrafske spomenike ranog srednjeg vijeka na tlu današnje Bosne i Hercegovine i često se dovode u vezu s germanskim prisustvom u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Looijenga&quot;&gt;{{cite book|last=Looijenga|first=Tineke|title=Grippe, Kamm und Eulenspiegel: Festschrift für Elmar Seebold zum 65. Geburtstag|publisher=Walter de Gruyter|year=1999|location=Berlin–New York|chapter=Who wrote the Breza futhark, and why?|url=https://www.academia.edu/33256189/Who_wrote_the_Breza_futhark_and_why}}&lt;/ref&gt;

Na lokalitetu Srđ, odnosno Breza I, evidentirani su antički i srednjovjekovni nalazi, uključujući ostatke crkve, srednjovjekovnu nekropolu i [[Stećak|stećke]]. Noviji rad Danijela Džine i Adise Lepić o dvama latinskim epigrafskim fragmentima iz Breze pokazuje da se srednjovjekovna faza lokaliteta Breza I vjerovatno može dovesti u vezu s crkvenim objektom koji se povezuje s ispravom ugarskog kralja [[Bela IV|Bele IV]] iz 1244. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Džino|first=Danijel|last2=Lepić|first2=Adisa|date=2024|title=Two fragments of inscription from Breza: New evidence for Medieval Latin epigraphy in Bosnia / Dva fragmenta natpisa iz Breze: Novi dokazi za srednjovjekovnu latinsku epigrafiju u Bosni|url=https://researchers.mq.edu.au/en/publications/two-fragments-of-inscription-from-breza-new-evidence-for-medieval/|journal=Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine: Arheologija|volume=56|pages=125–138|issn=0581-7501}}&lt;/ref&gt; Takvi nalazi svjedoče da je brezanski kraj i u srednjem vijeku bio uključen u crkvene i političke tokove šireg bosanskog prostora.

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku područje današnje Breze pripadalo je jezgru srednje Bosne, prostoru koji je bio gusto povezan s [[Visoko|visočkim]] i drugim važnim centrima stare bosanske države.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Anđelić|first=Pavao|title=Visoko i okolina kroz istoriju: prethistorija, antika i srednji vek|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|location=Visoko}}&lt;/ref&gt; Iako Breza nije razvila političku funkciju kakvu su imali veći srednjovjekovni centri, arheološki ostaci crkvenih građevina, nekropola i epigrafskih fragmenata potvrđuju da je ovaj prostor bio aktivno naseljen i uključen u mrežu lokalnih zajednica bosanske države.&lt;ref name=&quot;DzinoLepic&quot;&gt;{{cite journal|last1=Džino|first1=Danijel|last2=Lepić|first2=Adisa|year=2024|title=Two fragments of inscription from Breza: New evidence for Medieval Latin epigraphy in Bosnia / Dva fragmenta natpisa iz Breze: Novi dokazi za srednjovjekovnu latinsku epigrafiju u Bosni|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n.s. A|volume=56|pages=125–138}}&lt;/ref&gt;

Na području općine sačuvano je više nekropola sa stećcima, što dodatno potvrđuje srednjovjekovni kontinuitet naseljenosti. Među njima su nekropole u Hočevlju, Slivnu i Lopatama, koje je [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Breza_nekropola%20Lopate%20kompl%20BOS.pdf|title=Breza_nekropola Lopate kompl BOS.pdf|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Osmanski period ===
Nakon osmanskog osvajanja Bosne, brezanski kraj nastavio je živjeti kao dio seosko-zanatskog i poljoprivrednog prostora srednje Bosne. Za osmansko i postosmansko nasljeđe Breze važni su sakralni i grobljanski spomenici koji pokazuju dugotrajan kontinuitet života naselja i sela u okolini grada.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Breza%20Dzamija%20u%20Podgori%20BOS.pdf|title=Historijski spomenik – Džamija u Podgori, općina Breza|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026|archive-date=29. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230529160546/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Breza%20Dzamija%20u%20Podgori%20BOS.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Među najznačajnijim spomenicima iz tog razdoblja ubraja se [[Džamija u Podgori]], koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – lista|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Očuvanost takvih objekata upućuje na trajanje lokalnih zajednica u brezanskom kraju kroz osmansko doba i kasnija stoljeća.

=== Austrougarski period i razvoj rudarstva ===
Prelomni trenutak u modernoj historiji Breze nastupio je u austrougarskom periodu, kada je počela snažnija eksploatacija uglja. [[Rudnik mrkog uglja Breza|Rudnik mrkog uglja u Brezi]] otvoren je 1907. godine. Time je Breza postupno prerasla iz manjeg lokalnog naselja u rudarsko središte.

Otvaranje rudnika odredilo je demografski, privredni i urbani razvoj Breze u 20. stoljeću. Rudarstvo je privuklo novu radnu snagu, utjecalo na izgradnju infrastrukture i povezalo Brezu sa širim industrijskim sistemom Bosne i Hercegovine. Historija Breze od tada je u velikoj mjeri povezana s historijom njenog rudnika.

=== 20. vijek i savremeni period ===
U periodu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i kasnije [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] Breza se razvijala prvenstveno kao rudarski grad. Rudnik je postao glavni nosilac lokalnog privrednog života, a rudarska tradicija snažno je oblikovala društveni identitet grada.

U socijalističkom razdoblju Breza je bila povezana i s biografijom [[Alija Sirotanović|Alije Sirotanovića]], jednog od najpoznatijih rudara u Jugoslaviji, koji je u brezanski rudnik došao 1941. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rmubreza.ba/kompanija/alija-sirotanovic/|title=Alija Sirotanović|website=Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o.|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Rudarsku historiju grada obilježile su i teške nesreće, među kojima se posebno izdvajaju katastrofe u jami ''Sretno'' 14. marta 1970. kada je poginulo 50 rudara i 5. augusta 1976. kada je poginulo 17 rudara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rmubreza.ba/kompanija/in-memoriam/katastrofa-14-marta-1970/|title=Katastrofa 14. marta 1970.|website=Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o.|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rmubreza.ba/kompanija/in-memoriam/katastrofa-5-avgusta-1976/|title=Katastrofa 5. avgusta 1976.|website=Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o.|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Breza je nastavila razvoj kao općinsko središte u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], pri čemu je rudarska djelatnost ostala važan dio lokalne ekonomije.

== Geografija ==
=== Geografski položaj ===
[[Datoteka:Općina Breza.svg|mini|desno|270px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;''Geografski položaj općine Breza&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;]]
{{Susjedne općine
 | S  = [[Vareš]]
 | Z  = [[Visoko]]
 | I  = [[Ilijaš]]
 | J  = [[Ilijaš]]
}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Brezi}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Breze|Spisak naseljenih mjesta u općini Breza}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Breza ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Breza
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10189
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 14168
| g2013_bosnjaci           = 13154
| g2013_srbi               = 121
| g2013_hrvati             = 314
| g2013_bosanci            = 207
| g2013_romi               = 53
| g2013_muslimani          = 70
| g2013_bosanciihercegovci = 56
| g2013_albanci            = 11
| g2013_jugosloveni        = 4
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 118
| g2013_nepoznato          = 14
| g1991_ukupno             = 17317
| g1991_muslimani          = 13079
| g1991_srbi               = 2122
| g1991_hrvati             = 851
| g1991_jugosloveni        = 1001
| g1981_ukupno             = 15911
| g1981_muslimani          = 11419
| g1981_srbi               = 2041
| g1981_hrvati             = 1089
| g1981_jugosloveni        = 1202
| g1981_slovenci           = 9
| g1981_crnogorci          = 27
| g1981_albanci            = 23
| g1981_romi               = 16
| g1981_makedonci          = 4
| g1971_ukupno             = 14824
| g1971_muslimani          = 10659
| g1971_srbi               = 2333
| g1971_hrvati             = 1446
| g1971_jugosloveni        = 225
| g1971_slovenci           = 15
| g1971_crnogorci          = 30
| g1971_albanci            = 28
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 12669
| g1961_muslimani          = 7349
| g1961_srbi               = 2418
| g1961_hrvati             = 1467
| g1961_jugosloveni        = 1246
| g1961_slovenci           = 32
| g1961_crnogorci          = 43
| g1961_albanci            = 65
| g1961_makedonci          = 12
| g1961_madari             = 2
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Breza ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Breza
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 107743
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 3014
| g2013_bosnjaci           = 2354
| g2013_srbi               = 89
| g2013_hrvati             = 258
| g2013_bosanci            = 112
| g2013_romi               = 48
| g2013_muslimani          = 7
| g2013_bosanciihercegovci = 40
| g2013_albanci            = 4
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 65
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 4121
| g1991_muslimani          = 1671
| g1991_srbi               = 885
| g1991_hrvati             = 653
| g1991_jugosloveni        = 746
| g1981_ukupno             = 3861
| g1981_muslimani          = 1346
| g1981_srbi               = 811
| g1981_hrvati             = 871
| g1981_jugosloveni        = 769
| g1981_slovenci           = 9
| g1981_crnogorci          = 26
| g1981_albanci            = 17
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 3441
| g1971_muslimani          = 1087
| g1971_srbi               = 938
| g1971_hrvati             = 1109
| g1971_jugosloveni        = 194
| g1971_slovenci           = 14
| g1971_crnogorci          = 30
| g1971_albanci            = 20
| g1971_makedonci          = 6
| g1961_ukupno             = 3007
| g1961_muslimani          = 455
| g1961_srbi               = 952
| g1961_hrvati             = 1174
| g1961_jugosloveni        = 297
| g1961_slovenci           = 32
| g1961_crnogorci          = 42
| g1961_albanci            = 42
| g1961_makedonci          = 5
| g1961_madari             = 2
}}

== Mjesne zajednice ==

=== Gradske mjesne zajednice ===
* MZ Breza - obuhvata naseljeno mjesto Breza

=== Seoske mjesne zajednice ===

* MZ Bukovik - obuhvata naseljeno mjesto Bukovik,
* MZ Gornja Breza - obuhvata naseljena mjesta: Banjevac, Gornja Breza, Prhinje i Vijesolići,
* MZ Koritnik - obuhvata naseljena mjesta: Koritnik, Seoce i Vlahinje,
* MZ Mahala - obuhvata naseljena mjesta: Bulbušići, Kamenice, Mahala, Potkraj, Smailbegovići i Založje,
* MZ Mahmutovića Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Mahmutovića Rijeka i Nasići,
* MZ Slivno - obuhvata naseljena mjesta: Orahovo, Slivno, Titorići i Opreč
* MZ Sutješćica - obuhvata naseljena mjesta: Smrekovica i Sutješćica,
* MZ Vardište - obuhvata naseljeno mjesto Vardište,
* MZ Župča - obuhvata naseljena mjesta: [[Izbod]], Očevlje, Podgora, [[Vrbovik]] i Župča.

== Poznate ličnosti ==
* [[Alija Sirotanović]]
* [[Haris Silajdžić]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Breza Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [https://breza.gov.ba/ Zvanični sajt općine Breza]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Zeničko-dobojski kanton}}
{{Općina Breza}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]]
[[Kategorija:Breza|*]]</text>
      <sha1>jut3p2gxl79yruwm0qwl4ln2sz97o4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crotram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11999</id>
    <revision>
      <id>3849240</id>
      <parentid>3844340</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:02:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2821" sha1="cron4e0h350uoj4c6kpmihh41hrje0c" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Starost}}
{{Standardi}}
[[Datoteka:Zagreb tram (32).jpg|mini|'''Hrvatski niskopodni tramvaj TMK 2200''']]
[[Datoteka:Crotram NT 2200 interior.jpg|mini| Interijer tramvaja]]
Konzorcijum dvaju hrvatskih firmi, koji proizvodi prvi hrvatski [[niskopodni tramvaj]]- TMK 2200, jedan od svega pet proizvođača niskopodnih [[tramvaj]]a u [[Evropa|Evropi]]. Sastoji se od Elektroindustrije [http://www.koncar.hr/ '''Končar'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051220075223/http://www.koncar.hr/ |date=20. 12. 2005 }} i [http://www.tzv-gredelj.hr/ '''Gredelja'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228012740/http://www.tzv-gredelj.hr/ |date=28. 12. 2007 }}, iz [[Zagreb| Zagreba]].
Prema ugovoru, sklopljenom sa gradom Zagrebom, konzorcijum će do 2007. godine isporučiti Zagrebačkom električnom tramvaju ([http://www.zet.hr/ ZET]), gradskoj prijevozničkoj kompaniji, 70 niskopodnih tramvaja.
Na zagrebačkim cestama već vozi 20 tramvaja (april [[2006]]), koji su se pokazali iznimno pouzdanim i sa odličnim performansama, uz visoki komfor koji pruža umjetna klima, niskopodnost- što omogučije i invalidima 
da uniđu u tramvaj bez ičije pomoći, kvalitetne ergonomske stolice i prostranost interijera.

Novi tramvaj se proizvodi serijski, a već postoji i strani interes za nabavku ovoga visokotehnološkog gradskog vozila iz [[Varšava|Varšave]], [[Melbourne]]a, nekih francuskih gradova, [[Sofija|Sofije]] i [[Beograd]]a, itd.

Tramvaj TMK 2200 je preko 70% hrvatski proizvod (posebno sofisticirana elektronika, razvijena u Končaru), s naglaskom na još veće povećanje domaćeg udjela, u narednom periodu.

Tramvaj je dugačak 32 metra, može primiti 202 putnika, a doseže maksimalnu brzinu od 70 [[km/h]].

Na njemu su prvi put u svijetu primijenjena neka najsofisticiranija riješenja. Tako kretanjem TMK 2200 upravlja 43 računala, a s vanjske strane više nema klasičnih retrovizora, koje mijenjaju postavljene kamere. Prvi puta je primijenjeno i bezosovinsko podvožje.

Svojom cijenom, koja je niža od cjelokupne konkurencije ('''Siemens''', '''Bombardier''', '''Alstom''', '''Tatra''' itd.), tramvaj TMK 2200 je izrazito konkurentan proizvod, pa mu je u budućnosti zajamčen uspjeh na regionalnom tržištu, prema kojem gravitira ovaj konzorcijum, ali možda čak i šire.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.skyscrapercity.com/printthread.php?t=206917/ Dodatne slike tramvaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151207174203/http://www.skyscrapercity.com/printthread.php?t=206917%2F |date=7. 12. 2015 }}
* [http://lacroatie.free.fr/croatie_news/print.php?newsid=22/ Vijesti, informacije itd.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
{{commonscat|Crotram}}

[[Kategorija:Saobraćaj u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zagreb]]</text>
      <sha1>cron4e0h350uoj4c6kpmihh41hrje0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Python (programski jezik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14150</id>
    <revision>
      <id>3849206</id>
      <parentid>3791023</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:17:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijene posljednje 2 izmjene teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2025-41723-91|~2025-41723-91]] i vraćeno na izmjenu 3765164 korisnika Panasko</comment>
      <origin>3849206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6786" sha1="jbt5yk31ypxmh3syzgpev60h87j1d57" xml:space="preserve">{{Infokutija programski jezik
| logo               = [[Slika:Python logo and wordmark.svg|250px]]
| paradigm           = Višestruka: funkcionalno, [[imperativno programiranje|imperativno]], [[Objektno orijentisano programiranje|objektno orijentisano]], refleksivno
| godina             = {{start date and age|1990}}
| dizajner           = Guido van Rossum
| razvijač           = Python Software Foundation
| typing             = Duck, dinamičko
| dijalekti          = Cython, RPython, Starlark&lt;ref&gt;{{cite web|title=Starlark Language|url=https://docs.bazel.build/versions/master/skylark/language.html|access-date=25. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
| utjecao_na         = Apache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://coffeescript.org/ |title=CoffeeScript borrows chained comparisons from Python}}&lt;/ref&gt; D, F#, Genie,&lt;ref&gt;{{cite web 
|url=https://wiki.gnome.org/action/show/Projects/Genie
|title=Genie Language - A brief guide 
|access-date=28. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Go, JavaScript,&lt;ref&gt;{{cite web
|title=Perl and Python influences in JavaScript
|date=24. 2. 2013
|website= www.2ality.com
|url=http://www.2ality.com/2013/02/javascript-influences.html
|access-date= 15. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
|title=Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences
|last=Rauschmayer
|first=Axel
|website=O'Reilly, Speaking JavaScript
|url=http://speakingjs.com/es5/ch03.html
|access-date=15. 5. 2015
|archive-date=26. 12. 2018
|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226141123/http://speakingjs.com/es5/ch03.html%0A
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt; Julia, Nim, Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]], Swift
| utjecali           = ABC, ALGOL 68, APL, [[C (programski jezik)|C]], [[C++]], CLU, Dylan, Haskell, Icon, [[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], Modula-3, Perl, Standard ML
| ime                = Python
}}
'''Python''' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.simform.com/nodejs-vs-python/|title=Node.js vs Python: Which backend technology to choose in 2021?|date=19. 2. 2021|website=Insights on Latest Technologies - Simform Blog|language=en-US|access-date=3. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; modula.

Python je krajem 1980-ih&lt;ref name=&quot;venners-interview-pt-1&quot;&gt;&lt;cite class=&quot;citation web&quot;&gt;Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html &quot;The Making of Python&quot;]. ''Artima Developer''. Artima&lt;span class=&quot;reference-access-date&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;22 March&lt;/span&gt; 2007&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt; osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.&lt;ref name=&quot;AutoNT-12&quot;&gt;&lt;cite class=&quot;citation mailinglist&quot;&gt;[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html &quot;SETL (was: Lukewarm about range literals)&quot;]. ''Python-Dev'' (Mailing list)&lt;span class=&quot;reference-access-date&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;13 March&lt;/span&gt; 2011&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Module:Citation/CS1/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;&lt;/ref&gt;

== Primjeri programiranja u Pythonu ==
[[Hello world program|Hello World]] program:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;python3&quot;&gt;
print(&quot;Hello, world!&quot;)
&lt;/syntaxhighlight&gt;Program za parne i neparne brojeve:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;python3&quot;&gt;
broj = int(input(&quot;Unesite neki broj: &quot;))
if broj % 2 == 0:
    print(&quot;Uneseni broj je paran!&quot;)
else:
    print(&quot;Uneseni broj je neparan!&quot;)
&lt;/syntaxhighlight&gt;Program da se uneseni brojevi spoje u jednu listu (array):&lt;syntaxhighlight lang=&quot;python3&quot;&gt;
lista = []
broj = int(input())
for i in range(0, broj):
    element = int(input())
    lista.append(element)
print(lista)
&lt;/syntaxhighlight&gt;Program da se izračuna površina [[krug]]a:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;python3&quot;&gt;
import math

poluprecnik = float(input(&quot;Unesite dužinu poluprečnika: &quot;))

#Napomena: poluprečnik na kvadrat se može napisati i kao pow(poluprecnik, 2), ali radi efikasnosti, predlaže se ova opcija =&gt; (poluprecnik**2)

povrsinaKruga = poluprecnik**2 * math.pi

print(&quot;Površina kruga iznosi: &quot;, povrsinaKruga, &quot;metara na kvadrat&quot;)
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Izvori ==

* {{cite web|url=https://wiki.python.org/moin/PythonForArtificialIntelligence|title=Python for Artificial Intelligence|date=19. 7. 2012|publisher=Wiki.python.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101045354/http://wiki.python.org/moin/PythonForArtificialIntelligence|archive-date=1. 11. 2012|access-date=3. 12. 2012|url-status=dead}}
* {{cite journal|date=august 2005|editor-last=Paine|editor-first=Jocelyn|title=AI in Python|url=http://www.ainewsletter.com/newsletters/aix_0508.htm#python_ai_ai|journal=AI Expert Newsletter|publisher=Amzi!|access-date=11. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120326105810/http://www.ainewsletter.com/newsletters/aix_0508.htm#python_ai_ai|archive-date=26. 3. 2012|url-status=dead}}
* {{cite web|url=https://pypi.python.org/pypi/PyAIML|title=PyAIML 0.8.5 : Python Package Index|publisher=Pypi.python.org|access-date=17. 7. 2013}}
* {{cite book|title=Artificial Intelligence: A Modern Approach|last1=Russell|first1=Stuart J.|authorlink1=Stuart J. Russell|last2=Norvig|first2=Peter|authorlink2=Peter Norvig|lastauthoramp=y|edition=3rd|year=2009|publisher=Prentice Hall|location=Upper Saddle River, NJ|isbn=978-0-13-604259-4}}

== Dalje čitanje ==

* Downey, Allen B. (maj 2012). Think Python: How to Think Like a Computer Scientist (Version 1.6.6 ed.). &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0-521-72596-5&lt;/nowiki&gt;.
* {{Cite news|url=https://www.knjiga.ba/python-programiranje-aplikacija-prevodj-3-izdjanja-b1196.html|title=Python: programiranje aplikacija prevod 3. izdanja|last=Wesley|first=J. Chun|date=2014|work=Mikro knjiga|archive-url=|archive-date=|access-date=|via=}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Službeni sajt}} 
* {{DMOZ|Computers/Programming/Languages/Python}}   
* [https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf Uvod u Python] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201001232933/https://bib.irb.hr/datoteka/914991.Uvod_u_programski_jezik_PYTHON.pdf |date=1. 10. 2020 }} 
*[[wikibooks:Python Programming|Python na Wikibooks]] {{Mdashb}} engleski jezik
* [https://coderivers.org/blog/history-of-python-language The History of the Python Language: A Journey Through Time]

&lt;br /&gt;

[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:Nizozemski izumi]]</text>
      <sha1>jbt5yk31ypxmh3syzgpev60h87j1d57</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nagrada &quot;Astrid Lindgren&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15967</id>
    <revision>
      <id>3849045</id>
      <parentid>3748146</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:36:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unodotter</username>
        <id>79964</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dobitnici nagrade */</comment>
      <origin>3849045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22512" sha1="3n4qehuqyu0kjs4q29kyv9jdpzdafas" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Nagrada &quot;Astrid Lindgren&quot;
| podnaslov          =
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = autore, ilustratore, usmene pripovjedače i promotore čitanja čiji je rad najvišeg kvaliteta i u duhu &quot;Astrid Lindgren&quot;
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Švedska]]
| organizator        = [[Švedska|Švedska vlada]]
| voditelj           = 
| preshow_voditelj   =
| nastupi            =
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1957||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Fondacija za domorodačku pismenost]] (2024)
| veb-sajt           = 
| mreža              = 
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| producent          =
| režiser            =
| najbolji_film      =
| najbolji_režiser   =
| najviše_nagrada    =
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Nagrada Astrid Lindgren''' ili '' ALMA – Astrid Lindgren Memorial Award'' je međunarodna literarna nagrada koju je 2002. osnovala [[švedska]] vlada u sjećanje na [[Astrid Lindgren]], švedska dječje književnice, autorica ''Pipi Duge Čarape''. Nagrada se dodijeljuje svake godine u iznosu od pet miliona SEK, što je oko 552 470 eura i jednom od najbogatijih književnih nagrada na svijetu.&lt;ref name=SACouncil&gt;[http://www.kulturradet.se/en/In-English/International-activities/ &quot;International Activities&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107024034/http://www.kulturradet.se/en/In-English/International-activities/ |date=7. 11. 2017 }}. Swedish Arts Council. Retrieved 2013-06-12.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flood2012&gt;Alison Flood (20 March 2012). [https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award &quot;Dutch author Guus Kuijer wins Astrid Lindgren memorial award&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220812191558/https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award |date=12. 8. 2022 }}. ''The Guardian''. Quote: &quot;...&amp;nbsp;the world's richest children's books prize, the Astrid Lindgren memorial award.&quot;&lt;/ref&gt; Godišnji trošak od 10 miliona SEK (2008.) finansira se novcem od poreza.&lt;ref&gt;''[[Rapport (television programme)|Rapport]]'', [[Sveriges Television]], 12 March 2008.&lt;/ref&gt;

Lindgren nagrada godišnje odaje priznanje jednom ili više živih ljudi i postojećih institucija (dvanaest u prvih deset godina) - ljudima za doprinos u karijeri i institucijama za njihov dugoročno održiv rad. Konkretno, to bi trebalo da budu &quot;autori, ilustratori, usmeni pripovjedači i promotori čitanja&quot; čiji je &quot;rad najvišeg kvaliteta i u duhu Astrid Lindgren&quot;.&lt;ref name=winners&gt;[http://www.alma.se/en/Award-winners/ &quot;Laureates&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120721031341/http://www.alma.se/en/Award-winners/ |date=21. 7. 2012 }}. ALMA. Retrieved 2014-03-25. With linked material on every award.&lt;/ref&gt; Cilj nagrade je povećati interesovanje dece i mladih. narodne književnosti, te promovirati prava djece na kulturu na globalnom nivou.

Nagradom upravlja [[Švedski umjetnički savjet]] koji finansira isključivo centralna vlada.&lt;ref&gt;[http://www.kulturradet.se/templates/KR_Page.aspx?id=834&amp;epslanguage=SV Swedish Arts Council]. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080918010809/http://www.kulturradet.se/templates/KR_Page.aspx?id=834&amp;epslanguage=SV |date=18. 9. 2008 }}&lt;/ref&gt; Zvanično se zove &quot;Nagrada švedskog naroda svijetu&quot;.&lt;ref name=about&gt;[http://www.alma.se/en/About-the-award/ &quot;About the Award&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170608022849/http://www.alma.se/en/About-the-award/ |date=8. 6. 2017 }}. The Astrid Lindgren Memorial Award ('''ALMA'''). Retrieved 2012-08-09.&lt;/ref&gt; Ceremoniju dodjele predsjedava princeza [[Victoria, krunska princeza od Švedske|Viktorija od Švedske]].

&quot;Primatelje nagrade bira žiri sa širokim iskustvom u međunarodnoj književnosti za djecu i mlade, promociji čitanja i pravima djece. Među 12 članova su autori, književni kritičari i naučnici, ilustratori i bibliotekari. Jedan član predstavlja porodicu Astrid Lindgren.&quot;&lt;ref name=about/&gt;

Godišnji ciklus počinje najkasnije u decembru oko 9 mjeseci prije proglašenja nominiranih, 15 mjeseci prije proglašenja pobjednika i 18 mjeseci prije predstavljanja.&lt;ref name=about/&gt;

== Dobitnici nagrade ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!Država
!Referenca
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2003.
|[[Christine Nöstlinger]]
|[[Austrija]]
|
|-
|[[Maurice Sendak]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|
|-
|2004.
|[[Lygia Bojunga Nunes]]
|[[Brazil]]
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2005.
|[[Ryôji Arai]]
|[[Japan]]
|
|-
|[[Philip Pullman]]
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|
|-
|2006.
|[[Katherine Paterson]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=169|title=Awards: Book Sense Books of the Year; The 'Astrid'|date=17. 3. 2006|website=[[Shelf Awareness ]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171001224534/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=169|archive-date=1. 10. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2007.
|[[Banco del Libro]]
|[[Venecuela]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=398|title=Awards: Astrid Lindgren; Jackson Poetry; Thrillers|date=19. 3. 2007|website=[[Shelf Awareness ]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171001234344/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=398|archive-date=1. 10. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2008.
|[[Sonya Hartnett]]
|[[Australija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=632|title=Awards: PEN/Faulkner; Astrid Lindgren; Arabic Booker|date=13. 3. 2008|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230307135030/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=632|archive-date=7. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2009.
|[[Tamerinstitutet]]
|[[Palestina (država)|Palestina]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=886|title=Awards: Astrid Lindgren; Colby|last=|first=|date=25. 3. 2009|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171002003833/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=886|archive-date=2. 10. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2010.
|[[Kitty Crowther]]
|[[Belgija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|date=25. 3. 2010|title='Opening the door of imagination': the work of Astrid Lindgren award winner Kitty Crowther|language=en-GB|work=[[the Guardian]]|url=http://www.theguardian.com/books/gallery/2010/mar/24/kitty-crowther-astrid-lindgren-memorial-award|access-date=16. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=25. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210925213700/https://www.theguardian.com/books/gallery/2010/mar/24/kitty-crowther-astrid-lindgren-memorial-award|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|2011.
|[[Shaun Tan]]
|[[Australija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1426|title=Awards: Astrid Lindgren; Booker International; Oddest Title|last=|first=|date=30. 3. 2011|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211205180955/https://shelf-awareness.com/issue.html?issue=1426|archive-date=5. 12. 2021|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/47508-shaun-tan-accepts-astrid-lindgren-award.html|title=Shaun Tan Accepts Astrid Lindgren Award|date=2. 6. 2011|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20110914052354/http://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/47508-shaun-tan-accepts-astrid-lindgren-award.html|archive-date=14. 9. 2011|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2012.
|[[Guus Kuijer]]
|[[Nizozemska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Flood|first=Alison|date=20. 3. 2012|title=Dutch author Guus Kuijer wins Astrid Lindgren memorial award|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award|access-date=16. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=12. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812191558/https://www.theguardian.com/books/2012/mar/20/guus-kuijer-astrid-lindgren-award|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/51142-guus-kuijer-winner-of-2012-lindgren-award.html|title=Guus Kuijer Winner of 2012 Lindgren Award|date=20. 3. 2012|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220817022855/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/51142-guus-kuijer-winner-of-2012-lindgren-award.html|archive-date=17. 8. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1696|title=Awards: Astrid Lindgren; Lambda; James Beard; Montana|last=|first=|date=21. 3. 2012|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811170307/https://shelf-awareness.com/issue.html?issue=1696|archive-date=11. 8. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Isol]]
|[[Argentina]]
|&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Flood|first=Alison|date=26. 3. 2013|title=Argentinian illustrator Isol wins Astrid Lindgren award|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2013/mar/26/astrid-lindgren-award-isol|access-date=16. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=8. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308074129/https://www.theguardian.com/books/2013/mar/26/astrid-lindgren-award-isol|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/56523-isol-wins-2013-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Isol Wins 2013 Astrid Lindgren Memorial Award|date=26. 3. 2013|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027002519/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/56523-isol-wins-2013-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=27. 10. 2021|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1957|title=Awards: Astrid Lindgren Winner; Miles Franklin Longlist|last=|first=|date=27. 3. 2013|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230216235454/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=1957|archive-date=16. 2. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2014.
|[[Barbro Lindgren]]
|[[Švedska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/61564-barbro-lindgren-wins-2014-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Barbro Lindgren Wins 2014 Astrid Lindgren Memorial Award|last=Sellers|first=John A.|date=25. 3. 2014|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220525153417/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/61564-barbro-lindgren-wins-2014-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=25. 5. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2215|title=Awards: Astrid Lindgren Winner; Alfaguara Novel Prize|last=|first=|date=26. 3. 2014|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001085557/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2215|archive-date=1. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2015.
|[[PRAESA]]
|[[Južnoafrička Republika]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2480|title=Awards: Astrid Lindgren Winner; Thwaites Wainwright Shortlist|last=|first=|date=7. 4. 2015|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221027161802/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2480|archive-date=27. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/66974-astrid-lindgren-memorial-prize-awarded.html|title=Astrid Lindgren Memorial Prize Awarded|last=Eccleshare|first=Julia|date=1. 6. 2015|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211222005438/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/66974-astrid-lindgren-memorial-prize-awarded.html|archive-date=22. 12. 2021|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Meg Rosoff]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]/[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2726|title=Awards: PEN/Faulkner Fiction; Astrid Lindgren; Reading the West|last=|first=|date=6. 4. 2016|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230307135049/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2726|archive-date=7. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-book-news/article/69858-meg-rosoff-wins-2016-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2016: Meg Rosoff Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Sellers|first=John A.|date=5. 4. 2016|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928230059/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-book-news/article/69858-meg-rosoff-wins-2016-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=28. 9. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Wolf Erlbruch]]
|[[Njemačka]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4382|title=Obituary Note: Wolf Erlbruch|last=|first=|date=16. 12. 2022|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221223025210/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4382|archive-date=23. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Platthaus|first=Andreas|date=5. 4. 2017|title=Astrid-Lindgren-Preis: Aus dem kleinen feinen Reingarnichts|language=de-DE|work=Frankfurter Allgemeine Zeitung|url=https://www.faz.net/aktuell/feuilleton/buecher/autoren/astrid-lindgren-preis-2017-geht-an-wolf-erlbruch-14957291.html|access-date=5. 4. 2017|issn=0174-4909|archive-date=5. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170405102654/http://www.faz.net/aktuell/feuilleton/buecher/autoren/astrid-lindgren-preis-2017-geht-an-wolf-erlbruch-14957291.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2973|title=Awards: PEN/Faulkner Fiction; Astrid Lindgren; Hugo|date=5. 4. 2017|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221028053311/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=2973|archive-date=28. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2018.
|[[Jacqueline Woodson]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/76448-bologna-2018-jacqueline-woodson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2018: Jacqueline Woodson Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kantor|first=Emma|date=27. 3. 2018|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221206154332/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/76448-bologna-2018-jacqueline-woodson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=6. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3911|title=Jacqueline Woodson: 2021 Coretta Scott King Author Award Winner|last=|first=|date=28. 1. 2021|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220210211903/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3911|archive-date=10. 2. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Bart Moeyaert]]
|[[Belgija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.booksandpublishing.com.au/articles/2019/04/03/131103/flemish-author-bart-moeyaert-wins-2019-astrid-lindgren-award/|title=Flemish author Bart Moeyaert wins 2019 Astrid Lindgren Award|date=3. 4. 2019|website=[[Books+Publishing]]|language=en-AU|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403081630/https://www.booksandpublishing.com.au/articles/2019/04/03/131103/flemish-author-bart-moeyaert-wins-2019-astrid-lindgren-award/|archive-date=3. 4. 2019|url-status=live|access-date=3. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/79697-bologna-2019-bart-moeyaert-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2019: Bart Moeyaert Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kantor|first=Emma|date=2. 4. 2019|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205224045/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/79697-bologna-2019-bart-moeyaert-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=5. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3466|title=Awards: Astrid Lindgren Memorial Laureate; Hugo Finalists|last=|first=|date=4. 4. 2019|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20221027002159/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3466|archive-date=27. 10. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2020.
|[[Baek Hee-Na]]
|[[Južna Koreja]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/82868-baek-heena-wins-2020-astrid-lindgren-award.html|title=Baek Heena Wins 2020 Astrid Lindgren Award|last=Kantor|first=Emma|date=3. 3. 2020|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20221206203715/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/82868-baek-heena-wins-2020-astrid-lindgren-award.html|archive-date=6. 12. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3709|title=Awards: Astrid Lindgren, Duff Cooper, Republic of Consciousness Winners; Christian Book Finalists|last=|first=|date=2. 4. 2020|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230312023315/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3709|archive-date=12. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Jean-Claude Mourlevat]]
|[[Francuska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://alma.se/en/|title=Astrid Lindgren Memorial Award 2021 goes to Jean-Claude Mourlevat, one of France's leading children and young adult authors.|date=30. 3. 2021|website=Astrid Lindgren Memorial Award|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220331042419/https://alma.se/en/|archive-date=31. 3. 2022|url-status=live|access-date=30. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|2022.
|[[Eva Lindström]]
|[[Švedska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/88841-sweden-s-lindstrom-wins-2022-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Sweden's Lindström Wins 2022 Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kirch|first=Claire|date=22. 3. 2022|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220624232646/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/88841-sweden-s-lindstrom-wins-2022-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=24. 6. 2022|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Laurie Halse Anderson]]
|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4433|title=Laurie Halse Anderson Named Astrid Lindgren Memorial Award Laureate|last=|first=|date=10. 3. 2023|website=[[Shelf Awareness]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311122717/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4433|archive-date=11. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/91695-bologna-2023-laurie-halse-anderson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2023: Laurie Halse Anderson Wins Astrid Lindgren Memorial Award|last=Kantor|first=Emma|date=7. 3. 2023|website=[[Publishers Weekly]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314230531/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-authors/article/91695-bologna-2023-laurie-halse-anderson-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=16. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Fondacija za domorodačku pismenost]]
|[[Australija]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/childrens/childrens-industry-news/article/94766-bologna-2024-indigenous-literacy-foundation-wins-astrid-lindgren-memorial-award.html|title=Bologna 2024: Indigenous Literacy Foundation Wins Astrid Lindgren Memorial Award|date=9. 4. 2024|website=[[Publishers Weekly]]|access-date=9. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2025.
|[[Marion Brunet]]
|[[Francuska]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/marion-brunet-far-almapriset-2025|title=Marion Brunet får Almapriset 2025|last=Nyheter|first=S. V. T.|date=1. 4. 2025|website=SVT Nyheter|language=sv|access-date=1. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4949#m67197|title=Awards: Astrid Lindgren Memorial Winner; Sheikh Zayed Book Winners; IBPA Finalists|last=|first=|date=10. 4. 2025|website=[[Shelf Awareness]]|access-date=11. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2026
|[[Jon Klassen]]
|Kanada
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://alma.se/en/laureates/jon-klassen|title=}}&lt;/ref&gt;
|}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Literarne nagrade]]

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.alma.se/ Astrid Lindgren Memorial Award]
{{Commonscat|Astrid Lindgren Memorial Award}}

[[Kategorija:Švedske literarne nagrade|L]]</text>
      <sha1>3n4qehuqyu0kjs4q29kyv9jdpzdafas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baden-Württemberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16392</id>
    <revision>
      <id>3849090</id>
      <parentid>3793985</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T15:51:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3676" sha1="t7dil0525h7yqz6qg1i47ds27zobraw" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u Njemačkoj
| ime                   = Baden-Württemberg
| izvorno_ime           = Land Baden-Württemberg
| vrsta                 = [[Njemačke savezne pokrajine|Savezna pokrajina]]
| slika_zastava         = Flag of Baden-Württemberg.svg
| slika_grb             = Greater coat of arms of Baden-Württemberg.svg
| slika_karta           = {{maplink|frame=y|plain=yes|frame-align=center|zoom=5|type=shape&lt;!--line--&gt;|id=|stroke-color=|stroke-width=2|frame-lat=51.1|frame-long=10.5|frame-width=250|frame-height=300}}
| koordinate            = {{coord|48|32|16|N|9|2|28|E|type:adm1st_region:DE|display=inline,title}}
| sjedište_vrsta        = Glavni grad
| sjedište              = [[Stuttgart]]
| površina_ukupno       = 35751.46
| stanovništvo_ukupno   = 10598000 
| stanovništvo_datum    = 2013
| osnovan               = 25. april 1952.
| vladajuće_tijelo      = [[Landtag Baden-Württemberga]]
| vođa_partija          = [[Savez 90/Zeleni|Zeleni]]
| vođa_titula           = Ministar-predsjednik
| vođa_ime              = [[Winfried Kretschmann]]
| iso_kod               = DE-BW
| veb-sajt              = https://www.baden-wuerttemberg.de/
}}
'''Baden-Württemberg''' je [[njemačka]] [[Njemačke savezne pokrajine|savezna pokrajina]]. U njoj živi 10,598 miliona stanovnika. Glavni grad je [[Stuttgart]] sa 613.000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;BW&quot;&gt;[http://www.baden-wuerttemberg.de/de/unser-land/land-und-leute/geografie/ Geografija Baden Würtemberga na zvaničnoj stranici] učitano 14.02.14 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;
==Geografija==
Ova pokrajina je nakon [[Bavarska|Bavarske]] i [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]] treća po veličini u Njemačkoj. Graniči se sa tri države ([[Austrija]], [[Švicarska]], [[Francuska]]) kao i sa tri njemačke pokrajine: [[Bavarska]], [[Hessen]], [[Rheinland-Pfalz]]. U ovoj pokrajini nalazi se oblast [[Schwarzwald]] ([[Bosanski jezik|bos.]] crna šuma) koja je znamenito [[turizam|turističko]] mjesto, ovdje se nalazi i njena najviša tačka na 1.493 [[metar|m]]. Rijeka [[Dunav]] izvire u Baden Würtembergu, a protiču i rijeke [[Rhein]] (Rajna, dužina toka 437&amp;nbsp;km) i [[Neckar]] (367&amp;nbsp;km). Poznato jezero je [[Bodensee]] površine oko 572 [[Km²|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]].&lt;ref name=&quot;BW&quot;/&gt;
==Privreda==
[[Industrija]] je veoma dobro razvijena. Poznate njemačke kompanije poput [[Audi]]ja imaju ovdje svoja sjedišta. [[Bosch]] i [[Daimler AG|Daimler]] su također zastupljeni kao međunarodne kompanije poput [[IBM]] itd. Ova pokrajina ima najnižu stopu [[nezaposlenost]]i u Njemačkoj. Prosjek njemačkih plata ovdje je najveći.&lt;ref&gt;[http://www.baden-wuerttemberg.de/de/unser-land/wirtschaftsstandort/ Privreda na zvaničnoj stranici] učitano 14.02.14 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;
==Politika==
U parlamentu pokrajine &quot;Landtag&quot; sljedeće stranke su nakon izbora 27.marta 2011 zastupljene&lt;ref&gt;[http://www.baden-wuerttemberg.de/de/unser-land/verfassungsorgane/landtag/ Landtag na zvaničnoj stranici]{{Mrtav link}} učitano 14.02.14 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;:
* [[CDU]] 60 mandata (39 %)
* [[Bündnis 90]]/[[Die Grünen]] 36 (24,2 %)
* [[SPD]] 5  (23,1 %) 
* [[FDP]]/[[DVP]] 7  (5,3 %).
Ministar predsjednik je [[Winried Kretschmann]].&lt;ref&gt;[http://www.baden-wuerttemberg.de/de/regierung/ministerpraesident/ Vlada Baden Würtemberga na zvaničnoj stranici] učitano 14.02.14 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Württemberg]]

==Reference==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.baden-wuerttemberg.de/ Zvanična stranica]

{{Commons|Baden-Württemberg}}

{{Pokrajine u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Pokrajine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Baden-Württemberg|*]]</text>
      <sha1>t7dil0525h7yqz6qg1i47ds27zobraw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iliri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17432</id>
    <revision>
      <id>3849241</id>
      <parentid>3832627</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:13:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-31130-93</username>
        <id>181742</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ilirska plemena */</comment>
      <origin>3849241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44251" sha1="ttpq30j1ti4oajm80bh92w0kuzeumyi" xml:space="preserve">[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|mini|desno|Rasprostranjenost Ilira na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]]
'''Iliri''' ({{Jez-grc|Ἰλλυριοί}}''Illyrioi''; {{Jez-la|Illyrii}}) bili su grupa [[Indoevropski jezici|indoevropskih naroda]] koja je u antici nastanjivala zapadni [[Balkan]]. Činili su jednu od tri glavne [[Paleobalkanski jezici|paleobalkanske]] populacije, uz [[Tračani|Tračane]] i [[Antička Grčka|Grke]].

Područje na kojem su živjeli Iliri kasniji grčki i rimski autori nazvali su [[Ilirija|Ilirijom]], identificirajući teritorij koji odgovara većini [[Albanija|Albanije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]], velikom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], zapadnoj i središnjoj [[Srbija|Srbiji]] te nekim dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], a obuhvaćao je [[Jadransko more]] na zapadu, rijeku [[Drava|Dravu]] na sjeveru, rijeku [[Velika Morava|Moravu]] na istoku i [[Ceraunske planine|Ceraunskih planina]] na jugu.&lt;ref name=&quot;Shpuza 2022 553&quot;&gt;{{harvnb|Shpuza|2022|p=553}}; {{harvnb|Zindel|Lippert|Lahi|Kiel|2018|p=346}}; {{harvnb|Bejko|Morris|Papadopoulos|Schepartz|2015|p=4}}; {{harvnb|Hammond|Wilkes|2012|p=726}}; {{harvnb|Dausse|2015|p=28}}.&lt;/ref&gt; Prvi opis Ilira potječe iz 6. stoljeća p. n. e, iz djela [[Antička Grčka|starogrčkog]] pisca [[Hekatej Milećanin|Hekateja]] [[Hekatej Milećanin|Milećanina]].&lt;ref name=&quot;Shpuza 2022 553&quot;/&gt;

Naziv &quot;Iliri&quot;, kako su ga stari Grci primjenjivali na svoje sjeverne susjede, možda se odnosio na široku, nejasno definiranu skupinu ljudi. Predloženo je da se ilirska plemena nikada nisu kolektivno identificirala kao &quot;Iliri&quot; i da je malo vjerojatno da su uopće koristila bilo kakvu kolektivnu nomenklaturu. Čini se da je ''Iliri'' bio naziv za određeno ilirsko pleme koje je bilo među prvima koji su se susreli sa starim Grcima tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Grci su kasnije taj pojam ''Iliri'', [[pars pro toto]], primijenili na sve narode sa sličnim jezikom i običajima.{{sfn|Wilkes|1992|p=92}}

U arheološkim, historijskim i lingvističkim studijama, istraživanja o Ilirima, od kraja 19. do 21. stoljeća, prešla su od [[Panilirske hipoteze|panilirskih]] [[Panilirske hipoteze|hipoteza]], koje su kao Ilire identificirale čak i grupe sjeverno od Balkana, do bolje definiranih grupacija temeljenih na ilirskoj [[Onomastika|onomastici]] i materijalnoj antropologiji od 1960-ih, kako su se pronalazili novi natpisi i iskopavala nalazišta. Postoje dva glavna ilirska onomastička područja: južno i dalmatinsko-pannonsko, s područjem [[Dardanci|Dardanaca]] kao regijom preklapanja ta dva područja. Treće područje, sjeverno od njih – koje se u antičkoj književnosti obično identificiralo kao dio Ilirija – više se povezivalo s [[Venetski jezik|venetskim jezikom]] nego s ilirskim. Ilirsko naseljavanje u Italiji pripisivalo se, a i danas se pripisuje, nekolicini drevnih plemena za koja se smatra da su migrirala duž jadranske obale na [[Apeninsko poluostrvo]] iz geografske &quot;Ilirije&quot;: [[Dauni]]ma, [[Peuceti]]ma i [[Mesapi]]ma (zajednički poznatim kao [[Japigi]], koji su govorili [[mesapski jezik]]).{{sfn|Mallory|Adams|1997|pp=378–379}}{{sfn|Fortson|2004|p=407}}

Izraz &quot;Iliri&quot; posljednji put se pojavljuje u historijskim zapisima u 7. stoljeću, a odnosi se na bizantsku posadu koja je djelovala unutar bivše rimske pokrajine [[Ilirik]].&lt;ref name=&quot;Schaefer2008&quot;&gt;{{harvnb|Schaefer|2008|p=130}}.&lt;/ref&gt; Što se dogodilo s Ilirima nakon naseljavanja [[Slaveni|Slavena]] u regiju predmet je rasprava među znanstvenicima, a uključuje i hipotezu o porijeklu [[Albanski jezik|albanskog jezika]] od [[Ilirski jezik|ilirskog jezika]], koju znanstvenici često podupiru zbog očitih geografskih i historijskih razloga, ali koja nije dokazana.&lt;ref name=&quot;Shpuza 2022 553&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Parpola|2012|p=131|ps=: &quot;The poorly attested Illyrian was in antiquity an important Indo-European language in the Balkans, and it is widely believed to survive in the Albanian language (cf. Mallory 1989: 73–76; Fortson 2004: 405–406 and 390).&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Beekes|2011|p=25}}: &quot;It is often thought (for obvious geographic reasons) that Albanian descends from ancient Illyrian (see above), but this cannot be ascertained as we know next to nothing about Illyrian itself.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Fortson|2010|p=446}}: &quot;Albanian forms its own separate branch of Indo-European; it is the last branch to appear in written records. This is one of the reasons why its origins are shrouded in mystery and controversy. The widespread assertion that it is the modern–day descendant of Illyrian, spoken in much the same region during classical times ([..]), makes geographic and historical sense but is linguistically untestable since we know so little about Illyrian.&quot;&lt;/ref&gt;{{sfn|Mallory|Adams|1997|p=11|ps=: &quot;Although there are some lexical items that appear to be shared between Romanian (and by extension Dacian) and Albanian, by far the strongest connections can be argued between Albanian and Illyrian. The latter was at least attested in what is historically regarded as Albanian territory and there is no evidence of any major migration into Albanian territory since our records of Illyrian occupation. The loan words from Greek and Latin date back to before the Christian era and suggest that the ancestors of the Albanians must have occupied Albania by then to have absorbed such loans from their histori-cal neighbors. As the Illyrians  Albanian territory at this time, they are the most likely recipients of such loans.&quot;}}

== Teorija o etnogenezi ==
[[Teorija autohtonosti geneze Ilira|Teoriju autohtonosti geneze Ilira]] razvili su [[Alojz Benac]] i [[Borivoj Čović]] 1960-tih, efektivno diskreditirajući prijašnja mišljenja o Ilirima kao pridošlicama.&lt;ref name=&quot;BenacPrediliri&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |title= Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa |work= ANUBiH Naše starine  1973 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 22. 6. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210622065637/https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Po njihovom mišljenju, željeznodobne grupe na Balkanu poznate kao &quot;Iliri&quot; su uglavnom autohtone, a periodične seobe naroda ''polja sa urnama'', Halštatskih seoba, odnosno disperzije [[Željezno doba|Latenske kulture]] poznate kao [[Kelti]] u 4. i 3. vijeku p. n. e. nisu značajno izmijenile etnički supstrat domaćeg stanovništva koji je evoluirao kroz stadije koje Benac definira kao pred-Ilire, proto-Ilire, pra-Ilire i Ilire.&lt;ref&gt;Mesihović, 2014, s.35&lt;/ref&gt; U prilog teoriji Alojza Benca idu i istraživanja koja su proveli [[Pierre Cabanes]] u knjizi &quot;Iliri&quot;, te [[John Wilkes]] u istoimenoj knjizi.

Razni antički historičari{{ko}} Ilire su smatrali ratobornim, ali i slobodoljubivim narodom. Tako je zabilježeno da je ilirski kralj [[Bardilis]] oslobodio sve svoje robove, koji su se kasnije čak i borili na njegovoj strani. Ovo naravno nije izolovan slučaj među Iliriskim vođama i vladarima u drevno doba. Ilirski kralj [[Agron (kralj)|Agron]] je pomogao tadašnjem makedonskom kralju da se riješi pošasti, Grka Ajetolaca, koji su bili ozbiljno riješili ugroziti tadašnje Makedonce svojim osvajačkim ambicijama. Također je poznato i to da je i legendarni [[Pir]] ([[Pirova pobjeda]]), vladar Epira, koji su po mnogim historičarima bili ilirskog roda, također pritekao u pomoć jednom od italskih naroda u borbi protiv nadmočnijeg neprijatelja.

[[Batonov ustanak|Batonovov ustanak]] (Bellum Batonianum) bila je bitna prekretnica. Ustanak je započeo u srednjoj Bosni u 6, a koji je pokrenuo do tada anonimni [[Baton]] iz plemena [[Dezitijati]] ([[Daesitiates]]), jedan od dva Batona po kojima su Rimaljani nazvali ovaj ustanak. Kada su Rimljani konačno zarobili Batona i živog ga doveli u Rim, što zbog divljenja, što kao ratni trofej, upitali su ga zašto je podigao ilirski narod na ustanak, na šta je on odgovorio: &quot;Zato što ste poslali vukove da čuvaju ovce!&quot; S obzirom na to da je u to doba Rimom vladao car August, pobuna je poznata i pod nazivom [[Gemma Augustea]].

== Ime ==
{{Glavni|Kolonizacija i legende o Ilirima}}
Grčka [[mitologija]] porijeklo Ilira daje u dvije verzije. Po prvoj, koju donosi Apolodor, znatno raširenijoj verziji, porijeklo Ilira se veže za mit o [[Zeus]]ovoj otmici Evrope. Njen brat [[Feničani]]n Kadmo naselio se među Enhelejce i oženio se Harmonijom, koja mu je rodila sina Illyriosa kojeg je odmah po rođenju obavila zmija i prenijela mu svoju magičnu snagu; on će postati ilirski rodonačelnik.

U drugoj verziji, Ilir (Illyrius) je sin kiklopa [[Polifema]] i Galatije. llir je imao šest sinova, Enchcleus, Autarieus, Dardanus, Maedus, Taulas i Perrhaebus, i kćerke, Partho, Daortho, Dassaro, i druge. Od njih su [[Autarijati]], [[Dardanci]], [[Taulanti]], [[Enhelejci]], [[Parteni]], [[Dasareti]], [[Daorsi]]. Autarius je imao sina Pannoniusa (ili Paeon), a kasnije sinove Scordiscusa i Triballus&lt;ref name=&quot;Wilkes&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans  |work= Elektronska verzija|access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;. Dok se u prvoj generaciji Apijanove verzije nalaze eponimi ilirskih naroda, već u sljedećoj generaciji imamo ubacivanje [[Panoni|Panona]], a u trećoj generaciji Ilirovih potomaka su [[Tribali]] i [[Skordisci]], što predstavlja etabliranja [[Kelti|Kelta]] na Balkanu.&lt;ref&gt;Mesihović, 2014, s.34&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |title=Adnan Kaljanac - Mehanizmi identificiranja u brončanodobnim zajednicama homerskog doba |access-date=9. 3. 2020 |archive-date=19. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Predrimsko stanovništvo na Balkanu, Iliri, nije bilo jedinstveno po porijeklu niti po kulturi, pa se pojmovi Iliri i ilirski moraju shvatiti uslovno. Ti termini su tvorevina grčkih trgovaca i njihovih pisaca, i prvi put javlja se u 6. vijeku p. n. e, daleko na jugu, na granici sa Grcima, i najdalje do rijeke Drima. U 3. vijeku p. n. e. ime se proširuje do obala [[Neretva|Neretve]], a u 1. vijeku p. n. e. do rijeke [[Cetina|Cetine]], da bi ga nakon toga tada [[Rimljani]] proširili do [[Dunav]]a.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;/&gt; Iliri se dakle nisu pojavili kao gotova narodnosna grupacija plemena, nego su se formirali u procesu simbioze i asimilacije raznorodnih etničkih i kulturnih komponenata.

== Život i običaji ==
Iliri su se bavili [[stočarstvo]]m, [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[lov]]om i [[ribolov]]om, a bavili su se i [[pirat|gusarstvo]]m, kao i [[rudarstvo]]m. Poznavali su i [[Metalurgija|metalurgiju]]. Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi)  Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija.

Ilire se optužuje i za prinošenje ljudskih žrtava, a sumnja se da je među njima bilo i ljudožderstva kao i kod [[Skordisci|Skordiska]], koji su se kasnije pomiješali s njima. Međutim pojedini autori{{ko}} navode da su takvi opisi djelo drevnih grčkih autora kod kojih metaforičko izražavanje nije bilo neuobičajeno.
 
Naselja Ilira se razlikuju od mjesta do mjesta. Njihova naselja, poznata kao [[Gradina|gradine]], podizana su na teško pristupačnim mjestima, obično na prirodnim uzvisinama. Svoje gradove opasavali bi odbrambenim zidinama i kulama (ostaci nekih od tih gradova još prkose vremenu, poput ostataka grada Daorsa, [[Ošanjići]] kod Stoca). Uz rijeke su Iliri podizali sojenička naselja. U područjima gdje je klima oštra gradili su zemunice, dijelom ukopane u zemlju. Prema [[Strabon]]u, plemena poznata kao [[Dardanci]] zemunice su gradili ispod gnojnica, navodeći usput da su se Dardanci prali svega dvaput u životu - na rođenju i prilikom vjenčanja.

Iliri su bili vješti u mnogim poslovima pa tako i u izradi [[Zlato|zlatnog]], [[Srebro|srebrnog]] i [[bronza]]nog nakita: narukvica, fibula, privjesaka, ogrlica, ukrasnih kopči i aplika. Posuđe Ilira je od keramike, ali su proizvodili i metalne posude u obliku situla (vedro s poklopcem i vedro). Sjekire su od kamena, bronze i željeza. Dlijeta su bila od bronze i željeza (dva tipa). Pored ovaca, uzgajali su svinje, koze i nešto manje goveda. Imali su i konje i [[psi|pse]].

Poznavali su i poljoprivredu i uzgoj pšenice, ječma, prosa, te mahunarki, kao što su [[grašak]], [[leća]] i [[bob (biljka)|bob]]. Plemena uz obalu uzgajala su i vinovu lozu (vjerovatno naučeno od susjednih Grka). U obradi zemlje Iliri su se služili koštanim motikama napravljenim od jelenjeg roga. Tek su od Kelta dobili ralo, kao i makaze. U Albaniji su ralo Iliri dobili od susjednih Grka, a ostali tek dolaskom Rimljana. Međutim, već u mlađem željeznom dobu Iliri poznaju pijuk, lopatu, grablje, srp, kosu i kosijer, a veći dio tog oruđa je od željeza.

Prilikom pečenja hljeba Iliri su se služili sačem. Neki od njih već su imali peći od pečene gline za kuhanje i pečenje, ali je većina palila vatru na goloj zemlji u sredini sobe ili kutu prostorije, nasuprot vratima. Svoje žitarice mljeli su ručnim žrvnjevima, dok su neki od njih rotacijski žrvanj dobili od Grka, Kelta i Rimljana.

Lov nije bio najrazvijeniji, hvatali su jelene (zbog rogova), lisice, jazavce, medvjede, dabrove, kune radi krzna. U lovu su koristili strelice s metalnim vrhovima, koplja i sulice. Glavno oružje lovca ipak su luk i strijela. Plemena [[Dalmacija|Dalmacije]] poznavala su i strelice s otrovnim vrhom, taj otrov nazivali su ''ninum'', a dobijali su ga od otrova tamošnjih [[zmije|zmija]]. Ribolov također ima značajno mjesto u krajevima uz obalu i uz rijeke. Ribolov je za Enhelejce bio glavno zanimanje. Ilirska [[udica]] je od bronze, imali su i željezne osti i koštane harpune. U ribolovu su se služili i izdubljenim čamcima ([[monoksil]]). Jedan otkriveni primjerak ima dužinu od 12,34 metra. Uz obalu mora Iliri su se bavili i skupljanjem školjaka ([[dagnja|dagnje]] i [[priljepak|priljepci]]). Mehke dijelove ovi ljudi su jeli, dok bi ljuštura kod [[Histri|Histra]] služila kao amulet i ukras.

Iliri su znali obrađivati [[bakar]], [[zlato]] i [[srebro]]. Kod kopanja rude služili su se pijucima i maljevima. Zdrobljena ruda topila se u posebno građenim pećima. Kalupi za lijevanje pretežno su bili kameni. Razvoj njihove metalurgije pospješili su dospjeli [[Kelti]]. Tada Iliri raspolažu većim brojem alatki. U području Bosne Iliri su najviše obrađivali bronzu. [[Srebro]] se obrađivalo tek na jugu njihovog područja. Od 2. vijeka nove ere stagnira proizvodnja [[zlato|zlata]], a sve se više proizvodi željezo.

Iliri su znali dobijati i [[so]] iz slane vode. Slani izvori bili su glavni razlog vječnim ratovima između [[Autarijati|Autarijata]] i [[Ardijejci|Ardijeja]]. Da su Iliri bili razvijen narod govori i činjenica da su znali proizvoditi i [[staklo]], za čiju je proizvodnju bila potrebna temperatura od 650&amp;nbsp;°C. Iz staklene paste izrađivali su zrnca za ukrašavanje lukova na fibulama i izradu ogrlica, i to još u starije željezno doba.
[[Datoteka:Face of King Gentius on Ancient Illyrian coin.jpg|thumb|200px|desno|Kovana novčanica sa likom Ilirskog kralja [[Gentius]]a.]]
[[Pirati|Gusarstvo]] je za Ilire bio jedan od oblika privređivanja, kao i kod kasnijih [[Kačići|Kačića]]. Iliri su imali malene brze brodice pogodne za iznenadne napade na trgovačke italske brodove, pa i na same grčke gradove. Ovaj posao Ilirima je donosio lijepu korist. Premda su bili gusari, Iliri su se morali baviti i [[Trgovina|trgovinom]]. Grcima su Iliri izvozili [[srebro]], [[Pšenica|pšenicu]] (Grčko tlo je veoma nepogodno za poljoprivredu zbog manjka vode), kožu, [[Perunika|peruniku]] i drugo. Od njih su uvozili [[Keramika|keramiku]], oružje i nakit.

=== Ilirski novac ===
{{Glavni|Ilirski novac}}
Novac je uvijek vezan uz trgovinu, pa Iliri u trgovini sa Grcima koriste njihov kovani novac. Prvi put ga počinju kovati početkom 4. vijeka p. n. e. u južnoj Iliriji, i to u gradu Damastionu; taj novac je od srebra. U Albaniji novac se kuje od 3. vijeka p. n. e. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Daorsi]] novac kuju od 2. vijeka p. n. e, kao i Labeati (sjeverna [[Albanija]]), a Peonci od 4. vijeka p. n. e.

=== Kultura ===
{{Glavni|Ilirska kultura}}

=== Ilirsko naslijeđe u današnjem dobu ===
Sarajevski [[etnologija|etnolog]] [[Cvjetko Rihtman]] u svojoj studiji o muzičkom folkloru Bosne i Hercegovine zaključuje da izvjesne polifonijske forme ne postoje među drugim slavenskim narodima.&lt;ref&gt;Ardian, 2004, s.26&lt;/ref&gt;

Tradicionalna vokalna [[muzika u Bosni i Hercegovini]], poznata kao [[ganga]], nema paralelu sa [[Slaveni|slavenskim]] tradicijama i mogući je ostatak ilirskog vremena. Albanska riječ za zvuk je - kënga‟ (izgovara se u sjevernoj Albaniji – kanga).&lt;ref&gt;Ardian, 2004&lt;/ref&gt; Gluha kola, kao što je [[Glamočko kolo]], svoju formu i sadržaj vuku iz ilirskih vremena. Takođe se ne nalazi u slavenskoj tradiciji.

Poseban kulturni element u Bosni i Hercegovini je [[tetoviranje]] dijela katoličkog stanovništva (dolina [[Lašvanska dolina|Lašve]]). Ista tradicija je i kod katoličkog i muslimanskog stanovništva Albanije. Grčki historičar [[Strabon]] u opisima Ilira govori da su obično tetovirani. Njegov opis ima potvrdu u tačkastim bronzanim iglama, neđenim na [[Glasinac|Glasincu]] i [[Arheološko područje Donja Dolina|Donjoj Dolini]]. Motivi tetovaža su jednaki brojnim detaljima nađenim na spomenicima iz [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]].&lt;ref&gt;Ardian, 2004, s.27&lt;/ref&gt;

Neki uzorci sa ilirske odjeće (cik-cak linije i koncentrični krugovi) nalaze se i na tradicionalnim uzorcima narodne nošnje.

Poznato je da su Iliri djeci brijali glavu, a ovaj običaj se na Balkanu zadržao sve do 20. vijeka.

== Društveno uređenje ==
Plemena Ilira bila su organizirana po rodovima (dekurijama) i bratstvima. Savez bratstava činio je pleme. Dekurija ili rod se sastojao od 150 do 200 ljudi. Zemlja je bila vlasništvo bratstva i nije se dijelila porodicama nego rodovima. Broj bratstava razlikovao se po veličini teritorije i broju članova plemena, a mogao je biti i određen organizacijskom strukturom plemena. Tako 12 bratstava nalazimo kod [[Liburni|Liburna]] i [[Hythmiti|Hythmita]], ali i kod Peuceta iz južne Italije. Na čelu bratstva stoje ''princeps'' i u tom su svojstvu bili i članovi plemenskog vijeća. Na čelu ovog stajao je ''praepositus''. Smatra se da je kod nekih Ilira, prema [[Teopomp]]u i [[Agatarhid iz Knida|Agatarhidu iz Knida]], bilo i ropstva, pa se u tom smislu pominju Ardijejci i Dardanci. Ipak, poznato je da su se ilirski robovi borili na strani Ilira u ratovima, kako je ranije pomenuto. Zbog ove, kao i činjenice da su ilirski &quot;robovi&quot; sa svojim &quot;vlasnicima&quot; učestvovali i u gozbama, a imali su vlastiti dio zemlje koju su mogli obrađivati za vlastite potrebe, teško da se može govoriti o klasičnom robovlasništvu &lt;ref&gt;Cabanes, 1988&lt;/ref&gt; Kod nekih plemena pominju se i ostaci matrijarhata (Liburni). Žene Liburna mogle su se prije udaje podavati kome su htjele. [[Pseudo-Skilaks]] piše u 'Periplu' kako Liburnima vladaju žene.

[[File:Bronze helmet of Illyrian type MET DP105500.jpg|mini|desno|Ilirski bronzani šljem]]
[[Datoteka:Illyrian Elite Noble Footman or Footsoldier (English).jpg|mini|desno|Elitni ilirski ratnik]]

== Rat i oružje ==
Iliri su bili ratoboran narod, ratovali su kako protiv susjeda tako i međusobno, što je zapravo u [[Antika|antičkoj]] historiji bilo česta pojava uopšte. Od njihovog oružja treba pomenuti zakrivljeni bodež ili kratki mač 'sica' (izgovor sika), koji se možda razvio od zakrivljenog bronzanog noža. Tu su još 'sibyna' ili 'sigyna', dugo željezno koplje, duga bojna sjekira, luk i strijela, a kao odbrambeno oružje služili su štitovi, bronzani oklop i 'knemide' ili 'potkoljenice', te više tipova kaciga.

== Pomorstvo ==
{{Glavni|Ilirsko pomorstvo}} 
Primorski Iliri bili su vješti pomorci i brodograditelji. Rimljani, a po svoj prilici i Grci, primili su od njih mnoge vještine brodograditeljstva. Brodica ''liburna'' ([[liburnica navis]]) bila je lagahno plovilo, brzo i velikih manevarskih sposobnosti. Najvještiji ilirski pomorci bili su, uz [[Liburni|Liburne]], i [[Labeati]], [[Daorsi]], [[Picenti]] i [[Ardijejci]].

== Pogrebni običaji ==
Većina plemena kod Ilira svoje pokojne pokapa pod humkom zajedno s popudbinom, kao što su to radili [[Dezitijati]]. Mrtvaci bi se ponekad spalili, pa je tek onda pepeo polagan u grob. Humci su podizani od zemlje i kamena, a u toku njegovog podizanja razbijala se lončarija. Tokom obreda ukopa plesali su se i pogrebni plesovi. Neki Iliri mrtve su sahranjivali ispod kuće. Kult [[Lar]]a (Lar, zaštitnik kuće) također je bio prisutan, od njih su ga preuzeli Rimljani. Kod Liburna mrtvaci su se pokapali u skvrčenom položaju.

== Religija ==
{{Glavni|Ilirska religija}}
Iliri su bili mnogobošci. Na sjeveru prevladava kult Sunca, na jugu kult zmije. Imali su veliki broj bogova, od kojih se neki javljaju samo lokalno. Kod Histra poznati su: Eia, Melesocus, Boria, Iria. Kod Liburna: Anzotica (podudara se sa rimskom Venerom), te božica Ica, kojoj je podignut spomenik u Plominu. Nadalje, tu su Iutossica, Latra i Sentona. Glavni bog Japoda bio je Bindus, zaštitnik izvora i voda (identificira se s rimskim Neptunom). Armatus je bio lokalni bog rata. Slijede: Terminus, zaštitnik meda; Tadenus, poistovjećen s Apolonom; Medaurus, zaštitnik grada Rhizon (danas Risan), bio je vjerovatno bog liječništva. Na jugu ilirskog područja javljaju se Dracon i Draccena, božanski zmijski par. Oko vrata Iliri su nosili amulete kako bi se zaštitili od zlog pogleda.

==Izgled==
Iliri su pripadali dolihokefalnom tipu, dok je brahikefalnih bilo jedino na području savremene [[Albanija|Albanije]]. Brade su rijetko kada brijali, ako je suditi po onom kako su ih u kipovima i na kamenu prikazivali Rimljani. Sa druge strane, u njihovim humkama i grobovima nađen je priličan broj britvi, što se poklapa i sa prikazima likova na kamenu i kipova koje su oni sami izrađivali (čuveni prikaz ilirskih sveštenika na kamenu iz Zenice, te mnogobrojni drugi prikazi domaće umjetnosti u ranom rimskom periodu). Osim toga, poznato je da su Rimljani sve svoje neprijatelje prikazivali po ustaljenom formatu: polugoli &quot;barbari&quot;, duge kose i brade.

Odjeća se sastojala od bijele košulje, koja je visila sve do koljena i bila opasana oko pojasa, i ogrtača. Glave su pokrivali s nekoliko vrsti kapa, a na nogama su nosili kožne [[opanci|opanke]], mokasinke i drugu vrstu obuće. Rimljani u više izvora pominju kako je čuvena tunika &quot;dalmatika&quot; (Dalmatica) izvorno ilirska nošnja, na šta ukazuje i sam naziv. Kasnije je postala eklezijastička nošnja Rimljana, a zatim i Bizantijaca (može se vidjeti na freskovnom prikazu Cara Justinijana - duga bijela odora sa crnim linijama od ramena do dna).

Nosili su i više vrsta kapa, koje su, kao i većinu drugih odjevnih predmeta, tkali pretežno od vune, pošto je stočarstvo bilo važno ilirsko zanimanje i to u svim krajevima, a u nekim i glavni izvor bogaćenja. Mada materijalni ostaci (kako oni što si ih pravili drugi, tako i oni što su ih pravili oni sami) prikazuju Ilire u tipičnim antičkim košuljama do koljena, bez rukava, a one ilirske zajednice koje su živjele u hladnijim predjelima morale nositi topliju odjeću i obuću, koje su zasigurno morali izrađivati od vune.

[[File:South Illyria and Environs (English).png|mini|desno|Plemena sjeverno od antičke Makedonije na čijoj teritoriji se nalazilo Ilirsko kraljevstvo]]
[[File:Adriatic_Coast_230_BC_3rd_century_(English).svg|mini|desno|Ardijejsko kraljevstvo (Ilirsko kraljevstvo) u vrijeme kralja Agrona 230.]]
[[File:Queen Teuta orders the murder of Roman ambassadors.jpg|mini|desno|Regentkinja [[Teuta]] naređuje svojoj gardi ubistvo rimskog izaslanika  - Augustyn Mirys]]

== Ilirska država ==
{{Glavni|Lista ilirskih vladara}}
Iliri je naziv za negrčke narode koji su bili susjedi antičkoj [[Antička Makedonija|Makedoniji]], [[Epir]]u i grčkim kolonijama i koristili su ga svi grčki pisci. Kada govore o ilirskim vladarima, u svim izvorima se oni nazivaju ilirski kraljevi, bez navođenja pripadnosti bilo kom plemenu.&lt;ref name=&quot;Il. kraljevina&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967  |title= Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države  |work= ANUBiH  -  DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 14. 7. 2020  |archive-url= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt; Tek u [[Rimsko Carstvo|rimskim]] izvorima, za vrijeme 260 - 167. p. n. e, ilirski vladari nazivaju su Ardijejski kraljevi, a država Ardijejsko kraljevstvo.&lt;ref name=&quot;Imamović&quot;&gt;{{Cite web |url= http://illyriancommunities.illyria.net/ |title= Enver Imamovic - On elements of political organization of illyrian communities |work= 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001, pages. 25-41|access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Ilirsko kraljevstvo sadržavalo je sve elemente državnosti svoga vremena. Imalo je nasljednu ulogu vladajuće (kraljevske) dinastije, kraljevski dvorac sa pripadajućim funkcijama, diplomatiju, emisiju ili štampanje novca, čvrstu vojsku, što je uz zajedničko stanovanje i ratovanje, stvaralo i grupni identitet u datom društvenom kontekstu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |title=Milijan Dimitrijević - Socioekonomski odnosi i identiteti u gvozdenom dobu Jugoistočnog Jadrana, Godišnjak ANUBiH 47, 2018, s. |access-date=6. 3. 2020 |archive-date=28. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328133311/http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Naselja su bila organizovana po uzoru na grčke kolonije (helenizirani po principima urbane civilizacije).&lt;ref name=&quot;Imamović&quot;/&gt;

Historija ilirske države se u savremenoj nauci dijeli u dva perioda. Prvi period je vrijeme od početka 4. do sredine 3. stoljeća. Pošto se znaju nazivi plemena i njihova teritorijalna rasprostranjenost, danas se u literaturi umjesto Ilirsko kraljevstvo navodi nekoliko ilirskih država toga vremena: [[Enhelejci|Kraljevstvo Enhelejaca]], [[Peonci|Kraljevstvo Peonaca]], [[Taulanti|Kraljevstvo Taulanata]] ili [[Dardanci|Kraljevstvo Dardanaca]].&lt;ref name=&quot;Makedonija&quot;/&gt; Pri tome, među historičarima ne postoji potpuna usaglašenost u nazivima, odnosno plemenske pripadnosti kraljeva, rasprostranjenosti i vremenu trajanja. Drugi period je od 260 - 168. p. n. e, gdje se kod svih današnjih autora država naziva [[Ardijejci|Kraljevstvo Ardijejeca]], što korespondira nazivu Ilirsko kraljevstvo.
 
[[Fanula Papazoglu]] tvrdi da je Ilirsko kraljevstvo stvoreno na sjeverozapadnim granicama Makedonije na početku 4. stoljeća p. n. e. Već se Bardilis, drugi u genealogiji ilirskih vladara , izričito naziva ''kralj Ilira'' (''ho tön Illyriön basileüs - Polibije''). U latinskoj formi glasi ''rex Illyriorum''. Ne zna se koliko je ta titula (''basileus, rex'') po svom značenju adekvatna njihovoj izvornoj ilirskoj funkciji, jer se taj ilirski termin nije sačuvao&lt;ref&gt;Bojanovski, 1989&lt;/ref&gt; U vrijeme osnivanja kraljevstva, Iliri su bili na istom nivou društveno-političkog razvoja kao i Makedonci. Od [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] Makedonija doživljava silan uspon, a Iliri su u stalnom povlačenju.

=== Dardansko kraljevstvo ===
{|border=&quot;1&quot;
 |Ime || godina vladavine (p. n. e.) || plemenska pripadnost
 |-
 |[[Sirhas]] || V-IV vijek ||Iliri, Linkesti, Makedonci 
 |-
 |[[Bardilis]] || 385-358 || [[Dardanci]]
 |-
 |[[Grabos]] || 358-344 || [[Grabi]], Dardanci
 |-
 |[[Pleuratus]] I || 344- || Dardanci, [[Taulanti]]
 |-
 |[[Kleitus]] || 317-302 || Dardanci
 |-
 |[[Glaukijas]] || 317-303 || [[Taulanti]]
 |-
 |[[Bardilis]] II || 295-290 || Dardanci
 |-
 |[[Monunius]] || 300-280 || Dardanci
 |-
 |[[Mitilos]] || 270 || Dardanci
 |-
 |[[Longar]] || kraj III vijeka, oko 239-229 || Dardanci
 |-
 |[[Bato]] || kraj III vijeka || Dardanci
 |-
 |}

=== Ardijejsko kraljevstvo ===
Po teoriji Gustava Zippela&lt;ref name=&quot;Zippel&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/142186107/Zippel-G-1877-Die-Romische-Herrschaft-in-Illyrien Zippel G. 1877. |title= Gustav Zippel - Die Römische Herrschaft in Illyrien |work= Lajpcig, 1877.|access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;, [[Ardijejci]] su osnivači ilirske države, zajedno sa [[Daorsi]]ma, [[Plereji]]ma, [[Melkumani]]ma i Vardeima, plemenima sa teritorije istočno od [[Neretva|Neretve]] do Bokokotorskog zaliva i na sjeveru do Neretve. Po njemu i mižljenju većine savremenih historičara, ardijejska država nema kontinuitet sa predhodnom ilirskom gržavom. Ovo mišljenje zasniva se na rimskim izvorima. Ardijejci kasnije u državu uključuju [[Dokleati|Dokleate]] i [[Labeati|Labeate]].&lt;ref name=&quot;Imamović&quot;/&gt;

Lista kraljeva iz Ardijejske dinastije:
{|border=&quot;1&quot;
 |Ime || godina vladavine (p. n. e.) || titula || plemenska pripadnost || napomena
 |-
 |[[Pleuratus]] II || 260-250 || kralj || Ardijejci ||
 |-
 |[[Agron (kralj)|Agron]] || 250-230 || kralj || Ardijejci ||
 |-
 |[[Pineus]] || 230-217 || kralj || Ardijejci || maloljetan
 |-
 |[[Teuta]] || 230-217 || regent ||||završila na planini Orjen||
 |-
 |[[Scerdilaidas]] || 219-206 || regent, kralj || Ardijejci || Agronov brat
 |-
 |[[Demetrije Hvarski]] || 229-219 || rimski namjesnik || Grk ||pobjegao Makedoncima||
 |-
 |[[Pleuratus]] III || 205-180 || kralj || Ardijejci||
 |-
 |[[Gencije]] || 180-168 || kralj || Ardijejci||
 |}

=== Iliri i Rimljani ===
{{Glavni|Ilirski ratovi}}
Od kraja III stoljeća pne, na Balkanskom poluostrvu se pojavljuje [[Rimska Republika]], koja će u vremenu od 50 godina potčiniti i Makedonce i Ilire. Jedino će Dardanci pružati nešto duži otpor.

Prvi sudar ilirske ardijejske države i [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog]] imperijalizma desio se nakon smrti kralja [[Agron (kralj)|Agron]]a 231/230. p. n. e, za vrijeme Agronove udovice kraljice [[Teuta|Teute]]&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;. Razlog je bio ilirsko gusarenje i pljačkanje italski i grčkih gradova koje su već držali Rimljani.&lt;ref&gt;Živković, 2013&lt;/ref&gt; Teuta je bila poražena, kraljevska dinastija nije ukinuta (Teutu je zamijenio [[Scerdilaidas]]), i 229.ine ilirska država postala je ilirski protektorat,  u kojem je rimske interese štitio [[Demetrije Hvaranin]].&lt;ref&gt;[https://books.google.de/books?id=t7YF5S9cP7YC&amp;pg=PA169&amp;lpg=PA169&amp;dq=Zippel+illyrian&amp;source=bl&amp;ots=JWwDCwzewf&amp;sig=f7TXc57Sc_wg460sAmPYSMnKZlY&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjrqq3h1r_fAhUILFAKHVOvDewQ6AEwC3oECAAQAQ#v=onepage&amp;q=Zippel%20illyrian&amp;f=false  Drevna piratstva]&lt;/ref&gt;.
 
Nakon toga, u drugom [[Ilirski ratovi|ilirskom ratu]] 219, Ilire je predvodio Demetrije Hvaranin, koji se predhodno odmetnuo od Rimljana. Rimljani su napali i osvojili slabo branjeni [[Dimale]], jedno od glavnih Demetrijevih uporišta. Odatle je rimska flota otplovila na sjever te zauzela Faros (Hvar). Demetrije Hvaranin je, tako ostavši bez baza, bio prisiljen bježati, te je pronašao utočište kod [[Makedonija (antička)|makedonskog]] kralja [[Filip V Makedonski|Filipa V]].

Kada je makedonski kralj [[Perzej]] započeo novu protivrimsku akciju, u nju se uključio i ilirski kralj [[Gencije]].&lt;ref&gt;Miočević, 1968&lt;/ref&gt;  Ovaj treći [[Makedonski ratovi|makedonski rat]] (ujedno i treći ilirski rat) završio se 168. porazom i slomom [[Antička Makedonija|Makedonije]] i ilirskog kraljevstva. Ilirska država je nestala, podijeljena na tri dijela, koji će postati zametak rimskog [[Ilirikum|Ilirika]].&lt;ref name=&quot;Nam&quot;&gt;[https://www.academia.edu/5867721/Salmedin_Mesihovic_-_PROCONSVLES_LEGATI_ET_PRAESIDES._Rimski_namjesnici_Ilirika_Gornjeg_Ilirika_i_Dalmacije_-_Roman_Governors_of_Illyricum_Upper_Illyricum_and_Dalmatia Salmedin Mesihović - Rimski namjesnici]&lt;/ref&gt;

[[Rim]]skom okupacijom dolazi do raseljavanja dijela stanovništva i do djelimične romanizacije ostataka. Dolaskom [[Slaveni|Slavena]] u ove krajeve, vjerovatno se samo u planinskim krajevima sačuvalo stanovništvo izvorno ilirskog roda, a i ono će biti slavenizirano.&lt;ref name=&quot;Makedonija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&amp;printsec=frontcover&amp;dq#v=onepage&amp;q&amp;f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Dalmati i Rimljani ===
{{Glavni|Dalmatski ratovi}}
Pored borbi na istočnoj strani Jadrana, Rimljani su od kraja III. st. p. n. e. ratovali i na sjeveroistočnim granicama Italije. To je dovelo do sukoba sa Histrima 221, 181. i 178/177. p. n. e. i njihovog potpunog poraza. [[Istra]] je bila prvi dio Zapadnog Balkana koji su Rimljani stavili  pod direktnu upravu i u nadležnosti Cisalpinske Galije. Pored [[Histri|Histra]], tokom 171. i 129. ratovali su i [[Japodi]], [[Panoni]] i Taurisci ([[Kelti]]) p. n. e.

Od sredine II. st. p. n. e. Rimljani su počeli sukobe sa dalmatskom zajednicom, štiteći Isejce i [[Daorsi|Daorse]] a kasnije i [[Liburni|Liburne]], a zapravo šireći svoj imperijalizam.  Niz rimsko - dalmatskih ratova je u toku perioda dužeg od jednog stoljeća oblikovao političku historiju priobalnog područja i nešto dublje kontinentalne unutrašnjosti istočne strane srednjeg Jadrana. Sve je započelo  sa I. dalmatskim ratom 156 - 154. p. n. e. U III. dalmatskom ratu (od 78. do 76. p. n. e.) Rimljani su trebale pune dvije godine da umiri Dalmate i da povrate [[Salona|Salonu]].

Za rimsko  – dalmatske ratove je posebno značajan bio kontinuirani sukob od 15 godina, koji je započeo 50. p. n. e. za vrijeme [[Julije Cezar|Cezarovog]] prokonzulata nad [[Galija|Cisalpinskom Galijom]] i Ilirikom. Jedan dio ovog 15- godišnjeg perioda, bio je dio rimskog građanskog rata (49.– 45. p. n. e.) između Cezara i Pompeja. Dalmati su podupirali Pompeja.

Iako su trupe Rimske Republike u većini slučajeva odnosili pobjede, ipak su doživljavale i teške poraze. Otpor domorodačkih plemena balkanskog svijeta, upoređujući sa drugim evro -mediteranskim zajednicama, spadao je u one najdugotrajnije i najsnažnije.

=== Iliri i Oktavijan ===
{{Glavni|Oktavijanovi ilirski ratovi}}
Istočnojadranske ilirske oblasti su bile i jedino područje nad kojim je [[Oktavijan]] teorijski imao mandat, a koje su se jednim svojim dijelom neprijateljski držale prema njemu. Tokom 35. p. n. e. je pokrenuta velika Oktavijanova «ilirska» kampanja koja se odvijala u više faza i zahvatila je jedno široko područje od [[Alpe|alpskih]] oblasti do [[dunav]]skih predjela. Bio je to skup niza operacija koje su izvođene protiv domorodačkih zajednica alpskog pojasa, zapadnog Balkana i zapadnog dijela panonskog bazena. U alpskom pojasu su vođene operacije protiv Salasa, Karna i keltskih Taurisca. Radi gusarstva vrlo surovo i oštro kažnjeni su Melitenjani (stanovnici Mljeta), Korkirani (stanovnici Korčule)  kao i Liburni kojima su oduzeti brodovi.

Zatim su poraženi Japodi, [[Segestani]] i Dalmati. U borbama je ranjen i Oktavijan pa je napustio bojište. Ekspanzija se nastavila kroz teritoriju današnje Bosne i Hercegovine prema srednjem Podunavlju.  Na tom putu, bez borbe su potčinjena brojna plemena (sada u formi peregrinske
civitas), koja su sa Rimskom državom, sklopila ugovor (gotovo sigurno foedus iniquum) o regulisanju njihove obaveze i prava u odnosu na centralnu i provincijsku rimsku vlast.

Oktavijanove trupe su se u povratku kretale tokom rijeke [[Drina|Drine]], u području jugozapadne Srbije, sjeverne Albanije i Crne Gore i stigle u [[Narona|Naronu]].

Po državnom uređenju iz 27. p. n.e, osnovana je nova provincija [[Ilirik]] (odnosno njene kasnije izvedenice Gornji i Donji Ilirik) i predana senatu na upravljanje. Nakon samo jedne decenije, literarna i epigrafska izvorna građa potvrđuje postojanje dvije provincije - [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i Panonija.  Nema nikakvih direktnih podataka o vremenu oficijelne disolucije, razlozima i procesu same separacije.
=== Batonov ustanak ===
{{Glavni|Veliki ilirski ustanak}}
Nesumnjivo je [[Veliki ilirski ustanak|Veliki Ilirski ustanak]] od 6-9. bio posljednji pokušaj Ilira da se oslobode rimske vlasti. Iz troipogodišnjeg rata, Ilirik i njegove plemenske zajednice su izašle sa velikim razaranjima i  pustošenjima te ljudskim i materijalnim gubicima. Neke procjene gubitaka u ljudstvu kod ustaničke mase iznosila su možda i preko 30 % (ubijeni, odvedeni u ropstvo, umrli uslijed neborbenih posljedica rata). Ovakvi veliki gubici nisu nikada više zabilježeni u historiji ratovanja na Zapadnom Balkanu. Infrastruktura Ilirika južno od Drave je  bila uništena, uključujući i veliki broj naselja koja su zauvijek nestala.

== Ilirska plemena ==
Proces formiranja plemena u najvećem dijelu sjeverozapadnog [[Balkan]]a tekao je na sličan način i zato se mora računati sa određenim stepenom bliskosti (jezičke i kulturne) među plemenskim skupinama ovog prostora.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;/&gt;

Samo tako može se objasniti zajedničko ime kojim su [[Antička Grčka|Grci]] grupi naroda koji govore indoevropski jezik oko [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], sa obe strane crnogorsko-albanske granice, sjeverno od [[Epir]]a i [[Antička Makedonija|Makedonije]], nazvali zajedničkim imenom Iliri. Na sjeveru od njih postojali su drugi narodi, nastanjeni između [[Jadransko more|Jadrana]] i [[Drava|Drave]], koji su govorili jezik sličan onom ''pravih Ilira (Illyrii proprie dicti)''. Na njih se primjenjivalo ilirsko ime, zajedno sa rimskim geografskim izrazom [[Ilirik]] u godinama prije osvajanja, ali koje se općenito određivalo kao [[Dalmati|Dalmete]] i [[Panoni|Panone]]. Izvan njih, [[Veneti|venetski]] narodi sjeveroistočne Italije, sjevernog Jadrana i istočnih Alpa, koje su antički pisci ponekad uključivali u Ilire, svojim se jezikom izdvajaju iz te dvije glavne ilirske grupe.
&lt;ref name=&quot;WilkesI&quot;&gt;[https://de.scribd.com/document/33915225/ILIRI-John-Wilkes-Split-2001  John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001]&lt;/ref&gt;

Ilirska teritorija na početku bronzanog doba se protezala približno od slovenskih [[Alpe|Alpa]] na zapadu do srednjeg Balkana omeđenog dolinom Morave na istoku. Južna granica je obala Jadranskog mora sa dijelovima južne Italije i rijeka Vojuša u Albaniji dok je na sjeveru to rijeka Drava. Na tom prostoru razvoj je tekao pod različim historijskim, geografskim, ekonomskim i kulturnim uslovima, pa je na kraju željeznog doba, u vrijeme rimske okupacije bio poznat veliki broj ilirskih plemana. U današnjoj historiografiji se plemena svrstavaju u nekoliko grupacija u kojima su više srodna plemena.

* Iliri: [[Autarijati]], [[Dalmati]], [[Daorsi]], [[Deuri]], [[Dicioni]], [[Dezitijati]], [[Dokleati]], [[Glindicioni]], [[Labeati]], [[Melkumani]], [[Naresi]], [[Plereji]], [[Rauparesi]],  [[Sardeati]], 
* Illirii propri dicti (Pravi Iliri - Grčki Iliri): [[Abri]], [[Albani]], [[Dasareti]], [[Enhelejci]], [[Grabi]], [[Partini]], [[Peonci]], [[Taulanti]]
* Ilirsko-panonska: [[Amantini]], [[Andizeti]], [[Breuci]], [[Japodi]], [[Kolapijani]], [[Mezeji]], [[Oserijati]],
* Ilirsko-tračka: [[Dardanci]], [[Penesti]],  
* Ilirsko-italska: [[Japigi]], [[Mesapi]], [[Peuceti]], [[Deuni]]
* Ilirsko-venetska: [[Histri]], [[Liburni]], [[Karni]]
* Ilirsko-keltska: [[Dindari]]

== Također pogledajte ==
* [[Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira]]
* [[Ilirija]]
* [[Ilirik|Ilirikum]]
* [[Liburni]]
== Literatura ==
*{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo  |year = 1988 |isbn = }}
*{{cite book |last = Miočević |first = Duje Rendić |title = Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora |url = http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |publisher = Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb |year = 1968 |isbn =  |access-date = 14. 12. 2018 |archive-date = 30. 1. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200130133528/http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |url-status = dead }}
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Porijeklo i razvoj ilirske države |url = https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |publisher = ANUBiH  -  DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO |year = 1969 |isbn =  |access-date = 26. 1. 2021 |archive-date = 14. 7. 2020 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |url-status = dead }}
*{{cite book |last = Živković |first = Mate |title = OPSADE TIJEKOM RIMSKOG OSVAJANJA ILIRIKA OD 178. PR. KR.|url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/2402/1/Opsade%20tijekom%20rimskog%20osvajanja%20Ilirika.pdf |publisher = SVEUČILIŠTE U ZAGREBU  FILOZOFSKI FAKULTET  ODSJEK ZA POVIJEST |year = 2013 |isbn = }}
*{{cite book |last = Mesihović |first = Salmedin |title = Historija Autarijata |url = http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |publisher = Filozofski fakultet Sarajevo |year = 2014 |isbn =  |access-date = 18. 12. 2018 |archive-date = 21. 3. 2016 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |url-status = dead }}
*{{cite book |last = Ardian |first = Adžanela |title = Cultural Treasure of Bosnia and Herzegovina edition-Prehistoric and Ancient Period- Book 2- Illyrian Bosnia and Herzegovina-an Overview of a Cultural Legacy/ Ancient Illyrians of Bosnia and Herzegovina |url= http://www.academia.edu/2490281/Illyrian_Bosnia_and_Herzegovina-an_Overview_of_a_Cultural_Legacy_Ancient_Illyrians_of_Bosnia_and_Herzegovina |publisher =Academia |year = 2004 |isbn = }}
*{{cite book |last = Čović |first = Borivoj |title = OD BUTMIRA DO ILIRA |url = https://docslide.com.br/documents/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |publisher = Veselin Masleša, Sarajevo |year = 1976 |isbn =  }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*{{cite book |last = Cabanes |first = Pierre |title = Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. |url= https://moly.hu/konyvek/pierre-cabanes-les-illyriens-de-bardylis-a-genthios |publisher =Amazon (French) Paperback |year = 1988 
|isbn = }}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Illyria}}

* [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/90750-zmija-kao-uvar-kue- &quot;Zmija kao čuvar kuće&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221014811/https://www.portalanalitika.me/clanak/90750--zmija-kao-uvar-kue- |date=21. 2. 2021 }}

{{Iliri}}

[[Kategorija:Iliri|*]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]]</text>
      <sha1>ttpq30j1ti4oajm80bh92w0kuzeumyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C Sharp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20074</id>
    <revision>
      <id>3849192</id>
      <parentid>3845821</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:31:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42404" sha1="b9fi41xg1cq94ncdfmpzontj1hfxm6l" xml:space="preserve">{{Infokutija programski jezik
| ime            = C♯
| logo           = [[Slika:C Sharp Logo 2023.svg|150px]]
| paradigm       = višestruka: [[Objektno orijentisano programiranje|objektno-orijentiran]], strukturiran, naredbeni, vođen događajima i zadacima, funkcionalan, generičan, reflektivan, konkurentan
| godina         = {{start date and age|2000}}
| dizajner       = [[Microsoft]]
| typing         = statično, dinamičko,&lt;ref name=&quot;dynamic&quot; /&gt; ([[C♯#Tipovanje|ostalo...]])
| implementacije = Visual C#, [[.NET Framework]], Mono, DotGNU
| dijalekti      = Cω, Spec#, Polyphonic C#
| utjecali       = [[C++]],&lt;ref name=&quot;influenced by CPP&quot; /&gt; Eiffel, [[Java (programski jezik)|Java]],&lt;ref name=&quot;influenced by CPP&quot; /&gt; Modula-3, Object Pascal,&lt;ref name=&quot;influenced by op&quot; /&gt; ML, Icon, Haskell, Cω, F#{{napomena|Za async.}}
| utjecao_na     = D, Dart,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Web Languages and VMs: Fast Code is Always in Fashion. (V8, Dart) - Google I/O 2013|url=http://www.youtube.com/watch?v=huawCRlo9H4&amp;t=30m10s|publisher=[[Google]]|access-date=22. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; F#, [[Java (programski jezik)|Java]],&lt;ref name=&quot;influenced&quot; /&gt; Kotlin, Monkey, Nemerle, Swift,&lt;ref name=&quot;lattner2014&quot;&gt;{{cite web|url=http://nondot.org/sabre/|title=Chris Lattner's Homepage|last=Lattner|first=Chris|date=3. 6. 2014|access-date=3. 6. 2014|publisher=Chris Lattner}}&lt;/ref&gt; Vala
}}

'''C#'''{{napomena|Prema konvenciji, za drugi znak ovog programskog jezika u normalnom tekstu upotrebljava se [[brojni znak]] (# – taraba ili rešetke); u umjetničkim reprezentacijama, ponekad se upotrebljava istinski znak za [[♯|povisilicu]]: C♯.}}{{napomena|Čita se ''ce šarp ''ili {{jez-en|see sharp}} – &quot;vidi oštro&quot;.}} je [[programski jezik]] višestruke paradigme koji usvaja [[strogo tipovanje]], imperativne, deklarativne, funkcionalne, generične, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentirane]] (ima klase) i komponentno-orijentirane programske discipline. Razvio ga je [[Microsoft]] unutar [[.NET Framework|.NET]] inicijative, a kasnije su ga za standard odobrili [[Ecma International|Ecma]] (ECMA-334) i [[International Organization for Standardization|ISO]] (ISO/IEC 23270:2006). C# je jedan od programskih jezika dizajniran za [[Interfejs komandne linije|CLI]].

C# namjerava biti jednostavan, moderan, objektno-orijentirani programski jezik opće namjene.&lt;ref name=&quot;ECMA-334&quot;/&gt; Njegov razvojni tim predvodi [[Anders Hejlsberg]]. Najnovija verzija je C# 5.0, koja je izdata 15. augusta 2012.

== Ciljevi dizajna ==
Spisak ECMA standarda ima sljedeće ciljeve za C#:&lt;ref name=&quot;ECMA-334&quot;&gt;{{cite book
 |url= http://www.ecma-international.org/publications/files/ECMA-ST/Ecma-334.pdf
 |title= C# Language Specification
 |publisher= [[Ecma International]]
 |edition= 4th
 |date= juni 2006
 |access-date= 26. 1. 2012
 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121202194727/http://www.ecma-international.org/publications/files/ECMA-ST/Ecma-334.pdf
 |archive-date=2. 12. 2012
 |url-status= dead
 }}&lt;/ref&gt;
* C# teži biti jednostavan, moderan, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentirani programski jezik]] opće namjene.
* Jezik, kao i njegove implementacije, trebaju omogućiti podršku za softverske inženjerske principe kao što su provjera strogog tipovanja, provjera granica nizova, provjera pokušaja korištenja nepozvanih varijabli, kao i automatsko upravljanje memorijom (tzv. garbage kolekcija). Softverska robusnost, trajnost i programerska produktivnost su važni.
* Jezik teži da se koristi u razvoju softverskih komponenti adekvatnih za razvoj u distribuiranim okolnostima.
* Portabilnost izvornog koda je veoma važna, kao i portabilnost programera, posebno za one programere koji su upoznati sa [[C (programski jezik)|C]] i [[C++]] programskim jezicima.
* Podrška za internacionalizaciju je veoma važna.
* C# teži biti podesan za pisanje aplikacija za hostovane i embedded sisteme, u opsegu od veoma velikih koji koriste sofisticirane [[Operativni sistem|operativne sisteme]], do veoma malih koji imaju posvećene funkcije.
* Iako C# aplikacije teže biti ekonomične u vezi sa zahtjevima memorije i procesorske moći, jezik ne teži direktno da se takmiči u performansama i veličini sa programskim jezikom C ili [[asembler]]om.

== Historija ==
Tokom razvoja [[.NET Framework]]a, klasne biblioteke su originalno pisane korištenjem sistema kompajlera [[Upravljani kod|upravljanog koda]] zvanog ''Simple Managed C'' (SMC).&lt;ref&gt;{{cite web
 |url= http://blogs.msdn.com/jasonz/archive/2007/11/23/couple-of-historical-facts.aspx
 |title= Couple of Historical Facts
 |first= Jason
 |last= Zander
 |date= 24. 11. 2008
 |access-date= 23. 2. 2009
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url= http://aspadvice.com/blogs/rbirkby/archive/2006/11/28/What-language-was-ASP.Net-originally-written-in_3F00_.aspx
 |title= What language was ASP.Net originally written in?
 |date= 28. 11. 2006
 |first= Scott
 |last= Guthrie
 |authorlink= Scott Guthrie
 |access-date= 21. 2. 2008
 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110707175837/http://aspadvice.com/blogs/rbirkby/archive/2006/11/28/What-language-was-ASP.Net-originally-written-in_3F00_.aspx
 |archive-date=7. 7. 2011
 |url-status= dead
 }}&lt;/ref&gt; U januaru 1999, [[Anders Hejlsberg]] je formirao tim za razvoj novog jezika svojevremeno zvanog Cool, koji je bio skraćenica za &quot;C-like Object Oriented Language&quot; ({{Jez-bs|Objektno-orijentirani jezik nalik na C}}).&lt;ref name=&quot;computerworld2008&quot;&gt;{{cite web
 |url= http://www.computerworld.com.au/article/261958/-z_programming_languages_c
 |title= The A-Z of Programming Languages: C#
 |first= Naomi
 |last= Hamilton
 |publisher= [[Computerworld]]
 |date= 1. 10. 2008
 |access-date= 1. 10. 2008
}}&lt;/ref&gt; Microsoft je uzeo u obzir da zadrži &quot;Cool&quot; kao krajnje ime jezika, ali ga nije odabrao iz pravnih razloga. Vremenom .NET projekt je javno objavljen u julu 2000. na stručnoj razvojnoj konferenciji, promijenio ime u C#, a klasne biblioteke su, kao i [[ASP.NET]] runtime, ubačene u C#.

=== Naziv ===
[[Datoteka:Treblecsharp5.svg|desno|mini|100x100px|Oštro C, muzička nota]]
&quot;C♯&quot; (C oštri) je inspirisan muzičkom notacijom gdje [[Oštro (muzika)|oštro]] indicira da napisana nota treba napraviti [[poluton]] [[Visina tona (muzika)|višeg tona]].&lt;ref&gt;{{cite web
 |url= http://www.jameskovacs.com/blog/CNETHistoryLesson.aspx
 |title= C#/.NET History Lesson
 |first= James
 |last= Kovacs
 |date= 7. 9. 2007
 |access-date= 18. 6. 2009
 |archive-date= 21. 8. 2011
 |archive-url= https://www.webcitation.org/616vU96EP?url=http://jameskovacs.com/2007/09/07/cnet-history-lesson/
 |url-status= dead
 }}&lt;/ref&gt; Ovo je slično imenu jezika [[C++]], gdje &quot;++&quot; pokazuje da [[varijabla]] treba biti povećana za 1; oštri simbol također liči na ligaturu četiri &quot;+&quot; simbola (mreža dva sa dva), dalje pokazujući da je jezik inkrement jezika C++.&lt;ref&gt;{{cite web
|url= http://www.computerworld.com.au/article/261958/a-z_programming_languages_c_/?pp=2
|title= The A-Z of Programming Languages: C#
|first= Anders
|last= Hejlsberg
|publisher= [[Computerworld]]
|date= 1. 10. 2008
|access-date= 15. 6. 2015
|archive-date= 2. 4. 2015
|archive-url= https://web.archive.org/web/20150402120752/https://www.computerworld.com.au/article/261958/a-z_programming_languages_c_/?pp=2
|url-status= dead
}}&lt;/ref&gt;

Zbog tehničkih ograničenja [[ekran]]a (standardni [[font]]ovi, [[internetski preglednik|preglednici]], itd.) i činjenice da oštri simbol (C♯) nije prisutan na standardnim [[tastatura]]ma, [[brojni znak]] (C#) je odabran da predstavlja oštri simbol u pisanom imenu programskog jezika.&lt;ref name=&quot;MS CSharp FAQ&quot;&gt;{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/vcsharp/previous/2002/FAQ/default.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20040614042912/http://msdn.microsoft.com/vcsharp/previous/2002/FAQ/default.aspx|title=Frequently Asked Questions About Visual C# .NET 2002|archive-date=14. 6. 2004|publisher=Microsoft|work=microsoft.com|access-date=4. 7. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ova konvencija je opisana u ECMA-334 C# jezičkoj specifikaciji.&lt;ref name=&quot;ECMA-334&quot;/&gt;

===Verzije===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | Verzija
! colspan=&quot;3&quot; | Specifikacije
! rowspan=&quot;2&quot; | Datum
! rowspan=&quot;2&quot; | .NET
! rowspan=&quot;2&quot; | [[Visual Studio]]
|-
! [[Ecma International|Ecma]]
! [[ISO/IEC]]
! [[Microsoft]]
|-
| C# 1.0
| rowspan=&quot;2&quot;|[http://www.ecma-international.org/publications/files/ECMA-ST-WITHDRAWN/ECMA-334,%202nd%20edition,%20December%202002.pdf decembar 2002]
| rowspan=&quot;2&quot;|[http://www.techstreet.com/cgi-bin/pdf/free/378672/ISO+IEC+23270-2003.pdf april 2003]
| [http://download.microsoft.com/download/a/9/e/a9e229b9-fee5-4c3e-8476-917dee385062/CSharp%20Language%20Specification%20v1.0.doc januar 2002]
| januar 2002
| [[.NET Framework version history#.NET Framework 1.0|.NET Framework 1.0]]
| [[Visual Studio .NET|Visual Studio .NET 2002]]
|-
| C# 1.1&lt;br/&gt;C# 1.2
| [http://download.microsoft.com/download/5/e/5/5e58be0a-b02b-41ac-a4a3-7a22286214ff/csharp%20language%20specification%20v1.2.doc oktobar 2003]
| april 2003
| [[.NET Framework 1.1]]
| [[Visual Studio .NET 2003]]
|-
| [[C Sharp 2.0|C# 2.0]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=What's new in the C# 2.0 Language and Compiler|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/7cz8t42e(v=vs.80).aspx|website=Microsoft Developer Network (archive.org)|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014|archive-date=18. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101218191709/http://msdn.microsoft.com/en-us/library/7cz8t42e(v=vs.80).aspx|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
| [https://web.archive.org/web/20121202194727/http://www.ecma-international.org/publications/files/ECMA-ST/Ecma-334.pdf juni 2006]
| [http://standards.iso.org/ittf/PubliclyAvailableStandards/c042926_ISO_IEC_23270_2006(E).zip septembar 2006]
| [http://download.microsoft.com/download/9/8/f/98fdf0c7-2bbd-40d3-9fd1-5a4159fa8044/csharp%202.0%20specification_sept_2005.doc septembar 2005]{{efn|The Microsoft C# 2.0 specification document only contains the new 2.0 features. For older features, use the 1.2 specification above.}}
| novembar 2005
| [[.NET Framework 2.0]]&lt;br/&gt;[[.NET Framework 3.0]]
| [[Visual Studio 2005]]&lt;br/&gt;[[Visual Studio 2008]]
|-
| [[C Sharp 3.0|C# 3.0]]&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hejlsberg|first1=Anders|last2=Torgersen|first2=Mads|title=Overview of C# 3.0|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/bb308966.aspx|website=Microsoft Developer Network|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; {{no|None}}
| [http://download.microsoft.com/download/3/8/8/388e7205-bc10-4226-b2a8-75351c669b09/CSharp%20Language%20Specification.doc august 2007]
| novembar 2007
| .NET Framework 2.0 (bez LINQ)&lt;ref name=&quot;danielmoth1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.danielmoth.com/Blog/using-c-30-from-net-20.aspx |title=Using C# 3.0 from .NET 2.0 |publisher=Danielmoth.com |date=13. 5. 2007 |access-date=4. 10. 2012 |archive-date=29. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120929075553/http://www.danielmoth.com/Blog/Using-C-30-From-NET-20.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;
.NET Framework 3.0 (bez LINQ)&lt;ref name=&quot;danielmoth1&quot;/&gt;&lt;br/&gt;[[.NET Framework 3.5]]
| [[Visual Studio 2008]]
|-
| [[C Sharp 4.0|C# 4.0]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hejlsberg|first=Anders|title=Future directions for C# and Visual Basic|url=http://channel9.msdn.com/Events/BUILD/BUILD2011/TOOL-816T|work=C# lead architect|publisher=Microsoft|access-date=21. 9. 2011|archive-date=23. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110923171150/http://channel9.msdn.com/Events/BUILD/BUILD2011/TOOL-816T|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| april 2010
| april 2010
| [[.NET Framework 4.0|.NET Framework 4]]
| [[Visual Studio 2010]]
|-
| C# 5.0&lt;ref&gt;{{cite web|title=An Introduction to New Features in C# 5.0|url=http://blogs.msdn.com/b/mvpawardprogram/archive/2012/03/26/introduction-of-new-features-in-c-5-0.aspx|website=MSDN Blogs|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014|url-status=dead|archive-date=4. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140604224114/http://blogs.msdn.com/b/mvpawardprogram/archive/2012/03/26/introduction-of-new-features-in-c-5-0.aspx}}&lt;/ref&gt;
| [https://www.ecma-international.org/publications/files/ECMA-ST/ECMA-334.pdf decembar 2017]
| [https://standards.iso.org/ittf/PubliclyAvailableStandards/c075178_ISO_IEC_23270_2018.zip decembar 2018]
| [https://www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=7029 juni 2013]
| august 2012
| [[.NET Framework 4.5]]
| [[Visual Studio 2012]]&lt;br/&gt;[[Visual Studio 2013]]
|-
| C# 6.0&lt;ref&gt;{{cite web|title=Language feature implementation status|url=https://github.com/dotnet/roslyn/wiki/Languages-features-in-C%23-6-and-VB-14|website=github|publisher=Microsoft|access-date=13. 2. 2015|url-status=dead|archive-date=12. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160112082444/https://github.com/dotnet/roslyn/wiki/Languages-features-in-C%23-6-and-VB-14}}&lt;/ref&gt;
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;7&quot; {{no|None}}
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/language-specification/ Draft]
| juli 2015
| [[.NET Framework 4.6]]&lt;br/&gt;.NET Core 1.0&lt;br/&gt;.NET Core 1.1
| [[Visual Studio 2015]]
|-
| C# 7.0&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/whats-new/csharp-7|title=What's new in C# 7|date=21. 12. 2016|website=Microsoft Docs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;new_features_in_7&quot;&gt;{{Cite web|title = New Features in C# 7.0|url = https://blogs.msdn.microsoft.com/dotnet/2017/03/09/new-features-in-c-7-0/|website = .NET Blog|access-date = 9. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.0/ Specification proposal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313091453/https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.0/ |date=13. 3. 2021 }}
| mart 2017
| [[.NET Framework 4.7]]
| [[Visual Studio 2017]] v15.0
|-
| C# 7.1&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/whats-new/csharp-7-1|title=What's new in C# 7.1|website=Microsoft Docs|access-date=9. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.1/ Specification proposal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210311062405/https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.1/ |date=11. 3. 2021 }}
| august 2017
| .NET Core 2.0
| [[Visual Studio 2017]] v15.3&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/visualstudio/releasenotes/vs2017-relnotes-v15.3|title=Visual Studio 2017 15.3 Release Notes|website=docs.microsoft.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| C# 7.2&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/whats-new/csharp-7-2|title=What's new in C# 7.2|website=Microsoft Docs|access-date=26. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.2/ Specification proposal]
| novembar 2017
| 
| [[Visual Studio 2017]] v15.5&lt;ref name=&quot;visualstudio.com.2017&quot;&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/visualstudio/releasenotes/vs2017-relnotes|title=Visual Studio 2017 15.9 Release Notes|website=docs.microsoft.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| C# 7.3&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/whats-new/csharp-7-3|title=What's new in C# 7.3|website=Microsoft Docs|access-date=23. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.3/ Specification proposal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307081157/https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-7.3/ |date=7. 3. 2021 }}
| maj 2018
| .NET Core 2.1&lt;br/&gt;.NET Core 2.2&lt;br/&gt;[[.NET Framework 4.8]]
| [[Visual Studio 2017]] v15.7&lt;ref name=&quot;visualstudio.com.2017&quot;/&gt;
|-
| C# 8.0&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/whats-new/csharp-8|title=What's new in C# 8.0|website=Microsoft Docs}}&lt;/ref&gt;
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-8.0/ Specification proposal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307081123/https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-8.0/ |date=7. 3. 2021 }}
| septembar 2019
| .NET Core 3.0&lt;br/&gt;.NET Core 3.1
| [[Visual Studio 2019]] v16.3&lt;ref name=&quot;visualstudio.com.2019&quot;&gt;{{Cite web|url=https://docs.microsoft.com/en-us/visualstudio/releases/2019/release-notes|title=Visual Studio 2019 16.8 Release Notes|website=docs.microsoft.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| C# 9.0&lt;ref&gt;{{Cite web|last=BillWagner|title=What's new in C# 9.0 - C# Guide|url=https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/whats-new/csharp-9|access-date=15. 10. 2020|website=docs.microsoft.com|language=en-us}}&lt;/ref&gt;
| [https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-9.0/records Specification proposal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220803093429/https://docs.microsoft.com/en-us/dotnet/csharp/language-reference/proposals/csharp-9.0/records |date=3. 8. 2022 }}
| septembar 2020
| .NET 5.0
| [[Visual Studio 2019]] v16.8&lt;ref name=&quot;visualstudio.com.2019&quot;/&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Sažetak verzija
|-
! !! C# 2.0 !! C# 3.0 !! C# 4.0 !! C# 5.0 &lt;ref&gt;{{cite web|last=Hejlsberg|first=Anders|title=Future directions for C# and Visual Basic|url=http://channel9.msdn.com/Events/BUILD/BUILD2011/TOOL-816T|work=C# lead architect|publisher=Channel 9|access-date=21. 9. 2011|archive-date=23. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110923171150/http://channel9.msdn.com/Events/BUILD/BUILD2011/TOOL-816T|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  !! Buduće
|-
!Dodate&lt;br&gt;mogućnosti
|valign=&quot;top&quot;|
* Generics&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot;&gt;{{cite web|title=What's new in the C# 2.0 Language and Compiler|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/7cz8t42e(v=vs.80).aspx|website=Microsoft Developer Network|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Djelomični tipovi&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* Anonimne metode&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* Iteratori&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* Nulabilni tipovi&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* Getter/setter odvojena pristupačnost&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* konverzije grupa metoda (delegati)&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* Ko- i kontra-varijanse za delegate&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
* Statične klase&lt;ref name=&quot;csv2_msdn&quot; /&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
* Implicitno tipizirane lokalne varijable&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot;&gt;{{cite web|last1=Hejlsberg|first1=Anders|last2=Torgersen|first2=Mads|title=Overview of C# 3.0|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/bb308966.aspx|website=Microsoft Developer Network|publisher=MIcrosoft|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Inicijalizatori objekata i kolekcije&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Automatski implementirana svojstva&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Anonimni tipovi&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Metode ekstenzija&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Upitni izrazi&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Lambda funkcije&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Ekspresivna grananja&lt;ref name=&quot;csv3_msdn&quot; /&gt;
* Parcijalne metode&lt;ref name=csv3_partmeths&gt;{{cite web|last1=Ghosh|first1=Wriju|title=C# 3.0 : Partial Methods|url=http://blogs.msdn.com/b/wriju/archive/2007/12/13/c-3-0-partial-methods.aspx|website=MSDN Blogs|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
* Dinamičko bindiranje&lt;ref name=&quot;csv4_msdn&quot;&gt;{{cite web|last1=Burrows|first1=Chris|title=C# 4.0 - New C# Features in the .NET Framework 4|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/magazine/ff796223.aspx|website=Microsoft Developer Network|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Nazvani i opcionalni argumenti&lt;ref name=&quot;csv4_msdn&quot; /&gt;
* Generičke ko- i kontra-varijanse&lt;ref name=&quot;csv4_msdn&quot; /&gt;
* Prošireni interoperabilni tipovi (&quot;NoPIA&quot;)&lt;ref name=&quot;csv4_msdn&quot; /&gt;
|valign=&quot;top&quot;|
* Asinhrone metode&lt;ref name=&quot;csv5_msdn&quot;&gt;{{cite web|title=An Introduction to New Features in C# 5.0|url=http://blogs.msdn.com/b/mvpawardprogram/archive/2012/03/26/introduction-of-new-features-in-c-5-0.aspx|website=MSDN Blogs|publisher=Microsoft|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Pozivni info atributi&lt;ref name=&quot;csv5_msdn&quot; /&gt;

|valign=&quot;top&quot;|
; C# 6.0 planirano/urađeno
* Kompajler-kao-servis ([[Microsoft Roslyn|Roslyn]])
* Unos statičkog tipa članova u imenski prostor&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot;&gt;{{cite web|title=Language feature implementation status|url=https://github.com/dotnet/roslyn/wiki/Languages-features-in-C%23-6-and-VB-14|website=github|publisher=Microsoft|access-date=13. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
* Filteri izuzetaka&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Čekanje u &quot;uhvati&quot;/finalnim blokovima&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Automatski svojstveni inicijalizatori&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Zadate vrijednosti za samo getter svojstva&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Članovi koji su utjelovljeni ekspresijom&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Null propagator (Succinct null provjera)&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* String interpolacija&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* nameof operator&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Besparametarski strukturni konstruktori&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
* Rječnički inicijalizator&lt;ref name=&quot;roslyn_6&quot; /&gt;
; C# 7.0 prijedlozi
* Iskazi deklaracija&lt;ref name=&quot;roslyn_github_lang_design&quot;&gt;{{cite web|title=Area-Language Design|url=https://github.com/dotnet/roslyn/issues?q=is%3Aopen+label%3A%22Area-Language+Design%22+label%3A%221+-+Planning%22+|website=github|publisher=Microsoft|access-date=13. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;
* Parametarski nizovi za IEnumerable interfejse&lt;ref name=&quot;roslyn_github_lang_design&quot; /&gt;
|}

== Sintaksa ==
Sržna sintaksa C# jezika je slična jezicima iz C porodice kao što su C, C++ i Java. U biti:
* Tačka-zarez se koristi da se opiše kraj tvrdnje.
* Zaobljene zagrade se koriste da grupiraju tvrdnje. Tvrdnje su obično grupirane u metode (funkcije), metode u klase/razrede, a klase u imenski prostor (''namespaces'').
* Varijable su pridružene korištenjem znaka jednakosti, ali u usporedbi korištenjem dva uzastopna znaka jednakosti.
* Oštre zagrade se koriste sa nizovima, da bi ih deklarisale i da bi se uzela vrijednost datog indeksa od jednoj od njih.

== Odlike ==

=== Portabilnost ===
Prema dizajnu, C# je programski jezik koji najdirektnije reflektira temeljnu CLI infrastrukturu.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Visual Studio 2010 and .NET 4 Six-in-One|year=2010|publisher=Wrox Press|isbn=0470499486}}&lt;/ref&gt; Većini njegove suštinske vrste odgovaraju vrijednosni tipovi koje sprovodi CLI okvir (''framework''). Ipak, jezičke specifikacije ne navode zahtjeve generacije koda datog kompajlera: što znači da se ne navodi da C# [[kompajler]] mora ciljati Common Language Runtime, ili generisati [[Common Intermediate Language]] (CIL), ili generisati drugi specifični format. Teoretski, C# kompajler može generisati [[Mašinski jezik|mašinski kod]] kao tradicionalni kompajleri za C++ ili [[Fortran]].

=== Tipovanje ===
C# podržava strogo pisane implicitne varijabilne deklaracije pomoću koda &lt;code&gt;var&lt;/code&gt;, te implicitno zadatih nizova sa kodom &lt;code&gt;new[]&lt;/code&gt; koje prate inicijalizatori kolekcije.

C# podržava striktni tip podatka boolean: &lt;code&gt;bool&lt;/code&gt;. Tvrdnje koje uzimaju uvjete, kao što je &lt;code&gt;while&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;if&lt;/code&gt;, zahtijevaju iskaz tipa koji usvaja &lt;code&gt;true&lt;/code&gt; (istiniti) operator, kao što je tip Boolean. Dok C++ također ima tip Boolean, on može biti slobodno pretvoreno u i od integera (cjelobrojna vrijednost), te iskazi kao što je &lt;code&gt;if(a)&lt;/code&gt; zahtijevaju samo da je &lt;code&gt;a&lt;/code&gt; pretvorljiv u bool, dopuštajući &lt;code&gt;a&lt;/code&gt; da bude int, ili pointer. C# onemogućava ovom pristupu &quot;cjelobrojnog značenja istine ili neistine&quot;, na temeljima koji forsiraju programere da koriste iskaze koji vraćaju upravo &lt;code&gt;bool&lt;/code&gt; mogu se spriječiti određeni tipovi programskih grešaka uobičajenih u C-u ili C++-u kao npr. &lt;code&gt;if (a = b)&lt;/code&gt; (korištenje zadatka &lt;code&gt;=&lt;/code&gt; umjesto jednakosti &lt;code&gt;==&lt;/code&gt;).

C# je sigurniji po tipovanju nego C++. Jedine implicitne pretvorbe koje su zadate su one koje se smatraju sigurnim, kao što je proširivanje cijelih brojeva. Ovo se provodi pri vremenu kompajliranja, tokom [[U-pravo-vrijeme kompajler|JIT-a]], i, u nekim slučajevima, pri pokretanju. Implicitne konverzije se ne dešavaju između Booleanova i integera, niti između enumeracijskih članova i integera (osim za literarnu 0, što se može implicitno pretvoriti u bilo koji enumerirani tip). Bilo koja konverzija koju je korisnik definisao mora biti eksplicitno označena kao eksplicitna ili implicitna, za razliku od C++ [[copy constructor]]a i operatora konverzije, koji su oba implicitni prema zadatim vrijednostima.

C# ima eksplicitnu podršku za [[Kovarijansa i kontravarijansa (računarstvo)|kovarijansu i kontravarijansu]] u generičkim tipovima, za razliku od C++-a koji ima određen stepen podrške za kovarijansu jednostavno zbog semantike tipova koji se vraćaju na virtualne metode.

[[Enumeracijski tip|Enumeracijski]] članovi su postavljeni u njihov vlastiti [[Obujam (programiranje)|obujam]].

Jezik C# ne dopušta globalne varijable ili funkcije. Sve metode i članovi moraju biti deklarisani unutar klasa (razreda). Statički članovi javnih klasa mogu se zamijeniti za globalne varijable i funkcije.

Lokalne varijable ne mogu zasjeniti varijable priloženi blok, za razliku od jezika C i C++.

=== Meta programiranje ===
Meta programiranje preko C# atributa dijelom je jezika. Većina ovih atributa dupliciraju funkcionalnsot GCCova i preprocesorskih direktiva zavisnih o platformi Visual C++a.

=== Metode i funkcije ===
Kao C++, a za razliku od Jave, C# programer moraju koristiti kod &lt;code&gt;virtual&lt;/code&gt; za dopuštanje metodama da budu nadjačane podklasama.

''Metode proširenja'' u C# dopuštaju programerima da koriste statičke metode kao da su one metode sa tabele klasne metode, što dopušta programerima da dodaju metode objektu za koji osjećaju da treba postojati na tom objektu i njegovim derivatima.

Tip &lt;code&gt;dynamic&lt;/code&gt; dopušta metodu vezivanja runtimea, što dopušta pozivanje metoda slično kao u JavaScriptu i objektnu kompoziciju runtimea.

C# ima podršku za strogo tipovane funkcijske pointere preko koda &lt;code&gt;delegate&lt;/code&gt;. Kao što Qt framework ima pseudo-C++ komande ''signal'' i ''slot'', C# ima semantiku specifičnu okružnim stilskim događajima &quot;publish-subscribe&quot;, mada C# za to koristi delegate.

C# nudi kao Java &lt;code&gt;synchronized&lt;/code&gt; pozivanje metoda, preko atributa &lt;code&gt;[MethodImpl(MethodImplOptions.Synchronized)]&lt;/code&gt;, i ima podršku za [[Uzajamno isključivanje|uzajamno isključive &quot;katance&quot;]] preko koda &lt;code&gt;lock&lt;/code&gt;.

=== Svojstva ===
C# nudi [[svojstvo (programiranje)|svojstva]] kao [[sintaktički šećer]] za opći obrazac u kojem par metoda, [[Mutator metoda|pristupnik (getter) i mutator (setter)]] kapsuliraju operacije na jednom samom [[Atribut (računarstvo)|atributu]] unutar klase. Nema viška potpisa metoda za implementacije Getter/Setter koje trebaju biti napisane, a svojstvu se može pristupiti pomoću atributa sintakse umjesto više opširnog poziva metoda.

=== Namespace ===
C# kod &lt;code&gt;namespace&lt;/code&gt; omogućava isti nivo kodne izolacije kao Javin &lt;code&gt;package&lt;/code&gt; i kod C++-a {{C++|namespace}}, sa veoma sličnim pravilima i mogućnostima za &lt;code&gt;package&lt;/code&gt;.

=== Pristupanje memoriji ===
U C#, pokazivači memorijske adrese mogu biti korišteni samo unutar blokova specifično označenih kao ''nesigurni'', a programi sa nesigurnim kodom trebaju adekvatne dozvole za pokretanje. Većina pristupa objektima urađena je kroz sigurne objektne reference, koje uvijek bilo pokazuju na &quot;žive&quot; objekte ili imaju dobro definisane [[Nulabilni tip|null]] vrijednost; nemoguće je dobiti referencu od &quot;mrtvog&quot; objekta (onaj koji je prikupljen od gapbage kolekcije), ili od slučajno odabranog bloka memorije. Nesigurni pokazivač može pokazati na instancu vrijednosnog tipa, niza, stringa, ili bloka memorije dodijeljenog na stack. Kod koji nije markiran nesigurnim može i dalje pohranjivati i manipulisati pokazivače kroz kodni &lt;code&gt;System.IntPtr&lt;/code&gt; tip, ali ih ne može dereferencirati.

Upravljana memorija ne može biti izričito oslobođena; umjesto toga, automatski je prikupljena u garbage kolekciji. Garbage kolekcija adresira problem [[curenje memorije|curenja memorije]] oslobađanjem programera od odgovornosti za oslobađanje memorije koja više nije potrebna.

=== Izuzeci ===
[[Provjereni izuzeci]] nisu prisutni u C# (za razliku od Jave). Ovo je bila svjesna odluka bazirana na problemima skalabilnosti i verzionabilnosti.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.artima.com/intv/handcuffs.html| title = The Trouble with Checked Exceptions| first1=Bill| last1=Venners| first2=Bruce| last2=Eckel| date = 18. 8. 2003| access-date = 30. 3. 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Polimorfizam ===
Za razliku od [[C++]], [[višestruko nasljeđivanje]] ne podržava C#, iako klasa može implementirati bilo koji broj interfejsa. Ovo je bila dizajnerska odluka od strane glavnog arhitekte jezika da se izbjegnu komplikacije i pojednostave arhitekturni zahtjevi kroz CLI. Kod implementiranja višestrukih interfejsa koji sadrže metodu sa istim potpisom, C# omogućava programeru implementiranje svake metode zavisno od toga koji interfejs ta metoda poziva, ili, kao Java, omogućava programeru implementaciju metode jednom i da ima jednostruko pozivanje po pozivu kroz bilo koji od interfejsa klase.

Ipak, C#, za razliku od [[Java (programski jezik)|Jave]], podržava preopterećenje operatora. Jedino najčešće preopterećeni operatori u C++ mogu biti preopterećeni u C#.

=== Funkcionalno programiranje ===
Kroz primarno imperativni jezik, C# 2.0 je ponudio ograničenu podršku za funkcionalno programiranje kroz [[funkcije prve klase]] i zatvaranja u formi nepoznatih delegata. C# 3.0 proširena podrška za funkcionalno programiranje sa predstavljanjem lahkih sintaksi za lambda ekspresije, metode ekstenzija, ili sintaksa liste poimanja u obliku jezika &quot;upita poimanja&quot;.

== Zajednički tip sistema ==
C# ima ''unificirani tip sistema''. On se zove [[Common Type System]] (CTS).&lt;ref name=&quot;insidecsharpp2ch4&quot;&gt;{{cite book| last = Archer| first = Tom| title = Inside C#| year = 2001| publisher = Microsoft Press|location=Redmond, Washington|isbn=0-7356-1288-9|chapter=Part 2, Chapter 4: The Type System}}&lt;/ref&gt;

Unificirani tip sitema pokazuje da svi tipovi, uključujući primitive kao što su integeri, su podklase klase {{C sharp|System.Object}} . Npr. svaki tip nasljeđuje {{C sharp|ToString()}} metodu.

=== Kategorije tipova podataka ===
CTS odvaja tipove podataka u dvije kategorije:&lt;ref name=&quot;insidecsharpp2ch4&quot; /&gt;

# Referentni (''reference types'')
# Vrijednosni (''value types'')

Instance tipova value nemaju referentni identitet niti referentnu usporednu semantiku - poređenja jednakosti i nejednakosti za vrijednosne tipove porede stvarne tipove podataka sa instancama, sve dok se prateći operatori ne preopterete. Vrijednosni tipovi su izvedeni iz {{C sharp|System.ValueType}}, uvijek imaju default vrijednost, a mogu uvijek biti kreirani i kopirani. Neka ostala ograničenja na vrijednosne tipove su ta da oni ne mogu biti izvedeni jedni iz drugih (ali mogu implementirati interfejse) i ne mogu imati izričit default (besparametarski) konstruktor. Primjeri vrijednosnih tipova su svi primitivni tipovi, kao {{C sharp|int}} (potpisani 32-bitni cijeli broj), {{C sharp|float}} (32-bitni IEEE floating-point broj), {{C sharp|char}} (16-bitni Unicode kodna jedinica), te {{C sharp|System.DateTime}} (identificira specifičnu tačku u vremenu sa preciznošću u nanosekundama). Ostali primjeri su {{C sharp|enum}} (enumeracije) i {{C sharp|struct}} (korisnički definisane strukture).

U kontrastu, referentni tipovi imaju pojam referentnog identiteta - svaka instanca referentnog tipa je sama po sebi različita od svake druge instance, čak iako su podaci unutar obje instance jednaki. Ovo se reflektira u zadatim poređenjima jednakosti i nejednakosti za referentne tipove, što se ispituje za referentne radije nego strukturnu jednakost, sve dok se prateći operatori ne preopterete (kao što je slučaj za {{C sharp|System.String}}). Generalno, nije uvijek moguće kreirati instancu referentnog tipa, niti kopirati postojeću instancu, ili obaviti vrijednosnu usporedbu na dvije postojeće instance, ipak specifični referentni tipovi mogu omogućiti takve servise izlaganjem javnog konstruktora ili implementiranjem pratećeg interfejsa (kao što su {{C sharp|ICloneable}} i {{C sharp|IComparable}}). Primjeri referentnih tipova su {{C sharp|object}} (konačna bazna klasa za sve ostale C# klase), {{C sharp|System.String}} (string od Unicode znakova), i {{C sharp|System.Array}} (bazna klasa za sve C# nizove).

Obje kategorije tipova su proširive sa korisnički definiranim tipovima.

=== Boxing i unboxing ===
Primjer:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
int foo = 42;         // vrijednosni tip
object bar = foo;     // foo je boxiran u bar
int foo2 = (int)bar;  // deboxiran u vrijednosni tip
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== Biblioteke ==
Pojedinosti C# navode minimalni skup biblioteka klasa i tipova za koje se očekuje da ih kompajler ima dostupne. U praksi, C# je najčešće korišten sa nekim implementacijama iz [[Common Language Infrastructure]] (CLI), što je standardizirano kao ECMA-335 ''Common Language Infrastructure (CLI)''.

== Primjeri ==
Slijedi veoma jednostavan C# program, verzija klasičnog &quot;[[Hello world]]&quot; primjera:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
using System;

class Program
{
    static void Main()
    {
        Console.WriteLine(&quot;Selam, svijete!&quot;);
    }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Efekt je da se piše ispisuje tekst na izlazu konzole:

 Selam, svijete!

Svaka linija ima svrhu:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
using System;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Linija koda iznad govori kompajleru da koristi klasu &lt;code&gt;System&lt;/code&gt; kao prefiks za tipove korištene u izvornom kodu. U ovom slučaju, kada kompajler vidi korištenje koda &lt;code&gt;Console&lt;/code&gt; kasnije u izvornom kodu, on pokušava naći tip zvani &lt;code&gt;Console&lt;/code&gt;, prvo u trenutnoj montaži, koju prate sve referencirane montaže. U ovom slučaju kompajler ne uspijeva naći takav tip, pošto je ime tipa ustvari &lt;code&gt;System.Console&lt;/code&gt;. Kompajler tada pokušava naći tip zvani &lt;code&gt;System.Console&lt;/code&gt; korištenjem kodnog &lt;code&gt;System&lt;/code&gt; prefiksa iz tvrdnje {{C sharp|using}}, i ovoga puta uspijeva. Tvrdnja {{C sharp|using}} dopušta programeru da iskaže sve prefikse kandidata da koriste tokom kompajliranja umjesto korištenja uvijek punih imena tipova.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
class Program
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Iznad se nalazi [[Klasa (računarstvo)|definicija klase]]. Sve između pratećeg para zagrada opisuje {{C sharp|Program}}.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
static void Main()
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ovo deklariše člana klase metode gdje program počinje pokretanje. .NET runtime poziva {{C sharp|Main}} metodu. (Napomena: {{C sharp|Main}} može također biti pozvana svejedno odakle, kao iz neke druge metode, npr. iz druge metode {{C sharp|Program}}.) [[Static (ključna riječ)|{{C sharp|static}} riječ]] pravi metodu dostupnu bez instance {{C sharp|Program}}. Svaka konzolne aplikacije metoda {{C sharp|Main}} ulazna tačka mora biti deklarisana {{C sharp|static}} (statičnom). U suprotnom, program bi zahtijevao instancu, ali bilo koja instanca zahtijeva program. Da se zaobiđe ta nerješiva [[kružna zavisnost]], C# kompajleri koji procesiraju [[konzolna aplikacija|konzolne aplikacije]] (kao ova iznad) pokazuje grešku, ako nema {{C sharp|static Main}} metode. Riječ {{C sharp|void}} deklariše da {{C sharp|Main}} nema vraćajuću vrijednost (return).

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
Console.WriteLine(&quot;Selam, svijete!&quot;);
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ova linija ispisuje izlaz. {{C sharp|Console}} je statična klasa u {{C sharp|System}} imenskom prostoru. Omogućava interfejs ka standardnom ulazu, izlaz, i tokove greške za konzolne aplikacije. Program poziva {{C sharp|Console}} metodu {{C sharp|WriteLine}}, koja prikazuje na konzoli liniju s argumentom, string {{C sharp|&quot;Selam, svijete!&quot;}}.

Grafički ([[GUI]]) primjer:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;CSharp&quot;&gt;
using System.Windows.Forms;

class Program
{
    static void Main()
    {
        MessageBox.Show(&quot;Selam, svijete!&quot;);
    }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ovaj primjer je sličan prethodnom, osim što generiše [[dijaloški okvir]] koji sadrži poruku &quot;Selam, svijete!&quot; umjesto pisanja istog u konzoli.

== Standardizacija i licenciranje ==
U augustu 2000, Microsoft, Hewlett-Packard i [[Intel]] kosponzorirale su podnošenje specifikacija za C# kao i za Common Language Infrastructure (CLI) organizaciji za standardizaciju [[Ecma International]].
U decembru 2001, ECMA je izdala ECMA-334 ''C# Language Specification''. C# je postao [[International Organization for Standardization|ISO]] standard u 2003. godini (ISO/IEC 23270:2003 - ''Information technology — Programming languages — C#''). ECMA je prethodno usvojila ekvivalentne specifikacije kao 2. izdanje za C#, u decembru 2002.

U junu 2005, ECMA je odobrila izdanje 3 za C# specifikacije, i nadograđenu ECMA-334. Dodaci uključuju parcijalne klase, anonimne metode, nulabilne tipove, i [[Generičko programiranje|generike]] (nešto slično C++ [[šablon (programiranje)|šablonima]]).

U julu 2005, ECMA je priložila standarde i vezane TRove za ISO/IEC JTC 1 preko ovog drugog Fast-Track procesa. Ovaj proces obično uzima 6–9 mjeseci.

Definicija C# jezika i [[Common Language Infrastructure|CLI]] su standardizirani pod [[International Organization for Standardization|ISO]] i [[Ecma]] standardima koji pridaju zaštitu [[Reasonable and Non Discriminatory Licensing|razložnog i nediskriminirajućeg licenciranja]] od tvrdnji patenta.

Microsoft se složio s tim da ne tuži razvojne programere otvorenog koda radi kršenja patenta u neprofitnim projektima za dio frameworka kojeg pokriva OSP.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.microsoft.com/interop/principles/osspatentpledge.mspx| title = Patent Pledge for Open Source Developers}}&lt;/ref&gt; Microsoft se je također složio da ne forsira patente vezane za [[Novell]] proizvode protiv plaćajućih korisnika Novella&lt;ref&gt;{{cite web
 | url = http://www.microsoft.com/interop/msnovellcollab/patent_agreement.mspx
 | title = Patent Cooperation Agreement - Microsoft &amp; Novell Interoperability Collaboration
 | date = 2. 11. 2006
 | publisher = [[Microsoft]]
 | access-date  = 5. 7. 2009
 | quote = Microsoft, on behalf of itself and its Subsidiaries (collectively &quot;Microsoft&quot;), hereby covenants not to sue Novell's Customers and Novell's Subsidiaries' Customers for infringement under Covered Patents of Microsoft on account of such a Customer's use of specific copies of a Covered Product as distributed by Novell or its Subsidiaries (collectively &quot;Novell&quot;) for which Novell has received Revenue (directly or indirectly) for such specific copies; provided the foregoing covenant is limited to use by such Customer (i) of such specific copies that are authorized by Novell in consideration for such Revenue, and (ii) within the scope authorized by Novell in consideration for such Revenue.
}}&lt;/ref&gt; sa izuzetkom na listu proizvoda koje eksplicitno ne spominju C#, .NET ili Novellove implementacije .NET-a ([[Mono (softver)|The Mono Project]]).&lt;ref&gt;{{cite web
 | url = http://www.microsoft.com/interop/msnovellcollab/definitions2.aspx
 | title = Definitions
 | date = 2. 11. 2006
 | publisher = [[Microsoft]]
 | access-date  = 5. 7. 2009
}}&lt;/ref&gt;

== Implementacije ==
Izvorni kompajler za C# je [[Microsoft Visual C Sharp|Microsoft Visual C#]], koji je zatvorenog koda.

Microsoft vodi razvoj novog kompajlera [[Softver otvorenog koda|otvorenog koda]] za C# i skup alata, prethodnog kodnog imena &quot;[[Microsoft Roslyn|Roslyn]]&quot;. Kompajler, koji je potpuno pisan u [[upravljani kod|upravljanom kodu]] (C#), bio je otvoren i funkcionalno obrađen kao API. To omogućava razvojnim programerima kreiranje refaktoringa i dijagnostičke alate.

Ostali C# kompajleri postoje, često sadržavajući implementaciju CLI i .NET biblioteka klasa sve do .NET 2.0:
* [[Mono (software)|Mono]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mono-project.com/Compatibility |title=Compatibility - Mono |publisher=Mono-project.com |date=19. 12. 2011 |access-date=4. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
* [[DotGNU]]
* Rotor project

== Također pogledajte ==
* [[Java (programski jezik)|Java]]
* [[C++]]
* [[Objektno-orijentirano programiranje]]

== Bilješke ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{Reflist|2|refs=
&lt;ref name=&quot;dynamic&quot;&gt;{{cite web |url = http://code.msdn.microsoft.com/csharpfuture/Release/ProjectReleases.aspx?ReleaseId=1686 |title = New features in C# 4.0 |first = Mads |last = Torgersen |date = 27. 10. 2008 |publisher = [[Microsoft]] |access-date = 28. 10. 2008 |archive-date = 3. 1. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120103195731/http://code.msdn.microsoft.com/csharpfuture/Release/ProjectReleases.aspx?ReleaseId=1686 |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;influenced by CPP&quot;&gt;{{cite journal |last = Naugler |first = David |date=maj 2007 |title       = C# 2.0 for C++ and Java programmer: conference workshop |journal = Journal of Computing Sciences in Colleges |volume = 22 |issue = 5 |quote = Although C# has been strongly influenced by Java it has also been strongly influenced by C++ and is best viewed as a descendant of both C++ and Java.}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;influenced by op&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.computerworld.com.au/article/261958/a-z_programming_languages_c_/?pp=7 |title = The A-Z of Programming Languages: C# |date = 1. 10. 2008 |publisher = [[Computerworld]] |first = Naomi |last = Hamilton |access-date = 12. 2. 2010 |quote = We all stand on the shoulders of giants here and every language builds on what went before it so we owe a lot to C, C++, Java, Delphi, all of these other things that came before us. ([[Anders Hejlsberg]]) |archive-date = 24. 3. 2010 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100324124903/http://www.computerworld.com.au/article/261958/a-z_programming_languages_c_/?pp=7 |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;influenced&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.barrycornelius.com/papers/java5/onefile/ |title = Java 5 catches up with C# |date = 1. 12. 2005 |publisher  = [[University of Oxford]] Computing Services |first = Barry |last = Cornelius |access-date = 18. 6. 2014 |quote = In my opinion, it is C# that has caused these radical changes to the Java language. ([[Barry Cornelius]]) }}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:IEC standardi]]
[[Kategorija:ISO standardi]]
[[Kategorija:Američki izumi]]</text>
      <sha1>b9fi41xg1cq94ncdfmpzontj1hfxm6l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AC Milan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20847</id>
    <revision>
      <id>3849150</id>
      <parentid>3809944</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27943" sha1="tokfo1avglvo4xs06bturmkvja37t19" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #000000
| Boja2             = #FB090B
| Ime kluba         = AC Milan
| Puno ime          = Associazione Calcio Milan
| Grb               = Logo of AC Milan.svg
| veličina_grba     = 100 px
| Nadimak           = ''i Rossoneri'' (crveno-crni)&lt;br/&gt;''il Diavolo'' (vrag) &lt;br/&gt; ''Casciavit'' ([[lombardski jezik|lomb.]] ''&quot;Šarafcigeri&quot;'')
| Osnovan           = 16. 12. 1899.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = {{ZD|ITA}} [[Milano]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Italijanski nogometni savez|FIGC]]
| Konfederacija     = [[UEFA]]
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[San Siro]]
| Kapacitet         = 75.923
| Vlasnik kluba     = RedBird Capital Partners (99,93%)&lt;ref&gt;{{cite web |title= RedBird Capital Partners completes acquisition of AC Milan |url= https://www.acmilan.com/en/news/articles/club/2022-08-31/redbird-capital-partners-completes-acquisition-of-ac-milan |website= acmilan.com |date= 31. 8. 2022 |access-date= 1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Relazione e bilancio al 30 giugno 2019 |url= https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |page=14 |publisher= AC Milan |date= 18. 10. 2019 |language= italijanski |access-date= 10. 10. 2020 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201022234241/https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt; Mali dioničari (0,07%)
| Predsjednik kluba = [[Paolo Scaroni]]
| Trener            = {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]]
| Uspjesi           = 50 trofeja
| Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×19'''&lt;br/&gt;[[Italijanski superkup]] '''×8'''&lt;br/&gt;[[Italijanski kup]] '''×5'''
| Evropski kupovi   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×7'''&lt;br/&gt;[[UEFA Superkup]] '''×5'''&lt;br/&gt;[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×3'''&lt;br/&gt;[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] '''×2'''&lt;br/&gt;[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×1'''
| Adresa            = Via Filippo Turati 3 &lt;br/&gt; 20121 Milano
| Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Serie A 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.acmilan.com/ acmilan.com]
| Trenutna sezona   = [[Datoteka: Soccerball_current_event.svg|40px]] [[AC Milan – sezona 2026/2027.|2026/27.]]
| uzorak_lr1   = _milan2526h
| uzorak_t1    = _milan2526h
| uzorak_dr1   = _milan2526h
| uzorak_š1    = _milan2526h
| uzorak_č1    = _milan2526hl
| lijeva ruka1 = 000000
| tijelo1      = 000000
| desna ruka1  = 000000
| šorc1        = 000000
| čarape1      = 000000
| uzorak_lr2   = _acmilan2526a
| uzorak_t2    = _acmilan2526a
| uzorak_dr2   = _acmilan2526a
| uzorak_š2    = _acmilan2526a
| uzorak_č2    = _blacktop
| lijeva ruka2 = 
| tijelo2      = 
| desna ruka2  = 
| šorc2        = 
| čarape2      = 
| uzorak_lr3   = _acmilan2526t
| uzorak_t3    = _milan2526t
| uzorak_dr3   = _acmilan2526t
| uzorak_š3    = _acmilan2526t
| uzorak_č3    = _milan2526tl
| lijeva ruka3 = fad76a
| tijelo3      = fad76a
| desna ruka3  = fad76a
| šorc3        = fad76a
| čarape3      = fad76a
}}
'''Associazione Calcio Milan''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]]. Boje kluba od osnivanja su crvena i crna, pa je širom [[Italija|Italije]] i [[Evropa|Evrope]] poznat pod nadimkom ''rossoneri'' (&quot;crveno-crni&quot;). Nakon [[Real Madrid CF|Real Madrida]] najuspješniji je klub na evropskoj sceni sa sedam osvojenih titula [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] iz deset finala. Također, u Italiji je treći klub po broju titula prvaka (''scudetto'') – 19 (jedna manje od [[Derby della Madonnina|gradskog rivala]] [[FC Inter Milano|Intera]]), uz pet osvojenih [[Italijanski kup|kupova Italije]] i osam [[Italijanski superkup|superkupova]] (koliko i Inter). Bio je član organizacije [[G-14]] do njenog raspuštanja.

== Historija ==
=== Osnivanje, prvi trofeji i odvajanje Intera ===
AC Milan osnovali su [[Engleska|engleski]] aristokrati koji su živjeli i radili u Milanu pod imenom ''Milan Cricket and Football Club''. Prvi predsjednik i jedan od osnivača bio je [[UK|britanski]] vicekonzul u Milanu, [[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]. Za nogometnu sekciju kluba brinuo se [[David Allison (nogometaš)|David Allison]]. Za boje tima izabrane su crvena, kako bi dočarala vatru i hrabrost osnivača, i crna, da bi pokazala snagu i strah kod protivnika.

Prvi trofej osvojen je već sljedeće godine, u januaru 1900. Milan je osvojio Kraljevski kup (''Medaglia del Re''). Prekinuvši niz [[Genoa CFC|Genoe]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901.]] osvojen je i prvi naslov prvaka, a isti uspjeh ponovljen je [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906.]] i [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907.]]

Godine 1908, zbog nesuglasica u vezi s dovođenjem stranaca u ekipu, grupa dotadašnjih igrača Milana odlazi iz kluba i formira vlastiti pod nazivom [[FC Inter Milano|FC Internazionale Milano]], poznatiji kao Inter.

Po dolasku [[Fašizam|fašista]] na vlast u [[Italija|Italiji]] mijenja se [[Engleski jezik|englesko]] ime kluba u italijansko (''Associazione Calcio Milano''). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub mijenja samo posljednju riječ (''Milano'' u ''Milan''), želeći odati poštovanje svojim engleskim osnivačima.

=== Gre-No-Li ===
Period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježio je [[Šveđani|švedski]] trojac nazvan [[Gre-No-Li]], prema prvim slovima prezimena [[Gunnar Gren|Gunnara Grena]], [[Gunnar Nordahl|Gunnara Nordahla]] i [[Nils Liedholm|Nilsa Liedholma]], koji su uz Italijane [[Lorenzo Buffon|Lorenza Buffona]] i [[Cesare Maldini|Cesarea Maldinija]] Milan doveli do četiri ''scudetta'' ([[Serie A 1950/1951.|1951]], [[Serie A 1954/1955.|1955]], [[Serie A 1956/1957.|1957.]] i [[Serie A 1958/1959.|1959]]).

Nakon Šveđana sudbinu Milana opet je krojio [[Italijani|Italijan]], trener [[Nereo Rocco]]. Autor ''[[catenaccio|catenaccia]]'', uz igrače poput [[Gianni Rivera|Rivere]] i [[José Altafini|Altafinija]], u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63.]] prvi je put osvojio [[Kup evropskih šampiona]], a uspjeh je ponovio u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1969/70.]] Veći uspjeh na domaćoj sceni izostao je, djelomično i zbog snage gradskog rivala Intera, koji je u tim godinama redovno osvajao titule.

U sljedećim godinama Milan se borio za 10. titulu, ali 1980. godine, nakon velikog [[Totonero 1980.|skandala]] i dokazane umiješanosti u namještanje utakmica, zajedno s [[SS Lazio|Laziom]] izbačen je u [[Serie B]], koju odmah sljedeće sezone osvaja te se vraća u Serie A. Slijedila je najslabija sezona u historiji kluba te Milan opet ispada u Serie B.

=== Berlusconijeva era ===
Nakon nekoliko loših sezona u kojima je Milan igrao u Serie A, ali bez većeg uspjeha, klub kupuje medijski magnat [[Silvio Berlusconi]]. U svojoj prvoj sezoni dovodi za trenera [[Arrigo Sacchi|Arriga Sacchija]], a među novim igračima našli su se [[Marco van Basten]], [[Frank Rijkaard]], [[Ruud Gullit]], [[Roberto Donadoni]] i [[Carlo Ancelotti]]. Značajno pojačana ekipa u sljedećim sezonama osvaja titulu prvaka i Ligu prvaka dvije godine zaredom.

Nakon odlaska Sacchija za trenera dolazi [[Fabio Capello]]. S njim na čelu klub osvaja tri titule prvaka zaredom (1992–1994) i nastupa u tri finala Lige prvaka (porazi od [[Olympique de Marseille|Marseillea]] i [[AFC Ajax|Ajaxa]], te pobjeda 4:0 nad [[FC Barcelona|Barcelonom]]). S igračima poput [[Paolo Maldini|Paola Maldinija]], [[Franco Baresi|Franca Baresija]], [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]], [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[George Weah|Georgea Weaha]] i [[Roberto Baggio|Roberta Baggia]] Capello je napravio niz od 58 utakmica bez poraza i tako zaključio svoju eru osvojivši 15. ''scudetto'' za Milan.

== Ekipa ==
''Zaključno s 12. 2. 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web |title=First Team 2019/20 |url=http://www.acmilan.com/en/team/first-team |website= acmilan.com |access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Pietro Terracciano]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=EKV|ime=[[Pervis Estupiñán]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ITA|ime=[[Samuele Ricci]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BEL|ime=[[Koni De Winter]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=MEX|ime=[[Santiago Giménez]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ENG|ime=[[Ruben Loftus-Cheek]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NJE|ime=[[Niclas Füllkrug]] ''(na posudbi iz [[West Ham United FC|West Hama]])''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=POR|ime=[[Rafael Leão]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SAD|ime=[[Christian Pulišić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=HRV|ime=[[Luka Modrić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Mike Maignan]]|ostalo=[[kapiten (nogomet)|kapiten]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=FRA|ime=[[Christopher Nkunku]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Youssouf Fofana (francuski nogometaš)|Youssouf Fofana]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ENG|ime=[[Fikayo Tomori]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠVI|ime=[[Zachary Athekame]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=NJE|ime=[[David Odogu]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ŠVI|ime=[[Ardon Jashari]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=SRB|ime=[[Strahinja Pavlović]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Davide Bartesaghi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Matteo Gabbia]]||ostalo=[[kapiten (nogomet)|vicekapiten]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=56|nac=BEL|ime=[[Alexis Saelemaekers]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Torriani]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

=== Na posudbi ===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Filippo Terracciano]] ''(u [[US Cremonese|Cremoneseu]] do 30. 6. 2026)''|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ALŽ|ime=[[Ismaël Bennacer]] ''(u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagrebu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Warren Bondo]] ''(u [[US Cremonese|Cremoneseu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Alphadjo Cissè]] ''(u [[US Catanzaro 1929|Catanzaru]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Christian Comotto]] ''(u [[Spezia Calcio|Speziji]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠVE|ime=[[Maximilian Ibrahimović]] ''(u [[AFC Ajax|Ajaxu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SAD|ime=[[Yunus Musah]] ''(u [[Atalanta BC|Atalanti]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Tommaso Pobega]] ''(u [[Bologna FC 1909|Bologni]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Kevin Zeroli]] ''(u [[SS Juve Stabia|Juve Stabiji]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Francesco Camarda]] ''(u [[US Lecce|Lecceu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NGR|ime=[[Samuel Chukwueze]] ''(u [[Fulham FC|Fulhamu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Colombo]] ''(u [[Genoa CFC|Genoi]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠPA|ime=[[Álvaro Morata]] ''(u [[Como 1907|Comu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Diego Sia]] ''(u [[CD Mirandés|Mirandésu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

&lt;!-- 
=== Suvlasništvo ===
:''Ovo su igrači koji su prebačeni u drugi klub, ali Milan i dalje zadržava pravo učešća u njihovim ugovorima (npr, 50% vlasničkih prava).''
{{Nogometna ekipa početak}}

{{Nogometna ekipa kraj}}
!--&gt;

=== Omladinski tim(ovi) ===
{{Glavni|AC Milan Primavera}}

=== Ženski nogomet ===
{{Glavni|AC Milan (žene)}}

=== Poznati igrači ===
''Za spisak svih Milanovih igrača sa 100 ili više nastupa pogledajte [[Spisak igrača AC Milana]]''. &lt;br/&gt;
''Za spisak svih Milanovih igrača koji su bili pozvani za reprezentaciju pogledajte [[AC Milan i nogometna reprezentacija Italije]]''.

=== Povučeni brojevi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
|-   
! style=&quot;width:30px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Br.
! style=&quot;width:125px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Igrač
! style=&quot;width:100px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Država
! style=&quot;width:150px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Pozicija
! style=&quot;width:120px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Debi za AC Milan
! style=&quot;width:120px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Posljednji nastup
! style=&quot;width:25px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Ref.
|-
| &lt;big&gt;'''3'''&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;&lt;/big&gt;
| align=left| [[Paolo Maldini]]
| align=left| {{ZID|Italija}}
| [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centarhalf|Centarhalf]]/[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Bek|Lijevi bek]]
| 25. 1. 1985.
| 31. 5. 2009.
| &lt;ref name=&quot;brojevi&quot;&gt;{{cite web| authors = Scott Murray, Paolo Bandini |url = http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/27/football-the-knowledge-retired-shirts |title = &quot;Which clubs have retired shirt numbers?&quot; |work= [[The Guardian]] |date = 27. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
| &lt;big&gt;'''6'''&lt;/big&gt;
| align=left| [[Franco Baresi]]
| align=left| {{ZID|Italija}}
| [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Libero|Libero]]
| 23. 4. 1978.
| 1. 6. 1997.
| &lt;ref name=&quot;brojevi&quot;/&gt;
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Broj može biti vraćen u upotrebu za jednog od njegova dva sina u slučaju da bilo koji od njih zaigra za AC Milan na profesionalnom nivou.

== Stručni štab ==
''Zaključno s 8. 7. 2025.''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Pozicija
! Ime
|-
| Trener
| {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]]
|-
| Pomoćni trener
| {{ZD|ITA}} [[Marco Landucci]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | Tehnički asistenti
| {{ZD|ITA}} [[Maurizio Trombetta]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Aldo Dolcetti]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Bernardo Corradi]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Francesco Magnanelli]]
|-
| Analitičar utakmica
| {{ZD|ITA}} Simone Bottitta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Treneri golmana
| {{ZD|ITA}} Claudio Filippi
|-
| {{ZD|ITA}} Daniele Borri
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Fitnes-treneri
| {{ZD|ITA}} Andrea Riboli
|-
| {{ZD|ITA}} Simone Folletti
|-
| Fizioterapeut
| {{ZD|ITA}} Stefano Grani
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Posmatrači
| {{ZD|ITA}} [[Roberto Bosco]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Emilio Doveri]]
|-
| Glavni ljekar
| {{ZD|ITA}} Stefano Mazzoni
|-
| Sportski naučnik
| {{ZD|ITA}} Marco Luison
|-
| Sportski direktor
| {{ZD|ALB}} [[Igli Tare]]
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|FRA}} Geoffrey Moncada
|-
| Izvršni asistent
| {{ZD|NJE}} Hendrik Almstadt
|-
| Menadžer akademije
| {{ZD|ITA}} Vincenzo Vergine
|}

== Predsjednici i treneri ==
=== Predsjednici ===
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
{|
|-
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|[[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]
|align=left|1899–1909.
|-
|align=left|Giannino Camperio
|align=left|1909.
|-
|align=left|Piero Pirelli
|align=left|1909–1928.
|-
|align=left|Luigi Ravasco
|align=left|1928–1930.
|-
|align=left|Mario Bernazzoli
|align=left|1930–1933.
|-
|align=left|Luigi Ravasco
|align=left|1933–1935.
|-
|align=left|Pietro Annoni
|align=left|1935.
|-
|align=left|Pietro Annoni &lt;br/&gt; G. Lorenzini &lt;br/&gt; Rino Valdameri
|align=left|1935–1936.
|-
|align=left|Emilio Colombo
|align=left|1936–1939.
|-
|align=left|Achille Invernizzi
|align=left|1939–1940.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|Umberto Trabattoni
|align=left|1940–1944.
|-
|align=left|[[Antonio Busini]]
|align=left|1944–1945.
|-
|align=left|Umberto Trabattoni
|align=left|1945–1954.
|-
|align=left|Andrea Rizzoli
|align=left|1954–1963.
|-
|align=left|Felice Riva
|align=left|1963–1965.
|-
|align=left|Federico Sordillo
|align=left|1965–1966.
|-
|align=left|Franco Carraro
|align=left|1967–1971.
|-
|align=left|Federico Sordillo
|align=left|1971–1972.
|-
|align=left|Albino Buticchi
|align=left|1972–1975.
|-
|align=left|Bruno Pardi
|align=left|1975–1976.
|-
|align=left|Vittorio Duina
|align=left|1976–1977.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|Felice Colombo
|align=left|1977–1980.
|-
|align=left|Gaetano Morazzoni
|align=left|1980–1982.
|-
|align=left|Giuseppe Farina
|align=left|1982–1986.
|-
|align=left|Rosario Lo Verde
|align=left|1986.
|-
|align=left|[[Silvio Berlusconi]]
|align=left|1986–2004.
|-
|align=left|''Predsjednička komisija''
|align=left|2004–2006.
|-
|align=left|Silvio Berlusconi
|align=left|2006–2008.
|-
|align=left|''Predsjednička komisija''
|align=left|2008–2012.
|-
|align=left| Silvio Berlusconi
|align=left|2012–2017.
|-
|align=left| [[Li Yonghong]]
|align=left|2017–2018.
|-
|align=left| [[Paolo Scaroni]]
|align=left|2018–
|}
|}
&lt;/div&gt;

=== Treneri ===
{{Glavni|Spisak trenera AC Milana}}
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
{|
|-
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Kilpin]]
|align=left|1900–1908.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Daniele Angeloni
|align=left|1906–1907.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija''
|align=left|1907–1910.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giovanni Camperio
|align=left|1910–1911.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija''
|align=left|1911–1914.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda
|align=left|1915–1922.
|-
|align=left|{{ZD|Austrija}} Ferdi Oppenheim
|align=left|1922–1924.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Vittorio Pozzo]]
|align=left|1924–1926.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda
|align=left|1926.
|-
|align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Burgess]]
|align=left|1926–1928.
|-
|align=left|{{ZD|Austrija}} Engelbert König
|align=left|1928–1931.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás
|align=left|1931–1933.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]]
|align=left|1933–1934.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]]
|align=left|1934–1937.
|-
|align=left|{{ZD|Engleska}} [[William Garbutt]]
|align=left|1937.
|-
|align=left|{{ZD|Austrija}} [[Hermann Felsner]] &lt;br/&gt; {{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás
|align=left|1937–1938.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]]
|align=left|1938–1940.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Guido Ara]] &lt;br/&gt; {{ZD|Italija|1861}} [[Antonio Busini]]
|align=left|1940–1941.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Mario Magnozzi
|align=left|1941–1943.
|- 
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giuseppe Santagostino
|align=left|1943–1945.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]]
|align=left|1945–1946.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Bigogno]]
|align=left|1946–1949.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Lajos Czeizler]]
|align=left|1949–1952.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Gunnar Gren]]
|align=left|1952.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Mario Sperone]]
|align=left|1952–1953.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Béla Guttmann]]
|align=left|1953–1954.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Antonio Busini]]
|align=left|1954.
|-
|align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Hector Puricelli]]
|align=left|1954–1956.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Viani]]
|align=left|1957–1960.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Paolo Todeschini
|align=left|1960–1961.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1961–1963.
|-
|align=left|{{ZD|Argentina}} [[Luis Carniglia]]
|align=left|1963–1964.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|1963–1966.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Giovanni Cattozzo
|align=left|1966.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Arturo Silvestri
|align=left|1966–1967.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1966–1972.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]]
|align=left|1973–1974.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]]
|align=left|1974.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Gustavo Giagnoni]]
|align=left|1974–1975.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1975.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Paolo Barison]]
|align=left|1975–1976.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]]
|align=left|1976.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Giuseppe Marchioro
|align=left|1976–1977.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1977.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|1977–1979.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Massimo Giacomini
|align=left|1979–1981.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]]
|align=left|1981.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Luigi Radice]]
|align=left|1981–1982.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]]
|align=left|1982.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Francesco Zagatti
|align=left|1982.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Ilario Castagner
|align=left|1982–1984.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]]
|align=left|1984.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|1984–1987.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1987.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]]
|align=left|1987–1991.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1991–1996.
|-
|align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Oscar Tabárez]]
|align=left|1996.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giorgio Morini]]
|align=left|1996–1997.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]]
|align=left|1997.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1997–1998.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Alberto Zaccheroni]]
|align=left|1998–2001.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] &lt;br/&gt; {{ZD|Italija}} [[Mauro Tassotti]]
|align=left|2001.
|-
|align=left|{{ZD|Turska}} [[Fatih Terim]]
|align=left|2001.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Carlo Ancelotti]]
|align=left|2001–2009.
|-
|align=left|{{ZD|Brazil}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]]
|align=left|2009–2010.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]]
|align=left|2010–2014.
|-
|align=left|{{ZD|Holandija}} [[Clarence Seedorf]]
|align=left|2014.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Filippo Inzaghi]]
|align=left|2014–2015.
|-
|align=left|{{ZD|Srbija}} [[Siniša Mihajlović]]
|align=left|2015–2016.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Cristian Brocchi]]
|align=left|2016.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Vincenzo Montella]]
|align=left|2016–2017.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Gennaro Gattuso]]
|align=left|2017–2019.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Marco Giampaolo]]
|align=left|2019.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Stefano Pioli]]
|align=left|2019–2024.
|-
|align=left|{{ZD|Portugal}} [[Paulo Fonseca]]
|align=left|2024.
|-
|align=left|{{ZD|Portugal}} [[Sérgio Conceição]]
|align=left|2024–2025.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]]
|align=left|2025–
|}
|}
&lt;/div&gt;

== Uspjesi ==
=== Trofeji ===
==== Nacionalni ====
*'''[[Serie A]]''': '''19'''
** [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907]], [[Serie A 1950/1951.|1950/51]], [[Serie A 1954/1955.|1954/55]], [[Serie A 1956/1957.|1956/57]], [[Serie A 1958/1959.|1958/59]], [[Serie A 1961/1962.|1961/62]], [[Serie A 1967/1968.|1967/68]], [[Serie A 1978/1979.|1978/79]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] &lt;br/&gt; [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92]], [[Serie A 1992/1993.|1992/93]], [[Serie A 1993/1994.|1993/94]], [[Serie A 1995/1996.|1995/96]], [[Serie A 1998/1999.|1998/99]], [[Serie A 2003/2004.|2003/04]], [[Serie A 2010/2011.|2010/11]], [[Serie A 2021/2022.|2021/22.]]
*'''[[Serie B]]''': '''2'''
** [[Serie B 1980/1981.|1980/81]], [[Serie B 1982/1983.|1982/83.]]
*'''[[Italijanski kup]]''': '''5'''
** [[Italijanski kup 1966/1967.|1966/67]], [[Italijanski kup 1971/1972.|1971/72]], [[Italijanski kup 1972/1973.|1972/73]], [[Italijanski kup 1976/1977.|1976/77]], [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]]
*'''[[Italijanski superkup]]''': '''8''' 
** [[Italijanski superkup 1988.|1988]], [[Italijanski superkup 1992.|1992]], [[Italijanski superkup 1993.|1993]], [[Italijanski superkup 1994.|1994]], [[Italijanski superkup 2004.|2004]], [[Italijanski superkup 2011.|2011]], [[Italijanski superkup 2016.|2016.]], [[Italijanski superkup 2024.|2024.]]

==== Međunarodni ====
*'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''': '''7'''
**[[UEFA Kup šampiona 1962/1963.|1962/63]], [[UEFA Kup šampiona 1968/1969.|1968/69]], [[UEFA Kup šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[UEFA Kup šampiona 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993/94]], [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07.]]
*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''': '''2'''
** [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|1967/1968]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|1972/73.]]
*'''[[UEFA Superkup]]''': '''5'''
** [[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 1990.|1990]], [[UEFA Superkup 1994.|1994]], [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]]
*'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''': '''3'''
**[[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969]], [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989]], [[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|1990]].
*'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]''': '''1'''
** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|A.C. Milan}}
* {{službeni sajt|http://www.acmilan.com}} {{it simbol}} {{en simbol}} {{simboli jezika|kin|kineski}}
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50058/profile/index.html AC Milan] na ''UEFA.com''
* [http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html AC Milan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927201949/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html |date=27. 9. 2014}} na ''FIFA.com''
* [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/milan AC Milan] na ''legaseriea.it''

{{AC Milan - klub}}
{{Serie A}}
{{Originalni klubovi u Seriji A}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = AC Milan u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}
{{EUK}}
}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:AC Milan|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.|Milan]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Milan]]
[[Kategorija:Sport u Milanu|Milan]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Milan]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Milan]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Milan]]</text>
      <sha1>tokfo1avglvo4xs06bturmkvja37t19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bluz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23562</id>
    <revision>
      <id>3849152</id>
      <parentid>3746468</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:35:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11093" sha1="cwu1zf8f7z26pvxaa5pbsh47ikdzll1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Bluz''' je [[vokalna muzika|vokalni]] i [[instrumentalna muzika|instrumentalni]] oblik muzike, koji svoje korijene ima u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] muzici [[19. vijek]]a. Prvih desetljeća [[20. vijek|prošlog vijeka]] izlazi iz anonimnosti i prodire u šire krugove [[Sjedinjene Američke Države|američke]] i kasnije svjetske [[kultura|kulture]].

== Historija ==
[[Datoteka:Handys Memphis Orchestra 1918.jpg|mini|W. C. Handy sa svojim 1918 Memphis Orchestra - Handy je u pozadini sa brkovima, drži trubu.]]
Prvi opisi bluza mogu se pronaći tek u tekstovima [[putopisac]]a, koji su na putovanjima američkim jugom opisivali pjesme [[Afroamerikanac]]a, koji su uz tu [[ritam|ritmičku]] muziku sebi olakšavali rad na [[plantaža]]ma.
Među prvim objavljenim bluz-kompozicijama s fiksiranim tekstom i potpisom autora smatra se kompozicija &quot;Memphis Blues&quot; [[William Christopher Handy|Williama Christophera Handyja]] kojeg su nazivali i &quot;ocem bluza&quot; iz 1912. Sljedeće godine ponovo je objavljena, u novoj verziji i s novim tekstom, bliža tradicijskom obliku bluza u formi od 12 taktova. Prava na tu pjesmu prodao je za 100 [[dolar]]a, a iste godine sklada &quot;St. Louis Blues&quot;, a zatim &quot;Hesitation Blues&quot;. Nakon što je objavio &quot;Beale Street Blues&quot; (1916), seli se u [[New York]], gdje se nadao da će imati bolje uvjete za rad i u kojem je otvorio vlastitu izdavačku kuću (''Handy Record Company''). Godine 1926. objavio je antologiju ''Blues: An Anthology: Complete Words and Music of 53 Great Songs'', vjerovatno prvi pokušaj obimnog dokumentiranja bluza.
Bluz je preko Handyjevih kompozicija stigao i do [[Evropa|Evrope]], i to zahvaljujući američkim vojnim [[orkestar|orkestrima]], koji su pratili američke vojnike za vrijeme prvih mjeseci [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tako se u Evropi počeo razvijati stilizirani bluz, a među prvima su ga prihvatili francuski kompozitori [[Darius Milhaud]] i [[Maurice Ravel]].

[[Datoteka:Mamie_Smith-Complete_Works_Vol_1-1-.png|lijevo|frame|Mamie Smith na omotu gramofonske ploče ''Complete Recorded Works'']]
Godine 1920. izdana je ploča s Mamie Smith, koja je prvi [[gramofon]]ski snimak crnog izvođača bluza. Prve pjesme su postigle relativan uspjeh, pa se snimaju i druge dvije, &quot;Crazy Blues&quot; i &quot;It's Right Here For You, If You Don't Get It, 'Tain't No Fault of Mine&quot;, koje su postigle opći uspjeh i time započinje era &quot;klasičnog bluza&quot;, karakteristična po pjevačima bluza koje prate [[džez]] muzičari, poput Kinga Olivera, [[Louis Armstrong|Louisa Armstronga]], Sidneyja Becheta, Charliea Greena.

Urbani velegradski bluz razvija se u crnačkim zajednicama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao manje-više samostalna bluz-umjetnost, koja u početku nije imala nikakve veze sa džezom ili zabavnom muzikom i da bi umjesto &quot;Race Records&quot; s vremenom postala &quot;[[Rhythm and Blues]]&quot; (RnB) i podloga za novi muzički žanr 1950-ih, ''[[Rock and roll]]'' (''Rock 'n' Roll'').

== Poezija bluza ==
Bluzom dominira ljubavna tematika pisana u muzičkoj formi od 12 [[takt]]ova i prema tekstu podijeljenom na [[strofa|strofe]] od po tri [[stih]]a, pri čemu je drugi identičan s prvim poput:
:Woke up this morning with the blues down in my soul
:Woke up this morning with the blues down in my soul
:Saying &quot;My baby gone and left me, got a heart as black as coal&quot;

U bluzu se rijetko pjeva o sreći i zadovoljstvu; on je [[poezija]] čežnje, rastanaka i očekivanja, osobnih katastrofa i padova. Govori o [[ljubav]]i zrelih ljudi, čija je ljubav ili jednostavna privrženost nastala s godinama, ili probuđena [[strast]] muškarca i žene. Ženska nevjera u bluzu je vrlo često prihvaćena kao nužnost i neizbježnost, o kojoj se uz igru riječi pjeva na sasvim pomirljiv način.

Bluz-pjesme govore o ljudima koji se ne mogu zadržati na jednom mjestu, već stalno negdje odlaze, bježe od svega i svačega. Tako su zahvaljujući migracijama crnačkog stanovništva bluzom opjevana putovanja vozom, cestama, brodovima. 
Čiste socijalne teme su vrlo rijetke u bluzu, ali i o njima se pjeva kao i o svim sitnim realnostima svakodnevnice.
Istaknuti primjer politički vrlo angažiranog bluza jest pjevač [[J. B. Lenoir]], koji je pjevao o nepravdi, [[rasizam|rasizmu]] i vojnicima u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]:
&lt;blockquote&gt;
I never will go back to Alabama, that is not the place for me (2x)&lt;br /&gt;
You know they killed my sister and my brother,&lt;br /&gt;
and the whole world let them peoples go down there free
&lt;/blockquote&gt;

ili deprimirajući ''Born Dead'':
&lt;blockquote&gt;
Every black child born in Mississippi,&lt;br /&gt;
You know that poor child was born dead.
&lt;/blockquote&gt;

Njegovu smrt, pak, opjevao je John Mayall u pjesmi &quot;Death of J. B. Lenoir&quot;.
  
Uza sve nevolje koje je bluz opisivao i silne neprilike u koje su dolazili njegovi likovi na svojim besciljnim putovanjima, naravno da se razvio i tzv. [[zatvorski bluz]]. ''Jailhouse Blues'' mogao bi se čak smatrati podvrstom bluza, koju nalazimo kod mnogih izvođača.

Bluz predstavlja neizbježnost i nužnost, on nikad ne gubi vezu sa životom i uvijek govori o pojedinačnom iskustvu ili doživljaju.

Za val oduševljena prema bluzu zaslužni su [[The Blues Brothers]], [[Rhytm and Blues]] bend koji su vodila dva [[komičar]]a, [[John Belushi]] i [[Dan Aykroyd]]. Oni su bili članovi originalnog sastava [[televizija|TV-šoua]] ''[[Saturday Night Live]]'', na kojem su kasnije i prvi put nastupili pod imenom &quot;Blues Brothersa&quot; 1977. Sa svojim konceptom imali su toliko uspjeha i zadovoljstva da su počeli nastupati i izvan emisije, a na kraju su snimili i [[The Blues Brothers (film)|istoimeni]] [[film]]. Unatoč imenu, većina pjesama Blues Brothersa bili su klasici [[soul]]a i [[R&amp;B]]-ja.

== Rani kantri bluz ==
{{div col}}
* Barbecue Bob (1902–1931)
* Blind Blake (1893–1933)
* Big Bill Broonzy (1893/1898–1958)
* Ida Cox (1896–1967)
* Gary Davis (1896–1972)
* Sleepy John Estes (1904–1977)
* Blind Boy Fuller (1908–1941)
* Jesse Fuller (1896–1976)
* Son House (1886/1902–1988)
* Alberta Hunter (1895–1984)
* Mississippi John Hurt (1893–1966)
* Skip James (1902–1969)
* Blind Lemon Jefferson (1893–1929)
* Blind Willie Johnson (1902–1945)
* Lonnie Johnson (1894–1970)
* Robert Johnson (1909/1912–1938)
* Tommy Johnson (1896–1956)
* Louis Jordan (1908–1975)
* Leadbelly (1885–1949)
* Furry Lewis (1899–1981)
* Mance Lipscomb (1895–1976)
* Cripple Clarence Lofton
* Fred McDowell (1904–1972)
* Brownie McGhee (1915–1996)
* Blind Willie McTell (1901–1959)
* Memphis Blues Band
* The Memphis Jug Band
* Big Maceo Merriweather
* Memphis Minnie (1897–1973)
* Charlie Patton (1893–1934)
* Ma Rainey (1886–1939)
* Tampa Red (1904–1981)
* [[Bessie Smith]] (1894–1937)
* [[Mamie Smith]] (1883–1946)
* Victoria Spivey
* Frank Stokes (1888–1955)
* Sonny Terry (1911-1986)
* Bessie Tucker
* Sippie Wallace (1898-1986)
* Washboard Sam
* Peetie Wheatstraw (1902–1941)
* Bukka White (1909–1977)
* Josh White (1914. ili 1915–1969)
* Sonny Boy Williamson I (1914–1948)
{{div col end}}

== Rani urbani bluz ==
{{div col}}
* Gladys Bentley (1907–1960)
* Lucille Bogan (1897–1948)
* Thomas A. Dorsey (1899–1993)
* Lil Green (1919–1954)
* Lucille Hegamin (1894–1970)
* Alberta Hunter (1895–1984)
* Ma Rainey (1886–1939)
* Clara Smith (1894–1935)
* [[Mamie Smith]] (1883–1946)
* [[Bessie Smith]] (1894–1937)
* Ethel Waters (1896-1977)
{{div col end}}

== Džez-bluz prije Drugog svjetskog rata ==
{{div col}}
* Albert Ammons (1907–1949)
* [[Louis Armstrong]] (1901–1971)
* Sidney Bechet (1897–1959)
* Leroy Carr (1905–1935)
* Floyd Dixon
* Johnny Dodds (1892–1940)
* Champion Jack Dupree (1909–1992)
* Ivory Joe Hunter
* St. Louis Jimmy Oden (1903–1977)
* Little Brother Montgomery (1906–1985)
* Joe McCoy (1905–1950)
* Papa Charlie McCoy (1909–1950)
* Jay McShann
* Jelly Roll Morton (1890–1941)
* Jimmy Rushing (1902–1972)
* Roosevelt Sykes (1906–1983)
* Big Joe Turner (1911–1985)
* Sam Taylor 
* T-bone Walker (1910–1975)
{{div col end}}

== Moderni bluz nakon 1950. ==
{{div col}}
* Lonnie Brooks
* Clarence Gatemouth Brown (1924–2005)
* [[Eric Clapton]] (rođen 1945)
* Albert Collins (1932–1993)
* Robert Cray (rođen 1953)
* Fabulous Thunderbirds
* Ted Hawkins
* John Lee Hooker (1917–2001)
* Colin James (rođen 1964)
* Etta James (rođena 1938)
* [[B. B. King]] (rođen 1925)
* Freddie King (1934–1976)
* John Mayall (rođen 1933)
* Keb' Mo' (rođen 1951)
* Rufus Thomas (1917–2001)
* Stevie Ray Vaughan (1954–1990)
* Kazumi Watanabe (rođen 1953)
* Johnny Winter (rođen 1944)
{{div col end}}

== Bluz u rok-muzici kasnih 1960-ih ==
{{div col}}
* [[Allman Brothers Band]]
* [[The Animals]]
* [[Captain Beefheart]]
* [[Canned Heat]]
* [[Cream]]
* [[Creedence Clearwater Revival]]
* [[Fleetwood Mac]]
* [[Free]]
* [[Hot Tuna]]
* [[Jimi Hendrix]]
* [[Johnny Winter]]
* [[Humble Pie]]
* [[Janis Joplin]] (1943–1970)
* [[Alexis Korner]]
* [[Led Zeppelin]]
* [[John Mayall &amp; the Bluesbreakers]]
* [[The Rolling Stones]]
* [[The Fabulous Thunderbirds]]
* [[Carlos Santana|Santana]]
* [[Taste]] i [[Rory Gallagher]]
* [[Ten Years After]]
* [[Van Morrison]]
* [[The Yardbirds]]
* [[ZZ Top]]
{{div col end}}

== Bluz od 1990. ==
{{div col}}
* Ana Popović (rođena 1976)
* Tab Benoit (rođen 1967)
* [[Deanna Bogart]] (rođena 1960)
* Kenny Brown
* R. L. Burnside (1926–2005)
* Tommy Castro (rođen 1959)
* Joanna Connor (rođena 1962)
* Chris Duarte (rođen 1964)
* Ronnie Earl (rođen 1953)
* Tinsley Ellis (rođen 1957)
* Sue Foley (rođena 1968)
* Anson Funderburgh (rođen 1954)
* Anthony Gomes (rođen 1975)
* [[Alvin Youngblood Hart]] (rođen 1965)
* [[Jeff Healey]] (1966–2008)
* [[Colin James]]
* [[Gene Kelton]]
* Junior Kimbrough (1930–1998)
* [[Chris Thomas King]] (rođen 1964)
* Jonny Lang (rođen 1981)
* Harry Manx
* [[Keb Mo']] (rođen 1951)
* Coco Montoya
* Kenny Neal (rođen 1957)
* North Mississippi All Stars
* Asie Payton (1937–1997)
* Kelly Joe Phelps
* Kenny Wayne Shepherd (rođen 1976)
* [[Susan Tedeschi]] (rođena 1970)
* Jimmy Thackery (rođen 1953)
* [[Joe Louis Walker]] (rođen 1949)
* William Elliott Whitmore
* [[Seal]]
{{div col end}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Blues}}
{{Muzika}}
* [https://web.archive.org/web/20180809102931/http://blueslinks.nl/ Mother of all blueslinks] kolekcija
* [https://web.archive.org/web/20070602163237/http://www.radioblack.com/jazz_webcast.html Blues radio stations]
* [http://www.blues.org/ Blues Foundation]
* [http://blueslyrics.tripod.com/blueslanguage.htm#top/ A list of terms used in Blues lyrics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210502071158/http://blueslyrics.tripod.com/blueslanguage.htm#top/ |date=2. 5. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20050924163751/http://bluesbrothers.com/ Službena stranica The Blues Brothersa]
* [http://en.academic.ru/dic.nsf/enwiki/15949/ Biografija Roberta Johnsona]

[[Kategorija:Bluz|*]]
[[Kategorija:Američki muzički stilovi]]</text>
      <sha1>cwu1zf8f7z26pvxaa5pbsh47ikdzll1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bašćanska ploča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27697</id>
    <revision>
      <id>3849114</id>
      <parentid>3749406</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:56:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7481" sha1="qd2m1rmcphtp837zfxx87624a2rudyt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bascanska_ploca.jpg|mini|450px|Bašćanska ploča]]

'''Bašćanska ploča''' datira otprilike iz 1100. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Baska-Tablet|title=Baška Tablet|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=1. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/baska.html|title=THE BAŠKTHE BAŠKA TABLET
precious stone of Croatian literacy}}&lt;/ref&gt; prvi je spomenik koji sadrži natpis na hrvatskoj varijanti crkvenoslavenskog jezika, i potiče iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod [[Baška|Baške]] na ostrvu [[Krk]]u. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena 1957.

== Značaj ==

Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za narod, a svojim osobinama, oblikom, veličinom i ornamentom loze, koji se proteže ivicom ploče, odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog perioda na hrvatskoj obali. Teška je približno 800 kilograma, visoka 99,5&amp;nbsp;cm, široka 199&amp;nbsp;cm, debela od 7,5–9&amp;nbsp;cm i isklesana je od bijelog krečnjaka.

Datira se u 1100. godinu, a predstavlja značajan izvor za historiju [[Hrvati|hrvatskog naroda]], [[Hrvatski jezik|jezika]] i razvoj [[Glagoljica|glagoljice]]. Pokazuje suverenitet hrvatskog kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na ostrvu; uz jezički i književni, ta ploča ima i historijski značaj zbog prvog spominjanja vladarovog imena na narodnom jeziku - kralj Zvonimir.

Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić 1851. ugrađenu u pod crkve te upozorio [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], koji ju je predstavio nauci. Godine 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik [[Ivan Crnčić]], a potpuno je to učinio 1875. [[Franjo Rački]]. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istog teksta. Najpoznatiji istraživači Bašćanske ploče jesu Branko Fučić i [[Eduard Hercigonja]]. Stjepan Ivšić nazvao ju je &quot;''dragi kamen hrvatskog jezika''&quot;.

Danas je izložena u palači [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.

== Datiranje ==

U natpisu na Bašćanskoj ploči navodi se da je kralj Zvonimir darovao zemljište u prošlosti (''v dni svoje''). [[Crkva]] je zidana u vrijeme opata Dobrovita, koji je živio u vrijeme kneza Kosmata, koji je vladao Krajinom, te se to vjerovatno može povezati s vremenom prije [[Mleci|mletačke]] dominacije nad [[Krk]]om oko 1116.  ili krčkih knezova [[Frankopani|Frankopana]], mletačkih vazala, koji počinju vladati između 1118. i 1139. Dobrovit je vjerovatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.

Uzevši u obzir [[romanika|romanička]] obilježja same ploče, smrt kralja Zvonimira 1089. i vladavinu nad Krkom, Bašćanska ploča može se datirati u početak 12. stoljeća, odnosno oko 1100. godine.

== Sadržaj ==

# Invokacija (zazivanje [[Bog]]a);
# Zapis opata Držihe u prvom licu u kojem tvrdi da je hrvatski [[Dmitar Zvonimir|kralj Zvonimir]] poklonio [[Crkva|crkvi]] svete Lucije zemljište, za što navodi svjedoke;
# Riječi protiv onih koji bi darovanje negirali;
# Obaveza redovnika te crkve da mole za darovaoce i svjedoke;
# Zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata;
# Govori se da su Nikola iz Otočca i sveta Lucija bili ujedinjeni.

Budući da su na Bašćanskoj ploči zapisi dva opata u prvom licu, ona nije nastala u doba djelovanja jednog opata nego se stvaranje vjerovatno razvuklo na duži period.

== Jezik ==

Ploča dokumentira živi [[hrvatski jezik]] s natruhama knjiškog [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog]]. [[Čakavsko narječje|Čakavica]] i [[staroslavenski jezik|staroslavenski]] miješaju se i u [[gramatika|gramatici]] i u leksici.

Pisana je prijelaznim tipom [[glagoljica|glagoljice]], s oble na uglatu, književno stiliziranom čakavštinom s općeslavenskim elementima. Uporedo s glagoljičkim slovima javljaju se i neka [[latinica|latinična]] i [[ćirilica|ćirilićna]] (I, M, N, O, T, V), a isti je slučaj i s drugim hrvatskim spomenicima pisanim glagoljicom iz 11. i 12. stoljeća. Zanimljivo je da počinje slovom A, a završava slovom O, kao [[alfa]] i [[omega]] ([[grčko pismo]]), početak i kraj.

== Natpis na Bašćanskoj ploči ==
Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću:
&lt;blockquote&gt;&lt;i&gt;
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S]V(E)TAGO DUHA AZЪ&lt;br /&gt;
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE&lt;br /&gt;
DA ZЪVЪNIMIRЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪ [VЪ]&lt;br /&gt;
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I SV[EDO]-&lt;br /&gt;
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-&lt;br /&gt;
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]ЪPOSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪV(Ъ)O-&lt;br /&gt;
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-&lt;br /&gt;
VAN(JE)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-&lt;br /&gt;
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-&lt;br /&gt;
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-&lt;br /&gt;
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-&lt;br /&gt;
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-&lt;br /&gt;
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO 
&lt;/i&gt;&lt;/blockquote&gt;

U prijevodu:
&lt;blockquote&gt;&lt;i&gt;
U ime oca i Sina i Svetoga duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na ostrvu. Ako ko porekne, nega ga prokune Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj ko ovdje živi moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svojih devetero braće u dane kneza Kosmata, koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.
&lt;/i&gt;&lt;/blockquote&gt;

== Literatura ==

Pogledati:

* ''Bašćanska ploča'', Stjepan Ivšić, ''Omladina'', [[1940]].
* ''Ploča nad vratima književnog početka: o devetstotoj obljetnici Bašćanske ploče'', Ivo Frangeš, ''Dubrovnik'', [[2000]].
* ''Bašćanska ploča u našoj znanstvenoj literaturi'', Milan Moguš
* ''Bašćanska ploča'', Andre Mohorovičić, Petar Strčić, [[1988]].
* ''Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploča?'', Stjepan Damjanović, ''Od fonetike do etike'', [[2005]].
* ''Kako je tkan tekst Bašćanske ploče'', Mateo Žagar, [[1997]].
* ''Ortografija natpisa Bašćanske ploče'', Mateo Žagar, [[2000]].
* ''Reflections of Church Slavonic-Croatian diglossia on the Baška tablet: a new contribution concerning its language and linguistic layers'', Amir Kapetanović, ''Zeitschrift für Slawistik'' 60/3 (2015.), str. 335–365.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Baška tablet}}{{Refspisak}}
* [http://www.hr/darko/etf/basska.html Bašćanska ploča, dragi kamen hrvatske pismenosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908211750/http://www.hr/darko/etf/basska.html |date=8. 9. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20070328184444/http://www.svkri.hr/izlozbe/bascanskaploca.html Bašćanska ploča, opis i značenje]
* [https://web.archive.org/web/20030913180854/http://www.vjesnik.hr/html/2000/09/26/Clanak.asp?r=kul&amp;c=1 Nova datacija Bašćanske ploče?]

[[Kategorija:Historija Hrvatske]]</text>
      <sha1>qd2m1rmcphtp837zfxx87624a2rudyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bjeloruski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28887</id>
    <revision>
      <id>3849148</id>
      <parentid>3791244</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:07:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5517" sha1="ps136ezwyzkw7c8dqp2fl4oulq62o8o" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik|ime=Bjeloruski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=беларуская мова
|države= [[Bjelorusija]], [[Poljska]] i 14 drugih država 
|regije=[[Evropa]]
|govornici= 7-8 miliona
|rang=
|jezička porodica=[[indoevropski jezici|indoevropski]]
:[[slavenski jezici|slavenski]]
::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
:::'''bjeloruski'''
|država= [[Bjelorusija]] i 12 općina u [[Podlasko vojvodstvo|Podlaskom vojvodstvu]] ([[Poljska]])
|ustanova= [[Bjeloruska akademija nauka]] &lt;br&gt; (''Нацыянальная акадэмія навук Беларусі'')
|iso1=be|iso2=bel|iso=bel|sil=BEL
|sistem pisanja=[[ćirilica]]
}}
[[File:Idioma bielorruso.png|frameless|right]]

'''Bjeloruski jezik''' je [[istočnoslavenski jezik]] koji je [[maternji jezik]] oko 9 miliona [[Bjelorusi|Bjelorusa]]. 

[[File:WIKITONGUES- Uladzislau speaking Belarusian.webm|thumb|right|250px|Bjeloruski jezik]]
== Historija ==
=== Srednjovjekovna historija ===
Već od 12. vijeka na bjeloruskom području razvijala se [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenska]] pismenost, čiji je najpoznatiji predstavnik biskup Ćiril iz Turova. Bjeloruskim crkvenoslavenskim pisana je &quot;Biblija ruska&quot;, koju je u [[Prag]]u 1517–1519. izdao F. Skaryna (Skorina). Osim toga, u Litvanskom velikom vojvodstvu od [[14. vijek|14.]] do [[17. vijek]]a u upotrebi je bio i tadašnji narodni bjeloruski jezik, koji je u 16. vijeku stekao položaj i službenog jezika. U tom su vijeku [[starobjeloruski jezik|starobjeloruskim]] književnim jezikom (''starabelaruskaja literaturnaja mova'') [[štampanje|štampane]] različite protestantske knjige. S. Budny je izdao katehizam ([[1562]]) i prijevod [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] (1574), a V. Cjapinski (Tjapinski) oko 1580. tiskao je evanđelistar. Službena je upotreba jezika zabranjena 1696.

=== Bjeloruski u doba nacionalnih preporoda u Evropi ===
U prvoj polovini 19. vijeka pojavljuju se prva književna djela na bjeloruskom narodnom jeziku, ali je tek nakon revolucije 1905. službeno dopuštena njegova upotreba. Naročito je važnu ulogu u razvoju savremenog bjeloruskog standardnog jezika odigrao časopis &quot;Naša niva&quot;, oko kojeg su se okupili najpoznatiji pisci i publicisti bjeloruskog narodnog preporoda. 

=== Bjeloruski u [[SSSR]]-u ===
Od 1933. do 1990. bjeloruski je bio izložen snažnoj i sistematskoj rusifikaciji tako da danas velik broj Bjelorusa uopće ne govori maternji jezik. Prema popisu stanovništva 1989, od 7,9 miliona Bjelorusa u Bjelorusiji samo je 6,34 miliona (80,25%) navelo bjeloruski kao maternji jezik. 

== Bjeloruski u nezavisnoj Bjelorusiji ==
Između 1990. i 1994. nastupilo je kratko razdoblje nacionalnog buđenja i preporoda. U januaru 1990. Vrhovni sovjet Bjelorusije proglasio je bjeloruski službenim jezikom. Međutim, 1995, poslije referenduma, službenim je jezikom proglašen i [[ruski jezik|ruski]], nakon čega je, u doba Lukašenkovog čvrstorukaškog režima, nastupilo ponovno razdoblje intenzivne rusifikacije i omalovažavanja bjeloruskog jezika, tako da mu je danas ugrožen ne samo položaj standardnog jezika već i samo postojanje. Od 16. vijeka do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bjeloruski tekstovi pisali su se i [[ćirilica|ćirilicom]] i [[latinica|latinicom]], a danas se bjeloruski piše samo ćiriličnim pismom koje ima 32 znaka. 

== Klasifikacija i odnos prema drugim jezicima ==
O pitanju jesu li savremeni bjeloruski i ruski (kao i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[rusinski jezik|rusinski]]) jezik [[dijalekt]]i jednog jezika ili različiti jezici ne odlučuju u potpunosti samo [[lingvistika|lingvistički]] faktori. To je zbog toga što postoji visok stepen [[Međusobna razumljivost jezika|međusobne razumljivosti]].&lt;ref&gt;Alexander M. Schenker (1993), &quot;Proto-Slavonic,&quot; ''The Slavonic Languages'' (Routledge), str. 60-121; str. 60: &quot;Budući da je razlika između dijalekta i jezika maglovita, ne može biti jednoglasnog stava u vezi s ovim pitanjem u svim slučajevima...&quot;&lt;br&gt;C. F. Voegelin i F. M. Voegelin (1977), ''Classification and Index of the World's Languages'' (Elsevier), str. 311: &quot;U pogledu neposredne međusobne razumljivosti, istočnoslavenska zona je jedan jezik.&quot;&lt;br&gt;Bernard Comrie (1981), ''The Languages of the Soviet Union'' (Cambridge), str. 145-146: &quot;Tri istočnoslavenska jezika veoma su bliska međusobno, s veoma visokim stepenom međusobne razumljivosti... Razdvajanje ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog kao različitih jezika relativno je novijeg datuma... Mnogi Ukrajinci zapravo govore mješavinom ukrajinskog i ruskog jer im je teško držati ova dva jezika odvojene...&quot;&lt;/ref&gt; Kao članovi istočnoslavenske jezičke grupe svi oni vode porijeklo od zajedničkog pretka. U okviru ove grupe bjeloruski je najsrodniji s ukrajinskim.&lt;ref&gt;Roland Sussex, Paul V. Cubberley (2006), ''The Slavic languages'', &quot;Cambridge University Press&quot;, str. 518.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Trasjanka]]

== Reference ==
{{reference}} 

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Belarusian language}}
* [http://kamunikat.org/Kalita_Ina.html Калита И. В. Современная Беларусь: языки и национальная идентичность] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924220713/http://kamunikat.org/Kalita_Ina.html |date=24. 9. 2020 }}, [[Ústí nad Labem]], 2010, str. 112–190; ISBN 978-80-7414-324-3

{{Bjelorusija po temama}}
{{Slavenski jezici}}

[[Kategorija:Bjelorusija]]
[[Kategorija:Slavenski jezici]]</text>
      <sha1>ps136ezwyzkw7c8dqp2fl4oulq62o8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modrac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29645</id>
    <revision>
      <id>3849046</id>
      <parentid>3688271</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:42:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9038" sha1="hsc6n599xmyamzjcvlo33klwneb4sbv" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Jezero Modrac
| slika                = Jezero Modrac SSME 4x4.png
| opis                 = Jezero Modrac
| lokacija             = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|44.496111|18.521389|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = [[akumulacijsko jezero]]
| priliv               = [[Spreča]], [[Turija (rijeka)|Turija]]
| odliv                = [[Spreča]]
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina               = 12
| širina               = 0.7
| površina             = 17.10
| dubina               = 5.7
| maks_dubina          = 20
| zapremina            = 98000000
| obala                = 33.25
| nadmorska_visina     = 200
| gradovi              = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
}}

'''Jezero Modrac''' jest [[akumulacijsko jezero]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u središnjem dijelu [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]. Najvećim dijelom nalazi se na području [[Lukavac|Lukavca]], mada dodiruje i rubna područja gradova [[Tuzla|Tuzle]] i [[Živinice|Živinica]]. Nastalo je izgradnjom brane na rijeci [[Spreča|Spreči]] 1964, prvenstveno radi obezbjeđenja tehnološke vode za industrijske potrošače tuzlanskog područja i regulacije voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;&gt;{{cite web |title=Sektor za tehničke poslove |url=https://spreca.com/sektor-za-tehnicke-poslove/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac dugo je 12 [[kilometar]]a, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 20 [[metar]]a. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci [[Spreča|Spreči]].&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;&gt;{{cite web |title=Brana Modrac |url=https://sodalive.ba/lukavac/brana-modrac/ |website=SodaLIVE.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Akumulacija se prostire u dolini Spreče, na području Lukavca, Tuzle i Živinica, u podnožju [[Majevica|Majevice]].&lt;ref name=&quot;MyFishMaps&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://www.myfishmaps.com/intl-fishing-maps/Bosnia_and_Herzegovina/fishing-Water_Locations/Lake/Federation_Of_Bosnia_And_Herzegovina/Jezero_Modrac/ |website=MyFishMaps |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Uz obale se nalaze naselja [[Modrac (Lukavac)|Modrac]], [[Prokosovići]], [[Poljice (Lukavac)|Poljice]], [[Bikodže]], [[Kiseljak (Tuzla)|Kiseljak]] i druga naselja tuzlanskog basena.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;&gt;{{cite web |title=O Modracu |url=https://www.modrac.ba/bs/o-modracu/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sama akumulacija zauzima približno 1.670 ha, odnosno oko 17 km², dok šire slivno područje do profila brane iznosi 1.189 km². To predstavlja više od 60% cjelokupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Hidrografski pripada sistemu Spreče, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, odnosno [[Crno more|crnomorskom slivu]].

== Nastanak i tehničke odlike ==
Brana &quot;Modrac&quot; izgrađena je 1964. u tjesnacu Modrac kod Lukavca. Višelučna je armirano-betonska brana, duga 205 m u kruni i visoka najviše 28 m. Sastoji se od deset svodova, devet kontrafora i dva obalna oporca, a ima tri slobodna preljevna polja.&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt;

Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama. Za kotu normalnog uspora od 200 m nadmorske visine projektirana površina akumulacije iznosila je 17,10 km², ukupna zapremina 98 miliona m³, korisna zapremina 86 miliona m³, prosječna dubina 5,7 m, a dužina obale 33.250 m.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Prvobitna namjena jezera bila je obezbjeđenje vode za industrijske kapacitete u Lukavcu i Tuzli, među njima Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Fabriku sode Lukavac, Termoelektranu Tuzla i Rudnik soli Tuzla.&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;/&gt;

== Korištenje ==
Modrac je jedna od najvažnijih vodnih akumulacija u Tuzlanskom kantonu. JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla upravlja akumulacijom i branom, a voda se koristi za industrijske potrošače, prije svega za potrebe [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrane Tuzla]] i drugih velikih korisnika u tuzlanskom industrijskom bazenu.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt; Jezero ima i funkciju ublažavanja poplava u donjem dijelu sliva Spreče, jer akumulacija prihvata dio velikih voda iz gornjeg sliva.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

Jezero se koristi i za ribolov, rekreaciju i izletnički turizam. Zbog veličine i pristupačnosti dugo je bilo jedno od najpoznatijih jezera sjeveroistočne Bosne. U javnim opisima često se naziva &quot;morem sjeveroistočne Bosne&quot;, naročito zbog prostrane vodene površine i izletničkog značaja za stanovništvo Tuzle, Lukavca, Živinica i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Turizam i manifestacije ==
Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte bila je jedna od najuređenijih plaža [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za [[rukomet]], [[košarka|košarku]] i [[Odbojka na pijesku|odbojku na pijesku]]). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike ''[[Bosna slobodi pjeva]]''. Pored ovog festivala, tokom ljeta se održava smotra [[folklor]]a, kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u [[ribolov]]u, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se mjesta pogodna za odmor i rekreaciju.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KlixModrac&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac: Turistički biser Tuzlanskog kantona |url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/jezero-modrac-turisticki-biser-tuzlanskog-kantona/ |website=Klix.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac bilo je domaćin 71. svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, održanog od 1. do 7. septembra 2025, dok su takmičarski dani bili 6. i 7. septembra. Takmičenje je okupilo reprezentacije iz 30 zemalja, a ekipnu titulu osvojila je Italija, ispred Hrvatske i Francuske. Pojedinačni svjetski prvak bio je Andraš Nađ iz Mađarske, dok je najuspješniji predstavnik Bosne i Hercegovine bio Muris Đug, koji je zauzeo peto mjesto u konkurenciji više od 150 takmičara.&lt;ref name=&quot;SP2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://rtvlukavac.ba/sjajno-sp-u-lovu-ribe-na-modrackom-jezeru-muris-djug-u-svjetskom-vrhu-italija-ekipni-prvak/|title=Sjajno SP u lovu ribe na Modračkom jezeru – Muris Đug u svjetskom vrhu, Italija ekipni prvak|date=9. 9. 2025|website=RTV Lukavac|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SRSFBiH2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.srsfbih.ba/2025/09/defile-i-ceremonija-zvanicno-otvoreno-71-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-jezeru-modrac/|title=Defile i ceremonija: Zvanično otvoreno 71. Svjetsko prvenstvo u ribolovu na jezeru Modrac|date=3. 9. 2025|website=Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekološko stanje i zaštita ==
Zbog industrijskog, komunalnog i poljoprivrednog opterećenja u slivu Spreče, Modrac je izložen zagađenju i nanosima. Akumulacija je predmet posebnog pravnog režima kroz Zakon o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; i njegove izmjene, kojim se uređuju mjere zaštite vode, obala i slivnog područja.&lt;ref name=&quot;Zakon2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; |url=https://www.modrac.ba/bs/z-a-k-o-n-o-izmjenama-i-dopuni-zakona-o-zastiti-akumulacije-modrac/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Pitanja zagađenja, odlaganja otpada, smanjenja kvaliteta vode i pritiska na obalni prostor redovno se spominju u javnim raspravama o budućnosti jezera.

Zaštita Modraca važna je i zbog njegove uloge u vodosnabdijevanju industrije, lokalnom ribarstvu, rekreaciji i regulaciji vodnog režima Spreče. Jezero je stanište brojnih ribljih vrsta i ptica močvarica, a vlažni obalni pojasevi imaju značaj za lokalnu biološku raznolikost.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;175&quot;&gt;
Datoteka:Modracko Jezero Morning.JPG|Istočni dio Jezera Modrac.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Lake Modrac}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Modrac, jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>hsc6n599xmyamzjcvlo33klwneb4sbv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849047</id>
      <parentid>3849046</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:43:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekološko stanje i zaštita */</comment>
      <origin>3849047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9318" sha1="io07p6go7b60l97qfc1tefchjbez7l5" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Jezero Modrac
| slika                = Jezero Modrac SSME 4x4.png
| opis                 = Jezero Modrac
| lokacija             = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|44.496111|18.521389|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = [[akumulacijsko jezero]]
| priliv               = [[Spreča]], [[Turija (rijeka)|Turija]]
| odliv                = [[Spreča]]
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina               = 12
| širina               = 0.7
| površina             = 17.10
| dubina               = 5.7
| maks_dubina          = 20
| zapremina            = 98000000
| obala                = 33.25
| nadmorska_visina     = 200
| gradovi              = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
}}

'''Jezero Modrac''' jest [[akumulacijsko jezero]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u središnjem dijelu [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]. Najvećim dijelom nalazi se na području [[Lukavac|Lukavca]], mada dodiruje i rubna područja gradova [[Tuzla|Tuzle]] i [[Živinice|Živinica]]. Nastalo je izgradnjom brane na rijeci [[Spreča|Spreči]] 1964, prvenstveno radi obezbjeđenja tehnološke vode za industrijske potrošače tuzlanskog područja i regulacije voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;&gt;{{cite web |title=Sektor za tehničke poslove |url=https://spreca.com/sektor-za-tehnicke-poslove/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac dugo je 12 [[kilometar]]a, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 20 [[metar]]a. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci [[Spreča|Spreči]].&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;&gt;{{cite web |title=Brana Modrac |url=https://sodalive.ba/lukavac/brana-modrac/ |website=SodaLIVE.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Akumulacija se prostire u dolini Spreče, na području Lukavca, Tuzle i Živinica, u podnožju [[Majevica|Majevice]].&lt;ref name=&quot;MyFishMaps&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://www.myfishmaps.com/intl-fishing-maps/Bosnia_and_Herzegovina/fishing-Water_Locations/Lake/Federation_Of_Bosnia_And_Herzegovina/Jezero_Modrac/ |website=MyFishMaps |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Uz obale se nalaze naselja [[Modrac (Lukavac)|Modrac]], [[Prokosovići]], [[Poljice (Lukavac)|Poljice]], [[Bikodže]], [[Kiseljak (Tuzla)|Kiseljak]] i druga naselja tuzlanskog basena.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;&gt;{{cite web |title=O Modracu |url=https://www.modrac.ba/bs/o-modracu/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sama akumulacija zauzima približno 1.670 ha, odnosno oko 17 km², dok šire slivno područje do profila brane iznosi 1.189 km². To predstavlja više od 60% cjelokupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Hidrografski pripada sistemu Spreče, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, odnosno [[Crno more|crnomorskom slivu]].

== Nastanak i tehničke odlike ==
Brana &quot;Modrac&quot; izgrađena je 1964. u tjesnacu Modrac kod Lukavca. Višelučna je armirano-betonska brana, duga 205 m u kruni i visoka najviše 28 m. Sastoji se od deset svodova, devet kontrafora i dva obalna oporca, a ima tri slobodna preljevna polja.&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt;

Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama. Za kotu normalnog uspora od 200 m nadmorske visine projektirana površina akumulacije iznosila je 17,10 km², ukupna zapremina 98 miliona m³, korisna zapremina 86 miliona m³, prosječna dubina 5,7 m, a dužina obale 33.250 m.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Prvobitna namjena jezera bila je obezbjeđenje vode za industrijske kapacitete u Lukavcu i Tuzli, među njima Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Fabriku sode Lukavac, Termoelektranu Tuzla i Rudnik soli Tuzla.&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;/&gt;

== Korištenje ==
Modrac je jedna od najvažnijih vodnih akumulacija u Tuzlanskom kantonu. JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla upravlja akumulacijom i branom, a voda se koristi za industrijske potrošače, prije svega za potrebe [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrane Tuzla]] i drugih velikih korisnika u tuzlanskom industrijskom bazenu.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt; Jezero ima i funkciju ublažavanja poplava u donjem dijelu sliva Spreče, jer akumulacija prihvata dio velikih voda iz gornjeg sliva.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

Jezero se koristi i za ribolov, rekreaciju i izletnički turizam. Zbog veličine i pristupačnosti dugo je bilo jedno od najpoznatijih jezera sjeveroistočne Bosne. U javnim opisima često se naziva &quot;morem sjeveroistočne Bosne&quot;, naročito zbog prostrane vodene površine i izletničkog značaja za stanovništvo Tuzle, Lukavca, Živinica i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Turizam i manifestacije ==
Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte bila je jedna od najuređenijih plaža [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za [[rukomet]], [[košarka|košarku]] i [[Odbojka na pijesku|odbojku na pijesku]]). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike ''[[Bosna slobodi pjeva]]''. Pored ovog festivala, tokom ljeta se održava smotra [[folklor]]a, kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u [[ribolov]]u, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se mjesta pogodna za odmor i rekreaciju.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KlixModrac&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac: Turistički biser Tuzlanskog kantona |url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/jezero-modrac-turisticki-biser-tuzlanskog-kantona/ |website=Klix.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac bilo je domaćin 71. svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, održanog od 1. do 7. septembra 2025, dok su takmičarski dani bili 6. i 7. septembra. Takmičenje je okupilo reprezentacije iz 30 zemalja, a ekipnu titulu osvojila je Italija, ispred Hrvatske i Francuske. Pojedinačni svjetski prvak bio je Andraš Nađ iz Mađarske, dok je najuspješniji predstavnik Bosne i Hercegovine bio Muris Đug, koji je zauzeo peto mjesto u konkurenciji više od 150 takmičara.&lt;ref name=&quot;SP2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://rtvlukavac.ba/sjajno-sp-u-lovu-ribe-na-modrackom-jezeru-muris-djug-u-svjetskom-vrhu-italija-ekipni-prvak/|title=Sjajno SP u lovu ribe na Modračkom jezeru – Muris Đug u svjetskom vrhu, Italija ekipni prvak|date=9. 9. 2025|website=RTV Lukavac|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SRSFBiH2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.srsfbih.ba/2025/09/defile-i-ceremonija-zvanicno-otvoreno-71-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-jezeru-modrac/|title=Defile i ceremonija: Zvanično otvoreno 71. Svjetsko prvenstvo u ribolovu na jezeru Modrac|date=3. 9. 2025|website=Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekološko stanje i zaštita ==
Zbog industrijskog, komunalnog i poljoprivrednog opterećenja u slivu Spreče, Modrac je izložen zagađenju i nanosima. Akumulacija je predmet posebnog pravnog režima kroz Zakon o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; i njegove izmjene, kojim se uređuju mjere zaštite vode, obala i slivnog područja.&lt;ref name=&quot;Zakon2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; |url=https://www.modrac.ba/bs/z-a-k-o-n-o-izmjenama-i-dopuni-zakona-o-zastiti-akumulacije-modrac/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Pitanja zagađenja, odlaganja otpada, smanjenja kvaliteta vode i pritiska na obalni prostor redovno se spominju u javnim raspravama o budućnosti jezera.

Zaštita Modraca važna je i zbog njegove uloge u vodosnabdijevanju industrije, lokalnom ribarstvu, rekreaciji i regulaciji vodnog režima Spreče. Jezero je stanište brojnih ribljih vrsta i ptica močvarica, a vlažni obalni pojasevi imaju značaj za lokalnu biološku raznolikost.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;175&quot;&gt;
Datoteka:Modracko Jezero Morning.JPG|Istočni dio Jezera Modrac.
Datoteka:Modračko jezero Aerial 1.jpg|Jezero Modrac iz zraka.
Datoteka:Modračko jezero, panorama.jpg|Panoramski pogled na jezero.
Datoteka:Prokosovići, Modračko jezero.jpg|Obala jezera kod Prokosovića.
Datoteka:Modrac, hraz prehrady.jpg|Brana na Jezeru Modrac.
&lt;/gallery&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Lake Modrac}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Modrac, jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>io07p6go7b60l97qfc1tefchjbez7l5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849048</id>
      <parentid>3849047</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:44:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Galerija */</comment>
      <origin>3849048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9318" sha1="leow2rac0kafnadip6lmqxcv2qsrc2l" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Jezero Modrac
| slika                = Jezero Modrac SSME 4x4.png
| opis                 = Jezero Modrac
| lokacija             = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|44.496111|18.521389|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = [[akumulacijsko jezero]]
| priliv               = [[Spreča]], [[Turija (rijeka)|Turija]]
| odliv                = [[Spreča]]
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina               = 12
| širina               = 0.7
| površina             = 17.10
| dubina               = 5.7
| maks_dubina          = 20
| zapremina            = 98000000
| obala                = 33.25
| nadmorska_visina     = 200
| gradovi              = [[Lukavac]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
}}

'''Jezero Modrac''' jest [[akumulacijsko jezero]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u središnjem dijelu [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]]. Najvećim dijelom nalazi se na području [[Lukavac|Lukavca]], mada dodiruje i rubna područja gradova [[Tuzla|Tuzle]] i [[Živinice|Živinica]]. Nastalo je izgradnjom brane na rijeci [[Spreča|Spreči]] 1964, prvenstveno radi obezbjeđenja tehnološke vode za industrijske potrošače tuzlanskog područja i regulacije voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;&gt;{{cite web |title=Sektor za tehničke poslove |url=https://spreca.com/sektor-za-tehnicke-poslove/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac dugo je 12 [[kilometar]]a, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 20 [[metar]]a. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci [[Spreča|Spreči]].&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;&gt;{{cite web |title=Brana Modrac |url=https://sodalive.ba/lukavac/brana-modrac/ |website=SodaLIVE.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Akumulacija se prostire u dolini Spreče, na području Lukavca, Tuzle i Živinica, u podnožju [[Majevica|Majevice]].&lt;ref name=&quot;MyFishMaps&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://www.myfishmaps.com/intl-fishing-maps/Bosnia_and_Herzegovina/fishing-Water_Locations/Lake/Federation_Of_Bosnia_And_Herzegovina/Jezero_Modrac/ |website=MyFishMaps |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Uz obale se nalaze naselja [[Modrac (Lukavac)|Modrac]], [[Prokosovići]], [[Poljice (Lukavac)|Poljice]], [[Bikodže]], [[Kiseljak (Tuzla)|Kiseljak]] i druga naselja tuzlanskog basena.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;&gt;{{cite web |title=O Modracu |url=https://www.modrac.ba/bs/o-modracu/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sama akumulacija zauzima približno 1.670 ha, odnosno oko 17 km², dok šire slivno područje do profila brane iznosi 1.189 km². To predstavlja više od 60% cjelokupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Hidrografski pripada sistemu Spreče, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, odnosno [[Crno more|crnomorskom slivu]].

== Nastanak i tehničke odlike ==
Brana &quot;Modrac&quot; izgrađena je 1964. u tjesnacu Modrac kod Lukavca. Višelučna je armirano-betonska brana, duga 205 m u kruni i visoka najviše 28 m. Sastoji se od deset svodova, devet kontrafora i dva obalna oporca, a ima tri slobodna preljevna polja.&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt;

Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama. Za kotu normalnog uspora od 200 m nadmorske visine projektirana površina akumulacije iznosila je 17,10 km², ukupna zapremina 98 miliona m³, korisna zapremina 86 miliona m³, prosječna dubina 5,7 m, a dužina obale 33.250 m.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SprecaTehnicki&quot;/&gt; Prvobitna namjena jezera bila je obezbjeđenje vode za industrijske kapacitete u Lukavcu i Tuzli, među njima Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Fabriku sode Lukavac, Termoelektranu Tuzla i Rudnik soli Tuzla.&lt;ref name=&quot;SodaBrana&quot;/&gt;

== Korištenje ==
Modrac je jedna od najvažnijih vodnih akumulacija u Tuzlanskom kantonu. JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla upravlja akumulacijom i branom, a voda se koristi za industrijske potrošače, prije svega za potrebe [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrane Tuzla]] i drugih velikih korisnika u tuzlanskom industrijskom bazenu.&lt;ref name=&quot;SprecaVoda&quot;/&gt; Jezero ima i funkciju ublažavanja poplava u donjem dijelu sliva Spreče, jer akumulacija prihvata dio velikih voda iz gornjeg sliva.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

Jezero se koristi i za ribolov, rekreaciju i izletnički turizam. Zbog veličine i pristupačnosti dugo je bilo jedno od najpoznatijih jezera sjeveroistočne Bosne. U javnim opisima često se naziva &quot;morem sjeveroistočne Bosne&quot;, naročito zbog prostrane vodene površine i izletničkog značaja za stanovništvo Tuzle, Lukavca, Živinica i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Turizam i manifestacije ==
Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte bila je jedna od najuređenijih plaža [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za [[rukomet]], [[košarka|košarku]] i [[Odbojka na pijesku|odbojku na pijesku]]). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike ''[[Bosna slobodi pjeva]]''. Pored ovog festivala, tokom ljeta se održava smotra [[folklor]]a, kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u [[ribolov]]u, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se mjesta pogodna za odmor i rekreaciju.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KlixModrac&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac: Turistički biser Tuzlanskog kantona |url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/jezero-modrac-turisticki-biser-tuzlanskog-kantona/ |website=Klix.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jezero Modrac bilo je domaćin 71. svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, održanog od 1. do 7. septembra 2025, dok su takmičarski dani bili 6. i 7. septembra. Takmičenje je okupilo reprezentacije iz 30 zemalja, a ekipnu titulu osvojila je Italija, ispred Hrvatske i Francuske. Pojedinačni svjetski prvak bio je Andraš Nađ iz Mađarske, dok je najuspješniji predstavnik Bosne i Hercegovine bio Muris Đug, koji je zauzeo peto mjesto u konkurenciji više od 150 takmičara.&lt;ref name=&quot;SP2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://rtvlukavac.ba/sjajno-sp-u-lovu-ribe-na-modrackom-jezeru-muris-djug-u-svjetskom-vrhu-italija-ekipni-prvak/|title=Sjajno SP u lovu ribe na Modračkom jezeru – Muris Đug u svjetskom vrhu, Italija ekipni prvak|date=9. 9. 2025|website=RTV Lukavac|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SRSFBiH2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.srsfbih.ba/2025/09/defile-i-ceremonija-zvanicno-otvoreno-71-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-na-jezeru-modrac/|title=Defile i ceremonija: Zvanično otvoreno 71. Svjetsko prvenstvo u ribolovu na jezeru Modrac|date=3. 9. 2025|website=Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ekološko stanje i zaštita ==
Zbog industrijskog, komunalnog i poljoprivrednog opterećenja u slivu Spreče, Modrac je izložen zagađenju i nanosima. Akumulacija je predmet posebnog pravnog režima kroz Zakon o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; i njegove izmjene, kojim se uređuju mjere zaštite vode, obala i slivnog područja.&lt;ref name=&quot;Zakon2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti akumulacije &quot;Modrac&quot; |url=https://www.modrac.ba/bs/z-a-k-o-n-o-izmjenama-i-dopuni-zakona-o-zastiti-akumulacije-modrac/ |website=Modrac.ba |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Pitanja zagađenja, odlaganja otpada, smanjenja kvaliteta vode i pritiska na obalni prostor redovno se spominju u javnim raspravama o budućnosti jezera.

Zaštita Modraca važna je i zbog njegove uloge u vodosnabdijevanju industrije, lokalnom ribarstvu, rekreaciji i regulaciji vodnog režima Spreče. Jezero je stanište brojnih ribljih vrsta i ptica močvarica, a vlažni obalni pojasevi imaju značaj za lokalnu biološku raznolikost.&lt;ref name=&quot;Modrac&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Modracko Jezero Morning.JPG|Istočni dio Jezera Modrac.
Datoteka:Modračko jezero Aerial 1.jpg|Jezero Modrac iz zraka.
Datoteka:Modračko jezero, panorama.jpg|Panoramski pogled na jezero.
Datoteka:Prokosovići, Modračko jezero.jpg|Obala jezera kod Prokosovića.
Datoteka:Modrac, hraz prehrady.jpg|Brana na Jezeru Modrac.
&lt;/gallery&gt;
== Također pogledajte ==
* [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Lake Modrac}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Modrac, jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>leow2rac0kafnadip6lmqxcv2qsrc2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanski sandžak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32633</id>
    <revision>
      <id>3849165</id>
      <parentid>3829857</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T00:07:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17503" sha1="azfgnjb8vtjn3g4w3cocibm89npsp8a" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Bosanski sandžak
| izvorno_ime                    = 
| genitiv                        = Bosne i Hercegovine
| razdoblje                      = 1463–1878.
| država_prije1                  = Kraljevina Bosna
| država_prije_zastava1          = Kraljevina Bosna steg.png
| država_prije2                  = 
| država_prije_zastava2          = 
| država_prije3                  = 
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = 
| država_prije_zastava4          = 
| država_prije5                  =
| država_prije_zastava5          =
| država_poslije1                 = Bosanski pašaluk
| država_poslije_zastava1         = Fictitious Ottoman flag 3.svg
| država_poslije2                 = 
| država_poslije_zastava2         = 
| država_poslije3                 = 
| država_poslije_zastava3         = 
| država_poslije4                 =
| država_poslije_zastava4         = 
| država_poslije5                 = 
| država_poslije_zastava5         = 
| zastava                        =  
| grb                            =  
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Bosanski Sandžak (Bosnia Sanjak).png
| glavni_grad                    = [[Jajce]] 1459–1462 &lt;br/&gt; [[Sarajevo]] 1462–1553 &lt;br/&gt; [[Banja Luka]] 1553–1580 (1639*)
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 =
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžak]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
| vrsta_vlasti                   =  
| godina_prve_vlasti             = 1463.
| vladar_prva_vlast              = Pad Jajca
| godina_druge_vlasti            = 1580.
| vladar_druga_vlast             = Postao dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]
| godina_treće_vlasti            = 1878.
| vladar_treća_vlast             = Austro-Ugarska okupacija BiH 
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =  
| površina                       = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 
| stanovnika_godina              = 
| gustoća                        = 
| valuta                         = 
| vremenska_zona                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
}}

'''Bosanski sandžak''' ({{jez-tr|Bosna Sancağı}}) bio je osmanska vojno-upravna jedinica uspostavljena 1463. nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{cite web |title=Bosanski sandžak |url=https://enciklopedija.hr/clanak/bosanski-sandzak |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;&gt;{{cite web |title=75. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a |url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/55eb2bea-7fe3-44c9-9226-20f81c1dc43f/download |website=Baština ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Od 1463. do 1580. bio je u sastavu [[Rumelijski ejalet|Rumelijskog ejaleta]], a osnivanjem [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] postao je njegov središnji, takozvani paša-sandžak.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabanovic-ANUBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Bosanski pašaluk |url=https://bastina.anubih.ba/items/f43f21bf-c6af-46c8-b14b-372fed1b6ad1 |website=Baština ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |author=Hazim Šabanović |date=1959 |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot;&gt;{{cite web |title=Funkcija osmanskog valije u Bosanskom ejaletu i dokumenti koje je izdavao |url=https://www.academia.edu/23686304/Funkcija_osmanskog_valije_u_Bosanskom_ejaletu_i_dokumenti_koje_je_izdavao |website=Academia.edu |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Kao upravni okvir osmanske Bosne zadržao je posebno ime &quot;Bosna&quot; i nakon gubitka srednjovjekovne državnosti, što se u historiografiji smatra jednim od elemenata kontinuiteta bosanskog historijskog identiteta u osmanskom dobu.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt;

== Historija ==
Bosanski sandžak nastao je neposredno nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463, kada su osvojena područja bivše bosanske države uključena u osmanski upravni sistem kao posebna pokrajina.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt; Na njegovu čelu nalazio se [[sandžak-beg]], a prvo sjedište bilo je u Jajcu, dok je već potkraj 1463. upravno središte preneseno u Sarajevo.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Tokom narednih stoljeća teritorij sandžaka se više puta mijenjao: iz njegovog sastava izdvajani su novi sandžaci, a istovremeno se širio prema zapadu i sjeverozapadu kako je napredovala osmanska granica.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

U djelu ''Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela'' Hazim Šabanović obradio je nastanak, upravnu strukturu i teritorijalni razvoj Bosanskog sandžaka i kasnijeg Bosanskog pašaluka, a to djelo smatra se jednim od temeljnih radova za ovu temu.&lt;ref name=&quot;Sabanovic-ANUBiH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabanovic-book&quot;&gt;{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |title=Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela |publisher=Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine |year=1959 |url=https://books.google.com/books/about/Bosanski_pa%C5%A1aluk.html?id=yJAOzwEACAAJ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;COBISS&quot;&gt;{{cite web |title=Bosanski pašaluk : postanak i upravna podjela |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/7196422/gbvi?format=marc |website=COBISS+ |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== 15. vijek ===
Bosanski sandžak osnovan je 1463. nakon sloma srednjovjekovne bosanske države.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt; U najranijem razdoblju imao je izrazito krajiški karakter i bio je podijeljen na vilajete u značenju vojnih okruga, među kojima su bili Jeleč, Sarajevo, Kraljeva zemlja, Zemlja Pavlovića, Zemlja Kovačevića i Hercegovina. U tom razdoblju Bosna je, iako uključena u osmanski sistem, zadržala vlastito historijsko ime kao upravna jedinica.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt;

U drugoj polovini 15. vijeka iz Bosanskog sandžaka izdvajane su nove osmanske upravne jedinice. Osnivanjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]] 1470. i [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]] prije 1483. teritorij Bosanskog sandžaka je smanjen, ali je on ostao jezgro osmanske vlasti u Bosni.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; U tom razdoblju važnu ulogu u organizaciji uprave i urbanog razvoja imao je [[Isa-beg Ishaković]], koji je bio bosanski sandžak-beg do 1470.&lt;ref name=&quot;KONS-Isabeg&quot;&gt;{{cite web |title=Isa-begova tekija u Sarajevu |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Isabegova%20tekijaBH.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=12. 4. 2026 |archive-date=15. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615065109/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Isabegova%20tekijaBH.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== 16. vijek ===
Početkom 16. vijeka Bosanski sandžak obuhvatao je veoma širok prostor, od Zvečana na jugoistoku do Like na sjeverozapadu, a unutar jedne administrativne cjeline bile su uključene oblasti različitog srednjovjekovnog državno-pravnog i vjerskog nasljeđa.&lt;ref name=&quot;Academia-islam&quot;&gt;{{cite web |title=Neke karakteristike prihvatanja islama u Bosanskom sandžaku početkom 16. stoljeća |url=https://www.academia.edu/165242061/Neke_karakteristike_prihvatanja_islama_u_Bosanskom_sand%C5%BEaku_po%C4%8Detkom_16_stolje%C4%87a |website=Academia.edu |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme nastaju i važni katastarski i vojni popisi koji omogućavaju detaljnije praćenje teritorijalne i vojne organizacije sandžaka.&lt;ref name=&quot;Academia-1530&quot;&gt;{{cite web |title=Tvrđave Bosanskog sandžaka i njihove posade 1530. godine |url=https://www.academia.edu/113344334/Tvr%C4%91ave_Bosanskog_sand%C5%BEaka_i_njihove_posade_1530_godine |website=Academia.edu |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

God. 1525. Bosanski sandžak proširen je stvaranjem &quot;vilajeta Hrvati&quot; na području uže jezgre staroga hrvatskog kraljevstva, ali je taj prostor 1537. uključen u [[Kliški sandžak]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Širenje Bosanskog sandžaka prema sjeverozapadu trajalo je do osnivanja [[Čazmanski sandžak|Čazmanskog sandžaka]] 1557, a zatim se nastavilo prodorima između Une i Kupe do oko 1590.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; U skladu s pomicanjem vojnog težišta, oko 1554. sjedište sandžaka preneseno je iz Sarajeva u Banju Luku.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

Najvažniji događaj u drugoj polovini 16. vijeka bilo je osnivanje Bosanskog pašaluka 1580. Bosanski sandžak je tada postao njegov centralni sandžak, odnosno paša-sandžak, iz kojeg su i ranije i kasnije izdvajani drugi sandžaci osmanske Bosne.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabanovic-ANUBiH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot;/&gt;

=== 17. vijek ===
Početkom 17. vijeka Bosanski sandžak obuhvatao je veliki dio današnje Bosne, ali i teritorije izvan današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], protežući se od [[Zvečan]]a i [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]] na jugoistoku do [[Bihać]]a i [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] na sjeverozapadu.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-historiografija&quot;&gt;{{cite web |title=Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990–2017 |url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/9af9f699-4dc1-4d68-bd31-07287182db52/download |website=Baština ANUBiH |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=12. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Opširni popis iz 1604. pokazuje da je tada obuhvatao 55 nahija i približno jednu trećinu Bosanskog ejaleta.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-historiografija&quot;/&gt;

U ovom vijeku Bosanski sandžak i dalje je bio središnji sandžak Bosanskog pašaluka. God. 1639. njegovo sjedište vraćeno je iz Banje Luke u Sarajevo, a 1687. premješteno je u Travnik, koji je u narednom razdoblju postao važan centar osmanske uprave u Bosni.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; U isto vrijeme razvijaju se gradske, vakufske i vojne strukture nastale još u ranijem razdoblju osmanske vlasti.&lt;ref name=&quot;KONS-Bezistan&quot;&gt;{{cite web |title=Gazi Husrev-begov bezistan sa dućanima, graditeljska cjelina |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2857 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=12. 4. 2026 |archive-date=18. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260418235751/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2857 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KONS-Sofi&quot;&gt;{{cite web |title=Sofi Mehmed-pašina džamija u Gornjem Šeheru |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sofi%20Mpasina%20dzamija%20kompl%20BH.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=12. 4. 2026 |archive-date=22. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250122190724/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sofi%20Mpasina%20dzamija%20kompl%20BH.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== 18. vijek ===
U 18. vijeku Bosanski sandžak zadržao je ulogu centralnog sandžaka Bosanskog pašaluka i ostao ključni upravni okvir njegove jezgre.&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot;/&gt; Oko 1700. dijelio se na kadiluke Novi Pazar, Mitrovicu, Stari Vlah, Sarajevo, Kladanj, Travnik, Tešanj, Višegrad, Derventu, Rogaticu, Banju Luku, Jajce, Kamengrad, Bihać i Kostajnicu.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; 

Bosanski sandžak je imao matičnu ulogu u odnosu na druge sandžake Bosanskog pašaluka, jer je u njemu boravio bosanski beglerbeg s titulom paše.&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot;/&gt; Time je Bosanski sandžak u 18. vijeku ostao i upravno i vojno središte bosanske osmanske pokrajine.&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot;/&gt;

=== 19. vijek ===
U prvoj polovini 19. vijeka Bosanski sandžak i dalje je postojao kao centralna jedinica Bosanskog pašaluka, ali je osmanski upravni sistem prolazio kroz duboke reforme.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabanovic-book&quot;/&gt; Presudna promjena nastupila je 1851, kada je [[Omer-paša Latas]] u Bosni nazive sandžaka zamijenio nazivom kajmekamluk, čime je Bosanski sandžak kao klasična administrativna jedinica prestao postojati.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Kasnije vilajetske reforme u Bosni nastavile su novu upravnu organizaciju unutar [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]], a osmanska uprava u Bosni završena je austrougarskom okupacijom 1878.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

== Teritorij i uprava ==
Kao i drugi osmanski sandžaci, Bosanski sandžak bio je podijeljen na [[nahija|nahije]], [[kadiluk]]e i druge niže upravne cjeline.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabanovic-book&quot;/&gt; Njegove granice nisu bile stalne, nego su se mijenjale u skladu s osvajanjima, izdvajanjem novih sandžaka i preuređenjem osmanske uprave.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Posebno je u 16. i početkom 17. vijeka zauzimao veoma prostran prostor, što potvrđuju popisi i defteri iz tog vremena.&lt;ref name=&quot;Academia-1530&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ANUBiH-historiografija&quot;/&gt;

U ranijem razdoblju imao je i izrazito vojni karakter, pa je bio organiziran i kroz vilajete kao vojne okruge.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; 

Bosanski sandžak bio je prva stabilna osmanska upravna jedinica na prostoru nekadašnje bosanske države i temelj kasnije osmanske pokrajinske organizacije u Bosni.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabanovic-book&quot;/&gt; Njegovim prerastanjem u jezgro Bosanskog pašaluka 1580. oblikovan je institucionalni okvir koji je, uz kasnije reforme, trajao do sredine 19. vijeka.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot;/&gt; U bosanskohercegovačkoj historiografiji Bosanski sandžak ima posebno mjesto i zato što pokazuje da je ime Bosna opstalo unutar osmanskog upravnog sistema kroz više stoljeća.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt;

== Bitni događaji ==
* '''1463.''' – osnivanje Bosanskog sandžaka nakon pada Bosanskog Kraljevstva.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-drzavnost&quot;/&gt;
* '''1470.''' – osnivanje Hercegovačkog sandžaka izdvajanjem dijela bosanskog prostora.
* '''prije 1483.''' – osnivanje Zvorničkog sandžaka i novo teritorijalno sužavanje Bosanskog sandžaka.
* '''1525.''' – stvaranje &quot;vilajeta Hrvati&quot; u sastavu Bosanskog sandžaka.
* '''1537.''' – izdvajanje tog područja u okvir Kliškog sandžaka.
* '''oko 1554.''' – premještanje sjedišta sandžaka iz Sarajeva u Banju Luku.
* '''1580.''' – osnivanje Bosanskog pašaluka; Bosanski sandžak postaje njegov centralni paša-sandžak.&lt;ref name=&quot;Academia-valija&quot; /&gt;
* '''1604.''' – opširni popis potvrđuje da Bosanski sandžak obuhvata 55 nahija i oko trećine Bosanskog ejaleta.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-historiografija&quot;/&gt;
* '''1639.''' – povratak sjedišta u Sarajevo.
* '''1687.''' – premještanje sjedišta u Travnik.
* '''1851.''' – reforme Omer-paše Latasa; naziv sandžak zamijenjen nazivom kajmekamluk, čime Bosanski sandžak prestaje postojati kao klasična osmanska jedinica.

== Administracija ==
# [[Mehmed-beg Minetović]], 1464.
# [[Isa-beg Ishaković|Isa-beg Isaković]], 7. februara 1464. – 1470.
# [[Ajas-beg]], 1470—1474.
# [[Sinan-beg Hercegovac|Sinan-beg]], 1474.
# [[Kodža Davud-paša|Arnaut Davud-beg]], 1474–1475.
# [[Bali-beg Malkočević]] ({{Jez-tr|Bali Bey Malkoçoğlu}}), 1475–1477.  
# [[Skender paša]], 1477–1479.
# [[Kodža Davud-paša]], 1479–1480.
# [[Skender Paša]], 1480–1482.
# [[Jahja-beg]], 1482–1483.
# [[Ajas-beg]], 1483–1484.
# [[Mehmed-beg Ishaković]], 1484–1485.
# [[Sinan-beg Hercegovac|Sinan-beg]], 1485–1490.
# [[Hadum Jakub-paša]], 1490–1493.
# [[Jahja-paša]], 1493–1495.
# [[Feriz-beg]], 1495–1496{{Sfn|Sarajevu|2007}} 
# Skender-paša Mihajlović, 1498–1505.
# [[Feriz-beg]], 1505–1512.
# [[Sinan-paša Borovinić]], 1512–1513.
# [[Junus-paša|Junuz-beg]], 1513. – 14. aprila 1515.
# [[Mustafa-paša Skenderpašić]], 14. oktobar 1515. – 17. april 1516.
# [[Gazi Hasan-paša|Gazi Hasan-beg]], 17. aprila 1516. – 1517.
# [[Gazi Mehmed-beg Mihajlović]] ({{Jez-tr|Gazi Mehmed Bey Mihalzade}}), 1517–1519.
# [[Gazi Bali-beg Jahjapašić]], 1519. – 15. septembar 1521.
# [[Gazi Husrev-beg]], 15. septembra 1521. – 1525.
# [[Gazi Hasan-paša|Gazi Hasan-beg]], 1525–1526.
# [[Gazi Husrev-beg]], 1526–1534 
# [[Ulama-paša]], 1534–1536.
# [[Gazi Husrev-beg]], 1536. – 18. juni 1541.
# [[Ulama-paša]], 18. juna 1541. – 1547.
# [[Sofi Ali-beg]], 1547–1549.
# [[Muhamed-han Zulkaderlu]], 1549–1550.
# [[Hadim Ali-beg]] 1550–1551.
# [[Sufi Mehmed-paša]], 1551–1553.
# [[Hadim Gazi Ali-paša]], 1553.
# [[Malkoč-beg Dugalić]], 1553–1554.
# [[Kara Osman-han]], 1554–1555.
# [[Kara Mustafa-beg Sokolović]], 1555–1557.
# [[Hamza-beg Biharović]], 1557–1561.
# [[Hasan-beg Sokolović]], 1561–1562.
# [[Sinan-beg Boljanić]], 1562–1564.
# [[Mustafa-beg Sokolović]], 1564–1566.
# [[Mehmed-beg Sokolović]], 1566–1568.
# [[Ferhad-beg Desisalić]], 1568. – 25. juni 1568.
# [[Mehmed-beg Sokolović]], 25. juni 1568. – 1574.
# [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]] ({{Jez-tr|Ferhad Bey Sokollu}}), 1574–1580.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:15. vijek u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:16. vijek u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:17. vijek u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:18. vijek u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sandžaci Osmanskog Carstva u Evropi]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]]</text>
      <sha1>azfgnjb8vtjn3g4w3cocibm89npsp8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dnjepar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35557</id>
    <revision>
      <id>3849063</id>
      <parentid>3845900</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6786" sha1="hog5k0zkw0uko5ptojwzydpnkervmic" xml:space="preserve">{{O...|rijeci|grad u Ukrajini|Dnjipro}}
{{Infokutija rijeka
| ime                = Dnjepar
| slika              = Dnieper_is_one_of_the_major_rivers_of_Europe.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Rijeka Dnjepar, [[Dnjipropetrovska oblast]]
| slika_karta        = Dnipro Basin River Town International.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = Sliv rijeke Dnjepar (svjetliji tonovi)
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Valdaj]], [[Rusija]]
| izvor_koordinate   = {{Coord|55|52|18.08|N|33|43|27.08|E|type:river_region:RU-SMO|display=inline}}
| ušće               = [[Crno more]]
| ušće_koordinate    ={{Coord|46|30|00|N|32|20|00|E|type:river_region:UA-48|display=inline,title}}
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Rusija]], [[Bjelorusija]] i [[Ukrajina]]
| lokacija           = [[Dorogobuž]], [[Smolensk]], [[Mahiljou]], [[Kijev]], [[Čerkasi]], [[Dnjipro]]
| etimologija        = 
| dužina             = 2.145
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 220
| nadmorska visina ušća      = 0
| prosječni protok           = 
| sliv                       =
| površina sliva             = 504.000
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Sozh]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]], [[Trubizh]], [[Supiy]], [[Sula (Dnjepar)|Sula]], [[Psel]], [[Vorskla]], [[Samara (Dnjepar)|Samara]], [[Konka (Hersonska oblast)|Konka]] (Hersonska oblast), [[Konka (Zaporiška oblast)|Konka]] (Zaporiška oblast), [[Bilozerka]]
| desne_pritoke      = 	[[Drut]], [[Berezina]], [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]], [[Teteriv]], [[Irpin]], [[Stuhna]], [[Ros]], [[Tiasmyn]], [[Bazavluk]], [[Ingulec]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Dnjepar''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Днепр, [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Дніпро, [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Дняпро) je jedna od najdužih rijeka u Evropi. Izvire u blizini ruskog grada [[Smolensk]]a i teče kroz [[Rusija|Rusiju]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]], gdje se preko delte ulijeva u [[Crno more]].

[[Spisak rijeka u Evropi|Četvrta]] je najduža [[Evropa|evropska]] rijeka (poslije [[Volga|Volge]], [[Dunav]]a i [[Ural]]a) a ujedno i najduža bjeloruska i [[Spisak rijeka u Ukrajini|ukrajinska rijeka]].

Ukupna dužina rijeke varira između 2.145&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;&gt;{{cite web|url=http://landofancestors.com/travel/statistics/geography/237-main-characteristics-of-the-largest-rivers.html|title=Main characteristics of the largest rivers of Belarus » Land Of Ancestors - Belarus|work=landofancestors.com|access-date=7. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; i 2.201&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://geoknigi.com/book_view.php?id=798|title=Річки України. Дніпро|trans-title=Rijeke Ukrajine. Dnjepar|work=geoknigi.com|access-date=7. 12. 2015|language=uk}}&lt;/ref&gt;, sa slivom površine od oko 504.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; poznata je po svojim branama i hidroelektranama. Dnjepar predstavlja važan plovni put za ekonomiju Ukrajine i preko kanala Dnjepar-Bug povezan je s drugim plovnim putevima u Evropi.

== Etimologija ==
Među prvima, Dnjepar spominje starogrčki [[Historija|historičar]] [[Herodot]] (5. stoljeće p. n. e) pod imenom Borysthenes (u doslovnom prijevodu sa starogrčkog «onaj što teče sa sjevera»). Rimski historičari ga nazivaju Danapris dok je za vrijeme Kijevske Rusije među Slavenima bio poznat kao Slavutič.

== Geografija ==
[[Datoteka:Dnieper Nasa 2004-05-06.jpg|250px|mini|lijevo|Satelitski snimak Dnjepra i njegovih pritoka]]
Ukupna dužina Dnjepra je 2.145&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;/&gt; od kojih prvih 485&amp;nbsp;km protiče kroz Rusiju, slijedećih 700&amp;nbsp;km kroz susjednu Bjelorusiju&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;/&gt; a zadnjih 1.095 &amp;nbsp;km, do ušća u Crno more, teče kroz Ukrajinu. Obuhvata sliv površine od oko 504.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od kojih oko 289.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Ukrajini a oko 118.360&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Bjelorusiji.&lt;ref name=&quot;landofancestors&quot;/&gt;

Dnjepar izvire u Valdajskoj visoravni u zapadnoj Rusiji nastavljajući teći kroz lesna i stepska područja Bjelorusije. 115&amp;nbsp;km svoga toka čini prirodnu granicu između Bjelorusije i Ukrajine kroz koju nastavlja svoj put prema Crnom moru u koji utiče [[Riječna delta|deltskim]] ušćem. Duž toka rijeke izgrađen je niz [[hidroelektrana]] (Kijevska, Kanivska, Kremenčukska, Kamjanska, Dnjeproges, Kahovska i Dnjeproges II), a posljednjih 800&amp;nbsp;km prije ulijevanja u Crno more, sačinjavaju lanci nekoliko akumulacijskih jezera nastalih njihovom izgradnjom. [[Elektrana|Elektrane]] na Dnjepru proizvode energiju koja pokriva 10% potreba cijele Ukrajine.

Dnjepar je plovan 1990&amp;nbsp;km od ušća. Mjestimično se plovidba odvija po bočnim kanalima. Sistemom plovnih kanala Dnjepar je povezan sa Zapadnom Dvinom, Njemenom, Zapadnim Bugom koji ga spajaju s Baltikom. Zaleđen je od decembra do marta ili aprila.

== Tok ==
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = elektrana na Dnjepru
| datum               = podaci izračunati za period 1952-1984.
| izvor               = grdc.sr.unh.edu
| max protok          = 3000
| glavna razmjera     = 1000
| sekundarna razmjera = 200
| jan1                = 1369
| feb1                = 1602
| mar1                = 1673
| apr1                = 2478
| maj1                = 2893
| jun1                = 1617
| jul1                = 1058
| aug1                = 942
| sep1                = 841
| okt1                = 980
| nov1                = 1111
| dec1                = 1241
}}

== Pritoke ==
Dnjepar ima mnogo pritoka (do 32.000) od kojih je 89 dužine iznad 100&amp;nbsp;km. Neke od njih su sljedeće (D-desna a L-lijeva pritoka): 
{|
|-
|
* [[Drut]] (D)
* [[Berezina]] (D)
* [[Sozh]] (L)
* [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]] (D)
* [[Teteriv]] (D)
|
* [[Irpin]] (D)
* [[Desna (pritoka Dnjepra)|Desna]] (L)
* [[Stuhna]] (D)
* [[Trubizh]] (L)
* [[Ros]] (D)
|
* [[Tiasmyn]] (D)
* [[Supiy]] (L)
* [[Sula]] (L)
* [[Psel]] (L)
* [[Vorskla]] (L)
|
* [[Samara (rijeka)|Samara]] (L)
* [[Konka (rijeka)|Konka]] (L)
* [[Bilozerka]] (L)
* [[Bazavluk]] (R)
* [[Ingulec]] (R)
|}

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Dnieper River}}
* [[Spisak rijeka u Rusiji]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Dnjepar}}
{{Rijeke u Rusiji}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dnjepar| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>hog5k0zkw0uko5ptojwzydpnkervmic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nintendo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41351</id>
    <revision>
      <id>3849119</id>
      <parentid>3832681</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T19:27:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cicihwahyuni6</username>
        <id>152797</id>
      </contributor>
      <origin>3849119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14102" sha1="a160mqplupkydbnhofpnmtaxkkbl6bp" xml:space="preserve">{{Standardi}}
[[Datoteka:Nintendo.svg|mini|369x369piksel|Nintendov trenutni logo]]

'''Nintendo''' ([[japanski jezik|jap]]. 任天堂株式会社; romanizacija: ''Nintendō kabushikigaisha'') jest [[japan]]ska kompanija koja se bavi proizvodnjom [[igraća konzola|igraćih konzola]], te izdavačkom djelatnosti kao: [[igraće karte]], [[igre na ploči]], [[videoigra|videoigre]], [[animirani film]]ovi, [[strip]]ovi. Osnovana je [[23 septembar|23. septembra]] [[1889]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nintendo.co.jp/corporate/outline/index.html|title=任天堂株式会社：会社概要|newspaper=任天堂ホームページ|language=ja|access-date=20. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; i osnovna djelatnost joj je bila proizvodnja igraćih karata za japansku igru [[Hanafuda]].&lt;ref name=&quot;nintendo.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nintendo.com/corp/history.jsp|title={{!}} Nintendo - Corporate Information {{!}} Company History|website=www.nintendo.com|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Tek [[1977]]. Nintendo razvija prvu konzolu, dok u [[1980te|80-im]] godinama [[20. vijek]]a razvija [[arkadna videoigra|arkadne videoigre]] koje se igraju za novčiće ili žetone. Proizveli su neke od najpoznatijih videoigara kao što su ''[[Mario (franšiza)|Mario]]'', ''[[The Legend of Zelda]]'' i ''[[Pokémon]]''.

== Historija ==
=== 1889–1956: Kao proizvođač karti ===
U kasnim 1889-im [[Fusajiro Yamauchi]] je osnovao Nintendo kao kompaniju za proizvodnju karti. Sa sjedištem u [[Kyoto]], [[Japan]]u, kompanija proizvodi i reklamira karte za igranje &quot;[[Hanafuda]]&quot;. Ručno proizvedene karte uskoro su postale popularne i Yamauchi je unajmio asistente da masovno proizvode karte kako bi zadovoljio potražnju.&lt;ref name=&quot;businessinsider.com&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.businessinsider.com/before-mario-nintendos-playing-cards-toys-and-love-hotels-2011-8|title=Before Mario: Nintendo's Playing Cards, Toys And Love Hotels|newspaper=Business Insider|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== 1956–1974: Novi poduhvati ===
Godine 1956. [[Hiroshi Yamauchi]], unuk [[Fusajiro Yamauchi|Fusajiroa Yamauchija]], putuje u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] na sastanak s tadašnjim dominantnim proizvođačem karti za igranje, [[United States Playing Card Company]]. Tada je saznao da najveća kompanija za proizvodnju karti na svijetu koristi samo mali ured. Yamauchijevo saznanje da karte imaju ograničen potencijal bila je prekretnica. Stekao je licencu da koristi [[Disney]]jeve likove na kartama kako bi potaknuo prodaju.

Godine 1964. Yamauchi je preimenovao Nintendo Playing Card Co. Ltd. u Nintendo Co., Ltd. U periodu od 1963. do 1968, kompanija je počela eksperimentirati u drugim područjima. Nintendo je uspostavio taksi kompaniju ''Daiya''. U početku je bila uspješna, ali ju je Nintendo bio primoran prodati zbog problema s radnim sindikatima. Također su uspostavili lanac [[Ljubavni hotel|ljubavnih hotela]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.n-sider.com/contentview.php?contentid=34|title=N-Sider.com: Nintendo History Lesson|website=www.n-sider.com|language=en|access-date=19. 2. 2017|archive-date=5. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180505151700/http://www.n-sider.com/contentview.php?contentid=34|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; TV mrežu i prehrambenu kompaniju (za prodaju instant riže) i dr.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://gadgets.ndtv.com/games/features/as-nintendo-turns-125-6-things-you-may-not-know-about-this-gaming-giant-596606|title=As Nintendo Turns 125, 6 Things You May Not Know About This Gaming Giant|newspaper=NDTV Gadgets360.com|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Svi ovi poduhvati na kraju su propali i nakon olimpijade u Tokiju 1964, prodaja karti je pala, a samim tim i vrijednost kompanije Nintendo.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.ba/books?id=M-pGHGDm5a4C&amp;pg=PA12&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=The Story of Nintendo|last=Sutherland|first=Adam|date=20. 2. 2017|publisher=The Rosen Publishing Group|isbn=9781448870431|language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1966. Nintendo prelazi u japansku industriju igračaka s igračkom [[Ultra Hand]] koju je proizveo [[Gunpei Yokoi]] u svoje slobodno vrijeme. [[Gunpei Yokoi|Yokoi]] je premješten s održavanja u novi odsjek &quot;Nintendo igre&quot;. Nintendo nastavlja s proizvodnjom popularnih igračaka kao što su [[Ultra Machine]], [[Love Tester]] i Kousenjuu. Iako su proizveli nekoliko uspješnih proizvoda, nisu uspjeli ići u korak s već uspješnim kompanijama kao što su [[Bandai]] i [[Tomy]].&lt;ref name=&quot;businessinsider.com&quot;/&gt;

=== 1974–1978: Rana elektronička era ===
=== 1979–2003: Uspjeh s videoigrama ===
=== 2004–2011: Nintendo DS i Wii ===

=== 2011–2015: Nintendo 3DS i Wii U ===
=== 2015–danas: Mobilne igre i Nintendo Switch ===
== Proizvodi ==
=== Kućne konzole ===
==== Color TV Game ====
{{Glavni|Color TV Game}}
Objavljena 1977, najprodavanija je konzola prve generacije u [[Japan]]u (prodano oko 3 miliona jedinica).

==== Nintendo Entertainment System ====
{{Glavni|Nintendo Entertainment System}}
[[Datoteka:Nintendo entertainment system.jpeg|200px|mini|NES]]
'''Nintendo Entertainment System''' (skraćeno '''NES''') jest 8-[[bit]]na konzola, objavljena u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] 1985. i [[Evropa|Evropi]] od 1986. do 1987. Prvo je objavljena u [[Japan]]u kao  '''Family Computer''' ili '''Famicom''' 1983. Najprodavanija je konzola svog vremena i uspjela je obnoviti američku industriju videoigara nakon [[Pad videoigara 1983.|pada videoigara 1983]]. NES je bio prodavan s igrom ''[[Super Mario Bros.]]'', jednom od najprodavanijih videoigara svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.japantimes.co.jp/news/2009/03/10/news/nintendo-secret-its-all-in-the-game/|title=Nintendo secret: It’s all in the game|last=Nagata|first=Kazuaki|date=10. 3. 2009|newspaper=The Japan Times Online|language=en|issn=0447-5763|access-date=20. 2. 2017|archive-date=4. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191204013109/https://www.japantimes.co.jp/news/2009/03/10/news/nintendo-secret-its-all-in-the-game/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Super Nintendo Entertainment System ====
{{Glavni|Super Nintendo Entertainment System}}
[[Datoteka:SNES 800px.jpg|mini|200px|SNES]]
'''Super Nintendo Entertainment System''' (skraćeno '''Super NES''' ili '''SNES''') jest 16-[[bit]]na konzola, objavljena u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] 1991. i u [[Evropa|Evropi]] 1992. Prvobitno je objavljena kao '''Super Famicom''' u [[Japan]]u. Ova konzola predstavila je napredniju grafiku i zvučnu mogućnost u uporedbi s ostalim kozolama u to vrijeme. Uskoro je razvoj naprednijih čipova koji su bili integrirani u svaku strujnu ploču kasete uspio povećati SNES-ovu prednost. Iako je prije 3D grafika rijetko korištena u kućnim konzolama, SNES-ovi napredniji čipovi uspjeli su omogućiti novi kalibar igara koje su sadržale lažnu 3D grafiku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sega-16.com/2006/11/f-22-interceptor-advanced-tactical-fighter/|title=Sega-16 – F-22 Interceptor: Advanced Tactical Fighter|website=www.sega-16.com|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; SNES je najprodavanija konzola 16-bitne ere iako je imala kasan početak i jaku konkurenciju od [[Sega|Segine]] [[Mega Drive/Genesis]] konzole.

==== Nintendo 64 ====
{{Glavni|Nintendo 64}}
[[Datoteka:N64-Console-Set.png|mini|200px|N64]]
'''Nintendo 64''' (skraćeno '''N64''') jest konzola objavljena 1996. i imala je mogućnost prikaza 3D grafike i ugrađeni multiplayer do 4 igrača. Kontroler je imao analogni stik i kasnije [[Rumble Pak]]. Obje su bile funkcije prvi put predstavljene na N64 i kasnije postale standard u kućnim konzolama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ign.com/articles/2008/04/03/happy-birthday-rumble-pak|title=Happy Birthday, Rumble Pak|last=Buchanan|first=Levi|date=3. 4. 2008|website=IGN|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Najavljen 1995, prije objave konzole 1996, [[64DD]] nastavak (&quot;DD&quot; tj. &quot;Disk Drive&quot;) bio je dizajniran da omogući razvoj novog žanra videoigara preko 64MB magnetnih diskova, video uređivanja i internetske konektivnosti. Konačno objavljen samo u [[Japan]]u 1999, nastavak 64DD bio je komercijalni neuspjeh sa samo devet objavljenih videoigara.

==== GameCube ====
{{Glavni|GameCube}}
[[Datoteka:Wikipedia GAMECUBE PAL.jpg|mini|200px|GameCube]]
'''GameCube''' (zvanično '''Nintendo GameCube''', skraćeno '''NGC''' u Japanu i '''GCN''' u Sjevernoj Americi) jest objavljen 2001. u Japanu i Sjevernoj Americi, i 2002. širom svijeta. Konzola šeste genracije nasljednik je N64-a i protivnik [[Sony]]jevom [[PlayStation 2|PlayStationu 2]], [[Microsoft]]ovom [[Xbox]]u i [[Sega|Seginom]] [[Dreamcast]]u. GameCube je prva Nintendova konzola koja koristi optičke diskove.&lt;ref name=&quot;nintendo.com&quot;/&gt; Diskovi su slični formatu [[miniDVD]], ali sistem nije bio dizajniran da čita standardne DVD ili audio CD-ove. Nintendo je uveo razne opcije spajanja za GameCube. GameCube podržava spajanje sa [[Game Boy Advance]].

==== Wii ====
{{Glavni|Wii}}
[[Datoteka:Wii-console.jpg|mini|200px|Wii]]
[[Datoteka:Wii U Console and Gamepad.png|mini|200x200piksel|Wii U]]
'''Wii''' je objavljen širom svijeta tokom prazničke sezone 2006. Sistem koristi kontroler koji može biti korišten kao ručni pokazivač i koji detektuje pokrete u tri dimenzije. Jedna odlika ovog sistema je &quot;Virtual Console&quot;, na kojem se mogu emulirati igre s prošlih sistema. Od početka prodaje Wii je dobio nekoliko perifernih uređaja kao što su [[Wii Balance Board]] i [[Motion Plus]]. ''Wii Family Edition'' varijanta je slična orginalnom modelu, ali je dizajnirana da stoji u horizontalnom položaju i nema kompatibilnost s GameCubeom. ''Wii Mini'' je manji redizajniran Wii koji nema kompatibilnost s GameCubeom, online konektivnost, ulaz za SD karticu i Wi-Fi podršku, i ima samo jedan USB port u uporedbi s druge dvije verzije koje imaju dva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurogamer.net/articles/df-hardware-nintendo-wii-mini-review|title=Nintendo Wii Mini review|last=Leadbetter|first=Richard|date=12. 12. 2012|website=Eurogamer|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

==== Wii U ====
{{Glavni|Wii U}}
'''Wii U''', nasljednik Wii-a, objavljen je širom svijeta tokom prazničke sezone 2012.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://metro.co.uk/2012/01/26/wii-u-confirmed-for-europe-this-year-297126/|title=Wii U confirmed for Europe this year|last=Metro.co.uk|first=GameCentral for|date=26. 1. 2012|website=Metro|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nintendo-ds.dcemu.co.uk/wiiu-price-and-release-date-announced-491879.html|title=WiiU Price and Release Date Announced {{!}} Nintendo DS News|website=nintendo-ds.dcemu.co.uk|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Wii U je bila prva Nintendova konzola koja podržava HD grafiku. Glavni kontroler je Wii U GamePad koji ima ugrađen touchscreen. Sistem podržava većinu Wii kontrolera i dodataka, i više klasičnog oblika Wii U Pro Controller.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.gamenguide.com/articles/1943/20120605/nintendo-wii-u-pro-controller-e3.htm|title=Nintendo Unveils Wii U Pro Controller before E3, Wireless but No Touch Screen|last=Guide|first=Game &amp;|date=5. 6. 2012|newspaper=Gamenguide|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Konzola ima više online servisa kao što su Nintendo eShop i Miiverse.

==== Nintendo Switch ====
{{Glavni|Nintendo Switch}}

Nintendo je 17. marta 2015. najavio novu &quot;posvećenu platformu za igre s potpuno novim konceptom&quot; pod kodnim imenom &quot;NX&quot; koji će biti dalje otkriven 2016.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nintendo.co.jp/corporate/release/en/2015/150317/|title=March 17, Wed. 2015 Presentation Title|newspaper=Nintendo Co., Ltd.|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.cnet.com/news/mario-set-for-smartphones-as-nintendo-forges-new-mobile-deal/|title=Nintendo will make games for phones, new 'NX' system|newspaper=CNET|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Reggie Fils-Aimé]], predsjednik Nintendo Amerike, objasnio je da je NX &quot;naša nova kućna kozola&quot; u junu 2015.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://blogs.wsj.com/digits/2015/06/18/nintendos-reggie-fils-aime-talks-amiibo-and-the-skylanders-deal/|title=Nintendo’s Reggie Fils-Aime Talks Amiibo and the ‘Skylanders’ Deal|last=Needleman|first=Sarah E.|newspaper=WSJ|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Na sastanku investitora 27. aprila 2016, Nintendo je najavio distribuciju NX-a širom svijeta u martu 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ign.com/articles/2016/04/27/nintendo-nx-will-launch-in-march-2017/|title=Nintendo NX Will Launch in March 2017|last=Reilly|first=Luke|date=27. 4. 2016|website=IGN|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Nintendo je 19. oktobra 2016. najavio trailer za sljedeći dan.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://twitter.com/NintendoAmerica/status/788900063833493504|title=Nintendo of America on Twitter|newspaper=Twitter|language=en|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana Nintendo je objavio trailer za Nintendo Switch.&lt;ref&gt;{{citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=f5uik5fgIaI|title=First Look at Nintendo Switch|last=Nintendo|date=20. 10. 2016|access-date=20. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Prenosive konzole ===
==== Game &amp; Watch ====
{{Glavni|Game &amp; Watch}}
[[Datoteka:Game and watch parachute.JPG|mini|200x200piksel|Game &amp; Watch]]
'''Game &amp; Watch''' je serija Nintendovih prenosivih konzola distribuirana od 1980. do 1991. Svaki Game &amp; Watch imao je jednu igru koja se igra na [[LCD]]-u, sat, alarm ili oboje. Bio je jedan od najranijih Nintendovih proizvoda koji je privukao veliki uspjeh.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nintendo.com/wiiu|title=Wii U Console|website=www.nintendo.com|access-date=21. 2. 2017|archive-date=4. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121204012502/http://www.nintendo.com/wiiu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Game Boy ====
==== Nintendo DS ====
==== Nintendo 3DS ====

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.nintendo.com Službeni sajt]

{{stub-rač}}

[[Kategorija:Nintendo|*]]
[[Kategorija:Igraće konzole]]
[[Kategorija:Japanske kompanije]]</text>
      <sha1>a160mqplupkydbnhofpnmtaxkkbl6bp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bundesliga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45742</id>
    <revision>
      <id>3849181</id>
      <parentid>3833704</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T03:27:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49654" sha1="0qne467cqjg8v20n1pivzuqlbklwody" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{Infokutija nogometna liga
| logo               = Bundesliga (2017).svg
| piksela            = 140
| država             = [[Njemačka]]
| konfederacija      = [[UEFA]]
| osnovana           = {{start date and age|df=yes|1963|8|24}}
| ekipe              = 18
| ispadanje          = [[2. Bundesliga]]
| nivoi              = 1
| domaći_kup         = [[DFB-Pokal]]
| konfederalni_kup   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]&lt;br /&gt;[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
| šampioni           = [[FC Bayern München|Bayern]] (34. titula)
| sezona             = [[Nogometna Bundesliga 2023/2024.|2023/24.]]
| najuspješniji_klub = [[FC Bayern München|Bayern]] (34 titule)
| internet_stranica  = [http://www.bundesliga.de/en/ Bundesliga.de]
| trenutno           = [[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|Bundesliga 2024/25.]]
}}
U [[Njemačka|njemačkom]] [[nogomet]]u, '''Bundesliga''' je najviše nogometno klupsko takmičenje, gdje učesnici putem međusobnih utakmica na kraju određuju državnog prvaka.

Izraz '''Bundesliga''' koristi se i u [[Bundesliga (austrijski nogomet)|Austriji]], kao i za brojna [[liga]]ška takmičenja u drugim sportovima u tim državama.

Njemačka je neobična po tome što je, za razliku od drugih država, dosta kasnije počela s jedinstvenom nacionalnom ligaškom strukturom. Tek 1963. formirana je Bundesliga, a struktura i organizacija državnih nogometnih liga često se mijenjala sve do današnjih dana.

== Pregled ==
Bundesliga se sastoji od dvije lige, 1. Bundeslige i [[2. Fußball-Bundesliga|2. Bundeslige]]. U svakodnevnom govoru se 1. Bundesligu samo zove &quot;Bundesligom&quot;, dok se 2. Bundesligu naziva [[2. Bundesliga]] ili [[2. Fußball-Bundesliga|Zweite Liga]] (druga liga, u doslovnom prijevodu, ili žargonski &quot;Cvajta&quot;).

Druga Bundesliga je formirana 1974. te se u nju svrstavaju klubovi koji ispanu iz Bundeslige ili pređu iz nižeg ranga takmičenja (''Regionalliga'')

Bundeslige su profesionalna takmičenja, dok se lige ispod tih dviju natječu u amaterskom svojstvu. Ipak, profesionalizam je počeo nadirati i u [[Regionalliga|Regionalligu]], odnosno 3. ligu, jer su klubovi počeli potpisivati ugovore s igračima.

'''''Njemačka nogometna ligaška struktura / 1903. do danas'''''
{|
|-
| || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|''Njemačka''|| ''SR Njemačka''|| bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|''SR Njemačka''||''SR Njemačka''|| bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|''Njemačka''|| ''Njemačka''|| bgcolor=&quot;ffe4e1&quot;|''DR Njemačka''
|-
| width=35px|''Razina''|| width=110px bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|''1994. - danas''|| width=110px|''1974.-1994.''||width=110px bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|''1963.-1974.''||width=110px|''1946-1963''||width=110px bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|''1933.-1945.''||width=110px|''1903-1932''||width=110px bgcolor=&quot;ffe4e1&quot;|''DDR &lt;br /&gt;1949.-1991.''
|-
| I || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Bundesliga||Bundesliga|| bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Bundesliga||Oberliga||bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Gauliga||Verbandsliga|| bgcolor=&quot;ffe4e1&quot;|DDR Oberliga
|-
| II || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|2.Bundesliga||2.Bundesliga|| bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Regionalliga||2.Oberliga||bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Bezirksliga||Bezirksliga|| bgcolor=&quot;ffe4e1&quot;|DDR Liga
|-
| III || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Regionalliga||Am. Oberliga|| bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|1.Amateurliga||▼ ???||bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|▼ ???||▼ ???|| bgcolor=&quot;ffe4e1&quot;|DDR 2.Liga
|-
| IV || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Oberliga||Verbandsliga||bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|2.Amateurliga|| || || || bgcolor=&quot;ffe4e1&quot;|Bezirksliga
|-
| V || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Landesliga/Verbandsliga&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;||Landesliga||▼ ???|| || || || ▼ ???
|-
| VI || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Bezirksoberliga&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;||▼ ???
|-
| VII || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Bezirksliga
|-
| VIII || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Kreisliga&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| IX || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Kreisklasse A	
|-
| X || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Kreisklasse B	
|-
| XI || bgcolor=&quot;eee8aa&quot;|Kreisklasse C
|}
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; U nekim područjima se zvala Landesliga, u nekima Verbandsliga.&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Bezirksoberliga nije uspostavljena u svim krajevima, primjerice u  Mittelrhein-u/Srednjem Porajnju.&lt;br /&gt;
&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; Kreisliga nije uspostavljena u svim krajevima, na primjer u  Mittelrhein-u/Srednjem Porajnju.

Ispod razine 2. Bundeslige, lige su uglavnom podijeljene na regionalnoj osnovi. Na primjer, Regionalliga se trenutno (august 2006.) sastoji od sjeverne i južne divizije (Nord division, Süd division), a Oberliga se sastoji od 9 divizija koje predstavljaju savezne države ili velike gradske ili geografske površine. Razine ispod Oberlige se razlikuju od kraja do kraja. Ligaška struktura se učestalo mijenjala, obično odražavavši stepen učestvovanja u sportu u raznim djelovima zemlje. Početkom 1990-ih, promjene su nastale [[Ujedinjenje Njemačke 1990.|ujedinjenjem Njemačke]], i u skladu s tim spajanje nacionalnih liga DR i SR Njemačke.

Svaka ekipa u Bundesligi mora imati licencu za igranje u ligi, ili će biti izbačeni u regionalne lige. Za dobijanje licence, klubovi moraju biti finansijski zdravi i biti u skladu sa stanovitim standardima ponašanja kao organizacije.

== Klubovi u Bundesligi ([[Fußball-Bundesliga 2016/2017.|2016/17.]]) ==
{{Glavni|Fußball-Bundesliga 2016/2017.}}
{{Lokacijska karta+|Njemačka|width=400|float=right|caption=Lokacije ekipa Bundeslige 2016/2017.|places=
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=48.323056|long=10.885833|label=[[FC&amp;nbsp;Augsburg]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.038056|long= 7.001944|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:4px; left:2px;&quot;&gt;[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer&amp;nbsp;Leverkusen]]&lt;/div&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=48.218773|long=11.624760|label=[[FC Bayern München]]|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.516667|long= 7.466667|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:-5px;&quot;&gt;[[Borussia&amp;nbsp;Dortmund]]&lt;/div&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.174530|long= 6.385407|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:-4px;&quot;&gt;[[Borussia&amp;nbsp;Mönchengladbach]]&lt;/div&gt;|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=49.866667|long= 8.672222|label=&lt;div style=&quot;position:relative; top:4px;&quot;&gt;[[SV Darmstadt 98|Darmstadt&amp;nbsp;98]]&lt;/div&gt;|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=50.116667|long= 8.683333|label=[[Eintracht&amp;nbsp;Frankfurt]]|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=47.988945|long= 7.892947|label=[[SC Freiburg|SC&amp;nbsp;Freiburg]]}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=53.587095|long= 9.898711|label=[[Hamburger&amp;nbsp;SV]]|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=52.514722|long=13.239444|label=[[Hertha&amp;nbsp;BSC]]|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=49.238014|long= 8.883333|label=[[TSG 1899 Hoffenheim|1899&amp;nbsp;Hoffenheim]]|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=48.744642|long=11.483325|label=[[FC Ingolstadt 04|FC&amp;nbsp;Ingolstadt]]|position=right}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=50.933611|long= 6.874697|label=&lt;div style=&quot;position:relative; left:-25px;&quot;&gt;[[1.&amp;nbsp;FC&amp;nbsp;Köln]]&lt;/div&gt;|position=bottom}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.345770|long=12.348298|label=[[RB Leipzig|RB&amp;nbsp;Leipzig]]|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=50.000928|long= 8.245731|label=[[1. FSV Mainz 05|Mainz&amp;nbsp;05]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=51.554498|long= 7.067554|label=&lt;div style=&quot;position:relative; left:-30px;&quot;&gt;[[FC Schalke 04|Schalke&amp;nbsp;04]]&lt;/div&gt;|position=top}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=53.083333|long= 8.837628|label=[[SV Werder Bremen|Werder&amp;nbsp;Bremen]]|position=left}}
{{Lokacijska karta~|Njemačka|lat=52.421923|long=10.784980|label=[[VfL&amp;nbsp;Wolfsburg]]|position=right}}
}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: left; font-size:85%;&quot;
|-
! Ekipa
! Lokacija
! Stadion
! Kapacitet
|-
|[[FC Augsburg|Augsburg]]
|[[Augsburg]]
|[[WWK ARENA]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.660
|-
|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|[[Leverkusen]]
|[[BayArena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.210
|-
|[[FC Bayern München|Bayern]]
|[[München]]
|[[Allianz Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 75.000
|-
|[[Borussia Dortmund]]
|[[Dortmund]]
|[[Westfalenstadion|Signal Iduna Park]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 81.359
|-
|[[Borussia Mönchengladbach]]
|[[Mönchengladbach]]
|[[Borussia-Park]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 54.010
|-
|[[SV Darmstadt 98|Darmstadt 98]]
|[[Darmstadt]]
|[[Merck-Stadion am Böllenfalltor]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 17.000
|-
|[[Eintracht Frankfurt]]
|[[Frankfurt]]
|[[Commerzbank-Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 51.500
|-
|[[SC Freiburg]]
|[[Freiburg im Breisgau]]
|[[Schwarzwald-Stadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 24.000
|-
|[[Hamburger SV]]
|[[Hamburg]]
|[[Volksparkstadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 57.000
|-
|[[Hertha BSC]]
|[[Berlin]]
|[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olympiastadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 74.475
|-
|[[TSG 1899 Hoffenheim]]
|[[Sinsheim]]
|[[Rhein-Neckar Arena|Wirsol Rhein-Neckar-Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.150
|-
|[[FC Ingolstadt 04|Ingolstadt 04]]
|[[Ingolstadt]]
|[[Audi-Sportpark]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15.000
|-
|[[1. FC Köln]]
|[[Köln]]
|[[RheinEnergieStadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 50.374
|-
|[[RB Leipzig]]
|[[Leipzig]]
|[[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 42,959
|-
|[[1. FSV Mainz 05|Mainz]]
|[[Mainz]]
|[[Coface Arena|Opel Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 34.000
|-
|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|[[Gelsenkirchen]]
|[[Veltins-Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 62.271
|-
|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|[[Bremen]]
|[[Weserstadion]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 42.100
|-
|[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
|[[Wolfsburg]]
|[[Volkswagen Arena]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 30.000
|}

== Ekipe koje su ušle u Drugu Bundesligu od 1995. ==

* 1995.: [[SpVgg Unterhaching]], [[VfB Lübeck]], [[Carl Zeiss Jena]], [[Arminia Bielefeld]]
* 1996.: [[VfB Oldenburg]], [[Rot-Weiss Essen]], [[FC Gütersloh]], [[Stuttgarter Kickers]]
* 1997.: [[SpVgg Greuther Fürth]], [[Energie Cottbus]], [[SG Wattenscheid 09]], [[1. FC Nürnberg]]
* 1998.: [[SSV Ulm 1846]], [[Rot-Weiß Oberhausen]], [[Hannover 96]], [[Tennis Borussia Berlin]]
* 1999.: [[Waldhof Mannheim]], [[Kickers Offenbach]], [[Chemnitzer FC]], [[Alemannia Aachen]]
* 2000.: [[LR Ahlen]], [[SSV Reutlingen]], [[1. FC Saarbrücken]], [[VfL Osnabrück]]
* 2001.: [[SV Babelsberg 03]], [[1. FC Union Berlin]], [[Karlsruher SC]], [[1. FC Schweinfurt 05]]
* 2002.: [[Wacker Burghausen]], [[Eintracht Trier]], [[VfB Lübeck]], [[Eintracht Braunschweig]]
* 2003.: [[Jahn Regensburg]], [[SpVgg Unterhaching]], [[Erzgebirge Aue]], [[VfL Osnabrück]]
* 2004.: [[Rot-Weiß Erfurt]], [[Rot-Weiss Essen]], [[1. FC Saarbrücken]], [[Dynamo Dresden]]
* 2005.: [[Eintracht Braunschweig]], [[SC Paderborn 07]], [[Kickers Offenbach]], [[Sportfreunde Siegen]]
* 2006.: [[FC Augsburg]], [[TuS Koblenz]], [[Rot-Weiss Essen]], [[Carl Zeiss Jena]]
* 2007.: [[SV Wehen]], [[TSG Hoffenheim]], [[FC St. Pauli]], [[VfL Osnabrück]]

Kao i u drugdje kod najviših liga, učestvovanje u najvišoj ligi nosi određene povlastice:
* Veći udjel prihoda od TV-prijenosa ide Bundesligašima.
* Bundesligaši privlače značajno više navijača. Prosječna posjećenost kod viših liga je 30.000 po utakmici, što je dvostruko više od prosjeka 2.Bundeslige
* Veća gledanost na utakmicama i prenošenost na televiziji donosi i više unosnih pokroviteljskih ugovora.
* Bundesligaši, pored prihoda od ulaznica, TV-prijenosa, pokrovitelja, imaju znatne prihode i od marketinga u vezi sa proizvodima i klupskim imenom. Veliki prihodi privlače i zadržavaju izvrsne igrače iz Njemačke i inostranstva, odnosno omogućuju izgradnju prvorazrednih stadiona sa svim pratećim sadržajima.

Bundesliga je financijska supersila, a 2. Bundesliga je počela evoluirati u sličnom pravcu, jer je počela postajati sve više organizacijski i fiskalno postojanija, odražavajući rastući visoki standard profesionalne razine igre.

Međunarodno, najpoznatiji njemački klubovi su &quot;Bayern&quot; iz Münchena, &quot;Borussia&quot; iz Dortmunda, &quot;Bayer&quot; iz Leverkusena, &quot;Schalke&quot; iz Gelsenkirchena i &quot;Werder&quot; iz Bremena, a svi su u sezoni 2006/07. u prvoj Bundesligi.

Ipak, [[Hamburger SV]] je jedini klub koji je neprekidno igrao u Bundesligi od njena utemeljenja 1963.

Po trenutno važećem takmičarskom ustavu, krajem sezone, tri najslabija plasirana kluba ispadaju iz 1. Bundeslige u 2. Bundesligu, a tri prvoplasirane ekipe iz 2. Bundeslige se plasiraju u 1. Bundesligu.

Sezona počinje početkom augusta i traje sve do kraja maja, uz zimsku pauzu od šest sedmica (polovina decembra sve do polovine januara).

Posljednjih godina, utakmice se igralo subotom (7 utakmica) i nedjeljom (dvije utakmice). Novim televizijskim ugovorom iz 2006., ponovno će biti jedan susret odigran u petak, umjesto u subotu.

== Historija ==

=== Rana historija ===

Mjesna sportska društva ili klubovi su dugogodišnja pojava kulture njemačke atletike. Svaki klub bi imao odjele, i organizirao momčadi, iz jednog ili više sportova, ovisno o zanimanju lokalne zajednice. Nogomet je bio omiljenom igrom od najranijih vremena te u skladu s time njemačka sportska karta bio išaran mnoštvom lokalnih nogometnih klubova.

Prije formiranja Bundeslige, njemački nogomet se igrao na amaterskoj razini u mnoštvu regionalnih liga. Prvaci &quot;Oberlige&quot; (Gornje lige) su igrali niz utakmica doigravanja za imati pravo učestvovati u završnoj utakmici, koja je odlučivala nacionalnog prvaka.

[[28. januar]]a [[1900]]., utemeljen je u Leipzigu državni savez, Deutscher Fussball Bund ([[DFB]] odnosno Njemački nogometni savez). Činilo ga je 86 klubova članova. Prvi priznati nacionalni prvak je bio ''[[VfB Leipzig]]'' koji je pobijedio ''[[Deutscher Fussball Club Prag|DFC Prag]]'' (7:2) na utakmici odigranoj u Hamburgu 31. maja [[1903]].

Novorođeni njemački savez je dopuštao i momčadima izvan Njemačke sudjelovanje u novostvorenoj lizi, jedini uvjet je bio da budu sportska društva od Nijemaca. Tako je i momčad DFC Prag, iz ondašnje Austro-Ugarske, je učestvovala u završnici doigravanja njemačkog prvenstva.

Primanjem DFB-a u [[FIFA]]-u (Fédération Internationale de Football Association) [[1904]]., klubovima izvan Njemačke više nije bilo dopušteno sudjelovanje u njemačkim natjecanjima.

Od 1903. do [[1944]]., klubovi su se natjecali za &quot;Viktoria Meisterschaftstrophaee&quot; (prvenstveni trofej &quot;Viktoria&quot;), kojeg je darovao carević prestolonasljednik [[Vilim Pruski]]. Trofej se izvorno namjeravalo dodjeljivati godišnje i to naizmjence, prvacima po njemačkom nogometnom savezu i nacionalnim [[Rugby union|ragbija]]škim klubovima. Vremenom je nogomet postao prevladavajućim sportom, i trofej je ostao DFB-u.

Prvenstvo se nije održalo 1904. godine, a prekinuto je i [[prvi svjetski rat|prvim svjetskim ratom]], tj. nije se igralo 1914.-1918., a drugi svjetski rat je prekinuo održavanje prvenstva za vrijeme savezničkog nadora 1944.-1945., a prekid se nastavio i u prvoj godini poraća, 1946..

Zadnji klub koji je osvojio &quot;Viktoriju&quot; je bio ''&quot;[[Dresdner SC]]&quot;'', koji je pobijedio tim zračnih snaga, &quot;''[[Luftwaffen SV Hamburg]]''&quot; na berlinskom Olympiastadionu sa 4:0, čime je završeno natjecanje za prvaka 1943/44.. U neredu pred kraj Drugog svjetskog rata, trofej je nestao. Ponovo je nađen desetljećima poslije u jednom istočnonjemačkom sefu, gdje ga je ostavio &quot;Dresden&quot;ov navijač banci na čuvanje. Otad je vraćen DFB-u. U međuvremenu, novu trofej za prvaka je iskovan, &quot;Meisterschale&quot; (&quot;Prvački pladanj&quot;), napravljen [[1949]]..

[[1919]]. je bilo 150 hiljada registriranih nogometaša u Njemačkoj; do [[1932]]. ih je bilo više od miliona. Unatoč stvaranju nacionalnog saveza, njemački nogomet je držao do ideala amaterizma, izgrađenog oko mjesnih sportskih društava, koji je smatrao da će profesionalizam umanjiti sporskost(?) i učešće malih sredina u igri.

Ranih 1930-ih, predsjednik DFB-a, [[Felix Linnemann]], ustrajao je na stvaranju profesionalne lige, ili Reichslige, u kojoj bi se najbolje momčadi u državi natjecale za naslov državnog prvaka. Zamisao su odbili pokrajinski savezi, koji su vladali sportom.

=== Njemački nogomet za Trećeg Reicha ===

Nacistički režim se prodrio u sve pore društvenog života, uključujući i nogometni sport i takmičenja vezan za nogomet. Većina sportskih i nogometnih društava je bila raspuštena ili nadomještena sa organizacijama pod nacističkim pokroviteljstvom. Igrač koji je namjeravao pridružitit se klubu iz DFB-a je trebao dobiti preporuke dva nemarksista za dobiti igračku dozvolu. DFB je postupno izgubio svoju nezavisnost, jer je bio utopljen u Njemački državni odbor za tjelesni odgoj (u izvorniku: &quot;Deutscher Reichsausschuss für Leibesübungen&quot;, kratica: DRA).

Kad je Hans von Tschammer und Osten postao državni sportski vođa, &quot;Reichssportsführer&quot;, a na taj položaj su ga stavili nacisti, bivše nezavisne sportske organizacije su postale odjelima nove organizacije koja je zamijenila DRA-u (Deutscher Reichsbund für Leibesübungen) (DRL, kasnije NSRL ili Nacional Socialistische Reichsbund für Leibesübungen). Kao u većini njemačkih društava u to vrijeme, sportska udruženja i nogometne momčadi su učestvovale u &quot;čišćenju&quot; Židova iz tih organizacija, prema naredbama ondašnjih vlastiju. Nekolicina klubova, kao što su ''[[Alemannia Aachen]]'' i ''[[Bayern München]]'', su se stavila u potporu odnosno zaštitu njihovih članova, suočeni s ovim djelatnostima.

Natjecateljski sistem njemačkog nogometa je bio preustrojen u 16 [[Gaue]]a, ili regija, u ''Gauligu'', koja je postojala od 1933. do 1945. godine. Sveukupni učinak je bio pozitivan za njemački nogomet. Prije 1933., skoro 600 klubova se natjecalo za vrh. Preustroj je smanjio broj učesnika u igri za vrh na njih 170, značajno podigavši kakvoću igre i natjecateljsku razinu. Ovo je bio početkom procesa konsolidiranja mnoštva malih pokrajinski liga, što je na koncu dalo snažnu, ujedinjenu strukturu nacionalne lige.

Takmičenje za [[DFB-Pokal|Njemački kup]] je pokrenuto [[1935]]. godine. Početno je bio znan kao ''Tschammerpokal'', prema ''Reichssportführer'' Hansu von Tschammeru. Prvi naslov prvaka kupa je pripao ''1. FC Nürnbergu''. Natjecanje za Tschammerpokal je trajalo do [[1943]]. godine, i nije oživljeno sve do [[1953]]. godine, kada je krenulo pod novim imenom.

Predratno razdoblje je donijelo i povratak njemačkih klubova koji su igrali u nekakvoj ligi organiziranoj u [[Saarska|Saarskoj]], njemačkoj državi koju su okupirali Francuzi nakon [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. Neke od tih momčadi su igrale u francuskoj 2. ligi, primjerice i ''&quot;FV Saarbruecken&quot;'' (kasnije preimenovan u &quot;[[1. FC Saarbrücken]]&quot;), koji je jedne sezone i bio pobjednikom te lige, ali mu se nije dopustilo učestvovati u francuskoj 1. ligi.

''&quot;FC Schalke 04&quot;'' je imao prevlast u njemačkom nogometu za vrijeme nacističke vlasti i često ga se koristilo za propagandne svrhe kao primjer nove Njemačke. Kako se Treći Reich širio osvajanjima, momčadi iz Austrije, Poljske, Češke, Elzasa, Lotargije i Luksemburga su bile uključene u Gauligu. Nakon [[Anschluss]]a, prisilnog pripojenja Austrije Njemačkoj, bečki je ''&quot;[[Rapid Wien|Rapid]]&quot;'' osvojio Tschammerpokal (njemački kup) [[1938]]. i njemačko prvenstvo [[1941]]., i to sa pobjedom od 4:3 nad ''&quot;Schalkeom&quot;'' koji je vodio sa 0:3 još četvrt sata prije kraja utakmice.

Za vrijeme rata, nogomet se koristilo za podizanje morala pučanstvu i bio je imao režimsku potporu. [[Luftwaffe]], [[SS]] ili ine vojne organizacije i sistemi su bili pokroviteljima brojnim momčadima. Kako se situacija okrećala protiv Njemačke, Gauliga se počela urušavati, jer se igrače počelo sve više pozivati u vojsku, odnosno brojni igrači su bili poginuli u ratu, a stadioni su bili bombardirani, i putovanja su bivala sve teža, nesigurnija i opasnija. Izvornih 16 Gauliga se razbilo u 30 manjih, lokalnijih liga. Kakvoća igre je značajno opala, a rukometni rezultati su bivali sve češća i uobičajenija stvar ; rekord je bila pobjeda ''&quot;[[Germania Mudersbach|Germanie]]&quot; iz Mudersbacha'' od 32:0 nad ''&quot;[[FV Engen|Engenom]]&quot;''. Prvenstvo 1943/44. je u početku bilo odgođeno, nu kasnije je ipak krenulo, nakon brojnih prosvjeda. Sezona 1944/45. je počela manje od dva tjedna poslije; nije se uzelo tromjesečni ljetni odmor. Zadnji zabilježeni susret u Trećem Reichu je bio 23. aprila 1945, u kojem je &quot;Bayern&quot; pobijedio &quot;TSV-a 1860&quot; sa 3:2. Za manje od tri tjedna poslije, Njemačka se bezuvjetno predala Saveznicima.

=== Poslijeratni nogomet ===
Pod savezničkom okupacijom, sve organizacije, uključujući i sportske klubove i društva su bila u početku zabranjena. Ipak, unutar jedne godine, čisto sportskim organizacijama koje nisu imala nikakva politička obilježja, se dopustilo djelovanje. Tako je većina prijeratnih klubova bila obnovila rad. Oberliga je nastavila rad u sezoni 1946/47. na pokrajinskoj osnovici, i 1948. je ''1. FC Nürnberg'' pobijedio ''FC Kaiserlauterna'' sa 2:1, čime je postao prvi poslijeratni državni prvak.

Kao zanimljivost, u to vrijeme nije bilo &quot;nagrade&quot; za koju se igralo. Trofej &quot;Viktoria&quot; kojeg se tradicionalno dodjeljivalo najboljemu, nestao je u kaosu poraća u Njemačkoj. 1949. godine, ''&quot;Nürnberg&quot;'' i svi pobjednici od ''&quot;Vfb Leipziga&quot;'' 1903. su imali svoja imena ugravirana u novoizljevenom &quot;Meisterschale&quot;, popularno nazvano &quot;salatarom&quot;, prema njegovom obliku.

Takmičenje za [[DFB-Pokal|Njemački kup]], uvedeno nešto prije rata, je obnovljeno, a pobjednici su bili ''[[Rot-Weiss Essen]]''' s 2:1 nad ''[[Alemannia Aachen|Alemanniom]]'' iz Aachena 1953. godine.

Tokom 50-ih, stalno se pozivalo na stvaranje središnje profesionalne lige, ponaosob iz razloga što su takve lige počele odvlačiti najbolje njemačke igrače iz njemačkih amaterskih liga. Na međunarodnoj razini, njemački nogomet je počeo klipsati kako su njemačke momčadi često loše prolazili protiv profesionalnih momčadi iz inih zemalja. Ključni podupiratelj šeme sa središnjom ligom je bio izbornik njemačke reprezentacije [[Sepp Herberger]] koji je rekao, &quot;Ako želimo zadržati međunarodnu kompetitivnost, moramo podignuti očekivanja na nacionalnoj razini&quot;.

Unatoč svemu ovome, Njemačka je, kao SR Njemačka, uspila osvojiti svoje prvo [[nogometno SP 1954.|svjetsko prvenstvo]], pobjedivši kao izraziti autsajder izrazitog favorita [[mađarsko nogometno predstavništvo|Mađarsku]] u završnici sa 3:2, i to kao jedina &quot;amaterska&quot; postava kojoj je to uspjelo. Neočekivana pobjeda je dobila ime &quot;[[Bernsko čudo]]&quot;. Kao neobičnost tog svjetskog prvenstva valja navesti što je u izlučnim natjecanjima učestvovala odvojena postava [[Saarsko nogometno predstavništvo|Saarske]], odnosno odvojeno je nastupala od Njemačke. Rečena Saarska je tada bila okupirana od strane Francuske i nije bila dijelom SR Njemačke sve dok nije održan [[plebiscit]] i dok nisu prošli pregovori o sporazumu. Saarani su dobro odigrali, osvojivši drugo mjesto u svojoj grupi, ispred Norveške, a iza pobjednika grupe - SR Njemačke.

U međuvremenu, u DR Njemačkoj, uspostavljena je odvojena liga, uz formiranje [[DDR-Oberliga|DS-Oberlige]] (''Deutscher Sportausschuss Oberliga'' ili ''German Sports Association'') 1950.. Liga je preimenovana u Football Oberliga DFV 1958., a obično ju se nazivalo DDR-Liga ili DDR-Oberliga. U ligi je uöestvovalo 14 ekipa, a dva kluba su ispadala u nižu ligu krajem sezone.

=== Osnivanje Bundeslige ===
Poraz državne reprezentacije od strane Jugoslavije od 0:1 na SP-u 1962. u Čileu u četvrtzavršnici s je bio događaj koji je konačno pokrenuo formiranje nacionalne lige. Pod predsjednikom DFB-a [[Hermann Neuberger|Hermannom Neubergerom]] formirana je u Dortmundu [[28. juli|28. jula]] [[1962]]. Bundesliga koja je krenila u sezoni 1963/64.. Nova njemačka profesionalna liga je bila modelirana prema već davno uspostavljenoj engleskoj ligi, koja je postojala od 1888..

Pred formiranje, postojalo je 5 Oberliga, ili viših liga, i to za područja Sjever, Jug, Zapad, Jugozapad i Berlin. DR Njemačka pod sovjetskom okupacijom je zadržala vlastitu ligašku strukturu. 46 klubovi se prijavilo za novu ligu. 16 momčadi je bilo izabrano temeljem njihovih rezultata na terenu, privrednih kriterija, kao i kriterija zastupljenosti Oberliga.
* iz Oberlige Nord: ''[[Eintracht Braunschweig]]'', ''[[Werder Bremen]]'', ''[[Hamburger SV]]''
* iz Oberlige West: ''[[Borussia Dortmund]]'', ''[[1. FC Köln]]'', ''[[Meidericher SV]]'' (now ''[[MSV Duisburg]]''), ''[[Preußen Münster]]'', ''[[FC Schalke 04]]''
* iz Oberlige Südwest: ''[[1. FC Kaiserslautern]]'', ''[[1. FC Saarbrücken]]''
* iz Oberlige Süd: ''[[Eintracht Frankfurt]]'', ''[[Karlsruher SC]]'', ''[[1. FC Nürnberg]]'', ''[[TSV 1860 München]]'', ''[[VfB Stuttgart]]''
* iz Oberlige Berlin: ''[[Hertha BSC Berlin]]''

Prve bundesligaške utakmice su odigrane 24. augusta 1963.. Prvobitni favorit ''&quot;1. FC Köln&quot;'' je bio i prvim prvakom Bundesliga, ispred ''&quot;Meidericher SV&quot;-a'' i ''&quot;Eintrachta&quot;'' iz Frankfurta.
{| style=&quot;border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em;&quot;
|- style=&quot;background:beige;&quot; 
! Sezona 
! Prvak
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1963/64.|1963/64.]] 
|  [[1. FC Köln]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1964/65.|1964/65.]] 
|  [[SV Werder Bremen]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1965/66.|1965/66.]] 
| [[TSV 1860 München]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1966/67.|1966/67.]] 
| [[Eintracht Braunschweig]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1967/68.|1967/68.]] 
| [[1. FC Nuremberg]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1968/69.|1968/69.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1969/70.|1969/70.]] 
| [[Borussia Mönchengladbach]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1970/71.|1970/71.]] 
| [[Borussia Mönchengladbach]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1971/72.|1971/72.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1972/73.|1972/73.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1973/74.|1973/74.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1974/75.|1974/75.]] 
| [[Borussia Mönchengladbach]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1975/76.|1975/76.]]
| [[Borussia Mönchengladbach]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1976/77.|1976/77.]] 
| [[Borussia Mönchengladbach]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1977/78.|1977/78.]] 
| [[1. FC Köln]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1978/79.|1978/79.]] 
| [[Hamburger SV]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1979/80.|1979/80.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1980/81.|1980/81.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1981/82.|1981/82.]] 
| [[Hamburger SV]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1982/83.|1982/83.]] 
| [[Hamburger SV]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1983/84.|1983/84.]] 
| [[VfB Stuttgart]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1984/85.|1984/85.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1985/86.|1985/86.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1986/1987.|1986/87.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1987/1988.|1987/88.]] 
| [[SV Werder Bremen]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1988/1989.|1988/89.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1989/1990.|1989/90.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1990/1991.|1990/91.]] 
| [[1. FC Kaiserslautern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1991/1992.|1991/92.]] 
| [[VfB Stuttgart]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1992/1993.|1992/93.]] 
| [[SV Werder Bremen]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1993/1994.|1993/94.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1994/1995.|1994/95.]] 
| [[Borussia Dortmund]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1995/1996.|1995/96.]] 
| [[Borussia Dortmund]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1996/1997.|1996/97.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1997/1998.|1997/98.]] 
| [[1. FC Kaiserslautern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1998/1999.|1998/99.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 1999/2000.|1999/00.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2000/2001.|2000/01.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2001/2002.|2001/02.]] 
| [[Borussia Dortmund]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2002/2003.|2002/03.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2003/2004.|2003/04.]] 
| [[SV Werder Bremen]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2004/2005.|2004/05.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2005/2006.|2005/06.]] 
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]] 
|- 
| [[Nogometna Bundesliga 2006/2007.|2006/07.]]
| [[VfB Stuttgart]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2007/2008.|2007/08.]]
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2008/2009.|2008/09.]]
| [[VfL Wolfsburg]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2010/2011.|2010/11.]]
| [[Borussia Dortmund]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2011/2012.|2011/12.]]
| [[Borussia Dortmund]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2012/2013.|2012/13.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2019/2020.|2019/20.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
| [[Nogometna Bundesliga 2020/2021.|2020/21.]]
| [[FC Bayern München|Bayern]]
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2021/2022.|2021/22.]]
|[[FC Bayern München|Bayern]]
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2022/2023.|2022/23.]]
|[[FC Bayern München|Bayern]]
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2023/2024.|2023/24.]]
|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|-
|[[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|2024/25.]]
|[[FC Bayern München|Bayern]]
|}

=== '60-te ===
Nova liga je dočekana sa velikim entuzijazmom. Posjećenost je bila velika. Ipak, nijedna momčad nije uspila ostvariti prevlast tokom '60-ih - u sedam sezona, od 1963/64. do 1969/70., sedam različitih momčadi je osvojilo prvenstvo. 1965/66. je  &quot;Bayern&quot; iz Münchena ušao u 1. ligu. Već 1968/69. su osvojili svoje prvo prvenstvu, započevši tako svoju eru najdominantnije momčadi u bundesligaškoj historiji.

'60-ih se zbio jedan od najneobičnijih događaja u historije Bundeslige. Licenca  berlinske &quot;''Herthe''&quot; je bila opozvana za sezonu 1964/65., čime je klub ispao u nižu ligu, Regionalligu Berlin (Regionallige su onda bile ligaški razred neposredno ispod 1. Bundeslige). Razlog je bio što je klub prekršio ligina pravila igračkih plaća, djelomice i zbog pokušaja takvimi načinom privući igrače u Berlin; u to vrijeme se gradio Berlinski zid, a hladnoratovske napetosti su bile velike. Posljednjeplasirani, &quot;''Karlsruher''&quot; i &quot;''Schalke''&quot; su pokušali izbjeći ispadanje, tražeći za se &quot;Herthino&quot; mjesto. Na koncu se odlučilo da te sezone neće niko ispadati i da će se iduće sezone broj učesnika 1. lige povećati sa 16 na 18, čime se dalo mjesta momčadima koje bi inače ispale u Regionallige. Hladnoratovska politika je dovela do toga da se ostavilo za berlinski klub koji bi nadomjestio &quot;Herthu&quot;, a sve iz znaka solidarnosti s bivšim glavnim gradom. Kao posljedica, uslijedilo je ulaženje &quot;''Tasmanie 1900''&quot;, koja je pretrpila najgoru sezonu u bundesligaškoj historiji.

SR Njemačka je na [[nogometno SP 1966.|SP-u 1966.]] ušla u završnicu, izgubivši sa 4:2 od domaćina u produžetcima, ponajviše zbog čudnog pogotka.

=== '70-te ===
Mlada liga je u svom prvom desetljeću upala u probleme zbog skandala. Slučaj je bio kada je presjednik &quot;Kickersa&quot; iz Offenbacha Horst Gregorio Canellas predočio dokaze o igračima koji su bili podmićeni u svrhu utjecaja na ishod utakmica. Optužbe su se proširila na nekoliko klubova, uključujući &quot;Arminiu&quot; iz Bielefelda, &quot;Herthu&quot;, &quot;Schalke&quot; i &quot;Kölna&quot;. Skandal je prouzročio strahotni pad povjerenja u Bundesligu, što je rezultiralo padom u posjećenosti utakmica. DFB-ove istrage su dovele do toga da su uslijedile brojne zabrane mnogim igračima; nekima su presude bile preinačene. &quot;Arminia&quot; iz Bielefelda je okvalificirana kao središnji klub u cijelom skandalu, i u skladu s tim, oduzeti su joj svi bodovoi koje je osvojila tokom sezone 1971/72. i kažnjena je izbacivanjem u nižu ligu.

Entuzijazam za natjecanje je vraćeno osvajanjem naslova prvaka na [[nogometno SP 1974.|SP-u 1974.]], kao i prvim naslovima evropskih prvaka koje su osvojili bundesligaši (&quot;Bayern&quot; 1973/74., 1974/75. i 1975/76., te &quot;Borussia&quot; iz Mönchengladbacha Kup UEFA 1974/75.). Gledanost je porasla nakon što je korupcijski skandal okončao. Istovremeno, veća gledanost je dala nekolicini momčadi jaku podlogu za privući prve inozemne zvijezde u Bundesligu u sezoni 1977/78..

Dva kluba su dominirala Bundesligom '70ih: &quot;Borussia&quot; Mönchengladbacha i &quot;Bayern&quot; iz Münchena. &quot;Borussia&quot; je bila prva momčad koja je odbranila naslov prvaka (1970/71.). &quot;Bayern&quot; je bio prvi klub koji je osvojio tri uzastopna naslova prvaka: 1971/72., 1972/73. i 1973/74.. &quot;Borussia&quot; je uzvratila sa svoja tri uzastopna naslova. Uslijedili su &quot;Kölnovi&quot; i &quot;HSV-ovi&quot; naslovi, a &quot;Bayern&quot; je zaključio desetljeće, kojeg je, kao i &quot;Borussia&quot;, okončao s četiri naslova.

=== '80-te ===
'80-te su bile nešto slabije desetljeće za Bundesligu. Postojao je opći pad gledanosti utakmica; po susretu je, primjerice, u najslabijoj sezoni, 1985/86., je bilo 17.600 gledalaca po utakmici, za razliku od 1977/78., kada je bilo 26.000 gledalaca pu utakmici (najboljoj sezoni od 1964/65.).&lt;br /&gt;
Njemački nogomet je bio pogođen sveeuropskim problemom širećeg [[huligani|huliganstva]] i pojavom [[neonacizam|neonacističkih]] navijačkih grupa. &lt;br /&gt;
Utakmice u domaćem prvenstvu su postale grubi fizički sukob, lišen svih igračkih zvijezda kakve su navijači uživali gledati prijašnjih desetljeća. Najbolji njemački igrači su u pravilu odlazili igrati u Italiju, u [[Serie A]], kod bogatih italijanskih klubova.&lt;br /&gt;
&quot;Bayernova&quot; prevlast u Bundesligi se potvrdila sa šest od deset naslova '80-ih.&lt;br /&gt;
Konac desetljeća je donio temeljite promjene Bundesligi. Liga je potpisala svoj prvi veliki televizijski ugovor, a naziralo se [[ujedinjenje Njemačke 1990.|ujedinjenje Njemačke]] i spajanje nogometnih liga SR i DR Njemačke.

=== '90-te ===
1991., nakon njemačkog nogometnog ujedinjenja, istočnonjemački [[Deutscher Fußball-Verband der DDR|nogometni savez]], je spojen sa zapadnonjemačkim [[Deutscher Fußball-Bund|DFB]]. Istočnonjemački klubovi su bii raspoređeni i dodijeljeni raznim razinama zapadnonjemačke ligaške strukture, koja je bila prilagođena za prihvatiti dolazak novih klubova. U tu svrhu, Bundesliga se privremeno proširila na 20 klubova u sezoni 1991/92., dodavši [[DDR-Oberliga]]ine najbolje klubove, &quot;''[[Dynamo Dresden|Dynama]]''&quot; iz Dresdena i  &quot;''[[Hansa Rostock|Hansu]]''&quot; iz Rostocka. Iduće sezone se Bundesliga vratila na stari format od 18 klubova; dražđanski klub je uspio ostati, dok je rostočki ispao. Ove dvije momčadi su nastavile se povremeno pojavljivati u Bundesligi tokom 1990-ih. Jedini istočnonjemački klubovi, koji su još uspili plasirati se u 1. ligu su  &quot;''FC Energie''&quot; iz Cottbusa i  &quot;''VfB Leipzig''&quot;, dok je 6 njih igralo u 2.Bundesligi.

Novi sistem bodovanja se počeo primjenjivati 1995/96.. Za pobjedu se od tad dobija tri, umjesto dotadanja dva, kao što se počelo činiti širom Evrope tada (u svrhu obeshrabrivanja namještanja utakmica i prvenstvenih plasmana igranjem neriješenih utakmica).

Od početka '90-ih, Bundesliga je počela opet uživati sve veću popularnost u Njemačkoj. To je djelimice bilo i zbog uspjeha [[njemačko nogometno predstavništvo|njemačke]] postave na [[nogometno SP 1990.|SP 1990.]] i [[nogometno EP 1996.|EP 1996.]] Također, Bundesliga je počela odvažnije nastupati marketinški, kako za sebe, tako i svoje klubove učesnike, slijedeći primjer inih, poznatijih i izreklamiranijih evropskih liga.

=== Novo tisućljeće ===
Do 2001., Bundesliga je bila pod izravnim nadzorom krovnog njemačkog nogometnog subjekta, DFB-a. Ovo se promijenilo stvaranjem [[Deutsche Fußball-Liga|Deutsche Fußball-Lige]] (&quot;DFL&quot;, ili &quot;Njemačka nogometna liga&quot;), novim upravnim tijelom njemačkog nogometa, pod čiju su upravu došle Bundeslige. DFL je ostao podređen DFB-u, i vodi profesionalne lige u Njemačkoj i odgovoran je za izdavanje licenca klubovima, opći fiskalni nadzor na Bundesligama te za marketinška prava za prve dvije lige.

Od pokretanja Bundeslige 24. augusta 1963., 49 klubova je igralo u Bundesligama. Za pomoći obilježiti 40-tu obljetnicu lige, dva kluba, sa istaknutom bundesligaškom poviješću su se srela u utakmici na taj datum, 2003. godine. &quot;HSV&quot;, znan i kao &quot;dinosaur&quot;, jer je bio jedini klub koji je igrao u svakoj sezoni otkad postoji liga, i &quot;Bayern&quot;, najuspješniji njemački klub, koji je onda upravo bio osvojio svoj 17. naslov prvaka.

2005., njemački nogomet je opet pogodio [[bundesligaško-kladionički skandal iz 2005.|skandal]] sa namještanjem rezultata, u kojem je bio optužen drugoligaški sudija [[Robert Hoyzer]], koji je priznao da je učestvovao u tim radnjama u 2. Bundesligi, njemačkom kupu i Regionalliigi III. Od bitnijih susreta iz kupa, radilo se u susretu 1. kola izmešu niželigaša &quot;[[SC Paderborn 07|Paderborn]]&quot; i prvoligaškog velikana &quot;HSV&quot;-a 21. augusta 2004.. Hamburški klub je izgubio sa 2:4 na jedanaesterce i uz crveni karton, čime je ispao iz unosnog takmičenja.

Ako momčadi imaju isti broj bodova, viši plasman se dobija po idućim kriterijima:
# razlika pogodaka za cijelu sezonu
# ukupan broj pogodaka postignutih u cijeloj sezoni
# međusobni susreti (bodovi u međusobnim susretima)
# međusobna ralika pogodaka

Ako su klubovi i dalje izjednačeni po ovim kriterijima, igra se jedan susret na neutralnom terenu. Pak, ovo nije bio slučaj dodanas u Bundesligi (stanje u aprilu 2007).

=== Ostali rekordi ===

* najviše [[autogol]]ova: [[Manfred Kaltz]], [[Hamburger SV]] - 6.
* najstariji igrač koji je bio nastupao:  [[Klaus Fichtel]], [[Werder Bremen]] (43 g.).
* najmlađi strijelac:  [[Nuri Sahin]], [[Borussia Dortmund]] (16 g. i 335 dana).
* najviše [[crveni karton|crvenih kartona]]: [[Jens Nowotny]] (8), [[Stefan Effenberg]], [[Sergej Barbarez]] and [[Torsten Kracht]] (7 each).
* najviše pogodaka postignutih sa [[jedanaesterac|11 metara]]: Manfred Kaltz (53 pogotka, uz 7 promašenih jedanaesteraca).

== Lista svih prvaka Njemačke ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; width=100%
|-
!width=20%|Klub
!width=10%|Prvak
!width=10%|Viceprvak
!width=60%|Šampionska sezona
|-
|[[FC Bayern Munchen|Bayern]]
|align=center|34
|align=center|10
|1931/32, [[Nogometna Bundesliga 1968/69.|1968/69]], [[Nogometna Bundesliga 1971/72.|1971/72]], [[Nogometna Bundesliga 1972/73.|1972/73]], [[Nogometna Bundesliga 1973/74.|1973/74]], [[Nogometna Bundesliga 1979/80.|1979/80]], [[Nogometna Bundesliga 1980/81.|1980/81]], [[Nogometna Bundesliga 1984/85.|1984/85]], [[Nogometna Bundesliga 1985/86.|1985/86]], [[Nogometna Bundesliga 1986/87.|1986/87]], [[Nogometna Bundesliga 1988/89.|1988/89]], [[Nogometna Bundesliga 1989/90.|1989/90]], [[Nogometna Bundesliga 1993/94.|1993/94]], [[Nogometna Bundesliga 1996/97.|1996/97]], [[Nogometna Bundesliga 1998/99.|1998/99]], [[Nogometna Bundesliga 1999/2000.|1999/2000]], [[Nogometna Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], [[Nogometna Bundesliga 2002/2003.|2002/03]], [[Nogometna Bundesliga 2004/2005.|2004/05]], [[Nogometna Bundesliga 2005/2006.|2005/06]], [[Nogometna Bundesliga 2007/2008.|2007/08]], [[Nogometna Bundesliga 2009/2010.|2009/10]], [[Nogometna Bundesliga 2012/13.|2012/13]], [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19]], [[Nogometna Bundesliga 2019/2020.|2019/20]], [[Nogometna Bundesliga 2020/2021.|2020/21]], [[Nogometna Bundesliga 2021/2022.|2021/22]], [[Nogometna Bundesliga 2022/2023.|2022/23]], [[Nogometna Bundesliga 2024/2025.|2024/25.]]
|-
|[[1. FC Nürnberg]]
|align=center|9
|align=center|3
|1919/20, 1920/21, 1923/24, 1924/25, 1926/27, 1935/36, 1947/48, 1960/61, [[Nogometna Bundesliga 1967/68.|1967/68]].
|-
|[[Borussia Dortmund]]
|align=center|8
|align=center|9
|1955/56, 1956/57, 1962/63, [[Nogometna Bundesliga 1994/95.|1994/95]], [[Nogometna Bundesliga 1995/96.|1995/96]], [[Nogometna Bundesliga 2001/02.|2001/02]], [[Nogometna Bundesliga 2010/11.|2010/11]], [[Nogometna Bundesliga 2011/12.|2011/12]]
|-
|[[FC Schalke 04|Schalke 04]]
|align=center|7
|align=center|10
|1933/34, 1934/35, 1936/37, 1938/39, 1939/40, 1941/42, 1957/58.
|-
|[[Hamburger SV]]
|align=center|6
|align=center|8
|1922/23, 1927/28, 1959/60, [[Nogometna Bundesliga 1978/79.|1978/79]], [[Nogometna Bundesliga 1981/82.|1981/82]], [[Nogometna Bundesliga 1982/83.|1982/83]].
|-
|[[VfB Stuttgart]]
|align=center|5
|align=center|4
|1949/50, 1951/52, [[Nogometna Bundesliga 1983/84.|1983/84]], [[Nogometna Bundesliga 1991/92.|1991/92]], [[Nogometna Bundesliga 2006/07.|2006/07]].
|-
|[[Borussia Mönchengladbach]]
|align=center|5
|align=center|2
|[[Nogometna Bundesliga 1969/70.|1969/70]], [[Nogometna Bundesliga 1970/71.|1970/71]], [[Nogometna Bundesliga 1974/75.|1974/75]], [[Nogometna Bundesliga 1975/76.|1975/76]], [[Nogometna Bundesliga 1976/77.|1976/77]].
|-
|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|align=center|4
|align=center|7
|[[Nogometna Bundesliga 1964/65.|1964/65]], [[Nogometna Bundesliga 1987/88.|1987/88]], [[Nogometna Bundesliga 1992/93.|1992/93]], [[Nogometna Bundesliga 2003/04.|2003/04]].
|-
|[[1. FC Kaiserslautern]]
|align=center|4
|align=center|4
|1950/51, 1952/53, [[Nogometna Bundesliga 1990/91.|1990/91]], [[Nogometna Bundesliga 1997/98.|1997/98]].
|-
|[[1. FC Köln]]
|align=center|3
|align=center|7
|1961/62, [[Nogometna Bundesliga 1963/64.|1963/64]], [[Nogometna Bundesliga 1977/78.|1977/78]].
|-
|[[Lokomotive Leipzig]]
|align=center|3
|align=center|2
|1902/03, 1905/06, 1912/13.
|-
|[[SpVgg Greuther Fürth|Greuther Fürth]]
|align=center|3
|align=center|1
|1913/14, 1925/26, 1928/29.
|-
|[[Hertha BSC]]
|align=center|2
|align=center|5
|1929/30, 1930/31.
|-
|[[Viktoria 89 Berlin]]
|align=center|2
|align=center|2
|1907/08, 1910/11.
|-
|[[Dresdner SC]]
|align=center|2
|align=center|1
|1942/43, 1943/44.
|-
|[[Hannover 96]]
|align=center|2
|align=center|0
|1937/38, 1953/54.
|-
|[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|align=center|1
|align=center|5
|[[Nogometna Bundesliga 2023/2024.|2023/24.]]
|-
|[[Karlsruher FV]]
|align=center|1
|align=center|2
|1909/10.
|-
|[[Holstein Kiel]]
|align=center|1
|align=center|2
|1911/12.
|-
|[[TSV 1860 München|1860 München]]
|align=center|1
|align=center|2
|[[Nogometna Bundesliga 1965/66.|1965/66]].
|-
|[[Fortuna Düsseldorf]]
|align=center|1
|align=center|1
|1932/33.
|-
|[[Eintracht Frankfurt]]
|align=center|1
|align=center|1
|1958/59.
|-
|[[VfL Wolfsburg]]
|align=center|1
|align=center|1
|[[Nogometna Bundesliga 2008/09.|2008/09]].
|-
|[[SpVgg Blau-Weiß 1890 Berlin]]
|align=center|1
|align=center|0
|1904/05.
|-
|[[Eintracht Braunschweig]]
|align=center|1
|align=center|0
|[[Nogometna Bundesliga 1966/67.|1966/67]].
|-
|[[Rot-Weiss Essen]]
|align=center|1
|align=center|0
|1954/55.
|-
|[[Freiburger FC]]
|align=center|1
|align=center|0
|1906/07.
|-
|[[Karlsruher SC]]
|align=center|1
|align=center|0
|1908/09.
|-
|[[VfR Mannheim]]
|align=center|1
|align=center|0
|1948/49.
|-
|[[SK RapidBeč|Rapid Beč]]
|align=center|1
|align=center|0
|1940/41.
|}

== Rekordi ==

=== Najbolji strijelci Bundeslige svih vremena ===

[[Datoteka:Muller 1974.jpg|thumb|right|[[Gerd Müller]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; width=75%
|+ '''Lista najboljih strijelaca Bundeslige'''&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.rsssf.com/tablesd/duittops.html#allt |title = (West) Germany – Top Scorers | publisher = RSSSF | date=21. 7. 2011 | access-date=1. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
! width=20% colspan=&quot;2&quot; | Nogometaš
! width=10%|Period
! width=35%|Klub(ovi)
! width=10%|Golovi
|-
! 1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Gerd Müller]]
| 1965–1979
| [[FC Bayern Munchen|Bayern]]
| 365 (Ø 0,85)
|-
! 2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Klaus Fischer]]
| 1968–1988
| [[TSV 1860 München]], [[FC Schalke 04]], [[1. FC Köln]], [[VfL Bochum]]
| 268 (Ø 0.50)
|-
! 3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]]
| 1965–1978
| [[Borussia Mönchengladbach]], [[Hannover 96]]
| 220 (Ø 0.60)
|-
! 4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Manfred Burgsmüller]]
| 1969–1990
| [[Rot-Weiss Essen]], [[Borussia Dortmund]], [[1. FC Nürnberg]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| 213 (Ø 0.48)
|-
! 5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Ulf Kirsten]]
| 1990–2003
| [[Bayer 04 Leverkusen]]
| 182 (Ø 0.52)
|-
! 6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Stefan Kuntz]]
| 1983–1999
| [[VfL Bochum]], [[Bayer Uerdingen]], [[1. FC Kaiserslautern]], [[Arminia Bielefeld]]
| 179 (Ø 0.40)
|-
! 7.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Dieter Müller]]
| 1973–1986
| [[1. FC Köln]], [[VfB Stuttgart]], [[1.FC Saarbrücken]]
| 177 (Ø 0.58)
|-
! 8.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Klaus Allofs]]
| 1975–1993
| [[Fortuna Düsseldorf]], [[1. FC Köln]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| 177 (Ø 0.42)
|-
! 9.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|PER}} [[Claudio Pizarro]]
| 1999–
| [[SV Werder Bremen]], [[FC Bayern Munchen|Bayern]]
| 176 (Ø 0.47)
|-
! 10.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Hannes Löhr]]
| 1964–1977
| [[1. FC Köln]]
| 166 (Ø 0.44)
|}
{{-}}

=== Nogometaši sa najviše nastupa u Bundesligi ===

[[Datoteka:Pressekonferenz Tag der Legenden 2014 (32).jpg|thumb|right|[[Karl-Heinz Körbel]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|+ '''Nogometaši sa najviše nastupa'''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/players/duit-bundesliga-matches.html |title=Germany – All-Time Most Matches Played in Bundesliga |publisher=RSSSF |date=21. 7. 2011 |access-date=1. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
|-
! width=20% colspan=&quot;2&quot; | Nogometaš
! width=10%|Period
! width=35%|Klub(ovi)
! width=10%|Utakmica
|-
! 1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Karl-Heinz Körbel]]
| 1972–1991
| [[Eintracht Frankfurt]]
| 602
|-
! 2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Manfred Kaltz]]
| 1971–1991
| [[Hamburger SV]]
| 581
|-
! 3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Oliver Kahn]]
| 1987–2008
| [[Karlsruher SC|Karlsruher]], [[FC Bayern Munchen|Bayern]]
| 557
|-
! 4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Klaus Fichtel]]
| 1965–1988
| [[FC Schalke 04|Schalke 04]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| 552
|-
! 5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Miroslav Votava]]
| 1976–1996
| [[Borussia Dortmund]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| 546
|-
! 6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Klaus Fischer]]
| 1968–1988
| [[TSV 1860 München]], [[FC Schalke 04|Schalke 04]], [[1. FC Köln]], [[VfL Bochum]]
| 535
|-
! 7.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Eike Immel]]
| 1978–1995
| [[Borussia Dortmund]], [[VfB Stuttgart]]
| 534
|-
! 8.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Willi Neuberger]]
| 1966–1983
| [[Borussia Dortmund]], [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]], [[Eintracht Frankfurt]]
| 520
|-
! 9.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Lameck]]
| 1972–1988
| [[VfL Bochum]]
| 518
|-
! 10.
| style=&quot;text-align: left;&quot; | {{ZD|NJE}} [[Ulrich Stein|Uli Stein]]
| 1978–1997
| [[Arminia Bielefeld]], [[Hamburger SV]], [[Eintracht Frankfurt]]
| 512
|}{{-}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Nogometna Bundesliga (Germany)}}
* [http://www.bundesliga.de/en Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406171933/http://www.bundesliga.de/en/ |date=6. 4. 2007 }}
* [http://www.dfb.de DFB - Deutsche Fussball Bund]
* [http://www.dw-world.de/dw/article/0,1564,1672843,00.html Novosti i ino iz Bundeslige sa Deutsche Wellea] (na 7 jezika)
* [http://www.bundesligaforen.de Forum o Bundesligi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126053354/http://bundesligaforen.de/ |date=26. 1. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20070711174223/http://www.worldcupadvice.com/downloads/2005-2006-german-bundesliga-statistics.pdf 2005-2006 1.Bundesliga - konačne sezonske, klupske i igračke statistike u .PDF formatu na www.worldcupadvice.com]
* [https://web.archive.org/web/20070711174221/http://www.worldcupadvice.com/downloads/2005-2006-german-2-bundesliga-statistics.pdf 2005-2006 2.Bundesliga 1.Bundesliga - konačne sezonske, klupske i igračke statistike u .PDF formatu na www.worldcupadvice.com] (2. liga)
* [http://www.resultsfromfootball.com/bundesliga-seasons.html Bundesliga] — Svi rezultati od 1963., statistike, usporedbe momčadi...

{{Bundesliga}}
{{Nogomet u Njemačkoj}}
{{Evropske prve nogometne lige}}

[[Kategorija:Osnivanja u 1963.]]
[[Kategorija:Nogometna takmičenja u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi|Njemačka]]
[[Kategorija:Njemačka nogometna Bundesliga|*]]
[[Kategorija:Prve lige Njemačke]]</text>
      <sha1>0qne467cqjg8v20n1pivzuqlbklwody</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beowulf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46390</id>
    <revision>
      <id>3849117</id>
      <parentid>3821842</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T18:35:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1089" sha1="5ass1genwihg6xk7guaew8fvllv5wva" xml:space="preserve">[[Datoteka:Beowulf.firstpage.jpeg|mini|desno|315x315px|Prva strana Beowulfa]]
[[Datoteka: David Woodard Exploding Beowulf.jpg|thumb|[[David Woodard]] se pojavljuje kao Beowulf i Grendel u pozorišnoj produkciji &quot;Exploding Beowulf&quot; ([[Berlin]], 2010).]]
'''Beowulf''' je staroengleski junački ep s više od tri hiljade stihova.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://clame.nyu.edu/virtual-library/E1C2DH/316311/AngloSaxonLiteratureBeowulf.pdf|title=Anglo Saxon Literature Beowulf.}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Ovaj ep je jedini od preživjelih staroengleskih djela, a ujedno je i najveće djelo. Potiče iz [[8. vijek]]a. Priča o junaštvima nordijskog heroja Beowulfa, koji je oslobodio dvora danskog kralja [[Hrothgar]]a od terora [[Grendel]]a, čudovišta u ljudskome liku.

Iako je Beowulf po sadržaju paganski, očiti su i uticaji [[kršćanstvo|kršćanstva]].
{{Commonscat}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://faculty.gordonstate.edu/cperkowski/1501/Beowulf.pdf
* https://www.britannica.com/topic/Beowulf
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Britanska književnost]]</text>
      <sha1>5ass1genwihg6xk7guaew8fvllv5wva</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kanconijer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46438</id>
    <revision>
      <id>3849094</id>
      <parentid>3690292</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-31251-55</username>
        <id>181714</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Zamjena “italijanskom jeziku” na “Talijanskom jeziku”</comment>
      <origin>3849094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2706" sha1="a01vwxz0i74ud4cavujatgnu097zn8x" xml:space="preserve">[[Datoteka:Petrarca - Canzoniere, MCCCCLXX - 929090 Carta.jpeg|mini|1470]]
'''Kanconijer''' ({{jez-it|Tekst je na Talijanskom jeziku.}} – zbirka pjesama) jest [[Poezija|poetska]] zbirka [[italija]]nskog [[Humanizam|humaniste]], pjesnika i pisca  [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]], a predstavlja dnevnik intimne ljubavi samog pjesnika.

Iako je većina Petrarkinih djela bila na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], ova inovativna zbirka pjesama je napisana na svakodnevnom narodnom ([[vernakular]]) jeziku. Poput [[Dante Alighieri|Dantea]] i Petrarka je koristio narodni jezik u svrhu njegovog proširenja kako bi prenio širi opseg osjećaja i izražavanja. Od 366 pjesama (317 soneta, 29 [[kancona]], 9 [[Sekstina|sekstine]], 7 [[Balada (poezija)|balada]] i 4 [[Madrigal (poezija)|madrigala]]), najveći dio čine [[sonet]]i, mada tu ima i kancona, sekstina, i madrigala. Glavna tematika je idealizirana piščeva ljubav prema Lauri, za koju se smatra da ju je sreo 6. aprila 1327. u crkvi St. Clare u [[Avignon]]u. 
Pored njegove ljubavi prema Lauri, Petrarka komunicira ne samo sa svojom osobom, već i sa njegovim humanističkim, sekularnim i vjerskim vrijednostima, pružajući, poput Dantea, djelo koje je uglavnom usredsređeno (po prvi put u kasnijoj evropskoj književnosti) na pjesnika, njegovu individualnost i njegovo duhovno putovanje. U ovom djelu Petrarka se također osvrće i na dostignuća velikana iz [[Rimska književnost|rimske književnosti]] poput: [[Ovidije|Ovidija]], [[Horacije|Horacija]] i [[Propertius]]a.
Iako su ovo mnogi pobili, natpis na prepisci [[Vergilije|Vergilija]] sadrži ovu informaciju. Pjesme je pisao u periodu od 40 godina, najranija je napisana oko [[1327]]., a posljednja oko [[1368]]. Raspoređivanje pjesama i njihova transkripcija trajala je sve do piščeve smrti, [[1374]]. Dva dijela koja su podijeljena Laurinom smrti su tradicionalno označeni 'In vita' (U životu) i 'In morte' (u smrti), iako sam Petrarka nije napravio takvu podijelu.

Petrarkina djela su postala ono što književni kritičar Michael R. G. Spiller naziva ''najveći utjecaj na ljubavnu poeziju [[Renesansa|renesansne evrope]] (naročito u Francuskoj, Španiji i Engleskoj) sve do [[17. vijek]]a''. Ovaj poetski oblik izražavanja je obnovljen i kasnije proširen od strane engleskih pjesnika iz 19. vijeka.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.poetryintranslation.com/PITBR/Italian/Petrarchhome.php/ Il Canzoniere na poetryintranslation.com]
* [https://www.bookreports.info/canzoniere-summary/ Kanconijer na bookreports.info]

[[Kategorija:Poezija Pertrarce]]
[[Kategorija:Italijanske zbirke pjesama]]
[[Kategorija:Knjige iz 14. vijeka]]
[[Kategorija:Sonentni vijenci]]</text>
      <sha1>a01vwxz0i74ud4cavujatgnu097zn8x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849098</id>
      <parentid>3849094</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:58:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-31251-55|~2026-31251-55]] ([[User talk:~2026-31251-55|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3690292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2689" sha1="22v5ye58liwp6tii2lu6q8nw7gnu6ls" xml:space="preserve">[[Datoteka:Petrarca - Canzoniere, MCCCCLXX - 929090 Carta.jpeg|mini|1470]]
'''Kanconijer''' ({{jez-it|Ili Canzoniere}} – zbirka pjesama) jest [[Poezija|poetska]] zbirka [[italija]]nskog [[Humanizam|humaniste]], pjesnika i pisca  [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]], a predstavlja dnevnik intimne ljubavi samog pjesnika.

Iako je većina Petrarkinih djela bila na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], ova inovativna zbirka pjesama je napisana na svakodnevnom narodnom ([[vernakular]]) jeziku. Poput [[Dante Alighieri|Dantea]] i Petrarka je koristio narodni jezik u svrhu njegovog proširenja kako bi prenio širi opseg osjećaja i izražavanja. Od 366 pjesama (317 soneta, 29 [[kancona]], 9 [[Sekstina|sekstine]], 7 [[Balada (poezija)|balada]] i 4 [[Madrigal (poezija)|madrigala]]), najveći dio čine [[sonet]]i, mada tu ima i kancona, sekstina, i madrigala. Glavna tematika je idealizirana piščeva ljubav prema Lauri, za koju se smatra da ju je sreo 6. aprila 1327. u crkvi St. Clare u [[Avignon]]u. 
Pored njegove ljubavi prema Lauri, Petrarka komunicira ne samo sa svojom osobom, već i sa njegovim humanističkim, sekularnim i vjerskim vrijednostima, pružajući, poput Dantea, djelo koje je uglavnom usredsređeno (po prvi put u kasnijoj evropskoj književnosti) na pjesnika, njegovu individualnost i njegovo duhovno putovanje. U ovom djelu Petrarka se također osvrće i na dostignuća velikana iz [[Rimska književnost|rimske književnosti]] poput: [[Ovidije|Ovidija]], [[Horacije|Horacija]] i [[Propertius]]a.
Iako su ovo mnogi pobili, natpis na prepisci [[Vergilije|Vergilija]] sadrži ovu informaciju. Pjesme je pisao u periodu od 40 godina, najranija je napisana oko [[1327]]., a posljednja oko [[1368]]. Raspoređivanje pjesama i njihova transkripcija trajala je sve do piščeve smrti, [[1374]]. Dva dijela koja su podijeljena Laurinom smrti su tradicionalno označeni 'In vita' (U životu) i 'In morte' (u smrti), iako sam Petrarka nije napravio takvu podijelu.

Petrarkina djela su postala ono što književni kritičar Michael R. G. Spiller naziva ''najveći utjecaj na ljubavnu poeziju [[Renesansa|renesansne evrope]] (naročito u Francuskoj, Španiji i Engleskoj) sve do [[17. vijek]]a''. Ovaj poetski oblik izražavanja je obnovljen i kasnije proširen od strane engleskih pjesnika iz 19. vijeka.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.poetryintranslation.com/PITBR/Italian/Petrarchhome.php/ Il Canzoniere na poetryintranslation.com]
* [https://www.bookreports.info/canzoniere-summary/ Kanconijer na bookreports.info]

[[Kategorija:Poezija Pertrarce]]
[[Kategorija:Italijanske zbirke pjesama]]
[[Kategorija:Knjige iz 14. vijeka]]
[[Kategorija:Sonentni vijenci]]</text>
      <sha1>22v5ye58liwp6tii2lu6q8nw7gnu6ls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tisa (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61645</id>
    <revision>
      <id>3849039</id>
      <parentid>3844124</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:22:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3702" sha1="mg6j1ibtmmo5klrcjxxt2xstj3pddlw" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Tisa
| slika              = Szeged-tisza3.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Tisa protječe kroz Segedin
| slika_karta        = Tisza.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 
| ušće               = U [[Dunav]] kod [[Stari Slankamen|Starog Slankamena]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = 
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 966
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 2020
| nadmorska visina ušća      = 70
| prosječni protok           = 920,1 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 157.186
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Vișeu (rijeka)|Vișeu]], [[Iza (rijeka)|Iza]], [[Someș]], [[Körös]], [[Mureș (rijeka)|Mureș]], [[Begej]], [[Crasna (rijeka)|Crasna]]
| desne_pritoke      = [[Tereswa (rijeka)|Tereswa]], [[Tereblja (rijeka)|Tereblja]], [[Rika (rijeka)|Rika]], [[Boršava (rijeka)|Boršava]], [[Bodrog]], [[Sajó]], [[Eger (Tisa)|Eger]], [[Zagyva]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Tisa''' ({{hu|Tisza}}; [[rumunski jezik|rum.]], [[slovački jezik|slovač.]] i [[srpski jezik|srp.]] ''Tisa''; {{uk|Тиса}}; od [[latinski jezik|latinskog]]  ''Tissus'', ''Tisia'' ili ''Pathissus'' za graničnu rijeku [[Dakija|Dakije]]) najduža je [[Spisak pritoka Dunava|pritoka]] [[Dunav]]a&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://turisti.rs/destinacije/reka-tisa/|title=Reka Tisa|website=Turisti Srbije|language=en-US|access-date=10. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; i druga po količini vode (poslije [[Sava|Save]]) te druga rijeka po dužini koja protječe kroz [[Mađarska|Mađarsku]] i [[Srbija|Srbiju]]. Po njoj je nazvana kultura s kraja [[neolit]]a.

Nastaje u [[Ukrajina|Ukrajini]], na [[Karpati]]ma, u [[Bukovina|Bukovini]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sentainfo.org/sr/p/5/23/03/2023/Reka-Tisa.html|title=Turistička organizacija opštine Senta - Senta, turizam, smeštaj, manifestacije, cvetanje tise, restoran, Senćanska bitka|website=www.sentainfo.org|access-date=10. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; spajanjem [[Crna Tisa|Crne]] i [[Bijela Tisa|Bijele Tise]], koje izviru na 960, odnosno 1700 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Tisa protječe kroz Ukrajinu, [[Slovačka|Slovačku]], [[Rumunija|Rumuniju]], Mađarsku i Srbiju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Plovna je u dužini 532&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Szeged]]
| datum               = datum nepoznat
| izvor               = 
| max protok          = 1600
| glavna razmjera     = 100
| jan1                = 720
| feb1                = 830
| mar1                = 1236
| apr1                = 1505
| maj1                = 1260
| jun1                = 940
| jul1                = 731
| aug1                = 501
| sep1                = 427
| okt1                = 445
| nov1                = 650
| dec1                = 702
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{stub-rijeka}}
{{Commonscat-inline|Tisza}}
{{Dunav}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Hidrografija Slovačke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Rumuniji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>mg6j1ibtmmo5klrcjxxt2xstj3pddlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraj tanahna šadrvana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67730</id>
    <revision>
      <id>3849202</id>
      <parentid>3830225</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-22828-06|~2026-22828-06]] i vraćeno na izmjenu 3464132 korisnika Nerko65</comment>
      <origin>3849202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4311" sha1="714tdb670npdo8yj7e2guzy5gs4v440" xml:space="preserve">'''Kraj tanahna šadrvana''' je jedna od antologijskih bosanskohercegovačkih [[Sevdalinka|sevdalinki]]. Prema mišljenju mnogih muzičkih kritičara i ljubitelja ove vrste narodne muzike, ovu pjesmu najuspješnije su izveli [[Himzo Polovina]] i [[Zaim Imamović]]. Heineove stihove komponirali su i izvodili brojni orkestri i pjevači kao što su: [[Hanka Paldum]], [[Zvonko Bogdan]], [[Emina Zečaj]], [[Ibrica Jusić]] i drugi. Najnovija verzija Heineovog djela može se čuti i u [[Džez|jazz]] izvedbi sastava [[Sarajevo Jazz Guerilla]] ili u interpretaciji [[Damir Imamović|Damira Imamovića]].
Međutim, Hanka Paldum je jedina koja je otpjevala ovu pjesmu na izvornom [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].&lt;ref name=&quot;heine&quot;&gt;{{Cite web|url= https://sevdalinka.info/en/kraj-tanahna-sadrvana-on-loan-from-heinrich-heine/|title= ''&quot;Kraj tanahna šadrvana&quot; on loan from Heinrich Heine''|work= sevdalinka.info|access-date= 31. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
Prema riječima bosanskohercegovačkog književnika [[Dževad Karahasan|Dževada Karahasana]]: {{Citat|Ova pjesma u bosanskoj kulturi postaje domaća sevdalinka. Koliko god je ona Heineova, toliko je i naša. Možete li zamisliti Bosanca da makar jednom nije razbio čašu slušajući sevdalinku sa Heineovim stihovima?}}&lt;ref name=&quot;dw.de&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.dw.de/kraj-tanana-%C5%A1adrvana/a-17298936|title= ''Kraj tanana šadrvana''|work= dw.de|access-date= 31. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;


== Autor ==
[[Datoteka:Heinrich-heine 1.jpg|thumb|200px|desno|Njemački pjesnik Heinrich Heine autor pjesme ''&quot;Azra&quot;'' na čije stihove je i nastala sevdalinka ''&quot;Kraj tanahna [[šadrvan]]a&quot;'']] 
Autor [[Sevdalinka|sevdalinke]] ''&quot;Kraj tanahna [[šadrvan]]a&quot;'' je [[Njemačka|njemački]] pjesnik [[Heinrich Heine]], jedan od najvećih pisaca u historiji svjetske i [[Evropska književnost|evropske književnosti]], a njen originalni naslov je bio &quot;''Der Asra''&quot;. Prevedena je na [[bosanski jezik]] od strane prevodioca i književnika [[Safvet-beg Bašagić]]a.
[[Melanholija|Melanholična]] melodija i stihovi o tragičnoj i silnoj ljubavi generacijama su &quot;bacali&quot; u sevdah [[Bosanci|Bosance]] i [[Hercegovci|Hercegovce]] i brojne poklonike sevdalinke na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. &lt;ref name=&quot;dw.de&quot;/&gt;
== Historija ==
Postoji stara [[legenda]] o tome da u [[Jemen]]u postoji staro [[pleme]] koje se zove Azra (bos. djevica). Ukoliko mladićima iz tog plemena nije dozvoljeno ili nije bilo moguće da ostvare svoju [[ljubav]] prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u [[rat]] da bi što prije [[smrt|umrli]] zaljubljeni, jer nisu željeli da [[život|žive]] bez ljubavi. Ova legenda je ostavila snažan utisak na Heinricha Heinea i nadahnula ga da napiše pjesmu Azra.&lt;ref name=&quot;heine&quot;/&gt; 
Prema izjavi dr. Karin Füllner sa ''Instituta Heinrich-Heine'' u [[Düsseldorf|Düsseldorfu]]: {{Citat|Ova pjesma je vjerovatno nastala 1845. ili 1846. godine u [[Pariz|Parizu]]. Tada je Heine već dugo, još od 1831. godine, bio u [[Francuska|Francuskoj]]. Kod Heinea je [[Orijent]] predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i osjetljivih ili rafiniranih osjećaja. U mnogim njegovim pjesmama Orijent ima važnu ulogu.}}&lt;ref name=&quot;dw.de&quot;/&gt;
 
== Tekst pjesme ==

:Kraj tanahna [[šadrvan]]a 
:gdje žubori [[voda]] živa, 
:šetala se svakog dana  
:sultanova kćerka mila. 


:Svakog dana jedno ropče 
:stajalo kraj šadrvana, 
:kako vr'jeme prolazilo, 
:ropče blijeđe, blijeđe bilo. 


:Jednog dana pitala ga 
:[[sultan]]ova [[kćerka]] draga: 
:&quot;Kazuj, robe, odakle si, 
:iz plemena kojega si?&quot; 


:&quot;Ja se zovem El Muhammed, 
:iz [[pleme]]na starih Azra, 
:što za [[ljubav]] život gube 
:i umiru kada ljube!&quot;'''

== Izvođači ==
* [[Azra (grupa)]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Zvonko Bogdan]]
* [[Amira Medunjanin]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Dženan Lončarević]]

== Zanimljivosti ==
* [[Branimir Štulić |Branimir Štulić]] je po ovoj pjesmi dao ime svojoj muzičkoj grupi &quot;[[Azra (grupa)|Azra]].&quot; &lt;ref name=&quot;dw.de&quot;/&gt; 
* Posljednja dva stiha posljednje strofe bili su inspiracija u pjesmi [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] &quot;[[Sa tvojih usana]]&quot;.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]

== Izvori ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.dw.de/kraj-tanana-%C5%A1adrvana/a-17298936 Deutsche Welle]

[[Kategorija:Sevdalinka]]</text>
      <sha1>714tdb670npdo8yj7e2guzy5gs4v440</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obradović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68235</id>
    <revision>
      <id>3849207</id>
      <parentid>3791141</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2025-41904-79|~2025-41904-79]] i vraćeno na izmjenu 2929093 korisnika AnToni</comment>
      <origin>3849207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="705" sha1="nwldsh63m3frk41kty2evd5ltdqbpiw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
{{Standardi}}
{{Preuređivanje}}
'''Obradović''' predstavlja tipično srpsko prezime. Potiče sa juga Hercegovine, tačnije iz Popova Polja, iz sela '''Sedlari'''. Predstavlja prezime koje broji najviše članova u selu, koji su sada raseljeni pretežno u Trebinju i drugim krajevima. Smatra se da su u ove krajeve došli njihovi preci iz Nikšićke župe iz Crne Gore oko [[1750]]. godine.{{Izvor}}

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Crna Gora portal}}

[[Kategorija:Hrvatska prezimena]]
[[Kategorija:Srpska prezimena]]
[[Kategorija:Crnogorska prezimena]]</text>
      <sha1>nwldsh63m3frk41kty2evd5ltdqbpiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Claudio Merulo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69784</id>
    <revision>
      <id>3849222</id>
      <parentid>3329104</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T08:47:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8324" sha1="lq1j4otfa4k536exyijnirs7lrevxwf" xml:space="preserve">{{Infokutija kompozitor
| ime             = Claudio Merulo 
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| puno_ime        = 
| slika           = Claudio Merulo.jpg 
| datum_rođenja   = 4. april 1533. 
| mjesto_rođenja  = Correggio 
| datum_smrti     = 4. maj 1604. 
| mjesto_smrti    = Parma 
| djela           = 
| period          = Kasna [[Italijanska Renesansa]] 
| nagrade         = 
}}
'''Claudio Merulo''' ([[Correggio]], [[4. april]]a [[1533]] - [[Parma]], [[4. maj]]a [[1604]]), bio je [[italija]]nski [[kompozitor]], izdavač i svirač na [[orgulje|orguljama]] iz vremena kasne [[Renesansa|renesanse]]. 
Bio je najpoznatiji po svojoj inovativnoj muzici za orgulje i po svojoj orkestarskoj muzici koju je komponovao u venecijanskom višehorskom stilu. Njegovo pravo ime je bilo Claudio Merlotti, a on sam je [[Latinski jezik|latinizirao]] svoje prezime (koje znači crna ptičica) kada je postao poznat u [[venecija]]nskim kulturnim krugovima. Bio je smatran za najboljeg orguljaša svog vremena koji je bio glavni primjer orguljaškog sviranja u vrijeme kasne renesanse. Ovo će kasnije biti glavni izvor za razvoj [[barok]]nog orguljaškog stila.&lt;ref name=&quot;AM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/claudio-merulo-mn0001283299/biography|title=Claudio Merulo, biografija|work=allmusic.com|access-date= 9. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Malo se zna o njegovom ranom životu osim da je studirao u svom rodnom gradu Correggio s francuskim iseljenikom, kompozitorom i nastavnikom Tuttovale Menonom, slavnim [[madrigal]]istom koji je radio na dvoru u [[Ferrara|Ferrari]]. Studirao je sa orguljašem Girolamom Donatom, a vjeruje i da je studirao sa [[Gioseffo Zarlino|Gioseffom Zarlinom]] u [[Bazilika svetog Marka|Bazilici svetog Marka]] u Veneciji.

21. oktobra 1556. godine potpisuje svoj prvi petogodišnji ugovor i biva postavljen za orguljaša u staroj katedrali (Duomo Vecchio) u gradu [[Brescia]].&lt;ref name=&quot;AM&quot;/&gt;
Tu nije dugo ostao kao crkveni orguljaš, jer se već naredne godine prebacio da bude drugi orguljaš u Bazilici svetog Marka u Veneciji.
Ubrzo nakon toga biva postavljen na mjesto prvog orguljaša u istoj crkvi gdje nasljeđuje dotadašnjeg orguljaša Annibalea Padovana. U natječaju za to radno mesto uspio je da pobijedi i tada poznatog kompozitora [[Venecijanska škola (muzika)|Venecijanske škole]] i orguljaša [[Andrea Gabrieli]]ja koji postaje drugi orguljaš u toj istoj crkvi. 
&lt;ref name=&quot;YD&quot;&gt;{{cite web|url=http://biography.yourdictionary.com/claudio-merulo|title=Claudio Merulo, facts|work=biography.yourdictionary.com|access-date=17. 7. 2016|archive-date=26. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160926151106/http://biography.yourdictionary.com/claudio-merulo|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
Njegov ugled kao sjajni orguljaš brzo se proširio, a ubrzo zatim pokreće seriju nedjeljnih popodnevnih koncerata u bazilici. 
Bio je visoko cijenjen od strane crkve i [[Dužd Venecije|venecijanskog Dužda]], koji ga je nagrađivo sa redovnim povećanjima plate. Na ovom radnom mjestu je ostao skoro 30 godina gdje je uspostavio poslove štampanja i objavljivanja muzike.
Objavljivao je štampana izdanja svoje muzike kao i knjige [[madrigal]]a Philippea Verdelota, Costanza Feste i drugih poznatih kompozitora tog vremena. Bilo mu je povjereno da komponuje muziku za neke od najvažnijih događaja svog vremena, među kojima su proslava tokom državne posjete [[Henrik III, kralj Francuske|Henrika III, kralja Francuske]] 1574. godine i vjenčanja [[Francesco I Medici|Francesca I de Medicia]] i Biance Cappello u [[Firenca|Firenci]] 1589. godine.
Godine 1584. godine iznenada napušta Veneciju i odlazi da radi kao orguljaš na dvoru [[Alessandro Farnese, vojvoda od Parme|Alessandra Farnesea, vojvode od Parme]]. Tri godine kasnije preuzima još jedan dodatni posao svirajući kao crkveni orguljaš u katedrali u [[Mantova|Mantovi]], a od 1591. godine radi i kod bogate porodice Steccata. 
Nakon prvih oštrih bolova koje je primijetio 25. aprila u donjem dijelu trbuha, Claudio Merulo je preminuo poslije desetak dana 4. maja 1604. godine. 
Bio je sahranjen u katedrali u gradu Parma odmah pored kompozitora [[Cipriano de Rore|Cipriana de Rore]] uz sve državne počasti.  
&lt;ref name=&quot;AM&quot;/&gt;

== Muzičko naslijeđe i stil ==
Claudio Merulo je bio poznat po svojim orguljaškim sposobnostima u cijeloj Italiji, te je uveliko smatran za najboljeg svirača u svoje vrijeme.&lt;ref name=&quot;AM&quot;/&gt;
Većina njegovih muzičkih djela bila su objavljena posthumno ili nakon dovoljno dugog razdoblja poslije njihovog komponovanja čineći svrstavanje različitih stilskih inovacija u tim djelima veoma teškim poduhvatom.

Još uvijek se dovoljno ne zna o vokalnim radovima Claudija Merula, te je veoma moguće da ga ona svojim kvalitetom svrstavaju rame uz rame sa ostalim velikim venecijanskim majstorima sakralne vokalne [[Polifonija|polifonije]]. Napisao je [[Misa|mise]] i [[motet]]e koje je komponovao u venecijanskom višehorskom stilu. Njegova četiri toma [[madrigal]]a (objavljeni 1566-1604) uklapaju se u norme komponovanja ove vrste muzike u to vrijeme. Također, Merulo je napisao canzone i mise za orgulje, nekoliko vlastitih instrumentalnih djela i [[Intermeco (muzika)|intermeca]].&lt;ref name=&quot;YD&quot;/&gt;
 
Bio je uzor u razvoju instrumentalne muzike tokom kasne renesanse, te je razvio vlastiti stil na klavijaturi, zasnivajući svoje melodije na vokalnoj muzici. Izmislio je nove pristupe u uljepšavanju melodija podižući njihov kvalitet od (u to vrijeme) skupa mehaničkih i predvidljivih formula prilikom izvođenja mnogih umjetničkih djela na klavijaturi.
On je čak koristio ranije zapisane muzičke ukrase, izgrađujući na taj način muzičko djelo kroz ponavljanje jednog ukrasa posebno osmišljenog za određeno muzičko djelo, dodajući jedinstvo svemu tome. Claudio Merulo je gradio svoja muzička djela na naizmjeničnoj upotrebi polifonije s orguljaškim prijelazima, dajući time dojam improvizacije i koristeći priliku za pokazivanje virtuoznosti tokom koncertnih izvedbi. Ovaj virtuozni duh je bio prilično neobičan u njegovo vrijeme. Veoma brzi orguljaški prijelazi jedne ruke bili su praćeni  akordima druge ruke. Također, on je koristio slobodno sazvučje (disonancu) ponekad ignorišući pravila vođenja višeglasnih melodija, kao i druge efekte koji su ponekad zapanjujuće najavljivali raspoloženja [[Romantizam|Romantizma]]. Njegove inovacije su bile glavni izvor razvoja orguljaškog stila u vrijeme baroka.&lt;ref name=&quot;AM&quot;/&gt;

== Djela ==
* Ricercari d'intavolatura d'organo, Knjiga 1: 
:Ricercar del primo tuono 
:Ricercar del secondo tuono 
:Ricercar del terzo tuono 
:Ricercar del quarto tuono 
:Ricercar del settimo tuono 
:Ricercar dell'ottavo tuono 
:Ricercar dell'undecimo tuno 
:Ricercar dell duodecimo tuono 
* Toccata del terzo tuono iz Il Transilvano 
* Toccate d'intavolatura d'organo, Knjiga 2: 
:Toccata prima 
:Toccata seconda 
:Toccata terza 
:Toccata quarta 
:Toccata quinta 
:Toccata sesta 
:Toccata settima 
:Toccata ottava 
:Toccata nona 
:Toccata decima 
* Toccate d'intavolatura d'organo, Knjiga 1: 
:Toccata prima 
:Toccata seconda 
:Toccata terza 
:Toccata quarta 
:Toccata quinta 
:Toccata sesta 
:Toccata settima 
:Toccata ottava 
:Toccata nona 
:Toccata decima 
* Canzoni d'intavolatura d'organo fatte alla francese, Knjiga 1 
:La Benvenuta 
:La Bovia 
:La Cortese 
:La Gratiosa 
:La Leonora 
:La Rolanda 
:La Zambeccara 
:L'Alberagata 
.Petit Jacquet 
* Canzoni d'intavolatura d'organo fatte alla francese, Knjiga 2: 
:La Ironica 
:La Jolette 
:La Pazza 
:La Palma 
:La Pargoletta 
:La Rosa 
:La Radivila 
:La Seula 
:La Scarampa 
:L'Arconadia 
:Petite Camusette 
* Canzoni d'intavolatura d'organo fatte alla francese, Knjiga 3: 
:Content 
:Languissans 
:Onques amour 
:Susanne un jour

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Claudio Merulo}}
* [http://icking-music-archive.org/ByComposer/Merulo.php Claudio Merulo] na imslp.org
* [http://biography.yourdictionary.com/claudio-merulo Claudio Merulo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160926151106/http://biography.yourdictionary.com/claudio-merulo |date=26. 9. 2016 }} na yourdictionary.com

[[Kategorija:Italijanski kompozitori]]
[[Kategorija:Renesansni kompozitori]]
[[Kategorija:Rođeni 1533.]]
[[Kategorija:Umrli 1604.]]</text>
      <sha1>lq1j4otfa4k536exyijnirs7lrevxwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ždrimačka jezera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71227</id>
    <revision>
      <id>3849022</id>
      <parentid>3244368</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1636" sha1="4da1hr6fehf73t9d46exo73t45wr9mq" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Ždrimačka jezera
| slika                = Ždrimačko.JPG
| opis                 = Ždrimačka jezera
| lokacija             = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|43.9204|17.6204|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = skupina prirodnih jezera
| priliv               = izvori, oborinske vode i manji površinski dotoci
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| broj_ostrva          = 0
| nadmorska_visina     = 735
}}

'''Ždrimačka jezera''' je skup od 3 jezera  ([[Pasje jezero]], [[Adžića jezero]] i [[Pijavičko jezero]]) [[glečer|glečerskog]] porijekla u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], 4 km od [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]]. 

Sva tri jezera se nalaze u selu Ždrimci, ispod planine [[Vranica|Vranice]]. Najveće jezero je Adžića, dok je najmanje Pijavičko jezero. Veće jezero je približno okruglo, dužine 160m, širine 120 m i dubine 13 m, a manje 17m. 
== Turizam ==
Jezera su bogata ribom ([[šaran]] i [[klen]]).&lt;ref&gt;http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=16069&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.dahvrbasa.ba/index.php/zdrimacka-jezera.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.tzsbk.com/gornji-vakuf-uskoplje.html http://www.tzsbk.com: Turistička zajednica SBK/KSB ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720031355/http://www.tzsbk.com/gornji-vakuf-uskoplje.html |date=20. 7. 2011 }}
{{Hidrografija BiH}}
{{stub-geog}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>4da1hr6fehf73t9d46exo73t45wr9mq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849025</id>
      <parentid>3849022</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:10:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1498" sha1="sniwgrotawc2mthohfo51ge9qgca36d" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Ždrimačka jezera
| slika = Ždrimačko.JPG
| opis = Ždrimačka jezera
| lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate = {{coord|43.9204|17.6204|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta = skupina prirodnih jezera
| priliv = izvori, oborinske vode i manji površinski dotoci
| države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]]
| nadmorska_visina = 735
}}

'''Ždrimačka jezera''' je skup od 3 jezera  ([[Pasje jezero]], [[Adžića jezero]] i [[Pijavičko jezero]]) [[glečer|glečerskog]] porijekla u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], 4 km od [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]]. 

Sva tri jezera se nalaze u selu Ždrimci, ispod planine [[Vranica|Vranice]]. Najveće jezero je Adžića, dok je najmanje Pijavičko jezero. Veće jezero je približno okruglo, dužine 160m, širine 120 m i dubine 13 m, a manje 17m. 
== Turizam ==
Jezera su bogata ribom ([[šaran]] i [[klen]]).&lt;ref&gt;http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=16069&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.dahvrbasa.ba/index.php/zdrimacka-jezera.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.tzsbk.com/gornji-vakuf-uskoplje.html http://www.tzsbk.com: Turistička zajednica SBK/KSB ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720031355/http://www.tzsbk.com/gornji-vakuf-uskoplje.html |date=20. 7. 2011 }}
{{Hidrografija BiH}}
{{stub-geog}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>sniwgrotawc2mthohfo51ge9qgca36d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cape Town</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72739</id>
    <revision>
      <id>3849197</id>
      <parentid>3842189</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:50:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35647" sha1="blr6nl2gq8plnshay4i43jpgtz8h3s4" xml:space="preserve">{{Geokutija|grad
| ime = Cape Town&lt;br&gt;Kaapstad (afrikanski)&lt;br&gt;iKapa (kosa)
| moto = &quot;Spes Bona&quot; (lat. &quot;dobra nada&quot;)
| slika = Cape Town Montage.png
| opis_slike = Slike Cape Towna
| simbol = Coat of arms of Cape Town, South Africa.jpg
| država = {{ZID|Južnoafrička Republika}}
| regija = [[Western Cape]]
| nadmorska_visina = 0
| širina_stepeni = 33| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 31| širina_SJ = S
| dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 25| dužina_sekundi = 26| dužina_IZ = E
| površina_urban = 400.28
| stanovništvo_urban = 433688
| stanovništvo_metro = 3740026&lt;ref name=&quot;census&quot; /&gt;
| stanovništvo godina = 2011
| stanovništvo_urban_gustoća = 1100
| gradonačelnik = Dan Plato
| gradonačelnik_partija = Demokratska alijansa (DA)
| poštanski_broj = 7700 do 8099
| pozivni broj = +27 (0)21
| karta = South Africa location map.svg
| karta_lokacija = Južna Afrika
| vremenska_zona = [[SAST]]
| utc_odstupanje = +2
| vremenska_zona_DST =
| web_stranica = [http://www.capetown.gov.za/ capetown.gov.za]
}}
'''Cape Town''' (afr. ''Kaapstad'', [[kosa jezik|kos.]] ''iKapa'') jeste drugi najmnogoljudniji grad u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], poslije [[Johannesburg]]a,&lt;ref name=&quot;S.Afr. CS 2007&quot; /&gt; glavni grad provincije i najveći grad [[Western Cape]]a.

Kao sjedište [[Parlament Južnoafričke Republike|državnog parlamenta]], također je i sjedište zakonodavne vlasti te se pored [[Pretoria|Pretorije]] smatra jednim od dva glavna grada. On je dio šire istoimene metropolitanske općine. Grad je poznat po svojoj [[Luka Cape Town|luci]], po svom prirodnom položaju u botaničkoj regiji ''Cape'', kao i po vrlo uočljivim prirodnim obilježjima poput planine Table (''Stone planine'') i [[Cape Point]]. Prema podacima iz 2014. on je 10. najmnogoljudniji grad u Africi i dom za oko 64% stanovništva regije Western Cape.&lt;ref name=&quot;edp&quot; /&gt; Također je jedan od gradova svijeta koji se može pohvaliti multikulturnim životom, a istovremeno predstavlja i jedno od osnovnih odredišta za useljenike i azilante&lt;ref name=&quot;expatr&quot; /&gt; u Južnoafričku Republiku. Cape Town je dobio i titulu svjetske prijestolnice dizajna 2014. godine koji mu je dodijelilo [[Međunarodno vijeće društava industrijskog dizajna]].&lt;ref name=&quot;wdc2014&quot; /&gt; Cape Town je proglašen najboljim mjestom za posjetiti na svijetu 2014. godine od strane ''[[The New York Times]]a''&lt;ref name=&quot;townmagaz&quot; /&gt; i ''[[The Daily Telegraph|The Telegrapha]]''.&lt;ref name=&quot;city11271025&quot; /&gt;

Smješten na obali zaliva Table (''Stoni zaliv''), Cape Town je najprije izgradila [[istočnoindijska kompanija|Holandska istočnoindijska kompanija]] kao opskrbnu stanicu za holandske brodove koji su plovili prema [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]], [[Indija|Indiji]] i [[Daleki istok|Dalekom istoku]]. Dolaskom [[Jan van Riebeeck]]a 6. aprila 1652. osnovano je prvo stalno evropsko naselje u današnjoj Južnoafričkoj Republici. Cape Town je vrlo brzo prerastao svoju prvobitnu namjenu kao prva evropska tvrđava &quot;Dobre nade&quot;, postavši ekonomsko i kulturno središte kolonije ''Cape''. Sve do početka zlatne groznice Witwatersrand i razvoja Johannesburga, Cape Town je bio najveći grad u Južnoj Africi.

== Historija ==
[[Datoteka:Charles Bell - Jan van Riebeeck se aankoms aan die Kaap.jpg|thumb|lijevo|Slika [[Charles Davidson Bell|Charlesa Bella]]: ''Dolazak [[Jan van Riebeeck]]a u zaliv Table]]
Najstariji poznati dokazi o naseljenosti ovog kraja nađeni su u pećini ''Peers'' u [[Fish Hoek]]u a datiraju iz perioda od prije 15.000 do 12.000 godina.&lt;ref name=&quot;antiqui&quot; /&gt; Vrlo malo je poznato o historiji prvih stanovnika ove regije, pošto nije sačuvana pisana historija sve dok ovo područje nije spomenuo [[portugal]]ski istraživač [[Bartolomeu Dias]] 1486. godine i [[Vasco da Gama]] kada je opisao [[rt dobre nade]] 1497. godine. Krajem 16. vijeka, francuski, portugalski, engleski, danski i holandski brodovi su redovno pristajali u zaliv Table na svom putu prema Indiji. U trgovini sa plemenom Koikoi za svježe meso davali su [[duhan (proizvod)|duhan]], [[bakar]] i [[željezo]].

Godine 1652. Jan van Riebeeck i drugi radnici Holandske istočnoindijske kompanije (hol. ''Verenigde Oost-indische Compagnie'', VOC) poslani su u Cape da osnuju opskrbnu stanicu za brodove koji su plovili na ruti za holandske istočnoindijske kolonije te sagrade tvrđavu ''de Goede Hoop'' (kasnije ju je zamijenila tvrđava ''Good Hope''). Naselje je polahko raslo u tom vremenu, jer je bilo vrlo teško pronaći adekvatnu radnu snagu. Taj nedostatak radnika primorao je vlasti da uvoze robove iz [[Indonezija|Indonezije]] i sa [[Madagaskar]]a. Mnogi od tih robova su preci prvih obojenih zajednica u Capeu.&lt;ref name=&quot;capeslave&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sahistorija&quot; /&gt; Pod upravom Van Riebeecka i njegovih nasljednika kao komandanata VOC a kasnije i guvernera Capea, na ovo područje uvedene su brojne biljne vrste, čime je prirodno okruženje Cape Towna promijenjeno zauvijek. Neke od tih biljaka uključuju grožđe, žitarice, [[krompir]], jabuke, [[limun]] i druge, što je dovelo do velike promjene u privredi ali i u društvu.&lt;ref name=&quot;pooley&quot; /&gt;

Tokom [[Francuska revolucija|francuskih revolucionarnih]] i [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovih]] ratova, Holandiju je stalno okupirala Francuska, a kontrolu nad holandskim kolonijama preuzela je [[Velika Britanija]]. Britanci osvajaju Cape Town 1795. ali su ga vratili Holandiji nakon sporazuma 1803. godine. Međutim, britanske snage ponovno okupiraju Cape 1806. nakon bitke kod [[Bloubergstrand (Cape Town)|Bloubergstranda]]. Po englesko-holandskom sporazumu 1814. Cape Town potpuno prelazi pod vlast Britanaca. Postaje prijestolnica novoformirane britanske kolonije ''Cape Colony'', čija se teritorija neprestano širila tokom 1800tih. Širenjem teritorije sve češće su se čuli i zahtjevi za širom autonomijom i nezavisnošću od Britanije, a 1854. godine Cape je dobio i svoj vlastiti parlament, te lokalnog premijera 1872. godine. Pravo glasa nije bilo postavljeno na rasnim nego na spolnim osnovama, u skladu sa Zakonom o pravu glasa u Capeu ({{jez-en|Cape Qualified Franchise}}).&lt;ref name=&quot;bellchar&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;mccrack&quot; /&gt;

Otkriće [[dijamant|dijamanata]] u [[Griqualand West]]u 1867. i [[zlatna groznica]] Witwatersrand 1886. doveli su do ogromnog priliva useljenika u Južnu Afriku.&lt;ref name=&quot;mbenga&quot; /&gt; Sukob između Burske republike u unutrašnjosti i britanske kolonijalne uprave doveo je do izbijanja [[Drugi burski rat|Drugog burskog rata]] od 1899. do 1902. koji je Britanija dobila. Godine 1910. Britanci osnivaju Uniju Južne Afrike, koja je ujedinila koloniju Cape s britanskom kolonijom Natal i poraženom Burskom republikom. Cape Town je postao zakonodavno središte Unije, a kasnije i Južnoafričke Republike.

Na državnim izborima 1948. pobijedila je Nacionalna stranka Južne Afrike na platformi ''[[apartheid]]a'' (rasne segregacije) i pod [[slogan]]om ''swart gevaar'' (bos. ''opasnost od crnog''). Došlo je do erozije i kasnijeg ukidanja višerasnog društva u Capeu, kao i do donošenja Zakona o grupnim područjima, kojim su sva područja u zemlji klasificirana po rasama. Ranija višerasna predgrađa Cape Towna ili su očišćena od nepripadajućeg stanovništva ili potpuno srušena. Među najpoznatijim primjerima ovog u Cape Townu bio je ''Distrikt šest''. Nakon što je proglašen područjem samo za bijelce 1965. godine, sve kuće su porušene a preko 60.000 njegovih stanovnika je nasilno premješteno.&lt;ref name=&quot;essinfo&quot; /&gt; Mnogi njegovi stanovnici su preseljeni u Cape Flats i Lavender Hill. Pod režimom apartheida, Cape se smatrao ''područjem gdje su obojeni radnici nepoželjni'', zbog ekskluzije bantu pripadnika tj. crnaca. Kao reakcija na Zakon o obrazovanju bantua 1953. i ustanak u Sowetu u junu 1976, učenici iz škola u Langau, Gugulethu i Nyangau u Cape Townu organizirali su proteste, sakupljajući se i marširajući kroz ulice gdje su se sukobili sa policijom. Mnoge školske zgrade su tada spaljene.&lt;ref name=&quot;sahist1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sahist2&quot; /&gt;

Cape Town je dom mnogim vođama pokreta protiv [[apartheid]]a. Na ostrvu Robben, bivšem kažnjeničkom ostrvu udaljenom 10&amp;nbsp;km od grada, držani su godinama zatočeni mnogi poznati politički zatvorenici. Jedan od svjetski poznatih događaja koji je obilježio kraj ere apartheida, označio je prvi javni govor [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] nekoliko sati nakon puštanja na slobodu, s balkona gradske vijećnice Cape Towna 11. februara 1990. godine. Njegov govor obilježio je novi period u historiji grada Cape Towna i cijele Južnoafričke Republike, a prvi demokratski izbori održani su četiri godine kasnije 27. aprila 1994. godine. Na trgu Nobelovaca u četvrti [[Victoria &amp; Alfred Waterfront]] postavljene su statue četiri južnoafrička nobelovca za mir: [[Albert Lutuli]], [[Desmond Tutu]], [[F. W. de Klerk]] i [[Nelson Mandela]]. Počev od 1994. grad se sve više suočava sa problemima poput [[droga|droge]], koji kulminiraju nasiljem i kriminalnim djelima u vezi droge, te nedavno i okršaji bandi. Istovremeno ekonomija je procvjetala do neslućenih razmjera zbog enormnog povećanja turizma i tržišta nekretnina. Sa [[Gini koeficijent]]om od 0,67 Cape Town ima najviši odnos jednakosti raspodjele dohotka u Južnoj Africi.&lt;ref name=&quot;iolza&quot; /&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:CTfromTableMountain.jpg|thumb|lijevo|800px|''Kotao'' Cape Towna, pogled sa planine Table]]
{{-}}
Cape Town se nalazi na 33,55° južne geografske širine (otprilike kao [[Sydney]] i [[Buenos Aires]], odnosno slično kao i [[Casablanca]] ili [[Los Angeles]] na sjevernoj hemisferi) te 18,25° istočne dužine. Planina Table (''Stona planina'') sa gotovo vertikalnim stijenama i neobično ravnim vrhom na preko 1000 m nadmorske visine, sa vrhovima Devil's Peak (''Đavolji vrh'') i Lion's Head (''Lavovska glava'') sa dvije strane, zajedno formiraju jedinstvenu planinsku unutrašnjost koja okružuje centralno područje grada, a lokalno je poznat kao ''lonac'' Cape Towna. Uski pojas oblaka, kolokvijalno poznat kao ''odjeća stola'', ponekad se formira na vrhu planine. Neposredno na jugu pruža se poluostrvo Cape sa pejsažnim planinskim hrptom koji se pruža 40&amp;nbsp;km prema jugu u Atlantski okean završavajući na [[Cape Point]]u. Postoji više od 70 vrhova viših od 300 m unutar zvaničnih granica grada. Mnoga od gradskih predgrađa nalaze se na velikim zaravnima zvanim ''Cape Flats'', koja se pružaju preko 50&amp;nbsp;km prema istoku i povezuju poluostrvo sa kopnom. Te zaravni se nalaze na izdignutim morskim ravnicama, sačinjene uglavnom od sedimentiranog morskog pijeska čime se može potvrditi teza da je planina Table nekad davno i sama bila ostrvo. Regija Cape Towna općenito sa svojom [[sredozemna klima|sredozemnom klimom]], razuđenom obalom, neprohodnim planinskim lancima, priobalnim nizijama i graničnom polupustinjskom okolinom, ima dosta sličnosti sa južnom [[Kalifornija|Kalifornijom]].

=== Klima ===
Cape Town ima toplu sredozemnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|po Köppenu]] ''Csb''),&lt;ref name=&quot;peterj&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rohli&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;gaw&quot; /&gt; s blagim, umjereno vlažnim [[zima]]ma i suhim, toplim ljetima. Zima, koja traje od početka juna do kraja augusta, može ponekad obilovati velikim hladnim frontovima koji periodično nailaze s Atlantskog okeana donoseći dosta padavina i snažne sjeverne i zapadne vjetrove. Prosječne temperature u zimskim mjesecima u gradu kreću se od 18&amp;nbsp;°C danju i oko 8,5&amp;nbsp;°C noću.&lt;ref name=&quot;WMO&quot; /&gt; Ukupna prosječna godišnja količina padavina u gradu iznosi 515&amp;nbsp;mm. Ljeto, koje traje od početka decembra do marta, je toplo i suho sa prosječnim dnevnim temperaturama oko 26&amp;nbsp;°C i noćnim oko 16&amp;nbsp;°C.

U gradu često bude neugodno toplo kada puše takozvani ''Berg Wind'' (bos. ''brdski vjetar'') od unutrašnjosti Karoo tokom nekoliko sedmica u februaru i početkom marta. U kasno proljeće i rano ljeto ponekad se javljaju snažni vjetrovi sa jugoistoka, lokalno poznati kao ''doktor Cape'', nazvani tako jer raznose zagađeni zrak iznad grada. Taj [[vjetar]] nastaje zbog sistema visokog pritiska ([[anticiklon]]a) koja se formira u južnom Atlantiku zapadno od grada, a koja se u meteorologiji naziva i južnoatlantski anticiklon. Prosječno godišnje u Cape Townu je izmjereno 3100 sati sunčevog sjaja što se približno može uporediti sa [[Los Angeles]]om (3300 sati)&lt;ref name=&quot;la&quot; /&gt; odnosno više od [[Atina|Atine]] i [[Madrid]]a (2900 sati).&lt;ref name=&quot;madrid&quot; /&gt; Temperature mora se značajno razlikuju od 10&amp;nbsp;°C na Atlantskoj obali do 22&amp;nbsp;°C u zalivu False (''Lažnom zalivu''). Prosječna godišnja temperatura [[okean]]a kreće se od 13&amp;nbsp;°C na obali Atlantika (slično kao u vodama Kalifornije kod [[San Francisco|San Franciska]] ili [[Big Sur]]a) do 17&amp;nbsp;°C u zalivu False (slično kao temperature u sjevernim dijelovima Sredozemnog mora, poput Nice ili [[Monte Carlo|Monte Carla]]).

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 26,1 | vt_feb = 26,5 | vt_mar = 25,4 | vt_apr = 23,0 | vt_maj = 20,3 | vt_jun = 18,1 
| vt_jul = 17,5 | vt_aug = 17,8 | vt_sep = 19,2 | vt_okt = 21,3 | vt_nov = 23,5 | vt_dec = 24,7 
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = 15,7 | nt_feb = 15,6 | nt_mar = 14,2 | nt_apr = 11,9 | nt_maj = 9,4  | nt_jun = 7,8 
| nt_jul = 7,0  | nt_aug = 7,5  | nt_sep = 8,7  | nt_okt = 10,6 | nt_nov = 13,2 | nt_dec = 14,9 
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 15 | p_feb = 17 | p_mar = 20 | p_apr = 41 | p_maj = 69 | p_jun = 93 
| p_jul = 82 | p_aug = 77 | p_sep = 40 | p_okt = 30 | p_nov = 14 | p_dec = 17 
|izvor =[http://www.worldweather.org/035/c00138.htm worldweather] 
}}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Cape Town CBD.jpg|thumb|desno|''Foreshore'' sa centralnim poslovnim distriktom u pozadini]]
Prema državnom popisu u Južnoafričkoj Republici provedenom 2011. godine, stanovništvo metropolitanske općine grada Cape Towna, područja koje uključuje predgrađa i okolna naselja koja se uvijek ne smatraju dijelom grada, iznosi 3.740.026 stanovnika. To predstavlja godišnji rast stanovništva od oko 2,6% u odnosu na rezultate prethodnog popisa stanovništva 2001. godine, po kojem je broj stanovnika Cape Towna iznosio 2.892.243.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Spolni udio muškaraca u odnosu na žene iznosi 0,96 što znači da ima neznatno više žena.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Oko 42,4% stanovništva se smatra ''obojenim'', 38,6% crncima, 15,7% bijelcima i 1,4% ostalim (poput Indijaca i Azijata).&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Po jezicima, 35,7% stanovnika se izjasnilo da priča ''afrikans'' kao prvi jezik, dok ih 29,8% govori kosa jezik (''xhosa'') i 28,4% [[engleski jezik|engleski]]. Oko 24,8% stanovništva je mlađe od 15 godine, dok je 5,5% starije od 65 godina.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt;

Od stanovnika starijih od 20 godina, 1,8% ih nije pohađalo školu, 8,1% imaju neko školovanje ali nisu završili osnovnu školu, 4,6% stanovnika je završilo osnovnu ali nije pohađalo dalje škole, 38,9% učenika je pohađalo srednju ali je nije završilo, 29,9% stanovnika je završilo srednju školu ali se nisu školovali dalje, a 16,7% stanovnika imaju više obrazovanje. Sveukupno, 46,6% stanovnika imaju srednješkolsko obrazovanje.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Od djece između 5 i 25 godina, njih 67,8% je pohađalo neku obrazovnu instituciju.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Među osobama između 15 i 65 godina, stopa nezaposlenosti iznosi 23,7%.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Prosječni dohodak domaćinstva u Cape Townu iznosi 161.762 randa.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; U općini živi 1.068.573 domaćinstva što daje prosječnu veličinu domaćinstva od 3,3 osobe.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Oko 94% domaćinstava ima električnu struju u domovima,&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; oko 87,3% ima pitku vodu iz gradskog vodovoda dok ih 12% koriste vodu iz javnih česmi.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Usluge odvoza smeća obuhvataju 94,6% domaćinstava.&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt; Samo 34% domaćinstava ima fiksni telefon, ali ih 91,3% ima mobilne telefone. Oko 37,9% ih posjeduje [[računar]], a 49,3% ima pristup internetu (bilo putem računara ili pametnog telefona).&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot; /&gt;

== Privreda ==
Cape Town je ekonomsko središte provincije Western Cape, južnoafričkog drugog po značaju ekonomskog centra i trećeg najvećeg ekonomskog središta na afričkom kontinentu. Služi i kao regionalni proizvodni centar u Western Capeu. U 2011. gradski [[Bruto domaći proizvod|BDP]] iznosio je 56,8 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]], odnosno 15.721 US$ po glavi stanovnika.&lt;ref name=&quot;brookingsgdp&quot; /&gt; U pet godina prije 2014. BDP Cape Towna rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,7 [[postotak]]a. U tom periodu, poljoprivredni i proizvodni sektori su smanjili svoj udio u gradskom BDP-u, dok su finansijski, uslužni, [[transport]]ni i logistički sektor znatno porasli što oslikava rast specijaliziranih sektora usluga u lokalnoj privredi. [[Ribolov]], [[tekstil]]na industrija, proizvodnja vunenih proizvoda, elektronika, namještaj, finansijski i drugih sektori su grane privrede u ekonomiji Cape Towna koje imaju najveće komparativne prednosti.&lt;ref name=&quot;edp&quot; /&gt; Između 2001. i 2010. [[Gini koeficijent]] u gradu, mjera nejednakosti raspodjele društvenog dohotka, se donekle popravio; u 2007. iznosio je 0,59 da bi 2010. pao na 0,57, te u 2011/12. povećao se na 0,67. Uprkos ovom povećanju, Gini koeficijent grada je i dalje najniži među svim gradovima u državi.&lt;ref name=&quot;edp&quot; /&gt;

Cape Town je nedavno doživio procvat tržišta nekretnina i izgradnje, jer se zbog [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2010.]] mnogo ljudi odlučilo kupiti neke nekretnine ili ljetne rezidencije u gradu ili su odlučili trajno se nastaniti ovdje. Cape Town je bio domaćin devet utakmica prvenstva: šest utakmica u grupnoj fazi, jedne utakmice u osmini finala, jedno četvrtfinale i jedno polufinale. Centralni poslovni distrikt je uključen u opširni urbani program renoviranja, u kojem se odvija restauracija starih zgrada i izgradnja novih u organizaciji Cape Town partnerstva.&lt;ref name=&quot;capegovza&quot; /&gt; Grad ima četiri velika trgovačka čvora, a centralni poslovni distrikt sadržava najveći broj poslovnih prostora i poslovnih mogućnosti. ''Century City'', pojas Bellville/TygerValley i Claremont su također vrlo razvijeni poslovni centri koji sadrže mnoge kancelarije, predstavništva i sjedišta korporacija. U gradu najviše sjedišta imaju kompanije iz oblasti osiguranja, trgovački lanci, izdavačke kuće, dizajnerske firme, transportne i naftne kompanije, arhitekti i oglašivači.&lt;ref name=&quot;econdev&quot; /&gt; Među svjetski poznatim kompanijama koje imaju sjedište u gradu su, između ostalih, trgovački lanac Woolworths,&lt;ref name=&quot;mediacont&quot; /&gt; lanci supermarketa Pick n Pay Stores i Shoprite,&lt;ref name=&quot;emis&quot; /&gt; modni lanac Foschini Group,&lt;ref name=&quot;contact&quot; /&gt;, međunarodni gigant iz oblasti medija [[Naspers]] i finansijska kompanija [[Sanlam]].&lt;ref name=&quot;sanlam&quot; /&gt; Druge poznatije kompanije uključuju Belron (međunarodna grupa specijalizirana za autodijelove, naročito stakla), CapeRay (medicinska oprema za dijagnosticiranje raka dojki), Ceres Fruit Juices (proizvođač voćnih sokova i drugih proizvoda na bazi voća), ICS (nekada jedan od najvećih proizvođača mesa), Capitec Bank (velika komercijalna banka u JAR) i druge. Grad je također i proizvodna baza za nekoliko multinacionalnih kompanija, kao što su [[Johnson &amp; Johnson]], [[GlaxoSmithKline]], [[Levi Strauss &amp; Co.]], [[Adidas]], [[Bokomo|Bokomo Foods]] i Nampak.

Mnoge proizvedene robe prođu kroz luku Cape Towna i [[međunarodni aerodrom Cape Town]]. Mnoge kompanije koje se bave izgradnjom brodova imaju svoje kancelarije i postrojenja u Cape Townu.&lt;ref name=&quot;southafrbuild&quot; /&gt; Provincija je također i centar energetskog razvoja države, gdje postojeća nuklearna električna centrala Koeberg proizvodi energiju za potrebe provincije Western Cape. Provincija u kojoj je i Cape Town je važna turistička regija Južnoafričke Republike. Prihodi od turizma iznose oko 9,8% ukupnog BDP-a provincije i zapošljavaju 9,6% radne snage. U 2010. godini preko 1,5 miliona inostranih turista posjetilo je ovo područje.&lt;ref name=&quot;godisnji2010&quot; /&gt;

Sa najvećim brojem uspješnih IT kompanija u Africi, Cape Town je i važno središte ove industrije na cijelom kontinentu. Rast na godišnjem nivou od 8,5% uz približnu vrijednost od 77 milijardi randa u 2010. u cijeloj državi, IT industrija u Cape Townu sve više dobija na značaju u privredi grada.&lt;ref name=&quot;westcape3&quot; /&gt;

Grad je nedavno dobio i epitet najboljeg grada za poduzetništvo u Južnoafričkoj Republici, sa postotkom građana koji ostvaruju poslovne mogućnosti gotovo tri puta više nego državni prosjek. Građani starosti od 18 do 64 godine imaju oko 190% više šanse da uspije pokrenuti neki poslovni projekat, dok u Johannesburgu ista demografska grupa ima samo 60% šanse u odnosu na državni prosjek da pokrenu neki novi biznis.&lt;ref name=&quot;fin24&quot; /&gt;

== Sport ==
Najpopularniji [[sport]]ovi u Cape Townu, računajući po broju učesnika ili igrača su [[kriket]], [[nogomet]], plivanje i [[ragbi]].&lt;ref name=&quot;woulidge&quot; /&gt; U ragbiju, Cape Town je dom ekipe &quot;Western Province&quot; koja svoje domaće utakmice igra na stadionu Newlands a takmiči se u Currie kupu. Osim toga, igrači &quot;Western Province&quot; (zajedno sa nekim igračima Boland Cavaliersa iz [[Wellington]]a) čine ''Stormers'' u takmičenju [[Južna hemisfera|južne hemisfere]] ''[[Super ragbi]]''. Grad je često domaćin i reprezentaciji Južnoafričke Republike u ragbiju poznate pod nadimkom ''Springboks'' (''antilope''). Grad je bio i domaćin Svjetskog kupa u ragbiju 1995. godine uključujući ceremonije otvaranja i mnoge utakmice, kao što je bilo polufinale između reprezentacija Novog Zelanda i Engleske.

Nogomet je također popularan u Cape Townu, kao i u cijeloj državi. Dva nogometna kluba iz Cape Towna igraju u premijer ligi Južnoafričke Republike (PSL), najvišem nivou takmičenja u državi. Ti timovi su [[Ajax Cape Town]] koji je nastao spajanjem klubova ''Seven Stars'' i ''Cape Town Spurs'' 1999. godine, te klub koji je nedavno ušao u premijer ligu ''Chippa United''. U Cape Townu odigrano je i nekoliko utakmica u okviru [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010.]] uključujući jedno polufinale.&lt;ref name=&quot;southafrica.info&quot; /&gt; U području ''Green Pointa'' izgrađen je novi stadion ''Cape Town stadion'' kapaciteta 70 hiljada sjedećih mjesta.

Cape Town je imao i olimpijske aspiracije. Godine 1996. grad je bio jedan od pet kandidata u užem izboru [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]] i započeo zvaničnu kandidaturu za domaćina Ljetnih olimpijskih igara 2004. godine. Iako su igre dodijeljene [[Atina|Atini]], Cape Town je na glasanju pri izboru grada domaćina bio treći. Postojale su neke špekulacije da je Cape Town tražio i nominiranje putem olimpijskog odbora Južnoafričke Republike kao domaćina [[Olimpijske igre 2020.|Ljetnih olimpijskih igara 2020. godine]],&lt;ref name=&quot;bids&quot; /&gt; ali nije došao do statusa grada-kandidata.

== Gradovi partneri ==
* [[Aachen]]
* [[Sankt Peterburg]]
* [[Antwerpen]]
* [[San Francisco]]
* [[Buenos Aires]]
* [[Johannesburg]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;[http://census2011.adrianfrith.com/place/199 &quot;City of Cape Town&quot;]. Census 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;S.Afr. CS 2007&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.statssa.gov.za/Publications/P03011/P030112007.pdf |publisher=Statistika Južnoafričke Republike |title=Community Survey, 2007: Basic Results Municipalities |access-date=23. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130825124835/http://www.statssa.gov.za/Publications/P03011/P030112007.pdf |archive-date=25. 8. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;edp&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.iol.co.za/weekend-argus/highlights-from-the-state-of-the-city-2014-report-1.1784504#.VHIze4uUeSo |title = Highlights from the State of the City 2014 report |datum = 21. 11. 2014 |access-date = 23. 11. 2014 |work = Weekend Argus |last = Morris |first = Michael }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;expatr&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.expatcapetown.com/why-cape-town.html | title=Why Cape Town is one of the best cities for travel and expat living | izdavač=ExpatCapeTown | access-date=14. 4. 2014 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wdc2014&quot;&gt;{{cite web|title=Cape Town Hosts Official WDC 2014 Signing Ceremony|url=http://www.worlddesigncapital.com/press-releases/cape-town-hosts-official-world-design-capital-2014-signing-ceremony/|publisher=World Design Capital|access-date=4. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;townmagaz&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.capetownmagazine.com/cape-confidential/14-fun-facts-you-didnt-know-about-cape-town/123_22_19306|title=14 Fun Facts You Didn’t Know About Cape Town - Interesting &amp; Amusing Things about the Mother City|work=Cape Town Magazine}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;city11271025&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/travel/citybreaks/11271025/The-worlds-best-cities.html|title=The world's best cities|work=Telegraph.co.uk}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;antiqui&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.antiquityofman.com/Peers_Cave.html|title=The Antiquity of man|publisher=SouthAfrica.info|access-date=23. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20090301174424/http://www.antiquityofman.com/Peers_Cave.html|archive-date=1. 3. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;capeslave&quot;&gt;{{cite web |url=http://cape-slavery-heritage.iblog.co.za/2009/05/01/coloured-people-of-the-western-cape-have-the-most-diverse-ancestry-in-the-world/ |title=Cape-Slavery-Heritage &quot; Coloured People of the Western Cape have the most Diverse Ancestry in the World :: iBlog |publisher=Cape-slavery-heritage.iblog.co.za |datum=1. 5. 2009 |access-date=17. 3. 2011 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sahistorija&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sahistory.org.za/pages/governence-projects/slavery/slavery.htm |title=Slavery and early colonisation, South African History Online |publisher=Sahistory.org.za |datum=22. 9. 1927 |access-date=17. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pooley&quot;&gt;Pooley, S. ''Jan van Riebeeck as Pioneering Explorer and Conservator of Natural Resources at the Cape of Good Hope (1652–62),''  Environment and History 15 (2009): 3–33. {{doi|10.3197/096734009X404644}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bellchar&quot;&gt;{{cite web|last = Bell|first = Charles|title = A painting of the arrival of Jan van Riebeeck in Table Bay|url = http://www.rosebuds.co.za/Toere/Cape%20Town.htm|access-date = 11. 4. 2011|archive-date = 30. 12. 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111230184319/http://www.rosebuds.co.za/Toere/Cape%20Town.htm|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mccrack&quot;&gt;{{cite book|last = McCracken|first = J.L.|title = The Cape Parliament, 1854-1910|year = 1967|url = https://archive.org/details/capeparliament180000mccr|publisher = Clarendon Press, Oxford, 1967}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mbenga&quot;&gt;{{cite web|last=Mbenga|first=Bernard|title=New History of South Africa|publisher=Tafelberg, South Africa, 2007|url=http://www.tafelberg.com/Books/2652|access-date=18. 1. 2013|archive-date=22. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140422132145/http://www.tafelberg.com/Books/2652|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;essinfo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.info/ess_info/sa_glance/history/districtsix.htm|publisher=SouthAfrica.info|title=Recalling District Six|datum=19. 8. 2003}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sahist1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/article/cape-schools-join-revolt|title=Cape Schools Join the Revolt - South African History Online}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sahist2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sahistory.org.za/topic/western-cape-youth-uprising-timeline-1976|title=Western Cape Youth Uprising timeline 1976 - South African History Online}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;iolza&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iol.co.za/news/politics/cape-town-least-unequal-sa-city-1.1435199#.UjdA9KwazCR |title=Cape Town least unequal SA city - Politics &amp;#124; IOL News |publisher=IOL.co.za |datum=4. 12. 2012 |access-date=24. 2. 2014 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;peterj&quot;&gt;{{cite book|last1=Robinson|first1=Peter J.|last2=Henderson-Sellers|first2=Ann|title=Contemporary Climatology|url=https://archive.org/details/contemporaryclim0000robi_ed02|year=1999|publisher=Pearson Education Limited|location=Harlow|page=str. 123}} {{ISBN|9780582276314}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rohli&quot;&gt;{{cite book|last1=Rohli|first1=Robert V.|last2=Vega|first2=Anthony J.|title=Climatology|year=2011|publisher=Jones &amp; Bartlett Learning|location=Sudbury, MA|page=str. 250|url=http://books.google.co.za/books?id=WhtZKBCv7NMC}} {{ISBN|9781449649548}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gaw&quot;&gt;{{cite web|title=Cape Point (South Africa)|url=http://gaw.empa.ch/gawsis/reports.asp?StationID=35|work=Global Atmosphere Watch Station Information System (GAWSIS)|publisher=Federal Office of Meteorology and Climatology MeteoSwiss|access-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20130827135620/http://gaw.empa.ch/gawsis/reports.asp?StationID=35|archive-date=27. 8. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;WMO&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.worldweather.org/035/c00138.htm|title=World Weather Information Service – Cape Town|access-date=4. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;la&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.los-angeles.climatemps.com/|title=Los Angeles climate|publisher=climatemps.com|access-date=30. 6. 2012|archive-date=8. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120808235405/http://www.los-angeles.climatemps.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;madrid&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.madrid.climatemps.com/|title=Madrid climate|publisher=climatemps.com|access-date=30. 6. 2012|archive-date=11. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120711062432/http://www.madrid.climatemps.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wc-muni-report&quot;&gt;{{Cite book |title=Census 2011 Municipal report: Western Cape |publisher=Statistics South Africa |year=2012 |url=http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/WC_Municipal_Report.pdf |access-date=2. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102174512/http://www.statssa.gov.za/Census2011/Products/WC_Municipal_Report.pdf |archive-date=2. 1. 2015 |url-status=dead }} {{ISBN|978-0-621-41459-2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brookingsgdp&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brookings.edu/research/interactives/global-metro-monitor-3|title=Global city GDP 2011|publisher=Brookings Institution|access-date=18. 11. 2014|archive-date=6. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130106102340/http://www.brookings.edu/research/interactives/global-metro-monitor-3|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;capegovza&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20070223232644/http://www.capetown.gov.za/econstats/econrep.asp Cape Town's Economy: Current Trends and Future Prospects - 2001]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;econdev&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Economic Development|url=https://www.capetown.gov.za/en/ehd/Pages/EconomicStatistics.aspx|work=City of Cape Town: Economic Statistics|publisher=City of Cape Town|access-date=15. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116103224/https://www.capetown.gov.za/en/ehd/Pages/EconomicStatistics.aspx|archive-date=16. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mediacont&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Media Contact|url=http://www.woolworthsholdings.co.za/media/media_contact.asp|work=Woolworths|publisher=Woolworths Holdings Limited|access-date=15. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140102160839/http://www.woolworthsholdings.co.za/media/media_contact.asp|archive-date=2. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;emis&quot;&gt;{{cite web|last=EMIS|title=Pick n Pay Holdings Ltd|url=http://www.securities.com/Public/company-profile/ZA/PICK_N_PAY_HOLDINGS_LIMITED_en_2038423.html|work=Emerging Markets Information Service|publisher=EMIS|access-date=15. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417092442/http://www.securities.com/Public/company-profile/ZA/Pick_n_Pay_Holdings_Limited_en_2038423.html|archive-date=17. 4. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;contact&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Contact Us|url=http://www.foschini.co.za/foschini/content/en/foschini-contact-us|work=Foshini Group|publisher=Foschini|access-date=15. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116113904/http://www.foschini.co.za/foschini/content/en/foschini-contact-us|archive-date=16. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sanlam&quot;&gt;{{cite web|last=ur.|title=Who We Are|url=http://www.sanlam.co.za/wps/wcm/connect/sanlam_en/sanlam/about+sanlam/who+we+are|work=Sanlam|publisher=Sanlam|access-date=15. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116114758/http://www.sanlam.co.za/wps/wcm/connect/sanlam_en/sanlam/about%2Bsanlam/who%2Bwe%2Bare|archive-date=16. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;southafrbuild&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafricanboatbuilders.co.za|title=South African Boatbuilders Business Council|publisher=Southafricanboatbuilders.co.za|access-date=24. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106214500/http://www.southafricanboatbuilders.co.za/|archive-date=6. 1. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;godisnji2010&quot;&gt;{{cite book|url=http://www.capetownroutesunlimited.org/ctru/action/media/downloadFile?media_fileid=18219|publisher=Cape Town Routes Unlimited|title=Annual Report 2010|isbn=0-621-35496-1|format=PDF|access-date=24. 2. 2015|archive-date=15. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110915071746/http://www.capetownroutesunlimited.org/ctru/action/media/downloadFile?media_fileid=18219|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;westcape3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.westerncape.gov.za/eng/pubs/news/2007/mar/154622|title=Cape Town Leads In Information Technology|datum=27. 3. 2007|access-date=24. 2. 2014|archive-date=29. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120729151102/http://www.westerncape.gov.za/eng/pubs/news/2007/mar/154622|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;fin24&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-1786_2389511 |title=Cape Town breeds entrepreneurs: Fin24: Business |publisher=Fin24 |datum=7. 9. 2008 |access-date=1. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126202204/http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-1786_2389511 |archive-date=26. 1. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;woulidge&quot;&gt;{{cite book| last = Woulidge| first = Sam| title = Time Out: Cape Town| url = https://archive.org/details/timeoutcapetown0000unse| year = 2006| publisher = Time Out Publishing| isbn = 1-904978-12-6| pages = 127–130: Sports}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;southafrica.info&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.info/2010/2010-faq.htm|title=SA 2010: frequent questions|publisher=southafrica.info|access-date=26. 5. 2007|archive-date=3. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070603155707/http://www.southafrica.info/2010/2010-faq.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bids&quot;&gt;[http://www.gamesbids.com/cgi-bin/news/viewnews.cgi?category=5&amp;id=1049905279 South Africa Announces Bid For 2020 Summer Olympic Games], Gamesbids.com&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cape Town}}
* [https://web.archive.org/web/20110923171833/http://www.capetown.gov.za/en/Pages/default.aspx Zvanična stranica grada Cape Towna]
* [http://www.capetown.travel/ Cape Town] na capetown.travel

{{Glavni gradovi afričkih država‎}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Glavni gradovi afričkih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Južnoafričkoj Republici]]</text>
      <sha1>blr6nl2gq8plnshay4i43jpgtz8h3s4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cetanski broj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75233</id>
    <revision>
      <id>3849214</id>
      <parentid>3807288</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T07:15:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1468" sha1="awara6amo9vbbdu2y5wba7w7o8a1fll" xml:space="preserve">'''Cetanski broj'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://totalenergies.id/en/node/1311/general/what-cetane-number-diesel-fuel|title=What is Cetane Number in diesel fuel? {{!}} TotalEnergies in Indonesia|website=totalenergies.id|language=en|access-date=24. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; je mjerilo kvaliteta [[dizel gorivo|dizel goriva]]. Cetanski broj odgovara zapreminskom procentu [[cetan]]a (C&lt;sub&gt;16&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;34&lt;/sub&gt;) u smjesi sa alfa-metil-[[naftalen]]om, koje ima ekvivalentne osobine paljenja sa ispitivanim gorivom. Cetan je nerazgranati [[ugljikovodik]] koji se lako pali pri [[kompresija|kompresiji]], te je njegov cetanski broj označen sa 100. Cetanski broj alfa-metil-naftalena je 0. [[Aditiv (gorivo)|Aditivi]] koji povećavaju cetanski broj su [[alkil nitrat]]i i [[di-tercbutil peroksid]].

==Također pogledajte==
*[[Oktanski broj]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://yarchive.net/car/cetane_number.html Article by Bruce Hamilton]
* [https://web.archive.org/web/20070830042641/http://www.bp.com/sectiongenericarticle.do?categoryId=4005623&amp;contentId=7009145 Explanation of Cetane from BP]
* https://taylorandfrancis.com/knowledge/Engineering_and_technology/Chemical_engineering/Cetane_number/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251108011633/https://taylorandfrancis.com/knowledge/Engineering_and_technology/Chemical_engineering/Cetane_number/ |date=8. 11. 2025 }}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Goriva]]
[[Kategorija:Skale]]</text>
      <sha1>awara6amo9vbbdu2y5wba7w7o8a1fll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Porez na dohodak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80216</id>
    <revision>
      <id>3849205</id>
      <parentid>3804899</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:16:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4453" sha1="qkrdfl5qrz6fy6u18797pvebeqano0t" xml:space="preserve">'''Porez na dohodak''' je vrsta [[porez]]a kojim se oporezuje [[dohodak]] fizičkih i pravnih osoba. Postoji više sistema poreza na dohodak u zavisnosti od obima i učestalosti razreza i naplate. Ovaj porez može biti progresivan, degresivan i proprocionalan, zavisno kako je to propisano državnim zakonodavstvom. Porez na dohodak treba razlikovati od [[porez na dobit|poreza na dobit]], jer se prvim oporezuje ukupan [[prihod]] (većinom lični dohodak građana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzeća.

== Prinicipi poreza na dohodak ==
[[Poreska osnovica]] koja je predmet oporezivanja je određena vrstom prihoda, a uključuje plaće, prihode od kapitala, ulaganja i imovine, te druge prihode koje osoba ostvari u toku perioda (dohoci od igara na sreću, pokloni, nasljedstva i slično). U zavisnosti od [[zakon]]a, stopa poreza može se razlikovati od vrste dohotka. Tako naprimjer, kapitalni dohoci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodaji [[dionica]]) ili kada se upišu (kada im se [[tržište|tržišna]] vrijednost poveća). U nekim zakonodavstvima, određene vrste dohodaka mogu biti potpuno oslobođene ovog poreza, naprimjer, stipendije ili penzije, ili mogu biti oslobođene do određenog iznosa.

Veoma čest slučaj postojanja progresivnih (rjeđe degresivnih) stopa poreza na dohodak. Tako naprimjer, često se manji dohoci oporezuju manjim stopama do određenog praga (npr. 5% do 1000 KM), a dohoci iznad praga višim stopama (npr. 10% iznad 1000 KM). Svrha ovog načina oporezivanja je da se od osoba s višim zaradama ubire više poreza i obrnuto. Ovu ideju progresivnog oporezivanja zastupali su vodeći ekonomisti poput [[Adam Smith|Adama Smitha]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adamsmith.org/smith/won-b5-c2-article-1-ss3.htm|title=Adam Smith - An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations - The Adam Smith Institute|website=www.adamsmith.org|access-date=2026-05-25}}&lt;/ref&gt; i [[Karl Marx]]a&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://webapps.myregisteredsite.com/frozen-redirect.html|title=Communist Manifesto, Section II. Proletarians and Communists|website=webapps.myregisteredsite.com|access-date=2026-05-25}}&lt;/ref&gt;

== Porez na dohodak u Bosni i Hercegovini ==
Porez na dohodak u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je regulisan entitetskim zakonima o porezu na dohodak. U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] na snazi je Zakon o porezu na dohodak, kojim su propisane stope od 10% i 15%. U [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] usvojen je Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom stopom od 10%, a primjenjuje se od 1. januara 2009. Karakteristike Zakona o porezu na dohodak u FBiH su:&lt;ref name=&quot;Slnov&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2008/zakoni/4bos.htm|title=Zakon Vlade Federacije BiH za 2008.|website=www.fbihvlada.gov.ba|access-date=2026-05-25}}&lt;/ref&gt;
*Jedinstvena stopa poreza od 10%
*Lični odbitak od 300 KM mjesečno (od ukupnog mjesečnog neto dohotka se odbija 300 KM a ostatak se oporezuje)
*Dodatni odbici za svakog izdržavanog člana porodice (supružnik, djeca, članovi uže porodice po pravoj liniji (otac, majka, djed, nena, unučad))
*Porez se obračunava i uplaćuje u trenutku isplate plaće (dohotka), a na kraju godine se podnosi poreska prijava. Ukoliko je osoba u toku godine uplatila više poreza nego što je prikazano u poreskoj prijavi, stječe pravo na povrat.
*Porezu ne podliježu stipendije, penzije, dohoci porodica šehida i poginulih boraca, invalida, socijalnih davanja, pomoći i slično.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pufbih.ba/zakoni/PRAVILNIK-DOHODAK%20RM-2008.pdf |title=Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak |access-date=12. 12. 2008 |archive-date=21. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221052902/http://www.pufbih.ba/zakoni/PRAVILNIK-DOHODAK%20RM-2008.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Poreski Podsticaji ==
Bosna i Hercegovina nema jedinstven nacionalni okvir za poreske podsticaje za istraživanje i razvoj. Potencijalna podrška može varirati između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i često se oslanja na specifične projektne grantove, a ne na široke fiskalne mjere.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://swansonreed.ba/|title=Strukturna analiza fiskalnih okvira za inovacije u jugoistočnoj Evropi}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Porez na dobit]]
*[[Porez na dodatu vrijednost]]
{{EkonomijaPortal}}

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Porezi]]</text>
      <sha1>qkrdfl5qrz6fy6u18797pvebeqano0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pripjat (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80930</id>
    <revision>
      <id>3849067</id>
      <parentid>3845974</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4231" sha1="ak67xpgyus3t8b20ca29fbd36d4jilt" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Pripjat (višeznačnica)}}
{{Infokutija rijeka
| ime                = Pripjat
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Rijeka Pripjat
| slika_karta        = Bo-map.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = Tok rijeke Pripjat
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Volinska]] oblast, Ukrajina
| izvor_koordinate   = {{coord|51.3333|23.7905|region:UA_type:waterbody}}
| ušće               = [[Dnjepar]]
| ušće_koordinate    = [[Dnjepar]]{{coord|51|09|31|N|30|29|27|E|region:UA_type:waterbody_source:kolossus-etwiki|display=it}}
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Bjelorusija]] i [[Ukrajina]] 
| lokacija           = [[Pinsk]], [[Mazir]], [[Turau]], [[Petrikau]], [[Naroula]], [[Černobil]]
| etimologija        = 
| dužina             = 761
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 377
| sliv                       = [[Crno more|crnomorski]]
| površina sliva             = 121.000 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Pina]], [[Yaselda]], [[Tsna]], [[Lan]], [[Sluch]], [[Ptsich]], [[Brahinka]]
| desne_pritoke      = 	[[Turiya]], [[Stokhid]], [[Styr]], [[Gorinj]], [[Stsviha]], [[Ubort]], [[Zhelon]], [[Slovechna]], [[Uzh]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Pripjat''' je rijeka u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] dužine oko 710&amp;nbsp;km. Protiče kroz [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i ulijeva se u [[Dnjepar]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://landofancestors.com/travel/statistics/geography/237-main-characteristics-of-the-largest-rivers.html|title=Main characteristics of the largest rivers of Belarus » Land Of Ancestors - Belarus|website=landofancestors.com|language=en-us|access-date=14. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Pripjat prolazi kroz zonu reaktora [[Černobil]] gdje se desila nuklearna katastrofa. Zbog toga, Pripjat je i danas kontaminiran [[radioaktivnost|radioaktivnim]] česticama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.esa.int/Applications/Observing_the_Earth/Monitoring_Chernobyl_s_radioactive_floods|title=Monitoring Chernobyl’s radioactive floods|website=www.esa.int|language=en|access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Površina sliva rijeke Pripjat iznosi oko 121.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega se oko 50.900&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nalazi u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Od ukupne dužine oko 495&amp;nbsp;km toka rijeke nalazi se na području Bjelorusije.

Istoimeni grad [[Pripjat (grad)|Pripjat]] je [[grad duhova]] jer je kompletno evakuisan nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]].

== Protok ==
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Mozyr
| datum               = podaci izračunati za 20 godina
| izvor               = 
| max protok          = 1300
| glavna razmjera     = 200
| sekundarna razmjera = 100
| jan1                = 341
| feb1                = 321
| mar1                = 576
| apr1                = 1214
| maj1                = 744
| jun1                = 448
| jul1                = 337
| aug1                = 279
| sep1                = 249
| okt1                = 264
| nov1                = 335
| dec1                = 352
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Prypyat River}}
* https://www.researchgate.net/publication/245300691_Aquatic_Assessment_of_the_Chernobyl_Nuclear_Accident_and_Its_Remediation
* https://world-nuclear.org/information-library/safety-and-security/safety-of-plants/chernobyl-accident
* https://www.theguardian.com/environment/2020/dec/23/chernobyl-fears-resurface-over-contract-to-dredge-river-in-exclusion-zone-aoe
* https://povijest.hr/istaknuto/crvene-sume-cernobila-borovi-promijenili-boju-a-pozar-u-ovom-podrucju-znacio-bi-katastrofu/

{{Dnjepar}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Dnjepra]]</text>
      <sha1>ak67xpgyus3t8b20ca29fbd36d4jilt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narew</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89179</id>
    <revision>
      <id>3849085</id>
      <parentid>3845958</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T15:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Visle]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1749" sha1="7biu4ah19fgz4nc9ugc358dg4imx8uh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rijeka
| ime                = Narew
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Rijeka Narew
| slika_karta        = Vistula river map.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = Narew kao dio sliva Visle
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = sjeveroistočni dio Białowieża šume u blizini Dzikie Bagno, Bjelorusija
| ušće               = [[Visla]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Bjelorusija]] i [[Poljska]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 499
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 159
| nadmorska visina ušća      = 70,7
| prosječni protok           = 313&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       =
| površina sliva             = 74.527
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 
| desne_pritoke      = 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Narew''' ({{jez-be|Нараў}}) jest [[rijeka]] u zapadnoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i sjeveroistočnoj [[Poljska|Poljskoj]], pritoka [[Visla|Visle]]. Duga je 484&amp;nbsp;km i ima površinu sliva od 74.527&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Jedan dio ove rijeke nalazi se u sklopu [[Nacionalni park Narew|istoimenog]] [[nacionalni park|nacionalnog parka]].

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Narew}}

{{Rijeke u Poljskoj}}

{{stub-rijeka}}

[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pritoke Visle]]</text>
      <sha1>7biu4ah19fgz4nc9ugc358dg4imx8uh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Halim Malkoč</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91077</id>
    <revision>
      <id>3849200</id>
      <parentid>3848984</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:01:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-31041-62|~2026-31041-62]] i vraćeno na izmjenu 3761707 korisnika WumpusBot</comment>
      <origin>3849200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5034" sha1="89m7t9qqb5l9c1ohxyp8pfuut6cmqgh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Standardi}}

{{Infokutija vojno lice
| slika             = Halim_Malkoč.jpg
| opis              = Malkoč se obraća pripadnicima divizije
| datum rođenja     = {{Datum rođenja|1917|08|12}}
| mjesto rođenja    = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]], [[Austro-Ugarska]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|1947|02|08|1917|08|12}}
| mjesto smrti      = [[Bihać]], [[Narodna Republika Bosna i Hercegovina]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost      = [[Bošnjak]]
| puno ime          = Halim Malkoč
| supruga           = 
| titule            = 
| čin               = [[Obersturmführer]]
| ratovi            = 
| bitke             = [[Drugi svjetski rat]]
| vojska            = [[Image:Flag Schutzstaffel.svg|23px]] [[SS|Waffen-SS]]
| jedinice          = [[Handžar divizija]]
| nagrade           = [[Gvozdeni krst]]
}}

'''Halim Malkoč'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tracesofwar.com/persons/69285/Malkoc-Halim.htm|title=Malkoc, Halim - TracesOfWar.com|website=www.tracesofwar.com|access-date=27. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; (12. August 1917. – 8. februar 1947.) bio je bošnjački imam i ''[[SS]]-Obersturmführer'' u Waffen-SS [[Handžar divizija|Handžar diviziji]]. Poznat je po svojoj ulozi u suzbijanju pobune pripadnika Handžar divizije u mjestu Villefrancheu-de-Rouergue 1943. godine. Smatra se jedinim muslimanom nagrađenim Njemačkim željeznim krstom za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata.]]

Malkoč je bio mladi imam u Bosni kada je rat izbio. &quot;Kao aktivni oficir u Jugoslavenskoj vojsci, istakao se kao veoma nadaren vojskovođa&quot;&lt;ref&gt;George Lepre, &quot;''Himmler's Bosnian Division; The Handschar Division 1943-1945''&quot; (1997), p. 72.&lt;/ref&gt;. Godine 1943. pridružio se novonastaloj jedinici Waffen-SS-a  [[Handžar divizija]], i prvobitno bio imenovan za imama u &quot;SS - Gebirgs-Pioneer Bataillion 13&quot;. U julu iste godine, on i nekoliko drugih bosanskih ulema poslano u [[Dresden]] na tri sedmice &quot;Imamskog tečaja&quot; u organizaciji ''[[SS]] Obergruppenführer'' Gottlob Bergera i počasnog oficira [[SS]] [[Mohammed Amin al-Husseini|al-Husseini]]. Nastava uključuje lekcije o &quot;''Der Waffen-SS: njegova organizacija i rangovi''&quot; i njemački jezik kroz nastavu i posjete u operu u [[Berlin]]u i Babelsberg dvorac, Potsdam i Nicholaisee.

Tokom obuke na jugu Francuske, u mjestu [[Villefranche-de-Rouergue]], u septembru 1943. došlo je do pobune među pripadnicima ove jedinice. U noći između 16. i 17. septembra, grupa vojnika ove jedinice predvođena muslimanskim i hrvatskim mlađim oficirima&lt;ref&gt;Tomasevich, Jozo (2001). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration. Vol. 2. San Francisco, California: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-7924-1&lt;/ref&gt; izvela je pobunu. Predvođeni Feridom Džanićem, Božom Jelinekom (poznat i kao Eduar Matutinović), Nikolom Vukelićem i Lutvijom Dizdarevićem, grupa je zarobila većinu njemačkog osoblja i ubila pet njemačkih oficira, uključujući i komandanta bataljona Obersturmbannführera Oskara Kirchbauma. Pobuna je ubrzo ugušena uz pomoć Malkoča i ljekara jedinice Willfried Schweigera. Malkoč je ubijedio pobunjenike da puste zatvorenike i da se predaju.

U priznavanju njegove usluge, Halim Malkoč i Schweiger su u oktobru 1943. godine od Heinrich Himmlera primili odlikovanje &quot;Željezni križ druge klase&quot;.

Nakon završetka Drugog Svjetskog rata, Malkoč je izručen Jugoslaviji i 8. februara 1947. strijeljan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sic.ba/proza/haris-imamovic-gvozdeni-krst-za-imama/|title=Haris Imamović: Gvozdeni krst za imama - (sic!)|date=25. 11. 2016|website=( s i c ! )|access-date=27. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; u Bihaću.

[[Datoteka:Plakat.jpg|mini|250px|Plakat NDH za regrutovanje u Handžar diviziju]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* Lepre, George. Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943-1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997 {{ISBN|0-7643-0134-9}}
* Munoz, Antonio J., editor.The East Came West: Muslim, Hindu and Buddhist Volunteers in the German Armed Forces. (chapters 2 and 13) Bayside, NY: Axis Europa, 2001 {{ISBN|1-891227-39-4}}
* Redžić, Enver, “Muslimansko autonomaštvo I 13. SS Divizija&quot;. Sarajevo: Svjetlost, 1987.
* Tomasevich, Jozo (2001). War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration. Vol. 2. San Francisco, California: Stanford University Press. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0-8047-7924-1&lt;/nowiki&gt;.
* https://brill.com/display/book/edcoll/9783657773831/B9783657773831-s016.xml
* https://www.academia.edu/105433805/Lejs_Krivic_Bosnias_Place_in_Nazi_Ideology_The_13th_Waffen_Mountain_Division_of_the_SS_Handschar

== Također pogledajte ==
* [[13. SS oružana brdska divizija &quot;Handžar&quot; (hrvatska br. 1)]]
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Malkoč, Halim}}
[[Kategorija:Članovi Waffen-SS]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 1947.]]</text>
      <sha1>89m7t9qqb5l9c1ohxyp8pfuut6cmqgh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Romeo i Julija u Sarajevu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95147</id>
    <revision>
      <id>3849199</id>
      <parentid>3847916</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4626" sha1="dqj4m8vcbq13ipthf0w4f11vixcfrl9" xml:space="preserve">'''''Romeo i Julija u Sarajevu''''' je međunarodni [[dokumentarni film]] o smrti Admire Ismić, (1968) i Boška Brkića (1968), ljubavnom paru [[Bošnjaci|Bošnjakinje]] i [[Srbi]]na, koji su ubijeni snajperskim hicima 18. maja, 1993.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prije-20-godina-u-smrt-otisli-sarajevski-romeo-i-julija |title=Sjećanje na ljubav: Prije 21 godinu u smrt otišli sarajevski Romeo i Julija |access-date=20. 5. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305011113/http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prije-20-godina-u-smrt-otisli-sarajevski-romeo-i-julija |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na [[Most Suade i Olge|Vrbanja mostu]] prilikom pokušaja da napuste [[Sarajevo]].

Ovaj dokumentarni [[film]] je snimljen u saradnji [[Televizija|TV]] stanice iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] [[PBS]]'s ''[[Frontline (PBS)|Frontline]]'', kanadske državne filmske kuće [[Canadian Broadcasting Corporation]], kanadskog državnog filmskog udruženja [[National Film Board of Canada]] i Njemačke filmske kuće [[Westdeutscher Rundfunk|WDR Germany]]. Film je režirao [[John Zaritsky]].&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sjecanje-na-boska-i-admiru-prica-koju-vrijeme-ne-smije-prekriti/27022524.html|title=Boško i Admira: Ljubav za sva vremena|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=18. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Dvoje mladih Sarajlija, Admira i Boško su odlučili da napuste Sarajevo 18. maja 1993. Nakon dogovora, preko zajedničkih prijatelja, sa obje strane krenuli su oko 17 sati preko Vrbanja mosta ka [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]]. Prvo je na mostu smrtno pogođen Boško, a zatim i ranjena Admira, koja je izdahnula desetak minuta kasnije grleći mrtvog momka. Njihova tijela su ostala cijelu sedmicu na mostu, kada su uz pomoć Radnog voda izvučena na sarajevsko naselje Grbavicu, koje je bilo kontrolom [[Vojska Republike Srpske|VRS]]. Snage [[Ujedinjene nacije|UN]] su odbile pomoći u izvlačenju tijela dok su se obje strane u sukobu međusobno optuživale za smrt mladog para. Sahranjeni su u [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavici]] na srpskom vojničkom groblju a tijela su 1996. po želji Admirinih roditelja prenesena na groblje Lav u Sarajevu. U filmu govore Admirini i Boškovi roditelji, prijatelji koji su učestvovali u dogovoru oko prelaska, svjedoci ubistva i druge osobe iz života mladog para. Kako nisu urađene obdukcije tijela niti je vođena istraga, pravac iz koga je pucano i ubice su ostale nepoznate.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot; /&gt;

== Nagrade ==
Za ovaj film režiser Zaritsky dobio je [[Nagrada Alfred Dupont|nagradu Alfred Dupont]] od [[Columbia University Graduate School of Journalism]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.onf.ca/portraits/fiche.php?id=537&amp;v=h&amp;lg=en |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930015320/http://www.onf.ca/portraits/fiche.php?id=537&amp;v=h&amp;lg=en |archive-date=30. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bill Madden]] – ''Bosko and Admira'', sa albuma ''Child of the Same God'' iz 2008.
* [[Inela Nogić]] – [[Miss Sarajevo]] 1993.
* [[Jill Sobule (album)]] – Vrbana Bridge
== Vanjski linkovi ==
*[http://www.nfb.ca/trouverunfilm/fichefilm.php?id=32791&amp;v=h&amp;lg=en&amp;exp=${romeo} NFB Web page]{{Mrtav link}}
*[https://web.archive.org/web/20070202085205/http://www.ansphoto.hu/romeo%26~1.htm Mark H. Milstein's images with notes about making the world-famous photo of Boško and Admira]
*[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/programs/transcripts/1217.html PBS Transcript &quot;Romeo and Juliet of Sarajevo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090927090035/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/programs/transcripts/1217.html |date=27. 9. 2009 }}
*[http://www.albany.edu/jmmh/vol1no1/RJSarajevo.html The Journal for MultiMedia History]
*[http://www.cnn.com/WORLD/Bosnia/updates/9604/10/  CNN Mission: Peace &quot;Bodies of Sarajevo's 'Romeo and Juliet' come home&quot;]
*[http://www.ksmemorial.com/romeo.htm Kurt Schork’s signature dispatch from siege of Sarajevo]
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000912/novosti2.htm Ševe su vježbali snajperom ubijajući civile po Sarajevu]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1994.]]
[[Kategorija:Kanadski filmovi]]
[[Kategorija:Kanadski dokumentarni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Dokumentarni filmovi o ratu]]
[[Kategorija:Filmovi o Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Reuters]]</text>
      <sha1>dqj4m8vcbq13ipthf0w4f11vixcfrl9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska abeceda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101707</id>
    <revision>
      <id>3849164</id>
      <parentid>3405858</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T00:00:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1195" sha1="pbe0ew52spb4nwww3fset13rcbn0e1s" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{U začetku}}
'''Bosanska abeceda''' se sastoji od 30 slova, od kojih su 3 digrafa (Dž, Lj, Nj). Bosanska latinica je doživjela mnoge promjene kroz vijekove, a u sadašnjem obliku se ustalila na početku [[20. vijek]]a. Napravljena je na temelju češke verzije latinice (kao i [[hrvatska latinica]]).

== Latinska slova ==

{| align=&quot;center&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;8&quot; bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot; style=&quot;font-size:20px; text-align:center;&quot;
|-
| [[A]] || [[B]] || [[C]] || [[Č]] || [[Ć]] || [[D]] || [[DŽ]] || [[Đ]] || [[E]] || [[F]] || [[G]] || [[H]] || [[I]] || [[J]] || [[K]]
|-
|  [[L]] || [[LJ]] || [[M]] || [[N]] || [[NJ]] || [[O]] || [[P]] || [[R]] || [[S]] || [[Š]] || [[T]] || [[U]] || [[V]] || [[Z]] || [[Ž]]
|}

== Također pogledajte ==
* [[Bosanski jezik]]
* [[Bosančica]]
* [[Arebica]]

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.wdl.org/en/item/7481/#ddc=4&amp;languages=bos Буквар: за основне школе у вилајету босанском] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011121142/https://www.wdl.org/en/item/7481/#ddc=4&amp;languages=bos |date=11. 10. 2017 }}. 1867.

{{Bosanski jezik}}

[[Kategorija:Bosanski jezik]]</text>
      <sha1>pbe0ew52spb4nwww3fset13rcbn0e1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>José Mourinho</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102737</id>
    <revision>
      <id>3849201</id>
      <parentid>3848292</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-29948-88|~2026-29948-88]] i vraćeno na izmjenu 3848291 korisnika Panasko</comment>
      <origin>3849201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12642" sha1="4rqcg0tbeolr82y9bpdr3mnjj04wvya" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Jose Mourinho
| slika                     = José Mourinho 20250206 (1).jpg
| opis_slike                = Mourinho sa [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçeom]] 2025.
| punoime                   = José Mário dos Santos&lt;br/&gt;Félix Mourinho
| nadimak                   = ''The Special One'' (''Posebni'') 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}}
| rodnigrad                 = [[Setubal]]
| rodnadržava               = [[Portugal]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| pozicija                  = 
| visina                    = 
| trenutniklub              = [[SL Benfica|Benfica]] (trener)
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine                    = 
| klubovi                   = 
| nastupi(golovi)           = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 
| nacionalneekipe           = 
| nacionalninastupi(golovi) = 
| trenergodine              = 2000.&lt;br /&gt;2001–2002.&lt;br /&gt;2002–2004.&lt;br /&gt;2004–2007.&lt;br /&gt;2008–2010.&lt;br /&gt;2010–2013.&lt;br/&gt;2013–2015.&lt;br/&gt;2016–2018.&lt;br/&gt;2019–2021.&lt;br/&gt;2021–2024.&lt;br/&gt;2024–2025.&lt;br/&gt;2025–
| trenerklubovi             = [[SL Benfica|Benfica]]&lt;br /&gt;[[União Leiria]]&lt;br /&gt;[[FC Porto|Porto]]&lt;br /&gt;[[Chelsea FC|Chelsea]]&lt;br /&gt;[[FC Inter Milano|Inter]]&lt;br /&gt;[[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;br/&gt;[[Chelsea FC|Chelsea]]&lt;br/&gt;[[Manchester United FC|Manchester United]]&lt;br/&gt;[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]&lt;br/&gt;[[AS Roma|Roma]]&lt;br/&gt;[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]&lt;br/&gt;[[SL Benfica|Benfica]]
| zadnjiuređaj              =
}}
'''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]; rođen 26. januara 1963) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je trener [[SL Benfica|Benfice]].

Dao je sebi nadimak ''&quot;The Special One&quot;'' (''&quot;Posebni&quot;''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&amp;randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Karijera==
Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]].

===Benfica, Leiria, Porto===
Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]].

===Chelsea===
Mourinho je preselio u [[Chelsea]] sljedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija.

Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06.

===Internazionale===
[[Datoteka:Mourinho in Moscow.jpg|mini|upright|Mourinho s [[FC Inter Milano|Interom]] 2008.]]

Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A.

Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi &amp; Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|access-date = 1. 2. 2016|language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

===Nepobjedivost===
Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002.

==Privatni život==
Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.&lt;ref&gt;{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}&lt;/ref&gt;&gt; Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''&quot;najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-date=23. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111023163831/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov &quot;sretni&quot; sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket &amp; F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|access-date = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.&lt;ref&gt;{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}&lt;/ref&gt; Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''&quot;O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge&quot;'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.&lt;ref&gt;http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=3&amp;gl=uk{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&amp;ref=hea&amp;tm= |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&amp;ref=hea&amp;tm= |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Priznanja==
===Klupska priznanja===
'''Porto'''
*[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04.
*Portugalski kup: 2002/03.
*Portugalski superkup: 2003.
*[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04.

'''Chelsea'''
[[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|upright|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]]

*[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]]
*[[FA kup]]: 2006/07.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15.
*[[FA Community Shield]]: 2005.

'''Inter''' 
*[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]]
*[[Italijanski kup]]: 2009/10.
*[[Italijanski superkup]]: 2008.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]]

'''Real Madrid'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]]
*[[Kup kralja]]: 2010/11.
*[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]]

'''Manchester United'''
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17.
*[[FA Community Shield]]: 2016.
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]]

'''Roma'''
*[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]]

===Lična priznanja===
*'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005
*'''FIFA Svjetski trener godine: 2010
*'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012
*'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] 
*'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]]
*'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]]
*'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] 
*'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]]
*'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04
*'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010
*'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010
*'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013
*'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019
*'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005
*'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010
*'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012
*'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 
*'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|José Mourinho}}
*[http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u''
*[http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}}
{{FIFA trener godine}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Trener godine u Seriji A}}
{{Premier League - trener sezone}}
{{Kuća slavnih italijanskog nogometa}}
}}
{{Navkutije
|naslov     = Trenerske pozicije
|podaci1    =
{{Treneri Chelseaja}}
{{Treneri Intera}}
{{Treneri Real Madrida}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mourinho, José}}
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Setubal]]
[[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Treneri Benfike]]
[[Kategorija:Treneri União Leirije]]
[[Kategorija:Treneri FC Porta]]
[[Kategorija:Treneri Chelseaja]]
[[Kategorija:Treneri Inter Milana]]
[[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]]
[[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Treneri Rome]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]]</text>
      <sha1>4rqcg0tbeolr82y9bpdr3mnjj04wvya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110904</id>
    <revision>
      <id>3849168</id>
      <parentid>3807960</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T00:35:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2679" sha1="0ed8p8pjifhuf8ej0vywxi35dpnbuep" xml:space="preserve">[[Datoteka:Twitter bots 2016-11-13.png|mini|Twitter botovi objavljuju slične poruke pet dana nakon izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2016. godine]]


'''bot'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/bot|title=Bot - Etymology, Origin &amp; Meaning|website=etymonline|language=en-US|access-date=2026-02-07}}&lt;/ref&gt; - skraćeni naziv za [[robot]]a, u značenju računarskog programa koji se izvršava samostalno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://aws.amazon.com/what-is/bot/|title=What is a Bot? - Types of Bots Explained - AWS|website=Amazon Web Services, Inc.|language=en-US|access-date=2026-02-07}}&lt;/ref&gt;

Botovi često uključuju elemente [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. U [[internet]]skom okruženju pod tim se pojmom podrazumijevaju [[softver]]ski agenti koji integriraju s mrežnim servisima namijenjenim ljudima kao da su i oni sami ljudi. Najčešće se primjenjuju za prikupljanje informacija, kada se obično nazivaju [[Web crawler|programima za indeksiranje Web stranica]], puzačima (od ''crawler'') ili paucima (od ''web spider'').

Neki botovi mogu komunicirati s ljudima putem takvih standardnih internetskih servisa kao što su [[chat|servisi čavrljanja]] ili [[instant messaging|trenutne razmjene vijesti]]. &lt;br&gt;
Primjer takvih botova su [[chat bot|roboti za čavrljanje]] kojima ljudi mogu postavljati pitanja iskazana u prirodnom jeziku, najčešće engleskom, i dobivati pisane i verbalne odgovore. U praksi, takvi se roboti koriste za odgovaranje na pitanja o vremenskoj prognozi, o sportskim rezultatima, o poštanskim ili telefonskim brojevima, o kursevima valuta, o voznim redovima ili redovima letenja, itd.

Koriste se i u [[elektronsko poslovanje|elektronskom poslovanju]] kada po zahtjevu korisnika prikupljaju informacije o nuđenim proizvodima i uslugama određene vrste, uspoređuju cijene i uvjete prodaje, najma ili isporuke, pronalaze optimalne kombinacije proizvoda i/ili usluga, npr., u industriji putovanja i u turizmu, pronalaze [[web stranica|Web stranice]] s posebnim ponudama, itd.

Značajna im je i upotreba i u obrazovanju, kada mogu preuzeti ulogu instruktora ili ispitivača, te u [[računarske igre|računarskim igrama]] gdje oponašaju protivnika igraču čovjeku. Dobro poznati primjer takvih promjena je računarski [[šah]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.techtarget.com/whatis/definition/bot-robot
* https://www.adjust.com/glossary/types-of-bots/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260212033926/https://www.adjust.com/glossary/types-of-bots/ |date=12. 2. 2026 }}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Vještačka inteligencija]]</text>
      <sha1>0ed8p8pjifhuf8ej0vywxi35dpnbuep</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Obradović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>120840</id>
    <revision>
      <id>3849213</id>
      <parentid>1221131</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sadrzaj */ novi odlomak</comment>
      <origin>3849213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="623" sha1="9pwt3fyptf7o3bj54qfo6z71g7nhkk0" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Sadrzaj ==

U ovakvim bi clancima, mogli bavesti poznate osobe s prezimenom Obradovic. Ostale informacije su nebitne i neenciklopeijske [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 08:58, 25 maj 2026 (CEST)</text>
      <sha1>9pwt3fyptf7o3bj54qfo6z71g7nhkk0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manchester City FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121947</id>
    <revision>
      <id>3849096</id>
      <parentid>3846964</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30966-50</username>
        <id>181716</id>
      </contributor>
      <origin>3849096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14986" sha1="42za5f4v6tun5n7pfy9qm95xt2mk6t7" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #6CADDE
| Ime kluba                   = '''Manchester City'''
| Puno ime                    = Manchester City Football Club
| Grb                         = Manchester City FC grb.png
| veličina_grba               = 180px
| Nadimak                     = ''Građani''
| Osnovan                     = {{start date and years ago|df=yes|1880}} kao St. Mark's (West Gorton)&lt;br/&gt;{{start date and years ago|df=yes|1887}} kao Ardwick Association FC&lt;br/&gt;{{start date and years ago|df=yes|1894|4|16}} kao Manchester City
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Manchester]]&lt;br&gt;[[Engleska]]
| Boje                        = {{colorbox|#6CADDE}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = 
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]
| Stadion                     = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|title=Stadion Etihad|access-date=1. 3. 2017|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 53.400
| Vlasnik kluba               = [[City Football Group|City Football Group Limited]]
| Predsjednik kluba           = [[Khaldoon Al Mubarak]]
| Menadžer                    = 
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premier League 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica                 = {{URL|mancity.com}}
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _mancity2526h
| uzorak_t1                   = _mancity2526h
| uzorak_dr1                  = _mancity2526h
| uzorak_š1                   = _mancity2526h
| uzorak_č1                   = _mancity2526hl
| lijeva ruka1                = 98C6EB
| tijelo1                     = 98C6EB
| desna ruka1                 = 98C6EB
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 1C214F
| uzorak_lr2                  = _mancity2526a
| uzorak_t2                   = _mancity2526a
| uzorak_dr2                  = _mancity2526a
| uzorak_š2                   = _mancity2526a
| uzorak_č2                   = _mancity2526al
| lijeva ruka2                = 101010
| tijelo2                     = 101010
| desna ruka2                 = 101010
| šorc2                       = 101010
| čarape2                     = 101010
| uzorak_lr3                  = _mancity2526t
| uzorak_t3                   = _mancity2526t
| uzorak_dr3                  = _mancity2526t
| uzorak_š3                   = _mancity2526t
| uzorak_č3                   = _mancity2526tl
| lijeva ruka3                = dce0eb
| tijelo3                     = dce0eb
| desna ruka3                 = dce0eb
| šorc3                       = dce0eb
| čarape3                     = 9cff66
}}
'''Manchester City Football Club''' profesionalni nogometni klub iz [[Manchester]]a, [[Engleska]]. Trenutno nastupa u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].

Klub je osnovan 1880. godine kao ''St. Mark's (West Gorton)'', 1887. godine mijenja ime u ''Ardwick Association Football Club'', konačno 1894. godine usvaja ime po kojem je danas poznat.

Najuspješniji period u historiji kluba su kasne '60-te i rane '70-te, kada su osvojili prvu ligu, [[Engleski Liga kup|Liga kup]], [[FA kup]], [[Kup pobjednika kupova]] i [[Community shield]] pod vodstvom Joea Mercera i Malcolma Allisona, a za klub su tada nastupali igrači kao što su [[Colin Bell]], [[Mike Summerbee]] i [[Francis Lee]].

Od osvajanja Liga kupa [[1976]]. godina u nekoliko narednih sezona klub nije osvojio niti jedan značajniji trofej. Tokom 1990-ih su tri sezone bili u drugoj ligi, a sezonu 1998/1999 su proveli u engleskoj trećoj ligi, prvi put u historiji. U sezoni 2001/02. klub osvaja drugu diviziju, te tako osigurava promociju u Premijer ligu i od tada nisu ispadali u niži rang takmičenja.

2007. godine predsjednik kluba postaje bivši tajlandski premijer, Thaksin Shinawatra, koji kupuje većinski paket dionica u vrijednosti od 81,6 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sljedeće godine klub je kupila privatna kompanija iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] za 200 miliona funti.

== Historija ==
Članovi crkve svetog Marka iz ''Zapadnog Gortona'' osnovali su nogometni klub koji će biti poznat kao ''Manchester City''. Klub je osnovan u humanitarne svrhe. Crkva je nastojala obuzdati nasilje lokalnih bandi i alkoholizma uvođenjem novih aktivnosti. U nogometni klub su bili dobrodošli svi muškarci bez obzira na religiju.

Crkveni ragbi klub je već ranije bio osnovan, 1875. godine. Međutim, tokom zime nije bilo aktivnosti. Da bi se uvele sportske aktivnosti u  zimskom periodu osnovan je nogometni klub pod nazivom ''West Gorton'' 1880. godine. Prvi meč klub je odigrao 13. novembra iste godine protiv crkvenog kluba iz [[Macclesfield]]a. ''West Gorton'' je poražen sa 2-1. Tokom sezone 1880-81. pobjeđuje samo na jednoj utakmici i to ekipu ''Stalybridge Clarence'' u martu 1881. godine.

City svoj prvi trofej osvaja 1899. godine kada postaje prvak [[Football League Second Division|Druge divizije]], te tako ostvaruje plasman u najviši rang engleskog nogometa. 23. aprila 1904. godine osvaja [[FA kup]] nakon što je u finalu bio bolji od [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderersa]] sa 1-0. U sezonama nakon osvajanja FA kupa klub je imao dosta finansijskih problema. Situacija je kulminirala 1906. godine kada je suspendovano 17 igrača, uključujući i kapitena [[Billy Meredith]]a koji je potom prešao u [[Manchester United FC|Manchester United]]. 1920. godine požar je uništio ''Hyde Road'' na kojem je igrao City. Tri godine kasnije prelazi na novoizgrađeni stadion ''Maine Road''.

Tokom 1930-ih City je igrao dva uzastopna finala FA kupa. 1933. godine je bio poražen od [[Everton FC|Evertona]], da bi potom bio bolji od [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. 1934. godine obara rekord po posjećenosti u Engleskoj. Utakmicu šeste runde FA kupa protiv ekipe [[Stoke City FC|Stoke City]] na Maine Roadu je gledalo 84.859 gledalaca. 1937. godine po prvi put dolazi do trofeja [[Football League First Division|Prve Divizije]]. Naredne sezone ispada u niži rang, uprkos tome što je postigao više golova nego bilo koji drugi klub u ligi. Dvadeset godina kasnije City je bio inspirsian taktičkim sistemom poznatim pod nazivom ''Revie Plan'', te ponovo igra dva uzastopna finala FA kupa. Kao i 1930-ih prvo finale je poražen, ovaj put od [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]], dok je u drugom bio bolji od ekipe [[Birmingham City FC|Birmingham City]].

Nakon ispadanja u Drugu diviziju budućnost kluba je izgledala sumorno. City je imao veoma nisku posjećenost na domaćim utakmicama. U ljeto 1965. godine izabran je novi menadžment kluba na čelu sa [[Joe Mercer]]om i [[Malcolm Allison]]om. U prvoj sezoni pod Mercerom osvaja Drugu diviziju, te dovodi [[Mike Summerbee]]a and [[Colin Bell]]a koji su važili za velika pojačanja. Dvije sezone kasnije City po drugi put osvaja Prvu diviziju. Titulu je osigurao pobjedama protiv Newcastle Uniteda i Manchester Uniteda u posljednjim kolima sezone. 1969. godine dolazi do trofeja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], kao i do titule FA kupa.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 12. mart 2026.&lt;ref name=&quot;Players&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.mancity.com/players/mens |title=Squads: Men's team |publisher=Manchester City F.C. |access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[James Trafford]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=POR|ime=[[Rúben Dias]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NIZ|ime=[[Tijjani Reijnders]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=[[John Stones]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NIZ|ime=[[Nathan Aké]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=EGI|ime=[[Omar Marmoush]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Mateo Kovačić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NOR|ime=[[Erling Haaland]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=FRA|ime=[[Rayan Cherki]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BEL|ime=[[Jérémy Doku]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ENG|ime=[[Marcus Bettinelli]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=[[Nico González (nogometaš, rođen 2002)|Nico González]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ENG|ime=[[Mark Guéhi]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=[[Rodri (nogometaš, rođen 1996)|Rodri]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POR|ime=[[Bernando Silva]]|poz=MF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ALŽ|ime=[[Rayan Aït-Nouri]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=HRV|ime=[[Joško Gvardiol]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Gianluigi Donnarumma]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BRA|ime=[[Savinho]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POR|ime=[[Matheus Nunes]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ENG|ime=[[Nico O'Reilly]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=GHA|ime=[[Antoine Semenyo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=UZB|ime=[[Abdukodir Khusanov]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=ENG|ime=[[Phil Foden]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=82|nac=ENG|ime=[[Rico Lewis]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Igrač sezone ==
{|
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1985–86||{{flagicon|ENG}} [[Kenny Clements]]
|-
|1986–87||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1987–88||{{flagicon|ENG}} [[Steve Redmond]]
|-
|1988–89||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1989–90||{{flagicon|ŠKO}} [[Colin Hendry]]
|-
|1990–91||{{flagicon|IRS}} [[Niall Quinn]]
|-
|1991–92||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1992–93||{{flagicon|ENG}} [[Garry Flitcroft]]
|-
|1993–94||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1994–95||{{flagicon|NJE}} [[Uwe Rösler]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1995–96||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1996–97||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1997–98||{{flagicon|ENG}} [[Michael Brown (footballer, born 1977)|Michael Brown]]
|-
|1998–99||{{flagicon|HOL}} [[Gerard Wiekens]]
|-
|1999–2000||{{flagicon|BER}} [[Shaun Goater]]
|-
|2000–01||{{flagicon|AUS}} [[Danny Tiatto]]
|-
|2001–02||{{flagicon|ALŽ}} [[Ali Benarbia]]
|-
|2002–03||{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Distin]]
|-
|2003–04||{{flagicon|ENG}} [[Shaun Wright-Phillips]]
|-
|2004–05||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2005–06||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2006–07||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2007–08||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2008–09||{{flagicon|IRS}} [[Stephen Ireland]]
|-
|2009–10||{{flagicon|ARG}} [[Carlos Tevez]]
|-
|2010–11||{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]]
|-
|2011–12||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|-
|2012–13||{{flagicon|ARG}} [[Pablo Zabaleta]]
|-
|2013–14||{{flagicon|OBS}} [[Yaya Touré]]
|-
|2014–15||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2015–16||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2016–17||{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]
|-
|2017–18||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2018–19||{{flagicon|POR}} [[Bernardo Silva]]
|-
|2019–20||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2020–21||{{flagicon|POR}} [[Rúben Dias]]
|-
|2021–22
|{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2022–23
|{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]
|-
|2023–24
|{{flagicon|ENG}} [[Phil Foden]]
|-
|2024–25
|{{flagicon|HRV}} [[Joško Gvardiol]]
|}
|}
{{Clear}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Premijer liga Engleske|Prva divizija/Premijer liga]]'''
|'''I mjesto (10)'''
|1936/37, 1967/68, [[Premier League 2011/2012.|2011/12]], [[Premier League 2013/2014.|2013/14]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]].
|-
|II mjesto (6)
|1903/04, 1920/21, 1976/77, 2012/13, 2014/15, 2019/20.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]'''
|'''I mjesto (7)'''
|1898/99, 1902/03, 1909/10, 1927/28, 1946/47, 1965/66, 2001/02.
|-
|II mjesto (4)
|1895/96, 1950/51, 1988/89, 1999/2000.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[FA kup]]'''
|'''Pobjednik (8)'''
|1903/04, 1933/34, 1955/56, 1968/69, 2010/11, 2018/19, 2022/23, 2025/26.
|-
|Finalista (7)
|1925/26, 1932/33, 1954/55, 1980/81, 2012/13, 2023/24,  2024/25.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Engleski Liga-kup|Liga kup]]'''
|'''Pobjednik (9)'''
|1969/70, 1975/76, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26.
|-
|Finalista (1)
|1973/74.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]'''
|'''Pobjednik (7)'''
|1937, 1968, 1972, 2012, 2018, 2019, 2024.
|-
|Finalista (9)
|1934, 1956, 1969, 1973, 2011, 2014, 2021, 2022, 2023.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[UEFA Liga prvaka]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|2022/23.
|-
|Finalista (1)
|2020/21.
|-
|'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|1969/70.
|-
|'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|2023.
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mcfc.co.uk/ Službeni sajt]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1718 Manchester City] na [[Soccerbase]]u
* [http://www.transfermarkt.com/manchester-city/startseite/verein/281/saison_id/2014 Manchester City] na [[Transfermarkt]]u
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52919/profile/index.html Manchester City] na zvaničnom sajtu UEFA-e
{{Manchester City - klub}}{{Premijer liga Engleske}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači FA kupa}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}

[[Kategorija:Manchester City FC| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1880.‎]]
[[Kategorija:Premier League klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Manchesteru]]</text>
      <sha1>42za5f4v6tun5n7pfy9qm95xt2mk6t7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849146</id>
      <parentid>3849096</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:58:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-30966-50|~2026-30966-50]] ([[User talk:~2026-30966-50|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3846964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15015" sha1="eijnfgs96i4zg4qo7bb4dcnoa6o8d88" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #6CADDE
| Ime kluba                   = '''Manchester City'''
| Puno ime                    = Manchester City Football Club
| Grb                         = Manchester City FC grb.png
| veličina_grba               = 180px
| Nadimak                     = ''Građani''
| Osnovan                     = {{start date and years ago|df=yes|1880}} kao St. Mark's (West Gorton)&lt;br/&gt;{{start date and years ago|df=yes|1887}} kao Ardwick Association FC&lt;br/&gt;{{start date and years ago|df=yes|1894|4|16}} kao Manchester City
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Manchester]]&lt;br&gt;[[Engleska]]
| Boje                        = {{colorbox|#6CADDE}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = 
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]
| Stadion                     = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|title=Stadion Etihad|access-date=1. 3. 2017|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 53.400
| Vlasnik kluba               = [[City Football Group|City Football Group Limited]]
| Predsjednik kluba           = [[Khaldoon Al Mubarak]]
| Menadžer                    = {{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]]
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premier League 2024/2025.|2024/25.]]
| Webstranica                 = {{URL|mancity.com}}
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _mancity2526h
| uzorak_t1                   = _mancity2526h
| uzorak_dr1                  = _mancity2526h
| uzorak_š1                   = _mancity2526h
| uzorak_č1                   = _mancity2526hl
| lijeva ruka1                = 98C6EB
| tijelo1                     = 98C6EB
| desna ruka1                 = 98C6EB
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = 1C214F
| uzorak_lr2                  = _mancity2526a
| uzorak_t2                   = _mancity2526a
| uzorak_dr2                  = _mancity2526a
| uzorak_š2                   = _mancity2526a
| uzorak_č2                   = _mancity2526al
| lijeva ruka2                = 101010
| tijelo2                     = 101010
| desna ruka2                 = 101010
| šorc2                       = 101010
| čarape2                     = 101010
| uzorak_lr3                  = _mancity2526t
| uzorak_t3                   = _mancity2526t
| uzorak_dr3                  = _mancity2526t
| uzorak_š3                   = _mancity2526t
| uzorak_č3                   = _mancity2526tl
| lijeva ruka3                = dce0eb
| tijelo3                     = dce0eb
| desna ruka3                 = dce0eb
| šorc3                       = dce0eb
| čarape3                     = 9cff66
}}
'''Manchester City Football Club''' profesionalni nogometni klub iz [[Manchester]]a, [[Engleska]]. Trenutno nastupa u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].

Klub je osnovan 1880. godine kao ''St. Mark's (West Gorton)'', 1887. godine mijenja ime u ''Ardwick Association Football Club'', konačno 1894. godine usvaja ime po kojem je danas poznat.

Najuspješniji period u historiji kluba su kasne '60-te i rane '70-te, kada su osvojili prvu ligu, [[Engleski Liga kup|Liga kup]], [[FA kup]], [[Kup pobjednika kupova]] i [[Community shield]] pod vodstvom Joea Mercera i Malcolma Allisona, a za klub su tada nastupali igrači kao što su [[Colin Bell]], [[Mike Summerbee]] i [[Francis Lee]].

Od osvajanja Liga kupa [[1976]]. godina u nekoliko narednih sezona klub nije osvojio niti jedan značajniji trofej. Tokom 1990-ih su tri sezone bili u drugoj ligi, a sezonu 1998/1999 su proveli u engleskoj trećoj ligi, prvi put u historiji. U sezoni 2001/02. klub osvaja drugu diviziju, te tako osigurava promociju u Premijer ligu i od tada nisu ispadali u niži rang takmičenja.

2007. godine predsjednik kluba postaje bivši tajlandski premijer, Thaksin Shinawatra, koji kupuje većinski paket dionica u vrijednosti od 81,6 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sljedeće godine klub je kupila privatna kompanija iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] za 200 miliona funti.

== Historija ==
Članovi crkve svetog Marka iz ''Zapadnog Gortona'' osnovali su nogometni klub koji će biti poznat kao ''Manchester City''. Klub je osnovan u humanitarne svrhe. Crkva je nastojala obuzdati nasilje lokalnih bandi i alkoholizma uvođenjem novih aktivnosti. U nogometni klub su bili dobrodošli svi muškarci bez obzira na religiju.

Crkveni ragbi klub je već ranije bio osnovan, 1875. godine. Međutim, tokom zime nije bilo aktivnosti. Da bi se uvele sportske aktivnosti u  zimskom periodu osnovan je nogometni klub pod nazivom ''West Gorton'' 1880. godine. Prvi meč klub je odigrao 13. novembra iste godine protiv crkvenog kluba iz [[Macclesfield]]a. ''West Gorton'' je poražen sa 2-1. Tokom sezone 1880-81. pobjeđuje samo na jednoj utakmici i to ekipu ''Stalybridge Clarence'' u martu 1881. godine.

City svoj prvi trofej osvaja 1899. godine kada postaje prvak [[Football League Second Division|Druge divizije]], te tako ostvaruje plasman u najviši rang engleskog nogometa. 23. aprila 1904. godine osvaja [[FA kup]] nakon što je u finalu bio bolji od [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderersa]] sa 1-0. U sezonama nakon osvajanja FA kupa klub je imao dosta finansijskih problema. Situacija je kulminirala 1906. godine kada je suspendovano 17 igrača, uključujući i kapitena [[Billy Meredith]]a koji je potom prešao u [[Manchester United FC|Manchester United]]. 1920. godine požar je uništio ''Hyde Road'' na kojem je igrao City. Tri godine kasnije prelazi na novoizgrađeni stadion ''Maine Road''.

Tokom 1930-ih City je igrao dva uzastopna finala FA kupa. 1933. godine je bio poražen od [[Everton FC|Evertona]], da bi potom bio bolji od [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. 1934. godine obara rekord po posjećenosti u Engleskoj. Utakmicu šeste runde FA kupa protiv ekipe [[Stoke City FC|Stoke City]] na Maine Roadu je gledalo 84.859 gledalaca. 1937. godine po prvi put dolazi do trofeja [[Football League First Division|Prve Divizije]]. Naredne sezone ispada u niži rang, uprkos tome što je postigao više golova nego bilo koji drugi klub u ligi. Dvadeset godina kasnije City je bio inspirsian taktičkim sistemom poznatim pod nazivom ''Revie Plan'', te ponovo igra dva uzastopna finala FA kupa. Kao i 1930-ih prvo finale je poražen, ovaj put od [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]], dok je u drugom bio bolji od ekipe [[Birmingham City FC|Birmingham City]].

Nakon ispadanja u Drugu diviziju budućnost kluba je izgledala sumorno. City je imao veoma nisku posjećenost na domaćim utakmicama. U ljeto 1965. godine izabran je novi menadžment kluba na čelu sa [[Joe Mercer]]om i [[Malcolm Allison]]om. U prvoj sezoni pod Mercerom osvaja Drugu diviziju, te dovodi [[Mike Summerbee]]a and [[Colin Bell]]a koji su važili za velika pojačanja. Dvije sezone kasnije City po drugi put osvaja Prvu diviziju. Titulu je osigurao pobjedama protiv Newcastle Uniteda i Manchester Uniteda u posljednjim kolima sezone. 1969. godine dolazi do trofeja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], kao i do titule FA kupa.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 12. mart 2026.&lt;ref name=&quot;Players&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.mancity.com/players/mens |title=Squads: Men's team |publisher=Manchester City F.C. |access-date=12. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[James Trafford]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=POR|ime=[[Rúben Dias]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=NIZ|ime=[[Tijjani Reijnders]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=[[John Stones]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=NIZ|ime=[[Nathan Aké]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=EGI|ime=[[Omar Marmoush]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=HRV|ime=[[Mateo Kovačić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NOR|ime=[[Erling Haaland]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=FRA|ime=[[Rayan Cherki]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BEL|ime=[[Jérémy Doku]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=ENG|ime=[[Marcus Bettinelli]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=[[Nico González (nogometaš, rođen 2002)|Nico González]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=ENG|ime=[[Mark Guéhi]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=[[Rodri (nogometaš, rođen 1996)|Rodri]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POR|ime=[[Bernando Silva]]|poz=MF|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=ALŽ|ime=[[Rayan Aït-Nouri]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=HRV|ime=[[Joško Gvardiol]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=ITA|ime=[[Gianluigi Donnarumma]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BRA|ime=[[Savinho]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=POR|ime=[[Matheus Nunes]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ENG|ime=[[Nico O'Reilly]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=GHA|ime=[[Antoine Semenyo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=UZB|ime=[[Abdukodir Khusanov]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=ENG|ime=[[Phil Foden]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=82|nac=ENG|ime=[[Rico Lewis]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Igrač sezone ==
{|
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1985–86||{{flagicon|ENG}} [[Kenny Clements]]
|-
|1986–87||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1987–88||{{flagicon|ENG}} [[Steve Redmond]]
|-
|1988–89||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1989–90||{{flagicon|ŠKO}} [[Colin Hendry]]
|-
|1990–91||{{flagicon|IRS}} [[Niall Quinn]]
|-
|1991–92||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1992–93||{{flagicon|ENG}} [[Garry Flitcroft]]
|-
|1993–94||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1994–95||{{flagicon|NJE}} [[Uwe Rösler]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1995–96||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1996–97||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1997–98||{{flagicon|ENG}} [[Michael Brown (footballer, born 1977)|Michael Brown]]
|-
|1998–99||{{flagicon|HOL}} [[Gerard Wiekens]]
|-
|1999–2000||{{flagicon|BER}} [[Shaun Goater]]
|-
|2000–01||{{flagicon|AUS}} [[Danny Tiatto]]
|-
|2001–02||{{flagicon|ALŽ}} [[Ali Benarbia]]
|-
|2002–03||{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Distin]]
|-
|2003–04||{{flagicon|ENG}} [[Shaun Wright-Phillips]]
|-
|2004–05||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2005–06||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2006–07||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2007–08||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2008–09||{{flagicon|IRS}} [[Stephen Ireland]]
|-
|2009–10||{{flagicon|ARG}} [[Carlos Tevez]]
|-
|2010–11||{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]]
|-
|2011–12||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|-
|2012–13||{{flagicon|ARG}} [[Pablo Zabaleta]]
|-
|2013–14||{{flagicon|OBS}} [[Yaya Touré]]
|-
|2014–15||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2015–16||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2016–17||{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]
|-
|2017–18||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2018–19||{{flagicon|POR}} [[Bernardo Silva]]
|-
|2019–20||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2020–21||{{flagicon|POR}} [[Rúben Dias]]
|-
|2021–22
|{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2022–23
|{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]
|-
|2023–24
|{{flagicon|ENG}} [[Phil Foden]]
|-
|2024–25
|{{flagicon|HRV}} [[Joško Gvardiol]]
|}
|}
{{Clear}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Premijer liga Engleske|Prva divizija/Premijer liga]]'''
|'''I mjesto (10)'''
|1936/37, 1967/68, [[Premier League 2011/2012.|2011/12]], [[Premier League 2013/2014.|2013/14]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]].
|-
|II mjesto (6)
|1903/04, 1920/21, 1976/77, 2012/13, 2014/15, 2019/20.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]'''
|'''I mjesto (7)'''
|1898/99, 1902/03, 1909/10, 1927/28, 1946/47, 1965/66, 2001/02.
|-
|II mjesto (4)
|1895/96, 1950/51, 1988/89, 1999/2000.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[FA kup]]'''
|'''Pobjednik (8)'''
|1903/04, 1933/34, 1955/56, 1968/69, 2010/11, 2018/19, 2022/23, 2025/26.
|-
|Finalista (7)
|1925/26, 1932/33, 1954/55, 1980/81, 2012/13, 2023/24,  2024/25.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Engleski Liga-kup|Liga kup]]'''
|'''Pobjednik (9)'''
|1969/70, 1975/76, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26.
|-
|Finalista (1)
|1973/74.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]'''
|'''Pobjednik (7)'''
|1937, 1968, 1972, 2012, 2018, 2019, 2024.
|-
|Finalista (9)
|1934, 1956, 1969, 1973, 2011, 2014, 2021, 2022, 2023.
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[UEFA Liga prvaka]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|2022/23.
|-
|Finalista (1)
|2020/21.
|-
|'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|1969/70.
|-
|'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
|'''Pobjednik (1)'''
|2023.
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mcfc.co.uk/ Službeni sajt]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1718 Manchester City] na [[Soccerbase]]u
* [http://www.transfermarkt.com/manchester-city/startseite/verein/281/saison_id/2014 Manchester City] na [[Transfermarkt]]u
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52919/profile/index.html Manchester City] na zvaničnom sajtu UEFA-e
{{Manchester City - klub}}{{Premijer liga Engleske}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači FA kupa}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}

[[Kategorija:Manchester City FC| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1880.‎]]
[[Kategorija:Premier League klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Manchesteru]]</text>
      <sha1>eijnfgs96i4zg4qo7bb4dcnoa6o8d88</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bekim Sejranović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138953</id>
    <revision>
      <id>3849116</id>
      <parentid>3846684</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T18:13:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5642" sha1="trpjcscglj8hn6dpnikna9mbaes1yir" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Bekim Sejranović
| slika = 
| veličina_slike = 
| opis = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1972|04|30}}
| mjesto_rođenja = Brčko, SFRJ
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2020|05|21|1972|04|30}}
| mjesto_smrti = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost = 
| druga_imena = 
| zanimanje = pisac
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = Nagrada &quot;Meša Selimović&quot;
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}

'''Bekim Sejranović''' bio je norveški, bosanskohercegovački i hrvatski pisac&lt;ref name=&quot;HDP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clan/bekim-sejranovic-192 |title=Biografija Bekima Sejranovića na službenoj stranici Hrvatskog društva pisaca |access-date=14. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180409233738/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clan/bekim-sejranovic-192 |archive-date=9. 4. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; rođen 30. aprila 1972. godine u [[Brčko]]m, umro 21. maja 2020. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Godine 1985. seli se u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] gdje pohađa pomorsku školu i studira kroatistiku. Od 1993. godine živi u [[Oslo|Oslu]] u Norveškoj gdje je na historijsko-filozofskom fakultetu magistrirao južnoslovensku književnost. Sa norveškog je preveo djela [[Ingvar Ambjørnsen]] i [[Frode Grytten]]a, a priredio je i preveo antologiju norveške kratke priče [[Veliki pusti krajolik]]. Autor je studije [[Modernizam u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova]], knjige kratkih priča [[Fasung]], kao i romana [[Nigdje, niotkuda]] i [[Ljepši kraj]]. Član je [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]].&lt;ref name=&quot;HDP&quot;/&gt;

Bekim je za roman ''Nigdje, niotkuda'' 2009. god. dobio [[Nagrada Meša Selimović|Nagradu Meša Selimović]] koja se dodeljuje za najbolji roman objavljen na područje Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Sa japanskim režiserom [[Moku Teraoka|Mokuom Teraokim]], 2011. godine kao scenarista snimio je dokumentarni film [[Od Tokija do Morave]].&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/film/230264/Film-Od-Tokija-do-Morave-premijerno-u-Rijeci.html Riječka premijera filma ''Od Tokija do Morave''...]&lt;/ref&gt;

Preminuo je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], 21. maja 2020. godine, u 49. godini života.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Istaknuti književnik Bekim Sejranović umro nakon kratke i teške bolesti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2020/5/21/umro-knjizevnik-bekim-sejranovic |work=Al Jazeera Balkans |date=21. maj 2020 |access-date=8. septembar 2025}}&lt;/ref&gt; Po primitku vijesti Ambasada Bosne i Hercegovine u [[Prag]]u je istog dana spustilo zastavu Bosne i Hercegovine na pola koplja u znak žaljenja na prerano preminulog književnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/knjizevnost/u-48-godini-umro-bekim-sejranovic-jedan-od-najcitanijih-bih-knjizevnika-studirao-je-u-rijeci-magistrirao-u-oslu-pamte-ga-i-splicani-1022376|title=U 48. godini umro Bekim Sejranović, jedan od najčitanijih BiH književnika, studirao je u Rijeci, magistrirao u Oslu, pamte ga i Splićani|publisher=slobodnadalmacija.hr|date=5. 8. 2017 |access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Njegova posljednja priča napisana i objavljena prije smrti je ''Miss Misery na otoku Susku''. Napisana je u sklopu projekta [[Europska prijestolnica kulture|EPK Rijeka 2020]] tokom kojeg je autor mjesec dana boravio u rezidenciji na [[Susak|otoku Susku]]. Nastala je u proljeće [[2019.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/posljednja-prica-koju-je-napisao-nedavno-preminuli-knjizevnik-bekim-sejranovic-miss-misery-na-otoku-susku-10378585] Jutarnji list, POSLJEDNJA PRIČA KOJU JE NAPISAO NEDAVNO PREMINULI KNJIŽEVNIK Bekim Sejranović: Miss Misery na otoku Susku, pristupljeno 20. studenoga 2020.&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''[[Modernizam u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova]]'', studija;
* ''[[Fasung]]'', zbirka priča;
* ''[[Nigdje, niotkuda]]'', roman;
* ''[[Ljepši kraj]]'', roman, [[Buybook]] [[Sarajevo]] 2010. {{ISBN|978-9958-30-069-1}}
* ''[[Sandale (roman)|Sandale]]'', roman;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sveske.ba/en/content/sandale |title=Dio romana ''Sandale'' na portalu časopisa ''&amp;#91;&amp;#91;Sarajevske sveske&amp;#93;&amp;#93;'' broj 35-36 |access-date=14. 12. 2014 |archive-date=14. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414134449/http://sveske.ba/en/content/sandale |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''[[Tvoj sin Huckleberry Finn]]'', roman, Buybook Sarajevo 2015. {{ISBN|978-9958-30-274-9}}
* ''[[Dnevnik jednog nomada]]'', roman, Booka Beograd 2017. {{ISBN|978-86-88335-84-3}}

== Filmografija ==
* ''Od Tokija do Morave'' (putopis, Bekim Sejranović (scenarist) i [[Moku Teraoka]] (režiser), 2011.)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/posljednja-prica-koju-je-napisao-nedavno-preminuli-knjizevnik-bekim-sejranovic-miss-misery-na-otoku-susku-10378585 ''Miss Misery na otoku Susku''] (cijeli tekst kratke priče)
* [https://www.youtube.com/watch?v=6PynZBejEbE ''From Tokyo to the Morava river / Od Tokija do Morave''] (cijela verzija filma s engleskim i hrvatskim titlovima, s dopuštenjem režisera)

{{Nagrada &quot;Meša Selimović&quot; (BiH)}}

{{DEFAULTSORT:Sejranović, Bekim}}
[[Kategorija:Rođeni 1972.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Brčko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Norveški pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Meša Selimović&quot; (BiH)]]</text>
      <sha1>trpjcscglj8hn6dpnikna9mbaes1yir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Grafičar-Vodovod Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141728</id>
    <revision>
      <id>3849203</id>
      <parentid>3784334</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2752" sha1="k7gd552c2mew8m8nmg3zi109cee1vmi" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Ime kluba                   = NŠM NK Grafičar-Vodovod Osijek
| Puno ime                    = Nogometni klub Grafičar-Vodovod Osijek
| Grb                         = SD Grafičar Osijek.PNG
| Nadimak                     = ''žuto-plavi'', ''limunčići''
| Datum osnivanja             = [[1926]]
| Stadion                     = [[Stadion Podgrađe|Podgrađe]], [[Osijek]]
| Kapacitet                   = 1.000
| Predsjednik kluba           = 
| Voditelj škole              = {{ZD|HRV}} [[Ivica Buljubašić]]
| Adresa                      = Poljski put 1/III, Osijek
| Liga                        = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = |
| pattern_la1                 = 
| pattern_b1                  = 
| pattern_ra1                 = 
| leftarm1                    = 007FFF
| body1                       = 007FFF
| rightarm1                   = 007FFF
| shorts1                     = 000CCC
| socks1                      = FFFFFF
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = 
| uzorak_dr1                  = 
| lijeva ruka1                = fdd519
| tijelo1                     = fdd519
| desna ruka1                 = fdd519
| šorc1                       = 060875
| čarape1                     = 060875
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = 
| uzorak_dr2                  = 
| lijeva ruka2                = 060875
| tijelo2                     = 060875
| desna ruka2                 = 060875
| šorc2                       = fdd519
| čarape2                     = fdd519|
}}

'''NK Grafičar-Vodovod''' je bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Osijek]]a.

== Historija ==

Klub je osnovan 1926, kao dio [[Sportsko društvo Grafičar|Sportskog društva Grafičar]].

== Uspjesi ==

Najveći uspjeh nogometaši Grafičar-Vodovoda ostvarili su u sezoni 2005/06, kada su osvojili drugo mjesto u [[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL-sjever]], ali su zbog neispunjavanja uvjeta za jedinstvenu [[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL]], natjecanje u sezoni 2006/07 započeli u [[Treća hrvatska nogometna liga|3. HNL-istok]], gdje su zauzeli sedmu poziciju.

Sezona 2007/08 ponovo je donijela rezultatski, no ne i hijerarhijski uspon. Unatoč sjajnoj sezoni i osvojenom drugom mjestu na trećeligaškom istoku (isti broj bodova kao i prvak [[HNK Suhopolje]]), Grafičar-Vodovodu ponovo je uskraćena licenca za [[Druga hrvatska nogometna liga|2. HNL]] zbog nedostataka u infrastrukturi.

== Navijači ==

Godine 2008. osnovana je Grafičarova navijačka skupina [[Legia Retfala|Legia]].

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Grafičar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Grafičar]]
[[Kategorija:Sport u Osijeku|Grafičar]]</text>
      <sha1>k7gd552c2mew8m8nmg3zi109cee1vmi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Hidrografija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>146075</id>
    <revision>
      <id>3849023</id>
      <parentid>3848831</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:09:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9257" sha1="8sztzn8wdkpey3e0ugucg6muwikecy4" xml:space="preserve">{{navkutija
| ime         = Hidrografija Bosne i Hercegovine
| naslov      = [[Hidrografija Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete

| grupa1      = [[Crno more|Crnomorski&lt;br/&gt;sliv]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete
  | grupa1    = 200+ km
  | podaci1   =
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
**[[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala]]
* [[Drina]]
* [[Sava]]
* [[Una]]
* [[Vrbas]]

  | grupa2    = 100–199 km
  | podaci2   =
* [[Ćehotina]]
* [[Glina (rijeka)|Glina]]
* [[Korana]]
* [[Lim (rijeka)|Lim]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Sana]]
* [[Spreča]]
* [[Tara (rijeka)|Tara]]
* [[Ukrina]]
** [[Mala Ukrina|Mala]]
** [[Velika Ukrina|Velika]]
* [[Uvac (rijeka)|Uvac]]

  | grupa3    = 50–99 km
  | podaci3   =
* [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]]
* [[Gomjenica (rijeka)|Gomjenica]]
* [[Janja (rijeka)|Janja]]
* [[Jadar (Drinjača)|Jadar]]
* [[Krivaja]]
* [[Prača (rijeka)|Prača]]
* [[Tinja]]
* [[Tolisa (rijeka)|Tolisa]]
* [[Unac]]
* [[Usora (rijeka)|Usora]]
**[[Mala Usora|Mala]]
**[[Velika Usora|Velika]] 
* [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]

  | grupa4    = Do 50 km
  | podaci4   =
* [[Babina rijeka]]
* [[Bastašica]]
* [[Bila (rijeka)|Bila]]
* [[Bioštica]]
* [[Bistrica (Drina)]]
* [[Bistričak (pritoka Bosne)|Bistričak]]
* [[Bistrička rijeka]]
* [[Bistrička rika]]
* [[Bliha]]
* [[Bobovica (rijeka)|Bobovica]]
* [[Bosanka (rijeka)|Bosanka]]
* [[Brka (rijeka)|Brka]]
* [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]]
* [[Crkvenica]]
* [[Crna rijeka (Ilomska)]]
* [[Crna rijeka (Vrbanja)]]
* [[Crna rijeka (Vrbas)]]
* [[Crna rijeka (Željeznica)]]
* [[Cvrcka]]
* [[Čudnić]]
* [[Ćorkovac]]
* [[Dabar (rijeka)|Dabar]]
* [[Demićka]]
* [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]]
* [[Duboka]]
* [[Duboštica (rijeka)|Duboštica]]
* [[Fojnička rijeka]]
* [[Glinica (rijeka)|Glinica]]
* [[Gostović (rijeka)|Gostović]]
* [[Grabovička rijeka]]
* [[Gribaja]]
* [[Ilomska]]
* [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]]
* [[Jala (rijeka)|Jala]]
* [[Janj]]
* [[Japra]]
* [[Jezerka]]
* [[Kilavac]]
* [[Klobučarica]]
* [[Klokot (rijeka)|Klokot]]
* [[Kobilja (rijeka)|Kobilja]]
* [[Kolina]]
* [[Kozica (Bila)]]
* [[Kozica (Sana)]]
* [[Kreševka]]
* [[Krka (Una)|Krka]]
* [[Krupa (pritoka Vrbasa)|Krupa]]
* [[Kruševica (rijeka)|Kruševica]]
* [[Krušnica]]
* [[Kočeva]]
* [[Lašva (rijeka)|Lašva]]
* [[Lepenica (Fojnička rijeka)|Lepenica]]
* [[Mala Ilomska]]
* [[Miljacka]]
** [[Mokranjska Miljacka|Mokranjska]]
** [[Paljanska Miljacka|Paljanska]]
* [[Misoča (rijeka)|Misoča]]
* [[Mlječanica]]
* [[Orlja]]
* [[Osanica (rijeka)|Osanica]]
* [[Oskova (rijeka)|Oskova]]
* [[Pliva]]
* [[Pljačkovac]]
* [[Ponor (Vrbas)|Ponor]]
* [[Prusačka rijeka]]
* [[Rakitnica (Prača)]]
* [[Rekavica]]
* [[Ribnica (pritoka Bosne)|Ribnica]]
* [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]]
* [[Rudanka]]
* [[Rzav]]
** [[Bijeli Rzav|Bijeli]]
** [[Crni Rzav|Crni]]
* [[Sadika]]
* [[Sanica (rijeka)|Sanica]]
* [[Semešnica]]
* [[Sokočnica]]
* [[Sokoluša (Spreča)|Sokoluša]]
* [[Stavnja]]
* [[Stupčanica]]
* [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]]
* [[Suturlija]]
* [[Škopotnica]]
* [[Tribija (Krivaja)|Tribija]] 
* [[Trstionica]]
* [[Ugar]]
* [[Ugrić]]
* [[Uzvinska rijeka]]
* [[Vojskova (rijeka)|Vojskova]]
* [[Volarica]]
* [[Zdena]]
* [[Zgošća (rijeka)|Zgošća]]
* [[Zujevina]]
* [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]
* [[Žepa (rijeka)|Žepa]]
}}

| grupa2      = [[Jadransko more|Jadranski&lt;br/&gt;sliv]]
| podaci2     = {{Navkutija|dijete
  | grupa1    = 200+ km
  | podaci1   =
* [[Neretva]]

  | grupa2    = 50–99 km
  | podaci2   =
* [[Trebižat]]
* [[Zalomka]]
* [[Trebišnjica]]

  | grupa3    = Do 50 km
  | podaci3   =
* [[Baščica]]
* [[Bistrica (Plovuča)]]
* [[Bregava]]
* [[Buna (rijeka)|Buna]]
* [[Bunica (rijeka)|Bunica]]
* [[Diva Grabovica]]
* [[Doljanka]]
* [[Drežanka]]
* [[Gvozdnica]]
* [[Konjička Ljuta]]
* [[Krupa (Neretva)|Krupa]]
* [[Lištica (rijeka)|Lištica]]
* [[Ljuta (rijeka)|Ljuta]]
* [[Mlade]]
* [[Mostarska Bijela]]
* [[Neretvica]]
* [[Radobolja]]
* [[Rakitnica (Neretva)]]
* [[Rama (rijeka)|Rama]]
* [[Studenčica (Trebižat)|Studenčica]]
* [[Sturba]]
* [[Suhalj]]
* [[Šanica (rijeka)|Šanica]]
* [[Šištica (rijeka)|Šištica]]
* [[Šuica (rijeka)|Šuica]]
* [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]]
* [[Trešanica]]
* [[Ugrovača]]
}}
}}

| grupa2    = [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini|Jezera]]
| podaci2   = {{Navkutija|dijete

  | grupa1  = Planinska&lt;br/&gt;(prirodna / lednička)
  | podaci1 = 
* [[Bijelo jezero (Treskavica)|Bijelo (Treskavica)]]
* [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo (Zelengora)]]
* [[Blatačko jezero|Blatačko]]
* [[Blidinje jezero|Blidinje]]
* [[Boračko jezero|Boračko]]
* [[Busija (jezero)|Busija]]
* [[Crno jezero (Grmuša)|Crno (Grmuša)]]
* [[Crno jezero (Treskavica)|Crno (Treskavica)]]
* [[Crno jezero (Zelengora)|Crno (Zelengora)]]
* [[Crvenjak (jezero)|Crvenjak]]
* [[Dobruško jezero|Dobruško]]
* [[Donje Bare]]
* [[Dragnić (jezero)|Dragnić]]
* [[Gornje Bare]]
* [[Gvozno jezero|Gvozno]]
* [[Idovačko jezero|Idovačko]]
* [[Jugovo jezero|Jugovo]]
* [[Kladopoljsko jezero|Kladopoljsko]]
* [[Kotlaničko jezero|Kotlaničko]]
* [[Kukavičko jezero|Kukavičko]]
* [[Orlovačko jezero|Orlovačko]]
* [[Platno jezero|Platno]]
* Plivska
** [[Malo Plivsko jezero|Malo]]
** [[Veliko Plivsko jezero|Veliko]]
* [[Prokoško jezero|Prokoško]]
* [[Rastičevsko jezero|Rastičevsko]]
* [[Šatorsko jezero|Šatorsko]]
* [[Štirinsko jezero|Štirinsko]]
* [[Turjača]]
* [[Uloško jezero|Uloško / Crvanjsko]]
* [[Velež (jezero)|Velež]]
* [[Veliko jezero (Treskavica)|Veliko (Treskavica)]]

  | grupa2  = Jezerca / bare&lt;br/&gt;(prirodne i vještačke)
  | podaci2 = 
* [[Alagovac]]
* [[Balkana]]
* [[Bara (jezero)|Bara]]
* [[Bašigovačko jezero|Bašigovačko]]
* [[Bistarac]]
* [[Bistrik (močvara)|Bistrik]]
* [[Breštica]]
* [[Bukvensko jezero|Bukvensko]]
* [[Busača]]
* [[Bužimsko jezero|Bužimsko]]
* [[Deransko jezero|Deransko]]
* [[Drenova (jezero)|Drenova]]
* [[Drijen Vrelo (jezero)|Drijen Vrelo]]
* [[Gubinsko jezero|Gubinsko]]
* [[Hazna (jezero)|Hazna]]
* [[Humci (jezero)|Humci]]
* [[Jelim (jezero)|Jelim]]
* [[Jelovac (jezero)|Jelovac]]
* [[Kalemovo jezero|Kalemovo]]
* [[Krenica]]
* [[Kvrkulja]]
* [[Laminci (jezero)|Laminci]]
* [[Malo jezero|Malo]]
* [[Malo Plivsko jezero|Malo Plivsko]]
* [[Mezgraja (jezero)|Mezgraja]]
* [[Mijino jezero|Mijino]]
* [[Nula (jezero)|Nula]]
* [[Olićko jezero|Oličko]]
* [[Opačićko jezero|Opačićko]]
* [[Orah (jezero)|Orah]]
* [[Orlovo jezero|Orlovo]]
* [[Panonska jezera|Panonsko]]
* [[Pasje jezero|Pasje]]
* [[Paučko jezero|Paučko]]
* [[Pelagićevo jezero|Pelagićevo]]
* [[Pijavičko jezero|Pijavičko]]
* [[Popovača (jezero)|Popovača]]
* [[Prekajsko jezero|Prekajsko]]
* [[Radovan (jezero)|Radovan]]
* [[Ramičko jezero|Ramičko]]
* [[Sjerkovača]]
* [[Sniježnica (jezero)|Sniježnica]]
* [[Starača]]
* [[Suhodanj (jezero)|Suhodanj]]
* [[Šićki brod (jezero)|Šićki brod]]
* [[Škrka]]
* [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]]
* [[Vidara (jezero)|Vidara]]
* [[Vihovići (jezero)|Vihovići]]
* [[Vijenac (jezero)|Vijenac]]
* [[Zanesovići (jezero)|Zanesovići]]
* [[Ždrimačka jezera]]
** [[Hadžino jezero|Hadžino]]
** [[Pasje jezero|Pasje]]
** [[Pijavičko jezero|Pijavičko]]

  | grupa3  = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
  | podaci3 = 
* [[Bilećko jezero|Bilećko]]
* [[Bočac (jezero)|Bočac]]
* [[Buško jezero|Buško]]
* [[Goransko jezero|Goransko]]
* [[Goričko jezero|Goričko]]
* [[Grabovičko jezero|Grabovičko]]
* [[Grahovčići (jezero)|Grahovčići]]
* [[Grajseljići (jezero)|Grajseljići]]
* [[Hrast (jezero)|Hrast]]
* [[Jablaničko jezero|Jablaničko]]
* [[Klinje]]
* [[Lipsko jezero|Lipsko]]
* [[Lug (jezera)|Lug]]
* [[Mandek (jezero)|Mandek]]
* [[Modrac]]
* [[Mrkotić (jezero)|Mrkotić]]
* [[Mostarsko jezero|Mostarsko]]
* [[Nuga (jezero)|Nuga]]
* [[Perućac (jezero)|Perućac]]
* [[Ramsko jezero|Ramsko]]
* [[Salakovačko jezero|Salakovačko]]
* [[Svitavsko jezero|Svitavsko]]
* [[Tribistovo jezero|Tribistovo]]
* [[Višegradsko jezero|Višegradsko]]
* [[Vrtliško jezero|Vrtliško]]
* [[Zvorničko jezero|Zvorničko]]
}}

| grupa3  = [[Dolina|Doline]]&lt;br/&gt;i [[kanjon]]i
| podaci3 =
* [[Bioštica]]
* [[Drežanka]]
* [[Drina]]
* [[Gornja Neretva]]
* [[Kanjon Tare]]
* [[Mostarska Bijela]]
* [[Neretva]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Rakitnica (Neretva)]]
* [[Stupčanica]]
* [[Nacionalni park Sutjeska|Sutjeska (park)]]
* [[Sutjeska (rijeka)]]
* [[Ugar]]
* [[Una]]
* [[Unac]]
* [[Vrbas]]
* [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]

| grupa4  = [[Močvara|Močvare]]
| podaci4 =
* [[Bardača (jezero)|Bardača]]
* [[Hutovo blato]]
* [[Mostarsko blato]]
* [[Savske močvare]]

| grupa5  = [[Vodopad]]i
| podaci5 =
* [[Bliha (vodopad)|Bliha]]
* [[Vodopadi Ilomske|Ilomska]]
* [[Koćuša]]
* [[Kravica (vodopad)|Kravica]]
* [[Slapovi Kozice]]
* [[Plivski vodopad|Plivski]]
* [[Duboka|Skakavac (Duboka)]]
* [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Skakavac (Perućica)]]
* [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac (Sarajevo)]]
* [[Šištica (vodopad)|Šištica]]
* [[Štrbački buk]]

|ispod = [[Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Hidrografija Bosne i Hercegovine|τ]]
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Hidrografija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8sztzn8wdkpey3e0ugucg6muwikecy4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849033</id>
      <parentid>3849023</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:18:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9197" sha1="1g5dlsxziir71gb5z3ureiak6kbi97n" xml:space="preserve">{{navkutija
| ime         = Hidrografija Bosne i Hercegovine
| naslov      = [[Hidrografija Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete

| grupa1      = [[Crno more|Crnomorski&lt;br/&gt;sliv]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete
  | grupa1    = 200+ km
  | podaci1   =
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
**[[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala]]
* [[Drina]]
* [[Sava]]
* [[Una]]
* [[Vrbas]]

  | grupa2    = 100–199 km
  | podaci2   =
* [[Ćehotina]]
* [[Glina (rijeka)|Glina]]
* [[Korana]]
* [[Lim (rijeka)|Lim]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Sana]]
* [[Spreča]]
* [[Tara (rijeka)|Tara]]
* [[Ukrina]]
** [[Mala Ukrina|Mala]]
** [[Velika Ukrina|Velika]]
* [[Uvac (rijeka)|Uvac]]

  | grupa3    = 50–99 km
  | podaci3   =
* [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]]
* [[Gomjenica (rijeka)|Gomjenica]]
* [[Janja (rijeka)|Janja]]
* [[Jadar (Drinjača)|Jadar]]
* [[Krivaja]]
* [[Prača (rijeka)|Prača]]
* [[Tinja]]
* [[Tolisa (rijeka)|Tolisa]]
* [[Unac]]
* [[Usora (rijeka)|Usora]]
**[[Mala Usora|Mala]]
**[[Velika Usora|Velika]] 
* [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]

  | grupa4    = Do 50 km
  | podaci4   =
* [[Babina rijeka]]
* [[Bastašica]]
* [[Bila (rijeka)|Bila]]
* [[Bioštica]]
* [[Bistrica (Drina)]]
* [[Bistričak (pritoka Bosne)|Bistričak]]
* [[Bistrička rijeka]]
* [[Bistrička rika]]
* [[Bliha]]
* [[Bobovica (rijeka)|Bobovica]]
* [[Bosanka (rijeka)|Bosanka]]
* [[Brka (rijeka)|Brka]]
* [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]]
* [[Crkvenica]]
* [[Crna rijeka (Ilomska)]]
* [[Crna rijeka (Vrbanja)]]
* [[Crna rijeka (Vrbas)]]
* [[Crna rijeka (Željeznica)]]
* [[Cvrcka]]
* [[Čudnić]]
* [[Ćorkovac]]
* [[Dabar (rijeka)|Dabar]]
* [[Demićka]]
* [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]]
* [[Duboka]]
* [[Duboštica (rijeka)|Duboštica]]
* [[Fojnička rijeka]]
* [[Glinica (rijeka)|Glinica]]
* [[Gostović (rijeka)|Gostović]]
* [[Grabovička rijeka]]
* [[Gribaja]]
* [[Ilomska]]
* [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]]
* [[Jala (rijeka)|Jala]]
* [[Janj]]
* [[Japra]]
* [[Jezerka]]
* [[Kilavac]]
* [[Klobučarica]]
* [[Klokot (rijeka)|Klokot]]
* [[Kobilja (rijeka)|Kobilja]]
* [[Kolina]]
* [[Kozica (Bila)]]
* [[Kozica (Sana)]]
* [[Kreševka]]
* [[Krka (Una)|Krka]]
* [[Krupa (pritoka Vrbasa)|Krupa]]
* [[Kruševica (rijeka)|Kruševica]]
* [[Krušnica]]
* [[Kočeva]]
* [[Lašva (rijeka)|Lašva]]
* [[Lepenica (Fojnička rijeka)|Lepenica]]
* [[Mala Ilomska]]
* [[Miljacka]]
** [[Mokranjska Miljacka|Mokranjska]]
** [[Paljanska Miljacka|Paljanska]]
* [[Misoča (rijeka)|Misoča]]
* [[Mlječanica]]
* [[Orlja]]
* [[Osanica (rijeka)|Osanica]]
* [[Oskova (rijeka)|Oskova]]
* [[Pliva]]
* [[Pljačkovac]]
* [[Ponor (Vrbas)|Ponor]]
* [[Prusačka rijeka]]
* [[Rakitnica (Prača)]]
* [[Rekavica]]
* [[Ribnica (pritoka Bosne)|Ribnica]]
* [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]]
* [[Rudanka]]
* [[Rzav]]
** [[Bijeli Rzav|Bijeli]]
** [[Crni Rzav|Crni]]
* [[Sadika]]
* [[Sanica (rijeka)|Sanica]]
* [[Semešnica]]
* [[Sokočnica]]
* [[Sokoluša (Spreča)|Sokoluša]]
* [[Stavnja]]
* [[Stupčanica]]
* [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]]
* [[Suturlija]]
* [[Škopotnica]]
* [[Tribija (Krivaja)|Tribija]] 
* [[Trstionica]]
* [[Ugar]]
* [[Ugrić]]
* [[Uzvinska rijeka]]
* [[Vojskova (rijeka)|Vojskova]]
* [[Volarica]]
* [[Zdena]]
* [[Zgošća (rijeka)|Zgošća]]
* [[Zujevina]]
* [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]
* [[Žepa (rijeka)|Žepa]]
}}

| grupa2      = [[Jadransko more|Jadranski&lt;br/&gt;sliv]]
| podaci2     = {{Navkutija|dijete
  | grupa1    = 200+ km
  | podaci1   =
* [[Neretva]]

  | grupa2    = 50–99 km
  | podaci2   =
* [[Trebižat]]
* [[Zalomka]]
* [[Trebišnjica]]

  | grupa3    = Do 50 km
  | podaci3   =
* [[Baščica]]
* [[Bistrica (Plovuča)]]
* [[Bregava]]
* [[Buna (rijeka)|Buna]]
* [[Bunica (rijeka)|Bunica]]
* [[Diva Grabovica]]
* [[Doljanka]]
* [[Drežanka]]
* [[Gvozdnica]]
* [[Konjička Ljuta]]
* [[Krupa (Neretva)|Krupa]]
* [[Lištica (rijeka)|Lištica]]
* [[Ljuta (rijeka)|Ljuta]]
* [[Mlade]]
* [[Mostarska Bijela]]
* [[Neretvica]]
* [[Radobolja]]
* [[Rakitnica (Neretva)]]
* [[Rama (rijeka)|Rama]]
* [[Studenčica (Trebižat)|Studenčica]]
* [[Sturba]]
* [[Suhalj]]
* [[Šanica (rijeka)|Šanica]]
* [[Šištica (rijeka)|Šištica]]
* [[Šuica (rijeka)|Šuica]]
* [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]]
* [[Trešanica]]
* [[Ugrovača]]
}}
}}

| grupa2    = [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini|Jezera]]
| podaci2   = {{Navkutija|dijete

  | grupa1  = Planinska&lt;br/&gt;(prirodna / lednička)
  | podaci1 = 
* [[Bijelo jezero (Treskavica)|Bijelo (Treskavica)]]
* [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo (Zelengora)]]
* [[Blatačko jezero|Blatačko]]
* [[Blidinje jezero|Blidinje]]
* [[Boračko jezero|Boračko]]
* [[Busija (jezero)|Busija]]
* [[Crno jezero (Grmuša)|Crno (Grmuša)]]
* [[Crno jezero (Treskavica)|Crno (Treskavica)]]
* [[Crno jezero (Zelengora)|Crno (Zelengora)]]
* [[Crvenjak (jezero)|Crvenjak]]
* [[Dobruško jezero|Dobruško]]
* [[Donje Bare]]
* [[Dragnić (jezero)|Dragnić]]
* [[Gornje Bare]]
* [[Gvozno jezero|Gvozno]]
* [[Idovačko jezero|Idovačko]]
* [[Jugovo jezero|Jugovo]]
* [[Kladopoljsko jezero|Kladopoljsko]]
* [[Kotlaničko jezero|Kotlaničko]]
* [[Kukavičko jezero|Kukavičko]]
* [[Orlovačko jezero|Orlovačko]]
* [[Platno jezero|Platno]]
* Plivska
** [[Malo Plivsko jezero|Malo]]
** [[Veliko Plivsko jezero|Veliko]]
* [[Prokoško jezero|Prokoško]]
* [[Rastičevsko jezero|Rastičevsko]]
* [[Šatorsko jezero|Šatorsko]]
* [[Štirinsko jezero|Štirinsko]]
* [[Turjača]]
* [[Uloško jezero|Uloško / Crvanjsko]]
* [[Velež (jezero)|Velež]]
* [[Veliko jezero (Treskavica)|Veliko (Treskavica)]]

  | grupa2  = Jezerca / bare&lt;br/&gt;(prirodne i vještačke)
  | podaci2 = 
* [[Alagovac]]
* [[Balkana]]
* [[Bara (jezero)|Bara]]
* [[Bašigovačko jezero|Bašigovačko]]
* [[Bistarac]]
* [[Bistrik (močvara)|Bistrik]]
* [[Breštica]]
* [[Bukvensko jezero|Bukvensko]]
* [[Busača]]
* [[Bužimsko jezero|Bužimsko]]
* [[Deransko jezero|Deransko]]
* [[Drenova (jezero)|Drenova]]
* [[Drijen Vrelo (jezero)|Drijen Vrelo]]
* [[Gubinsko jezero|Gubinsko]]
* [[Hazna (jezero)|Hazna]]
* [[Humci (jezero)|Humci]]
* [[Jelim (jezero)|Jelim]]
* [[Jelovac (jezero)|Jelovac]]
* [[Kalemovo jezero|Kalemovo]]
* [[Krenica]]
* [[Kvrkulja]]
* [[Laminci (jezero)|Laminci]]
* [[Malo jezero|Malo]]
* [[Malo Plivsko jezero|Malo Plivsko]]
* [[Mezgraja (jezero)|Mezgraja]]
* [[Mijino jezero|Mijino]]
* [[Nula (jezero)|Nula]]
* [[Olićko jezero|Oličko]]
* [[Opačićko jezero|Opačićko]]
* [[Orah (jezero)|Orah]]
* [[Orlovo jezero|Orlovo]]
* [[Panonska jezera|Panonsko]]
* [[Paučko jezero|Paučko]]
* [[Pelagićevo jezero|Pelagićevo]]
* [[Popovača (jezero)|Popovača]]
* [[Prekajsko jezero|Prekajsko]]
* [[Radovan (jezero)|Radovan]]
* [[Ramičko jezero|Ramičko]]
* [[Sjerkovača]]
* [[Sniježnica (jezero)|Sniježnica]]
* [[Starača]]
* [[Suhodanj (jezero)|Suhodanj]]
* [[Šićki brod (jezero)|Šićki brod]]
* [[Škrka]]
* [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]]
* [[Vidara (jezero)|Vidara]]
* [[Vihovići (jezero)|Vihovići]]
* [[Vijenac (jezero)|Vijenac]]
* [[Zanesovići (jezero)|Zanesovići]]
* [[Ždrimačka jezera]]
** [[Hadžino jezero|Hadžino]]
** [[Pasje jezero|Pasje]]
** [[Pijavičko jezero|Pijavičko]]

  | grupa3  = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
  | podaci3 = 
* [[Bilećko jezero|Bilećko]]
* [[Bočac (jezero)|Bočac]]
* [[Buško jezero|Buško]]
* [[Goransko jezero|Goransko]]
* [[Goričko jezero|Goričko]]
* [[Grabovičko jezero|Grabovičko]]
* [[Grahovčići (jezero)|Grahovčići]]
* [[Grajseljići (jezero)|Grajseljići]]
* [[Hrast (jezero)|Hrast]]
* [[Jablaničko jezero|Jablaničko]]
* [[Klinje]]
* [[Lipsko jezero|Lipsko]]
* [[Lug (jezera)|Lug]]
* [[Mandek (jezero)|Mandek]]
* [[Modrac]]
* [[Mrkotić (jezero)|Mrkotić]]
* [[Mostarsko jezero|Mostarsko]]
* [[Nuga (jezero)|Nuga]]
* [[Perućac (jezero)|Perućac]]
* [[Ramsko jezero|Ramsko]]
* [[Salakovačko jezero|Salakovačko]]
* [[Svitavsko jezero|Svitavsko]]
* [[Tribistovo jezero|Tribistovo]]
* [[Višegradsko jezero|Višegradsko]]
* [[Vrtliško jezero|Vrtliško]]
* [[Zvorničko jezero|Zvorničko]]
}}

| grupa3  = [[Dolina|Doline]]&lt;br/&gt;i [[kanjon]]i
| podaci3 =
* [[Bioštica]]
* [[Drežanka]]
* [[Drina]]
* [[Gornja Neretva]]
* [[Kanjon Tare]]
* [[Mostarska Bijela]]
* [[Neretva]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Rakitnica (Neretva)]]
* [[Stupčanica]]
* [[Nacionalni park Sutjeska|Sutjeska (park)]]
* [[Sutjeska (rijeka)]]
* [[Ugar]]
* [[Una]]
* [[Unac]]
* [[Vrbas]]
* [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]

| grupa4  = [[Močvara|Močvare]]
| podaci4 =
* [[Bardača (jezero)|Bardača]]
* [[Hutovo blato]]
* [[Mostarsko blato]]
* [[Savske močvare]]

| grupa5  = [[Vodopad]]i
| podaci5 =
* [[Bliha (vodopad)|Bliha]]
* [[Vodopadi Ilomske|Ilomska]]
* [[Koćuša]]
* [[Kravica (vodopad)|Kravica]]
* [[Slapovi Kozice]]
* [[Plivski vodopad|Plivski]]
* [[Duboka|Skakavac (Duboka)]]
* [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Skakavac (Perućica)]]
* [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac (Sarajevo)]]
* [[Šištica (vodopad)|Šištica]]
* [[Štrbački buk]]

|ispod = [[Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Hidrografija Bosne i Hercegovine|τ]]
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Hidrografija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1g5dlsxziir71gb5z3ureiak6kbi97n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849051</id>
      <parentid>3849033</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:54:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9226" sha1="ge8r23iqoj5ex28332z6m9h5snxnzqa" xml:space="preserve">{{navkutija
| ime         = Hidrografija Bosne i Hercegovine
| naslov      = [[Hidrografija Bosne i Hercegovine]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1      = [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete

| grupa1      = [[Crno more|Crnomorski&lt;br/&gt;sliv]]
| podaci1     = {{Navkutija|dijete
  | grupa1    = 200+ km
  | podaci1   =
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
**[[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala]]
* [[Drina]]
* [[Sava]]
* [[Una]]
* [[Vrbas]]

  | grupa2    = 100–199 km
  | podaci2   =
* [[Ćehotina]]
* [[Glina (rijeka)|Glina]]
* [[Korana]]
* [[Lim (rijeka)|Lim]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Sana]]
* [[Spreča]]
* [[Tara (rijeka)|Tara]]
* [[Ukrina]]
** [[Mala Ukrina|Mala]]
** [[Velika Ukrina|Velika]]
* [[Uvac (rijeka)|Uvac]]

  | grupa3    = 50–99 km
  | podaci3   =
* [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]]
* [[Gomjenica (rijeka)|Gomjenica]]
* [[Janja (rijeka)|Janja]]
* [[Jadar (Drinjača)|Jadar]]
* [[Krivaja]]
* [[Prača (rijeka)|Prača]]
* [[Tinja]]
* [[Tolisa (rijeka)|Tolisa]]
* [[Unac]]
* [[Usora (rijeka)|Usora]]
**[[Mala Usora|Mala]]
**[[Velika Usora|Velika]] 
* [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]

  | grupa4    = Do 50 km
  | podaci4   =
* [[Babina rijeka]]
* [[Bastašica]]
* [[Bila (rijeka)|Bila]]
* [[Bioštica]]
* [[Bistrica (Drina)]]
* [[Bistričak (pritoka Bosne)|Bistričak]]
* [[Bistrička rijeka]]
* [[Bistrička rika]]
* [[Bliha]]
* [[Bobovica (rijeka)|Bobovica]]
* [[Bosanka (rijeka)|Bosanka]]
* [[Brka (rijeka)|Brka]]
* [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]]
* [[Crkvenica]]
* [[Crna rijeka (Ilomska)]]
* [[Crna rijeka (Vrbanja)]]
* [[Crna rijeka (Vrbas)]]
* [[Crna rijeka (Željeznica)]]
* [[Cvrcka]]
* [[Čudnić]]
* [[Ćorkovac]]
* [[Dabar (rijeka)|Dabar]]
* [[Demićka]]
* [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinja]]
* [[Duboka]]
* [[Duboštica (rijeka)|Duboštica]]
* [[Fojnička rijeka]]
* [[Glinica (rijeka)|Glinica]]
* [[Gostović (rijeka)|Gostović]]
* [[Grabovička rijeka]]
* [[Gribaja]]
* [[Ilomska]]
* [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]]
* [[Jala (rijeka)|Jala]]
* [[Janj]]
* [[Japra]]
* [[Jezerka]]
* [[Kilavac]]
* [[Klobučarica]]
* [[Klokot (rijeka)|Klokot]]
* [[Kobilja (rijeka)|Kobilja]]
* [[Kolina]]
* [[Kozica (Bila)]]
* [[Kozica (Sana)]]
* [[Kreševka]]
* [[Krka (Una)|Krka]]
* [[Krupa (pritoka Vrbasa)|Krupa]]
* [[Kruševica (rijeka)|Kruševica]]
* [[Krušnica]]
* [[Kočeva]]
* [[Lašva (rijeka)|Lašva]]
* [[Lepenica (Fojnička rijeka)|Lepenica]]
* [[Mala Ilomska]]
* [[Miljacka]]
** [[Mokranjska Miljacka|Mokranjska]]
** [[Paljanska Miljacka|Paljanska]]
* [[Misoča (rijeka)|Misoča]]
* [[Mlječanica]]
* [[Orlja]]
* [[Osanica (rijeka)|Osanica]]
* [[Oskova (rijeka)|Oskova]]
* [[Pliva]]
* [[Pljačkovac]]
* [[Ponor (Vrbas)|Ponor]]
* [[Prusačka rijeka]]
* [[Rakitnica (Prača)]]
* [[Rekavica]]
* [[Ribnica (pritoka Bosne)|Ribnica]]
* [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]]
* [[Rudanka]]
* [[Rzav]]
** [[Bijeli Rzav|Bijeli]]
** [[Crni Rzav|Crni]]
* [[Sadika]]
* [[Sanica (rijeka)|Sanica]]
* [[Semešnica]]
* [[Sokočnica]]
* [[Sokoluša (Spreča)|Sokoluša]]
* [[Stavnja]]
* [[Stupčanica]]
* [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]]
* [[Suturlija]]
* [[Škopotnica]]
* [[Tribija (Krivaja)|Tribija]] 
* [[Trstionica]]
* [[Turija (rijeka)|Turija]]
* [[Ugar]]
* [[Ugrić]]
* [[Uzvinska rijeka]]
* [[Vojskova (rijeka)|Vojskova]]
* [[Volarica]]
* [[Zdena]]
* [[Zgošća (rijeka)|Zgošća]]
* [[Zujevina]]
* [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]
* [[Žepa (rijeka)|Žepa]]
}}

| grupa2      = [[Jadransko more|Jadranski&lt;br/&gt;sliv]]
| podaci2     = {{Navkutija|dijete
  | grupa1    = 200+ km
  | podaci1   =
* [[Neretva]]

  | grupa2    = 50–99 km
  | podaci2   =
* [[Trebižat]]
* [[Zalomka]]
* [[Trebišnjica]]

  | grupa3    = Do 50 km
  | podaci3   =
* [[Baščica]]
* [[Bistrica (Plovuča)]]
* [[Bregava]]
* [[Buna (rijeka)|Buna]]
* [[Bunica (rijeka)|Bunica]]
* [[Diva Grabovica]]
* [[Doljanka]]
* [[Drežanka]]
* [[Gvozdnica]]
* [[Konjička Ljuta]]
* [[Krupa (Neretva)|Krupa]]
* [[Lištica (rijeka)|Lištica]]
* [[Ljuta (rijeka)|Ljuta]]
* [[Mlade]]
* [[Mostarska Bijela]]
* [[Neretvica]]
* [[Radobolja]]
* [[Rakitnica (Neretva)]]
* [[Rama (rijeka)|Rama]]
* [[Studenčica (Trebižat)|Studenčica]]
* [[Sturba]]
* [[Suhalj]]
* [[Šanica (rijeka)|Šanica]]
* [[Šištica (rijeka)|Šištica]]
* [[Šuica (rijeka)|Šuica]]
* [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]]
* [[Trešanica]]
* [[Ugrovača]]
}}
}}

| grupa2    = [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini|Jezera]]
| podaci2   = {{Navkutija|dijete

  | grupa1  = Planinska&lt;br/&gt;(prirodna / lednička)
  | podaci1 = 
* [[Bijelo jezero (Treskavica)|Bijelo (Treskavica)]]
* [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo (Zelengora)]]
* [[Blatačko jezero|Blatačko]]
* [[Blidinje jezero|Blidinje]]
* [[Boračko jezero|Boračko]]
* [[Busija (jezero)|Busija]]
* [[Crno jezero (Grmuša)|Crno (Grmuša)]]
* [[Crno jezero (Treskavica)|Crno (Treskavica)]]
* [[Crno jezero (Zelengora)|Crno (Zelengora)]]
* [[Crvenjak (jezero)|Crvenjak]]
* [[Dobruško jezero|Dobruško]]
* [[Donje Bare]]
* [[Dragnić (jezero)|Dragnić]]
* [[Gornje Bare]]
* [[Gvozno jezero|Gvozno]]
* [[Idovačko jezero|Idovačko]]
* [[Jugovo jezero|Jugovo]]
* [[Kladopoljsko jezero|Kladopoljsko]]
* [[Kotlaničko jezero|Kotlaničko]]
* [[Kukavičko jezero|Kukavičko]]
* [[Orlovačko jezero|Orlovačko]]
* [[Platno jezero|Platno]]
* Plivska
** [[Malo Plivsko jezero|Malo]]
** [[Veliko Plivsko jezero|Veliko]]
* [[Prokoško jezero|Prokoško]]
* [[Rastičevsko jezero|Rastičevsko]]
* [[Šatorsko jezero|Šatorsko]]
* [[Štirinsko jezero|Štirinsko]]
* [[Turjača]]
* [[Uloško jezero|Uloško / Crvanjsko]]
* [[Velež (jezero)|Velež]]
* [[Veliko jezero (Treskavica)|Veliko (Treskavica)]]

  | grupa2  = Jezerca / bare&lt;br/&gt;(prirodne i vještačke)
  | podaci2 = 
* [[Alagovac]]
* [[Balkana]]
* [[Bara (jezero)|Bara]]
* [[Bašigovačko jezero|Bašigovačko]]
* [[Bistarac]]
* [[Bistrik (močvara)|Bistrik]]
* [[Breštica]]
* [[Bukvensko jezero|Bukvensko]]
* [[Busača]]
* [[Bužimsko jezero|Bužimsko]]
* [[Deransko jezero|Deransko]]
* [[Drenova (jezero)|Drenova]]
* [[Drijen Vrelo (jezero)|Drijen Vrelo]]
* [[Gubinsko jezero|Gubinsko]]
* [[Hazna (jezero)|Hazna]]
* [[Humci (jezero)|Humci]]
* [[Jelim (jezero)|Jelim]]
* [[Jelovac (jezero)|Jelovac]]
* [[Kalemovo jezero|Kalemovo]]
* [[Krenica]]
* [[Kvrkulja]]
* [[Laminci (jezero)|Laminci]]
* [[Malo jezero|Malo]]
* [[Malo Plivsko jezero|Malo Plivsko]]
* [[Mezgraja (jezero)|Mezgraja]]
* [[Mijino jezero|Mijino]]
* [[Nula (jezero)|Nula]]
* [[Olićko jezero|Oličko]]
* [[Opačićko jezero|Opačićko]]
* [[Orah (jezero)|Orah]]
* [[Orlovo jezero|Orlovo]]
* [[Panonska jezera|Panonsko]]
* [[Paučko jezero|Paučko]]
* [[Pelagićevo jezero|Pelagićevo]]
* [[Popovača (jezero)|Popovača]]
* [[Prekajsko jezero|Prekajsko]]
* [[Radovan (jezero)|Radovan]]
* [[Ramičko jezero|Ramičko]]
* [[Sjerkovača]]
* [[Sniježnica (jezero)|Sniježnica]]
* [[Starača]]
* [[Suhodanj (jezero)|Suhodanj]]
* [[Šićki brod (jezero)|Šićki brod]]
* [[Škrka]]
* [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]]
* [[Vidara (jezero)|Vidara]]
* [[Vihovići (jezero)|Vihovići]]
* [[Vijenac (jezero)|Vijenac]]
* [[Zanesovići (jezero)|Zanesovići]]
* [[Ždrimačka jezera]]
** [[Hadžino jezero|Hadžino]]
** [[Pasje jezero|Pasje]]
** [[Pijavičko jezero|Pijavičko]]

  | grupa3  = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
  | podaci3 = 
* [[Bilećko jezero|Bilećko]]
* [[Bočac (jezero)|Bočac]]
* [[Buško jezero|Buško]]
* [[Goransko jezero|Goransko]]
* [[Goričko jezero|Goričko]]
* [[Grabovičko jezero|Grabovičko]]
* [[Grahovčići (jezero)|Grahovčići]]
* [[Grajseljići (jezero)|Grajseljići]]
* [[Hrast (jezero)|Hrast]]
* [[Jablaničko jezero|Jablaničko]]
* [[Klinje]]
* [[Lipsko jezero|Lipsko]]
* [[Lug (jezera)|Lug]]
* [[Mandek (jezero)|Mandek]]
* [[Modrac]]
* [[Mrkotić (jezero)|Mrkotić]]
* [[Mostarsko jezero|Mostarsko]]
* [[Nuga (jezero)|Nuga]]
* [[Perućac (jezero)|Perućac]]
* [[Ramsko jezero|Ramsko]]
* [[Salakovačko jezero|Salakovačko]]
* [[Svitavsko jezero|Svitavsko]]
* [[Tribistovo jezero|Tribistovo]]
* [[Višegradsko jezero|Višegradsko]]
* [[Vrtliško jezero|Vrtliško]]
* [[Zvorničko jezero|Zvorničko]]
}}

| grupa3  = [[Dolina|Doline]]&lt;br/&gt;i [[kanjon]]i
| podaci3 =
* [[Bioštica]]
* [[Drežanka]]
* [[Drina]]
* [[Gornja Neretva]]
* [[Kanjon Tare]]
* [[Mostarska Bijela]]
* [[Neretva]]
* [[Piva (rijeka)|Piva]]
* [[Rakitnica (Neretva)]]
* [[Stupčanica]]
* [[Nacionalni park Sutjeska|Sutjeska (park)]]
* [[Sutjeska (rijeka)]]
* [[Ugar]]
* [[Una]]
* [[Unac]]
* [[Vrbas]]
* [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]

| grupa4  = [[Močvara|Močvare]]
| podaci4 =
* [[Bardača (jezero)|Bardača]]
* [[Hutovo blato]]
* [[Mostarsko blato]]
* [[Savske močvare]]

| grupa5  = [[Vodopad]]i
| podaci5 =
* [[Bliha (vodopad)|Bliha]]
* [[Vodopadi Ilomske|Ilomska]]
* [[Koćuša]]
* [[Kravica (vodopad)|Kravica]]
* [[Slapovi Kozice]]
* [[Plivski vodopad|Plivski]]
* [[Duboka|Skakavac (Duboka)]]
* [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Skakavac (Perućica)]]
* [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac (Sarajevo)]]
* [[Šištica (vodopad)|Šištica]]
* [[Štrbački buk]]

|ispod = [[Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Hidrografija Bosne i Hercegovine|τ]]
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Hidrografija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ge8r23iqoj5ex28332z6m9h5snxnzqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna Film</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146122</id>
    <revision>
      <id>3849166</id>
      <parentid>3400833</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T00:20:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2483" sha1="2ox4gwt19wuue48345otxu31fekf5fb" xml:space="preserve">'''Bosna Film''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filmska kompanija]] osnovana 1947. godine. Produkciju filmova je započela svojim prvim filmom ''[[Major Bauk]]'' 1951. godine. Od svog osnivanja ova filmska kompanija je proizvela 41 igranih i preko 250 dokumentarnih filmova. Godine 1990. državna kompanija Bosna Film postaje dioničko društvo sa 50,46% privatnog vlasništva, a krajem 1999. je i potpuno privatizirana.&lt;ref&gt;http://bosnafilm.tripod.com/about_us.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180428093503/http://bosnafilm.tripod.com/about_us.htm |date=28. 4. 2018 }} Historija i profil kompanije&lt;/ref&gt;  

== Produkcija filmova ==
{{Div col|2}}
* 1951 - [[Major Bauk]]
* 1954 - [[Stojan Mutikaša (film)|Stojan Mutikaša]]
* 1955 - [[Hanka]]
* 1957 - [[Tuđa zemlja]]
* 1957 - [[Vratiću se]]
* 1959 - [[Noći i jutra]]
* 1959 - [[Pet minuta raja]]
* 1959 - [[Vrata ostaju otvorena]]
* 1961 - [[Parče plavog neba]]
* 1961 - [[Velika turneja]]
* 1962 - [[Krst Rakoč]]
* 1962 - [[Mačak pod šljemom]]
* 1962 - [[Srešćemo se večeras]]
* 1963 - [[Kozara (film)|Kozara]]
* 1963 - [[U sukobu]]
* 1964 - [[Dobra kob]]
* 1964 - [[Na mesto građanine pokorni]]
* 1964 - [[Narodni poslanik]]
* 1964 - [[Vrtlog]]
* 1965 - [[Glasam za ljubav]]
* 1965 - [[Ubica na odsustvu]]
* 1966 - [[Glineni golub]]
* 1966 - [[Konjuh planinom]]
* 1966 - [[Sretni umiru dvaput]]
* 1967 - [[Diverzanti]]
* 1967 - [[Mali vojnici]]
* 1967 - [[Zlatna praćka]]
* 1967 - [[Soledad]] - Fruits Amers Soledad
* 1968 - [[Quo vadis Živorade|Quo vadis Živorade]]
* 1968 - [[Sunce tuđeg neba]]
* 1969 - [[Horoskop]]
* 1969 - [[Moja strana sveta]]
* 1969 - [[Most (film)|Most]]
* 1969 - [[Bitka na Neretvi (film)]]
* 1969 - [[Neka daleka svjetlost]]
* 1969 - [[Sramno leto]]
* 1971 - [[Klopka za generala]]
* 1971 - [[Nokaut]]
* 1971 - [[Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji]]
* 1972 - [[Valter brani Sarajevo]]
* 1974 - [[Derviš i smrt]]
* 1990 - [[Seks - partijski neprijatelj br. 1]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Privatizacija u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
*[http://bosnafilm.tripod.com/ Zvanični sajt Bosna filma]
*[http://www.imdb.com/company/co0050416/ Filmografija na IMDB]
*[http://www.filmovi.com/yu/producenti/23.shtml Filmografija na filmovi.com]

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Filmska umjetnost u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1947.]]</text>
      <sha1>2ox4gwt19wuue48345otxu31fekf5fb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Body building</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149165</id>
    <revision>
      <id>3849154</id>
      <parentid>3782057</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1950" sha1="fhobocy4t8u75hiiuyix72xkyfb3oow" xml:space="preserve">'''Bodibilding''' ({{jez-en|body building}}, što doslovno znači &quot;izgradnja tijela&quot;) je planski, sistemski i trajni proces [[hipertrofija|hipertrofije]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bodybuildingreviews.net/Bodybuilding.html|title=Men's Bodybuilding: A Short History|website=www.bodybuildingreviews.net|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; definicije [[muskulaturni sistem|muskulaturnog sistema]] i tjelesne [[simetrija|simetrije]].
[[Datoteka:Training Hard.jpg|mini|Treniranje]]

Počeci body buildinga sežu u [[19. vijek]], kada je počelo veće zanimanje za mišićav izgled [[tijelo|tijela]] po uzoru na [[Stara Grčka|stare Grke]]. Na treningu u teretani, izvode se vježbe s utezima i na posebno oblikovanim spravama s ciljem stimuliranja [[rast]]a [[mišić]]ne mase. Za rast i obnovu mišića je izuzetno važna prehrana s dovoljnim brojem [[kalorija]], s mnogo manjih [[obrok]]a tokom dana, da se potakne [[metabolizam]], olakša apsorpcija [[hrana|hrane]] i održi stalna razina [[šećer]]a u [[krv]]i. [[Bjelančevine]] su odgovorne za rast i obnovu mišića, a [[ugljikohidrati]] nadoknađuju gubitak [[energija|energije]] uslijed treninga. Često se koriste i dodaci prehrani poput koncentrata bjelančevina u prahu, [[vitamin]]skih pripravaka, [[omega-3]] kiselina, [[kreatin]]a i različitih [[aminokiselina]] poput [[glutamin]]a. Na takmičenjima, sudije ocjenjuju mišićnu masu, definiciju mišića, simetriju, proporcije i nastup na pozornici.

{{Commonscat|Bodybuilding}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5391526
* https://www.livestrong.com/article/406021-when-do-muscles-grow-after-working-out-with-weights/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230924094855/https://www.livestrong.com/article/406021-when-do-muscles-grow-after-working-out-with-weights/ |date=24. 9. 2023 }}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Sport]]
[[Kategorija:Body building| ]]</text>
      <sha1>fhobocy4t8u75hiiuyix72xkyfb3oow</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Najbolji strijelci Serie A</title>
    <ns>10</ns>
    <id>150585</id>
    <revision>
      <id>3849147</id>
      <parentid>3710353</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4375" sha1="ewcmwg4f76rodvohjsebkotpyb3hn4p" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Najbolji strijelci Serie A
| naslov      = [[Najbolji strijelci Serie A|Najbolji strijelci]] [[Serie A]]
| naslovstil  = background: gold;
| podaciklasa = hlist

| podaci1 =
* 1924:&amp;nbsp;[[Heinrich Schönfeld|Schönfeld]]
* 1925:&amp;nbsp;[[Mario Magnozzi|Magnozzi]]
* 1926:&amp;nbsp;[[Ferenc Hirzer|Hirzer]]
* 1927:&amp;nbsp;[[Anton Powolny|Powolny]]
* 1928:&amp;nbsp;[[Julio Libonatti|Libonatti]]
* 1929:&amp;nbsp;[[Gino Rossetti|Rossetti]]
* 1930:&amp;nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]]
* 1931:&amp;nbsp;[[Rodolfo Volk|Volk]]
* 1932:&amp;nbsp;[[Pedro Petrone|Petrone]] / [[Angelo Schiavio|Schiavio]]
* 1933–1934:&amp;nbsp;[[Felice Borel|Borel]]
* 1935:&amp;nbsp;[[Enrique Guaita|Guaita]]
* 1936:&amp;nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]]
* 1937:&amp;nbsp;[[Silvio Piola|Piola]]
* 1938:&amp;nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]]
* 1939:&amp;nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] / [[Ettore Puricelli|Puricelli]]
* 1940:&amp;nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]]
* 1941:&amp;nbsp;[[Ettore Puricelli|Puricelli]]
* 1942:&amp;nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]]
* 1943:&amp;nbsp;[[Silvio Piola|Piola]]
* 1946:&amp;nbsp;[[Eusebio Castigliano|Castigliano]]
* 1947:&amp;nbsp;[[Valentino Mazzola|V. Mazzola]]
* 1948:&amp;nbsp;[[Giampiero Boniperti|Boniperti]]
* 1949:&amp;nbsp;[[István Nyers|Nyers]]
* 1950–1951:&amp;nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]]
* 1952:&amp;nbsp;[[John Hansen (1924)|Hansen]]
* 1953–1955:&amp;nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]]
* 1956:&amp;nbsp;[[Gino Pivatelli|Pivatelli]]
* 1957:&amp;nbsp;[[Dino da Costa|Da Costa]]
* 1958:&amp;nbsp;[[John Charles|Charles]]
* 1959:&amp;nbsp;[[Antonio Valentín Angelillo|Angelillo]]
* 1960:&amp;nbsp;[[Omar Sívori|Sívori]]
* 1961:&amp;nbsp;[[Sergio Brighenti|Brighenti]]
* 1962:&amp;nbsp;[[José Altafini|Altafini]] / [[Aurelio Milani|Milani]]
* 1963:&amp;nbsp;[[Harald Nielsen|Nielsen]] / [[Pedro Waldemar Manfredini|Manfredini]]
* 1964:&amp;nbsp;[[Harald Nielsen|Nielsen]]
* 1965:&amp;nbsp;[[Alberto Orlando|Orlando]] / [[Sandro Mazzola|S. Mazzola]]
* 1966:&amp;nbsp;[[Luís Vinício|Vinício]]
* 1967:&amp;nbsp;[[Luigi Riva|Riva]]
* 1968:&amp;nbsp;[[Pierino Prati|Prati]]
* 1969–1970:&amp;nbsp;[[Luigi Riva|Riva]]
* 1971–1972:&amp;nbsp;[[Roberto Boninsegna|Boninsegna]]
* 1973:&amp;nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]] / [[Gianni Rivera|Rivera]] / [[Giuseppe Savoldi|Savoldi]]
* 1974:&amp;nbsp;[[Giorgio Chinaglia|Chinaglia]]
* 1975–1976:&amp;nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]]
* 1977:&amp;nbsp;[[Francesco Graziani|Graziani]]
* 1978:&amp;nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]]
* 1979:&amp;nbsp;[[Bruno Giordano|Giordano]]
* 1980:&amp;nbsp;[[Roberto Bettega|Bettega]]
* 1981–1982:&amp;nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]]
* 1983–1985:&amp;nbsp;[[Michel Platini|Platini]]
* 1986:&amp;nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]]
* 1987:&amp;nbsp;[[Pietro Paolo Virdis|Virdis]]
* 1988:&amp;nbsp;[[Diego Maradona|Maradona]]
* 1989:&amp;nbsp;[[Aldo Serena|Serena]]
* 1990:&amp;nbsp;[[Marco van Basten|Van Basten]]
* 1991:&amp;nbsp;[[Gianluca Vialli|Vialli]]
* 1992:&amp;nbsp;[[Marco van Basten|Van Basten]]
* 1993–1994:&amp;nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]]
* 1995:&amp;nbsp;[[Gabriel Batistuta|Batistuta]]
* 1996:&amp;nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]] / [[Igor Protti|Protti]]
* 1997:&amp;nbsp;[[Filippo Inzaghi|Inzaghi]]
* 1998:&amp;nbsp;[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]]
* 1999:&amp;nbsp;[[Márcio Amoroso|Amoroso]]
* 2000:&amp;nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]
* 2001:&amp;nbsp;[[Hernán Crespo|Crespo]]
* 2002:&amp;nbsp;[[David Trezeguet|Trezeguet]] / [[Dario Hübner|Hübner]]
* 2003:&amp;nbsp;[[Christian Vieri|Vieri]]
* 2004:&amp;nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]
* 2005:&amp;nbsp;[[Cristiano Lucarelli|Lucarelli]]
* 2006:&amp;nbsp;[[Luca Toni|Toni]]
* 2007:&amp;nbsp;[[Francesco Totti|Totti]]
* 2008:&amp;nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]]
* 2009:&amp;nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]]
* 2010–2011:&amp;nbsp;[[Antonio Di Natale|Di Natale]]
* 2012:&amp;nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]]
* 2013:&amp;nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]]
* 2014:&amp;nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]]
* 2015:&amp;nbsp;[[Luca Toni|Toni]] / [[Mauro Icardi|Icardi]]
* 2016:&amp;nbsp;[[Gonzalo Higuaín|Higuaín]]
* 2017:&amp;nbsp;[[Edin Džeko|Džeko]]
* 2018:&amp;nbsp;[[Mauro Icardi|Icardi]] / [[Ciro Immobile|Immobile]]
* 2019:&amp;nbsp;[[Fabio Quagliarella|Quagliarella]]
* 2020:&amp;nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]]
* 2021:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]
* 2022:&amp;nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]]
* 2023:&amp;nbsp;[[Victor Osimhen|Osimhen]]
* 2024:&amp;nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]]
* 2025:&amp;nbsp;[[Mateo Retegui|Retegui]]
* 2026:&amp;nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Serie A|Najbolji strijelci]]
[[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ewcmwg4f76rodvohjsebkotpyb3hn4p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153815</id>
    <revision>
      <id>3849082</id>
      <parentid>3844923</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T15:21:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] uklonjena; [[Kategorija:Visla]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7725" sha1="h2pr9o090a8gbt1kbhstk2m4gct5c81" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Visla
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Jug Poljske]], [[Barania gora]]
| ušće               = u blizini grada [[Gdanjsk]]a,  [[Baltičko more]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Poljska]]
| lokacija           = [[Krakov]], [[Varšava]], [[Gdanjsk]]
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 1.047
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 1.106
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 1.080&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s na ušću 
| sliv                       = [[Baltičko more|Baltički]]
| površina sliva             = 194.424
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = {{Plainlist|
* [[Krajka]]
* [[Gostinia]] 
* [[Rudno (rijeka)|Rudno]] 
* [[Sanka]]  
* [[Rudava]]  
* [[Pradnik]]  
* [[Roporek]]
* [[Szreniawa]] 
* [[Nidica]] 
* [[Nida]] 
* [[Strumen]]
* [[Opatovka]] 
* [[Kamiena]]
* [[Krepianka]]
* [[Ilżanka]]
* [[Zwolenka]] 
* [[Plevka]]
* [[Radomka]]
* [[Zielona]] 
* [[Brda (pritoka Visle)|Brda]]
* [[Vda]]
* [[Radunia]]
}}
| desne_pritoke      = {{Plainlist|
* [[Brennica]] 
* [[Ilovnica]]
* [[Biala]] 
* [[Sola]]
* [[Skawa]]
* [[Skawinka]]
* [[Vilga]] 
* [[Drvinka]]
* [[Raba]]
* [[Grobka]]
* [[Bren (rijeka)|Bren]]
* [[Brnik (rijeka)|Brnik]]
* [[Visloka]]
* [[Babulovka]]
* [[Trzesniovka]]
* [[Leg]]
* [[San]]
* [[Bistra, desna pritoka Visle|Bistra]] 
* [[Promnik]]
* [[Vilga]]
* [[Švider]]
* [[Kanal Žeraski]]
* [[Nareu]]
* [[Moltawa]]
* [[Rosica]] 
* [[Struga]]
* [[Osa]]
* [[Liva]]
}}
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Visla''' ([[Poljski jezik|pol]]. ''Wisła'') je najduža [[poljska]] [[rijeka]] i jedna od najdužih u [[istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. S ukupnom dužinom od 1.047&amp;nbsp;km najduža je rijeka Poljske i 9. najduža rijeka u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://pomorskie.travel/en/Discover-Cultural_heritage-Others/5502/Wis_a|title= Vistula River|website= pomorskie.travel|access-date= 11. 7. 2019|archive-date= 13. 8. 2018|archive-url= https://web.archive.org/web/20180813074958/http://pomorskie.travel/en/Discover-Cultural_heritage-Others/5502/Wis_a|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arrestedworld.com/longest-rivers-in-europe/|title=10 Longest Rivers In Europe|website=ArrestedWorld|language=en-US|access-date=29. 10. 2020|archive-date=27. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201027004700/https://arrestedworld.com/longest-rivers-in-europe/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Izvire na jugu Poljske, ispod 1200&amp;nbsp;m visoke [[Barania Gora|Barania gore]], a ulijeva se u [[Gdanjski zaliv]], u [[Baltičko more]]. Najvećim dijelom protječe kroz poljsku ravnicu.

Prolazi kroz nekoliko velikih poljskih gradova: [[Krakov]], [[Varšava|Varšavu]], [[Gdańsk]] i kroz neke manje gradove. Slivno područje Visle ima površinu od 194.424&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega je 168.699&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na teritoriji Poljske,&lt;ref&gt;[http://stat.gov.pl/download/gfx/portalinformacyjny/en/defaultaktualnosci/3328/2/17/1/statistical_yearbook_of_the_republic_of_poland_2017.pdf Statistical Yearbook of the Republic of Poland 2017], [[Central Statistical Office (Poland)|Statistics Poland]], str. 85-86&lt;/ref&gt; a ostatak se nalazi u susjednim državama: [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. Visla teče od juga prema sjeveru tako da dijeli Poljsku na istočni i zapadni dio.

== Značenje naziva ==
Visla se pod ovim nazivom prvi put spominje u spisima [[Plinije Stariji|Plinija]] 77. godine. Deminutivni nastavak ''-la'' često se koristi u mnogim indoevropskim jezičkim skupinama za nazive rijeka. Kad govori o Visli, [[Ptolemej|Ptolomej]] koristi grčku riječ &quot;Ouistoula&quot;, dok se u mnogim drugim historijskim izvorima ova rijeka naziva i &quot;Istula&quot;. Međutim, današnji naziv vjerovatno potječe od [[Jordanes]]ka, koji koristi termin &quot;Viscla&quot;.

== Sliv i tok ==
[[Datoteka:Krakau Wawel Wisla.jpg|mini|Pogled s Visle na srednjovjekovnu tvrđavu u [[Krakov|Krakovu]]]]

Tok rijeke Wisłe se može podijeliti na tri dijela: gornji tok, od njenog izvora do grada [[Sandomirc]]a, srednji tok, od Sandomirca do područja gdje se u nju ulijevaju rijeke [[Nareu]] i [[Bug]], i donji tok koji se proteže do sjevera gdje Visla pravi [[Riječna delta|deltu]] pri ušću u [[Baltičko more]]. Sliv obuhvata 194.424&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a njegova prosječna visina je 270&amp;nbsp;m. Osim toga, većina sliva (55%) nalazi se na visinama od 100 do 200&amp;nbsp;m. Najviša tačka u slivu Visle nalazi se na 2.655&amp;nbsp;m (vrh Gerlah u Tatrama).

=== Protok ===
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Tczew
| datum               = podaci izračunati za period 1900-1994&lt;ref&gt;{{lien brisé|url=http://www.grdc.sr.unh.edu/html/Polygons/P6458010.html- |titre=La Vistule à Tczew }}&lt;/ref&gt;
| izvor               = 
| max protok          = 2000
| glavna razmjera     = 200
| jan1                = 946
| feb1                = 1034
| mar1                = 1575
| apr1                = 1879
| maj1                = 1176
| jun1                = 918
| jul1                = 866
| aug1                = 849
| sep1                = 733
| okt1                = 751
| nov1                = 860
| dec1                = 913
}}

== Delta ==
Visla pri svom ušću u Baltičko more kod grada [[Biala Gori]] tvori deltu naziva Żulawy Wislane, široku i do 50&amp;nbsp;km. Delta se cijepa na 2 glavne grane: Leniwka (lijevo) i Nogat (desno) te još nekoliko sporednih.

== Pritoke ==
{{colbegin|2}}
'''Desne:'''
* [[Brennica]] 
* [[Ilovnica]]
* [[Biala]] 
* [[Sola]]
* [[Skawa]]
* [[Skawinka]]
* [[Vilga]] 
* [[Drvinka]]
* [[Raba]]
* [[Grobka]]
* [[Bren (rijeka)|Bren]]
* [[Brnik (rijeka)|Brnik]]
* [[Visloka]]
* [[Babulovka]]
* [[Trzesniovka]]
* [[Leg]]
* [[San]]
* [[Bistra, desna pritoka Visle|Bistra]] 
* [[Promnik]]
* [[Vilga]]
* [[Švider]]
* [[Kanal Žeraski]]
* [[Nareu]]
* [[Moltawa]]
* [[Rosica]] 
* [[Struga]]
* [[Osa]]
* [[Liva]]

* [[Krajka]]
* [[Gostinia]] 
* [[Rudno (rijeka)|Rudno]] 
* [[Sanka]]  
* [[Rudava]]  
* [[Pradnik]]  
* [[Roporek]]
* [[Szreniawa]] 
* [[Nidica]] 
* [[Nida]] 
* [[Strumen]]
* [[Opatovka]] 
* [[Kamiena]]
* [[Krepianka]]
* [[Ilżanka]]
* [[Zwolenka]] 
* [[Plevka]]
* [[Radomka]]
* [[Zielona]] 
* [[Brda (pritoka Visle)|Brda]]
* [[Vda]]
* [[Radunia]] 
{{colend}}

[[Datoteka:View of Warsaw near the end of the 16th century.jpg|mini|Pogled na Vislu i Varšavu; kraj [[16. vijek]]a. Na desnoj strani je most [[Sigismund II Augustus|Sigismund Augustus]] koji je u periodu od 1568. do 1573. izgradio [[Erazm Cziotko]], dužine od oko 500 m&lt;ref&gt;{{cite web |author = Jerzy S. Majewski |url = http://miasta.gazeta.pl/warszawa/1,97596,2049149.html |title = Most Zygmunta Augusta |work = miasta.gazeta.pl |publisher = |pages =  |page =  |date =29. 4. 2004 |access-date = 11. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vistula}}
* https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1623/hysj.51.5.799 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211117175237/https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1623/hysj.51.5.799 |date=17. 11. 2021 }} ''Historija poplava rijeke Visle'' (Hydrological Sciences Journal)

{{Rijeke u Poljskoj}}

[[Kategorija:Baltički sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Evropi]]
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]
[[Kategorija:Visla| ]]</text>
      <sha1>h2pr9o090a8gbt1kbhstk2m4gct5c81</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dnjestar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153835</id>
    <revision>
      <id>3849075</id>
      <parentid>3845431</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T14:29:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Pogranične rijeke]]; +[[Kategorija:Dnjestar]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6747" sha1="7q8ff6e7xq7qvlyviq6uqyq60nlhsz1" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Dnjestar
| slika              =  
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        =
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Karpati|Ukrajinski Karpati]]
| ušće               = kod [[Odesa|Odese]] [[Crno more]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Ukrajina]], [[Moldavija]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 1362
| dužina_km          = 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    = 1.000
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 310&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s na ušću
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| površina sliva             = 68.627
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 
| desne_pritoke      = 
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Dnjestar ''' ({{jez-uk|Дністер}}; {{jez-ro|Nistru}}) jest [[rijeka]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] duga 1362&amp;nbsp;km. [[Spisak rijeka u Ukrajini|Treća je rijeka po dužini]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Izvire ispod [[Ukrajina|ukrajinskih]] [[Karpati|Karpata]] i, osim kroz Ukrajinu, teče i kroz [[Moldavija|Moldaviju]], odvajajući otcijepljeno područje [[Pridnjestrovlje]] te do ušća u [[Crno more]] ponovo protječe kroz Ukrajinu.

[[Datoteka:Ua river dnestr piliptsche.jpg|mini|Pogled na rijeku Dnjestar]]

== Porijeklo imena ==
Ime rijeke ''Dnjestar'' dolazi od [[sarmatski|sarmatske]] (Iranski jezik) riječi ''Danu nazdja'' što znači ''Bliska rijeka''.&lt;ref&gt;Mallory, J.P. and Victor H. Mair. The Tarim Mummies: Ancient China and the Mystery of the Earliest Peoples from the West. London: Thames &amp; Hudson, 2000. str. 106&lt;/ref&gt;  Starije [[skiti|skitsko]] ime rijeke bilo je ''Tiras'', a to je značilo  ''Brza''.

== Geografija ==
[[Datoteka:Dniester_liman.jpeg|mini|lijevo|150px|Dnjestarski liman]]

Dnjestar izvire u [[ukrajina|ukrajinskim]] [[Karpati]]ma, na zapadu Ukrajine, pored mjesta ''Drohobiča''  blizu [[Granica između Poljske i Ukrajine|granice]] s [[Poljska|Poljskom]], i teče jugoistočno prema ušću u [[Crno more|Crnom moru]]. 
Jednim dijelom gornjeg toka tvori prirodnu [[Granica između Moldavije i Ukrajine|granicu]] između [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Moldavija|Moldavije]], nakon toga teče kroz ''Moldaviju'' u dužini 398&amp;nbsp;km, dijeleći tako Moldaviju od Pridnjestrovlja. Nakon toga ''Dnjester'' je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldavije.

U [[Crno more]] ulijeva se pored [[Odesa|Odese]] i na ušću tvori Dnjestarski [[liman]], dužine 42,5&amp;nbsp;km i maksimalne širine 12&amp;nbsp;km, površine koja varira od 360 do 408&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dok prosječna dubina iznosi 1,8&amp;nbsp;m. Na zapadnoj strani limana smješten je gradić [[Belgorod Dnjestrovski]], a na istočnoj [[Ovidiopol]]. U donjem toku desna obala Dnjestra brdovita je i viša od niske lijeve obale. Najvažnije pritoke su mu [[Reut]] i [[Bik (rijeka)|Bik]]. Dnjestar faktički predstavlja kraj [[Evroazijska stepa|evroazijske stepe]].

=== Protok ===
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Bender-Tighina
| datum               = podaci izračunati za period 1965–1984&lt;ref name=grdc&gt;[http://www.grdc.sr.unh.edu/html/Polygons/P6981800.html GRDC - Le Dniestr à Bendery]&lt;/ref&gt;
| izvor               = GRDC
| max protok          = 650
| glavna razmjera     = 50
| jan1                = 206
| feb1                = 291
| mar1                = 541
| apr1                = 649
| maj1                = 431
| jun1                = 522
| jul1                = 496
| aug1                = 348
| sep1                = 287
| okt1                = 245
| nov1                = 256
| dec1                = 248
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Ua river seret mouth.jpg|mini|desno|400px|Ušće [[Seret (rijeka)|Sereta]] u Dnjestar]]

U kasnom [[neolit]]u i ranom [[eneolitik]]u Dnjestar je bio centar jedne od najnaprednije civilizacije na svijetu. Na području današnje Ukrajine i Moldavije između 5300. p. n. e. i 2600. p. n. e. postojala je kultura nazvana [[Cucuteni-Tripolie]], nazvana prema najvećim arheološkim nalazištima Cucuteni i Tripolie. Na tom području otkrivena su mnoga arheološka nalazišta naselja koja su imala i do 15000 stanovnika a prema naučnim istraživanjima pretpostavlja se da su upravo na tom području nastale neke od prvih poljoprivrednih zajednica u historiji.

U antičko doba brojni klasični geografi i historičari spominjali su Dnjestar kao najvažniju rijeku stare [[Sarmatija|Sarmatije]].

Od 14. vijeka do 1812. dio Dnjestra formirao je istočnu granicu [[Kneževina Moldavija|Kneževine Moldavije]].
Između dva svjetska rata Dnjestar je bio dio prirodne granice između [[Rumunija|Rumunije]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] njemačke i rumunske snage borile su se protiv sovjetske [[Crvena armija|Crvene armije]] na zapadnoj obali rijeke.

Nakon raspada bivšeg SSSR-a i proglašenja nezavisnosti [[Moldavija|Moldavije]] područje na istoku Moldavije između Dnjestra i granice s Ukrajinom odbilo je lojalnost centralnoj vlasti u [[Kišinjev]]u i proglasilo [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku]], s [[Tiraspol]]om kao glavnim gradom. Na [[Rumunski jezik|rumunskom jeziku]] ta regija naziva se [[Transnistria]].

== Pritoke ==
Dnjestar ima mnogo pritoka, a neke od njih jesu (naziv pritoke i dužina u km)&lt;ref&gt;http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/D/N/DniesterRiver.htm&lt;/ref&gt;: 
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Lijeve pritoke:'''
* [[Seret (rijeka)|Seret]] – 250
* [[Zolota lipa]] – 187
* [[Koropec]] 
* [[Zbruč]] – 245
* [[Smotrič]]
* [[Kalius]]
* [[Murafa]] – 162
* [[Jahorlik]] – 173
{{col-2}}
'''Desne pritoke:'''
* [[Reut]]
* [[Bik (rijeka)|Bik]]
* [[Botna]]  
{{col-2}}
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat-inline|Dniester}}
* [http://www.dniester.org Međugranični projekt rijeke Dnjestar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200818111223/http://www.dniester.org/ |date=18. 8. 2020}}
* [http://pridnestrovie.net/image/tid/13 Foto galerija rijeke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402142851/http://pridnestrovie.net/image/tid/13 |date=2. 4. 2007}}

{{Rijeke u Ukrajini}}

[[Kategorija:Dnjestar| ]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Rijeke u Moldaviji]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>7q8ff6e7xq7qvlyviq6uqyq60nlhsz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Najbolji strijelci Premier Leaguea</title>
    <ns>10</ns>
    <id>175088</id>
    <revision>
      <id>3849128</id>
      <parentid>3710351</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T20:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2762" sha1="o5fxsmfa1srwke5pelzuk4mk4m2tso0" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Najbolji strijelci Premier Leaguea
|naslov      = [[Zlatna kopačka Premijer lige Engleske|Najbolji strijelci]] [[Premijer liga Engleske|Premijer lige Engleske]]
|podaciklasa = hlist
|naslovstil  = background: gold;

|podaci1 = 
* [[Premier League 1992/1993.|1993]]:&amp;nbsp;[[Teddy Sheringham|Sheringham]]
* [[Premier League 1993/1994.|1994]]:&amp;nbsp;[[Andrew Cole|Cole]]
* [[Premier League 1994/1995.|1995]]–[[Premier League 1995/1996.|1996]]–[[Premier League 1996/1997.|1997]]:&amp;nbsp;[[Alan Shearer|Shearer]]
* [[Premier League 1997/1998.|1998]]:&amp;nbsp;[[Chris Sutton|Sutton]] / [[Dion Dublin|Dublin]] / [[Michael Owen|Owen]]
* [[Premier League 1998/1999.|1999]]:&amp;nbsp;[[Jimmy Floyd Hasselbaink|Hasselbaink]] / [[Michael Owen|Owen]] / [[Dwight Yorke|Yorke]]
* [[Premier League 1999/2000.|2000]]:&amp;nbsp;[[Kevin Phillips (nogometaš)|Phillips]]
* [[Premier League 2000/2001.|2001]]:&amp;nbsp;[[Jimmy Floyd Hasselbaink|Hasselbaink]]
* [[Premier League 2001/2002.|2002]]:&amp;nbsp;[[Thierry Henry|Henry]]
* [[Premier League 2002/2003.|2003]]:&amp;nbsp;[[Ruud van Nistelrooy|Van Nistelrooy]]
* [[Premier League 2003/2004.|2004]]–[[Premier League 2004/2005.|2005]]–[[Premier League 2005/2006.|2006]]:&amp;nbsp;[[Thierry Henry|Henry]]
* [[Premier League 2006/2007.|2007]]:&amp;nbsp;[[Didier Drogba|Drogba]]
* [[Premier League 2007/2008.|2008]]:&amp;nbsp;[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]]
* [[Premier League 2008/2009.|2009]]:&amp;nbsp;[[Nicolas Anelka|Anelka]]
* [[Premier League 2009/2010.|2010]]:&amp;nbsp;[[Didier Drogba|Drogba]]
* [[Premier League 2010/2011.|2011]]:&amp;nbsp;[[Dimitar Berbatov|Berbatov]] / [[Carlos Tévez|Tévez]]
* [[Premier League 2011/2012.|2012]]–[[Premier League 2012/2013.|2013]]:&amp;nbsp;[[Robin van Persie|Van Persie]]
* [[Premier League 2013/2014.|2014]]:&amp;nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]]
* [[Premier League 2014/2015.|2015]]:&amp;nbsp;[[Sergio Agüero|Agüero]]
* [[Premier League 2015/2016.|2016]]–[[Premier League 2016/2017.|2017]]:&amp;nbsp;[[Harry Kane|Kane]]
* [[Premier League 2017/2018.|2018]]:&amp;nbsp;[[Mohamed Salah|Salah]]
* [[Premier League 2018/2019.|2019]]:&amp;nbsp;[[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]] / [[Sadio Mané|Mané]] / [[Mohamed Salah|Salah]]
* [[Premier League 2019/2020.|2020]]:&amp;nbsp;[[Jamie Vardy|Vardy]]
* [[Premier League 2020/2021.|2021]]:&amp;nbsp;[[Harry Kane|Kane]]
* [[Premier League 2021/2022.|2022]]:&amp;nbsp;[[Mohamed Salah|Salah]] / [[Son Heung-min|Son]]
* [[Premier League 2022/2023.|2023]]–[[Premier League 2023/2024.|2024]]:&amp;nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]
* [[Premier League 2024/2025.|2025]]:&amp;nbsp;[[Mohamed Salah|Salah]]
* [[Premier League 2025/2026.|2026]]:&amp;nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]
}}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Premier League|Najbolji strijelci]]
[[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>o5fxsmfa1srwke5pelzuk4mk4m2tso0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bratislavski kraj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263517</id>
    <revision>
      <id>3849171</id>
      <parentid>3814770</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T01:20:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7078" sha1="ra86fciqfg0r59k0je9uoomwiyw2ku7" xml:space="preserve">{{Geokutija|Pokrajina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Regija Bratislava
| izvorno_ime           =Bratislavský kraj
| drugo_ime             =
| kategorija            = [[Regije Slovačke|Slovačka regija]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = Bratislavsky vlajka.svg
| simbol                = Coat of Arms of Bratislava Region.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Slovačka
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            =[[Mađarska]]&lt;br&gt;[[Austrija]]&lt;br&gt;[[Trnava (regija)|Trnava]]
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                = [[Dunav]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Bratislava]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = {{SK|aA}}
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = {{SK|p}} | stanovništvo_datum ={{SK|y}}.{{SK|P}}
| stanovništvo_gustoća  = {{SK|d}}
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 = 
| lider                 = [[Pavol Frešo]] | lider_vrsta  = Predsjednik &lt;br&gt;regije:
| partija_lidera        = [[SDKÚ-DS]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = +1
| kod                   = | kod_vrsta = 
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Bratislava_kraj.png
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = www.vs.sk/kuba/
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Regija Bratislava''' ([[Slovački jezik|slovački]]: ''Bratislavský kraj'') je jedna od [[Regije Slovačke|slovačkih administrativnih regija]] sa glavnim gradom [[Bratislava|Bratislavom]]. [[{{SK|y}}]]., zauzima površinu od {{SK|a}}&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i ukupno ima {{SK|p}} stanovnika.{{SK|PA}} Regije je prvi put osnovana [[1923]]. godine a u sadašnjim granicama postoji od [[1996]]. godine. To je najbogatija regija u Slovačkoj, regija s najvišim stepenom urbanizacije koji se kreće oko 85%, a prema Eurostatu iz [[2010]]. godine sa 43.100 € [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a po glavi stanovnika sedma je najbogatija regija [[Evropska unija|Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.euractiv.sk/regionalny-rozvoj/clanok/bratislavsky-region-je-piaty-najbohatsi-v-eu-018830 |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 8. 2013 |archive-date=2. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140602195901/http://www.euractiv.sk/regionalny-rozvoj/clanok/bratislavsky-region-je-piaty-najbohatsi-v-eu-018830 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Površinom je najmanja od ukupno 8 slovačkih regija.

== Geografija ==
Regija se nalazi u jugozapadnom dijelu [[Slovačka|Slovačke]] sa površinom od skoro 2053&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i brojem stanovnika od 606.753 (2006). Regija je podijeljena [[Mali Karpati|Malim Karpatima]] koji se prostiru od Bratislave dalje prema sjeveroistoku. Ova planina odvaja regiju u dvije nizine, na nizinu Záhorie na zapadu i plodnu podunavsku nizinu na istoku regije, u kojoj se uglavnom uzgajaju poloprivredne kulture kao što je [[pšenica]] i [[kukuruz]]. Veće [[Rijeka|rijeke]] u regiji su Morava, [[Dunav]] i Mali Dunav. U regiji postoje tri zaštićena parka prirode. Ova regija graniči sa Regijom Trnava na sjeveru i istoku, sa Győr-Moson-Sopron u [[Mađarska|Mađarskoj]] na jugu, Gradišćem u [[Austrija|Austriji]] na jugozapadu i [[Donja Austrija|Donjom Austrijom]] (Austrija) na zapadu.

== Historija ==
Prvo poznato stalno naselje na području današnje regije Bratislave se javlja još u [[Neolit]]u, oko 5000 godina p. n. e. Rimljani u 1. stoljeću osnivaju svoj kamp Gerulatu, na desnoj obali Dunava i tu ostaju do 4. stoljeća. Područje poslije postaje dio Kneževine Nitre, a kasnije, u 9. stoljeću i dio [[Velika Moravska|Velike Moravske]]. Od 10. stoljeća pa nadalje, područje današnje regije je dio Kneževine Mađarske (kasnije Kraljevine Mađarske) i gotovo cijeli prostor je bio dio Pozsony okruga (osim nekoliko sela južno od Bratislave koja su bile dio Moson okruga). Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1918]]. godine, regija je tek uspostavljena [[1923]]. godine i sadašnje granice ove regije su kopija tih granica iz 1923. godine. Tadašnja regija je ukinuta 1928. godine i zamijenjena novom teritorijalnom jedinica pod nazivom &quot;slovačka zemlja&quot;. Za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Bratislavska regija je obnovljena, iako uz nešto izmijenjene granice. Nakon uspostave [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], status regije je obnovljen. Nakon ukidanja sistema regija u Čehoslovačkoj [[1990]]. godine, trenutni sistem u nezavisnoj Slovačkoj je uveden [[1996]]. godine.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

=== Etnička pripadnost ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|religion}}

== Privreda ==
Privredne aktivnosti regije Bratislava čini oko četvrtinu BDP-a Slovačke. To je najviše zahvaljujući tercijarnom sektoru, dok primarni sektor ima udio od samo oko 1%, a sekundarni sektor oko 20%.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://circa.europa.eu/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm |title=Eurostat&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=21. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080128215605/http://circa.europa.eu/irc/dsis/regportraits/info/data/en/sk01_eco.htm |archive-date=28. 1. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Važnije privredne grane su: hemijska, automobilska, mašinska, elektro i prehrambena industrija.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.region-bsk.sk/docDetail.aspx?chnum=2&amp;nid=6227&amp;doctype=ART&amp;docid=10003802 |title=Bratislavský samosprávny kraj&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=21. 8. 2013 |archive-date=28. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080128084758/http://www.region-bsk.sk/docDetail.aspx?chnum=2&amp;nid=6227&amp;doctype=ART&amp;docid=10003802 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Administrativna podjela==
[[Datoteka:Bratislava okresy.png|desno|mini|Okruzi regije Bratislava]]
Regija Bratislava je podijeljena na okruge ([[slovački]]: okres). Ukupno je 8 okruga, od čega je 5 gradskih dok su na sjeveru i istoku okruzi Malacky, Pezinok i Senec.
Okruzi u regiji su: 
{{SK|list|Okrug|s|SK0101::[[Bratislava 1|Bratislava I]];SK0102::[[Bratislava 2|Bratislava II]];SK0103::[[Bratislava 3|Bratislava III]];SK0104::[[Bratislava 4|Bratislava IV]];SK0105::[[Bratislava 5|Bratislava V]];SK0106::[[Malacky (okrug)|Malacky]];SK0107::[[Pezinok (okrug)|Pezinok]];SK0108::[[Senec (okrug)|Senec]]}}

Regija se dalje dijeli na [[Općina|općine]] kojih je ukupno 73, od čega je 7 [[grad]]ova.

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.region-bsk.sk/ Bratislavský samosprávny kraj] Službena web stranica regije

==Reference==
{{reference}}

{{Commonscat|Bratislava Region}}
{{Regioni u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Krajevi Slovačke]]
[[Kategorija:Bratislavski kraj]]</text>
      <sha1>ra86fciqfg0r59k0je9uoomwiyw2ku7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Comcast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263764</id>
    <revision>
      <id>3849223</id>
      <parentid>3758473</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:06:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7473" sha1="nyc747lk5qj1dmv0ibo006764exwcso" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Comcast Corporation
| slika              = Comcast.svg
| veličina_slike     = 200px
| alt_slike          = 
| tekst              = 
| slika2             = Comcast Philly.JPG
| veličina_slike2    = 250px
| alt_slike2         = 
| tekst2             = Comcastovo sjedište ([[Comcast Center]]) u [[Center City (Philadelphia)|Center Cityju]] ([[Philadelphia]], [[Pennsylvania]]).
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = 
| vrsta              = [[Javna kompanija|Javna]]
| berzni_naziv       = {{plainlist|
* {{NASDAQ|CMCSA}}
* [[NASDAQ-100|Komponent NASDAQ-100]]
* [[S&amp;P 100|Komponent S&amp;P 100]]
* [[S&amp;P 500|Komponent S&amp;P 500]]
* [[NASDAQ]]: CMCSK
* (1987–2015)&lt;ref name=&quot;CNN Money&quot;&gt;{{cite web | url = http://money.cnn.com/2004/02/11/news/companies/comcast_disney/ | title = Comcast bids for Disney | access-date = 5. 11. 2016 | archive-date = 20. 3. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210320115815/https://money.cnn.com/2004/02/11/news/companies/comcast_disney/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bloomberg Markets&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.bloomberg.com/quote/CMCSK:US | title = CMCSK:US | access-date = 5. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
}}
| ISIN               = 
| industrija         = [[Telekomunikacije]]&lt;br /&gt;[[Mediji]]
| žanr               = 
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = {{plainlist|
* 28. 6. 1963.
* [[Tupelo (Mississippi)|Tupelo]], [[Mississippi]], [[SAD]]
}}
| osnivač            = {{plainlist|
* [[Ralph J. Roberts]]
* Daniel Aaron&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://apps.shareholder.com/sec/viewerContent.aspx?companyid=CMCSA&amp;docid=2752461 | title = Comcast Corporation - Other | website = shareholder.com | access-date = 11. 9. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140903065602/http://apps.shareholder.com/sec/viewerContent.aspx?companyid=CMCSA&amp;docid=2752461 | archive-date=3. 9. 2014 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Julian A. Brodsky]]
}}
| sjedište           = [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], SAD
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = Širom svijeta&lt;ref name=&quot;mediadb.eu&quot;&gt;[http://www.mediadb.eu/en/data-base/international-media-corporations/comcastnbcuniversal-llc.html IfM - Comcast/NBCUniversal, LLC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180608214927/http://www.mediadb.eu/en/data-base/international-media-corporations/comcastnbcuniversal-llc.html |date=8. 6. 2018 }}. Institute of Media and Communications Policy Mediadb.eu (nije naznačen datum stvaranja). Pristupljeno 11. 6. 2015.&lt;/ref&gt;
| ključne_osobe      = {{plainlist|
* [[Brian L. Roberts]] (direktor)
* Michael Cavanagh (viši izvršni potpredsjednik, finansijski direktor)&lt;ref&gt;{{cite news | url = https://www.reuters.com/finance/stocks/companyOfficers?symbol=CMCSA.OQ | title = People: Comcast Corp (CMCSA.OQ) | publisher = Reuters | access-date = 22. 2. 2014 | archive-date = 20. 3. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210320115837/https://www.reuters.com/companies/CMCSA.OQ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
* [[David L. Cohen]] (izvršni potpredsjednik)
}}
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = 
| servisi            = 
| prihod             = {{gubitak}} 80,40 {{abbr|mlrd.|milijardi}} [[Američki dolar|$]] (2016)&lt;ref name=&quot;xbrlus_1&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.sec.gov/Archives/edgar/data/902739/000119312516452423/d49239d10k.htm | title = COMCAST CORP 2015 Annual Report Form (10-K) | publisher = United States Securities and Exchange Commission | format = XBRL | date = 5. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| operativni_prihod  = {{gubitak}} 16,85 mlrd. $ (2016)&lt;ref name=&quot;xbrlus_1&quot;/&gt;
| neto_dobit         = {{gubitak}} 8,69 mlrd. $ (2016)&lt;ref name=&quot;xbrlus_1&quot;/&gt;
| APM                = 
| ukupne_aktive      = {{gubitak}} 180,5 mlrd. $ (2016)&lt;ref name=&quot;xbrlus_1&quot;/&gt;
| kapital            = {{gubitak}} 53,94 mlrd. $ (2016)&lt;ref name=&quot;xbrlus_1&quot;/&gt;
| vlasnik            = 
| članovi            = 
| zaposleni          = 153.000 (dec. 2016)&lt;ref name=&quot;Comcast-Feb-2016-10-K&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.sec.gov/Archives/edgar/data/902739/000119312516452423/d49239d10k.htm | title = Comcast, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Feb 05, 2016 | access-date = 8. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
| matična            = 
| divizije           = {{plainlist|
* [[Xfinity]]
* [[NBCUniversal]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://seekingalpha.com/article/3983434-comcast-impresses-free-cash-flow-generation|title=Comcast Impresses With Free Cash Flow Generation|first=|last=Valuentum|date=21. 6. 2016|publisher=}}&lt;/ref&gt;
}}
| podružnice         = {{plainlist|
* [[Midco]] (49%)
* [[Comcast Interactive Media]]
* [[Comcast Spectacor]]
* Comcast Ventures
}}
| slogan             = 
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = {{url|corporate.comcast.com}}
| dodatak            = 
}}
'''Comcast''' (službeno '''Comcast Corporation'''; ranije '''Comcast Holdings''') najveća je američka [[kablovska televizija|kablovska]], treća najveća [[telefon]]ska, jedna od najvećih [[internet]]skih i medijskih korporacija. Izvan matičnog državnog područja Comcast koji nastaje 1963. godine je poznat pre svijega kao novi vlasnik NBCUniversal čiji dijelovi su, pored ostalih, kompanije: [[Universal Studios]], [[NBC]], [[Telemundo]] i softverske kompanije thePlatform čije proizvode koriste: [[BBC News]], [[Hulu]] (33% u Comcastovom vlasništvu), Fox i tako dalje.

Na području [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, Comcast uživa dvostruku reputaciju. S jedne strane ova korporacija svojim radnicima daje jedne od najboljih radnih uslova,&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Gavin|first1=Robert|title=A cable company that listens|url=http://www.boston.com/jobs/topworkplaces/2009/articles/a_cable_company_that_listens/|work=[[The Boston Globe]]|access-date=11. 9. 2017|date=8. 11. 2009}}&lt;/ref&gt; a sa druge strane  njeni korisnici imaju vrlo loše mišljenje o njoj.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Mitchell|first1=Brian|title=J.D. Power Releases 2008 Residential Television Service Satisfaction Study|url=http://www.ecoustics.com/products/jd-power-2008-residential-television/|website=ecoustics.com|access-date=11. 9. 2017|date=1. 10. 2008}}&lt;/ref&gt; Jedan od potencijalnih razloga za to nezadovoljstvo korisnika je njihovo onemogućavanje da koriste [[torrent]]e,&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Ernesto|title=Comcast Throttles BitTorrent Traffic, Seeding Impossible|url=http://torrentfreak.com/comcast-throttles-bittorrent-traffic-seeding-impossible/|website=TorrentFreak|access-date=11. 9. 2017|date=17. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; a u jednom kratkom vremenu čak i [[Google]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Problems loading google (DNS issues possibly?)|url=http://www.dslreports.com/forum/r19252565-Problems-loading-google-DNS-issues-possibly|website=DSL Reports|access-date=11. 9. 2017|date=14. 10. 2007}}&lt;/ref&gt; U političkom smislu ova korporacija na svom matičnom potručju se smatra političko podobnom kao jedan od najvatrenijih boraca protiv softverskog piratstva, ali i zbog svog redovnog zapošljavanja porodica političara kako bi kompanija dobila povlašteni status.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Mosk|first1=Matthew|last2=Rich|first2=Eric|title=Md. Lawmakers Call for Probe of Comcast Ties|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/03/07/AR2006030701706.html|website=[[The Washington Post]]|access-date=11. 9. 2017|date=8. 3. 2006}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Američke kompanije]]</text>
      <sha1>nyc747lk5qj1dmv0ibo006764exwcso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tajo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355491</id>
    <revision>
      <id>3849101</id>
      <parentid>3844869</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:01:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pogranične rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3993" sha1="87ktjwdyro66zntidy9swcunyxa9vxr" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Tajo
| slika              = Tagus River Panorama - Toledo, Spain - Dec 2006.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Pogled na Tajo u [[Toledo|Toledu]]
| slika_karta        = Rio tejo.svg
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = Tok Taje kroz Pirenejsko poluostrvo
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = Tejo, Tagus
| izvor              = [[Aragón]], [[Španija]]
| ušće               = Estuarij [[Mar da Palha]]
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Španija]], [[Portugal]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 1038
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 
| prosječni protok           = 500&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| sliv                       =
| površina sliva             = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Guadiela]], [[Algodor]], [[Gévalo]], [[Ibor]], [[Almonte]], [[Salor]], [[Sever]], [[Sorraia]]
| desne_pritoke      = [[Jarama]], [[Guadarrama]], [[Alberche]], [[Tiétar]], [[Alagón]], [[Zêzere]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Tajo''' (čit. ''Taho''; {{pt|Tejo}} – čit. ''Težu''; {{la|Tagus}}) jest najduža [[rijeka]] [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskog poluostrva]]. Protječe kroz [[Španija|Španiju]] i [[Portugal]].

Nastaje kod mjesta [[Fuente de Garcia]], na nadmorskoj visini od 1580&amp;nbsp;m, a ulijeva se u [[Atlantski okean]] kod [[Lisabon]]a. Protječe oko 40&amp;nbsp;km [[jug|južno]] od [[Madrid]]a. Značajniji gradovi na njoj su [[Aranjuez]], [[Toledo]] i [[Alcántara]] u Španiji i [[Santarem]] i [[Lisabon]] u Portugalu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Aragay|first=Ana Riera|url=https://books.google.ba/books?id=qNivEAAAQBAJ&amp;pg=PT19&amp;redir_esc=y|title=Guía de las Reservas Naturales Fluviales de la cuenca del Tajo|date=15. 3. 2023|publisher=GeoPlaneta|isbn=978-84-08-27144-4|language=es}}&lt;/ref&gt;

Sliv Taja pokriva 80.600&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega 69,2% (55.810&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) pripada [[Španske autonomne zajednice|španskim autonomnim zajednicama]] [[Ekstremadura|Ekstremaduri]], [[Zajednica Madrida|Madridu]], [[Aragón]]u i [[Kastilja-La Mancha|Kastilja-La Manchi]], a 30,8% Portugalu (24.790&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Jedine rijeke na Pirenejskom poluostrvu s većim slivovima jesu [[Duero]] (97.290&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Ebro]] (83.093&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref&gt;*http://geography.howstuffworks.com/europe/the-tagus-river.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326071237/http://geography.howstuffworks.com/europe/the-tagus-river.htm |date=26. 3. 2014 }}&lt;/ref&gt;

Najveći [[most]] preko ove rijeke jest [[Vasco da Gama (most)|&quot;Vasco da Gama&quot;]], dug 17,2&amp;nbsp;km.

== Protok ==
{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = Alcántara
| datum               = 1915 - 1995.
| izvor               = 
| max protok          = 500
| glavna razmjera     = 50
| sekundarna razmjera = 10
| jan1                = 411.5
| feb1                = 489.3
| mar1                = 437.6
| apr1                = 304.6
| maj1                = 183.0
| jun1                = 126.6
| jul1                = 77.4
| aug1                = 56.0
| sep1                = 66.7
| okt1                = 114.0
| nov1                = 249.8
| dec1                = 312.2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Tagus River}}
* [http://www.chtajo.es/ Hidrografska konferencija o Taju] {{es simbol}}

{{Rijeke na Pirenejskom poluostrvu}}
{{coord|40|19|11|N|1|41|51|W|display=title|region:ES_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Rijeke u Španiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Portugalu]]
[[Kategorija:Rijeke u Evropi]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]</text>
      <sha1>87ktjwdyro66zntidy9swcunyxa9vxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Besim Spahić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360496</id>
    <revision>
      <id>3849208</id>
      <parentid>3789724</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:29:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22772" sha1="naluyo5dgh2mnd2g17vccffm1y0ooo5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Besim Spahić
| slika                  = 
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1953|3|29}}
| mjesto_rođenja         = [[Travnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1953|3|29}}
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = novinar, sociolog
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Besim Spahić''' (29. 3. 1953 – 14. decembar 2025) bio je doktor [[komunikologija|komunikologije]] i umirovljeni&lt;ref name=&quot;Oslob&quot;&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/besim-spahic-nisam-za-politike-morao-bih-lagati Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.]&lt;/ref&gt; redovni profesor [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao je i na [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] i [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerzitetu &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Besim&quot;&gt;{{Cite web|url=http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|title=PROF. DR. SC. BESIM SPAHIĆ – VRHUNSKI INTELEKTUALAC, GLUMAC, TEKSTOPISAC, GLAZBENIK…|date=23. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je 14. decembra 2025. u 72. godini života.  

== Biografija ==
Rođen je 1953. godine u [[Travnik]]u. Počeo je raditi kao [[novinar]] na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.&lt;ref name=&quot;fpn&quot;&gt;{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |title=Prof. dr Besim Spahić |publisher=fpn.unsa.ba |date= |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611011601/http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] profesor Spahić je živio u [[Ljubljana|Ljubljani]], radeći kao kreativni direktor u agenciji &quot;Studio Marketing&quot;.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/besim-spahic-vikend-na-rsa/77189 |title=Besim Spahić vikend na RSA |website=Radio Sarajevo |date=23. 3. 2012 |access-date=22. 1. 2019 }}&lt;/ref&gt;

Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog [[marketing]]a na području bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |title=Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima |access-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064315/http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bavi se publicistikom i [[Kulturologija|teorijom kulture]]. Do sada je objavio niz knjiga iz tih oblasti. Napisao je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot; /&gt;

Kao slobodni umjetnik potpisuje različite muzičke, teatarske i književne projekte. Pisao je i pjesme za mnoge muzičke zvijezde sa prostora bivše Jugoslavije ([[Nikša Bratoš]], Seid Memić Vajta, [[Giuliano]]…). Tečno govori [[francuski jezik|francuski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].

Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u [[Kakanj|Kaknju]], kojim oštro kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |title=e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti |website=e-novine.com |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Knjige ===
* ''{{nowrap|Ekonomsko-propagandna}} poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=370 |year=1980 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045615/https://books.google.com/books?id=ijToNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=612 |year=1981 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Kultura srca: Karikature'' (1982)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kultura srca: Karikature |last=Spahić |first=Besim |publisher=Centar za društvenu djelatnost Univerziteta |website=Google Books |pages=9 |year=1982 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045155/https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame'' (1985)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame |last=Spahić |first=Besim |publisher=Oslobođenje |website=Google Books |pages=178 |year=1985 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045334/https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Turizam, ekonomija i kultura'' (1986)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Turizam, ekonomija i kultura |last1=Festić |first1=Mustafa |last2=Međedović |first2=Šefko |last3=Spahić |first3=Besim |publisher=Univerzal |isbn=8671550494 |website=Google Books |pages=184 |year=1986 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050548/https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Zenica na kraju stoljeća&amp;nbsp;– Kako smo odbili razmjenu naroda'' (1997)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=ZEMedia |website=Google Books |pages=192 |year=1997 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044154/https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=12 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044356/https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo)'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo) |last1=Stefanović |first1=Vladimir |last2=Lavrač |first2=Ivo |last3=Ploštajner |first3=Zlata |last4=Spahić |first4=Besim |publisher=Urbanistični inštitut Republike Slovenije |collaboration=Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča |website=Google Books |pages=258 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612051151/https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH&lt;!-- (rasprave, eseji, komentari)--&gt;'' (2000)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari) |last=Spahić |first=Besim |publisher=Compact-E |isbn=9958508133 |website=Google Books |pages=234 |year=2000 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050956/https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''-{Nature at war}-'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=''-{Nature at war}-'' |last1=Spahić |first1=Besim |last2=Kosi |first2=Gorazd |publisher=Nacionalni inštitut za biologijo |website=Google Books |pages= |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043926/https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Nacionalni antimarketing {{nowrap|ex-Yu}} i BH naroda'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca |isbn=9958470845 |website=Google Books |pages=196 |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044641/https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;1: Ekonomski, društveni i politički aspekti oblikovanja'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Kulturni marketing: Strateško-marketinško promišljanje kulture i umjetnosti'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti |last=Spahić |first=Besim |publisher=Študentska založba |isbn=9616356909 |website=Google Books |pages=199 |year=2002 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045045/https://books.google.com/books?id=OgOwAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Peripheryart: Razstava'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Peripheryart: Razstava |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=64 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043409/https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003 |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom, kulturni in kongresni center |website=Google Books |pages=32 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043717/https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Pikapolonica na prašni cesti'' (2008)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTyHHwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Pikapolonica na prašni cesti |last1=Maurer |first1=Neža |last2=Pavček |first2=Tone |last3=Štampe Žmavc |first3=Bina |last4=Tomšič |first4=Marjan |last5=Reba |first5=Matea |last6=Vincetič |first6=Milan |last7=Cvjetinović |first7=Sonja |last8=Raos |first8=Predrag |last9=Koren |first9=Majda |last10=Kvesić |first10=Pero |last11=Hafner |first11=Ana |last12=Spahić |first12=Besim |display-authors=3 |editor-last=Sam |editor-first=Anej |publisher=Jasa |isbn=9619093984 |website=Google Books |pages=88 |year=2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' (2008)&lt;ref name=&quot;gitara&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |title=Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' |publisher=klix.ba |date=18. 6. 2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042557/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Aspekti javne i medijske diplomacije'' (2009, koautor sa Jelenkom {{nowrap|Voćkić-Avdagić}})&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |title=Aspekti javne i medijske diplomacije |last1=Voćkić-Avdagić |first1=Jelenka |last2=Spahić |first2=Besim |publisher=[[Univerzitet u Sarajevu|Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] |website=Scribd |location=[[Sarajevo]] |date=maj 2009 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042011/https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ima jedna zemlja'' (2013)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |title=Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića ''Ima jedna zemlja'' |publisher=antena-radio.ba |date=18. 12. 2013 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612040410/http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Kontroverze propagandnog djelovanja'' (nagr. 1987)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'' (nagr. 1990)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću'' (rec.)&lt;ref name=&quot;dragomartinovic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |title=Prof. dr sc. Besim Spahić&amp;nbsp;– Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar... |publisher=dragomartinovic.com |date=15. 3. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, knjiga za djecu)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |title=Knjiga za djecu ''Nadaleko znan Kulin ban'' Besima Spahića |publisher=klix.ba |work=Fena |date=13. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611035223/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac'' (knjiga za djecu)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac |last=Spahić |first=Besim |publisher=Kraški krog |website=Google Books |pages=13 |year= |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050714/https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{{col-2}}
=== Pjesme ===
* ''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' (2013, kompozitor)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |title=''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' |publisher=gariwo.org |date=11. 2. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611015231/http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Dao bih ti sve'' (2013, kompozitor)&lt;ref name=&quot;tambura&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |title=Premijera novog spota TS „Kristali”&amp;nbsp;– ''Dao bih ti sve'' |publisher=sokacki-portal.com |date=5. 1. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611050205/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Pjesma je da se pjeva''
* ''Na noge Bosno''
* ''Bosna će zauvijek živjeti među nama''&lt;ref name=&quot;hayat-upitnik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |title=Upitnik&amp;nbsp;– ep. 31: Besim Spahić |publisher=Hayat TV BiH |date=7. 6. 2016 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611051040/https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Mjuzikli ===
* ''Kulin ban&amp;nbsp;– Nadaleko znan''
* ''Bing bang Bong&amp;nbsp;– prijatelj svijeta''
* ''Muze''
* ''Grožnjanske mačke''
* ''Kralj urban''
* ''Pika Nogavička''
* ''Čarovnik Oz''&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;&gt;{{cite web |url=http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |title=Besim Spahić: Bez obzira na sve, Kusturica je još najbolji bh. reditelj |publisher=TIP.ba |work=[[Дневни аваз|Avaz]] |date=23. 9. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611033042/http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Predstave ===
* ''Do posljednjeg šaha'' (glumac u predstavi)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

=== Filmovi ===
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, dječji film)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;/&gt;
* ''Srce Evrope'' (dokumentarac u saradnji sa Lejlom Panjetom)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
* ''Besim&amp;nbsp;– čovjek sa sto lica'' (biografski o Besimu Spahiću)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
{{col-end}}

== Nagrade ==
* 1987 — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu ''Kontroverze propagandnog djelovanja'')
* 1990 — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'')&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl ''Bing bang Bong– prijatelj svijeta'')
* Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

== Citati ==
{{wikicitat|Besim Spahić}}
{{citat
|&quot;Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić.&quot; – Besim Spahić za &quot;Glas Srpske&quot;}}

== Reference ==	
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html Siže predavanja Besima Spahića u Kaknju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |date=15. 5. 2014 }}

{{Gradonačelnici Zenice}}

{{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]]
[[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]]</text>
      <sha1>naluyo5dgh2mnd2g17vccffm1y0ooo5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849226</id>
      <parentid>3849208</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:21:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Rođeni 1953.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22801" sha1="74n09w4vbqyzptt34pzzt3cme67354g" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Besim Spahić
| slika                  = 
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1953|3|29}}
| mjesto_rođenja         = [[Travnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1953|3|29}}
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = novinar, sociolog
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Besim Spahić''' (29. 3. 1953 – 14. decembar 2025) bio je doktor [[komunikologija|komunikologije]] i umirovljeni&lt;ref name=&quot;Oslob&quot;&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/besim-spahic-nisam-za-politike-morao-bih-lagati Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.]&lt;/ref&gt; redovni profesor [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao je i na [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] i [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerzitetu &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Besim&quot;&gt;{{Cite web|url=http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|title=PROF. DR. SC. BESIM SPAHIĆ – VRHUNSKI INTELEKTUALAC, GLUMAC, TEKSTOPISAC, GLAZBENIK…|date=23. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je 14. decembra 2025. u 72. godini života.  

== Biografija ==
Rođen je 1953. godine u [[Travnik]]u. Počeo je raditi kao [[novinar]] na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.&lt;ref name=&quot;fpn&quot;&gt;{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |title=Prof. dr Besim Spahić |publisher=fpn.unsa.ba |date= |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611011601/http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] profesor Spahić je živio u [[Ljubljana|Ljubljani]], radeći kao kreativni direktor u agenciji &quot;Studio Marketing&quot;.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/besim-spahic-vikend-na-rsa/77189 |title=Besim Spahić vikend na RSA |website=Radio Sarajevo |date=23. 3. 2012 |access-date=22. 1. 2019 }}&lt;/ref&gt;

Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog [[marketing]]a na području bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |title=Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima |access-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064315/http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bavi se publicistikom i [[Kulturologija|teorijom kulture]]. Do sada je objavio niz knjiga iz tih oblasti. Napisao je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot; /&gt;

Kao slobodni umjetnik potpisuje različite muzičke, teatarske i književne projekte. Pisao je i pjesme za mnoge muzičke zvijezde sa prostora bivše Jugoslavije ([[Nikša Bratoš]], Seid Memić Vajta, [[Giuliano]]…). Tečno govori [[francuski jezik|francuski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].

Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u [[Kakanj|Kaknju]], kojim oštro kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |title=e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti |website=e-novine.com |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Knjige ===
* ''{{nowrap|Ekonomsko-propagandna}} poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=370 |year=1980 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045615/https://books.google.com/books?id=ijToNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=612 |year=1981 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Kultura srca: Karikature'' (1982)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kultura srca: Karikature |last=Spahić |first=Besim |publisher=Centar za društvenu djelatnost Univerziteta |website=Google Books |pages=9 |year=1982 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045155/https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame'' (1985)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame |last=Spahić |first=Besim |publisher=Oslobođenje |website=Google Books |pages=178 |year=1985 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045334/https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Turizam, ekonomija i kultura'' (1986)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Turizam, ekonomija i kultura |last1=Festić |first1=Mustafa |last2=Međedović |first2=Šefko |last3=Spahić |first3=Besim |publisher=Univerzal |isbn=8671550494 |website=Google Books |pages=184 |year=1986 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050548/https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Zenica na kraju stoljeća&amp;nbsp;– Kako smo odbili razmjenu naroda'' (1997)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=ZEMedia |website=Google Books |pages=192 |year=1997 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044154/https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=12 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044356/https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo)'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo) |last1=Stefanović |first1=Vladimir |last2=Lavrač |first2=Ivo |last3=Ploštajner |first3=Zlata |last4=Spahić |first4=Besim |publisher=Urbanistični inštitut Republike Slovenije |collaboration=Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča |website=Google Books |pages=258 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612051151/https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH&lt;!-- (rasprave, eseji, komentari)--&gt;'' (2000)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari) |last=Spahić |first=Besim |publisher=Compact-E |isbn=9958508133 |website=Google Books |pages=234 |year=2000 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050956/https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''-{Nature at war}-'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=''-{Nature at war}-'' |last1=Spahić |first1=Besim |last2=Kosi |first2=Gorazd |publisher=Nacionalni inštitut za biologijo |website=Google Books |pages= |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043926/https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Nacionalni antimarketing {{nowrap|ex-Yu}} i BH naroda'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca |isbn=9958470845 |website=Google Books |pages=196 |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044641/https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;1: Ekonomski, društveni i politički aspekti oblikovanja'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Kulturni marketing: Strateško-marketinško promišljanje kulture i umjetnosti'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti |last=Spahić |first=Besim |publisher=Študentska založba |isbn=9616356909 |website=Google Books |pages=199 |year=2002 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045045/https://books.google.com/books?id=OgOwAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Peripheryart: Razstava'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Peripheryart: Razstava |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=64 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043409/https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003 |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom, kulturni in kongresni center |website=Google Books |pages=32 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043717/https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Pikapolonica na prašni cesti'' (2008)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTyHHwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Pikapolonica na prašni cesti |last1=Maurer |first1=Neža |last2=Pavček |first2=Tone |last3=Štampe Žmavc |first3=Bina |last4=Tomšič |first4=Marjan |last5=Reba |first5=Matea |last6=Vincetič |first6=Milan |last7=Cvjetinović |first7=Sonja |last8=Raos |first8=Predrag |last9=Koren |first9=Majda |last10=Kvesić |first10=Pero |last11=Hafner |first11=Ana |last12=Spahić |first12=Besim |display-authors=3 |editor-last=Sam |editor-first=Anej |publisher=Jasa |isbn=9619093984 |website=Google Books |pages=88 |year=2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' (2008)&lt;ref name=&quot;gitara&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |title=Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' |publisher=klix.ba |date=18. 6. 2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042557/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Aspekti javne i medijske diplomacije'' (2009, koautor sa Jelenkom {{nowrap|Voćkić-Avdagić}})&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |title=Aspekti javne i medijske diplomacije |last1=Voćkić-Avdagić |first1=Jelenka |last2=Spahić |first2=Besim |publisher=[[Univerzitet u Sarajevu|Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] |website=Scribd |location=[[Sarajevo]] |date=maj 2009 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042011/https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ima jedna zemlja'' (2013)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |title=Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića ''Ima jedna zemlja'' |publisher=antena-radio.ba |date=18. 12. 2013 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612040410/http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Kontroverze propagandnog djelovanja'' (nagr. 1987)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'' (nagr. 1990)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću'' (rec.)&lt;ref name=&quot;dragomartinovic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |title=Prof. dr sc. Besim Spahić&amp;nbsp;– Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar... |publisher=dragomartinovic.com |date=15. 3. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, knjiga za djecu)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |title=Knjiga za djecu ''Nadaleko znan Kulin ban'' Besima Spahića |publisher=klix.ba |work=Fena |date=13. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611035223/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac'' (knjiga za djecu)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac |last=Spahić |first=Besim |publisher=Kraški krog |website=Google Books |pages=13 |year= |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050714/https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{{col-2}}
=== Pjesme ===
* ''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' (2013, kompozitor)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |title=''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' |publisher=gariwo.org |date=11. 2. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611015231/http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Dao bih ti sve'' (2013, kompozitor)&lt;ref name=&quot;tambura&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |title=Premijera novog spota TS „Kristali”&amp;nbsp;– ''Dao bih ti sve'' |publisher=sokacki-portal.com |date=5. 1. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611050205/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Pjesma je da se pjeva''
* ''Na noge Bosno''
* ''Bosna će zauvijek živjeti među nama''&lt;ref name=&quot;hayat-upitnik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |title=Upitnik&amp;nbsp;– ep. 31: Besim Spahić |publisher=Hayat TV BiH |date=7. 6. 2016 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611051040/https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Mjuzikli ===
* ''Kulin ban&amp;nbsp;– Nadaleko znan''
* ''Bing bang Bong&amp;nbsp;– prijatelj svijeta''
* ''Muze''
* ''Grožnjanske mačke''
* ''Kralj urban''
* ''Pika Nogavička''
* ''Čarovnik Oz''&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;&gt;{{cite web |url=http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |title=Besim Spahić: Bez obzira na sve, Kusturica je još najbolji bh. reditelj |publisher=TIP.ba |work=[[Дневни аваз|Avaz]] |date=23. 9. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611033042/http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Predstave ===
* ''Do posljednjeg šaha'' (glumac u predstavi)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

=== Filmovi ===
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, dječji film)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;/&gt;
* ''Srce Evrope'' (dokumentarac u saradnji sa Lejlom Panjetom)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
* ''Besim&amp;nbsp;– čovjek sa sto lica'' (biografski o Besimu Spahiću)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
{{col-end}}

== Nagrade ==
* 1987 — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu ''Kontroverze propagandnog djelovanja'')
* 1990 — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'')&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl ''Bing bang Bong– prijatelj svijeta'')
* Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

== Citati ==
{{wikicitat|Besim Spahić}}
{{citat
|&quot;Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić.&quot; – Besim Spahić za &quot;Glas Srpske&quot;}}

== Reference ==	
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html Siže predavanja Besima Spahića u Kaknju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |date=15. 5. 2014 }}

{{Gradonačelnici Zenice}}

{{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]]
[[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]</text>
      <sha1>74n09w4vbqyzptt34pzzt3cme67354g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849227</id>
      <parentid>3849226</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:23:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3849227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22785" sha1="9hyiy9c8jv433mp56o2a31dg7r5wqub" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Besim Spahić
| slika                  = 
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1953|3|29}}
| mjesto_rođenja         = [[Travnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1953|3|29}}
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = novinar, sociolog
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Besim Spahić''' (29. 3. 1953 – 14. decembar 2025) bio je doktor [[komunikologija|komunikologije]] i umirovljeni&lt;ref name=&quot;Oslob&quot;&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/besim-spahic-nisam-za-politike-morao-bih-lagati Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.]&lt;/ref&gt; redovni profesor [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao je i na [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] i [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerzitetu &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Besim&quot;&gt;{{Cite web|url=http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|title=PROF. DR. SC. BESIM SPAHIĆ – VRHUNSKI INTELEKTUALAC, GLUMAC, TEKSTOPISAC, GLAZBENIK…|date=23. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je 14. decembra 2025. u 72. godini života.  

== Biografija ==
Rođen je 1953. godine u [[Travnik]]u. Počeo je raditi kao [[novinar]] na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.&lt;ref name=&quot;fpn&quot;&gt;{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |title=Prof. dr Besim Spahić |publisher=fpn.unsa.ba |date= |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611011601/http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Spahić je živio u [[Ljubljana|Ljubljani]], radeći kao kreativni direktor u agenciji &quot;Studio Marketing&quot;.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/besim-spahic-vikend-na-rsa/77189 |title=Besim Spahić vikend na RSA |website=Radio Sarajevo |date=23. 3. 2012 |access-date=22. 1. 2019 }}&lt;/ref&gt;

Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog [[marketing]]a na području bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |title=Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima |access-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064315/http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bavi se publicistikom i [[Kulturologija|teorijom kulture]]. Do sada je objavio niz knjiga iz tih oblasti. Napisao je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot; /&gt;

Kao slobodni umjetnik potpisuje različite muzičke, teatarske i književne projekte. Pisao je i pjesme za mnoge muzičke zvijezde sa prostora Jugoslavije ([[Nikša Bratoš]], Seid Memić Vajta, [[Giuliano]]…). Tečno govori [[francuski jezik|francuski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].

Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u [[Kakanj|Kaknju]], kojim oštro kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |title=e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti |website=e-novine.com |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Knjige ===
* ''{{nowrap|Ekonomsko-propagandna}} poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=370 |year=1980 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045615/https://books.google.com/books?id=ijToNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=612 |year=1981 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Kultura srca: Karikature'' (1982)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kultura srca: Karikature |last=Spahić |first=Besim |publisher=Centar za društvenu djelatnost Univerziteta |website=Google Books |pages=9 |year=1982 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045155/https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame'' (1985)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame |last=Spahić |first=Besim |publisher=Oslobođenje |website=Google Books |pages=178 |year=1985 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045334/https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Turizam, ekonomija i kultura'' (1986)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Turizam, ekonomija i kultura |last1=Festić |first1=Mustafa |last2=Međedović |first2=Šefko |last3=Spahić |first3=Besim |publisher=Univerzal |isbn=8671550494 |website=Google Books |pages=184 |year=1986 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050548/https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Zenica na kraju stoljeća&amp;nbsp;– Kako smo odbili razmjenu naroda'' (1997)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=ZEMedia |website=Google Books |pages=192 |year=1997 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044154/https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=12 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044356/https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo)'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo) |last1=Stefanović |first1=Vladimir |last2=Lavrač |first2=Ivo |last3=Ploštajner |first3=Zlata |last4=Spahić |first4=Besim |publisher=Urbanistični inštitut Republike Slovenije |collaboration=Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča |website=Google Books |pages=258 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612051151/https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH&lt;!-- (rasprave, eseji, komentari)--&gt;'' (2000)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari) |last=Spahić |first=Besim |publisher=Compact-E |isbn=9958508133 |website=Google Books |pages=234 |year=2000 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050956/https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''-{Nature at war}-'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=''-{Nature at war}-'' |last1=Spahić |first1=Besim |last2=Kosi |first2=Gorazd |publisher=Nacionalni inštitut za biologijo |website=Google Books |pages= |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043926/https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Nacionalni antimarketing {{nowrap|ex-Yu}} i BH naroda'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca |isbn=9958470845 |website=Google Books |pages=196 |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044641/https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;1: Ekonomski, društveni i politički aspekti oblikovanja'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Kulturni marketing: Strateško-marketinško promišljanje kulture i umjetnosti'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti |last=Spahić |first=Besim |publisher=Študentska založba |isbn=9616356909 |website=Google Books |pages=199 |year=2002 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045045/https://books.google.com/books?id=OgOwAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Peripheryart: Razstava'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Peripheryart: Razstava |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=64 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043409/https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003 |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom, kulturni in kongresni center |website=Google Books |pages=32 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043717/https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Pikapolonica na prašni cesti'' (2008)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTyHHwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Pikapolonica na prašni cesti |last1=Maurer |first1=Neža |last2=Pavček |first2=Tone |last3=Štampe Žmavc |first3=Bina |last4=Tomšič |first4=Marjan |last5=Reba |first5=Matea |last6=Vincetič |first6=Milan |last7=Cvjetinović |first7=Sonja |last8=Raos |first8=Predrag |last9=Koren |first9=Majda |last10=Kvesić |first10=Pero |last11=Hafner |first11=Ana |last12=Spahić |first12=Besim |display-authors=3 |editor-last=Sam |editor-first=Anej |publisher=Jasa |isbn=9619093984 |website=Google Books |pages=88 |year=2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' (2008)&lt;ref name=&quot;gitara&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |title=Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' |publisher=klix.ba |date=18. 6. 2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042557/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Aspekti javne i medijske diplomacije'' (2009, koautor sa Jelenkom {{nowrap|Voćkić-Avdagić}})&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |title=Aspekti javne i medijske diplomacije |last1=Voćkić-Avdagić |first1=Jelenka |last2=Spahić |first2=Besim |publisher=[[Univerzitet u Sarajevu|Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] |website=Scribd |location=[[Sarajevo]] |date=maj 2009 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042011/https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ima jedna zemlja'' (2013)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |title=Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića ''Ima jedna zemlja'' |publisher=antena-radio.ba |date=18. 12. 2013 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612040410/http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Kontroverze propagandnog djelovanja'' (nagr. 1987)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'' (nagr. 1990)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću'' (rec.)&lt;ref name=&quot;dragomartinovic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |title=Prof. dr sc. Besim Spahić&amp;nbsp;– Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar... |publisher=dragomartinovic.com |date=15. 3. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, knjiga za djecu)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |title=Knjiga za djecu ''Nadaleko znan Kulin ban'' Besima Spahića |publisher=klix.ba |work=Fena |date=13. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611035223/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac'' (knjiga za djecu)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac |last=Spahić |first=Besim |publisher=Kraški krog |website=Google Books |pages=13 |year= |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050714/https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{{col-2}}
=== Pjesme ===
* ''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' (2013, kompozitor)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |title=''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' |publisher=gariwo.org |date=11. 2. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611015231/http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Dao bih ti sve'' (2013, kompozitor)&lt;ref name=&quot;tambura&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |title=Premijera novog spota TS „Kristali”&amp;nbsp;– ''Dao bih ti sve'' |publisher=sokacki-portal.com |date=5. 1. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611050205/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Pjesma je da se pjeva''
* ''Na noge Bosno''
* ''Bosna će zauvijek živjeti među nama''&lt;ref name=&quot;hayat-upitnik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |title=Upitnik&amp;nbsp;– ep. 31: Besim Spahić |publisher=Hayat TV BiH |date=7. 6. 2016 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611051040/https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Mjuzikli ===
* ''Kulin ban&amp;nbsp;– Nadaleko znan''
* ''Bing bang Bong&amp;nbsp;– prijatelj svijeta''
* ''Muze''
* ''Grožnjanske mačke''
* ''Kralj urban''
* ''Pika Nogavička''
* ''Čarovnik Oz''&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;&gt;{{cite web |url=http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |title=Besim Spahić: Bez obzira na sve, Kusturica je još najbolji bh. reditelj |publisher=TIP.ba |work=[[Дневни аваз|Avaz]] |date=23. 9. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611033042/http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Predstave ===
* ''Do posljednjeg šaha'' (glumac u predstavi)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

=== Filmovi ===
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, dječji film)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;/&gt;
* ''Srce Evrope'' (dokumentarac u saradnji sa Lejlom Panjetom)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
* ''Besim&amp;nbsp;– čovjek sa sto lica'' (biografski o Besimu Spahiću)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
{{col-end}}

== Nagrade ==
* 1987 — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu ''Kontroverze propagandnog djelovanja'')
* 1990 — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'')&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl ''Bing bang Bong– prijatelj svijeta'')
* Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

== Citati ==
{{wikicitat|Besim Spahić}}
{{citat
|&quot;Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić.&quot; – Besim Spahić za &quot;Glas Srpske&quot;}}

== Reference ==	
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html Siže predavanja Besima Spahića u Kaknju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |date=15. 5. 2014 }}

{{Gradonačelnici Zenice}}

{{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]]
[[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]</text>
      <sha1>9hyiy9c8jv433mp56o2a31dg7r5wqub</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849228</id>
      <parentid>3849227</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:27:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3849228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22730" sha1="er993timwc2dzoe4ma2nfd71spcd9m8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Besim Spahić
| slika                  = 
| alt_slike              = 
| opis                   = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1953|3|29}}
| mjesto_rođenja         = [[Travnik]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1953|3|29}}
| mjesto_smrti           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = novinar, sociolog
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Besim Spahić''' (29. 3. 1953 – 14. decembar 2025) bio je doktor [[komunikologija|komunikologije]] i umirovljeni&lt;ref name=&quot;Oslob&quot;&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/besim-spahic-nisam-za-politike-morao-bih-lagati Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.]&lt;/ref&gt; redovni profesor [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao je i na [[Univerzitet u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]] i [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerzitetu &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]].&lt;ref name=&quot;Besim&quot;&gt;{{Cite web|url=http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|title=PROF. DR. SC. BESIM SPAHIĆ – VRHUNSKI INTELEKTUALAC, GLUMAC, TEKSTOPISAC, GLAZBENIK…|date=23. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=31. 1. 2025|archive-date=23. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je 14. decembra 2025. u 72. godini života.  

== Biografija ==
Rođen je 1953. godine u [[Travnik]]u. Počeo je raditi kao [[novinar]] na [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]]. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.&lt;ref name=&quot;fpn&quot;&gt;{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |title=Prof. dr Besim Spahić |publisher=fpn.unsa.ba |date= |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611011601/http://fpn.unsa.ba/bs/nastavno-osoblje/prof-dr-besim-spahic/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Spahić je živio u [[Ljubljana|Ljubljani]], radeći kao kreativni direktor u agenciji &quot;Studio Marketing&quot;.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/besim-spahic-vikend-na-rsa/77189 |title=Besim Spahić vikend na RSA |website=Radio Sarajevo |date=23. 3. 2012 |access-date=22. 1. 2019 }}&lt;/ref&gt;

Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog [[marketing]]a na području bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |title=Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima |access-date=17. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621064315/http://www.bosnabezokova.com/start/1-vijesti/123-profdr-besim-spahic-o-bosni-i-bosancima |archive-date=21. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bavio se publicistikom i [[Kulturologija|teorijom kulture]]. Objavio je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.&lt;ref name=&quot;Besim Spahić vikend na RSA&quot; /&gt;

Kao slobodni umjetnik radio je u različitim muzičkim, teatarskim i književnim projektima  Pisao je i pjesme za muzičare s prostora Jugoslavije ([[Nikša Bratoš]], [[Seid Memić Vajta]], [[Giuliano]). Tečno je govorio [[francuski jezik|francuski]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[italijanski jezik|italijanski]] i [[engleski jezik]].

Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u [[Kakanj|Kaknju]], kojim  kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |title=e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti |website=e-novine.com |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=15. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Knjige ===
* ''{{nowrap|Ekonomsko-propagandna}} poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=370 |year=1980 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045615/https://books.google.com/books?id=ijToNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija'' (1980)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija |last=Spahić |first=Besim |publisher=B. Spahić |website=Google Books |pages=612 |year=1981 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Kultura srca: Karikature'' (1982)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kultura srca: Karikature |last=Spahić |first=Besim |publisher=Centar za društvenu djelatnost Univerziteta |website=Google Books |pages=9 |year=1982 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045155/https://books.google.com/books?id=X51iOgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame'' (1985)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame |last=Spahić |first=Besim |publisher=Oslobođenje |website=Google Books |pages=178 |year=1985 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045334/https://books.google.com/books?id=5mIFNQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Turizam, ekonomija i kultura'' (1986)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Turizam, ekonomija i kultura |last1=Festić |first1=Mustafa |last2=Međedović |first2=Šefko |last3=Spahić |first3=Besim |publisher=Univerzal |isbn=8671550494 |website=Google Books |pages=184 |year=1986 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050548/https://books.google.com/books?id=XsKmAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Zenica na kraju stoljeća&amp;nbsp;– Kako smo odbili razmjenu naroda'' (1997)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=ZEMedia |website=Google Books |pages=192 |year=1997 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044154/https://books.google.com/books?id=1aUuAAAAMAAJ&amp;q=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Svetloba sence&amp;nbsp;– izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=12 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044356/https://books.google.com/books?id=B0bnNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo)'' (1998)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza&amp;nbsp;– letno poročilo) |last1=Stefanović |first1=Vladimir |last2=Lavrač |first2=Ivo |last3=Ploštajner |first3=Zlata |last4=Spahić |first4=Besim |publisher=Urbanistični inštitut Republike Slovenije |collaboration=Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča |website=Google Books |pages=258 |year=1998 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612051151/https://books.google.com/books?id=vyn5OgAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH&lt;!-- (rasprave, eseji, komentari)--&gt;'' (2000)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari) |last=Spahić |first=Besim |publisher=Compact-E |isbn=9958508133 |website=Google Books |pages=234 |year=2000 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050956/https://books.google.com/books?id=8eZ9AAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''-{Nature at war}-'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=''-{Nature at war}-'' |last1=Spahić |first1=Besim |last2=Kosi |first2=Gorazd |publisher=Nacionalni inštitut za biologijo |website=Google Books |pages= |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043926/https://books.google.com/books?id=CZ54MwEACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Nacionalni antimarketing {{nowrap|ex-Yu}} i BH naroda'' (2001)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda |last=Spahić |first=Besim |publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca |isbn=9958470845 |website=Google Books |pages=196 |year=2001 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612044641/https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;1: Ekonomski, društveni i politički aspekti oblikovanja'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Kulturni marketing: Strateško-marketinško promišljanje kulture i umjetnosti'' (2002)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=1VCtAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti |last=Spahić |first=Besim |publisher=Študentska založba |isbn=9616356909 |website=Google Books |pages=199 |year=2002 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045045/https://books.google.com/books?id=OgOwAAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Peripheryart: Razstava'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Peripheryart: Razstava |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom |website=Google Books |pages=64 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043409/https://books.google.com/books?id=pdMzOQAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003'' (2003)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2.&amp;nbsp;– 13. 3. 2003 |last=Spahić |first=Besim |publisher=Cankarjev dom, kulturni in kongresni center |website=Google Books |pages=32 |year=2003 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612043717/https://books.google.com/books?id=FqteNAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Pikapolonica na prašni cesti'' (2008)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTyHHwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Pikapolonica na prašni cesti |last1=Maurer |first1=Neža |last2=Pavček |first2=Tone |last3=Štampe Žmavc |first3=Bina |last4=Tomšič |first4=Marjan |last5=Reba |first5=Matea |last6=Vincetič |first6=Milan |last7=Cvjetinović |first7=Sonja |last8=Raos |first8=Predrag |last9=Koren |first9=Majda |last10=Kvesić |first10=Pero |last11=Hafner |first11=Ana |last12=Spahić |first12=Besim |display-authors=3 |editor-last=Sam |editor-first=Anej |publisher=Jasa |isbn=9619093984 |website=Google Books |pages=88 |year=2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612045807/https://books.google.com/books?id=ebY0OwAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' (2008)&lt;ref name=&quot;gitara&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |title=Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: ''Dizajn&amp;nbsp;– ekonomski, društveni i politički aspekti'' |publisher=klix.ba |date=18. 6. 2008 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042557/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/predstavljena-nova-knjiga-profesora-besima-spahica/080618001 |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Aspekti javne i medijske diplomacije'' (2009, koautor sa Jelenkom {{nowrap|Voćkić-Avdagić}})&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |title=Aspekti javne i medijske diplomacije |last1=Voćkić-Avdagić |first1=Jelenka |last2=Spahić |first2=Besim |publisher=[[Univerzitet u Sarajevu|Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]] |website=Scribd |location=[[Sarajevo]] |date=maj 2009 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612042011/https://www.scribd.com/doc/70511099/Aspekti-Javne-i-Medijske-Diplomacije |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ima jedna zemlja'' (2013)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |title=Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića ''Ima jedna zemlja'' |publisher=antena-radio.ba |date=18. 12. 2013 |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160612040410/http://www.antena-radio.ba/kultura/item/586-biblioteka-tesanj-promocija-knjige-besima-spahica |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Kontroverze propagandnog djelovanja'' (nagr. 1987)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'' (nagr. 1990)&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* ''Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću'' (rec.)&lt;ref name=&quot;dragomartinovic&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |title=Prof. dr sc. Besim Spahić&amp;nbsp;– Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar... |publisher=dragomartinovic.com |date=15. 3. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323224458/http://dragomartinovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=121:prof-dr-sc-besim-spahi-vrhunski-intelektualac-glumac-tekstopisac-glazbenik&amp;catid=34:novosti |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, knjiga za djecu)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |title=Knjiga za djecu ''Nadaleko znan Kulin ban'' Besima Spahića |publisher=klix.ba |work=Fena |date=13. 10. 2008 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611035223/http://www.klix.ba/vijesti/kultura/knjiga-za-djecu-nadaleko-znan-kulin-ban-besima-spahica/081013024 |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac'' (knjiga za djecu)&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |title=Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac |last=Spahić |first=Besim |publisher=Kraški krog |website=Google Books |pages=13 |year= |access-date=12. 6. 2016 |archive-url=https://archive.today/20160612050714/https://books.google.com/books?id=s2g6NAAACAAJ&amp;dq=inauthor:%22Besim+Spahi%C4%87%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;redir_esc=y |archive-date=12. 6. 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

{{col-2}}
=== Pjesme ===
* ''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' (2013, kompozitor)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |title=''Imaj petlju&amp;nbsp;– Oda građanskoj hrabrosti'' |publisher=gariwo.org |date=11. 2. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611015231/http://www.gariwo.org/bs/izdvojeno/imaj-petlju-oda-gradjanskoj-hrabrosti |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Dao bih ti sve'' (2013, kompozitor)&lt;ref name=&quot;tambura&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |title=Premijera novog spota TS „Kristali”&amp;nbsp;– ''Dao bih ti sve'' |publisher=sokacki-portal.com |date=5. 1. 2013 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611050205/http://www.sokacki-portal.com/tambura_vijesti/item/1305-premjera-novog-spota-ts-%E2%80%9Ekristali%E2%80%9C-%E2%80%9Edao-bih-ti-sve%E2%80%9C.html |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Pjesma je da se pjeva''
* ''Na noge Bosno''
* ''Bosna će zauvijek živjeti među nama''&lt;ref name=&quot;hayat-upitnik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |title=Upitnik&amp;nbsp;– ep. 31: Besim Spahić |publisher=Hayat TV BiH |date=7. 6. 2016 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611051040/https://www.youtube.com/watch?v=DL_25kHEPTM |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Mjuzikli ===
* ''Kulin ban&amp;nbsp;– Nadaleko znan''
* ''Bing bang Bong&amp;nbsp;– prijatelj svijeta''
* ''Muze''
* ''Grožnjanske mačke''
* ''Kralj urban''
* ''Pika Nogavička''
* ''Čarovnik Oz''&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;&gt;{{cite web |url=http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |title=Besim Spahić: Bez obzira na sve, Kusturica je još najbolji bh. reditelj |publisher=TIP.ba |work=[[Дневни аваз|Avaz]] |date=23. 9. 2012 |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160611033042/http://tip.ba/2012/09/23/intervjubesim-spahic-bez-obzira-na-sve-kusturica-je-jos-najbolji-bh-reditelj/ |archive-date=11. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Predstave ===
* ''Do posljednjeg šaha'' (glumac u predstavi)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

=== Filmovi ===
* ''Nadaleko znan Kulin ban'' (2008, dječji film)&lt;ref name=&quot;Nadaleko znan Kulin ban&quot;/&gt;
* ''Srce Evrope'' (dokumentarac u saradnji sa Lejlom Panjetom)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
* ''Besim&amp;nbsp;– čovjek sa sto lica'' (biografski o Besimu Spahiću)&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;
{{col-end}}

== Nagrade ==
* 1987 — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu ''Kontroverze propagandnog djelovanja'')
* 1990 — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu ''Uvod u kreaciju tržnih komunikacija'')&lt;ref name=&quot;fpn&quot;/&gt;
* Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl ''Bing bang Bong– prijatelj svijeta'')
* Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”&lt;ref name=&quot;tip.ba&quot;/&gt;

== Citati ==
{{wikicitat|Besim Spahić}}
{{citat
|&quot;Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić.&quot; – Besim Spahić za &quot;Glas Srpske&quot;}}

== Reference ==	
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html Siže predavanja Besima Spahića u Kaknju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515114704/http://www.e-novine.com/region/region-tema/62122-Jedna-zemlja-tri-gluposti.html |date=15. 5. 2014 }}

{{Gradonačelnici Zenice}}

{{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Umrli 2025.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]]
[[Kategorija:Fakultet političkih nauka u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]</text>
      <sha1>er993timwc2dzoe4ma2nfd71spcd9m8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Moskvu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360621</id>
    <revision>
      <id>3849144</id>
      <parentid>3841675</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:44:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24323" sha1="j2hnnn832ki367wd6letqbwrcqdxjkq" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Moskvu
| dio            = [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]
| slika          = [[Datoteka:RIAN_archive_429_Fresh_forces_going_to_the_front.jpg|300px]]
| opis_slike     = Sovjetsko pojačanje iz Moskve upućeno na front
| datum          = 2. oktobra 1941 - 7. januara 1942.
| mjesto         = [[Moskva]], [[Moskovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]
| casus          = 
| rezultat       = '''Pobjeda sovjetske armije'''
| posjed         = 
| strana1        = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of Nazi Germany.svg|50px]]&lt;br /&gt;[[Nacistička Njemačka]]
| strana2        = &lt;center&gt;[[Datoteka:Flag of the Soviet Union 1923.svg|50px]]&lt;br /&gt;[[Sovjetski Savez]]
| strana3        =
| strana1a       = 
| strana2a       =
| komandant1     = &lt;small&gt;{{ZD|NNJE}} [[Fedor von Bock]]&lt;br /&gt;{{ZD|NNJE}} [[Heinz Wilhelm Guderian]]&lt;/small&gt;
| komandant2     = &lt;small&gt;{{ZD|SSSR}} [[Georgij Žukov]]&lt;br /&gt;{{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Vasiljevski]]&lt;/small&gt;
| komandant3     = 
| snage1         = Od [[1. oktobar|1. oktobra]]:&lt;br /&gt;1.184.000–1.929.000 vojnika{{sfn|Zetterling|Frankson|2012|p=253}}&lt;ref name=&quot;Mercatante2012&quot;&gt;{{cite book|author=Mercatante|title=Why Germany Nearly Won: A New History of the Second World War in Europe|url=https://books.google.com/books?id=BVTnt_N3hhkC&amp;pg=PA105&amp;lpg=PA105&amp;dq=1,929,406|year=2012|page=105|isbn=978-0313395932}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stahel2013&quot;&gt;{{cite book|author=Stahel|title=Operation Typhoon: Hitler's March on Moscow, October 1941|url=https://books.google.com/books?id=aGsD2y6PuykC&amp;pg=PA45&amp;lpg=PA45&amp;dq=1,929,406|year=2013|page=45|isbn=9781107035126}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stahel2011&quot;&gt;{{cite book|author=Stahel, David|title=Kiev 1941|url=https://books.google.com/books?id=WvZiECseIrcC&amp;pg=PA339&amp;lpg=PA339&amp;dq=1,929,406|year=2011|pages=339|isbn=9781139503600}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;1.000 – 2.470 tenkova i jurišnih topova&lt;ref&gt;Glantz (1995), p. 78.&lt;/ref&gt;{{sfn|Liedtke|2016|p=148}}&lt;br /&gt;14.000 topova&lt;br /&gt;početna avijacija:549 upotrebljivih aviona&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;&gt;Bergström 2007 p.90.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Williamson 1983, p.132.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Both sources use Luftwaffe records. The often quoted figures of 900–1,300 do not correspond with recorded Luftwaffe strength returns. Sources: Prien, J.; Stremmer, G.; Rodeike, P.; Bock, W. ''Die Jagdfliegerverbande der Deutschen Luftwaffe 1934 bis 1945'', parts 6/I and II; U.S National Archives, ''German Orders of Battle, Statistics of Quarter Years''.&lt;/ref&gt;; na početku kontraofanzive: 599&lt;ref name=&quot;Bergström_2&quot;&gt;Bergström 2007, p. 111.&lt;/ref&gt;
| snage2         = Od [[1. oktobar|1. oktobra]]:&lt;br /&gt;1.250.000 – 1.400.000 vojnika&lt;br /&gt;1.044 –3.232 tenkova&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite web |url=http://rus-sky.com/history/library/w/w06.htm#_Toc536603369 |title=Гриф секретности снят: Потери Вооруженных Сил СССР в войнах, боевых действиях и военных конфликтах: Стат. исслед./ Г. Ф. Кривошеев, В. М. Андроников, П. Д. Буриков. – М.: Воениздат, 1993. МОСКОВСКАЯ СТРАТЕГИЧЕСКАЯ НАСТУПАТЕЛЬНАЯ ОПЕРАЦИЯ |access-date=27. 4. 2020 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224093117/http://rus-sky.com/history/library/w/w06.htm#_Toc536603369 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt; 7.600 topova&lt;br /&gt; početna avijacija: 936 (545 upotrebljivih)&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;/&gt;; u vrijeme kontraofanzive: 1.376&lt;ref name=&quot;Bergström_2&quot;/&gt;
| snage3         = 
| žrtve1         = 248.000 – 400.000
| žrtve2         = 650.000 – 1.280.000
| žrtve3         = 
| napomena       = 
}}
'''Bitka za Moskvu''' ({{ru|битва за Москву}}; {{jez-de|Schlacht um Moskau}}) je bila vojna kampanja koja se sastojala od dva perioda strateški značajnijih sukoba koji su se vodili na 600&amp;nbsp;km dugom dijelu [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnog fronta]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Vođena je u periodu između oktobra 1941. i januara 1942. godine. Sovjetski odbrambeni napori srušili su [[Adolf Hitler|Hitlerov]] napad na [[Moskva|Moskvu]], glavni i najveći grad [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]. Moskva je bila jedan od glavnih vojnih i političkih ciljeva [[Sile Osovine|sila Osovine]] u njihovoj invaziji na Sovjetski savez.

Njemačka strateška ofanziva pod nazivom '''Operacija Tajfun''' se sastojala od dvije ofanzivne ofanzive, jedne na sjeveru Moskve u kojoj je 3. i 4. tenkovska armija odsjekla prugu Moskva-Lenjingrad, i druge na jugu Moskve u kojoj je 2. tenkovska armija napredovala direktno prema Moskvi.

U početku su sovjetske snage izvele [[Strateška odbrana|stratešku odbranu]] Moskve konstruirajući tri odbrambena pojasa raspoređujući novonastale rezervne armije i trupe iz [[Sibir]]a i Dalekog istoka. Kada su zaustavili njemačku ofanzivu, sovjetski strateški kontranapadi i manje ofanzivne operacije su prisilile njemačku vojsku da se povuče do gradova [[Orjol]]a, [[Vjazma|Vjazme]] i [[Vitepsk]]a. Bio je to za Nijemce veliki korak unazad i kraj ideje o brzoj njemačkoj pobjedi u SSSR-u. Kao rezultat neuspjele ofanzive, feldmaršal [[Walther von Brauchitsch]] je smjenjen sa funkcije vrhovnog zapovjednika njemačke vojske.

== Tok bitke ==
Početni njemački plan za invaziju na SSSR, kojeg su Sile osovine nazvale [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;]] predviđao je zauzimanje Moskve za četiri mjeseca. Njemačkim trupama su se pridružile rumunske i slovačke snage a napad je otpočeo u tri pravca. Napadu su se poslije pridružile i mađarske trupe. Nakon što je većina [[Sovjetsko ratno zrakoplovstvo|sovjetskih aviona]] uništena još na zemlji, njemačke snage su se brzo probile u sovjetski teritorij koristeći tzv. ''[[blitzkrieg]]'' taktiku ratovanja u razbijanju sovjetskih armija. Pravcem sjever [[armijska grupa ''Sjever'']] pod vodstvom feldmaršala [[Wilhelm von Leeb|von Leeba]] napredovala je u smjeru [[Lenjingrad]]a, [[armijska grupa ''Centar'']] pod vodstvom [[feldmaršal]]a [[Fedor von Bock|Bocka]] napredovala je u smjeru [[Moskva|Moskve]] dok je [[armijska grupa ''Jug'']], pod komandom feldmaršala [[Gerd von Rundstedt|Runstedta]], napredovala prema [[Staljingrad]]u, odnosno prema Ukrajini. Napredovanje u svim pravcima u prva tri mjeseca je bilo izuzetno brzo i učinkovito korištenjem u skladu s [[blitzkrieg]] taktikom.

Do jula 1941, armijska grupa ''Centar'' je uspjela opkoliti nekoliko sovjetskih armija u blizini [[Minsk]]a tokom bitke Białystok-Minsk, stvarajući veliku prazninu u sovjetskim linijama odbrane a koje Sovjeti nisu uspjeli odmah popuniti, što zbog nedostatka raspoložive rezerve što zbog uništavanja sovjetskog zapadnog fronta kao organizovane sile. Time je za snage Wehrmachta otvoren put za Moskvu, preko [[Dnjepar|Dnjepra]] uz minimalne žrtave.&lt;ref&gt;Heinz Guderian, ''Erinnerungen eines Soldaten (Memoirs of a soldier)'', Smolensk, Rusich, 1999, p. 229.&lt;/ref&gt; U augustu 1941. njemačke snage zauzele su [[Smolensk]], važno uporište na putu prema Moskvi. Historijski gledano, Smolensk se smatra ključem Moskve i još od Napoleonovog vremena grad se smatra ''vratima Moskve'' jer kontroliše važno područje između [[Dvina|Dvine]], Dnjepra i nekoliko drugih rijeka, čime se zauzimanjem ovog područja omogućuje brzo napredovanje kopnenih snaga, bez većih inžinjerijskih potreba za izgradnjom velikih mostova preko širokih rijeka. Sovjetska očajnička odbrana regije Smolenska trajala je dva mjeseca, od 10. jula do 10. septembra 1941.&lt;ref name=&quot;GSOSmolensk&quot;&gt;Great Soviet Encyclopedia, Moscow, 1973–1978, entry &quot;Battle of Smolensk&quot;&lt;/ref&gt; Ovaj intenzivni angažman, poznat kao [[Bitka kod Smolenska]], odgodila je njemački prodor u dubinu sovjetske teritorije do sredine septembra, kao i učinkovito zaustavljanje taktike blitzkriega i prisiljavanje armijske grupe ''Centar'' za korištenje gotovo polovine svojih strateških rezervi (10 od 24 divizija) tokom ove borbe.&lt;ref name=&quot;GSOSmolensk&quot;/&gt;

== Početni njemački uspjeh (30. septembar - 10. oktobar) ==
[[Datoteka:Battle of Moscow.jpg|thumb|Kako su svi sposobni muškarci bili na frontu, žene u Moskvi su morale kopati rovove kojima bi zaustavili njemačke tenkove]]
Prema Hitleru, glavni sovjetski grad Moskva, je bio najvažniji vojni i politički njemački cilj, jer je očekivao da će pad glavnog grada dovesti do pada Sovjetskog Saveza. General Franz Halder, određuje ofanzivu prema Moskvi računajući da će to donijeti pobjedu nakon što je njemačka vojska nanijela velike gubitke sovjetskoj vojsci.&lt;ref&gt;{{cite book |editor=David M. Glantz |last=Niepold |first=Gerd |chapter=Plan Barbarossa |page=67 |url=http://books.google.com/books?id=yg4V2momdSAC&amp;pg=PA67 |title=The Initial Period of War on the Eastern Front, 22 June – August 1941: Proceedings of the Fourth Art of War Symposium, Garmisch, FRG, October 1987 |publisher=Psychology Press |year=1993 |isbn=9780714633756 |volume=2 |series=Cass series on Soviet military theory and practice}}&lt;/ref&gt; Prema tome, grad je bio glavna meta za veliku i dobro opremljenu vojsku armijske grupe ''Centar''. Snage dodijeljene za ''Operaciju Tajfun'' uključivale su tri armije (2, 4. i 9. armiju), potpomognute sa tri Panzer grupe (2, 3. i 4.) i [[Luftwaffe]]-om. Sveukupno, više od milion vojnika zajedno sa 1700 tenkova je upućeno prema Moskvi. Tokom ljetne zračne kampanje, Luftwaffe je izgubio 1.603 aviona dok je njih 1.028 oštećeno. Luftflotte 2 imala je samo 549 uporabljiva aviona, uključujući 158 srednje teških bombardera i 172 lovca.&lt;ref&gt;Bergstöm 2007, str. 90.&lt;/ref&gt; U napadu su se oslanjali na standardne Blitzkrieg taktike, koristeći Panzer grupe kako bi se probile u sovjetske linije i formirajući dvostruka uklještenja dovodile sovjetske snage u okruženja pri tome potpuno ih uništavajući.&lt;ref&gt;Guderian, str. 307–9.&lt;/ref&gt; Prva faza Wehrmacht-ovog plana je bio napad na Moskvu sa sjevera i juga tj. opkoljavanje grada. Međutim, čak i prije nego što je plan i predstavljen njemačka vojska se suočila sa problemima logističke prirode. 
Snage angažovane za odbranu grada su imale oko 1.250.000 vojnika, 1.000 tenkova, 7.600 topova. Sovjetske zračne snage su  već do tada izgubile oko 7.500&lt;ref name=Hardesty61&gt;Hardesty, 1991, str.61.&lt;/ref&gt; ili 21.200 borbenih aviona.&lt;ref&gt;Bergström 2007, str.118.&lt;/ref&gt; Iz tog razloga, sovjetska industrija je preorjentisana u ratne svrhe kako bi se nadoknadili pretrpljeni gubici u tehnici. Trupe i oružje, usprkos impozantnoj veličini, su bile slabo raspoređene, a većina jedinica je raspoređena na prve linije, te uglavnom nisu imale rezerve iza sebe. U svojim memoarima, Vasiljevski piše da, usprkos tome što je Crvena armija bila jako dobro opremljena, greške u raspoređivanju jedinica su dovele do prvobitnih uspjeha Wehrmachta.&lt;ref&gt;Vasilevsky, str. 139&lt;/ref&gt; Osim toga, mnogi sovjetski branioci nisu imali nikakvog vojnog iskustva niti dovoljno potrebne opreme (kao što je protivoklopnog oružja), dok su njihovi tenkovi bili zastarjeli.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;&gt;Glantz, chapter 6, sub-ch. &quot;Viaz'ma and Briansk&quot;, str. 74&lt;/ref&gt;

Sovjetska komanda je naredila podizanje opsežnih odbrambenih linija oko samog grada. Prvi dio sistema, Rzhev-Vyazma, činila je linija Rzhev-Vyazma-Bryansk. Druga, tzv. Možajska linija, je bila dvostruka odbrambena linija koja je protezala od Tvera do Kaluge. Treći obrambeni prsten okruživao je sam grad, tvoreći odbrambenu zonu Moskve,

=== Borbe za Vjazmu i Brjansk ===
{{Glavni||Bitka za Brjansk (1941)}}

Njemački napad protekao je prema planu, s 4. tenkovskom grupom koja se probila kroz sredinu fronta, skoro neprimjetno od strane branitelja a zatim napadne snage razdvojila u dva pravca i to prema sjeveru, kako bi okončala opkoljavanje Vjazme zajedno s 3. tenkovskom grupom, a ostale jedinice su usmjerene prema jugu kako bi zatvorile prsten oko grada Brjanska u kombinaciji s 2. Panzer armijskom grupom. Sovjetska obrana, još u formiranju, prevladana je, a čelne grupe treće i četvrte tenkovske grupe spojile su se u Vjazmi 10. oktobra 1941.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Clark&quot;&gt;Clark Chapter 8,&quot;The Start of the Moscow Offensive&quot;, p.156 (diagram)&lt;/ref&gt; Četiri sovjetske armije ([[19. sovjetska armija|19.]], [[20. sovjetska armija|20.]], [[24. sovjetska armija|24.]] i [[32. sovjetska armija|32.]]) našle su se opkoljene u velikom džepu, zapadno od grada.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;&gt;Vasilevsky, p. 139.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Map Operation Typhoon.jpg|thumb|upright=1.3|lijevo|Njemačka ofanziva tokom Operacije Tajfun]]

Opkoljene sovjetske snage nastavile su se boriti, a [[Wehrmacht]] je morao angažovati još 28 divizija kako bi ih eliminirao, koristeći trupe koje su se mogle iskoristiti za ofanzivu na Moskvu. Ostaci sovjetske vojske [[Zapadni front (SSSR)|zapadnog]] i rezervnog fronta povukli su se i formirali nove odbrambene linije oko Možaiska.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;/&gt;  Iako su gubici bili veliki, neke opkoljene jedinice izvukle su se u malim grupama, u rasponu od vodova do diviziona.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt; Sovjetski otpor u blizini Vjazme pružio je vrijeme i sovjetskoj visokoj komandi da ojača četiri armije koje su branile Moskvu ([[5. kombinovana armija|5. kombinovana]], [[16. sovjetska armija|16.]], [[43. sovjetska armija|43.]] i [[49. sovjetska armija|49.]]). Tri pješadijske i dvije tenkovske divizije prebačene su iz Istočnog Sibira na zapadni front kako bi ojačale sovjetske snage.

Međutim, vremenski uslovi su se počeli mijenjati, stvarajući probleme njemačkoj vojsci. 7. oktobra pao je prvi snijeg i brzo se otopio, pretvarajući ceste i otvorene površine u blatnjave močvare, fenomen u Rusiji poznat kao [[rasputica]]. To je bio sovjetski saveznik u pravom smislu riječi usljed čega su njemačke oklopne grupe bile znatno usporene, što je omogućilo sovjetskim snagama da se povuku i pregrupiša za konačni obračun.&lt;ref&gt;Guderian, p. 316.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Clark, pp. 165–66.&lt;/ref&gt;

Usljed takvih uslova sovjetskim snagama se pružila prilika da u nekim trenucima izvedu i kontranapad. Primjera radi, njemačka [[4. tenkovska divizija (Wehrmacht)|4. tenkovska divizija]] pala je u zasjedu koju je Dmitri Leliušenko brzo formirao od 1. gardijskog specijalnog pješadijskog korpusa, uključujući 4. tenkovsku brigadu Mihaila Katukova, blizu grada Mtsenska. Novoizgrađeni sovjetski tenkovi [[T-34]] bili su sakriveni u šumi dok je 4. tenkovska divizija prolazila tim područjem. Dok je sovjetska pješadija usporavala napredovanje njemačkih oklopnih snaga, sovjetski tenkovi su napali njemačke tenkove s obe strane. Za Wehrmacht šok ovog poraza bio je toliko velik da je naređena posebna istraga.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt; Guderijan i njegove trupe otkrili su, na svoju žalost, da topovi njemačkih tenkovska ne probijaju oklope sovjetskih tenkova. Kao što je napisao general, ''Naši tenkovi Panzer IV sa svojim topovima kalibra 75 mm mogu uništiti sovjetske tenkove T-34 samo pogađajući motor s leđa.'' Guderian je također u svojim memoarima napomenuo da su ''Rusi već neke stvari naučili.''&lt;ref&gt;Guderian, p. 318.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=David M. Glantz|title=When Titans Clashed|pages=80, 81}}&lt;/ref&gt; 2012. godine, Niklas Zetterling osporio je pojavu velikog njemačkog preokreta u Mtsensku, napominjući da je samo bojna grupa iz 4. tenkovske divizije bila angažirani dok se većina divizije borila drugdje, da su se obje strane nakon borbi povukle s bojnog polja i da su Nijemci izgubili samo šest tenkova uz tri oštećena. Za njemačke zapovjednike poput Hoepnera i Bocka akcija je bila nekonvencionalna; njihova glavna briga bio je otpor iz džepa, a ne izvan njega.{{sfn|Zetterling|Frankson|2012|p=100}}

[[Datoteka:Wojska niemieckie na froncie moskiewskim (2-882).jpg|thumb|desno|Napredovanje njemačkih oklopnih snaga na moskovskom frontu, oktobra 1941.]]
Ostali kontranapadi dodatno su usporili njemačku ofanzivu. Druga njemačka armija, koja je djelovala sjeverno od Guderijinovih snaga s ciljem opkoljavanja Brjanskog fronta, našla se pod snažnim pritiskom Crvene armije potpomognutom podrškom iz zraka.&lt;ref name=&quot;Bergström_3&quot;&gt;Bergström 2007, p. 91.&lt;/ref&gt;

Prema njemačkim procjenama početne faze sovjetskog poraza, Wehrmacht je zarobio 673.000 sovjetskih vojnika u džepovima oko Vjazme i Brjanska, iako nedavna istraživanja pokazuju manji broj - ali još uvijek visoku brojku od 514.000 zarobljenika, što je smanjilo brojno stanje sovjetske vojske za 41%. Sovjetske komande izračunale su gubitke u iznosu od 499.001 vojnika. 9. oktobra, [[Otto Dietrich]] iz njemačkog Ministarstva propagande, citirajući samog Hitlera, na konferenciji za novinare predvidio je predstojeće uništenje armija koje brane Moskvu. Kako Hitler nikada nije morao lagati o konkretnoj i provjerljivoj vojnoj činjenici, Dietrich je uvjeravao strane dopisnike da je kolaps svih sovjetskih otpora pitanje ne dana već sata. Njemački civilni moral, nizak od početka Barbarosse - znatno se poboljšao, glasinama o vojnicima koji će kući stigli do Božića i velikom bogatstvu iz budućeg ''[[Lebensrauma]]'' na istoku.

Međutim, otpor Crvene armije usporio je napredovanje Wehrmachta. Kad su Nijemci 10. oktobra stigli pred vidik linije Mozhaisk, zapadno od Moskve, naišli su na još jednu odbrambenu barijeru koju su postavile nove sovjetske snage. Istog dana [[Georgij Žukov]], koji je 6. oktobra povučen sa [[Lenjingradski front|Lenjingradskog fronta]], preuzeo je dužnost za odbranu Moskve i združenog zapadnog i [[Rezervni front|rezervnog fronta]], zajedno s general-pukovnikom Ivanom Konevim kao svojim zamjenikom. Dana 12. oktobra, Žukov je naredio koncentraciju svih raspoloživih snaga na pojačanoj liniji Mozhaisk, što je podržao general Vasilevsky iz Generalštaba.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 10.&lt;/ref&gt; Luftwaffe je još uvijek kontrolirao nebo gdje god se pojavio, a avioni Stuka i grupa bombardera uništili su oko 440 vozila i 150 artiljerijskih oruđa.&lt;ref name=&quot;Plocher 1968 231&quot;&gt;Plocher 1968, p. 231.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bergström 2007, p. 93&lt;/ref&gt;

Staljin je 15. oktobra naredio evakuaciju Komunističke partije, Generalštaba i različitih ureda civilne vlade iz Moskve u Kujbišev (današnja [[Samara]]), ostavivši iza sebe samo ograničen broj zvaničnika. Evakuacija je izazvala paniku među Moskovljanima. Od 16. do 17. oktobra, veliki broj civilnog stanovništvo pokušao je pobjeći iz grada što je izazvalo zakrčenje puteva oko grada. Uprkos svemu, Staljin je javno ostao u sovjetskoj prijestonici, pomalo smirujući izazvani strah i konfuziju.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt;

== Mozhaisk odbrambena linija (13. – 30. oktobar) ==
[[Datoteka:Battle of Moscow.jpg|thumb|left|Moskovske žene prilikom kopanja antitenkovskih rovova oko Moskve 1941.]]
Do 13. oktobra 1941, Wehrmacht je dostigao odbrambenu liniju Mozhaisk, brzo izgrađenu grupu od četiri utvrđenja koja je štitila zapadne prilaze Moskvi. Linija se protezala od Kalinina prema Volokolamsku i Kalugi. Uprkos nedavnim pojačanjima, samo oko 90.000 sovjetskih vojnika je održavalo ovu liniju - nedovoljno da bi zaustavilo napredovanje njemačke vojske.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 17.&lt;/ref&gt; S obzirom na ograničene raspoložive resurse, Žukov je odlučio koncentrirati svoje snage na četiri kritične tačke: 16. armija pod poručnikom Rokossovskim čuvala je Volokolamsk, Mozhaisk je branila 5. armija pod komandom general-majorom Govorovim, 43. armija general-majora Golubeva branila je Maloyaroslavets i 49. armija pod general-potpukovnikom Zaharkinom štitila je Kalugu.&lt;ref&gt;Marshal Zhukov's Greatest Battles p.50.&lt;/ref&gt; Čitav sovjetski Zapadni front - gotovo uništen nakon njegovog opkoljavanja u blizini Vjazme - bio je gotovo obnovljen.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 18.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Zajęcie przez wojska niemieckie miasta Kalinin (2-800).jpg|thumb|Njemački tenkovi i trupe na ulicama Kalinina, oktobar 1941.]]
I sama Moskva je ubrzano utvrđivana. Prema Žukovu, 250.000 žena i mladih osoba radilo je gradeći rovove i protutenkovske jarke oko Moskve, premještajući gotovo tri miliona kubnih metara zemlje ručno.
Moskovske tvornice užurbano su transformirane iz civilnog programa u tvornice koje su proizvodile za potrebe odbrane. Primjera radi, jedna tvornica automobila pretvorena je u tvornicu [[Automat (oružje)|automatskog pješadijskog oružja]], tvornica satova proizvela je minske detonatore, tvornica čokolade počela je s proizvodnjom hrane za potrebe fronta, servisi za popravke automobila preorjentisali su se na popravljanju oštećenih tenkova i vojnih vozila.&lt;ref&gt;Zhukov, tome 2, p. 22.&lt;/ref&gt; Uprkos ovim pripremama, glavni grad bio je unutar dometa njemačkih tenkova, a Luftwaffe je vršio velike zračne napade na grad. Zračni napadi nanijeli su samo ograničenu štetu zbog opsežne protivzračne odbrane i efikasnih civilnih vatrogasnih brigada.&lt;ref&gt;Braithwaite, pp. 184–210.&lt;/ref&gt;

Wehrmacht je 13. oktobra 1941. (prema nekim izvorima 15. oktobra) nastavio svoju ofanzivu. Isprva su njemačke snage pokušale zaobići sovjetsku obranu nastupajući sjeveroistočno prema slabo zaštićenom gradu Kalinin i južno prema Kalugi i Tuli, zauzevši sve osim Tule do 14. oktobra. Ohrabreni tim početnim uspjesima, Nijemci su pokrenuli bočni napad na utvrđenu liniju, zauzevši, nakon intenzivnih borbi, Mozhaisk i Malojaroslavec 18, Naro-Fominsk 21, te Volokolamsk 27. oktobra. Zbog sve veće opasnosti od bočnih napada, Žukov je bio prisiljen povući svoje snage, povlačeći se istočno od rijeke [[Nara|Nare]].

Na jugu, druga tenkovska armija je u početku napredovala prema Tuli razmjerno lahko, jer Mozhaisk odbrambena linija nije bila uspostavljena tako daleko prema jugu i nijedna značajnija koncentracija sovjetskih trupa nije spriječila njihov napredak. Međutim, niz faktora od kojih su najznačajniji loše vrijeme, problemi sa gorivom i oštećeni putevi i mostovi su na kraju usporili njemačku vojsku, usljed čega su snage generala [[Heinz Guderian|Guderijana]] uspjele stići do predgrađa Tule tek 26. oktobra. Njemački plan je u početku zahtijevao brzo zauzimanje grada Tule a zatim napredovanje ka Moskvi i ''manevar kliješta'' oko Moskve. Međutim, prvi napad zajedno su 29. oktobra obili 50. armija i civilni dobrovoljci. Dana 31. oktobra, visoka komanda njemačke vojske naredila je zaustavljanje svih ofanzivnih operacija dok se ne riješe sve teži logistički problemi i ne ublaže efekti rasputice.

== Napredovanje snaga Wehrmachta prema Moskvi (1. novembra - 5. decembra) ==

Do kraja oktobra, njemačke snage su već bile istrošene, a tek trećina njihovih motornih vozila je još uvijek bila u funkciji. Brojnost pješadijskih divizija bila je na nivou trećine do polovine formacijske popunjenosti uz ozbiljne logističke probleme kao što je isporuka tople odjeće i druge zimske opreme za potrebe fronta. Činilo se da je čak i Hitler pristao na ideju dugotrajnije borbe, budući da je postojala opasnost da se pošalju tenkovi u tako veliki grad bez velike pješadijske podrške što je skupo plaćeno pri [[Opsada Varšave 1939.|zauzimanja Varšave 1939]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Battle of Moscow}}
* [https://web.archive.org/web/20070405122650/http://www.serpukhov.su/dima/war/eng/eindex.htm serpukhov.ru] — Moskovska bitka.
* [http://LCoat.tripod.com/moscatt.htm Moscow Attacked!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100715082158/http://lcoat.tripod.com/moscatt.htm |date=15. 7. 2010 }} 
* [http://ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=37 2. svjetski rat Bitka za Moskvu]

{{Drugi svjetski rat}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Moskve]]
[[Kategorija:Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:1941. u Sovjetskom Savezu]]
[[Kategorija:1942. u Sovjetskom Savezu]]
[[Kategorija:Bitke u 1941.]]
[[Kategorija:Bitke u 1942.]]
[[Kategorija:Vojna historija Njemačke]]
[[Kategorija:Vojna historija Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:1941. u Rusiji]]
[[Kategorija:1942. u Rusiji]]
[[Kategorija:Istočni front (Drugi svjetski rat)]]</text>
      <sha1>j2hnnn832ki367wd6letqbwrcqdxjkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>252. slavna brdska brigada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364688</id>
    <revision>
      <id>3849209</id>
      <parentid>3708066</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:32:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/31.217.16.160|31.217.16.160]] i vraćeno na izmjenu 2984544 korisnika THWTMJG: u pretrazi ne može se pronaći ovaj podatak</comment>
      <origin>3849209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3087" sha1="l3kf0irzowa5ly0j6vv2bmcxnoiy8uz" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = 2. tuzlanska brigada&lt;br&gt;2. motorizovana brigada&lt;br&gt;2. brdska brigada&lt;br&gt;252. slavna brdska brigada
| slika             = 2.tuzlanska.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        =
| aktivan           = formirana [[22. maj]] [[1992.]].
| država            = [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| grana             = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
| vrsta             = pješadija
| dio               = [[Drugi korpus Armije RBiH|Drugog korpusa Armije RBiH]]
| glavno_sjedište   = [[Tuzla]]
| nadimak           =
| moto              =
| boje              =
| oprema            =
| bitke             = 
| web_stranica      =
| komandir1_oznaka  = 
| komandir1         = Ibrahim Mujezinović 
| komandir2_oznaka  = 
| komandir2         = Ramiz Vilić
| komandir3_oznaka  =
| komandir3         = 
| komandir4_oznaka  =
| komandir4         =
}}
'''2. tuzlanska brigada''' [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]] formirana je 22. maja 1992. godine u [[Lipnica|Lipnici]] kod [[Tuzla|Tuzle]]. Pripadala je [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpusu Armije RBiH]]. Tokom rata nazivala se još i  2. motorizovana brigada i 2. brdska brigada. Do 15. septembra 1992. godine brigadom je komandovao Ibrahim Mujezinović, a zatim ga je naslijedio Ramiz Vilić. Brigada je već u julu 1992. godine imala preko 2.000 boraca. Zbog svog ratnog dobrinosa dobila je počasni naziv &quot;slavna&quot; 15. aprila 1993.

== Ratni put ==
Brigada je nakon formiranja bila angažovana u odbrani Tuzle od napada sa [[Majevica|Majevice]]. U sadjejstvu sa drugim jedinicama, u drugoj polovini juna 1992. godine borci 2. tuzlanske su uspostavili liniju odbrane: [[Bučje]]-[[Nahvioci]]-[[Miladići]]. Brigada se istakla u odbrani Rudnika soli [[Tetima (Tuzla)|Tetima]], kojeg su srpske snage pokušavale zauzeti napadajući pravcem [[Lopare]]-[[Gornja Tuzla]]-[[Tuzla]]. Brigada je tada već imala više bestrzajnih [[Top|topova]] te [[Minobacač|minobacača]] kalibra 60 i 80 mm. U junu 1992. godine jedan bataljon je učestovao u borbama oko [[Smoluća Donja|Donje]] i [[Smoluća Gornja|Gornje Smoluće]]. Osim odbrane Tuzle od napada iz pravca Majevice, 2. tuzlanska brigada je bila angažovana i na drugim ratištima. Pogotovo je značajan njen doprinos u odbrani [[Gradačac|Gradačca]]. Njeni pripadnici odlazili su i na [[Brčko|brčansko]], [[Teočak|teočansko]], [[Olovo (grad)|olovsko]], [[Visoko|visočko]] i [[Vozuća|vozućko]] ratište. [[Alija Izetbegović]] je 13. oktobra 1992. godine posjetio borce 2. tuzlanske brigade na njihovim položajima na Majevici i pri tom izrazio zadovoljstvo zatečenim stanjem.

== Literatura ==
* {{cite book|author=Dževad Pašić|title=Zemlja između istoka i zapada|location=[[Tuzla]]|publisher=Bosnia Ars Tuzla|year=1996}}

{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Slavne brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>l3kf0irzowa5ly0j6vv2bmcxnoiy8uz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cowdenbeath FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>370649</id>
    <revision>
      <id>3849229</id>
      <parentid>3313294</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2779" sha1="lgppcd97xt6ig4saijoa8l39s6pr7jk" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #FF0000
| Ime kluba         = '''Cowdenbeath FC'''
| Puno ime          = Cowdenbeath Football Club
| Grb               = Cowdenbeath FC (grb).png
| Nadimak           = ''The Blue Brazil''
| Osnovan           = 1881.
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Cowdenbeath]]&lt;br/&gt;[[Škotska]]
| Boje              = {{colorbox|blue}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Škotske]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Škotski League Two|League Two]]
| Stadion           = [[Central Park]] &lt;ref&gt;* http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=Schottland&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 4.309
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Donald Findlay
| Menadžer          = Billy Brown
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 9. mjesto
| Prethodna sezona  = 2020./21.
| Webstranica       = [http://www.cowdenbeathfc.com/splash.php cowdenbeathfc.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = _whitecollar
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 0000FF
| tijelo1           = 0000FF
| desna ruka1       = 0000FF
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = FF0000
| uzorak_lr2        = _uhlsport liga white
| uzorak_t2         = _uhlsport liga white
| uzorak_dr2        = _uhlsport liga white
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FF0000
| tijelo2           = FF0000
| desna ruka2       = FF0000
| šorc2             = 0000FF
| čarape2           = FFFFFF
|
}}
'''Cowdenbeath Football Club''' je profesionalni nogometni klub smješten u gradu [[Cowdenbeath]], [[Škotska]]. Trenutno nastupa u [[Škotski League Two|League Two]], četvrtom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Škotskoj|škotskog nogometa]].

Klub je osnovan 1881. godine nakon spajanja dva kluba ''Cowdenbeath Rangers'' i ''Cowdenbeath Thistle''. Najveći uspjesi kluba su osvajanje ''Prve Divizije'' (1914, 1915. i 1939.), te osvajanje ''Druge Divizije'' (2012). Od 1917. godine domaće utakmice igra na stadionu [[Central Park]]. Prethodno je igrao na stadionu ''North End Park''.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.cowdenbeathfc.com/splash.php Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150318051820/http://www.cowdenbeathfc.com/splash.php |date=18. 3. 2015 }}
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=622 Cowdenbeath na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/cowdenbeath-fc/startseite/verein/3027 Cowdenbeath na Transfermarkt]

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Škotskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1881.]]</text>
      <sha1>lgppcd97xt6ig4saijoa8l39s6pr7jk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CONCACAF Gold kup 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377095</id>
    <revision>
      <id>3849187</id>
      <parentid>3734152</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18012" sha1="0wvrmimarj8zad9t2aqn3so4lltc52s" xml:space="preserve">{{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje
| naziv_turnira          = CONCACAF Gold kup
| godina                 = 2015.
| ostali_nazivi          = 2015 CONCACAF Gold Cup
| slika                  = CONCACAF Gold Cup 2015.svg
| veličina               = 200px
| tekst                  = 
| država                 = Kanada
| država2                = SAD
| datumi                 = 7 - 26. juli
| br_ekipa               = [[#Kvalificirane ekipe|12]]
| konfederacije          = 1
| stadioni               = [[#Lokacija stadiona|14]]
| gradovi                = 14
| šampion_drugo          = {{NOG|MEX}}
| broj                   = 10
| drugi_drugo            = {{NOG|JAM}}
| treći_drugo            = {{NOG|PAN}}
| četvrti_drugo          = {{NOG|SAD|ime=SAD}}
| utakmice                 = 26
| golovi                   = 62
| posjećenost              = 1090396
| najbolji_strijelac       = {{ZD|SAD}} [[Clint Dempsey]]&lt;br&gt;(7 golova)
| najbolji_igrač           = {{ZD|MEX}} [[Andrés Guardado]]
| najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|MEX}} [[Jesús Manuel Corona]]
| najbolji_golman          = {{ZD|SAD}} [[Brad Guzan]]
| fair_play                = {{NOG|JAM}}
| prethodnasezona          = [[CONCACAF Gold kup 2013.|2013]].
| sljedećasezona           = [[CONCACAF Gold kup 2017.|2017]].
| ažurirano                = 12. 12. 2017.
}}
[[Datoteka:2015 CONCACAF Gold Cup Results.png|desno|mini|260px|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Ekipe učesnice i njihove pozicije na CONCACAF Gold kupu 2015.&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;]]
'''CONCACAF Gold kup 2015.''' bilo je 13. po redu [[nogomet]]no takmičenje [[CONCACAF Gold kup]]a odnosno 23. po redu [[CONCACAF]] regionalno prvenstvo koje se održalo u [[Kanada|Kanadi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] od 7. do 26. jula 2015. godine. [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] je u finalnoj utakmici bio uspješniji od [[Nogometna reprezentacija Jamajke|Jamajke]] rezultatom 3–1 te sedmi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu [[CONCACAF Gold kup]]a odnosno 10. ubrajajući cjelokupno CONCACAF prvenstvo. Treće mjesto osvojila je [[Nogometna reprezentacija Paname|Panama]] pobijedivši u utakmici za treće mjesto domaćina [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3175566/Jamaica-1-3-Mexico-Andres-Guardado-Jesus-Corona-Oribe-Peralta-target-El-Tri-stroll-CONCACAF-Gold-Cup-glory.html |title=Jamaica 1-3 Mexico: Andres Guardado, Jesus Corona and Oribe Peralta all on target as El Tri stroll to CONCACAF Gold Cup glory |work= dailymail.co.uk |language=engleski |access-date=10. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Kvalificirane ekipe ==
Na CONCACAF Gold kupu 2015. ukupno učestvovalo je 12 ekipa. Iz [[Nogometna unija Sjeverne Amerike|Sjeverno-američke unije]] (NAFU) učestvovale su sve tri ekipe članice: [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] te [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Američke Države]] i [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] kao organizatori prvenstva. Iz [[Nogometna unija Centralne Amerike|Centralno-američke]] i [[Nogometna unija Kariba|Karipske]] unije na prvenstvu učestvovale su po četiri ekipe. Ekipe su pravo stekle igranjem na regionalnim nogometnim takmičenjima: [[Copa Centroamericana 2014.]] i [[Kup Kariba 2014.]] Petoplasirane ekipe Kupa Kariba 2014. i Copa Centroamericane 2014. igrale su baraž za učešće na CONCACAF Gold kupu 2015.&lt;ref name=&quot;CONCACAF Announces 2015 Gold Cup Host Cities, Venues, Group Seeds and Group Stage Dates, concacaf.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/concacaf-announces-2015-gold-cup-host-cities-venues-group-seeds-and-group-stage-dates |title=CONCACAF Announces 2015 Gold Cup Host Cities, Venues, Group Seeds and Group Stage Dates |work=CONCACAF.com |access-date=23. 1. 2015 |archive-date=5. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171205110036/http://www.concacaf.com/article/concacaf-announces-2015-gold-cup-host-cities-venues-group-seeds-and-group-stage-dates |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot; width=100%
|-
! width=20% | Reprezentacija
! width=20% | Kvalificirali se kao:
! width=10% | Br. nastupa
! width=35% | Najbolji uspjeh na CONCACAF Gold kupu
! width=15% | FIFA rang lista&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(na početku prvenstva)&lt;/small&gt;
|-
!colspan=5| [[Nogometna unija Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]
|-
|align=left  | {{NOG|SAD|ime=SAD}} &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2013.|Aktuelni prvak]])&lt;/small&gt;
|align=center| Domaćin
|align=center| 13.
|align=left  | Prvak &lt;small&gt;('''[[CONCACAF Gold kup 1991.|1991]]''', '''[[CONCACAF Gold kup 2002.|2002]]''', '''[[CONCACAF Gold kup 2005.|2005]]''', '''[[CONCACAF Gold kup 2007.|2007]]''', '''[[CONCACAF Gold kup 2013.|2013]]''')&lt;/small&gt;
|align=center| 27.
|-
|align=left  | {{NOG|MEX}} &lt;small&gt;
|align=center| 
|align=center| 13.
|align=left  | Prvak &lt;small&gt;('''[[CONCACAF Gold kup 1993.|1993]]''', [[CONCACAF Gold kup 1996.|1996]], [[CONCACAF Gold kup 1998.|1998]], '''[[CONCACAF Gold kup 2003.|2003]]''', [[CONCACAF Gold kup 2009.|2009]], [[CONCACAF Gold kup 2011.|2011]])&lt;/small&gt;
|align=center| 23.
|-
|align=left  | {{NOG|KAN}}
|align=center| Domaćin
|align=center| 12.
|align=left  | Prvak &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2000.|2000]])&lt;/small&gt;
|align=center| 109.
|-
!colspan=5| [[Nogometna unija Centralne Amerike|Centralna Amerika]]: učešće na prvenstvu obezbjeđeno igranjem [[Copa Centroamericana 2014.]]
|-
|align=left  | {{NOG|KOS}}
|align=center| Pobjednik
|align=center| 12.
|align=left  | Finale &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2002.|2002]])&lt;/small&gt;
|align=center| 14.
|-
|align=left  | {{NOG|GUA}}
|align=center| Finalist
|align=center| 10.
|align=left  | Četvrto mjesto &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 1996.|1996]])&lt;/small&gt;
|align=center| 93.
|-
|align=left  | {{NOG|PAN}}
|align=center| Treće mjesto
|align=center| 7.
|align=left  | Finale &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2005.|2005]], [[CONCACAF Gold kup 2013.|2013]])&lt;/small&gt;
|align=center| 54.
|-
|align=left  | {{NOG|SALV}}
|align=center| Četvrto mjesto
|align=center| 9.
|align=left  | Četvrtfinale &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2002.|2002]], [[CONCACAF Gold kup 2003.|2003]], [[CONCACAF Gold kup 2011.|2011]], [[CONCACAF Gold kup 2013.|2013]])&lt;/small&gt;
|align=center| 89.
|-
!colspan=5| [[Nogometna unija Kariba|Karibi]]: učešće na prvenstvu obezbjeđeno igranjem na [[Kup Kariba 2014.|Kupu Kariba 2014.]]
|-
|align=left  | {{NOG|JAM}}
|align=center| Pobjednik
|align=center| 9.
|align=left  | Treće mjesto &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 1993.|1993]])&lt;/small&gt;
|align=center| 65.
|-
|align=left  | {{NOG|TRI}}
|align=center| Finalist
|align=center| 9.
|align=left  | Treće mjesto &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2000.|2000]])&lt;/small&gt;
|align=center| 67.
|-
|align=left  | {{NOG|HAI}}
|align=center| Treće mjesto
|align=center| 6.
|align=left  | Četvrtfinale &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2002.|2002]], [[CONCACAF Gold kup 2009.|2009]])&lt;/small&gt;
|align=center| 76.
|-
|align=left  | {{NOG|KUB}}
|align=center| Četvrto mjesto
|align=center| 8.
|align=left  | Četvrtfinale &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 2003.|2003]], [[CONCACAF Gold kup 2013.|2013]])&lt;/small&gt;
|align=center| 107.
|-
!colspan=5| Baraž između petoplasiranih ekipa [[Copa Centroamericana 2014.|Copa Centroamericane 2014.]] i [[Kup Kariba 2014.|Kupa Kariba 2014.]]
|-
|align=left  | {{NOG|HON}}
|align=center| Pobjednik baraža
|align=center| 12.
|align=left  | Finale &lt;small&gt;([[CONCACAF Gold kup 1991.|1991]])&lt;/small&gt;
|align=center| 75.
|}
:&lt;div id=&quot;1&quot;&gt;'''Podebljani tekst''' prikazuje prvaka koji je bio i domaćin za tu godinu.&lt;/div&gt;

== Lokacija stadiona ==
[[CONCACAF]] je 16. decembra 2014. najavio da će se domaćinstvo turnira održati u 13 gradova.&lt;ref name=&quot;CONCACAF Announces 2015 Gold Cup Host Cities, Venues, Group Seeds and Group Stage Dates, concacaf.com&quot; /&gt;
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
! [[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlotte]]
! [[Atlanta]]
! [[Baltimore]]
|-
| [[Stadion MetLife]]
| [[Stadion Bank of America]]
| [[Georgia Dome]]
| [[Stadion M&amp;T Bank]]
|-
| Kapacitet: '''82.566'''
| Kapacitet: '''74.455'''
| Kapacitet: '''74.228'''
| Kapacitet: '''71.008'''
|-
| Nokaut faza
| Grupa C
| Nokaut faza
| Nokaut faza
|-
|&lt;small&gt;{{Coord|40.813611|-74.074444}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|35.225833|-80.852778}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|33.7575|-84.400833}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|39.277881|-76.622639}}&lt;/small&gt;
|-
! [[Datoteka:New Meadowlands Stadium Mezz Corner.jpg|200px]]
! [[Datoteka:Bank of America Stadium.jpg|200px]]
! [[Datoteka:VT Hokies Marching Virginians.jpg|200px]]
! [[Datoteka:M&amp;T Bank Stadium DoD.jpg|center|200px]]
|-
! [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
| rowspan=12 colspan=3|&lt;center&gt;
{{location map+|USA|float=center|width=715|places=
{{location map~|USA|lat=33.8397|long=-118.2597|label='''[[Carson, Kalifornijaa|Carson]]'''}}
{{location map~|USA|lat=33.5386|long=-112.1864|label='''[[Glendale, Arizona|Glendale]]'''}}
{{location map~|USA|lat=33.1414|long=-96.8131|label='''[[Frisco, Texas|Frisco]]'''}}
{{location map~|USA|lat=29.7628|long=-95.3831|label='''[[Houston]]'''}}
{{location map~|USA|lat=39.1067|long=-94.6764|label='''[[Kansas City, Kansas|Kansas City]]'''}}
{{location map~|USA|lat=41.8369|long=-87.6847|label='''[[Chicago]]'''|position=left}}
{{location map~|USA|lat=43.7000|long=-79.4000|label='''[[Toronto]]'''|position=top}}
{{location map~|USA|lat=33.7550|long=-84.3900|label='''[[Atlanta]]'''|position=right}}
{{location map~|USA|lat=35.2269|long=-80.8433|label='''[[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlotte]]'''|position=right}}
{{location map~|USA|lat=39.2833|long=-76.6167|label='''[[Baltimore]]'''|position=right}}
{{location map~|USA|lat=39.9500|long=-75.1667|label='''[[Philadelphia]]'''|position=right}}
{{location map~|USA|lat=39.8322|long=-75.3789|label='''[[Chester, Pennsylvania|Chester]]'''|position=left}}
{{location map~|USA|lat=40.8171|long=-74.0850|label='''[[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]'''|position=right}}
{{location map~|USA|lat=42.0653|long=-71.2483|label='''[[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]'''}}
}}&lt;/center&gt;
|-
| [[Stadion Gillette]]
|-
| Kapacitet: '''68.756'''
|-
| Grupa A
|-
|&lt;small&gt;{{Coord|42.090944|-71.264344}}&lt;/small&gt;
|-
! [[Datoteka:Gillette Stadium02.jpg|200px]]
|-
! [[Glendale, Arizona|Glendale]]
|-
| [[Stadion University of Phoenix]]
|-
| Kapacitet: '''63.400'''
|-
| Grupa C
|-
|&lt;small&gt;{{Coord|33.5275|-112.2625}}&lt;/small&gt;
|-
! [[Datoteka:Cardinals stadium crop.jpg|200px|center]]
|-
! [[Houston]]
! [[Toronto]]
! [[Frisco, Texas|Frisco]]
! [[Kansas City, Kansas|Kansas City]]
|-
| [[Stadion BBVA Compass]]
| [[BMO Field]]
| [[Stadion Toyota(Texas)|Stadion Toyota]]
| [[Sporting Park]]
|-
| Kapacitet: '''22.039'''
| Kapacitet: '''30.000'''
| Kapacitet: '''20.500'''
| Kapacitet: '''18.467'''
|-
| Grupa B
| Grupa B
| Grupa A
| Grupa A
|-
|&lt;small&gt;{{Coord|29.7522|-95.3524}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|43.632778|-79.418611}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|33.154444|-96.835278}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|39.1218|-94.8237}}&lt;/small&gt;
|-
! [[Datoteka:BBVA Compass Stadium, Skyline View.JPG|200px]]
! [[Datoteka:Toronto FC Anthems BMO.jpg|200px]]
! [[Datoteka:Pizza Hut Park.jpg|200px]]
! [[Datoteka:Livestrong Sporting Park - Sporting KC v New England Revolution.jpg|200px]]
|-
! [[Philadelphia]]
! [[Chicago]]
! [[Carson, Kalifornija|Carson]]
! [[Chester, Pennsylvania|Chester]]
|-
| [[Lincoln Financial Field]]
| [[Soldier Field]]
| [[StubHub Center]]
| [[PPL Park]]
|-
| Kapacitet: '''69.176'''
| Kapacitet: '''63.500'''
| Kapacitet: '''30.510'''
| Kapacitet: '''18.500'''
|-
| Nokaut faza
| Grupa C
| Grupa B
| Utakmica za 3. mjesto
|-
|&lt;small&gt;{{Coord|39.900833|-75.1675}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|41.8625|-87.616667}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|33.864444|-118.261111}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{Coord|39.832222|-75.378889}}&lt;/small&gt;
|-
! [[Datoteka:Philly (45).JPG|200px]]
! [[Datoteka:Soldier Field during Chicago Bears home game against the San Francisco 49ers on October 29, 2006.jpg|200px|center]]
! [[Datoteka:LA Galaxy vs Houston Dynamo- Western Conference Finals panorama.jpg|200px]]
! [[Datoteka:PPL Park Interior from the River End 2010.10.02 (cropped).jpg|200px]]
|}&lt;/center&gt;

== Igrači ==
{{Glavni|Igrači CONCACAF Gold kupa 2015.}}
Svaka ekipa učesnica do 27. juna 2015. morala je prijaviti 23 nogometaša za učešće na prvenstvu od kojih su tri morala biti golmani.&lt;ref&gt;[http://issuu.com/concacaf2013/docs/gold_cup_regulations_2015-eng ''Gold Cup Regulations 2015, issuu.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315031230/https://issuu.com/concacaf2013/docs/gold_cup_regulations_2015-eng |date=15. 3. 2016 }}; pristupljeno: 16. 7. 2015.&lt;/ref&gt;

== Format takmičenja ==
== Jakosne grupe ==
== Pravila takmičenja ==
Prvoplasirane i drugoplasirane ekipe iz svih grupa će se plasirati u četvrtfinale. Također, u četvrtfinale će se kvalificirati i dvije najbolje trećeplasirane ekipe. U slučaju da dvije ili više ekipa budu imale isti broj bodova, za određivanje pozicija ekipa na tabeli primjeniće se sljedeći kriteriji:

#Veći broj osvojenih bodova u grupi,
#Gol-razlika uključujući sve utakmice u grupi,
#Veći broj postignutih golova uključujući sve utakmice u grupi,
#Veći broj osvojenih bodova između ekipa koje su u pitanju,
#Izvlačenje.&lt;ref&gt;[http://issuu.com/concacaf2013/docs/gold_cup_regulations_2015-eng ''Regulations CONCACAF Gold Cup 2015, issuu.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315031230/https://issuu.com/concacaf2013/docs/gold_cup_regulations_2015-eng |date=15. 3. 2016 }}; pristupljeno: 8. 6. 2015.&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Grupna faza ===
{{legenda|#00FF7F|Ekipa se kvalificirala u četvrtfinale|boja_linije=#000000}}

==== Grupa A ====
{{Glavni|CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A}}
{{CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 1}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 2}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 7}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 8}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 13}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 14}}
----

==== Grupa B ====
{{Glavni|CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B}}
{{CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 3}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 4}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 9}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 10}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 15}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 16}}
----

==== Grupa C ====
{{Glavni|CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C}}
{{CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 5}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 6}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 11}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 12}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 17}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 18}}
----

==== Poredak trećeplasiranih ====
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u grupi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| Gr. | Grupa}}
! style=&quot;width:225px;&quot;|Tim
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=&quot;25&quot;|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u grupi}}
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|1.
| [[#Grupa A|A]] || align=left | {{NOG|PAN}}
|3||0||3||0||3||3||{{0}}0||'''3'''
|-
|- align=center bgcolor=00FF7F
|2.
| [[#Grupa C|C]] || align=left | {{NOG|KUB}}
|3||1||0||2||1||8||−7||'''3'''
|-
|3.
| [[#Grupa B|B]] || align=left | {{NOG|SALV}}
|3||0||2||1||1||2||−1||'''2'''
|}

=== Nokaut faza ===
{{Glavni|CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza}}
{{Nokaut faza CONCACAF Gold kupa 2015.}}

==== Četvrtfinale ====
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 19}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 20}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 21}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 22}}

==== Polufinale ====
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 23}}
----
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 24}}

==== Utakmica za 3. mjesto ====
{{#lst:CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 25}}

==== Finale ====
{{Glavni|Finale CONCACAF Gold kupa 2015.}}
----
{{#lst:Finale CONCACAF Gold kupa 2015.|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 26}}
----

== Rezultat ==
{{Pobjednici|NOG|Pobjednik CONCACAF Gold kupa 2015.|Meksiko|10.}}

== Televizijski prijenosi ==
== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|http://www.concacaf.com/category/gold-cup}}

{{CONCACAF Gold kup}}
{{CONCACAF Gold kup 2015}}

[[Kategorija:Takmičenja CONCACAF Gold kupa|2015.]]
[[Kategorija:2015. u Kanadi]]
[[Kategorija:2015. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]]
[[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:2015. u nogometu]]</text>
      <sha1>0wvrmimarj8zad9t2aqn3so4lltc52s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392265</id>
    <revision>
      <id>3849188</id>
      <parentid>3833039</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:06:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35754" sha1="lup8ufvlk8729lm10i2n78i0zgq196z" xml:space="preserve">{{Glavni|CONCACAF Gold kup 2015.}}
'''CONCACAF Gold kup 2015 - nokaut faza''' je bilo [[nogomet]]no takmičenje u sklopu igranja [[CONCACAF Gold kup 2015.|CONCACAF Gold kupa 2015]]. u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]]. Nakon završene grupne faze takmičenja pristupilo se igranju nokaut faze: četvrtfinala, polufinala, te utakmica za treće mjesto i finalne utakmice koja je odredila 23. kontinentalnog prvaka [[Karibi|Kariba]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesc/cccf-concacaf.html |title=CCCF and Concacaf Championships |work=rsssf.com |access-date=31. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Kvalificirane ekipe ==
Ekipe učesnice [[CONCACAF Gold kup 2015.|CONCACAF Gold kupa 2015]]. bile su podijeljene u tri grupe po četiri reprezentacije. Prvoplasirana, kao i drugoplasirana ekipa iz svih grupa kvalificirale su se u četvrtfinale kao i dvije najbolje trećeplasirane ekipe iz svake grupe.

{|class=wikitable
|-
! Grupa
!width=220|Pobjednik grupe
!width=220|Drugoplasirana ekipa
!width=220|Trećeplasirana ekipa
|-
|align=center|[[CONCACAF Gold kup 2015 - grupa A|A]]||{{NOG|SAD}}||{{NOG|HAI}}||{{NOG|PAN}}
|-
|align=center|[[CONCACAF Gold kup 2015 - grupa B|B]]||{{NOG|JAM}}||{{NOG|KOS}}||
|-
|align=center|[[CONCACAF Gold kup 2015 - grupa C|C]]||{{NOG|TRI}}||{{NOG|MEX}}||{{NOG|KUB}}
|}

== Rezultati ==
U nokaut fazi takmičenja nastupilo je osam ekipa. Primijenjena su sljedeća pravila:

* U četvrtfinalu ekipe koje su se susrele u grupnoj fazi nisu se mogle susresti u četvrtfinalu,
* U utakmicama nokaut faze primjenjivalo se pravilo igranja dva produžetka po 15 minuta ako rezultat bude neriješen u regularnom dijelu utakmice. U slučaju neriješenog rezultata i nakon produžetaka pristupilo bi se izvođenju jedanaesteraca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://issuu.com/concacaf2013/docs/gold_cup_regulations_2015-eng |title=2015 Gold Cup Regulations |work=issuu.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-date=15. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160315031230/https://issuu.com/concacaf2013/docs/gold_cup_regulations_2015-eng |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{{Nokaut faza CONCACAF Gold kupa 2015.}}

''Sve utakmice prikazana su po [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|Istočnoj vremenskoj zoni Sjeverne Amerike]] ([[UTC−04:00|UTC-4]]).''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/category/gold-cup/schedule-results |title=CONCACAF Gold Cup 2015 Schedule |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161013054626/http://www.concacaf.com/category/gold-cup/schedule-results |archive-date=13. 10. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Četvrtfinale ===
==== Sjedinjene Američke Države - Kuba ====
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 19 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države - Kuba|SAD - Kuba]]
|datum         = 18. juli 2015.
|vrijeme         = 17:00
|tim1        = {{NOG-D|SAD}}
|tim2        = {{NOG|KUB}}
|rezultat        = 6–0
|golovi1       = [[Clint Dempsey|Dempsey]] {{gol|4||64|pen.|78}}&lt;br /&gt;[[Gyasi Zardes|Zardes]] {{gol|15}}&lt;br /&gt;[[Aron Jóhannsson|Jóhannsson]] {{gol|32}}&lt;br /&gt;[[Omar Gonzalez|Gonzalez]] {{gol|45}}
|stadion      = [[Stadion &quot;M&amp;T Bank&quot;|M&amp;T Bank]]
| lokacija = [[Baltimore]]
|gledalaca   = 37.994
|sudac      = {{ZD|KOS}} [[Henry Bejarano]]
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230137 Izvještaj]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 19 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _usa1415h
 |uzorak_t  = _usa1415h
 |uzorak_dr = _usa1415h
 |uzorak_š = _usa1415h
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = SAD
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr =
 |uzorak_t  =
 |uzorak_dr = 
 |uzorak_š =
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = EE0000
 |tijelo       = EE0000
 |desna ruka   = EE0000
 |šorc     = EE0000
 |čarape      = EE0000
 |opis      = Kuba
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''1'''|| [[Brad Guzan]]
|-
|RB || '''21'''|| [[Timothy Chandler]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CB || '''3'''|| [[Omar Gonzalez]]
|-
|CB || '''13'''|| [[Ventura Alvarado]]
|-
|LB || '''23'''|| [[Fabian Johnson]] || || {{Zamiz|65}}
|-
|DM || '''5'''|| [[Kyle Beckerman]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|AM || '''4'''|| [[Michael Bradley]] {{kapiten}}
|-
|RM || '''20'''|| [[Gyasi Zardes]]
|-
|LM || '''11'''|| [[Alejandro Bedoya]]
|-
|FW || '''9'''|| [[Aron Jóhannsson]]
|-
|FW || '''8'''|| [[Clint Dempsey]]
|-

|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF || '''16'''|| [[Brad Evans]] || || {{Zamul|46}}
|-
|MF || '''24'''|| [[Joe Corona]] || || {{Zamul|46}}
|-
|MF || '''2'''|| [[DeAndre Yedlin]] || || {{Zamul|65}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:USA-CUB-2015-07-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''21'''|| [[Diosvelis Guerra]]
|-
|RB || '''6'''|| [[Yaisnier Napoles]] || {{Žuti karton|59}}
|-
|CB || '''4'''|| [[Ángel Horta]] || {{Žuti karton|63}}
|-
|CB || '''15'''|| [[Adrián Diz]]
|-
|LB || '''2'''|| [[Andy Vaquero]]
|-
|DM || '''5'''|| [[Jorge Luís Clavelo]] {{kapiten}}
|-
|DM || '''18'''|| [[Daniel Luís]] || || {{Zamiz|68}}
|-
|RW || '''13'''|| [[Jorge Luis Corrales]]
|-
|AM || '''8'''|| [[Alberto Gómez]] || || {{Zamiz|74}}
|-
|LW || '''17'''|| [[Libán Pérez]] || || {{Zamiz|56}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Maikel Reyes]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW || '''20'''|| [[Armando Coroneaux]] || || {{Zamul|56}}
|-
|DF || '''19'''|| [[Yasmany López]] || || {{Zamul|68}}
|-
|MF || '''23'''|| [[Felix Guerra]] || || {{Zamul|74}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|KUB}} [[Raúl González Triana]]
|}
|}

{| width=100% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Warner Castro
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Leonel Leal 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} [[Joel Aguilar]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-usa-vs-cuba |title=Gold Cup Game Notes: USA vs. Cuba |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;
|}
----

==== Haiti - Jamajka ====
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 20 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Haiti - Jamajka|Haiti - Jamajka]]
|datum         = 18. juli 2015.
|vrijeme         = 20:00
|tim1        = {{NOG-D|HAI}}
|tim2        = {{NOG|JAM}} 
|rezultat        = 0–1
|golovi2       = [[Giles Barnes|Barnes]] {{gol|6}}
|stadion      = [[Stadion &quot;M&amp;T Bank&quot;|M&amp;T Bank]]
| lokacija = [[Baltimore]]
|gledalaca   = 37.994
|sudac      = {{ZD|MEX}} [[César Arturo Ramos|César Ramos]] 
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230138 Izvještaj]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 20 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = 
 |uzorak_t  = _haiti15h
 |uzorak_dr = 
 |uzorak_š = _haiti15h
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = 0000FF
 |tijelo       = 0000FF
 |desna ruka   = 0000FF
 |šorc     = 0000FF
 |čarape      = 0000FF
 |opis      = Haiti
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _jamaica15h
 |uzorak_t  = _jamaica15h
 |uzorak_dr = _jamaica15h
 |uzorak_š = _jamaica15a
 |uzorak_č = _jamaica15h
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFDD00
 |opis      = Jamajka
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''1'''|| [[Johnny Placide]] {{kapiten}}
|-
|RB || '''2'''|| [[Jean Sony Alcénat]]
|-
|CB || '''6'''|| [[Frantz Bertin]]
|-
|CB || '''3'''|| [[Mechack Jérôme]]
|-
|LB || '''4'''|| [[Kim Jaggy]]
|-
|RM || '''14'''|| [[James Marcelin]]
|-
|CM || '''13'''|| [[Kevin Lafrance]]
|-
|LM || '''7'''|| [[Wilde Donald Guerrier]]&amp;nbsp; || || {{Zamiz|69}}
|-
|AM || '''16'''|| [[Jean Alexandre]] || || {{Zamiz|83}}
|-
|CF || '''21'''|| [[Jean-Eudes Maurice]]
|-
|CF || '''20'''|| [[Duckens Nazon]] || || {{Zamiz|70}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''11'''|| [[Pascal Millien]] || || {{Zamul|69}}
|-
|FW || '''9'''|| [[Kervens Belfort]] || || {{Zamul|70}}
|-
|MF || '''22'''|| [[Sony Norde]] || || {{Zamul|83}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|FRA}} [[Marc Collat]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:HAI-JAM-2015-07-18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''23'''|| [[Ryan Thompson]]
|-
|RB || '''19'''|| [[Adrian Mariappa]] || {{Žuti karton|17}}
|-
|CB || '''4'''|| [[Wes Morgan]]
|-
|CB || '''3'''|| [[Michael Hector]]
|-
|LB || '''20'''|| [[Kemar Lawrence]]
|-
|CM || '''17'''|| [[Rodolph Austin]] {{kapiten}}
|-
|CM || '''10'''|| [[Jobi McAnuff]]
|-
|RW || '''22'''|| [[Garath McCleary]]
|-
|LW || '''16'''|| [[Joel Grant]] || ||{{Zamiz|52}}
|-
|CF || '''18'''|| [[Simon Dawkins]] || || {{Zamiz|86}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Giles Barnes]] || || {{Zamiz|90}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF || '''6'''|| [[Lance Laing]] || || {{Zamul|52}}
|-
|MF || '''2'''|| [[Chris Humphrey]] || || {{Zamul|86}}
|-
|FW || '''7'''|| [[Andre Clennon]] || || {{Zamul|90}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|}

{| width=100% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|MEX}} Alberto Morín
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Octavio Jara
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|PAN}} [[Jhon Pitti]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-haiti-vs-jamaica |title=Gold Cup Game Notes: Haiti vs. Jamaica |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721211053/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-haiti-vs-jamaica |archive-date=21. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}
----

==== Trinidad i Tobago - Panama ====
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 21 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Trinidad i Tobago - Panama|Trinidad i Tobago - Panama]]
|datum         = 19. juli 2015.
|vrijeme         = 16:30
|tim1        = {{NOG-D|TRI}}
|tim2        = {{NOG|PAN}}
|rezultat        = 1–1
|aet             = yes
|golovi1       = [[Kenwyne Jones|K. Jones]] {{gol|53}}
|golovi2       = [[Luis Tejada|Tejada]] {{gol|36}}
|stadion      = [[Stadion MetLife|MetLife]]
|lokacija = [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledalaca   = 74.187
|sudac      = {{ZD|HON}} [[Héctor Francisco Rodríguez|Héctor Rodríguez]]
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230139 Izvještaj]
| jedanaesterci1   = [[Ataullah Guerra|Guerra]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Sheldon Bateau|Bateau]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[Joevin Jones|J. Jones]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[Mekeil Williams|Williams]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Kenwyne Jones|K. Jones]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Radanfah Abu Bakr|Abu Bakr]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Daneil Cyrus|Cyrus]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[Andre Boucaud|Boucaud]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Lester Peltier|Peltier]] {{penpromašaj}}
| jedanaesterci = 5–6
| jedanaesterci2   = {{penpromašaj}} [[Román Torres|R. Torres]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Gabriel Torres|G. Torres]]&lt;br /&gt;{{penpromašaj}} [[Erick Davis|Davis]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Abdiel Arroyo|Arroyo]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Armando Cooper|Cooper]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Harold Cummings|Cummings]]&lt;br /&gt;{{penpromašaj}} [[Alberto Quintero|Quintero]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Blas Pérez|Pérez]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Valentín Pimentel|Pimentel]]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 21 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _trinidad12h
 |uzorak_t  = _trinidad12h
 |uzorak_dr = _trinidad12h
 |uzorak_š = _trinidad12h
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = ff0000
 |tijelo       = ff0000
 |desna ruka   = ff0000
 |šorc     = 100000
 |čarape      = ff0000
 |opis      = Trinidad i Tobago
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = 
 |uzorak_t  = 
 |uzorak_dr = 
 |uzorak_š = 
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Panama
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''1'''|| [[Marvin Phillip]]
|-
|CB || '''5'''|| [[Daneil Cyrus]]
|-
|CB || '''6'''|| [[Radanfah Abu Bakr]]
|-
|CB || '''8'''|| [[Khaleem Hyland]] || || {{Zamiz|91}}
|-
|RWB || '''4'''|| [[Sheldon Bateau]]
|-
|LWB || '''17'''|| [[Mekeil Williams]]
|-
|RM || '''3'''|| [[Joevin Jones]]
|-
|CM || '''13'''|| [[Cordell Cato]] || || {{Zamiz|65}}
|-
|CM || '''19'''|| [[Kevan George]] || {{Žuti karton|74}}
|-
|LM || '''20'''|| [[Keron Cummings]] || || {{Zamiz|81}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Kenwyne Jones]] {{kapiten}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''23'''|| [[Lester Peltier]] || || {{Zamul|65}}
|-
|MF || '''14'''|| [[Andre Boucaud]] || || {{Zamul|81}}
|-
|FW || '''11'''|| [[Ataullah Guerra]] || {{Žuti karton|100}} || {{Zamul|91}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Stephen Hart]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:TRI-PAN-2015-07-19.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''1'''|| [[Jaime Penedo]]
|-
|CB || '''3'''|| [[Harold Cummings]]
|-
|CB || '''5'''|| [[Román Torres]] {{kapiten}}
|-
|CB || '''15'''|| [[Erick Davis]]
|-
|RWB || '''2'''|| [[Valentín Pimentel]]&amp;nbsp; || {{Žuti karton|7}}
|-
|LWB || '''19'''|| [[Alberto Quintero Medina|Alberto Quintero]]
|-
|CM || '''6'''|| [[Gabriel Enrique Gómez|Gabriel Gomez]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CM || '''11'''|| [[Armando Cooper]]
|-
|CM || '''14'''|| [[Miguel Camargo]] || || {{Zamiz|90}}
|-
|CF || '''7'''|| [[Blas Pérez]]
|-
|CF || '''10'''|| [[Luis Tejada]] || || {{Zamiz|81}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|DF || '''13'''|| [[Adolfo Machado]] || || {{Zamul|46}}
|-
|FW || '''8'''|| [[Gabriel Torres]] || || {{Zamul|81}}
|-
|FW || '''22'''|| [[Abdiel Arroyo]] || || {{Zamul|90}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|KOL}} [[Hernán Darío Gómez]]
|}
|}

{| width=100% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|GUA}} Hermenerito Leal 
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} Juan Zumba 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|HON}} [[Óscar Moncada]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-trinidad-tobago-vs-panama |title=Gold Cup Game Notes: Trinidad &amp; Tobago vs Panama |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721004411/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-trinidad-tobago-vs-panama |archive-date=21. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}
----

==== Meksiko - Kostarika ====
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 22 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Meksiko - Kostarika|Meksiko - Kostarika]]
|datum         = 19. juli 2015.
|vrijeme         = 19:30
|tim1        = {{NOG-D|MEX}}
|tim2        = {{NOG|KOS}}
|rezultat        = 1–0
|aet             = yes
|golovi1       = [[Andrés Guardado|Guardado]] {{gol|120+4|pen.}}
|stadion      = [[Stadion MetLife|MetLife]]
|lokacija = [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledalaca   = 74.187
|sudac      = {{ZD|GUA}} [[Walter López Castellanos|Walter López]] 
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230140 Izvještaj]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 22 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _mexico15h
 |uzorak_t  = _mexico15h
 |uzorak_dr = _mexico15h
 |uzorak_š = _mexico15h
 |uzorak_č = _mexico15h
 |lijeva ruka    = 000000
 |tijelo       = 000000
 |desna ruka   = 000000
 |šorc     = 000000
 |čarape      = 000000
 |opis      = Meksiko
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _crc15aw
 |uzorak_t  = _crc15aw
 |uzorak_dr = _crc15aw
 |uzorak_š =
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Kostarika
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''13'''|| [[Guillermo Ochoa]]
|-
|CB || '''5'''|| [[Diego Antonio Reyes|Diego Reyes]]
|-
|CB || '''2'''|| [[Francisco Javier Rodríguez|Francisco Rodríguez]] || {{Žuti karton|99}}
|-
|CB || '''3'''|| [[Yasser Corona]] || {{Žuti karton|35}} || {{Zamiz|90}}
|-
|RWB || '''22'''|| [[Paul Aguilar]]
|-
|LWB || '''7'''|| [[Miguel Layún]]
|-
|RM || '''6'''|| [[Héctor Herrera]] || || {{Zamiz|60}}
|-
|CM || '''8'''|| [[Jonathan dos Santos]]&amp;nbsp; || {{Žuti karton|110}}
|-
|LM || '''18'''|| [[Andrés Guardado]] {{kapiten}}
|-
|CF || '''11'''|| [[Carlos Vela]] || {{Žuti karton|83}} || {{Zamiz|85}}
|-
|CF || '''19'''|| [[Oribe Peralta]] || {{Žuti karton|112}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''21'''|| [[Carlos Esquivel]] || || {{Zamul|60}}
|-
|MF || '''9'''|| [[Jesús Corona]] || || {{Zamul|85}}
|-
|DF || '''15'''|| [[Oswaldo Alanís]] || || {{Zamul|90}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miguel Herrera]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:MEX-CRC-2015-07-19.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''23'''|| [[Esteban Alvarado]]
|-
|RB || '''16'''|| [[Cristian Gamboa]] || || {{Zamiz|96}}
|-
|CB || '''3'''|| [[Giancarlo González]] || {{Žuti karton|82}}
|-
|CB || '''2'''|| [[Francisco Calvo]]
|-
|LB || '''15'''|| [[Júnior Díaz]] || {{Žuti karton|9}}
|-
|CM || '''5'''|| [[Celso Borges]]
|-
|CM || '''17'''|| [[Johan Venegas]] || {{Žuti karton|120}}
|-
|RW || '''22'''|| [[José Miguel Cubero]]&amp;nbsp; || {{Žuti karton|118}}
|-
|LW || '''21'''|| [[David Ramírez]] || || {{Zamiz|60}}
|-
|SS || '''10'''|| [[Bryan Ruiz]] {{kapiten}} || || {{Zamiz|78}}
|-
|CF || '''12'''|| [[Joel Campbell]] || {{Žuti karton|12}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''7'''|| [[Elías Aguilar]] || || {{Zamul|60}}
|-
|DF || '''19'''|| [[Roy Miller]] || {{Žuti karton|120+2}} || {{Zamul|78}}
|-
|DF || '''8'''|| [[David Myrie]] || {{Žuti karton|98}} || {{Zamul|96}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Paulo Wanchope]]
|}
|}

{| width=100% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} Eric Boria 
&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} Charles Morgante 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}} [[David Gantar]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-mexico-vs-costa-rica |title=Gold Cup Game Notes: Mexico vs Costa Rica |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721200149/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-mexico-vs-costa-rica |archive-date=21. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}

=== Polufinale ===
==== Sjedinjene Američke Države - Jamajka ====
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 23 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države - Jamajka|SAD - Jamajka]]
|datum         = 22. juli 2015.
|vrijeme         = 18:00
|tim1        = {{NOG-D|SAD}}
|tim2        = {{NOG|JAM}}
|rezultat        = 1–2
|golovi1       = [[Michael Bradley|Bradley]] {{gol|47}}
|golovi2       = [[Darren Mattocks|Mattocks]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Giles Barnes|Barnes]] {{gol|35}}
|stadion      = [[Georgia Dome]]
|lokacija= [[Atlanta]]
|gledalaca   = 70.511
|sudac      = {{ZD|KOS}} Ricardo Montero
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230141 Izvještaj]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 23 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _usa1415h
 |uzorak_t  = _usa1415h
 |uzorak_dr = _usa1415h
 |uzorak_š = _usa1415h
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = SAD
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _jamaica15a
 |uzorak_t  = _jamaica15a
 |uzorak_dr = _jamaica15a
 |uzorak_š = _jamaica15h
 |uzorak_č = _jamaica15a
 |lijeva ruka    = 008040
 |tijelo       = 008040
 |desna ruka   = 008040
 |šorc     = 000000
 |čarape      = 008040
 |opis      = Jamajka
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''1'''|| [[Brad Guzan]]
|-
|RB || '''16'''|| [[Brad Evans]]
|-
|CB || '''13'''|| [[Ventura Alvarado]]
|-
|CB || '''6'''|| [[John Brooks]]
|-
|LB || '''23'''|| [[Fabian Johnson]]
|-
|CM || '''5'''|| [[Kyle Beckerman]] || {{Žuti karton|32}} || {{Zamiz|66}}
|-
|CM || '''4'''|| [[Michael Bradley]] {{kapiten}}
|-
|RW || '''20'''|| [[Gyasi Zardes]]
|-
|LW || '''11'''|| [[Alejandro Bedoya]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|AM || '''8'''|| [[Clint Dempsey]]
|-
|CF || '''9'''|| [[Aron Jóhannsson]] || || {{Zamiz|73}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''10'''|| [[Mix Diskerud]] || || {{Zamul|66}}
|-
|FW || '''26'''|| [[Alan Gordon]] || || {{Zamul|73}}
|-
|MF || '''2'''|| [[DeAndre Yedlin]] || {{Žuti karton|88}} || {{Zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:USA-JAM-2015-07-22.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''23'''|| [[Ryan Thompson]]
|-
|RB || '''19'''|| [[Adrian Mariappa]]
|-
|CB || '''3'''|| [[Michael Hector]]
|-
|CB || '''4'''|| [[Wes Morgan]]
|-
|LB || '''20'''|| [[Kemar Lawrence]]
|-
|CM || '''15'''|| [[Je-Vaughn Watson]]
|-
|CM || '''17'''|| [[Rodolph Austin]] {{kapiten}}
|-
|RW || '''22'''|| [[Garath McCleary]] || {{Žuti karton|45}} || {{Zamiz|90+2}}
|-
|LW || '''10'''|| [[Jobi McAnuff]]
|-
|CF || '''11'''|| [[Darren Mattocks]] || || {{Zamiz|56}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Giles Barnes]] || || {{Zamiz|84}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''18'''|| [[Simon Dawkins]] || || {{Zamul|56}}
|-
|MF || '''2'''|| [[Chris Humphrey]] || || {{Zamul|84}}
|-
|MF || '''16'''|| [[Joel Grant]] || || {{Zamul|90+2}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|}

{| width=50% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Octavio Jara 
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Warner Castro 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} [[Henry Bejarano]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-usa-v-jamaica |title=Gold Cup Game Notes: USA v Jamaica |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723032431/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-usa-v-jamaica |archive-date=23. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}
----

==== Panama - Meksiko ====
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 24 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Panama - Meksiko|Panama - Meksiko]]
|datum         = 22. juli 2015.
|vrijeme         = 21:00
|tim1        = {{NOG-D|PAN}}
|tim2        = {{NOG|MEX}}
|rezultat        = 1–2
|aet             = yes
|golovi1       = [[Román Torres|R. Torres]] {{gol|57}}
|golovi2       = [[Andrés Guardado|Guardado]] {{gol|90+10|pen.|105+1|pen.}}
|stadion      = [[Georgia Dome]]
|lokacija = [[Atlanta]]
|gledalaca   = 70.511
|sudac      ={{ZD|SAD}} [[Mark Geiger]] 
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230142 Izvještaj]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 24 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = 
 |uzorak_t  = 
 |uzorak_dr = 
 |uzorak_š = 
 |uzorak_č = 
 |lijeva ruka    = FF0000
 |tijelo       = FF0000
 |desna ruka   = FF0000
 |šorc     = FF0000
 |čarape      = FF0000
 |opis      = Panama
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr = _mexico15a
 |uzorak_t  = _mexico15a
 |uzorak_dr = _mexico15a
 |uzorak_š = _mexico15a
 |uzorak_č = _3_stripes_black
 |lijeva ruka    = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc     = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis      = Meksiko
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''1'''|| [[Jaime Penedo]]
|-
|RB || '''2'''|| [[Valentín Pimentel]]&amp;nbsp; || {{Žuti karton|83}} || {{Zamiz|87}}
|-
|CB || '''5'''|| [[Román Torres]] {{kapiten}} || {{Žuti karton|105}}
|-
|CB || '''3'''|| [[Harold Cummings]] || {{Žuti karton|108}}
|-
|LB || '''15'''|| [[Erick Davis]]
|-
|CM || '''13'''|| [[Adolfo Machado]]
|-
|CM || '''20'''|| [[Aníbal Godoy]] || {{Žuti karton|27}}
|-
|RW || '''11'''|| [[Armando Cooper]] || {{Žuti karton|90+11}}
|-
|LW || '''19'''|| [[Alberto Quintero Medina|Alberto Quintero]] || {{Žuti karton|89}}
|-
|CF || '''10'''|| [[Luis Tejada]] || {{Crveni karton|0|25}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Roberto Nurse]] || {{Žuti karton|79}} || {{Zamiz|79}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW || '''22'''|| [[Abdiel Arroyo]] || || {{Zamul|79}}
|-
|DF || '''17'''|| [[Luis Henríquez]] || || {{Zamul|87}} {{Zamiz|109}}
|-
|MF || '''4'''|| [[Alfredo Stephens]] || || {{Zamul|109}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|KOL}} [[Hernán Darío Gómez]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:PAN-MEX-2015-07-22.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''13'''|| [[Guillermo Ochoa]]
|-
|CB || '''5'''|| [[Diego Antonio Reyes|Diego Reyes]]
|-
|CB || '''2'''|| [[Francisco Javier Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|-
|CB || '''15'''|| [[Oswaldo Alanís]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|RWB || '''22'''|| [[Paul Aguilar]] || {{Žuti karton|90+13}}
|-
|LWB || '''7'''|| [[Miguel Layún]] || || {{Zamiz|77}}
|-
|RM || '''6'''|| [[Héctor Herrera]] || {{Žuti karton|55}} || {{Zamiz|59}}
|-
|CM || '''8'''|| [[Jonathan dos Santos]]
|-
|LM || '''18'''|| [[Andrés Guardado]] {{kapiten}}
|-
|CF || '''19'''|| [[Oribe Peralta]]
|-
|CF || '''11'''|| [[Carlos Vela]] || {{Žuti karton|4}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''21'''|| [[Carlos Esquivel]] || || {{Zamul|46}}
|-
|FW || '''9'''|| [[Jesús Corona]] || || {{Zamul|59}}
|-
|FW || '''14''' || [[Javier Orozco]] || {{Žuti karton|95}} || {{Zamul|77}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|[[Miguel Herrera]]
|}
|}

{| width=50% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}} Philippe Brière 
&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}} Daniel Belleau 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} [[Joel Aguilar]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-panama-v-mexico |title=Gold Cup Game Notes: Panama v Mexico |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723050910/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-panama-v-mexico |archive-date=23. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}

=== Utakmica za treće mjesto ===
&lt;section begin=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 25 /&gt;{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1
|historija   = [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države - Panama|SAD - Panama]]
|datum         = 25. juli 2015.
|vrijeme         = 16:00
|tim1        = {{NOG-D|SAD}}
|tim2        = {{NOG|PAN}}
|rezultat        = 1–1
|aet             = yes
|golovi1       = [[Clint Dempsey|Dempsey]] {{gol|70}}
|golovi2       = [[Roberto Nurse|Nurse]] {{gol|55}}
|stadion      = [[PPL Park]]
|lokacija= [[Chester, Pennsylvania|Chester]]
|gledalaca   = 12.598
|sudac      = {{ZD|HON}} [[Óscar Moncada]] 
|izvještaj       = [http://www.concacaf.com/category/gold-cup/game-detail/230143 Izvještaj]
| jedanaesterci1   = [[Aron Jóhannsson|Jóhannsson]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Clint Dempsey|Dempsey]] {{pengol}}&lt;br /&gt;[[Fabian Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[Michael Bradley|Bradley]] {{penpromašaj}}&lt;br /&gt;[[DeMarcus Beasley|Beasley]] {{penpromašaj}}
| jedanaesterci = 2–3
| jedanaesterci2   = {{pengol}} [[Román Torres|R. Torres]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Abdiel Arroyo|Arroyo]]&lt;br /&gt;{{penpromašaj}} [[Armando Cooper|Cooper]]&lt;br /&gt;{{pengol}} [[Harold Cummings|Cummings]]
}}&lt;section end=CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 25 /&gt;
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr    = _usa1415h
 |uzorak_t     = _usa1415h
 |uzorak_dr    = _usa1415h
 |uzorak_š     = _usa1415h
 |uzorak_č     = 
 |lijeva ruka  = FFFFFF
 |tijelo       = FFFFFF
 |desna ruka   = FFFFFF
 |šorc         = FFFFFF
 |čarape       = FFFFFF
 |opis         = SAD
}}

|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr    = _panama15h
 |uzorak_t     = _panama15home
 |uzorak_dr    = _panama15h
 |uzorak_š     = 
 |uzorak_č     = 
 |lijeva ruka  = FF0000
 |tijelo       = FF0000
 |desna ruka   = FF0000
 |šorc         = FF0000
 |čarape       = FF0000
 |opis         = Panama
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''1'''|| [[Brad Guzan]]
|-
|RB || '''21'''|| [[Timothy Chandler]] || {{Žuti karton|98}}
|-
|CB || '''3'''|| [[Omar Gonzalez]] || || {{Zamiz|90}}
|-
|CB || '''6'''|| [[John Brooks]]
|-
|LB || '''15'''|| [[Tim Ream]]
|-
|CM || '''4'''|| [[Michael Bradley]] {{kapiten}}
|-
|CM || '''19'''|| [[Graham Zusi]] || || {{Zamiz|59}}
|-
|RW || '''18'''|| [[Chris Wondolowski]] || || {{Zamiz|59}}
|-
|LW || '''24'''|| [[Joe Corona]]
|-
|CF || '''23'''|| [[Fabian Johnson]] || {{Žuti karton|29}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Aron Jóhannsson]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW || '''8'''|| [[Clint Dempsey]] || || {{Zamul|59}}
|-
|DF || '''2'''|| [[DeAndre Yedlin]] || {{Žuti karton|98}} || {{Zamul|59}}
|-
|DF || '''25'''|| [[DaMarcus Beasley]] || || {{Zamul|90}}
|-
|colspan=3| '''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:USA-PAN 2015-07-25.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''12'''|| [[Luis Mejía]]
|-
|RB || '''13'''|| [[Adolfo Machado]]
|-
|CB || '''3'''|| [[Harold Cummings]]
|-
|CB || '''5'''|| [[Román Torres]] {{kapiten}} || {{Žuti karton|114}}
|-
|LB || '''15'''|| [[Erick Davis]]
|-
|CM || '''14'''|| [[Miguel Camargo]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CM || '''20'''|| [[Aníbal Godoy]] || {{Žuti karton|98}}
|-
|RW || '''11'''|| [[Armando Cooper]] || {{Žuti karton|86}}
|-
|LW || '''19'''|| [[Alberto Quintero Medina|Alberto Quintero]]
|-
|CF || '''16'''|| [[Rolando Blackburn]] || || {{Zamiz|87}}
|-
|CF || '''9'''|| [[Roberto Nurse]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|MF || '''4'''|| [[Alfredo Stephens]] || || {{Zamul|46}} || {{Zamiz|91}}
|-
|FW || '''22'''|| [[Abdiel Arroyo]] || || {{Zamul|87}}
|-
|MF || '''18'''|| [[Darwin Pinzón]] || || {{Zamul|91}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|KOL}} [[Hernán Darío Gómez]]
|}
|}
{| width=50% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|JAM}} Garnet Page 
&lt;br /&gt;{{ZD|HON}} Cristian Ramírez 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}} [[David Gantar]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-usa-v-panama |title=Gold Cup Game Notes: USA v Panama |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150729041825/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-usa-v-panama |archive-date=29. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Octavio Jara 
|}

=== Finale ===
{{Glavni|Finale CONCACAF Gold kupa 2015.}}
----
{{#lst:Finale CONCACAF Gold kupa 2015.|CONCACAF Gold kup 2015 - utakmica 26}}
----
{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr   = _jamaica15h
 |uzorak_t    = _jamaica15h
 |uzorak_dr   = _jamaica15h
 |uzorak_š    = _jamaica15a
 |uzorak_č    = _jamaica15h
 |lijeva ruka = FFFFFF
 |tijelo      = FFFFFF
 |desna ruka  = FFFFFF
 |šorc        = FFFFFF
 |čarape      = FFDD00
 |opis        = Jamajka
}}

|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr   = _mexico15h
 |uzorak_t    = _mexico15h
 |uzorak_dr   = _mexico15h
 |uzorak_š    = _mexico15h
 |uzorak_č    = _mexico15h
 |lijeva ruka = 000000
 |tijelo      = 000000
 |desna ruka  = 000000
 |šorc        = 000000
 |čarape      = 000000
 |opis        = Meksiko
}}
|}
{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK || '''23''' || [[Ryan Thompson]] 
|-
|RB || '''19''' || [[Adrian Mariappa]]
|-
|CB || '''3''' || [[Michael Hector]]
|-
|CB || '''4''' || [[Wesley Morgan]]
|-
|LB || '''20''' || [[Kemar Lawrence]]
|-
|RM || '''22''' || [[Garath McCleary]] || || {{zamiz|59}}
|-
|CM || '''15''' || [[Je-Vaughn Watson]] || {{Žuti karton|23}} || {{zamiz|88}}
|-
|CM || '''17''' || [[Rodolph Austin]] || {{Žuti karton|23}} 
|-
|LM || '''10''' || [[Jobi McAnuff]]
|-
|CF || '''18''' || [[Simon Dawkins]] || || {{zamiz|73}}
|-
|CF || '''9''' || [[Giles Barnes]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|GK || '''1''' || [[Andre Blake]]
|-
|MF || '''2''' || [[Chris Humphrey]] || || {{zamul|73}}
|-
|DF || '''6''' || [[Lance Laing]]
|-
|MF || '''7''' || [[Andre Clennon]]
|-
|FW || '''8''' || [[Michael Seaton]] || || {{zamul|88}}
|-
|FW || '''11''' || [[Darren Mattocks]] || || {{zamul|59}}
|-
|GK || '''13''' || [[Dwayne Miller]]
|-
|FW || '''14''' || [[Allan Ottey]]
|-
|FW || '''16''' || [[Joel Grant]]
|-
|MF || '''24''' || [[Omar Holness]]
|-
|DF || '''25''' || [[Sean McFarlane]]
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|NJE}} [[Winfried Schäfer]]
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:JAM-MEX-2015-07-26.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|colspan=4|
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|GK || '''13''' || [[Guillermo Ochoa]]
|-
|RWB || '''22''' || [[Paul Aguilar]]
|-
|CB || '''5''' || [[Diego Antonio Reyes|Diego Reyes]] || {{Žuti karton|34}}
|-
|CB || '''2''' || [[Francisco Javier Rodríguez|Francisco Rodríguez]]
|-
|CB || '''15''' || [[Oswaldo Alanís]]
|-
|LWB || '''7''' || [[Miguel Layún]]
|-
|CM || '''20''' || [[Jesús Dueñas]] || {{Žuti karton|6}} || {{zamiz|85}}
|-
|CM || '''8''' || [[Jonathan Dos Santos]] 
|-
|CM || '''18''' || [[Andrés Guardado]] || || {{zamiz|61}}
|-
|CF || '''9''' || [[Jesús Corona]] || || {{zamiz|81}}
|-
|CF || '''19''' || [[Oribe Peralta]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|GK || '''1''' || [[Moisés Muñoz]]
|-
|DF || '''4''' || [[Miguel Ángel Herrera]]
|-
|MF || '''6''' || [[Héctor Herrera]]
|-
|FW || '''10''' || [[Giovani Dos Santos]]
|-
|GK || '''12''' || [[Jonathan Orozco]]
|-
|FW || '''14''' || [[Javier Orozco]] || || {{zamul|85}}
|-
|DF || '''16''' || [[Antonio Ríos]]
|-
|DF || '''17''' || [[Jorge Torres Nilo]] || || {{zamul|61}}
|-
|MF || '''21''' || [[Carlos Esquivel]] || || {{zamul|81}}
|-
|MF || '''23''' || [[José Juan Vázquez|José Vázquez]]
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3|{{ZD|MEX}} [[Miguel Herrera]]
|}
|}
{| width=50% style=&quot;font-size: 90%&quot;
|
'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} Juan Zumba 
&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} CJ Morgante 
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|PAN}} [[Jhon Pitti]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-jamaica-v-mexico |title=Gold Cup Game Notes: Jamaica v Mexico |work=CONCACAF.com |access-date=31. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150731033702/http://www.concacaf.com/article/gold-cup-game-notes-jamaica-v-mexico |archive-date=31. 7. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|KOS}} Leonel Leal
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|http://www.goldcup.org/en}}

{{CONCACAF Gold kup 2015}}

[[Kategorija:CONCACAF Gold kup 2015.|Nokaut faza]]</text>
      <sha1>lup8ufvlk8729lm10i2n78i0zgq196z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393807</id>
    <revision>
      <id>3849057</id>
      <parentid>3738434</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:05:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="474" sha1="kfn5tdb7100czsm9yl39yu3afz3cymr" xml:space="preserve">{{mson|Turija}}

;[[Bosna i Hercegovina]]:
* [[Turija (Bihać)]], naselje u općini [[Bihać]].
* [[Turija (Konjic)]], naselje u općini [[Konjic]].
* [[Turija (Lukavac)]], naselje u općini [[Lukavac]].
* [[Turija (rijeka)]], rijeka koja se ulijeva u jezero [[Modrac]]

;[[Srbija]]:
* [[Turija (Bujanovac)]], naselje u općini [[Bujanovac]].
* [[Turija (Kučevo)]], naselje u općini [[Kučevo]].
* [[Turija (Srbobran)]], naselje u općini [[Srbobran]].

{{višeznačnica}}</text>
      <sha1>kfn5tdb7100czsm9yl39yu3afz3cymr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u paleolitu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393821</id>
    <revision>
      <id>3849167</id>
      <parentid>3847997</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T00:30:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7980" sha1="7a5cr15i2mhpokcytop8xw8g8p6nmts" xml:space="preserve">'''Paleolit u Bosni i Hercegovini''' je okarakteriziran ostacima bogate kulture [[kremen]]ih artefakata [[paleolit|starijeg kamenog doba]] na preko 200 nalazišta.  Najstariji arheološki ostaci u BiH iz tog perioda pronađeni su kod [[Šamac|Šamca]], a  pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. Zbog kiselosti [[tlo|zemljišta]], očuvano je jako malo bioloških ostataka, prije svega [[čovjek|ljudskih]] i [[životinja|životinjskih]] [[kost]]iju. Ipak se može ustanoviti starost tih lokaliteta, kretanje ljudi u tom vremenu, a  djelimično i način na koji su živjeli.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Srednji paleolit ==
Najstarije istražene tragove prisustva ljudi u Bosni i Hercegovini su: Kadru u Gornjem [[Svilaj]]u kod [[Odžak]]a, Kamenu kod ušća [[Usora (rijeka)|Usore]], Mala Gradina u [[Kulaši]]ma, Markovac u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Veliki Majdan kod [[Tešanj|Tešnja]], Visoko brdo u [[Donja Lupljanica|Lupljanici]], Zobište u Detlaku, Krčevina u Maloj Brijesnici kod [[Gračanica|Gračanice]], [[Arheološki lokalitet Danilovića brdo|Danilovića brdo]] u Podnovlje kod [[Doboj]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |title=Sofija Dragosavac - Tehnološka analiza artefakata od okresanog kamena sa paleolitskog lokaliteta Danilovića brdo u Podnovlju kod Doboja |access-date=5. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te na mjestu Pećine kod [[Laktaši|Laktaša]] i pećina [[Rastuša (pećina)|Rastuša]] kod [[Teslić]]a.

Ova nalazišta imaju izuzetan značaj za evropsku i svjetsku arheologiju, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da neka od njih datiraju iz perioda između 100.000 i 40.000 p. n. e. Ona potvrđuju da je [[Balkan]] bio najvažnija ruta za širenje gornjeg paleolita u Evropi, oko 40.000. p. n. e. i posljednje uporište neandertalskih grupa.

Na tim nalazištima nađene su alatke (strugalice i šiljci) od velikih komada poludragog kamenja (jaspis, ahat, kalcedon), koje potiču iz perioda od 50.000-35.000 p. n. e, a bila su rukotvorina neandertalskog čovjeka.

Na lokalitetu [[Pećina Podlipe]] u [[Kadića Brdo|Kadića Brdu]] kod [[Sokolac|Sokoca]] pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina.

Pećine kod Laktaša i [[Rastuša (pećina)|pećina Rastuša]] kod [[Teslić]]a su dva lokaliteta od velike važnosti za region, Evropu i svijet. Na njima nađeni su tragove [[život]]a pračovjeka iz perioda srednjeg paleolita – kamena oruđa, sjekire, sječiva i druge namjenske alatke. Sondažna istraživanja su potvrdila su da je tu riječ o nalazištima koja mogu dati odgovore na mnoge dileme iz perioda prijelaza od primitivnog ka današnjem čovjeku. Rastuša je prebogato nalazište u kome su najzanimljivije [[kost]]i, uglavnom pećinskog medvjeda, jelena i vukova koje bi mogle biti stare najmanje 35.000 godina.

== Gornji paleolit ==
Nakon tog razdoblja  [[neandertalac|neandertalci]] su iščezli sa ovih prostora, a pojavljuje se [[Homo sapiens|razumni čovjek]]. Iz tog perioda istraživani su lokaliteti: Crkvina kod ušća [[Usora (rijeka)|Usore]], Londži u [[Makljenovac|Makljenovcu]], Luščiću i Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Visokom brdu u Lupljanici, Brdašcu u [[Laktaši]]ma, Cigića pećina u [[Resanovci]]ma, Ruda glavica u [[Trnovo|Trnovu]], Kadru u Gornjem Svilaju kod [[Odžak]]a, Krčevnici u Popovićima, Zobištu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Gornjoj pećini na [[Bijambare|Bijambarama]]. Uglavnom su pronađena strgala raznih oblika, te obluci – navalno oruđe u [[lov]]u.

Kultura stanovanja prahistorijskog čovjeka, koja se postupno razvijala u nekoliko faza, spada među važnije elemente ostatka njegove kulture. U vrijeme srednjeg paleolitika čovjek se počinje zavlačiti u pećine i to češće one okrenute ka jugu, pri čemu je najviše bio zaposjednut sam ulaz u pećinu. Naseljavajući ih, ljudi nisu napuštali zaklone na otvorenom te su prirodni zaklon zamjenjivali šatorom ili zemunicom. U mlađem paleolitiku otpočinje upotreba krojene odjeće, što potvrđuju nalazi koštanih igala, šila i dugmadi.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |title=Makljenovac kod Doboja |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205200711/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U panonskom dijelu Bosne, na Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma kod [[Prnjavor]]a otkrivena je kamena figura slična glavi [[patka|divlje patke]]. Vjeruje se da je to izvorno bila prirodna tvorevina koju je  [[paleolit]]ski čovjek doradio i pojačao sličnost sa životinjama. Uz nalaz crteža &quot;Konj napadnut strelicama&quot; u [[Badanj (pećina)|Badnju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2026-05-20|archive-date=1. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211201035826/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; crteža u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipe]], to su jedini ostaci paleolitske [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u Bosni i Hercegovini.

=== Badanj ===
{{Glavni|Badanj (pećina)}}

Na stijeni u polupećini [[Badanj (pećina)|Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], prvi put u Bosni i Hercegovini, je otkrivena gravura, što je izvanredno umjetničko djelo paleolitskog čovjeka ovih krajeva. Prikazana je životinja slična [[konj]]u gledanom sa desnog boka. U literaturi, gravura nosi naziv &quot;Konj napadnut strelicama&quot;,. Istovremeno, otkriven je izvjestan broj šematski graviranih [[kost]]iju, koje potječu iz istog doba kada su napravljeni i urezi na stijeni. Arheološkim [[Metoda|metodama]], ovo nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena, tj. u period od 13.000 do 12.000 p. n. e.

U stilskom pogledu umjetničke gravure vežu se za [[Mediteran]] pa su ovi nalazi područje poznavanja mediteranske paleolitske umjetnosti proširili i na [[Balkanski poluotok]]. Tvorac crteža u Badnju bio je [[Kromanjonac|kromanjonski čovjek]]. U ovim krajevima je obitavala žilava i plodna [[populacija]] koja se zadržala do ranog kamenog doba.

Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine,  evidentirano je i arheološko područje Badanj, a zatim valorizirano kao Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, I. kategorije ([[2003]]).&lt;ref name=&quot;Badanj&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |title=Pećina Badanj |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=1. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211201035826/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije je otkrivena i gravura u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipom]] čiji je autor Homo sapiens, jer neandertalci nisu imali umjetnost. Starost ove gravure još nije tačno utvrđena.

==Također pogledajte==
*[[Paleolit]]
*[[Stolac]]
*[[Badanj (pećina)|Badanj]]
==Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20151113042039/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/badanj Badanj]
*[http://www.znanje.org/i/i24/04iv03/04iv03172127/Kameno_doba.htm Kameno doba]

[[Kategorija:Paleolit]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]]</text>
      <sha1>7a5cr15i2mhpokcytop8xw8g8p6nmts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balatun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405989</id>
    <revision>
      <id>3849093</id>
      <parentid>3307143</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:20:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4392" sha1="e83wt3zte0xixhsd19nlvawaqaclhh5" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Balatun
| vrsta                        = Naselje
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.8633
| dužina_stepeni               = 19.3393
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 1286
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200859&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Balatun u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Balatun''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Na 24. i 25. septembar 1992, 22 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], uključujući sedmero djece, istjerani su iz svojih domova u selu [[Bukreš]] i dovedeni u Balatun gdje su ubijeni i bačeni u rijeku [[Drina|Drinu]].&lt;ref&gt;{{cite news | last = Musli| first = Emir| title = Zločin bez kazne | newspaper = Deutsche Welle | date = 24. 9. 2011| url = http://www.dw.de/zlo%C4%8Din-bez-kazne/a-15413852-0| ref = {{harvid|Musli|24. septembar 2011}} }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Balatun
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200859
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;  
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 16) |work=fzs.ba |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1286
| g2013_srbi               = 1277
| g2013_hrvati             = 7
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 1305
| g1991_srbi               = 1277
| g1991_hrvati             = 4
| g1991_jugosloveni        = 16
| g1981_ukupno             = 1400
| g1981_muslimani          = 2
| g1981_srbi               = 1294
| g1981_hrvati             = 5
| g1981_jugosloveni        = 54
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 1444
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 1432
| g1971_hrvati             = 4
| g1971_jugosloveni        = 5
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>e83wt3zte0xixhsd19nlvawaqaclhh5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banjica (Bijeljina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405990</id>
    <revision>
      <id>3849097</id>
      <parentid>3636889</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:54:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4717" sha1="ebo8e10ee8r7680cz45r8ivhvnoh91o" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Banjica
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Tavna, pravoslavny klaster z 16. stol.jpg
| opis_slike                   = Banjica, manastir Tavna
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6233
| dužina_stepeni               = 19.1071
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 281
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200867&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Banjica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Banjica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

[[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavni]] [[manastir Tavna]] nalazi se u Tavni, dijelu naselja. Proglašen je za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Tavna&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3269 |title=Manastir Tavna |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2021 |archive-date=6. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606125252/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3269 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Manastirska crkva svete Trojice u Tavnoj predstavlja duhovni centar pravoslavnih vjernika [[Eparhija zvorničko-tuzlanska|Zvorničko-tuzlanske eparhije]] i čitave Semberije. Zbog nepostojanja dokumentacije nije moguće izvršiti njeno tačno datiranje, ali arheološki nalazi ukazuju na to da su dijelovi crkve izgrađeni u 14. vijeku. Tragovi zidnog slikarstva potvrđuju njegovo nekadašnje bogatstvo i značaj.

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banjica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200867
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 281
| g2013_srbi               = 280
| g1991_ukupno             = 406
| g1991_srbi               = 400
| g1981_ukupno             = 519
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 506
| g1981_jugosloveni        = 6
| g1971_ukupno             = 543
| g1971_srbi               = 542
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banjica (Bijeljina)}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>ebo8e10ee8r7680cz45r8ivhvnoh91o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Batar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405991</id>
    <revision>
      <id>3849112</id>
      <parentid>3307145</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:36:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3769" sha1="h32zetgq5llezle7dpq1h92qx7wy9tn" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Batar
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6091
| dužina_stepeni               = 19.2037
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 229
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200875&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Batar u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Batar''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Batar
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200875
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 229
| g2013_srbi               = 226
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 382
| g1991_srbi               = 376
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 419
| g1981_srbi               = 398
| g1981_jugosloveni        = 14
| g1971_ukupno             = 423
| g1971_srbi               = 422
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>h32zetgq5llezle7dpq1h92qx7wy9tn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Batković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405992</id>
    <revision>
      <id>3849113</id>
      <parentid>3307146</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:38:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4137" sha1="k14hot9ztgyrkyrrejua2orl5jryibp" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Batković
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.8453
| dužina_stepeni               = 19.2018
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 2566
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 230308&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Batković u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Batković''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Batković
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 230308
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2566
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 2544
| g2013_hrvati             = 10
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_turci              = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g2013_nepoznato          = 3
| g1991_ukupno             = 3483
| g1991_muslimani          = 7
| g1991_srbi               = 3220
| g1991_hrvati             = 5
| g1991_jugosloveni        = 67
| g1981_ukupno             = 3769
| g1981_muslimani          = 8
| g1981_srbi               = 3476
| g1981_hrvati             = 5
| g1981_jugosloveni        = 136
| g1981_albanci            = 1
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 3841
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 3815
| g1971_hrvati             = 7
| g1971_madari             = 4
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>k14hot9ztgyrkyrrejua2orl5jryibp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bjeloševac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406009</id>
    <revision>
      <id>3849149</id>
      <parentid>3307147</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3862" sha1="tw6o2zh2vxyxx8noyrkne03wae9nuqa" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Bjeloševac
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = Bjeloševac.JPG
| opis_slike                   = Bjeloševac, raskršće
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6067
| dužina_stepeni               = 19.1549
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 467
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200905&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=14. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Bjeloševac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Bjeloševac''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bjeloševac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200905
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 467
| g2013_srbi               = 462
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 2
| g1991_ukupno             = 639
| g1991_muslimani          = 1
| g1991_srbi               = 630
| g1981_ukupno             = 689
| g1981_srbi               = 675
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 11
| g1981_madari             = 1
| g1971_ukupno             = 756
| g1971_srbi               = 753
| g1971_madari             = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>tw6o2zh2vxyxx8noyrkne03wae9nuqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brijesnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406033</id>
    <revision>
      <id>3849174</id>
      <parentid>3307148</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T01:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3655" sha1="0kf69i6ddls2oi3vzfh98ru9juvis69" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Brijesnica
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.7509
| dužina_stepeni               = 19.1577
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 174
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200913&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=15. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Brijesnica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Brijesnica''' je [[naselje]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brijesnica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200913
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 174
| g2013_srbi               = 172
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 195
| g1991_srbi               = 195
| g1981_ukupno             = 222
| g1981_srbi               = 221
| g1981_hrvati             = 1
| g1971_ukupno             = 218
| g1971_srbi               = 218
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>0kf69i6ddls2oi3vzfh98ru9juvis69</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brodac Donji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406034</id>
    <revision>
      <id>3849175</id>
      <parentid>3307149</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T02:12:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4107" sha1="2r90jtjblcifw29pb0wtvkq8hcik0aw" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Brodac Donji
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.8646
| dužina_stepeni               = 19.2809
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 686
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200921&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=15. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Brodac Donji u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Brodac Donji''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brodac Donji
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200921
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 686
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 668
| g2013_hrvati             = 7
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 735
| g1991_srbi               = 692
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 15
| g1981_ukupno             = 799
| g1981_srbi               = 733
| g1981_hrvati             = 5
| g1981_jugosloveni        = 39
| g1981_madari             = 2
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 937
| g1971_srbi               = 925
| g1971_hrvati             = 5
| g1971_crnogorci          = 1
| g1971_albanci            = 1
| g1971_madari             = 1
| g1971_makedonci          = 3
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>2r90jtjblcifw29pb0wtvkq8hcik0aw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brodac Gornji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406035</id>
    <revision>
      <id>3849176</id>
      <parentid>3307150</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T02:13:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4175" sha1="30rmpfbwxjyv490yvk7wadd90mzd2m7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Brodac Gornji
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| grad                         = [[Bijeljina]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.8637
| dužina_stepeni               = 19.2636
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 789
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 55
| matični broj                 = 200930&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=15. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 20036
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Brodac Gornji u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Brodac Gornji''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Brodac Gornji
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 200930
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 789
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_srbi               = 779
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_makedonci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g1991_ukupno             = 866
| g1991_srbi               = 840
| g1991_hrvati             = 6
| g1991_jugosloveni        = 8
| g1981_ukupno             = 967
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 920
| g1981_hrvati             = 3
| g1981_jugosloveni        = 33
| g1981_slovenci           = 2
| g1981_crnogorci          = 3
| g1981_madari             = 1
| g1981_makedonci          = 3
| g1971_ukupno             = 1157
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 1137
| g1971_hrvati             = 4
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }}

{{Općina Bijeljina}}</text>
      <sha1>30rmpfbwxjyv490yvk7wadd90mzd2m7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morava (Češka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408449</id>
    <revision>
      <id>3849035</id>
      <parentid>3844170</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:20:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3807" sha1="mzbbc75978qk4gwogh6yp45myk9lbf7" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Morava
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Pramen_Moravy_(1).JPG
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = Izvor Morave, Králický Sněžník
| slika_karta                = 
| veličina_karte             =
| karta_opis                 = 
| mapframe                   = yes
| mapframe-line              = on
| mapframe-shape             = none
| mapframe-point             = none
| dužina                     = 354  
| nadmorska visina izvora    = 1371
| izvor                      = [[Králický Sněžník]]
| izvor_lat_d                = 
| izvor_lat_m                = 
| izvor_lat_s                = 
| izvor_lat_NS               = 
| izvor_long_d               = 
| izvor_long_m               = 
| izvor_long_s               = 
| izvor_long_EW              = 
| nadmorska visina ušća      = 
| ušće                       = Kod [[Bratislava|Bratislave]]
| ušće_lat_d                 = 
| ušće_lat_m                 = 
| ušće_lat_s                 = 
| ušće_lat_NS                = 
| ušće_long_d                = 
| ušće_long_m                = 
| ušće_long_s                = 
| ušće_long_EW               = 
| ulijeva_se_u               = [[Dunav]]
| etimologija                =
| prosječni protok           = 120 
| površina sliva             = 26.658 
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = 
| desne_pritoke              = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Češka}}, {{ZID|Slovačka}}, {{ZID|Austrija}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = plovna 
}}
'''Morava''' ({{jez-de|March}}; {{hu|Morva}}; {{pl|Morawa}}) jest [[rijeka]] koja protječe [[Srednja Evropa|Srednjom Evropom]] i [[Spisak pritoka Dunava|lijeva]] je [[pritoka]] [[Dunav]]a. Najveća je rijeka [[Moravska|Moravske]], koja je naziv i dobila po rijeci.

Izvire na planini [[Králický Sněžník]], u sjeveroistočnom dijelu [[Pardubički kraj|Pardubičkog kraja]], u blizini granice između [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]]. Teče ka jugu i dijelom tvori [[prirodna granica|prirodnu granicu]] između Češke i [[Slovačka|Slovačke]], a zatim i između [[Austrija|Austrije]] i Slovačke.

== Geografija ==
Teče kroz Gornjomoravsku i Donjomoravsku dolinu. Dalje prema [[ušće|ušću]] prolazi kroz Moravsko polje u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] i Zagorsku nizinu u Slovačkoj. Posljednja tri nabrojana područja zapravo su kontinuirani dijelovi jednog velikog bazena, koji čini najveći dio [[Bečka kotlina|Bečke kotline]].

U gornjem toku na obalama Morave nalazi se nekoliko većih čeških gradova, kao što su [[Olomouc]], [[Kroměříž]], [[Otrokovice]], [[Uherské Hradiště]] i [[Hodonín]]. Nizvodno, rijeka teče kroz slabije naseljena, uglavnom šumovita pogranična područja, sve do ušća u Dunav, odmah ispod [[Devinska tvrđava|Devinske tvrđave]], pokraj slovačkog [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Bratislava|Bratislave]].

Nakon 354&amp;nbsp;km toka, Morava se ulijeva u Dunav s prosječnim protokom od oko 120 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; a okuplja vodene tokove s površine od oko 26.658&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Neobičnost Morave sastoji se u tome što je to evropska crna rijeka.

Najduža pritoka Morave je rijeka Dyje, koja teče [[Tromeđa|tromeđom]] Austrije, Češke i Slovačke.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Morava River}}

{{Dunav}}
{{Hidrografija Slovačke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Austriji]]
[[Kategorija:Rijeke u Češkoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>mzbbc75978qk4gwogh6yp45myk9lbf7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bingo (kompanija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>409116</id>
    <revision>
      <id>3849127</id>
      <parentid>3665830</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T20:45:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6137" sha1="s6suhl8jjqzhvih051p8k3ccukd53dq" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
|grupa=
|ime=Bingo export import Tuzla d.o.o.
|slika=Logo kompanije Bingo.jpg
|vrsta=[[Dionica|Društvo sa ograničenom odgovornošću]]
|osnivanje=[[1993.]]
|osnivači=Senad Džambić
|sjedište=
|predsjednik=[[Senad Džambić]]
|ključneosobe=
|industrija=Prehrambena industrija
|proizvodi=Prehrambeni proizvodi
|zaposleni=7200 (2017)
|holding=
|slogan=Kralj dobrih cijena!
|web={{URL|bingotuzla.ba}}
|pod_posluženo=
|usluge=Trgovina i ugostiteljstvo
|prihod=1.039.855.400  [[Konvertibilna marka|KM]] (2017)
|operativni_prihod=
|neto_dobit=72.443.178 KM (2017)
|divizije=
|podruž=
|vlasnik=[[Senad Džambić]]
|prestala_postojati=
|dodatak=
}}
'''Bingo import export Tuzla d.o.o.''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Trgovina|trgovački]] i [[Ugostiteljstvo|ugostiteljski]] lanac sa sjedištem u [[Tuzla|Tuzli]], u naselju Bosanska Poljana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bingotuzla.ba/|title=Najveci BH trgovacki lanac u BiH|website=Najveci BH trgovacki lanac u BiH|language=en-US|access-date=5. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Bingo je najveći trgovački i ugostiteljski lanac u Bosni i Hercegovini i trenutno ima 7200 zaposlenih i 194 poslovnica širom Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;http://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Bingo-otvorio-svoju-186-maloprodajnu-trgovinu/437551&lt;/ref&gt;.

Slogan Binga je &quot;Kralj dobrih cijena!&quot;

== Historija i razvoj ==
Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]], [[Senad Džambić]], osnivač i trenutni direktor Binga, radio je u jednom rudniku. Paralelno sa tim otvorio je radnju gdje je imao zabavne igre.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/155660/senad-dzambic-tajna-uspjeha-je-da-u-bih-ulazem-sve-sto-zaradim?url=clanak/155660/senad-dzambic-tajna-uspjeha-je-da-u-bih-ulazem-sve|title=Senad Džambić: Tajna uspjeha je da u BiH ulažem sve što zaradim!|website=www.avaz.ba|access-date=5. 3. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kasnije, Džambić je otvorio svoju prvu trgovinu u Tuzli, 1993. godine kada je i nastao Bingo d.o.o.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bingotuzla.ba/trgovacki-lanac-bingo-d-o-o/|title=Trgovački lanac Bingo d.o.o. – Najveći trgovački lanac u BiH|website=www.bingotuzla.ba|access-date=2024-11-14}}&lt;/ref&gt;

Počevši od Tuzle, gdje Bingo danas ima 39 poslovnica,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bingotuzla.ba/2015/12/10/mapa-bingo-prodajnih-centara/|title=Mapa Bingo prodajnih centara|last=bingotuzla|website=Najveci BH trgovacki lanac u BiH|access-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131044021/http://bingotuzla.ba/2015/12/10/mapa-bingo-prodajnih-centara/|archive-date=31. 1. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; se širio na čitavu Bosnu i Hercegovinu. 

=== Preuzimaje Interexa i Tuša u Bosni i Hercegovini ===
U decembru 2014. godine, Bingo je preuzeo [[Interex]] [[Francuska|francuskog]] [[Intermarché]]a, sa 24 poslovnih objekata, 709 zaposlenih i svom robom. Do tada, Bingo je imao 132 poslovnica i 4200 zaposlenih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/153167/bingo-zvanicno-preuzeo-interex|title=&quot;Bingo&quot; zvanično preuzeo &quot;Interex&quot;|website=www.avaz.ba|access-date=5. 3. 2016|archive-date=28. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150128210418/http://www.avaz.ba/clanak/153167/bingo-zvanicno-preuzeo-interex|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godinu dana nakon toga, 2015. Bingo je preuzeo poslovnice [[Slovenija|slovenskog]] [[Tuš]]a u Bosni i Hercegovini, koje su dotada bile u vlasništvu slovenskog biznismena Mirka Tuša.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a46727/Biznis/Bingo-preuzima-Tus.html|title=Bingo preuzima Tuš u BiH|website=N1 BA|access-date=5. 3. 2016|archive-date=28. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150928201041/http://ba.n1info.com/a46727/Biznis/Bingo-preuzima-Tus.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tuš je prije toga bio već zatvorio 20 svojih objekata u Bosni i Hercegovini zbog ekonomskih problema. Bingo je preuzeo objekte Tuša u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]], [[Mostar]]u, [[Ugljevik]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Prnjavor]]u i Tuzli.

=== Preuzimanje od Lidla ===
U septembru 2015. godine kružila je vijest da će [[Njemačka|njemački]] trgovinski lanac [[Lidl]] kupiti bosanskohercegovački lanac Bingo. No, ta glasina je demantovana od strane Binga. U saopćenju Binga se navodi da ga ne kupuje njemački Lidl, te da nastavljaju širenje u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Lidl ne kupuje Bingo |url=https://ba.n1info.com/biznis/a61971-Lidl-ne-kupuje-Bingo/ |website=N1 |access-date=9. 6. 2021 |date=23. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
[[Datoteka:Bingo Bugojno.JPG|mini|421x421piksel|Trgovački centar Bingo u [[Bugojno|Bugojnu]].]]
Osim kupovine, Bingo u svojim tržnim centrima ima i restorane, te je najveći ugostiteljski lanac u Bosni i Hercegovini.

Bingo se sastoji od:
* Bingo Supermarket
* Bingo Hipermarket
* Bingo Minimarket
* Bingo pekara 
* Bingo plus
* Bingo Trgovački centar
* Bingo City center Tuzla
*Bingo City center Sarajevo

== Roba ==
[[Datoteka:Bingo supermarket, Trebinje, 2024.jpg|mini|Bingo supermarket u [[Trebinje|Trebinju]].]]
Bingo osim prehrambenih proizvoda, nudi i hemijske, konfekcijske, kozmetičke proizvode, te tehniku i proizvode za kućnu upotrebu. Bingo je član udruženja &quot;Kupujmo domaće&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=15627|title=Građani shvatili akciju Kupuj domaće: Pada dobit Konzuma, profit Binga raste!|website=Novinska agencija Patria|access-date=5. 3. 2016|archive-date=31. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150831235056/http://nap.ba/new/vijest.php?id=15627|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te ga s udjelom od 70% domaćih proizvoda podržava firme, kao firmu za deterdžente Dita, od koje Bingo, nakon ponovnog pokretanja proizvodnje, otkupljuje proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rtvbn.com/369513/Bingo-pomaze-domacu-proizvodnju|title=&quot;Bingo&quot; pomaže domaću proizvodnju|website=Radio Televizija BN|language=bs-BA|access-date=5. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Robna marka &quot;Bingo&quot; ===
Bingo proizvodi i prodaje robu pod sopstvenim brendom &quot;Bingo&quot;.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>s6suhl8jjqzhvih051p8k3ccukd53dq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>N'Golo Kanté</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410954</id>
    <revision>
      <id>3849140</id>
      <parentid>3805741</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:38:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6531" sha1="0o4tta4oyon6vjl25nujoae19793vv5" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = N'Golo Kanté
| slika                      = N'Golo Kanté at Baku before 2019 UEFA Europe League Final.jpg
| punoime                    = N'Golo Kanté&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/ngolo-kante|title=N'Golo Kanté - Profil|access-date=22. 1. 2017|archive-date=29. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160529222417/http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/ngolo-kante|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1991|03|29}}
| rodnigrad                  = [[Paris]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 168 cm
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 2001–2010. &lt;br&gt; 2010–2012.
| omladinskipogoni           = [[JS Suresnes]] &lt;br&gt; [[US Boulogne]]
| godine1                    = 2012–2013. &lt;br&gt; 2013–2015. &lt;br&gt; 2015–2016. &lt;br&gt; 2016–2023. &lt;br&gt; 2023–2026. &lt;br&gt; 2026
| klubovi1                   = [[US Boulogne|Boulogne]] &lt;br&gt; [[SM Caen|Caen]] &lt;br&gt; [[Leicester City FC|Leicester City]] &lt;br&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]] &lt;br&gt; [[Al-Ittihad Club|Al-Ittihad]] &lt;br&gt; [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)1           = 38 (3) &lt;br&gt; 75 (4) &lt;br&gt; 37 (1) &lt;br&gt; 190 (11) &lt;br&gt; 79 (8) &lt;br&gt; 0 (0)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2016–
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 65 (2)
| zadnjeuređivanje           = 29. januara 2026
}}
'''N'Golo Kanté''' (rođen 29. marta 1991) [[Francuska|francuski]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji nastupa za [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]].

==Karijera==
Prve nogometne korake je napravio u ekipi [[JS Suresnes]] da bi potom prešao u omladinski pogon [[US Boulogne]]a. Upravo u Boulognesu je počeo svoju profesionalnu karijeru. 2013. godine potpisuje za [[SM Caen|Caen]], koji je igrao u League 2. Dana 3. augusta 2015. potpisuje za [[Leicester City FC|Leicester City]]. Visina transfera je iznosila osam miliona eura. Za novi klub je debitovao pet dana kasnije kada je na meču protiv [[Sunderland AFC|Sunderlanda]] zamijenio [[Jamie Vardy|Jamieja Vardyja]]. Prvi pogodak za Leicester postiže 7. novembra na utakmici protiv [[Watford FC|Watforda]]. S Leicesterom osvaja [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] u sezoni [[Premier League 2015/2016.|2015/16.]]

Godine 2016. prelazi u [[Chelsea FC|Chelsea]]. Transfer je iznosio 32 miliona funti. Za [[london]]ski klub debitovao je 15. augusta protiv [[West Ham United FC|West Hama]]. Prvi pogodak za Chelsea postigao je 23. oktobra 2016. protiv [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].

==Reprezentacija==
Za reprezentaciju Francuske debitovao je na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandije]]. Četiri dana kasnije na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] postigao je i prvi pogodak u reprezentativnom dresu.

===Nastupi===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Francuske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2016.||13||1
|-
|2017.||7||0
|-
|2018.||16||0
|-
|2019.||3||0
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||7||0
|-
|2022.||2||0
|-
|2024.||11||0
|-
|2025.||1||0
|-
!Ukupno||65||2
|}

===Golovi===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezultat !! Takmičenje
|-
| 1. || 29. mart 2016. || [[Stade de France]], [[Pariz]] || {{NOG|RUS}} || &lt;center&gt;4–2 || Prijateljska
|-
| 2. || 14. novembar 2020. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]] || {{NOG|POR}} || &lt;center&gt;1–0 || [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|UEFA Liga nacija 2020/21.]]
|}

==Uspjesi==
'''Leicester City'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2015/2016.|2015/16.]]

'''Chelsea'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2016/2017.|2016/17.]]
*[[FA kup]]: 2017/18.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2020/21.
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]]
*[[UEFA Superkup]]: 2021.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2021.

'''Al-Ittihad'''
*[[Saudijska profesionalna liga]]: 2024/25.
*[[Kraljev kup (Saudijska Arabija)|Kraljev kup]]: 2024/25.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|N'Golo Kanté}}
*[https://www.premierleague.com/players/13492/N'Golo-Kant%C3%A9/overview N'Golo Kanté] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180420154151/https://www.premierleague.com/players/13492/N%27Golo-Kant%C3%A9/overview |date=20. 4. 2018 }} na premierleague.com
*{{Soccerbase|76935}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{PFA nogometaš godine}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Kanté, N'Golo}}
[[Kategorija:Rođeni 1991.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši US Boulognea]]
[[Kategorija:Nogometaši Caena]]
[[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>0o4tta4oyon6vjl25nujoae19793vv5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849143</id>
      <parentid>3849140</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:40:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6555" sha1="09azrcdvcewca0pbjl4s3m5vkm60t69" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = N'Golo Kanté
| slika                      = N'Golo Kanté at Baku before 2019 UEFA Europe League Final.jpg
| punoime                    = N'Golo Kanté&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/ngolo-kante|title=N'Golo Kanté - Profil|access-date=22. 1. 2017|archive-date=29. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160529222417/http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/ngolo-kante|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1991|03|29}}
| rodnigrad                  = [[Paris]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 168 cm
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 2001–2010. &lt;br&gt; 2010–2012.
| omladinskipogoni           = [[JS Suresnes]] &lt;br&gt; [[US Boulogne]]
| godine1                    = 2012–2013. &lt;br&gt; 2013–2015. &lt;br&gt; 2015–2016. &lt;br&gt; 2016–2023. &lt;br&gt; 2023–2026. &lt;br&gt; 2026
| klubovi1                   = [[US Boulogne|Boulogne]] &lt;br&gt; [[SM Caen|Caen]] &lt;br&gt; [[Leicester City FC|Leicester City]] &lt;br&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]] &lt;br&gt; [[Al-Ittihad Club|Al-Ittihad]] &lt;br&gt; [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]
| nastupi(golovi)1           = 38 (3) &lt;br&gt; 75 (4) &lt;br&gt; 37 (1) &lt;br&gt; 190 (11) &lt;br&gt; 79 (8) &lt;br&gt; 0 (0)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2016–
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 65 (2)
| zadnjeuređivanje           = 29. januara 2026
}}
'''N'Golo Kanté''' (rođen 29. marta 1991) [[Francuska|francuski]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji nastupa za [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]].

==Karijera==
Prve nogometne korake je napravio u ekipi [[JS Suresnes]] da bi potom prešao u omladinski pogon [[US Boulogne]]a. Upravo u Boulognesu je počeo svoju profesionalnu karijeru. 2013. godine potpisuje za [[SM Caen|Caen]], koji je igrao u League 2. Dana 3. augusta 2015. potpisuje za [[Leicester City FC|Leicester City]]. Visina transfera je iznosila osam miliona eura. Za novi klub je debitovao pet dana kasnije kada je na meču protiv [[Sunderland AFC|Sunderlanda]] zamijenio [[Jamie Vardy|Jamieja Vardyja]]. Prvi pogodak za Leicester postiže 7. novembra na utakmici protiv [[Watford FC|Watforda]]. S Leicesterom osvaja [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] u sezoni [[Premier League 2015/2016.|2015/16.]]

Godine 2016. prelazi u [[Chelsea FC|Chelsea]]. Transfer je iznosio 32 miliona funti. Za [[london]]ski klub debitovao je 15. augusta protiv [[West Ham United FC|West Hama]]. Prvi pogodak za Chelsea postigao je 23. oktobra 2016. protiv [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]].

==Reprezentacija==
Za reprezentaciju Francuske debitovao je na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandije]]. Četiri dana kasnije na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] postigao je i prvi pogodak u reprezentativnom dresu.

===Nastupi===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Francuske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2016.||13||1
|-
|2017.||7||0
|-
|2018.||16||0
|-
|2019.||3||0
|-
|2020.||5||1
|-
|2021.||7||0
|-
|2022.||2||0
|-
|2024.||11||0
|-
|2025.||1||0
|-
!Ukupno||65||2
|}

===Golovi===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezultat !! Takmičenje
|-
| 1. || 29. mart 2016. || [[Stade de France]], [[Pariz]] || {{NOG|RUS}} || &lt;center&gt;4–2 || Prijateljska
|-
| 2. || 14. novembar 2020. || [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]] || {{NOG|POR}} || &lt;center&gt;1–0 || [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|UEFA Liga nacija 2020/21.]]
|}

==Uspjesi==
'''Leicester City'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2015/2016.|2015/16.]]

'''Chelsea'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2016/2017.|2016/17.]]
*[[FA kup]]: 2017/18.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2020/21.
*[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19.]]
*[[UEFA Superkup]]: 2021.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2021.

'''Al-Ittihad'''
*[[Saudijska profesionalna liga]]: 2024/25.
*[[Kraljev kup (Saudijska Arabija)|Kraljev kup]]: 2024/25.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|N'Golo Kanté}}
*[https://www.premierleague.com/players/13492/N'Golo-Kant%C3%A9/overview N'Golo Kanté] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180420154151/https://www.premierleague.com/players/13492/N%27Golo-Kant%C3%A9/overview |date=20. 4. 2018 }} na premierleague.com
*{{Soccerbase|76935}}

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{PFA nogometaš godine}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kanté, N'Golo}}
[[Kategorija:Rođeni 1991.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši US Boulognea]]
[[Kategorija:Nogometaši Caena]]
[[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>09azrcdvcewca0pbjl4s3m5vkm60t69</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Rijeke u Ukrajini</title>
    <ns>10</ns>
    <id>412340</id>
    <revision>
      <id>3849058</id>
      <parentid>3843967</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:33:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="984" sha1="geafyulfqmm2n4wi649xu8axupz8b2j" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Rijeke u Ukrajini
|naslov      = [[Spisak rijeka u Ukrajini|Rijeke]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]
|slika       = [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|125px|desno]]
|naslovstil  = yellowground:#c0d4it;
|iznadstil   = background:#E0F0E0;
|tijeloklasa = hlist

| grupa1 = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
| podaci1 = 
* [[Desna (Dnjepar)|Desna]] 
* [[Dnjepar]] 
* [[Dnjestar]] 
* [[Dunav]]
* [[Gorinj]]
* [[Ingul]]
* [[Ingulec]]
* [[Irpinj]]
* [[Južni Bug]]
* [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]]
* [[Prut (rijeka)|Prut]]
* [[Psel]]
* [[Siret (Dnjestar)|Siret]] &lt;small&gt;(Dnjestar)&lt;/small&gt;
* [[Sula (Dnjepar)|Sula]]
* [[Tisa (rijeka)|Tisa]]
* [[Vorskla]]
* [[Zbruč]]

| grupa2 = [[Azovsko more|Azovski sliv]]
| podaci2  = 
* [[Berda]]
* [[Kaljmijus]]
* [[Mijus]]
* [[Severski Donjec]]

| grupa3 = [[Baltičko more|Baltički sliv]]
| podaci3  = 
* [[Zapadni Bug|Bug]]
* [[San (rijeka)|San]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Ukrajine|Rijeke]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>geafyulfqmm2n4wi649xu8axupz8b2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kama (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412929</id>
    <revision>
      <id>3849029</id>
      <parentid>3403100</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:16:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3254" sha1="kj05y3uoqw9593gfswi5dvff4g8lyhi" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   =Kama
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
| etimologija           =
| nadimak               =
| slika                 =Kamarivermap.png
| opis_slike            = Karta sliva Volge sa slivom rijeke Kama (u posebnoj boji)
| država                ={{ZID|Rusija}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = [[Udmurtija]]&lt;br&gt; [[Tatarstan]]| pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| grad                  = [[Perm]]
| pritoke_lijevo        = [[Belaja (Kama)|Belaja]]
| pritoke_desno         = [[Vjatka]]
| izvor                 =[[Kuliga]]&lt;br&gt;[[Udmurtija]]
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =Rusija
| izvor_visina          =360
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =E
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =u [[Volga|Volgu]] 
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m =  | mouth_long_s = | mouth_long_EW =E
| dužina                = 1.805
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =4.100
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
| prazno                =
| bilješka              =
}}
'''Kama''' ({{ru|Ка́ма}}; [[Tatarski jezik|tatarski]]: ćirilica: ''Чулман''; Latinica: Çulman) jeste [[rijeka]] koja protječe zapadnom [[Rusija|Rusijom]]. Spada u velike rijeke sa dužinom od 1.805&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;[http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/kama-river ''Definicija rijeke Kama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308204515/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/kama-river |date=8. 3. 2016 }} Pristupljeno 5.6.2016.&lt;/ref&gt; Najveća je lijeva [[pritoka]] najduže [[Evropa|evropske]] rijeke [[Volga|Volge]], sa protokom koji je veći i od protoka same Volge prije ušća Kame u nju.

== Geografija ==
[[Datoteka:Kama River (4x3 photo).jpg|250px|mini|lijevo|Pogled na rijeku Kamu sa [[Transsibirska pruga|Transibirske željeznice]]]]
Rijeka Kama izvire u blizini Kuliga, u Republici [[Udmurtija]], na oko 360 metara [[Nadmorska visina|n.v.]].
U početku prvo teče sjeverozapadno, dužinom oko 200 kilometara, nakon čega okreće sjeveroistočno i u tom smjeru teče dodatnih 200 kilometara. Potom se rijeka okreće ka jugu i jugozapadu, tokom kroz [[Permska oblast|Permsku oblast]], povnovo protječe kroz Udmurtiju a zatim i kroz [[Tatarstan]], gdje se u blizini [[Glavni grad|glavnog]] tatarskog grada [[Kazanj]]a ulijeva u najdužu evropsku rijeku Volgu.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Rusiji]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat-inline|Kama River}}

{{Volga}}
{{Rijeke u Rusiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]</text>
      <sha1>kj05y3uoqw9593gfswi5dvff4g8lyhi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849069</id>
      <parentid>3849029</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T14:01:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Volge]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3283" sha1="a5jb3t7rpz94ibk6hf193rulg3lvr3l" xml:space="preserve">{{Geokutija|Rijeka
| ime                   =Kama
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Rijeka
| etimologija           =
| nadimak               =
| slika                 =Kamarivermap.png
| opis_slike            = Karta sliva Volge sa slivom rijeke Kama (u posebnoj boji)
| država                ={{ZID|Rusija}}
| zastava_države        =
| pokrajina             = [[Udmurtija]]&lt;br&gt; [[Tatarstan]]| pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| grad                  = [[Perm]]
| pritoke_lijevo        = [[Belaja (Kama)|Belaja]]
| pritoke_desno         = [[Vjatka]]
| izvor                 =[[Kuliga]]&lt;br&gt;[[Udmurtija]]
| izvor_položaj         = | izvor_regija = | izvor_država =Rusija
| izvor_visina          =360
| source_lat_d          = | source_lat_m = | source_lat_s = | source_lat_NS =N
| source_long_d         = | source_long_m = | source_long_s = | source_long_EW =E
| source_confluence_lat_d = | source_confluence_lat_m = | source_confluence_lat_s = | source_confluence_lat_NS =
| source_confluence_long_d = | source_confluence_long_m = | source_confluence_long_s = | source_confluence_long_EW =
| ušće                  =u [[Volga|Volgu]] 
| ušće_visina           = 
| mouth_lat_d           = | mouth_lat_m = | mouth_lat_s = | mouth_lat_NS =N
| mouth_long_d          =  | mouth_long_m =  | mouth_long_s = | mouth_long_EW =E
| dužina                = 1.805
| širina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| razvodnica            =
| pražnjenje            =4.100
| pražnjenje_max        =
| pražnjenje_min        =
| prazno                =
| bilješka              =
}}
'''Kama''' ({{ru|Ка́ма}}; [[Tatarski jezik|tatarski]]: ćirilica: ''Чулман''; Latinica: Çulman) jeste [[rijeka]] koja protječe zapadnom [[Rusija|Rusijom]]. Spada u velike rijeke sa dužinom od 1.805&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;[http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/kama-river ''Definicija rijeke Kama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308204515/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/kama-river |date=8. 3. 2016 }} Pristupljeno 5.6.2016.&lt;/ref&gt; Najveća je lijeva [[pritoka]] najduže [[Evropa|evropske]] rijeke [[Volga|Volge]], sa protokom koji je veći i od protoka same Volge prije ušća Kame u nju.

== Geografija ==
[[Datoteka:Kama River (4x3 photo).jpg|250px|mini|lijevo|Pogled na rijeku Kamu sa [[Transsibirska pruga|Transibirske željeznice]]]]
Rijeka Kama izvire u blizini Kuliga, u Republici [[Udmurtija]], na oko 360 metara [[Nadmorska visina|n.v.]].
U početku prvo teče sjeverozapadno, dužinom oko 200 kilometara, nakon čega okreće sjeveroistočno i u tom smjeru teče dodatnih 200 kilometara. Potom se rijeka okreće ka jugu i jugozapadu, tokom kroz [[Permska oblast|Permsku oblast]], povnovo protječe kroz Udmurtiju a zatim i kroz [[Tatarstan]], gdje se u blizini [[Glavni grad|glavnog]] tatarskog grada [[Kazanj]]a ulijeva u najdužu evropsku rijeku Volgu.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Rusiji]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat-inline|Kama River}}

{{Volga}}
{{Rijeke u Rusiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Pritoke Volge]]</text>
      <sha1>a5jb3t7rpz94ibk6hf193rulg3lvr3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Austrija na Olimpijskim igrama 2016.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415351</id>
    <revision>
      <id>3849066</id>
      <parentid>3672170</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:56:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45312" sha1="1bsrwrfhjesd1snkyvhpkmgo9crzdex" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| NOK                = AUT
| NOK_ime            = [[Austrijski olimpijski komitet]]
| takmičenje_dativ   = Olimpijskim igrama
| godina             = 2016.
| veb-sajt           = {{url|www.oeoc.at}}
| lokacija_dativ     = [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] (Brazil)
| datum_početka      = 5
| datum_završetka    = 21. august 2016.
| takmičari          = 71
| takmičari_muškarci = 37
| takmičari_žene     = 34
| sportovi           = 22
| nosilac_zastave    = [[Liu Jia]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Liu Jia führt ÖOC-Aufgebot an|trans-title=|language=de|url=http://oeoc.at/main.asp?kat1=87&amp;kat2=538&amp;vid=1&amp;NID=16677|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=15. 7. 2016|access-date=15. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160731142903/http://oeoc.at/main.asp?kat1=87&amp;kat2=538&amp;vid=1&amp;NID=16677|archive-date=31. 7. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (otvaranje)&lt;br&gt;[[Thomas Zajac]] i [[Tanja Frank]] (zatvaranje)
| plasman            = 78
| zlato              = 0
| srebro             = 0
| bronza             = 1
| službenici         = 
| učešća             = auto
| početna_godina     = 1896
}}
'''[[Austrija]]''' će učestvovati na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016]], koje će se održati u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] od 5. do 21. augusta 2016. Bit će to dvadesetsedmo učešće austrijski sportista na Ljetnim olimpijskim igrama od početka takmičenja na olimpijskim igrama 1896. Zaključno s početkom augusta 2016, Austrija ima osiguranih 71 učesničkih kvota u 22 sporta.

== Učesnici po sportovima ==
{{col-begin|width=60%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot;
|-
! width=180|Sport
! width=55|Muškarci
! width=55|Žene
! width=55|Ukupno
|-
| align=left|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016.|''Atletika'']]
| 2 || 4 || 6
|-
| align=left|[[Badminton na Olimpijskim igrama 2016.|''Badminton'']]
| 1 || 1 || 2
|-
| align=left|[[Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016.|''Biciklizam'']]
| 3 || 1 || 4
|}
{{col-break}}
[[Datoteka:20160717_Olympiaeinkleidung_AT_2423.jpg|thumb|600px|desno|Austrijski sportisti učesnici na olimpijskim igrama 2016.]]
{{col-end}}

&lt;!--
|-
| align=left|[[Džudo na Olimpijskim igrama 2016.|''Džudo'']]
| 0 || 1 || 1
|-
| align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016.|''Plivanje'']]
| 1 || 1 || 2
|-
| align=left|[[Streljaštvo na Olimpijskim igrama 2016.|''Streljaštvo'']]
| 0 || 1 || 1
|-
| align=left|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2016.|''Tenis'']]
| 2 || 0 || 2
|- 
! 5 sportova || 7 || 4 || 11

--&gt;
==[[Datoteka:Athletics pictogram.svg|30px]] Atletika==
{{Glavni|Atletika na Olimpijskim igrama 2016.}}
[[Datoteka:20160716_Olympiaeinkleidung_AT_2049.jpg|[[Ivona Dadić]], austrijska sedmobojka, bosanskohercegovačkog porijekla|desno|mini]]
[[Datoteka:20160716_Olympiaeinkleidung_AT_2035.jpg|[[Lukas Weißhaidinger]], austrijski bacač diska|desno|mini]]

Austriju na olimpijskim igrama predstavlja 6 atletičara.&lt;ref&gt;{{cite web|title=iaaf.org – Top Lists|url=http://www.iaaf.org/statistics/toplists/index.html|publisher=IAAF|access-date=18. april 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=IAAF Games of the XXX Olympiad – Rio 2016 Entry Standards|url=http://www.insidethegames.biz/media/file/559/IAAF%20Rio%202016%20standards.pdf|publisher=[[IAAF]]|access-date=18. april 2015}}&lt;/ref&gt;
;Muškarci
;Bacačke discipline
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Atletičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Kvalifikacije
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Dužina
!Plasman
!Dužina
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Lukas Weißhaidinger]]
|align=left|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – bacanje diska (muškarci)|Disk]]
|65,86&lt;ref&gt;[https://www.iaaf.org/competitions/olympic-games/the-xxxi-olympic-games-5771/results/men/discus-throw/qualification/result Kvalifikacioni rezultati u bacanju diska]&lt;/ref&gt;
|2 
|64,95&lt;ref&gt;[https://www.iaaf.org/competitions/olympic-games/the-xxxi-olympic-games-5771/results/men/discus-throw/final/result Finalni rezultati u bacanju diska]&lt;/ref&gt;
|6
|}

;Višeboj – [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – desetoboj|Desetoboj]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!Atletičar
!Discipilna
!{{Tooltip| 100 m | 100 m}}
!{{Tooltip| SD | Skok u dalj }}
!{{Tooltip| BK | Bacanje kugle}}
!{{Tooltip| SV | Skok u vis }}
!{{Tooltip| 400 m | 400 m}}
!{{Tooltip| 110P | 110 m prepone}}
!{{Tooltip| BD | Bacanje diska}}
!{{Tooltip| CM | Skok s motkom}}
!{{Tooltip| TR | Troskok}}
!{{Tooltip| 1500 m | 1500 m}}
!Finalee
!Plasman
|-align=center
|rowspan=2 align=left|[[Dominik Distelberger]]
!style=&quot;font-size:95%&quot;| Rezultat
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|rowspan=2|
|rowspan=2|
|-align=center
!style=&quot;font-size:95%&quot;|Bodovi
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

;Žene
;Trkače discipline
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Atletičarka
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Kvalifikacije
!colspan=&quot;2&quot;|Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!Plasman
!Rezultat
!Plasman
!Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Andrea Mayr]]
|align=left|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 - maraton (žene)|Maraton]]
|colspan=4 {{n/a}}
|
|
|-align=center
|align=left|[[Beate Schrott]]
|align=left|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m s preponama|100 m s preponama]]
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Jennifer Wenth]]
|align=left|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 - 5000 m (žene)|5000 m]]
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|}

;Višeboj – [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – sedmoboj|Sedmoboj]]
{| class=wikitable style=&quot;font-size:90%;&quot;
!Atletičarka
!Disciplina
!{{Tooltip| 100P | 100 m prepone}}
!{{Tooltip| SV | Skok u vis }}
!{{Tooltip| BL | Bacanje kugle}}
!{{Tooltip| 200 m}}
!{{Tooltip| SD | Skok u dalj}}
!{{Tooltip| BK | Bacanje koplja}}
!{{Tooltip| 800 m}}
!Finale
!Plasman
|-align=center
|rowspan=2 align=left|[[Ivona Dadić]]
!style=&quot;font-size:95%&quot;|Rezultati
|
|
|
|
|
|
|
|rowspan=2|
|rowspan=2|
|-align=center
!style=&quot;font-size:95%&quot;|Bodovi
|
|
|
|
|
|
|
|}

==[[Datoteka:Badminton_pictogram.svg|30px]] Badminton==
{{Glavni|Badminton na Olimpijskim igrama 2016}}
U [[badminton]]u će za Austriju nastupiti dva takmičara.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Dev|last=Sukumar|title=Provisional List of Olympic Qualifiers Published|url=http://bwfbadminton.com/2016/05/05/provisional-list-of-olympic-qualifiers-published/|publisher=[[Badminton World Federation]]|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508130917/http://bwfbadminton.com/2016/05/05/provisional-list-of-olympic-qualifiers-published/|archive-date=8. 5. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=4|Groupna faza
!Eliminacije
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Meč za bronzanu medalju}}
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[David Obernorsterer]]
|align=left|[[Badminton na Olimpijskim igrama 2016 - singl (muškarci)|Singl (muškarci)]]
|{{flagathlete|[[Lin Dan]]|KIN}}&lt;br&gt;{{-}}
|{{flagathlete|[[Vladimir Vadimovič Malkov{}|Malkov]]|RUS}}&lt;br&gt;{{-}}
|{{flagathlete|[[Nguyễn Tiến Minh{}|Nguyễn T M]]|VIJ}}&lt;br&gt;{{-}}
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Elisabeth Baldauf]]
|align=left|[[Badminton na Olimpijskim igrama 2016 – singl (žene)|Singl (žene)]]
|{{flagathlete|[[Tai Tzu-ying|Tai T-y]]|TPE}}&lt;br&gt;{{-}}
|{{flagathlete|[[Natalija Perminova|Perminova]]|RUS}}&lt;br&gt;{{-}}
|{{n/a}}
|
|
|
|
|
|
|}

== Biciklizam ==
{{Glavni|Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016}}
U [[biskilizam|biciklizmu]] će za Austriju nastupiti četiri takmičara u dvije discipline.&lt;ref&gt;{{cite news|title=UCI announces men's road Olympic quotas|url=http://www.cyclingnews.com/news/uci-announces-mens-road-olympic-quotas/|publisher=[[Cyclingnews.com]]|date=18. 1. 2016|access-date=20. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=UCI announce women's road cycling quotas for Rio Olympics|url=http://www.cyclingnews.com/news/uci-announce-womens-road-cycling-quotas-for-rio-olympics/|publisher=[[Cyclingnews.com]]|date=1. 6. 2016|access-date=2. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Preidler und Denifl für Olympia nominiert|trans-title=Preidler and Denial nominated for Olympics|language=de|url=http://kurier.at/sport/radsport-preidler-und-denifl-fuer-olympia-nominiert/209.364.306|publisher=[[Kurier]]|date=12. 7. 2016|access-date=15. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mountainbike: Gehbauer sichert sich Olympiastartplatz|trans-title=Mountain biking: Gehbauer secures the Olympic place|language=de|url=http://www.skysportaustria.at/mehr-sport/mountainbike-gehbauer-sichert-sich-olympiastartplatz/|publisher=[[Sky Deutschland|Sky Sport Austria]]|date=10. 7. 2016|access-date=15. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== [[Datoteka:Cycling_(road)_pictogram.svg|30px]] Cestovni biciklizam ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!Takmičar
!Disciplina
!Vrijeme
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Stefan Denifl]]
|align=left|[[Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016 - cestovna utrka (muškarci)|Cestovna utrka (muškarci)]]
|
|
|-align=center
|align=left rowspan=2|[[Georg Preidler]]
|align=left|[[Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016 - cestovna utrka (muškarci)|Cestovna utrka (muškarci)]]
|
|
|-align=center
|align=left|[[Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016 - hronometar (muškarci)|Hronometar (muškarci]]
|
|
|-align=center
|align=left|[[Martina Ritter]]
|align=left|[[Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016 - cestovna utrka (žene)|Cestovna utrka (žene)]]
|
|
|}

=== [[Datoteka:Cycling_(mountain biking)_pictogram.svg|30px]] Brdski biciklizam===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!Takmičar
!Disciplina
!Vrijeme
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Alexander Gehbauer]]
|align=left|[[Biciklizam na Olimpijskim igrama 2016 - kros (muškarci)|Kros (muškarci)]]
|
|
|}

== [[Datoteka:Judo_pictogram.svg|30px]] Džudo==
{{Glavni|Džudo na Olimpijskim igrama 2016.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.intjudo.eu/News/cikk3913|title=IJF Officially Announces Qualified Athletes for Rio 2016 Olympic Games|date=23. 6. 2016|publisher=[[International Judo Federation]]|access-date=24. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160707205937/http://www.intjudo.eu/News/cikk3913|archive-date=7. 7. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Weltverband bestätigt ÖJV-Quintett für Olympia|trans-title=World Federation confirms Austria's judo quintet for the Olympics|language=de|url=http://www.laola1.at/de/red/sport-mix/olympia-2016/news/judo-weltverband-bestaetigt-fuenf-oejv-athleten-fuer-rio/|publisher=[[Laola1]]|date=3. 6. 2016|access-date=6. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!Round of 64
!Round of 32
!Round of 16
!Četvrtfinale
!Polufinale
!Repechage
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Meč za bronzanu medalju}}
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Ludwig Paischer]]
|align=left|[[Džudo na Olimpijskim igrama 2016 – 60 kg (muškarci)|60 kg]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Daniel Allerstorfer]]
|align=left|[[Džudo na Olimpijskim igrama 2016 – preko 100 kg (muškarci)|preko 100 kg]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Sabrina Filzmoser]]
|align=left|[[Džudo na Olimpijskim igrama 2016 – 57 kg (žene)|57 kg]]
|{{n/a}}
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Kathrin Unterwurzacher]]
|align=left|[[Džudo na Olimpijskim igrama 2016 – 63 kg (žene)|63 kg]]
|{{n/a}}
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Bernadette Graf]]
|align=left|[[Džudo na Olimpijskim igrama 2016 – 70 kg (žene)|70 kg]]
|{{n/a}}
|
|
|
|
|
|
|
|}

==[[Datoteka:Gymnastics _pictogram.svg|30px]] Gimnastika ==
{{Glavni|Gimnastika na Olimpijskim igrama 2016}}

===Sportska gimnastika===
Austria has entered one artistic gymnast into the Olympic competition. [[Lisa Ecker]] had claimed her Olympic spot in the women's apparatus and all-around events at the [[2016 Gymnastics Olympic Test Event|Olympic Test Event]] in [[Rio de Janeiro]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Rio 2016 Olympic qualifiers in Women's Artistic Gymnastics: See the updated list!|url=http://www.fig-gymnastics.com/site/figNews/view?id=1515|publisher=[[International Federation of Gymnastics|FIG]]|date=17. 4. 2016|access-date=18. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

;Žene
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=3|Takmičar
!rowspan=3|Disciplina
!colspan=6|Kvalifikacije
!colspan=6|Finale
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!colspan=4|Sprava
!rowspan=2|Ukupno
!rowspan=2|Plasman
!colspan=4|Apparatus
!rowspan=2|Ukupno
!rowspan=2|Plasman
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!{{Tooltip| V | Vault}}
!{{Tooltip| UB | Uneven bars}}
!{{Tooltip| BB | Balance beam}}
!{{Tooltip| F | Floor}}
!{{Tooltip| V | Vault}}
!{{Tooltip| UB | Uneven bars}}
!{{Tooltip| BB | Balance beam}}
!{{Tooltip| F | Floor}}
|-align=center
|align=left|[[Lisa Ecker]]
|align=left|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

=== Ritmička gimnastika ===
Austria has qualified one rhythmic gymnast in the individual all-around for the Games by claiming one of eight available Olympic spots at the [[2016 Gymnastics Olympic Test Event|Olympic Test Event]] in [[Rio de Janeiro]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Staniouta wins, Ashirbayeva tops list of Rhythmic Olympic qualifiers at Test Event|url=http://www.fig-gymnastics.com/site/figNews/view?id=1528|publisher=[[International Federation of Gymnastics|FIG]]|date=21. 4. 2016|access-date=21. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

{| class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=6|Kvalifikacije
!colspan=6|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Hoop
!Ball
!Clubs
!Ribbon
!Total
!Plasman
!Hoop
!Ball
!Clubs
!Ribbon
!Total
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Nicol Ruprecht]]
|align=left|[[Gymnastics na Olimpijskim igrama 2016 – Women's rhythmic individual all-around|Individual]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

== [[Datoteka:Golf_pictogram.svg|30px]] Golf ==
{{Glavni|Golf na Olimpijskim igrama 2016}}

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%;&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!Round 1
!Round 2
!Round 3
!Round 4
!colspan=3|Total
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!Rezultat
!Rezultat
!Rezultat
!Rezultat
!Par
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Bernd Wiesberger]]
|align=left|[[Golf na Olimpijskim igrama 2016 – pojedinačno (muškarci)|pojedinačno (muškarci)]]
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Christine Wolf (golfer)|Christine Wolf]]
|align=left|[[Golf na Olimpijskim igrama 2016 – pojedinačno (žene)|pojedinačno (žene)]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

==Kajak i kanu==
{{Glavni|Kajak i kanu na Olimpijskim igrama 2016}}
Šest austrijskih [[Kajak i kanu|kajakaša]] nastupit će na olimpijskim igrama.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Slalom Powerhouses Comfortably Qualify for Rio|url=http://www.canoeicf.com/news/slalom-powerhouses-comfortably-qualify-rio|publisher=[[International Canoe Federation]]|date=12. 10. 2015|access-date=16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Auf nach Rio!|trans-title=Off to Rio!|language=de|url=http://oeoc.at/main.asp?kat1=87&amp;kat2=538&amp;vid=1&amp;NID=16573&amp;DDate=20.06.2016|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=20. 6. 2016|access-date=20. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813040426/http://oeoc.at/main.asp?kat1=87&amp;kat2=538&amp;vid=1&amp;NID=16573&amp;DDate=20.06.2016|archive-date=13. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.canoeicf.com/news/canoeing-removes-five-russian-athletes-rio-2016-olympic-games|title=Canoeing Removes Five Russian Athletes from Rio 2016 Olympic Games|publisher=[[International Canoe Federation]]|access-date=26. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Doppelter Einsatz für Schuring|trans-title=Double stake for Schuringlanguage=de|url=http://www.oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=87&amp;kat2=538&amp;DDate=27072016&amp;NID=16715|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=27. 7. 2016|access-date=28. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== [[Datoteka:Canoeing_(slalom)_pictogram.svg|30px]] Slalom===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=6|Preliminary
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Trka 1
!Plasman
!Trka 2
!Plasman
!Best
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|- align=center
|align=left|[[Mario Leitner]]
|align=left|[[Kajak i kanu na Olimpijskim igrama 2016 – K-1 slalom (muškarci)|K-1 (muškarci)]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Corinna Kuhnle]]
|align=left|[[Kajak i kanu na Olimpijskim igrama 2016 – K-1 slalom (žene)|K-1 (žene)]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}
=== [[Datoteka:Canoeing_(flatwater)_pictogram.svg|30px]] Sprint===

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=2|Heats
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|- align=center
|align=left|[[Viktoria Schwarz]]
|align=left|[[Kajak i kanu na Olimpijskim igrama 2016 – K-1 200 m (žene)|K-1 200 m (žene)]]
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Yvonne Schuring]]
|align=left|[[Kajak i kanu na Olimpijskim igrama 2016 – K-1 500 m (žene)|K-1 500 m (žene)]]
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Ana Roxana Lehaci]]&lt;br&gt;[[Yvonne Schuring]]
|align=left|[[Kajak i kanu na Olimpijskim igrama 2016 – K-2 200 m (žene)|K-2 200 m (žene)]]
|
|
|
|
|
|
|}
&lt;small&gt;Legenda za kvalifikacije: '''FA''' = Kvalifikovan(a) za A finale (medalje); '''FB''' = Kvalifikovan(a) za B finale (medalje);&lt;/small&gt;

==Konjički sport  ==
{{Glavni|Konjički sport na Olimpijskim igrama 2016.}}
===Dresura===
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Horse
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Grand Prix 
!colspan=&quot;2&quot;|Grand Prix Special
!colspan=&quot;2&quot;|Grand Prix Freestyle
!colspan=&quot;2&quot;|Overall
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!Plasman
!Rezultat
!Plasman
!Technical
!Artistic
!Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Victoria Max-Theurer]]
|align=left|Della Cavaleria
|align=left|[[Konjički sport na Olimpijskim igrama 2016 – dresura pojedinačno|dresura pojedinačno]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

==[[Datoteka:Fencing_pictogram.svg|30px]] Mačevanje ==
{{Glavni|Mačevanje na Olimpijskim igrama 2016.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!Round of 64
!Round of 32
!Round of 16
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Bronze medal match}}
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Protivnik&lt;br&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br&gt;Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[René Pranz]]
|align=left|[[Mačevanje na Olimpijskim igrama 2016 - floret pojedinačno (muškarci)|Floret pojedinačno (muškarci)]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

== [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|30px]] Plivanje==
{{Glavni|Plivanje na Olimpijskim igrama 2016.}}
[[Datoteka:20160717 Olympiaeinkleidung AT 2235.jpg|desno|mini|[[Felix Auböck]], austrijski plivač slbodnik stilom]]
Austriju je na Olimpijskim igrama u plivanju predstavljalo ukupno šest plivača.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swimming World Rankings|url=http://www.fina.org/H2O/index.php?option=com_wrapper&amp;view=wrapper&amp;Itemid=805|publisher=[[FINA]]|access-date=14. 3. 2015|archive-date=6. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110106131744/http://www.fina.org/H2O/index.php?option=com_wrapper&amp;view=wrapper&amp;Itemid=805|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Rio 2016 – FINA Swimming Qualification System|url=http://www.fina.org/H2O/docs/events/rio2016/2014-07%20-%20Rio%202016%20-%20Qualification%20System%20-%20FINAL%20-%20Swimming%20-%20EN.pdf|format=[[PDF]]|work=[[Rio 2016]]|publisher=[[FINA]]|access-date=23. 1. 2015|archive-date=21. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150221025939/http://www.fina.org/H2O/docs/events/rio2016/2014-07%20-%20Rio%202016%20-%20Qualification%20System%20-%20FINAL%20-%20Swimming%20-%20EN.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Weitere 29 Athleten fix für Rio nominiert|trans-title=Another set of 29 athletes nominated for Rio|language=de|url=http://www.oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=87&amp;kat2=538&amp;Text=&amp;DDate=23.06.2016&amp;GenLiPage=&amp;NID=16587|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=23. 6. 2016|access-date=25. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;

;Muškarci
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Grupna faza
!colspan=&quot;2&quot;|Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|-align=center
|align=left rowspan=3|[[Felix Auböck]]
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 200 m slobodno (muškarci)|200 m slobodno]]
|1:47.24
|18
|colspan=4|Nije se kvalificirao
|-align=center
|-align=center
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 400 m slobodno (muškarci)|400 m slobodno]]
|3:49.35
|25
|colspan=2 {{n/a}}
|colspan=2|Nije se kvalificirao
|-align=center
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 1500 m slobodno (muškarci)|1500 m slobodno]]
|15:36.24
|42
|colspan=2 {{n/a}}
|colspan=2|Nije se kvalificirao
|-align=center
|align=left|[[David Brandl]]
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 400 m slobodno (muškarci)|400 m slobodno]]
|3:54.59
|40
|colspan=2 {{n/a}}
|colspan=2|Nije se kvalificirao
|}

;Žene
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Grupna faza
!colspan=&quot;2&quot;|Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Birgit Koschischek]]
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 50 m slobodno (žene)|50 m slobodno]]
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Lena Kreundl]]
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 200 m mješovito (žene)|200 m mješovito]]
|2:15.71
|=30
|colspan=4|Nije se kvalificirala
|-align=center
|align=left|[[Jördis Steinegger]]
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 400 m mješovito (žene)|400 m mješovito]]
|4:47.84
|29
|colspan=2 {{n/a}}
|colspan=2|Nije se kvalificirala
|-align=center
|align=left|[[Lisa Zaiser]]
|align=left|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 200 m mješovito (žene)|200 m mješovito]]
|
|
|
|
|
|
|}

== [[Datoteka:Diving_pictogram.svg|30px]] Skokovi u vodu ==
{{Glavni|Skokovi u vodu na Olimpijskim igrama 2016.}}

;Muškarci
{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Preliminaries
!colspan=&quot;2&quot;|Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Points
!Plasman
!Points
!Plasman
!Points
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Constantin Blaha]]
|align=left|[[Skokovi u vodu na Olimpijskim igrama 2016 - daska 3 m (muškarci)|Daska 3 m (muškarci)]]
|
|
|
|
|
|
|}

==[[Datoteka:Table_tennis_pictogram.svg|30px]] Stoni tenis==
{{Glavni|Stoni tenis na Olimpijskim igrama 2016}}
Za Austriju će u stonom tenisu nastupiti šest takmičara.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Ian|last=Marshall|title=Defensive Skills Secure First Ever Olympic Places for Han Ying and Polina Mikhailova|url=http://www.ittf.com/_front_page/ittf_full_story1.asp?ID=43994&amp;Competition_ID=2631&amp;|publisher=[[International Table Tennis Federation|ITTF]]|date=14. 4. 2016|access-date=15. 4. 2016|archive-date=16. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416210000/http://www.ittf.com/_front_page/ittf_full_story1.asp?ID=43994&amp;Competition_ID=2631&amp;|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Ian|last=Marshall|title=Olympic Games Singles Ranking Announced, Another Step Nearer Finale Line Up|url=http://www.ittf.com/_front_page/ittf_full_story1.asp?ID=44228&amp;Competition_ID=2440&amp;|publisher=[[International Table Tennis Federation|ITTF]]|date=5. 5. 2016|access-date=6. 5. 2016|archive-date=7. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160707205954/http://www.ittf.com/_front_page/ittf_full_story1.asp?ID=44228&amp;Competition_ID=2440&amp;|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Team Quota Places for the Rio 2016 Olympic Games|url=http://www.ittf.com/World_Events/2016OG/2016_OG_qualified_teams.pdf|format=[[PDF]]|publisher=[[International Table Tennis Federation|ITTF]]|access-date=27. 5. 2016|archive-date=17. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617011132/http://www.ittf.com/World_Events/2016OG/2016_OG_qualified_teams.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

;Muškarci
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%;&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!1 runda
!2 runda
!3 runda
!4 runda
!Šesnaestina finala
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Meč za bronzanu medalju}}
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
|- align=center
|align=left|[[Stefan Fegerl]] 
|align=left rowspan=2|[[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 2016 – singl (muškarci)|Singl]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Robert Gardos]] 
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Stefan Fegerl]]&lt;br&gt;[[Robert Gardos]]&lt;br&gt;[[Daniel Habeson]]
|align=left|[[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 2016 – ekipno (muškarci)|Ekipno]]
|colspan=4 {{n/a}}
|
|
|
|
|
|}

;Žene
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%;&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!1 runda
!2 runda
!3 runda
!4 runda
!Šesnaestina finala
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Meč za bronzanu medalju}}
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
|- align=center
|align=left|[[Liu Jia]]
|align=left rowspan=2|[[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 2016 – singl (žene)|Singl]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Sofia Polcanova]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|- align=center
|align=left|[[Li Qiangbing]]&lt;br&gt;[[Liu Jia]]&lt;br&gt;[[Sofia Polcanova]]
|align=left|[[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 2016 – ekipno (žene)|Ekipno]]
|colspan=4 {{n/a}}
|
|
|
|
|
|}

==[[Datoteka:Archery_pictogram.svg|30px]] Streličarstvo==

{{Glavni|Streličarstvo na Olimpijskim igrama 2016.}} 
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Ranking round
!Round of 64
!Round of 32
!Round of 16
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale / {{abbr|BM|Meč za bronzanu medalju}}
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!Seed
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Laurence Baldauff]]
|align=left|[[Streličarstvo na Olimpijskim igrama 2016 – pojedinačno (žene)|Pojedinačno (žene)]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

{{Prijevod}}

==[[Datoteka:Rowing_pictogram.svg|30px]] Veslanje ==

{{Glavni|Veslanje na Olimpijskim igrama 2016}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar&lt;ref name=oeoc-first&gt;{{cite news|title=17 Takmičarn sind für Rio fix|trans-title=17 Takmičars are named for Rio|language=de|url=http://www.oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=64&amp;kat2=646&amp;kat3=550&amp;Text=&amp;DDate=29.03.2016&amp;GenLiPage=&amp;NID=16185|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=29. 3. 2016|access-date=5. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Grupa
!colspan=&quot;2&quot;|Repechage
!colspan=&quot;2&quot;|Četvrtfinale
!colspan=&quot;2&quot;|Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Bernhard Sieber]]&lt;br&gt;[[Paul Sieber]]
|align=left|[[Veslanje na Olimpijskim igrama 2016 – Men's lightweight double sculls|Men's lightweight double sculls]]
|
|
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Magdalena Lobnig]]
|align=left|[[Rowing na Olimpijskim igrama 2016 – Women's single sculls|Women's single sculls]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}
&lt;small&gt;Kvalifikacije Legend: '''FA'''=Finale A (medal); '''FB'''=Finale B (non-medal); '''FC'''=Finale C (non-medal); '''FD'''=Finale D (non-medal); '''FE'''=Finale E (non-medal); '''FF'''=Finale F (non-medal); '''SA/B'''=Polufinales A/B; '''SC/D'''=Polufinales C/D; '''SE/F'''=Polufinales E/F; '''QF'''=Četvrtfinales; '''R'''=Repechage&lt;/small&gt;

==Jedrenje==
{{Glavni|Sailing na Olimpijskim igrama 2016}} 
Austrian sailors have qualified one boat in each of the following classes through the [[2014 ISAF Sailing World Championships]], the individual fleet Worlds, and European qualifying regattas.&lt;ref name=&quot;isaf&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.sailing.org/events/isafworlds/38623.php|title=Rio 2016 Olympic Places Awarded In Men's And Women's 470 At Santander 2014 ISAF Worlds|publisher=[[International Sailing Federation|ISAF]]|access-date=19. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211152211/http://www.sailing.org/events/isafworlds/38623.php|archive-date=11. 2. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; The entire sailing team was announced by the [[Austrian Olympic Committee]] on March 29, 2016 at the initial stage of the nomination meeting, with 49er crew [[Nico Delle-Karth]] and [[Nikolaus Resch]] remarkably going to their fourth Olympics.&lt;ref name=oeoc-first/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Das sind Österreichs erste Rio-Teilnehmer|trans-title=Austria's first batch of participants for Rio|language=de|url=http://www.kleinezeitung.at/s/sport/sommersport/olympia/4955812/Olympische-Spiele_Das-sind-Osterreichs-erste-RioTeilnehmer|publisher=[[Kleine Zeitung]]|date=29. 3. 2016|access-date=5. 4. 2016|archive-date=20. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160420070005/http://www.kleinezeitung.at/s/sport/sommersport/olympia/4955812/Olympische-Spiele_Das-sind-Osterreichs-erste-RioTeilnehmer|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

;Muškarci
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=13|Race
!rowspan=2|Net points
!rowspan=2|Finale rank
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!1
!2
!3
!4
!5
!6
!7
!8
!9
!10
!11
!12
!M*
|-align=center
|align=left|[[Florian Reichstädter]]&lt;br&gt;[[Matthias Schmid]]
|align=left|[[Sailing na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 470|470]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Nico Delle-Karth]]&lt;br&gt;[[Nikolaus Resch]]
|align=left|[[Sailing na Olimpijskim igrama 2016 – 49er|49er]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

;Žene
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=13|Race
!rowspan=2|Net points
!rowspan=2|Finale rank
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!1
!2
!3
!4
!5
!6
!7
!8
!9
!10
!11
!12
!M*
|-align=center
|align=left|[[Jolanta Ogar]]&lt;br&gt;[[Lara Vadlau]]
|align=left|[[Sailing na Olimpijskim igrama 2016 – Women's 470|470]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|
|}

;Mješovito
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=13|Race
!rowspan=2|Net points
!rowspan=2|Finale rank
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!1
!2
!3
!4
!5
!6
!7
!8
!9
!10
!11
!12
!M*
|-align=center
|align=left|[[Thomas Zajac]]&lt;br&gt;[[Tanja Frank]]
|align=left|[[Sailing na Olimpijskim igrama 2016 – Nacra 17|Nacra 17]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}
&lt;small&gt;'''M''' = Medal race; EL = Eliminated – did not advance into the medal race&lt;/small&gt;

==Streljaštvo==
{{Glavni|Shooting na Olimpijskim igrama 2016}} 
Austrian shooters have achieved quota places for the following events by virtue of their best finishes at the [[2014 ISSF World Shooting Championships|2014]] and 2015 ISSF World Championships, the [[2015 ISSF World Cup]] series, and European Championships or Games, as long as they obtained a minimum qualifying score (MQS) by March 31, 2016.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.issf-sports.org/competitions/ogKvalifikacije/quota_places_by_nation_and_number.ashx|title=Quota Places by Nation and Number|date=30. 5. 2016|website=www.issf-sports.org/|publisher=[[International Shooting Sport Federation|ISSF]]|access-date=30. 5. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; The entire shooting squad was named to the Austrian roster for the Games on July 1, 2016.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Schützen für Rio nominiert|trans-title=Shooters nominated for Rio|language=de|url=http://oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=87&amp;kat2=538&amp;Text=&amp;DDate=01.07.2016&amp;GenLiPage=&amp;NID=16621|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=1. 7. 2016|access-date=5. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818122144/http://oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=87&amp;kat2=538&amp;Text=&amp;DDate=01.07.2016&amp;GenLiPage=&amp;NID=16621|archive-date=18. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

;Muškarci
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Points
!Plasman
!Points
!Plasman
!Points
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Sebastian Kuntschik]]
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's skeet|Skeet]]
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Thomas Mathis]]
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 50 metre rifle prone|50 m rifle prone]]
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|-align=center
|align=left|[[Gernot Rumpler]]
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 50 metre rifle three positions|50 m rifle 3 positions]]
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|-align=center
|align=left rowspan=3|[[Alexander Schmirl]]
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 10 metre air rifle|10 m air rifle]]
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|-align=center
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 50 metre rifle prone|50 m rifle prone]]
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|-align=center
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 50 metre rifle three positions|50 m rifle 3 positions]]
|
|
|colspan=2 {{n/a}}
|
|
|}

;Žene
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Points
!Plasman
!Points
!Plasman
|-align=center
|align=left rowspan=2|[[Olivia Hofmann]]
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Women's 10 metre air rifle|10 m air rifle]]
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Shooting na Olimpijskim igrama 2016 – Women's 50 metre rifle three positions|50 m rifle 3 positions]]
|
|
|
|
|}
&lt;small&gt;Kvalifikacije Legend: '''Q''' = Qualify for the next round; '''q''' = Qualify for the bronze medal (shotgun)&lt;/small&gt;

==Synchronized swimming==
{{Glavni|Synchronized Plivanje na Olimpijskim igrama 2016.}}
Austria has fielded a squad of two synchronized swimmers to compete only in the women's duet by virtue of their sixth-place finish at the FINA Olympic test event in [[Rio de Janeiro]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Liam|last=Morgan|title=Spanish pair win duet gold as seven nations book Olympic place at Rio 2016 synchronised swimming qualifier|url=http://www.insidethegames.biz/articles/1035003/spanish-pair-win-duet-gold-as-seven-nations-book-olympic-place-at-rio-2016-synchronised-swimming-qualifier|publisher=Inside the Games|date=4. 3. 2016|access-date=5. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=2|Technical routine
!colspan=3|Free routine (preliminary)
!colspan=3|Free routine (Finale)
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Points
!Plasman
!Points
!Total (technical + free)
!Plasman
!Points
!Total (technical + free)
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Anna-Maria Alexandri]]&lt;br&gt;[[Eirini Alexandri]]
|align=left|[[Synchronized Plivanje na Olimpijskim igrama 2016. – Women's duet|Duet]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

==Tenis==
{{Glavni|Tenis na Olimpijskim igrama 2016}}
Austria has entered two tennis players into the Olympic tournament. [[Oliver Marach]] and [[Alexander Peya]] had claimed one of eight ITF Olympic men's doubles places, as Austria's top-ranked tennis pair outside of direct qualifying position in the [[ATP Entry Ranking|ATP]] World Rankings as of June 6, 2016.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.itftennis.com/news/232270.aspx|title=ITF announces entries for Rio 2016 Olympics|publisher=[[International Tennis Federation]]|date=30. 6. 2016|access-date=1. 7. 2016|archive-date=24. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160824185413/http://www.itftennis.com/news/232270.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%;&quot;
|-
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!Round of 32
!Round of 16
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Bronze medal match}}
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Plasman
|- align=center
|align=left|[[Oliver Marach]]&lt;br&gt;[[Alexander Peya]]
|align=left|[[Tenis na Olimpijskim igrama 2016 – muški dubl|Muški dubl]]
|
|
|
|
|
|
|}

==Triatlon==
{{Glavni|Triatlon na Olimpijskim igrama 2016}} 
Austria has qualified a total of three triTakmičars for the following events at the Olympics. Sara Vilic and London 2012 Olympian [[Lisa Perterer]] were ranked among the top 40 eligible triTakmičars in the women's event based on the ITU Olympic Kvalifikacije List as of May 15, 2016. Meanwhile, Thomas Springer was selected as the highest-ranked triTakmičar from Europe in the men's event based on the ITU Points List.&lt;ref&gt;{{cite news|title=National Federations select Takmičars for Rio Olympics|url=http://www.triathlon.org/news/article/Takmičars_selected_for_rio_olympics|publisher=[[International Triathlon Union]]|date=18. 5. 2016|access-date=26. 5. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Springer kann für Rio planen|trans-title=Springer will go to Rio|language=de|url=http://www.oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=64&amp;kat2=646&amp;kat3=550&amp;Text=&amp;DDate=18.05.2016&amp;GenLiPage=&amp;NID=16395|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=18. 5. 2016|access-date=27. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!Takmičar
!Disciplina
!Swim (1.5&amp;nbsp;km)
!Trans 1
!Bike (40&amp;nbsp;km)
!Trans 2
!Run (10&amp;nbsp;km)
!Total Time
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Thomas Springer]]
|align=left|[[Triathlon na Olimpijskim igrama 2016 – Men's|Men's]]
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Lisa Perterer]]
|align=left rowspan=2|[[Triathlon na Olimpijskim igrama 2016 – Women's|Women's]]
|
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Sara Vilic]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

==Odbojka==
{{Glavni|Volleyball na Olimpijskim igrama 2016}}

===Beach===
Two Austria men's beach volleyball teams qualified directly for the Olympics; one by virtue of their nation's top 15 placement in the [[Fédération Internationale de Volleyball|FIVB]] Olympic Rankings as of June 13, 2016, and the other by winning the Finale match over Belgium at the [[2014–2016 CEV Beach Volleyball Continental Cup|2016 CEV Continental Cup]] in [[Stavanger]], Norway. These places were awarded to three-time Olympians [[Clemens Doppler]] and [[Alexander Horst]], along with rookies Alexander Huber and Robin Seidl.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Austria secure Rio 2016 berth|url=http://www.fivb.com/en/about/news/austria-secure-rio-2016-berth?id=62866|publisher=[[FIVB]]|date=26. 6. 2016|access-date=27. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Olympia-Ticket für Doppler/Horst|trans-title=Olympic ticket for Doppler and Horst|language=de|url=http://oeoc.at/main.asp?kat1=87&amp;kat2=538&amp;vid=1&amp;NID=16538&amp;DDate=12.06.2016|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=12. 6. 2016|access-date=13. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809040830/http://oeoc.at/main.asp?kat1=87&amp;kat2=538&amp;vid=1&amp;NID=16538&amp;DDate=12.06.2016|archive-date=9. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{|class=wikitable style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!Preliminary round
!rowspan=&quot;2&quot;|Standing
!Round of 16
!Četvrtfinale
!Polufinale
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Bronze medal match}}
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Protivnik&lt;br /&gt;Rezultat
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Clemens Doppler]]&lt;br&gt;[[Alexander Horst]]
|align=left rowspan=2|[[Beach volleyball na Olimpijskim igrama 2016 – Men's tournament|Men's]]
|align=left|''Pool A''&lt;br&gt;{{flagIOCathlete|[[Adrian Carambula|Carambula]] – [[Alex Ranghieri|Ranghieri]]|ITA|2016 Summer}}&lt;br&gt;&lt;br&gt;{{flagIOCathlete|[[Alison Cerutti|Cerutti]] – [[Bruno Oscar Schmidt|Schmidt]]|BRA|2016 Summer}}&lt;br&gt;&lt;br&gt;{{flagIOCathlete|[[Josh Binstock|Binstock]] – [[Sam Schachter|Schachter]]|CAN|2016 Summer}}&lt;br&gt;&lt;br&gt;
|
|
|
|
|
|
|-align=center
|align=left|[[Alexander Huber (beach volleyball)|Alexander Huber]]&lt;br&gt;[[Robin Seidl]]
|align=left|''Pool F''&lt;br&gt;{{flagIOCathlete|[[Adrián Gavira|Gavira]] – [[Pablo Herrera (beach volleyball)|Herrera]]|ESP|2016 Summer}}&lt;br&gt;&lt;br&gt;{{flagIOCathlete|[[Jake Gibb|Gibb]] – [[Casey Patterson|Patterson]]|USA|2016 Summer}}&lt;br&gt;&lt;br&gt;{{flagIOCathlete|[[Jefferson Pereira|Jefferson]] – [[Cherif Younousse|Cherif]]|QAT|2016 Summer}}&lt;br&gt;&lt;br&gt;
|
|
|
|
|
|
|}

==Dizanje tegova==
{{Glavni|Weightlifting na Olimpijskim igrama 2016}}
Austria has received an unused quota place from [[International Weightlifting Federation|IWF]] to send a male weightlifter to the Olympics, signifying the nation's return to the sport for the first time since [[2004 Summer Olympics|2004]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.iwf.net/2016/06/23/second-day-of-the-iwf-executive-board-meeting-in-tbilisi/|title=Second day of the IWF Executive Board meeting in Tbilisi|date=23. 6. 2016|publisher=[[International Weightlifting Federation]]|access-date=23. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Auf den letzten Drücker|trans-title=At the last minute|language=de|url=http://oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=87&amp;kat2=538&amp;DDate=08072016&amp;NID=16656|publisher=[[Austrian Olympic Committee]]|date=8. 7. 2016|access-date=12. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160818105611/http://oeoc.at/main.asp?VID=1&amp;kat1=87&amp;kat2=538&amp;DDate=08072016&amp;NID=16656|archive-date=18. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Takmičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Snatch
!colspan=&quot;2&quot;|Clean &amp; Jerk
!rowspan=&quot;2&quot;|Total
!rowspan=&quot;2&quot;|Rank
|- style=&quot;font-size:95%&quot;
!Rezultat
!Plasman
!Rezultat
!Plasman
|- align=center
|align=left|[[Sargis Martirosjan]]
|align=left|[[Weightlifting na Olimpijskim igrama 2016 – Men's 105 kg|Men's −105 kg]]
|
|
|
|
|
|
|}

==Hrvanje==
{{Glavni|Wrestling na Olimpijskim igrama 2016}} 
Austria has received a spare host berth freed up by Brazil as the next highest-ranked eligible nation, not yet qualified, to send a wrestler competing in the men's Greco-Roman 85&amp;nbsp;kg to the Olympics, based on the results from the [[2015 World Wrestling Championships|World Championships]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Wrestling for Rio 2016|url=https://unitedworldwrestling.org/rio-2016|access-date=19. 9. 2015|publisher=[[United World Wrestling]]|archive-date=1. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161201222421/https://unitedworldwrestling.org/rio-2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Olympia: Quotenplatz für Walser Ringer Amer Hrustanovic|trans-title=Olympics: Wrestler Amer Hrustanović receives the quota place|url=http://www.salzburg.com/nachrichten/oesterreich/sport/sn/artikel/olympia-quotenplatz-fuer-walser-ringer-amer-hrustanovic-204953/|language=de|access-date=15. 7. 2016|publisher=[[Salzburger Nachrichten]]|date=14. 7. 2016|archive-date=18. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718054245/http://www.salzburg.com/nachrichten/oesterreich/sport/sn/artikel/olympia-quotenplatz-fuer-walser-ringer-amer-hrustanovic-204953/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;small&gt;'''Key''':
* {{abbr|VT|Victory by Fall}} - [[Pin (amateur wrestling)|Victory by Fall]].
* {{abbr|PP|Decision by Points - the loser with technical points}} - Decision by Points - the loser with technical points.
* {{abbr|PO|Decision by Points - the loser without technical points}} - Decision by Points - the loser without technical points.
&lt;/small&gt;

;Muškarci's Greco-Roman
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
!rowspan=2|Takmičar
!rowspan=2|Disciplina
!Kvalifikacije
!Round of 16
!Četvrtfinale
!Polufinale
!Repechage 1
!Repechage 2
!colspan=2|Finale / {{abbr|BM|Bronze medal match}}
|-style=&quot;font-size: 95%&quot;
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Opposition&lt;br /&gt;Result
!Plasman
|-align=center
|align=left|[[Amer Hrustanović]]
|align=left|[[Wrestling na Olimpijskim igrama 2016 – Men's Greco-Roman 85 kg|−85 kg]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

== Također pogledajte ==
*[[Austrija na Olimpijskim igrama]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.olympic.org/ Međunarodni olimpijski komitet (MOK)]

{{Zemlje na LJOI 2016.}}

[[Kategorija:Austrija na Olimpijskim igrama|2016.]]
[[Kategorija:2016. u Austriji]]
[[Kategorija:Države na Olimpijskim igrama 2016.|Austrija]]</text>
      <sha1>1bsrwrfhjesd1snkyvhpkmgo9crzdex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bégon od Pariza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418917</id>
    <revision>
      <id>3849184</id>
      <parentid>3425712</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T03:58:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1901" sha1="ir5zntob07yir4qwn93cgam6mslxpdf" xml:space="preserve">'''Grof Bégon od Pariza''' ([[Francuski jezik|fra]]. ''Bégon de Paris''; ? — 28. oktobra 816) bio je francuski plemić koji je živio u ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Bio je grof [[Pariz|Pariza]] i [[Toulouse|Toulousea]] te vojvoda [[Akvitanija|Akvitanije]]; nije poznato kada je rođen.

[[Karlo Veliki]] ga je učinio grofom Toulousea 806.
== Biografija ==
Bégon je vjerovatno bio sin grofa [[Gerard I|Gerarda I od Pariza]]&lt;ref&gt;Depoin, J. ''Les comtes de Paris sous la dynastie carolingienne'', ''Mémoires de la Société Historique et Archéologique de l’arrondissement de Pontoise et du Vexin'', Tome XXXI (Pontoise, 1912), str. 90.&lt;/ref&gt; i njegove supruge, gospe Rotrude, koja je možda bila kćerka [[Karloman, sin Karla Martela|Karlomana, sina Karla Martela]], te je postao grof Pariza 815. godine.

Supruga Bégona bila je plemkinja Alpais (Alpheidis), kćerka [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]] i njegove konkubine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/FRANKISH%20NOBILITY.htm#Beggodied816 |title=''Porodica Bégona'' |access-date=11. 10. 2016 |archive-date=31. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190831211929/http://fmg.ac/Projects/MedLands/FRANKISH%20NOBILITY.htm#Beggodied816 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Alpais i Bégon su imali djecu:
*[[Leuthard II|Leuthard II od Pariza]]&lt;ref&gt;''Flodoardus Remensis Historia Remensis Ecclesiæ''&lt;/ref&gt;
*Eberhard
*Suzana, majka [[Adalard|Adalarda]] i baka [[Adelajda Pariska|kraljice Adelajde od Francuske]]
{{s-start}}
{{S-hou|||||}}
|-
| width=&quot;30%&quot; align=&quot;center&quot; | Prethodnik:&lt;br&gt;'''[[Stjepan od Pariza]]'''
| width=&quot;40%&quot; align=&quot;center&quot; | Grof Pariza
| width=&quot;30%&quot; align=&quot;center&quot; | Nasljednik:&lt;br&gt;'''[[Leuthard I]]'''&lt;br/&gt; (brat?)
{{s-end}}

== Reference ==
{{Reference}}
[[Kategorija:Umrli 816.]]
[[Kategorija:Vojvode Akvitanije]]
[[Kategorija:Francusko plemstvo]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]</text>
      <sha1>ir5zntob07yir4qwn93cgam6mslxpdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorušica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423468</id>
    <revision>
      <id>3849220</id>
      <parentid>3830355</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T08:36:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-23095-11|~2026-23095-11]] i vraćeno na izmjenu 3776432 korisnika Panasko</comment>
      <origin>3849220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2909" sha1="5m8rsoaa2irlj4l7arq3nwspzzntqyy" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja= lightgreen
| naziv = Gorušica
| slika = Wild Mustard.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''[[Brassica oleracea]]'' var. ''oleraceae''
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Brassicales]]
| familia = [[Brassicaceae]]
| genus = [[Brassica]] i [[Sinapis]]
}}

'''Gorušice''' ukljuičuju  veću  skupinu biljnih vrsta roda ''[[Brassica]]'' i ''[[Sinapis]]'' čije se sitne  sjemenke koriste kao [[začin]] tako što melju  i miješaju s [[Voda|vodom]], [[sirće]]tom i drugim tekućinama i dodacima za dobijanje  začinske paste,  poznate kao [[senf]]. [[Sjemenka|Sjemenke]] se također (presovanjem) podvrgavaju hladnom cijeđenju gorušičinog ulja, dok se jestivo lišće može jesti kao gorušičino [[povrće]].&lt;ref name=&lt;&quot;Simpson&quot;&gt;{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC|access-date=12. 2. 2014|ref=harv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Black-mustard-seeds.jpg|thumb|left|Sjemenke crne gorušice za spravljanje [[senf]]a (promjera oko2–3&amp;nbsp;mm)]]
Bijela gorušica (''[[Sinapis hirta]]'') raste divlje u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Evropa|europskom]] dijelu [[editerana]]a, od kuda se [[Kultivar|kultiviranjem]] proširila  širom svijeta.

Smeđa ili Indijska gorušica (''[[Brassica juncea]]''), koja je porijeklom iz podnožja [[Himalaja]],  komercijalno se uzgaja u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD]]-u.

Crna gorušica (''[[Brassica nigra]]'') se za komercijalne namjene uzgaja  u [[Argentina|Argentini]], [[Čile]]u, SAD-u i nekim evropskim zemljama.

Neke varijacije gorušice bile su dobro  poznate i ukorijenjeni  [[usjev]]i u [[Helenistička kultura|helenističkoj kulturi]] i u [[Rimsko Carstvo|rimskom carstvu]].

Divlji oblici gorušice i njenih srodnika [[Rotkva|rotkve]], [[rotkvica]] i repe uspijevaju u cijeloj zapadnoj [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]], što ukazuje na centre  njene domestikacija.

Nedavno je bilo nekoliko istraživanja u različitosti gorušica koje imaju visoki sadržaj ulja za upotrebu u proizvodnji [[biodizel]]a, tj. obnovljivog tekućeg [[Gorivo|goriva]] sličnog [[dizel]]u. Biodizel napravljen iz gorušičina ulja ima pogodna  svojstva hladnog toka i  ketanove brojeve. Ostatak [[biomasa|biomase]] nakon  istiskanja ulja, također pokazao kao koristan [[pesticid]].

==Također pogledajte==
*''[[Brassicaceae]]''

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Brassica oleracea}}

[[Kategorija:Brassicales]]
[[Kategorija:Krstašice]]
[[Kategorija:Jestivi orašasti plodovi i sjemenke]]</text>
      <sha1>5m8rsoaa2irlj4l7arq3nwspzzntqyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cannes - najbolja glumica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>436332</id>
    <revision>
      <id>3849155</id>
      <parentid>3714160</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:48:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3278" sha1="7cshrlnblac7klv6ak4wg70qthjxs3g" xml:space="preserve">{{Navkutija 
| ime         = Cannes - najbolja glumica
| naslov      = [[Nagrada za najbolju glumicu (Cannes)|Nagrada za najbolju glumicu]] na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]]
| tijeloklasa = hlist

| grupa1 = 1946–1975.
| podaci1 = 
* [[Michèle Morgan]] (1946)
* [[Isa Miranda]] (1949)
* [[Bette Davis]] (1951)
* [[Lee Grant]] (1952)
* [[Shirley Booth]] (1953)
* Postava ''[[Velika porodica|Velike porodice]]'' (1955)
* [[Susan Hayward]] (1956)
* [[Giulietta Masina]] (1957)
* [[Bibi Andersson]] / [[Eva Dahlbeck]] / [[Barbro Hiort af Ornäs]] / [[Ingrid Thulin]] (1958)
* [[Simone Signoret]] (1959)
* [[Melina Mercouri]] / [[Jeanne Moreau]] (1960)
* [[Sophia Loren]] (1961)
* [[Katharine Hepburn]] / [[Rita Tushingham]] (1962)
* [[Marina Vlady]] (1963)
* [[Anne Bancroft]] / [[Barbara Barrie]] (1964)
* [[Samantha Eggar]] (1965)
* [[Vanessa Redgrave]] (1966)
* [[Pia Degermark]] (1967)
* [[Vanessa Redgrave]] (1969)
* [[Ottavia Piccolo]] (1970)
* [[Kitty Winn]] (1971)
* [[Susannah York]] (1972)
* [[Joanne Woodward]] (1973)
* [[Marie-José Nat]] (1974)
* [[Valerie Perrine]] (1975)

| grupa2 = 1976–2000.
| podaci2 = 
* [[Dominique Sanda]] / [[Mari Törőcsik]] (1976)
* [[Shelley Duvall]] / [[Monique Mercure]] (1977)
* [[Jill Clayburgh]] / [[Isabelle Huppert]] (1978)
* [[Sally Field]] (1979)
* [[Anouk Aimée]] (1980)
* [[Isabelle Adjani]] (1981)
* [[Jadwiga Jankowska-Cieślak]] (1982)
* [[Hanna Schygulla]] (1983)
* [[Helen Mirren]] (1984)
* [[Norma Aleandro]] / [[Cher]] (1985)
* [[Barbara Sukowa]] / [[Fernanda Torres]] (1986)
* [[Barbara Hershey]] (1987)
* [[Barbara Hershey]] / [[Jodhi May]] / [[Linda Mvusi]] (1988)
* [[Meryl Streep]] (1989)
* [[Krystyna Janda]] (1990)
* [[Irène Jacob]] (1991)
* [[Pernilla August]] (1992)
* [[Holly Hunter]] (1993)
* [[Virna Lisi]] (1994)
* [[Helen Mirren]] (1995)
* [[Brenda Blethyn]] (1996)
* [[Kathy Burke]] (1997)
* [[Élodie Bouchez]] / [[Natacha Régnier]] (1998)
* [[Séverine Caneele]] / [[Émilie Dequenne]] (1999)
* [[Björk]] (2000)

| grupa3 = 2001–2025.
| podaci3 = 
* [[Isabelle Huppert]] (2001)
* [[Kati Outinen]] (2002)
* [[Marie-Josée Croze]] (2003)
* [[Maggie Cheung]] (2004)
* [[Hana Laszlo]] (2005)
* [[Penélope Cruz]] / [[Carmen Maura]] / [[Lola Dueñas]] / [[Chus Lampreave]] / [[Blanca Portillo]] / [[Yohana Cobo]] (2006)
* [[Jeon Do-yeon]] (2007)
* [[Sandra Corveloni]] (2008)
* [[Charlotte Gainsbourg]] (2009)
* [[Juliette Binoche]] (2010)
* [[Kirsten Dunst]] (2011)
* [[Cristina Flutur]] / [[Cosmina Stratan]] (2012)
* [[Bérénice Bejo]] (2013)
* [[Julianne Moore]] (2014)
* [[Emmanuelle Bercot]] / [[Rooney Mara]] (2015)
* [[Jaclyn Jose]] (2016)
* [[Diane Kruger]] (2017)
* [[Samal Jesljamova]] (2018)
* [[Emily Beecham]] (2019)
* ''[[Pandemija COVID-a 19|Nije održan]]'' (2020)
* [[Renate Reinsve]] (2021)
* [[Zar Amir Ebrahimi]] (2022)
* [[Merve Dizdar]] (2023)
* [[Karla Sofía Gascón]] / [[Selena Gomez]] / [[Adriana Paz]] / [[Zoe Saldaña]] (2024)
* [[Nadia Melliti]] (2025)

| grupa4 = 2026–2050.
| podaci4 = 
* [[Virginie Efira]] / [[Tao Okamoto]] (2026)
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Dobitnice nagrade za najbolju glumicu na Kanskom filmskom festivalu]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Kanski filmski festival|Najbolja glumica]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7cshrlnblac7klv6ak4wg70qthjxs3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cannes - najbolji glumac</title>
    <ns>10</ns>
    <id>436334</id>
    <revision>
      <id>3849156</id>
      <parentid>3714161</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3105" sha1="hd9x951sme56wc5dbyvtbtww3csaf2n" xml:space="preserve">{{Navkutija 
| ime         = Cannes - najbolji glumac
| naslov      = [[Nagrada za najboljeg glumca (Cannes)|Nagrada za najboljeg glumca]] na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]]
| tijeloklasa = hlist

| grupa1 = 1946–1975.
| podaci1 = 
* [[Ray Milland]] (1946)
* [[Edward G. Robinson]] (1949)
* [[Michael Redgrave]] (1951)
* [[Marlon Brando]] (1952)
* [[Charles Vanel]] (1953)
* [[Spencer Tracy]] / Postava ''[[Velika porordica|Velike porodice]]'' (1955)
* [[John Kitzmiller]] (1957)
* [[Paul Newman]] (1958)
* [[Bradford Dillman]] / [[Dean Stockwell]] / [[Orson Welles]] (1959)
* [[Anthony Perkins]] (1961)
* [[Dean Stockwell]] / [[Jason Robards]] / [[Ralph Richardson]] / [[Murray Melvin]] (1962)
* [[Richard Harris]] (1963)
* [[Antal Páger (glumac)|Antal Páger]] / [[Saro Urzì]] (1964)
* [[Terence Stamp]] (1965)
* [[Per Oscarsson]] (1966)
* [[Oded Kotler]] (1967)
* [[Jean-Louis Trintignant]] (1969)
* [[Marcello Mastroianni]] (1970)
* [[Riccardo Cucciolla]] (1971)
* [[Jean Yanne]] (1972)
* [[Giancarlo Giannini]] (1973)
* [[Jack Nicholson]] (1974)
* [[Vittorio Gassman]] (1975)

| grupa2 = 1976–2000.
| podaci2 = 
* [[José Luis Gómez]] (1976)
* [[Fernando Rey]] (1977)
* [[Jon Voight]] (1978)
* [[Jack Lemmon]] (1979)
* [[Michel Piccoli]] (1980)
* [[Ugo Tognazzi]] (1981)
* [[Jack Lemmon]] (1982)
* [[Gian Maria Volontè]] (1983)
* [[Alfredo Landa]] / [[Francisco Rabal]] (1984)
* [[William Hurt]] (1985)
* [[Michel Blanc]] / [[Bob Hoskins]] (1986)
* [[Marcello Mastroianni]] (1987)
* [[Forest Whitaker]] (1988)
* [[James Spader]] (1989)
* [[Gérard Depardieu]] (1990)
* [[John Turturro]] (1991)
* [[Tim Robbins]] (1992)
* [[David Thewlis]] (1993)
* [[Ge You]] (1994)
* [[Jonathan Pryce]] (1995)
* [[Pascal Duquenne]] / [[Daniel Auteuil]] (1996)
* [[Sean Penn]] (1997)
* [[Peter Mullan]] (1998)
* [[Emmanuel Schotte]] (1999)
* [[Tony Leung Chiu-wai]] (2000)

| grupa3 = 2001–2025.
| podaci3 = 
* [[Benoît Magimel]] (2001)
* [[Olivier Gourmet]] (2002)
* [[Uzak|Muzaffer Özdemir]] / [[Mehmet Emin Toprak (glumac)|Emin Toprak]] (2003)
* [[Yūya Yagira]] (2004)
* [[Tommy Lee Jones]] (2005)
* [[Jamel Debbouze]] / [[Samy Naceri]] / [[Roschdy Zem]] / [[Sami Bouajila]] / [[Bernard Blancan]] (2006)
* [[Konstantin Lavronjenko]] (2007)
* [[Benicio del Toro]] (2008)
* [[Christoph Waltz]] (2009)
* [[Javier Bardem]] / [[Elio Germano]] (2010)
* [[Jean Dujardin]] (2011)
* [[Mads Mikkelsen]] (2012)
* [[Bruce Dern]] (2013)
* [[Timothy Spall]] (2014)
* [[Vincent Lindon]] (2015)
* [[Shahab Hosseini]] (2016)
* [[Joaquin Phoenix]] (2017)
* [[Marcello Fonte]] (2018)
* [[Antonio Banderas]] (2019)
* ''[[Pandemija COVID-a 19|Nije održan]]'' (2020)
* [[Caleb Landry Jones]] (2021)
* [[Song Kang-ho]] (2022)
* [[Koji Yakusho]] (2023)
* [[Jesse Plemons]] (2024)
* [[Wagner Moura]] (2025)

| grupa4 = 2026–2050.
| podaci4 = 
* [[Emmanuel Macchia]] / [[Valentin Campagne]] (2026)
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Dobitnici nagrade za najboljeg glumca na Kanskom filmskom festivalu]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Kanski filmski festival|Najbolji glumac]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hd9x951sme56wc5dbyvtbtww3csaf2n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cannes - najbolji režiser</title>
    <ns>10</ns>
    <id>436335</id>
    <revision>
      <id>3849157</id>
      <parentid>3714162</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:50:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2566" sha1="gx4oat3vn4kriano1a31skxxy0t6gus" xml:space="preserve">{{Navkutija 
| ime         = Cannes - najbolji režiser
| naslov      = [[Nagrada za najboljeg režisera (Cannes)|Nagrada za najboljeg režisera]] na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]]
| tijeloklasa = hlist

| podaci1 = 
* [[René Clément]] (1946, 1949)
* [[Luis Buñuel]] (1951)
* [[Christian-Jaque]] (1952)
* [[Jules Dassin]] / [[Sergej Vasiljev]] (1955)
* [[Sergej Jutkevič]] (1956)
* [[Robert Bresson]] (1957)
* [[Ingmar Bergman]] (1958)
* [[François Truffaut]] (1959)
* [[Julija Solnceva]] (1961)
* [[Liviu Ciulei]] (1965)
* [[Sergej Jutkevič]] (1966)
* [[Ferenc Kósa]] (1967)
* [[Glauber Rocha]] / [[Vojtěch Jasný]] (1969)
* [[John Boorman]] (1970)
* [[Miklós Jancsó]] (1972)
* [[Michel Brault]] / [[Costa-Gavras]] (1975)
* [[Ettore Scola]] (1976)
* [[Nagisa Oshima]] (1978)
* [[Terrence Malick]] (1979)
* [[Werner Herzog]] (1982)
* [[Robert Bresson]] / [[Andrej Tarkovski]] (1983)
* [[Bertrand Tavernier]] (1984)
* [[André Téchiné]] (1985)
* [[Martin Scorsese]] (1986)
* [[Wim Wenders]] (1987)
* [[Fernando Solanas]] (1988)
* [[Emir Kusturica]] (1989)
* [[Pavel Lungin]] (1990)
* [[Braća Coen|Joel Coen]] (1991)
* [[Robert Altman]] (1992)
* [[Mike Leigh]] (1993)
* [[Nanni Moretti]] (1994)
* [[Mathieu Kassovitz]] (1995)
* [[Braća Coen|Joel Coen]] (1996)
* [[Wong Kar-wai]] (1997)
* [[John Boorman]] (1998)
* [[Pedro Almodóvar]] (1999)
* [[Edward Yang]] (2000)
* [[Braća Coen|Joel Coen]] / [[David Lynch]] (2001)
* [[Im Kwon-taek]] / [[Paul Thomas Anderson]] (2002)
* [[Gus Van Sant]] (2003)
* [[Tony Gatlif]] (2004)
* [[Michael Haneke]] (2005)
* [[Alejandro González Iñárritu]] (2006)
* [[Julian Schnabel]] (2007)
* [[Nuri Bilge Ceylan]] (2008)
* [[Brillante Mendoza]] (2009)
* [[Mathieu Amalric]] (2010)
* [[Nicolas Winding Refn]] (2011)
* [[Carlos Reygadas]] (2012)
* [[Amat Escalante]] (2013)
* [[Bennett Miller]] (2014)
* [[Hou Hsiao-hsien]] (2015)
* [[Olivier Assayas]] / [[Cristian Mungiu]] (2016)
* [[Sofia Coppola]] (2017)
* [[Paweł Pawlikowski]] (2018)
* [[Braća Dardenne|Jean-Pierre i Luc Dardenne]] (2019)
* ''[[Pandemija COVID-a 19|Nije održan]]'' (2020)
* [[Leos Carax]] (2021)
* [[Park Chan-wook]] (2022)
* [[Trần Anh Hùng]] (2023)
* [[Miguel Gomes (režiser)|Miguel Gomes]] (2024)
* [[Kleber Mendonça Filho]] (2025)
* [[Javier Ambrossi]] i [[Javier Calvo]] / [[Paweł Pawlikowski]] (2026)
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Dobitnici nagrade za najboljeg režisera na Kanskom filmskom festivalu]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Kanski filmski festival|Najbolji režiser]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gx4oat3vn4kriano1a31skxxy0t6gus</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zlatna palma</title>
    <ns>10</ns>
    <id>437808</id>
    <revision>
      <id>3849153</id>
      <parentid>3714163</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4325" sha1="as2mjngb2tzu0srsp9ulxf0ui307kdr" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Zlatna palma
| naslov      = [[Zlatna palma|Filmovi dobitnici Zlatne palme]]
| nowrapitems = yes
| tijeloklasa = hlist

| podaci1 = 
* ''[[Union Pacific (film)|Union Pacific]]'' (1939)
* ''[[Iris i poručnikovo srce]]'' (1946)
* ''[[Izgubljeni vikend (film)|Izgubljeni vikend]]'' (1946)
* ''[[Crvene nizine]]'' (1946)
* ''[[Kratki susret]]'' (1946)
* ''[[Portret Marije]]'' (1946)
* ''[[Crni grad]]'' (1946)
* ''[[Velika prekretnica (1945)|Velika prekretnica]]'' (1946)
* ''[[Pastoralna simfonija (film)|Pastoralna simfonija]]'' (1946)
* ''[[Posljednja šansa (1945)|Posljednja šansa]]'' (1946)
* ''[[Ljudi bez krila]]'' (1946)
* ''[[Rim, otvoreni grad]]'' (1946)
* ''[[Treći čovjek]]'' (1949)
* ''[[Gospođica Julie (1951 film)|Gospođica Julie]]'' (1951)
* ''[[Čudo u Milanu]]'' (1951)
* ''[[Othello (1951)|Tragedija Othella: Mletački Maor]]'' (1951)
* ''[[Za dva groša nade]]'' (1952)
* ''[[Nadnica za strah (film)|Nadnica za strah]]'' (1953)
* ''[[Vrata pakla  (film)|Vrata pakla]]'' (1954)
* ''[[Marty (film)|Marty]]'' (1955)
* ''[[Svijet tišine]]'' (1956)
* ''[[Prijateljsko uvjeravanje (1956)|Prijateljsko uvjeravanje]]'' (1957)
* ''[[Ždralovi lete]]'' (1958)
* ''[[Crni Orfej]]'' (1959)
* ''[[Slatki život]]'' (1960)
* ''[[Dugo odsustvo]]'' (1961)
* ''[[Viridiana]]'' (1961)
* ''[[Ispunitelj obećanja]]'' (1962)
* ''[[Gepard (1963)|Gepard]]'' (1963)
* ''[[Šerburski kišobrani]]'' (1964)
* ''[[Šarm i kako ga steći]]'' (1965)
* ''[[Jedan muškarac i jedna žena]]'' (1966)
* ''[[Dame i gospodo]]'' (1966)
* ''[[Uvećanje (film)|Uvećanje]]'' (1967)
* ''[[Ako....]]'' (1969)
* ''[[MASH (film)|MASH]]'' (1970)
* ''[[Ljubavni glasnik (film)|Ljubavni glasnik]]'' (1971)
* ''[[Radnička klasa ide u raj]]'' (1972)
* ''[[Slučaj &quot;Mattei&quot;]]'' (1972)
* ''[[Zabluda (1973)|Zabluda]]'' (1973)
* ''[[Strašilo (1973)|Strašilo]]'' (1973)
* ''[[Prisluškivanje (film)|Prisluškivanje]]'' (1974)
* ''[[Hronike vatrenih godina]]'' (1975)
* ''[[Taksist]]'' (1976)
* ''[[Ja sam bog otac]]'' (1977)
* ''[[Stablo za klompe]]'' (1978)
* ''[[Apokalipsa danas]]'' (1979)
* ''[[Limeni bubanj (film)|Limeni bubanj]]'' (1979)
* ''[[Sav taj džez]]'' (1980)
* ''[[Vojskovođin dvojnik]]'' (1980)
* ''[[Željezni čovjek (1981)|Željezni čovjek]]'' (1981)
* ''[[Nestao (1982)|Nestao]]'' (1982)
* ''[[Put (1982)|Put]]'' (1982)
* ''[[Balada o Narayami (1983)|Balada o Narayami]]'' (1983)
* ''[[Paris, Texas (film)|Paris, Texas]]'' (1984)
* ''[[Otac na službenom putu]]'' (1985)
* ''[[Misija (1986)|Misija]]'' (1986)
* ''[[Pod suncem Sotone (film)|Pod suncem Sotone]]'' (1987)
* ''[[Pelle Osvajač]]'' (1988)
* ''[[Seks, laži i videotrake]]'' (1989)
* ''[[Divlji u srcu (film)|Divlji u srcu]]'' (1990)
* ''[[Barton Fink]]'' (1991)
* ''[[Najbolje namjere]]'' (1992)
* ''[[Zbogom, moja konkubino (film)|Zbogom, moja konkubino]]'' (1993)
* ''[[Piano (1993)|Piano]]'' (1993)
* ''[[Pakleni šund]]'' (1994)
* ''[[Podzemlje (1995)|Podzemlje]]'' (1995)
* ''[[Tajne i laži (film)|Tajne i laži]]'' (1996)
* ''[[Okus trešnje]]'' (1997)
* ''[[Jegulja (film)|Jegulja]]'' (1997)
* ''[[Vječnost i jedan dan]]'' (1998)
* ''[[Rosetta (film)|Rosetta]]'' (1999)
* ''[[Ples u tami]]'' (2000)
* ''[[Sinova soba]]'' (2001)
* ''[[Pijanist (film)|Pijanist]]'' (2002)
* ''[[Slon (2003)|Slon]]'' (2003)
* ''[[Fahrenheit 9/11]]'' (2004)
* ''[[Dijete (film)|Dijete]]'' (2005)
* ''[[Vjetar koji povija ječam (film)|Vjetar koji povija ječam]]'' (2006)
* ''[[4 mjeseca, 3 sedmice i 2 dana]]'' (2007)
* ''[[Razred (2008)|Razred]]'' (2008)
* ''[[Bijela traka]]'' (2009)
* ''[[Ujak Boonmee koji se sjeća prošlih života]]'' (2010)
* ''[[Drvo života (film)|Drvo života]]'' (2011)
* ''[[Ljubav (2012)|Ljubav]]'' (2012)
* ''[[Adèlein život]]'' (2013)
* ''[[Zimski san (film)|Zimski san]]'' (2014)
* ''[[Dheepan]]'' (2015)
* ''[[Ja, Daniel Blake]]'' (2016)
* ''[[Kvadrat (2017)|Kvadrat]]'' (2017)
* ''[[Kradljivci (2018)|Kradljivci]]'' (2018)
* ''[[Parazit (film)|Parazit]]'' (2019)
* ''[[Pandemija COVID-a 19|Nije održan]]'' (2020)
* ''[[Titanij (film)|Titanij]]'' (2021)
* ''[[Trougao tuge]]'' (2022)
* ''[[Anatomija pada]]'' (2023)
* ''[[Anora]]'' (2024)
* ''[[Bila je to samo nesreća]]'' (2025)
* ''[[Fjord (film)|Fjord]]'' (2026)
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Kanski filmski festival|Zlatna palma]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>as2mjngb2tzu0srsp9ulxf0ui307kdr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pogranična rijeka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>437931</id>
    <revision>
      <id>3849099</id>
      <parentid>3508574</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Pogranične rijeke]]: &quot; &quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3741" sha1="dwxf96vl5p1i0yzvw89ofy3ckst9x5h" xml:space="preserve">'''Pogranična rijeka''' jest svaka [[rijeka]] koja svojim tokom ili njenim dijelom formira granicu između dva administrativna subjekta. U smislu granice smatra se kako međunarodna granica, između dvije suverene države, tako i granice administrativnih jedinica unutar same suverene države. Najveći broj pograničnih rijeka nalazi se u [[Bangladeš]]u a većina njih formira dio državne granice ove [[Azija|azijske]] države.

== Spisak pograničnih rijeka ==
U sljedećoj tabeli je dat pregled pograničnih rijeka sa nekim osnovnim podacima.
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Rijeka
!Dužina (km)
!Države
|-
|[[Brahmaputra]]
|2.900
|{{flag|Indija}}&lt;br&gt;{{ZID|Bangladeš}}&lt;br&gt;{{ZID|Kina}}&lt;br&gt;{{ZID|Butan}}
|-
|[[Colorado (rijeka)|Colorado]]
|2.333
|{{flag|SAD}}&lt;br&gt;{{flag|Meksiko}}
|-
|[[Dunav]]
|2.860
|{{flag|Njemačka}}&lt;br&gt;{{flag|Austrija}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Mađarska}}&lt;br&gt;{{flag|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{flag|Srbija}}&lt;br&gt;{{flag|Rumunija}}&lt;br&gt;{{flag|Bugarska}}&lt;br&gt;{{flag|Moldavija}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}
|-
|[[Ganges]]
|2.525
|{{flag|Indija}}&lt;br&gt;{{flag|Bangladeš}}
|-
|[[Mekong]]
|4.350
|{{flag|Kina}}&lt;br&gt;{{flag|Mjanmar}}&lt;br&gt;{{flag|Laos}}&lt;br&gt;{{flag|Tajland}}&lt;br&gt;{{flag|Kambodža}}&lt;br&gt;{{flag|Vijetnam}}
|-
|[[Nil]]
|6.853
|{{flag|Ruanda}}&lt;br&gt;{{flag|Burundi}}&lt;br&gt;{{flag|Uganda}}&lt;br&gt;{{ZID|Demokratska Republika Kongo}}&lt;br&gt;{{flag|Tanzanija}}&lt;br&gt;{{flag|Kenija}}&lt;br&gt;{{flag|Etiopija}}&lt;br&gt;{{flag|Eritreja}}&lt;br&gt;{{flag|Južni Sudan}}&lt;br&gt;{{flag|Sudan}}&lt;br&gt;{{flag|Egipat}}
|-
|[[Rajna]]
|1.230
|{{flag|Njemačka}}&lt;br&gt;{{flag|Austrija}}&lt;br&gt;{{flag|Švicarska}}&lt;br&gt;{{flag|Francuska}}&lt;br&gt;{{flag|Holandija}}&lt;br&gt;{{flag|Lihtenštajn}}
|-
|[[Sava]]
|947
|{{flag|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{flag|Hrvatska}}
|-
|[[Drina]]
|346
|{{flag|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{flag|Srbija}}
|-
|[[Una]]
|212
|{{flag|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{flag|Hrvatska}}
|-
|}
&lt;/center&gt;

== Pogranične rijeke Bangladeša ==
Bangladeš ima najmanje 58 većih rijeka koje iz Indije ili Mjanmara ulaze na teritoriju ove države i dijelom tvore državnu granicu. Hidrološki i politički značaj ovih rijeka koje prelaze državne granice su enormni. Pozitivan efekat ovih rijeka se ogleda i u tome što rijeke prenose značajnu količinu sedimenta, što pomaže kod formiranja zemljišta u [[Estuarij|estuarskim]] područjima. Međutim, ovaj sediment podiže visinu riječnih korita, što uzrokuje pojavu poplava. Međunarodne konvencije koje regulišu podjelu vodnih resursa dovele su do složenih političkih sporova između susjednih država.&lt;ref&gt;{{cite journal |ssrn=2193796 |author=Maxwell, Daniel M |date=28. 10. 2012 |title=Exchanging Power: Prospects of Nepal-India Cooperation for Hydropower Development |journal=Keck Journal of Foreign Affairs, Forthcoming}}&lt;/ref&gt;
Indija i Bangladeš dijele 54 zajedničkih rijeka, od kojih je postignut dogovor o dijeljenju voda samo za rijeku rijeke Ganges. Sporazum između Indije i Bangladešu o dijeljenju vodenih tokova rijeke Ganges potpisan je 12. decembra 1996. godine i zasniva se na formuli za podjelu tokova izmjerenih na Farakki, tokom sušne sezone svake godine, od 1. januara do 31. maja. Tridesetogodišnji ugovor se obnavlja zajedničkom saglasnošću.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://mea.gov.in/foreignrelation/bangladesh.pdf  |format=PDF| title =India-Bangladesh Political Relations | access-date = 18. 12. 2007 | last = | first =   | work = Sharing of River Waters | publisher = Ministry of External Affairs, Government of India, February 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070925125012/http://www.mea.gov.in/foreignrelation/bangladesh.pdf &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date = 25. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Pogranične rijeke| ]]
[[Kategorija:Rijeke]]</text>
      <sha1>dwxf96vl5p1i0yzvw89ofy3ckst9x5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biografije, Drammen</title>
    <ns>14</ns>
    <id>445528</id>
    <revision>
      <id>3849134</id>
      <parentid>2927429</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:17:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za [[Kategorija:Drammen]]: &quot;*Biografije&quot; (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="siw14tho3l2s2gve56ovw3act8oefgs" xml:space="preserve">{{Commonscat|People of Drammen}}

[[Kategorija:Drammen|*Biografije]]
[[Kategorija:Biografije po gradovima, Norveška|Drammen]]</text>
      <sha1>siw14tho3l2s2gve56ovw3act8oefgs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Stones</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447233</id>
    <revision>
      <id>3849122</id>
      <parentid>3467209</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T19:53:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-31086-24</username>
        <id>181721</id>
      </contributor>
      <origin>3849122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4238" sha1="7susmio7foal77sqkiwc421jk4675e6" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = John Stones
| slika                      = 
| punoime                    = John Stones&lt;ref&gt;{{cite web|title=John Stones - Profil|url=https://www.transfermarkt.com/john-stones/profil/spieler/186590|website=transfermarkt.com|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = [[28. mart]] [[1994.]]
| rodnigrad                  = [[Barnsley]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = [[188]] [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| brojnadresu                = 5
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 2011–2013.
| klubovi1                   = [[Barnsley FC|Barnsley]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (0)
| godine2                    = 2013–2016.
| klubovi2                   = [[Everton FC|Everton]]
| nastupi(golovi)2           = 77 (1)
| godine3                    = 2016–2026
| klubovi3                   = [[Manchester City FC|Man. City]]
| nastupi(golovi)3           = 121 (5)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2013–2015.
| nacionalneekipe1           = Engleska U21
| nacionalninastupi(golovi)1 = 12 (0)
| nacionalnegodine2          = 2014–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 56 (3)
| zadnjeuređivanje           = 4.6.2022.
}}
'''John Stones''' ([[Barnsley]], [[28. maj]] [[1994.]]) je [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]].

== Karijera ==
Karijeru je počeo u [[Barnsley FC|Barnsleyju]] 2011. godine. Za klub iz Južnog Jorkšira je igrao dvije godine, potom prelazi Everton. Za Everton je odigrao 77 ligaških utakmica, te postigao jedan pogodak. 9. augusta 2016. godine za 47.5 miliona prelazi u [[Manchester City FC|Manchester City]]. Debitovao je protiv [[Sunderland AFC|Sunderlanda]].

==Reprezentacija==
Za seniorsku reprezentaciju Egleske je debitovao 2014. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]]. Na Svjetskom prvenstvu 2018. godine postiže dva pogotka.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2014.||4||0
|-
|2015.||3||0
|-
|2016.||8||0
|-
|2017.||7||0
|-
|2018.||15||2
|-
|2019.
|2
|0
|-
|2020.
|0
|0
|-
|2021.
|16
|1
|-
|2022.
|1
|0
|-
!Ukupno||56||3
|}

== Uspjesi ==
;Manchester City
*'''[[Premijer liga Engleske]]''': [[Premier League 2017/2018.|2017/18.]], 2018/19, 2020/21, 2021/22
*'''[[Engleski Liga-kup]]''': 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21
*[[FA kup|'''Engleski FA kup''']]: 2018/19
*[[FA Community Shield|'''FA Community shield''']]: 2018, 2019
*'''[[UEFA Liga prvaka]]''' (drugoplasirani): 2020/21 
'''Engleska'''

* [[Evropsko prvenstvo u nogometu|'''UEFA Evropsko prvenstvo''']] (drugoplasirani): [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]
* '''[[UEFA Liga nacija]]''' (trećeplasirani): 2018–19

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{UEFA igrač|250064233}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Stones, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Barnsley]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barnsleyja]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]</text>
      <sha1>7susmio7foal77sqkiwc421jk4675e6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849177</id>
      <parentid>3849122</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T02:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-31086-24|~2026-31086-24]] ([[User talk:~2026-31086-24|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]]</comment>
      <origin>3467209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4262" sha1="cmbuplbgnc1nm9wre18j8ihwxu16xmy" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = John Stones
| slika                      = John Stones 2018-06-24 1.jpg
| punoime                    = John Stones&lt;ref&gt;{{cite web|title=John Stones - Profil|url=https://www.transfermarkt.com/john-stones/profil/spieler/186590|website=transfermarkt.com|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = [[28. mart]] [[1994.]]
| rodnigrad                  = [[Barnsley]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = [[188]] [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| brojnadresu                = 5
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 2011–2013.
| klubovi1                   = [[Barnsley FC|Barnsley]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (0)
| godine2                    = 2013–2016.
| klubovi2                   = [[Everton FC|Everton]]
| nastupi(golovi)2           = 77 (1)
| godine3                    = 2016–
| klubovi3                   = [[Manchester City FC|Man. City]]
| nastupi(golovi)3           = 121 (5)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2013–2015.
| nacionalneekipe1           = Engleska U21
| nacionalninastupi(golovi)1 = 12 (0)
| nacionalnegodine2          = 2014–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 56 (3)
| zadnjeuređivanje           = 4.6.2022.
}}
'''John Stones''' ([[Barnsley]], [[28. maj]] [[1994.]]) je [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]].

== Karijera ==
Karijeru je počeo u [[Barnsley FC|Barnsleyju]] 2011. godine. Za klub iz Južnog Jorkšira je igrao dvije godine, potom prelazi Everton. Za Everton je odigrao 77 ligaških utakmica, te postigao jedan pogodak. 9. augusta 2016. godine za 47.5 miliona prelazi u [[Manchester City FC|Manchester City]]. Debitovao je protiv [[Sunderland AFC|Sunderlanda]].

==Reprezentacija==
Za seniorsku reprezentaciju Egleske je debitovao 2014. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]]. Na Svjetskom prvenstvu 2018. godine postiže dva pogotka.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2014.||4||0
|-
|2015.||3||0
|-
|2016.||8||0
|-
|2017.||7||0
|-
|2018.||15||2
|-
|2019.
|2
|0
|-
|2020.
|0
|0
|-
|2021.
|16
|1
|-
|2022.
|1
|0
|-
!Ukupno||56||3
|}

== Uspjesi ==
;Manchester City
*'''[[Premijer liga Engleske]]''': [[Premier League 2017/2018.|2017/18.]], 2018/19, 2020/21, 2021/22
*'''[[Engleski Liga-kup]]''': 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21
*[[FA kup|'''Engleski FA kup''']]: 2018/19
*[[FA Community Shield|'''FA Community shield''']]: 2018, 2019
*'''[[UEFA Liga prvaka]]''' (drugoplasirani): 2020/21 
'''Engleska'''

* [[Evropsko prvenstvo u nogometu|'''UEFA Evropsko prvenstvo''']] (drugoplasirani): [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]
* '''[[UEFA Liga nacija]]''' (trećeplasirani): 2018–19

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{UEFA igrač|250064233}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Stones, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Barnsley]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barnsleyja]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]</text>
      <sha1>cmbuplbgnc1nm9wre18j8ihwxu16xmy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849215</id>
      <parentid>3849177</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T07:15:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Najavio je odlazak.</comment>
      <origin>3849215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4238" sha1="7susmio7foal77sqkiwc421jk4675e6" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = John Stones
| slika                      = 
| punoime                    = John Stones&lt;ref&gt;{{cite web|title=John Stones - Profil|url=https://www.transfermarkt.com/john-stones/profil/spieler/186590|website=transfermarkt.com|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
| datumrođenja               = [[28. mart]] [[1994.]]
| rodnigrad                  = [[Barnsley]]
| rodnadržava                = [[Engleska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = [[188]] [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = [[Manchester City FC|Manchester City]]
| brojnadresu                = 5
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 2011–2013.
| klubovi1                   = [[Barnsley FC|Barnsley]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (0)
| godine2                    = 2013–2016.
| klubovi2                   = [[Everton FC|Everton]]
| nastupi(golovi)2           = 77 (1)
| godine3                    = 2016–2026
| klubovi3                   = [[Manchester City FC|Man. City]]
| nastupi(golovi)3           = 121 (5)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2013–2015.
| nacionalneekipe1           = Engleska U21
| nacionalninastupi(golovi)1 = 12 (0)
| nacionalnegodine2          = 2014–
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 56 (3)
| zadnjeuređivanje           = 4.6.2022.
}}
'''John Stones''' ([[Barnsley]], [[28. maj]] [[1994.]]) je [[Engleska|engleski]] profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[Nogometna reprezentacija Engleske|nogometnu reprezentaciju Engleske]].

== Karijera ==
Karijeru je počeo u [[Barnsley FC|Barnsleyju]] 2011. godine. Za klub iz Južnog Jorkšira je igrao dvije godine, potom prelazi Everton. Za Everton je odigrao 77 ligaških utakmica, te postigao jedan pogodak. 9. augusta 2016. godine za 47.5 miliona prelazi u [[Manchester City FC|Manchester City]]. Debitovao je protiv [[Sunderland AFC|Sunderlanda]].

==Reprezentacija==
Za seniorsku reprezentaciju Egleske je debitovao 2014. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarske]]. Na Svjetskom prvenstvu 2018. godine postiže dva pogotka.

===Nastupi za reprezentaciju===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]]
|-
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|2014.||4||0
|-
|2015.||3||0
|-
|2016.||8||0
|-
|2017.||7||0
|-
|2018.||15||2
|-
|2019.
|2
|0
|-
|2020.
|0
|0
|-
|2021.
|16
|1
|-
|2022.
|1
|0
|-
!Ukupno||56||3
|}

== Uspjesi ==
;Manchester City
*'''[[Premijer liga Engleske]]''': [[Premier League 2017/2018.|2017/18.]], 2018/19, 2020/21, 2021/22
*'''[[Engleski Liga-kup]]''': 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21
*[[FA kup|'''Engleski FA kup''']]: 2018/19
*[[FA Community Shield|'''FA Community shield''']]: 2018, 2019
*'''[[UEFA Liga prvaka]]''' (drugoplasirani): 2020/21 
'''Engleska'''

* [[Evropsko prvenstvo u nogometu|'''UEFA Evropsko prvenstvo''']] (drugoplasirani): [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020]]
* '''[[UEFA Liga nacija]]''' (trećeplasirani): 2018–19

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*{{UEFA igrač|250064233}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Engleske
|naslov     = Sastavi Engleske
|naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F;
|podaci1    =
{{Sastav Engleske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Engleske na SP 2022. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Stones, John}}
[[Kategorija:Rođeni 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Barnsley]]
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barnsleyja]]
[[Kategorija:Nogometaši Evertona]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]</text>
      <sha1>7susmio7foal77sqkiwc421jk4675e6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Zvornik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448839</id>
    <revision>
      <id>3849145</id>
      <parentid>3833847</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21013" sha1="sfgldmg2w6gzpwp65zmkfcm4yloomjh" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Zvornik
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Zvornik fortress 4.jpg|300px]]
| opis_slike     = Pogled na Zvornik sa Kula Grada
| datum          = 8–26. april 1992.
| mjesto         = [[Zvornik]] i [[Kula Grad]], [[Bosna i Hercegovina]] 
| rezultat       = Pad Zvornika i Kula Grada u ruke JNA i srpskih paravojski; povlačenje branilaca prema [[Kalesija|Kalesiji]].
| strana1        = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Datoteka:Эмблема &quot;Патриотской лиги&quot; Боснии.png|20px]] [[Patriotska liga]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|20px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:White eagles.svg|20px]] [[Beli orlovi]]&lt;br /&gt;[[Žute ose]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Datoteka:Эмблема &quot;Патриотской лиги&quot; Боснии.png|20px]] [[Samir Ništović]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Milutin Kukanjac]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Marko Pejić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|20px]] [[Željko Ražnatović]]
| snage1         = 150 naoružanih i 150 nenaoružanih branilaca&lt;ref name=snagebranilaca&gt;{{cite web|author=|url=http://www.kalesija.info/kula-grad-sjecanje-na-cudo-bosanskog-otpora/|title=Kula Grad: Sjećanje na čudo bosanskog otpora|publisher=kalesija.info|date=9. 4. 2014|access-date=24. 9. 2018|archive-date=22. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190822035051/http://www.kalesija.info/kula-grad-sjecanje-na-cudo-bosanskog-otpora/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| snage2         = 
}}
'''Bitka za Zvornik''' jedna je od prvih bitaka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Započela je 8. aprila 1992. napadom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpskih paravojnih jedinica na [[Zvornik]], a završila se padom Kula Grada u ruke istih i povlačenjem branilaca prema [[Kalesija|Kalesiji]].

==Uvod==
Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim izborima]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], održanim [[18. novembar|18. novembra]] [[1990.|1990]], pobjedu u općini Zvornik odnijela je [[Stranka demokratske akcije]], osvojivši 43 od 90 mandata u Skupštini općine.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|title=Izbori u Bosni i Hercegovini '90.: Analiza izbornog procesa|publisher=Promocult|date=1996|pages=120}}&lt;/ref&gt; [[Srpska demokratska stranka]] osvojila je 36 mandata.

[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis]] održan u [[mart]]u [[1991.]] pokazao je da općina ima 81.295 stanovnika, od čega 48.102 (59,17%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/8)|work=fzs.ba |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Strateški značaj grada ogleda se u činjenici da je Zvornik bitna tačka na putevima [[Beograd]]-[[Tuzla]] i Beograd-[[Sarajevo]]. Značajni su i granični prijelazi u [[Karakaj]]u i Zvorniku, koji je mostom preko [[Drina|Drine]] povezan sa [[Mali Zvornik|Malim Zvornikom]].&lt;ref name=LBIoHR&gt;{{Cite web|url=http://bim.lbg.ac.at/sites/files/bim/BIM%20Zvornik%20Study%20Ethnic%20Cleansing%20Operations_0.pdf|title=Ethnic Cleansing Operations’ in the
northeast-Bosnian City of Zvornik from April through June 1992|publisher=Ludwig Boltzmann Institute of Human Rights|access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Okupacija Zvornika bi omogućila nesmetan transport ljudstva i logističkog materijala JNA i paravojski prema Tuzli i Sarajevu. Najveći strateški značaj za branioce imalo je naselje [[Kula Grad]], sa kojeg se nadgleda veliki dio grada, kao i hidroelektrana na [[Divič]]u.

Do tenzija na području Zvornika dolazi izbijanjem [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]]. Nekoliko mjeseci prije napada na Zvornik, JNA je u [[Osmaci]]ma i drugim mjestima organizirala dvosedmične vojne vježbe na koje su pozvani samo Srbi, pod izgovorom obuke Teritorijalne odbrane. U sedmicama prije napada dolazi do masovne nabavke naoružanja. Srpsko stanovništvo uglavnom je oružje dobivalo od SDS-a ili JNA, a bošnjačko je oružje nabavljalo na crnom tržištu.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

Preko vikenda, 28. i 29. marta 1992, srpsko stanovništvo napušta Zvornik i prelazi u Srbiju, vraćajući se nazad u ponedjeljak. Srpska propaganda ovaj događaj tumači kao strah srpskog stanovništva od pokolja i egzodusa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html|title=Širenje mržnje i straha|publisher=e-novine.com|date=31. 3. 2010|access-date=30. 9. 2018|archive-date=11. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postoje naznake da su zvornički Srbi znali za napad na grad, čemu u prilog ide i činjenica da su žene i djeca mahom bili evakuisani prije početka napada.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

4. i 5. aprila Srbi podižu barikadu koristeći kamione [[Milići|milićkog]] Boksita, čime razdvajaju Zvornik od Karakaja. 6. aprila s barikada su vraćeni Bošnjaci koji su išli na posao i u školu. Kao reakcija na srpsku barikadu, Bošnjaci postavljaju sopstvenu barikadu na istom mjestu. Na barikadama će 6. i 7. aprila doći do demonstracija za miran suživot. 6. aprila došlo je i do konačnog rascjepa policije. Srpski policajci uzimaju oružje, opremu i vozila i premještaju ih u Karakaj.

7. aprila bošnjačko stanovništvo Lipovca i Karakaja bježi u Zvornik. Navečer 7. aprila srpski mediji opravdavaju prisustvo velikog broja snaga JNA tvrdnjom da &quot;muslimanski ekstremisti&quot; sa Kula Grada planiraju napad.

8. aprila dolazi do pregovora na kojima su učestvovali predstavnici SDA, SDS-a i Arkan. Cilj pregovora je bila predaja grada i kapitulacija bošnjačkog stanovništva. Navodno je dogovorena podjela grada, prema kojoj Bošnjaci dobijaju centar, dok sjeverni dijelovi i Karakaj pripadaju Srbima. Sa rezultatima pregovora nezadovoljan je bio Arkan. Nova runda pregovora bez ikakvih rezultata održana je 9. aprila.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

==Snage napadača==
===Jugoslavenska narodna armija===
Općina Zvornik bila je u zoni odgovornosti 17. korpusa sa sjedištem u Tuzli. 17. korpus pripadao je 1. vojnoj oblasti sa sjedištem u Beogradu. Reorganizacijom JNA u proljeće 1992, Zvornik formalno pripada 2. vojnoj oblasti sa sjedištem u Sarajevu, ali ostaje pod komandom 1. VO.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Na prijelazu između 1991. i 1992, u blizini Zvornika su stacionirane prve tenkovske jedinice iz napuštenog garnizona u [[Jastrebarsko]]m. Tokom februara i marta 1992, dolaze nove tenkovske, artiljerijske i protivzračne jedinice. Od početka godine dolazi do stvaranja tenkovskih položaja i sa srbijanske strane Drine. Kasnije dolazi i do nastanka artiljerijskih položaja, a dodato je i protivzračno naoružanje.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

U Domu kulture u [[Čelopek (Zvornik)|Čelopeku]] smješteno je oko 100 vojnika, a još veći broj se nalazio u fabrici Novi Standard u Karakaju. Za smještaj vojnika korištena je i jedna zgrada u samom gradu, koja je bila vlasništvo preduzeća Birač. Avioni i helikopteri koji su učestvovali u napadu su, kao i vojnici, vjerovatno bili iz Tuzle.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt; Dijelom na bosanskoj, a dijelom na srbijanskoj obali Drine bile su smještene i jedinice JNA iz [[Šabac|Šapca]], [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]] i [[Valjevo|Valjeva]]. Jedna jedinica iz Šapca stacionirana je u Domu kulture u Malom Zvorniku, a navodno je postojala i manja kasarna u naselju [[Radalj]], sjeverno od Malog Zvornika. Postoje naznake da je u napadu učestvovala i 63. padobranska brigada iz [[Niš]]a, kao i neke jedinice povučene iz [[Vukovar]]a.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Komandant tuzlanskog garnizona, general Janković navodno je stalno obilazio snage smještene oko Zvornika. Penzionisan je u maju 1992. General [[Milutin Kukanjac]] bio je komandant 2. VO, u čiju zonu odgovornosti je ulazila i općina Zvornik. Major Marko Pejić bio je glavni komandant srpskih snaga. Bio je zadužen za pripremu i izvršenje napada. Pukovnik Marko Pavlović preuzima komandu nakon pada Kula Grada. Smatra se odgovornim za kampanju etničkog čišćenja. Formalno se od juna 1992. naziva komandantom zvorničke Teritorijalne odbrane. Tenkovskim jedinicama iz Tuzle komandovao je poručnik Radovan Tičić.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Snage JNA su tokom napada koristile ražna oružja, uključujući tenkove, oklopna vozila, samohotke, minobacače, haubice, protivavionske topove i mitraljeze, borbene avione ([[MiG-21]] i [[MiG-29]]) i helikoptere.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

===Paravojne formacije===
Osim [[Srpska dobrovoljačka garda|arkanovaca]], sve paravojske su prihvatale komandu JNA tokom izvođenja borbenih operacija. Od početka napada pa do završetka etničkog čišćenja, u Zvorniku je boravio veliki broj paravojnih formacija. Najorganizovanijim se smatraju arkanovci, [[Beli orlovi]] ili šešeljevci i tzv. Teritorijalna odbrana. Potpuno razlikovanje različitih paravojski nije moguće.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Već od marta 1992, pojedini vojnici i oficiri ne nose obilježja JNA, već kokarde i ostale srpske simbole. Pojavljuju se i bijele trake nošene na rukama i duge brade kao način identifikacije. Pojedini rezervni oficiri bili su aktivisti SDS-a. Ubrzo nakon napada, Teritorijalna odbrana postala je dijelom rezervnih jedinica JNA.

U napadu na Zvornik, pored poznatijih, učestvovale su i brojne manje paravojske, kao što su draganovci, Žute ose, antićevci, Vukovarci i Dušan Silni.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;
====Teritorijalna odbrana====
Od jeseni 1991. zvornički SDS regrutuje, obučava i naoružava tzv. Teritorijalnu odbranu, čije se sjedište nalazilo u Karakaju. Vođa ove paravojske bio je [[Branko Grujić]], a drugi istaknuti članovi Ljupko Ilić, Drago Krstanović i &quot;Marko&quot;. Kao i druge paravojske, sarađivali su sa JNA i djelovali pod njenom komandom. S obzirom da su bili lokalci, članovi ove paravojske identifikovali su mnoge poznate i bogate zvorničke Bošnjake, koji su zatim opljačkani i uhapšeni, od kojih su mnogi predati kao zarobljenici arkanovcima.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;
====Srpska dobrovoljačka garda====
Arkanovci se smatraju vodećom snagom napada na Zvornik. [[Željko Ražnatović|Arkanov]] autoritet tokom napada nadmašivao je ne samo autoritet oficira JNA, već i vodećih ličnosti lokalnog SDS-a. Arkanovci nisu potpadali pod komandu JNA, glavni komandant je bio Arkan. Druge značajne ličnosti su &quot;Rambo&quot; (navodno Arkanov zet koji je poginuo prilikom borbi za Kula Grad), &quot;Žučo&quot;, &quot;Topola&quot;, braća Dragan Jole i Pero Jović iz Malog Zvornika, &quot;Vuk&quot; ili &quot;Vučo&quot; i &quot;Lela&quot;, koja je odgovorna za mučenja i ubistva zarobljenika. Sjedište arkanovaca bilo je u hotelu &quot;Jezero&quot; u Malom Zvorniku, dok je sam Arkan bio u [[Radaljska banja|Radaljskoj banji]]. Među arkanovcima je vladala stroga disciplina. Opisivani su kao hladnokrvne ubice. Nisu se opijali čime su se isticali od ostalih srpskih jedinica, ali ima naznaka da su koristili narkotike. Od lokalnih Srba dobijali su liste bogatih Bošnjaka, čije su kuće pljačkali.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Pripadnici jedinice u civilnoj odjeći su u Zvorniku bili prisutni od kraja marta. Sam Arkan je u grad došao 7. aprila, na pregovore o budućnosti grada. Izdaje ultimatum o predaji grada i svog naoružanja do 9. aprila. Nekoliko dana kasnije vratit će se u grad kako bi kidnapovanjem pacijenata u bolnici izborio razmjenu Rambovog leša.

Učešće arkanovaca u borbama započinje 8. aprila minobacačkom i snajperskom vatrom iz Malog Zvornika. Preuzeli su kontrolu nad gradom 9. aprila, nakon zauzimanja ključnih tačaka i objekata (bolnica, radio stanica) u gradu. Logističku i artiljerijsku podršku im je pružala JNA. Tada pristižu druge paravojske sa zadatkom da vojno osiguraju grad. Nakon 10. i 11. aprila veći dio snaga je napustio grad.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;
====Šešeljevci i Beli orlovi====
Šešeljevci su, prema izjavama svjedoka, često bili pijani, regrutovali su kriminalce i smatrani su &quot;vikendnim ratnicima&quot;. Njihova sjedišta nalazila su se na više mjesta u gradu i Karakaju. Pojedini šešeljevci su bili prisutni u gradu i prije napada. Učestvovali su u borbama od 9. aprila do pada Kula Grada. Sarađivali su sa JNA.

Borci Belih orlova uglavnom su bili iz pograničnih srbijanskih gradova ([[Loznica (Mačva)|Loznica]], Valjevo). Učestvovali su u borbama pod komandom JNA.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

==Snage branilaca==
Snage branilaca činilo je oko 150 naoružanih i 150 nenaoružanih boraca.&lt;ref name=snagebranilaca /&gt; Općinski štab PL Zvornik, čiji je komandant Samir Ništović ([[pseudonim]] &quot;kapetan Almir&quot;), nailazi na poteškoće u saradnji s civilnim organima vlasti, koji su i dalje vjerovali JNA. Nepovjerenje prema braniocima iskazivalo je i lokalno bošnjačko stanovništvo, koje je branioce prilikom povlačenja tjeralo iz svojih naselja vjerujući da je Kula Grad razrušen zbog pružanja otpora.&lt;ref name=PL&gt;{{cite web|author=|url=http://bosnae.info/index.php/bitka-za-kula-grad-kod-zvornika-jedan-od-prvih-ozbiljnijih-otpora-agresiji|title=Bitka za Kula Grad kod Zvornika – jedan od prvih ozbiljnijih otpora agresiji|publisher=bosnae.info|date=14. 12. 2016|access-date=29. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Pojačanje tokom borbi dolazi iz [[Živinice|Živinica]] i Kalesije.&lt;ref name=PL /&gt; Na Kula Grad su upućene i dvije čete iz [[Konjevići (Bratunac)|Konjević Polja]], ali nisu stigle na lokaciju zbog opstrukcija civilnih organa vlasti iz Bratunca.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://bosnae.info/index.php/odbrana-sjeveroistocne-bosne-1992-godine-kako-je-losa-vojna-organizacija-politicka-bezazlenost-prouzrokovala-pad-podrinja|title=Odbrana sjeveroistočne Bosne 1992. godine – kako je loša vojna organizacija i politička bezazlenost prouzrokovala pad Podrinja|publisher=bosnae.info|date=14. 6. 2018|access-date=30. 9. 2018|archive-date=20. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620103412/http://bosnae.info/index.php/odbrana-sjeveroistocne-bosne-1992-godine-kako-je-losa-vojna-organizacija-politicka-bezazlenost-prouzrokovala-pad-podrinja|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jedna od jedinica koja je učestvovala u borbama je i interventni vod [[Prnjavor (Kalesija)|Prnjavorske]] čete.

==Napad==
===Pad grada===
Nakon sporadične pucnjave, napad na grad počinje u kasnim jutarnjim satima 8. aprila minobacačkom vatrom iz Karakaja i Malog Zvornika po Bukoviku, Meterizama i položajima branilaca na Debelom brdu. Napad je izvela JNA koristeći tenkove i artiljeriju. Djelovali su snajperisti arkanovaca iz Malog Zvornika i sa pojedinih zgrada u samom gradu. Tog istog dana pada položaj branilaca na Debelom brdu.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

Tokom noći grad je žestoko granatiran. Narednog jutra obavljeni su pregovori, koji su rezultirali ultimatumom prema kojem se svo oružje kao i grad mora predati do 20:00. U 8:00 započinje pješadijski napad, potpomognut minobacačkom vatrom. Arkanovci zauzimaju centar grada preko Bukovika i Meteriza. Do popodneva okupirali su bolnicu i radio stanicu. U drugom talasu napada, pješadija JNA i razne paravojske napadaju grad sa zapada, preko Šćemlije i Lišišnjaka. Do 10. i 11. aprila grad je okupiran. Već tada počinju masakri, mučenja, silovanja i protjerivanja. U samom je gradu pri ulasku srpskih jedinica ubijeno oko 70 civila.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=https://rtvglasdrine.com/vijesti/obiljezena-manifestacija-dani-otpora-zvornik-kula-grad-2016-foto/|title=Obilježena manifestacija &quot;Dani otpora Zvornik-Kula Grad 2016&quot;|publisher=Radio Glas Drine|date=8. 4. 2016|access-date=30. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nisu pali Kula Grad i Divič, za kojeg su napadači vjerovali da je jako &quot;muslimansko uporište&quot; od kojeg su mogli očekivati veliki otpor.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

Veći dio arkanovaca napušta grad 10. i 11. aprila u pripremama za napad na [[Bratunac]].

===Pad Kula Grada i Diviča===
Prije samog napada srpska propaganda tvrdila je da se na Kula Gradu nalazi više hiljada &quot;muslimanskih ekstremista&quot;. Kula Grad se našao na udaru artiljerijskih napada već 8. i 9. aprila, pri čemu gine prvi branilac.&lt;ref name=PL /&gt; Od 11. aprila nadalje dolazi do stalnih napada u cilju zauzimanja tvrđave, uz podršku minobacača, tenkova i protivzračnog naoružanja. Prilikom jednog od ovih napada gine i Arkanov zet Rambo.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

24. aprila, nakon žestokih pješadijskih i zračnih napada od 19. do 23. aprila, pada [[Crni Vrh (Zvornik)|Crni Vrh]], čime su branioci dovedeni u potpuno okruženje. 25. aprila stanovnici Diviča dobijaju ultimatum o predaji oružja. Iste noći poduzima posljednju ofanzivu, koja će dovesti do pada Kula Grada u jutarnjim satima 26. aprila. Glavni napad je izvršen prema položajima branilaca iz pravca Ćuprije.&lt;ref name=PL /&gt; Oko 10:30 pristupilo se slamanju obruča i povlačenju prema [[Liplje (Zvornik)|Liplju]], a zatim prema Kalesiji, uz 100 civila. Iste večeri paravojske će bez otpora zauzeti Liplje i Divič. Divič će kasnije okupirati JNA.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

==Posljedice==
[[Datoteka:Map 20 - Bosnia - Srebrenica-Cerska, January 1993.jpg|mini|desno|Slobodna teritorija u [[Podrinje|Podrinju]] početkom 1993. i tok operacije Cerska '93.]]{{Glavni|Masakr u Zvorniku}}
Otpor koji su pružili branioci usporio je napredovanje JNA i paravojski kroz sjeveroistočnu Bosnu, u cilju spajanja sa jedinicima na aerodromu u [[Dubrave Gornje|Dubravama]].

U zapadnom dijelu općine vodiće se teške borbe za odbranu slobodne teritorije početkom maja 1992. Prilikom ovih borbi, 10. maja u [[Zaseok (Sapna)|Zaseoku]] gine [[Mehdin Hodžić]]. Porazom [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i odbranom teritorije današnje [[Sapna|općine Sapna]], jedinice Općinskog štaba TO Zvornik rade na povezivanju sa slobodnom kalesijskom teritorijom i deblokadi [[Teočak]]a. Na ovom području će od već formiranih jedinica 28. februara 1993. nastati [[206/246/282. viteška brdska brigada &quot;Mehdin Hodžić&quot;|206. viteška brdska brigada]]. Od najelitnijih jedinica ove brigade 28. augusta 1994. formira se [[242. muslimanska zvornička lahka brigada]].&lt;ref name=206br&gt;{{cite web|author=|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/u-susret-21-godisnjici-206-viteske-brigade-zvornik-oni-su-istinski-heroji-bih-foto/|title=U susret 21. godišnjici 206. Viteške brigade Zvornik: Oni su istinski heroji BiH|publisher=Radio Glas Drine|date=25. 2. 2014|access-date=30. 9. 2018|archive-date=5. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140305035159/http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/u-susret-21-godisnjici-206-viteske-brigade-zvornik-oni-su-istinski-heroji-bih-foto/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Donja Kamenica (Zvornik)|Kamenice]] djelovao je rejonski štab TO veličine dva bataljona.&lt;ref name=206br /&gt; Ovaj dio slobodne teritorije pao je između 10. i 16. februara 1993, tokom operacije VRS Cerska '93. Prilikom pokušaja stvaranja koridora prema Kamenici, 30. oktobra 1992. u [[Nezuk]]u gine [[Hajrudin Mešić]].

==Naslijeđe==
U znak sjećanja na otpor, 8. aprila svake godine održava se manifestacija &quot;Dani otpora Zvornik-Kula Grad&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://fmbi.gov.ba/bosanski/aktuelno.php?id=1255=|title=ODRŽANA MANIFESTACIJA “DANI OTPORA ZVORNIK KULA GRAD”|publisher=Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata|date=8. 4. 2016|access-date=24. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/salkic-na-manifestaciji-dani-otpora-zvornik-ponosno-obiljezavamo-otpor-agresiji/180408026|title=Salkić na manifestaciji &quot;Dani otpora Zvornik&quot;: Ponosno obilježavamo otpor agresiji|publisher=[[Klix.ba]]|date=8. 4. 2018|access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{SFRJ portal}}
*[https://www.youtube.com/watch?time_continue=181&amp;v=i8ZnbF295mQ Radio Tuzla - Gostovanje Izeta Mehinagića prilikom napada na grad]
*[https://www.youtube.com/watch?v=SZQaYAdPkuA Radio Tuzla - Proglas JNA protjeranim Zvorničanima i građanima Tuzle]
*[https://www.youtube.com/watch?v=61iortUN2C4 Snimci protesta građana Zvornika 6. aprila 1992. (1. dio)]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pMBTzvyEF7Y Snimci protesta građana Zvornika 6. aprila 1992. (2. dio)]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Patriotska liga]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zvornik]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bitke JNA u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>sfgldmg2w6gzpwp65zmkfcm4yloomjh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kylian Mbappé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450504</id>
    <revision>
      <id>3849139</id>
      <parentid>3834042</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:37:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14817" sha1="kcjdfcj08lo1gzkm9t211xd5z5m6fxi" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Kylian Mbappé
| slika                      = Picture with Mbappé (cropped and rotated).jpg
| punoime                    = Kylian Mbappé Lottin
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|12|20}}
| rodnigrad                  = [[Pariz]]
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| visina                     = 178 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| brojnadresu                = 9
| omladinskegodine           = 2004–2013.&lt;br /&gt;2013–2015.
| omladinskipogoni           = [[AS Bondy|Bondy]]&lt;br /&gt;[[AS Monaco FC|Monaco]]
| godine1                    = 2015–2016.
| godine2                    = 2015–2018.
| godine3                    = 2017–2018.
| godine4                    = 2018–2024.
| godine5                    = 2024–
| klubovi1                   = [[AS Monaco FC#Rezerve|AS Monaco B]]
| klubovi2                   = [[AS Monaco FC|Monaco]]
| klubovi3                   = → [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi4                   = [[Paris Saint-Germain FC|PSG]]
| klubovi5                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)1           = 12 (4)
| nastupi(golovi)2           = 41 (16)
| nastupi(golovi)3           = 27 (13)
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|178 (162)}}
| nastupi(golovi)5           = 59 (54)
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske U-17|Francuska U17]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske U-19|Francuska U19]]&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalnegodine1          = 2014.&lt;br /&gt;2016.&lt;br /&gt;2017–
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)&lt;br /&gt;11 (7)&lt;br /&gt;96 (56)
| zadnjeuređivanje           = 4. aprila 2026
}}
'''Kylian Mbappé Lottin''' (rođen 20. decembra 1998) [[Francuska|francuski]] je [[nogomet]]aš koji trenutno igra za [[Španija|španski]] [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[Nogometna reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] na poziciji [[napadač]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.olympics.com/en/athletes/kylian-mbappe|title=Kylian Mbappe Biography|website=Olympics.com|publisher=Olympics.com|access-date=17. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Smatra se najskupljim igračem na svijetu iz perspektive vrijednosti transfera od [[Međunarodni centar za sportske studije|Međunarodnog centra za sportske studije]] (CIES).

==Rane godine==
Mbappé je rođen u [[Pariz]]u. Njegov otac Wilfried iz [[Kamerun]]a je i, kao njegov agent, nogometni je trener, dok je njegova majka, Fayza Lamari, [[alžir]]skog porijekla i bivša je [[rukometaš]]ica. Ima mlađeg brata, Ethana, koji igra za omladinske pogone PSG-a. Njegov usvojeni brat, [[Jirès Kembo Ekoko]], također je profesionalni nogometaš. Odrastajući, njegov uzor bio je [[Zinédine Zidane|Zidane]], [[Ronaldo]], [[Cristiano Ronaldo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.goal.com/en/news/mbappe-reveals-that-zidane-was-his-first-idol/1lc6kly7pm20b1v7trqowscvby|title=Mbappe reveals that Zidane was his first 'idol'|date=20. 1. 2020|access-date=9. 9. 2024|language=en|website=goal.com}}&lt;/ref&gt;

Pojavio se u ranoj dobi, igrajući u omladinskoj akademiji na Bondyju prije nego što je prešao u [[AS Monaco FC|Monaco]], gdje je debitirao profesionalno 2015, sa 16 godina. Ubrzo se uspostavio kao redovni strijelac prvog tima u [[Ligue 1 2016/2017.|sezoni 2016/17.]] jer je pomogao klubu da osvoji svoju prvu titulu [[Ligue 1]] u 17 godina. Godinu kasnije prešao je u [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] za 180 miliona eura, što ga je učinilo najskupljim tinejdžerom i drugim najskupljim igračem na svijetu. U prvoj sezoni u glavnom gradu [[Francuska|Francuske]] imao je mnogo uspjeha jer je klub osvojio domaću trostruku krunu: [[Ligue 1]], [[Francuski kup|Kup]] i [[Francuski Liga-kup|Liga-kup]].

Za reprezentaciju je debitirao 2017. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] postao je najmlađi francuski igrač koji je postigao gol na Svjetskom prvenstvu i drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je bio strijelac u finalu Svjetskog prvenstva. Završio je na drugom jestu na listi strijelaca, a Francuska je osvojila prvenstvo, te je za svoje nastupe dobila nagradu za najboljeg mladog igrača.

Prvi je osvajač nedavno ustanovljene nagrade (2018) za najboljeg mladog igrača godine u svijetu, [[Trofej &quot;Kopa&quot;|Trofeja &quot;Kopa&quot;]].

==Klupska karijera==
===Rana karijera===
Karijeru je počeo u AS Bondyju, pod vodstvom njegovog oca Wilfrieda. Još jedan od trenera mladih u AS Bondyju, Antonio Riccardi, izjavio je:

&quot;Prvi put sam ga trenirao kada je imao šest godina. Moglo bi se reći da je bio drugačiji. Kylian je mogao učiniti mnogo više od druge djece. Njegov dribling je već bio fantastičan i bio je mnogo brži od ostalih. On je bio najbolji igrač kojeg sam ikada vidio 15 godina. U [[Pariz]]u ima mnogo talenata, ali nikad nisam vidio talent kao što je on. On je bio ono što mi zovemo 'crack' (najbolji).&quot;

Na kraju se preselio na akademiju Clairefontaine, postavivši mnoštvo impresivnih predstava do brojnih francuskih klubova, a [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Manchester City FC|Manchester City]] i [[FC Bayern München|Bayern München]], pokušali su da ga potpišu. Mbappé je putovao u [[London]] na probu sa Chelsea-em kada je imao 11 godina, igrajući utakmicu za svoju omladinsku ekipu protiv Charlton Athletica. Konačno se nastanio u [[AS Monaco FC|Monaku]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===AC Monaco===
Mbappé je prvi debitovao u ekipi 2. decembra 2015. u 1–1 [[Ligue 1]] domaćem remiju protiv SM Caen, zamjenjujući [[Fábio Coentrão]] u 88. minuti. Zbog toga je postao najmlađi igrač Monaka u prvoj momčadi u dobi od 16 godina 347 dana i razbio rekord [[Thierry Henry|Thierry Henry-a]] postavljen prije 21 godinu.

Dana 20. februara 2016. postigao je prvi gol za prvi tim kluba, u nadoknadi vremena u domaćoj pobjedi 3–1 nad Troyesom; u dobi od 17 godina i 62 dana, postao je najmlađi strijelac prve momčadi u povijesti Monaka - još jednom je zamijenio [[Thierry Henry|Henryja]] u tom procesu. Mbappé je 6. marta 2016. potpisao svoj prvi profesionalni ugovor, trogodišnji ugovor, koji ga je vezao za Monako do juna 2019. godine. U intervjuu CNN-u, Vadim Vasiljev, potpredsjednik AS Monaka, koji je odigrao ključnu ulogu u Mbappé-ovom prvom profesionalnom ugovoru sa klubom, izjavio je da je već ranije znao da je Mbappé &quot;fenomen&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsmatik.com/sports-stars/kylian-mbappe-2191|title=Kylian Mbappé: Footballer Profile, Biography, Career, Achievements|date=2019-06-15|website=Birthdays in sports|language=en|access-date=2025-12-17}}&lt;/ref&gt;

===Paris-Saint Germain===
[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] je 31. augusta 2017. godine najavio potpisivanje Mbappéa iz Monaka na pozajmici. Naknada potrebna za kasniji puni transfer je postavljena na glasine € 145 miliona plus € 35 miliona dodataka, što ga čini najskupljim tinejdžerima ikad, najskuplji transfer ikada unutar domaće lige, i potencijalno drugi najskuplji igrač ikada, iza [[Neymar]]a. Nakon dolaska u francusku prijestolnicu dobio je dres s brojem 29.

Na debiju 8. septembra postigao je pobjedu 5–1 nad Metzom, u kojoj je [[Benoît Assou-Ekotto]] isključen zbog njega. Četiri dana kasnije postigao je svoj prvi evropski gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u grupnoj fazi nad [[Celtic FC|Celticom]]. Igrao je u PSG-ovoj pobjedi 3–0 nad [[FC Bayern München|Bayernom]] u drugoj grupnoj utakmici [[Liga Prvaka|Lige prvaka]] asistirajući golove [[Edinson Cavani|Edinsonu Cavaniju]] i [[Neymar]]u. 6. decembra, Mbappé je postigao svoj deseti gol Lige prvaka u porazu 3:1 od [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i postao najmlađi igrač koji je stigao do te ocjene u dobi 18 godina i 11 mjeseci. Osvojivši svoju prvu ligašku titulu u klubu, 8. maja 2018.

==Internacionalna karijera==
[[Datoteka:Kylian Mbappe celebrating - March 2018 (cropped).jpg|mini|175px|Mbappé sa [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskom]] 2018.]]

Mbappé je završio odličnu debišku sezonu u Monaku, postigavši pet pogodaka za Francusku dok je osvojio UEFA Evropsko prvenstvo za mlade od 19 godina, a napadač je gotovo sam timu osigurao svoje mjesto u finalu predobrim nastupom u njihovoj pobjedi 3–1 protiv [[Portugal]]a u polufinalu.

Mbappé je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Francuske|seniorsku reprezentaciju Francuske]] po prvi put da se suoči s [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]] i [[Nogometna reprezentacija Španije|Španijom]] u martu 2017. godine. On je debitirao 25. marta 2017. ušavši umjesto [[Dimitrij Payet|Dimitrija Payeta]] u 78. minuti za 3–1 pobjedu na [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018]]. Time je postao drugi najmlađi igrač (samo iza [[Maryan Wisnieski|Maryan Wisnieski-og]]) koji je za [[Francuska|Francusku]] igrao sa18 godina, tri mjeseca i pet dana. 31. avgusta 2017. Mbappé je postigao svoj prvi viši međunarodni cilj u kvalifikacijskom meču za Svjetsko prvenstvo 2018.. protiv [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandije]]. On je postigao dva gola protiv [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusije]] u prijateljskoj utakmici u martu 2018. godine.

===Svjetsko prvenstvo 2018.===
Dana 17. maja 2018. Mbappé je pozvan u sastav [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 21. juna 2018. postigao je svoj prvi cilj u Svjetskom kupu u pobjedi [[Francuska|Francuske]] od 1:0 nad [[Peru]]om. To ga je učinilo najmlađim francuskim strijelcem u povijesti prvenstva u dobi od 19 godina. Dana 30. juna 2018. proglašen je za igrača utakmice u pobjedi 4:3 nad [[Argentina|Argentinom]], postigavši ​​dva puta gol i zadobivši prekršaj u kaznenom prostoru, što je rezultiralo [[Antonio Griezmann|Griezmanovim]] golom iz penala. Mbappé je bio drugi tinejdžer koji je postigao dva gola u utakmici Svetskog prvenstva, nakon [[Pelé]]a 1958. Na konferenciji za štampu nakon utakmice Mbappé je izjavio: &quot;Laskavo je biti drugi nakon [[Pelé]]a, ali hajde da stavimo stvari u kontekst – [[Pelé]] je potpuno druga kategorija.&quot;

Dana 15. jula 2018. Mbappé je postigao pogodak protiv Hrvatske s 23 metra u finalu Svjetskog prvenstva, gdje je Francuska pobijedila sa 4:2. Postao je drugi tinejdžer, nakon [[Pelé]]a, koji je postigao gol u finalu Svjetskog prvenstva i sa četiri gola na turniru dobio je nagradu za najboljeg mladog igrača prvenstva. [[Pelé]] mu je čestitao na društvenim mrežama i rekao &quot;dobrodošao u klub&quot;.

==Nagrade i naslovi==
'''Monaco'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2016/2017.|2016/17]]

'''Paris-Saint Germain'''
*[[Ligue 1]]: [[Ligue 1 2017/2018.|2017/18]], [[Ligue 1 2018/2019.|2018/19]], [[Ligue 1 2019/2020.|2019/20]], [[Ligue 1 2021/2022.|2021/22]], [[Ligue 1 2022/2023.|2022/23]], [[Ligue 1 2023/2024.|2023/24.]]
*[[Kup Francuske u nogometu|Kup Francuske]]: 2017/18, 2019/20, 2020/21, 2023/24.
*[[Liga-kup Francuske u nogometu|Liga-kup]]: 2017/18, 2019/20.
*[[Trophée des Champions]]: 2019, 2020, 2023.

'''Real Madrid'''
*[[UEFA Superkup]]: 2024.
*[[FIFA Interkontinentalni kup]]: 2024.

'''Francuska U-19'''
*Evropsko prvenstvo U-19: 2016.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|2020/21.]]

'''Pojedinačne'''
*Evropsko prvenstvo U-19 – tim turnira: 2016.
*Ligue 1 – igrač godine: 2018/19.
*Ligue 1 – mladi igrač godine: 2016/17, 2017/18.
*Ligue 1 – tim godine: 2016/17, 2017/18.
*Ligue 1 – najbolji strijelac: 2018/19, 2019/20.
*La Liga – najbolji strijelac: 2024/25.
*UNFP Igrač mjeseca: april 2017, mart 2018, august 2018.
*[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] - tim sezone: [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17.]]
*[[FIFPro|FIFA FIFPro Najboljih XI]]: 2018.
*[[FIFPro|FIFA FIFPro Najboljih XI]] - 3. tim: 2017.
*Nagrada ''Golden Boy'': 2017.
*[[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Or]]: 2017 (7. mjesto), 2018 (4. mjesto)
*Najbolji FIFA-in muški tim: 2018 (4. mjesto)
*UEFA-ina nagrada za najbolji muški tim godine: 2017 (8. mjesto), 2018 (6. mjesto)
*Najbolji mladi igrač Svjetskog prvenstva: 2018.
*Svjetsko prvenstvo - ''Dream Team'': 2018.
*[[Trofej Kopa]]: 2018.
*IFFHS Najbolji tim (muški): 2018.
*Najbolji francuski nogometaš godine: 2018, 2019.
*UEFA-in tim godine: 2018.
* Evropska Zlatna kopačka: 2025.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Kylian Mbappé}}
*[https://en.psg.fr/teams/first-team/squad/kylian-mbappe Profil] na sajtu Paris Saint-Germaina
*[https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020092142/https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2543482609- |date=20. 10. 2020 }} na sajtu [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]]
*[https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250076574/profile/index.html Profil] na ''[[UEFA|UEFA.com]]''

{{Real Madrid CF - trenutni sastav}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#0055A4; color:#FFFFFF; border: solid 1px #EF4135;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Francuski nogometaš godine}}
{{Nogometaš godine u Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}
{{Najbolji strijelci La Lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci svjetskih prvenstava u nogometu}}
{{Najbolji mladi igrači na SP-ima u nogometu}}
{{FIFA-ina Srebrna lopta}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Trofej &quot;Kopa&quot;}}
{{Trofej &quot;Gerd Müller&quot;}}
{{Zlatni dječak}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mbappé, Kylian}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši AS Monaca]]
[[Kategorija:Nogometaši PSG-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>kcjdfcj08lo1gzkm9t211xd5z5m6fxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Irpinj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450725</id>
    <revision>
      <id>3849059</id>
      <parentid>3273307</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:37:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1686" sha1="oh4m21cl33kuytjd2t6sw8fvikfff2t" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Irpinj |
slika = File:Річка Ірпінь біля села Томашівка, 23 червня 2014 р.jpg|
opis = |
dužina = 162 | 
nadmorska visina izvora = |
prosječni protok = |
površina sliva = 3340 |
izvor = |
ušće = [[Dnjepar]]|
države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}} |
sliv = Crnomorski|
plovnost = |
}}
'''Irpinj''' ili '''Irpenj''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]:  Ірпі́нь, [[Ruski jezik|ruski]]: Ирпе́нь) jest [[rijeka]] u [[Ukrajina|Ukrajini]] i desna [[pritoka]] [[Dnjepar|Dnjepra]].

Dužina joj je 162 km i protječe kroz [[Irpinj (grad)|istoimeni grad]]. Na mjestu u kojem se Irpinj ulijeva u Dnjepar spada u [[Kijevsko jezero]], koje pravi Dnjepar zbog brane [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] kod [[Kijev]]a. Vodostaj Dnjepra na ovoj lokaciji vještački se podiže za 6,5–7&amp;nbsp;m iznad prirodnog nivoa. Zbog toga se voda iz Irpinja pumpa u Kijevsko jezero pomoću električnih pumpi, čineći da Irpinj na tom dijelu toka protječe na veću visinu prema gore.

Područje oko Irpinja bilo je centar nekadašnje [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], a hronike spominju ovu rijeku u vezi s nekoliko važnih historijskih događaja, kao što je [[Bitka na Irpinju]], koja se dogodila 1321, a u kojoj je [[Spisak vladara Litvanije|veliki vojvoda Litvanije]] [[Gediminas]] (Gedemin) preuzeo kontrolu nad zemljama koje su sada u sastavu centralne Ukrajine.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20181218193357/http://bse.sci-lib.com/article056557.html Irpinj, rijeka u Ukrajinskoj SSR]

{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dnjepra]]</text>
      <sha1>oh4m21cl33kuytjd2t6sw8fvikfff2t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849060</id>
      <parentid>3849059</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:37:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Irpin]] na [[Irpinj]]</comment>
      <origin>3849059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1686" sha1="oh4m21cl33kuytjd2t6sw8fvikfff2t" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka |
ime = Irpinj |
slika = File:Річка Ірпінь біля села Томашівка, 23 червня 2014 р.jpg|
opis = |
dužina = 162 | 
nadmorska visina izvora = |
prosječni protok = |
površina sliva = 3340 |
izvor = |
ušće = [[Dnjepar]]|
države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}} |
sliv = Crnomorski|
plovnost = |
}}
'''Irpinj''' ili '''Irpenj''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]:  Ірпі́нь, [[Ruski jezik|ruski]]: Ирпе́нь) jest [[rijeka]] u [[Ukrajina|Ukrajini]] i desna [[pritoka]] [[Dnjepar|Dnjepra]].

Dužina joj je 162 km i protječe kroz [[Irpinj (grad)|istoimeni grad]]. Na mjestu u kojem se Irpinj ulijeva u Dnjepar spada u [[Kijevsko jezero]], koje pravi Dnjepar zbog brane [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] kod [[Kijev]]a. Vodostaj Dnjepra na ovoj lokaciji vještački se podiže za 6,5–7&amp;nbsp;m iznad prirodnog nivoa. Zbog toga se voda iz Irpinja pumpa u Kijevsko jezero pomoću električnih pumpi, čineći da Irpinj na tom dijelu toka protječe na veću visinu prema gore.

Područje oko Irpinja bilo je centar nekadašnje [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], a hronike spominju ovu rijeku u vezi s nekoliko važnih historijskih događaja, kao što je [[Bitka na Irpinju]], koja se dogodila 1321, a u kojoj je [[Spisak vladara Litvanije|veliki vojvoda Litvanije]] [[Gediminas]] (Gedemin) preuzeo kontrolu nad zemljama koje su sada u sastavu centralne Ukrajine.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20181218193357/http://bse.sci-lib.com/article056557.html Irpinj, rijeka u Ukrajinskoj SSR]

{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dnjepra]]</text>
      <sha1>oh4m21cl33kuytjd2t6sw8fvikfff2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojan Aleksov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451448</id>
    <revision>
      <id>3849161</id>
      <parentid>3807770</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T23:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27416" sha1="46zxy4sf3ght4z30fnd9qcoignipph9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bojan Aleksov.jpg|mini|Bojan Aleksov, Univerzitet u Munchenu, decembar 2024.]]

'''Bojan Aleksov''' je antiratni aktivista i aktivista za ljudska prava, historičar. Rođen je u [[Beograd]]u, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=4FKBDAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=The EU Enlargement and Gay Politics: The Impact of Eastern Enlargement on Rights, Activism and Prejudice|last=Slootmaeckers|first=Koen|last2=Touquet|first2=Heleen|last3=Vermeersch|first3=Peter|date=2016|publisher=London : Palgrave Macmillan UK|year=2016|isbn=9781137480934|location=|pages=218|language=English}}&lt;/ref&gt; Najviše je poznat po tome što se glasno protivio [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratovima u bivšoj Jugoslaviji]] kroz rad i sudjelovanje u aktivnostima Centra za antiratnu akciju, [[Žene u crnom|Žena u crnom]] i [[Prigovarači savjesti|Prigovaračima savjesti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1hpQBwAAQBAJ&amp;pg=PA141&amp;dq=9781443867412&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjsyaKeyofYAhUKmrQKHTgGAj8Q6AEIJzAA#v=onepage&amp;q=9781443867412&amp;f=false|title=Shining Humanity: Life Stories of Women in Bosnia and Herzegovina|last=Spahić Šiljak|first=Zilka|publisher=Cambridge Scholars Publishing|year=2014|isbn=9781443867412|location=|pages=93}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=United States|first=|last2=Department of State|last3=United States|last4=Congress|last5=House|last6=Committee on Foreign Affairs|last7=United States|last8=Congress|last9=Senate|date=1979|title=Country reports on human rights practices: report submitted to the Committee on Foreign Affairs, U.S. House of Representatives and Committee on Foreign Relations, U.S. Senate by the Department of State in accordance with sections 116(d) and 502B(b) of the Foreign Assistance Act of 1961, as amended.|url=http://www.worldcat.org/title/country-reports-on-human-rights-practices-report-submitted-to-the-committee-on-foreign-affairs-us-house-of-representatives-and-committee-on-foreign-relations-us-senate-by-the-department-of-state-in-accordance-with-sections-116d-and-502bb-of-the-foreign-assistance-act-of-1961-as-amended/oclc/6026722|journal=Country reports on human rights practices : report submitted to the Committee on Foreign Affairs, U.S. House of Representatives and Committee on Foreign Relations, U.S. Senate by the Department of State in accordance with sections 116(d) and 502B(b) of the Foreign Assistance Act of 1961, as amended.|language=English|volume=|pages=1783|issn=0198-9669|via=OCLC WorldCat}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Bojan Aleksov je rođen u [[Beograd]]u, [[Srbija|Srbiji]]. Na početku rata 1991. služio je vojni rok u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenskoj narodnoj armiji.]] U augustu te godine nakon pokušaja bijega, uhvaćen je i poslat u vojnu bolnicu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Poslije je oslobođen nakon što je dobio potvrdu da je 'mentalno nesposoban' za dalje služenje vojnog roka.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Crimes of hate, conspiracy of silence: Torture and ill-treatment based on sexual identity|url=https://archive.org/details/crimesofhatecons0000unse|last=|first=|publisher=Amnesty International|year=2001|isbn=|location=USA|pages=[https://archive.org/details/crimesofhatecons0000unse/page/24 24]}}&lt;/ref&gt; Aleksov je pokušaj bijega opisao ovako:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/cobook-online/supporting-COs-and-deserters-in-times-of-war-an-objectors-perspective|title=Supporting Conscientious Objectors and Deserters in Times of War: an objector’s perspective {{!}} War Resisters' International|website=www.wri-irg.org|language=en|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

''Bio sam u vojsci i služio vojni rok šokiran i razočaran svime što se dešava i osjećao sam odvratnost prema ratu koji se odvija pred mojim očima i u kojem sam ja morao izabrati stranu. Moj prigovor je bio lične prirode i baziran na iskustvu. U jednoj prilici smo bili napadnuti i trebali smo uzvratiti napadom. Sjećam se tog događaja kao najglupljeg mogućeg - svi smo bili smrtno preplašeni i niko nije znao gdje treba pucati. Ja čak nisam znao ni kako formulisati i iskazati svoja osjećanja i jedino što sam htio jeste izaći iz toga. Nakon što je moj pokušaj bijega bio neuspješan poslije čega sam poslat u vojnu bolnicu, na kraju sam oslobođen jer sam bio 'mentalno nesposoban' da dalje služim vojsku.''

== Antiratni aktivizam ==
Godine 1991. Bojan Aleksov se pridružio antirantim protestima organizovanim od strane Centra za antiratnu akciju&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Police crackdown on Otpor|last=Kandić|first=Nataša|publisher=Humanitarian Law Center|year=2001|isbn=|location=The University of Michigan|pages=81}}&lt;/ref&gt; i antimilitarističke mirovne organizacije [[Women in Black|Žene u crnom]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=qSwEAQAAIAAJ&amp;q=9783884742693&amp;dq=9783884742693&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwikv7HJyofYAhUMJ1AKHQfpCUEQ6AEIJzAA|title=Deserteure der Wehrmacht: Feiglinge, Opfer, Hoffnungsträger|last=Wette|first=Wolfram Wette|publisher=Klartext Verlagsges. Mbh|year=1995|isbn=9783884742693|location=The University of California|pages=343|language=German}}&lt;/ref&gt; Aleksov je bio jedan od glasnogovornika prigovarača savjesti gdje je od 1992. predstavljao najvažniji izvor informacija glede prislinih mobilizacija i prigovarača savjesti u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkansnet.org/wib/stats/wri-aleksov.html|title=WiB: POLITICAL PRISONER|website=balkansnet.org|access-date=25. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Sudjelovao je u svakodnevnim protestima u Pionirskom parku u Beogradu, savjetujući i dijeleći informacije i prikupljajući hiljade potpisa potrebnih za referendum u kojem su građani i građanke Srbije trebali/e glasat da li žele da srpski vojnici vrši napade van svojih teritorijalnih granica. U proljeće 1992. Centar za antiratnu akciju je  bio jedan od organizatora najvećih antiratnih protesta ikada u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bojan Aleksov je prisustvovao godišnjim Međunarodnom skupovim prigovarača savjesti u južnoj Francuskoj 1992, Turskoj 1993, Kolumbiji 1994. kao i skupu prigovarača savjesti u [[Evropa|Evropi]] u [[Grčka|Grčkoj]] 1995. Bojan je bio govornik na Međunarodnom seminaru Suprotstavljeni ratu pod nazivom &quot;The Changing Face of the Military&quot; održanom u [[Njemačka|Njemačkoj]] u augustu 1999.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkansnet.org/wib/stats/wri-aleksov.html|title=Tortured activist seeks asylum in Germany|last=P. Sheean|first=Joanne|date=22. 8. 2000|website=balkansnet.org|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

== Aktivizam u Ženama u crnom ==
U radu sa Ženama u crnom Bojan Aleksov je prikupljao informacije, pisao izvještaje o mobilizacijima, suđenjima prigovarača i dezertera i o otporu ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Kosovo|Kosovu]]. Također je pomagao odvjetnicima u pružanju usluga i skbi za prigovarače savjesti, pronalazio skloništa i obezbjeđivao savjetovanja za dezertere koji su dolazili iz Bosne, a nekima je pomagao i da bezbjedno prelaze u sigurnije zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Resisting the Evil : [Post-]Yugoslav Anti-War Contention|last=Bilić|first=Bojan|last2=Janković|first2=Vesna|publisher=Nomos Verlagsgesellschaft|year=2012|isbn=9783832972080|location=Germany|pages=105}}&lt;/ref&gt;

== Hapšenje i pritvor ==
Bojan Aleksov je uhapšen u julu 2000. od strane Državne sigurnosne službe i zadržan u glavnoj policijskoj stanici u Beogradu 23 sata. Ispitivan je o radu u Sigurnoj kući za prigovarače savjesti u [[Budimpešta|Budimpešti]] kao aktivnostima u Ženama u crnom u Beogradu. Tokom pritvora mu je konstantno priječeno smrću, dobivao je batine i bio podvrgnut verbalnom nasilju uključujući i homofobno zlostavljanje i druge ponižavajuće tretmane. Bio je prisiljen napisati izjavu od 12 stranica izjave koju mu je diktirao policiski službenik opisujući detalje o njegovim aktivnostima o prigovaračima savjesti i Ženama u crnom. Nadalje, morao je potpisati ugovor o saradnji sa Državnom sigurnosnom službom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.amnesty.org.uk/press-releases/bojan-aleksov-and-womens-rightss-rightss-rightss-rightss-rightss-rights-black-human|title=Bojan Aleksov and Women's rights's rightss rights's rights's rights's rights in Black - human rights defenders at risk|website=www.amnesty.org.uk|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Amnesty International i War Resisters International&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkansnet.org/wib/stats/wri-aleksov.html|title=WiB: POLITICAL PRISONER|website=balkansnet.org|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; su izdali javna saopštenja i zabrinutosti i pisma podrške. Bojan Aleksov je poslije aplicirao za politički azil u Njemačkoj. Kada je krajem 2000. [[Slobodan Milošević]] svrgnut s vlasti, Aleksov je povukao zatjev za azil i podnio tužbu protiv Republike Srbije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/Godisnji_izvestaj/2009%20Godisnji%20izvestaj_ff.pdf|title=Zastupanje pripadnika OTPOR-a|last=|first=|date=2009|website=Fond za humanitarno pravo, dokumentovanje i pamćenje|page=17|language=Serbian|trans-title=Report on FHP activities 2009|format=PDF|orig-year=2009|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon 12 godina trajanja pravnog procesa, apelacioni sud u Srbiji donosi odluku u korist Aleksova i nalaže da mu Republika Srbija isplati novac za povredu časti i ugleda od strane Državne sigurnosne službe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrw.org/legacy/wr2k1/europe/europe2.html|title=Defending Human Rights|first=|date=2001|website=Human Rights Watch|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Nakon par godina Bojan Aleksov je odluku da napusti vojsku objasnio ovako:&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bilić|first=Bojan|last2=Janković|first2=Vesna|date=21. 11. 2012|title=Resisting the Wars in the Former Yugoslavia: Towards an Autoethnography|url=https://www.nomos-elibrary.de/10.5771/9783845239156-105/resisting-the-wars-in-the-former-yugoslavia-towards-an-autoethnography|journal=|language=en|volume=|pages=|via=}}&lt;/ref&gt;

''Ostala su neodgovorena pitanja. Da li je dezerterstvo bilo dovoljno? Vjerovao sam da ne postoji razlog zbog kojeg bih umro ili ubio. Moji prijatelji i porodica su mi pružili podršku u toj odluci, iako je meni bilo potrebno vrijeme da shvatim koje je političke implikacije nosila ta odluka. Opća situacija u Beogradu je bila potpuno drugačija. Većina ljudi nije bila svjesna šta se događa nekih 150 kilometara dalje. Mnogi su podržali rat i nisu znali šta se događa zapravo. Kada su pristizale vijesti o smrti nekih mojih kolega iz vojske, shvatio sam da je bilo čudo da sam uspio otići odatle. Odlučio sam ne šutjeti o njihovoj smrti i pričati o svojim iskustvima ljudima u što većem broju. Ne samo da sam odlučio nikada više ne uzeti oružje u ruke nego sam i osjećao potrebu učiniti nešto protiv rata. Dakle, moj prezir prema ratu, vojsci i nasilju koji je proizašao iz ličnog iskustva i postao izvor mog političkog aktivizma u kome sam pokušavao pomoći onima, koji kako i ja nisu željeli ići u rat.''

== Univerzitetska karijera ==
=== Obrazovanje ===
Bojan Aleksov je doktorirao Komparativnu historiju centralne, južne i istočne Evrope na [[Centralni evropski univerzitet|Centralnom Evropskom Univerzitetu]] u Budimpešti 2005. na temu &quot;Vjerska razlikovanja u doba modernizacije i nacionalizma: Nazareni u Mađarskoj i Srbiji 1850 - 1914&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite thesis|last=Aleksov|first=Bojan|title=Religious dissent between the modern and the national: Nazarenes in Hungary and Serbia 1850-1914|date=2006|publisher=Harrassowitz|url=http://www.worldcat.org/title/religious-dissent-between-the-modern-and-the-national-nazarenes-in-hungary-and-serbia-1850-1914/oclc/255223305|place=Wiesbaden|language=English}}&lt;/ref&gt; Aleksov je magistrirao na Centralnom Evropskom Univerzitetu u Budimpešti 1999. na temu &quot;Dinamike istrebljenja: Relgijska zajednica Nazarena u Jugoslaviji poslije 1945.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.c3.hu/~bocs/teza.htm|title=Central European University|website=www.c3.hu|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je na odsjeku za Historiju na Univerzitetu u Beogradu u Srbiji 1998.

=== Predavanja i događaji ===
Bojan Aleksov je bio jedan od učesnika prve debate održane u Sarajevskom ratnom teatru u Bosni i Hercegovini i emitirane na BBC World 22. juna 2014. Tema debate je bio [[Prvi svjetski rat]] i njegov utjecaj na [[nacionalizam]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/programmes/p021n2yq|title=Sarajevo: Nationalism, The War That Changed the World - BBC World Service|website=BBC|access-date=25. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Debatu je vodio [[Allan Little|Alan Little]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britishcouncil.org/ww1/blog/sarajevo-bosnia-nationalism-and-world-war-one|title=Nationalism and World War One {{!}} British Council|website=www.britishcouncil.org|language=en|access-date=25. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Bojan Aleksov je 26. novembra 2013. bio domaćin okruglog stola na [[University College of London|Univerzitetu u Londonu]] u kojem su učestvovali [[Slavoj Žižek]] i [[Srećko Horvat]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.versobooks.com/events/789-slavoj-zizek-and-srecko-horvat-what-does-europe-want|title=Slavoj Žižek and Srećko Horvat: What Does Europe Want?|website=Versobooks.com|access-date=26. 12. 2017|archive-date=28. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128082746/https://www.versobooks.com/events/789-slavoj-zizek-and-srecko-horvat-what-does-europe-want|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predavanje Bojana Aleksova na Univerzitetu u Londonu 2010. je bilo na temu ''Ko ili što je ubio/lo [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]]?''&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://www.youtube.com/watch?v=XDVBoPzvvcg|title=Who or what killed Franz Ferdinand? (16 Nov 2010)|last=UCL Lunch Hour Lectures|date=24. 11. 2010|access-date=26. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Publikacije ==
=== Knjige ===
* Religijska previranja u doba modernizacije i nacionalizma: Nazareni u Mađarskoj i Srbiji 1850 - 1914&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Religious_Dissent_Between_the_Modern_and.html?id=_Prpwej2UiYC&amp;redir_esc=y|title=Religious Dissent Between the Modern and the National: Nazarenes in Hungary and Serbia 1850-1914|last=Aleksov|first=Bojan|date=2006|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=9783447053976|language=en}}&lt;/ref&gt;
* 7000 godina historije: Ilustrovane hronologije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.knjizara.com/Ilustrovane-hronologije-Bojan-Aleksov-97673|title=Ilustrovane hronologije : Bojan Aleksov : 86-83639-19-3 : Knjizara.com: Knjige|website=Knjizara.com|language=en|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Religijsko obrazovanje u Srbiji kao lakmus test za odnose između religije i države&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Education_in_Post_Conflict_Transition.html?id=0qWcAQAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=Education in Post-Conflict Transition: The Politicization of Religion in School Textbooks|last=Ognjenović|first=Gorana|last2=Jozelić|first2=Jasna|date=19. 10. 2017|publisher=Springer International Publishing|year=|isbn=9783319566047|location=|pages=10|language=en|chapter=Religious education in Serbia as a litmus test for church-state relations}}&lt;/ref&gt;
* Opiranje ratovima u bivšoj Jugoslaviji&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=9TuGMAEACAAJ&amp;dq=resisting+the+evil+bojan+bilic&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj7pOfk9onYAhXOLVAKHfMWDnEQ6AEIJzAA|title=Resisting the Evil: (post-)Yugoslav Anti-war Contention|last=|first=|date=2012|publisher=Nomos|year=2012|isbn=9783832972080|editor-last=Bilic|editor-first=Bojan|volume=Volume 7 of Southeast European integration perspectives|location=Baden, Germany|pages=105-126|language=en|chapter=Resisting the wars in former Yugoslavia: An autoethnography|editor-last2=Jankovic|editor-first2=Vesna}}&lt;/ref&gt;
* Ratni dezerteri u bivšoj Jugoslaviji&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=Chi_DAAAQBAJ&amp;pg=PA244&amp;dq=Bojan+Aleksov+Deserters+from+the+War+in+Former+Yugoslavia&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjvp8_ngYrYAhWnIpoKHe_ACS4Q6AEIKDAA#v=onepage&amp;q=Bojan%20Aleksov%20Deserters%20from%20the%20War%20in%20Former%20Yugoslavia&amp;f=false|title=The Literature of Nationalism: Essays on East European Identity|last=Pynsent|first=Robert B.|date=27. 7. 2016|publisher=Springer|isbn=9781349246854|location=London|pages=240|language=en|chapter=Deserters from the War in the Former Yugoslavia}}&lt;/ref&gt;
* Oltar i kruna

=== Članci i poglavlja iz knjiga ===
* The Vicissitudes of Dositej Obradović’s Cult among the Serbs.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.academia.edu/21650966/ENLIGHTENMENT_AND_RELIGION_IN_THE_ORTHODOX_WORLD|title=Enlightenment and Religion in the Orthodox World|last=|first=|publisher=Voltaire Foundation, Oxford|year=2016|isbn=978 0 7294 1173 8|editor-last=Kitromilides|editor-first=Paschalis M.|location=London|pages=229, 247|chapter=The vicissitudes of Dositej Obradović’s Enlightenment cult among the Serbs}}&lt;/ref&gt;
* Habsburg Confessionalism and Confessional Policies in Bosnia and Herzegovina.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.peterlang.com/view/9781454189091/chapter5.html|title=WechselWirkungen: Austria-Hungary, Bosnia-Herzegovina and theWestern Balkans, (1878-1918)|last=Ruthner|first=Clemens|last2=Cordileone Reyonolds|first2=Diana|last3=Reber|first3=Ursula|last4=Detrez|first4=Raymond|publisher=Peter Lang Publishing|year=2015|isbn=9781454189091|location=New York, US|pages=83, 122|chapter=Habsburg Confessionalism and Confessional Policies in Bosnia and Herzegovina}}&lt;/ref&gt;
* Podrška prigovaračima savjesti i dezerterima u ratu: iz perspektive prigovarača&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wri-irg.org/en/cobook-online/supporting-COs-and-deserters-in-times-of-war-an-objectors-perspective|title=Supporting Conscientious Objectors and Deserters in Times of War: an objector’s perspective {{!}} War Resisters' International|website=www.wri-irg.org|language=en|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Zaboravljeno Jugoslavenstvo i antiklerikalizam mladih Bosanaca&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=2014|title=Forgotten Yugoslavism and anti-clericalism of Young Bosnians|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=81301|journal=Prilozi|language=English|volume=|issue=43|pages=79–87|issn=0350-1159|via=}}&lt;/ref&gt;
* Srpska pravoslavna crkva&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=Lu_nCwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=The+Serbian+Orthodox+Church%E2%80%9D+in+Lucian+Leustean&amp;hl=bs&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjbocHWjIrYAhXKFZoKHb7fDu8Q6AEILDAB#v=onepage&amp;q=The%20Serbian%20Orthodox%20Church%E2%80%9D%20in%20Lucian%20Leustean&amp;f=false|title=Orthodox Christianity and Nationalism in Nineteenth-century Southeastern Europe|last=Leuștean|first=Lucian|date=2014|publisher=Oxford University Press|year=|isbn=9780823256068|location=New York: Fordham University Press|pages=65, 100|language=en|chapter=The Serbian Orthodox Church}}&lt;/ref&gt;
* Marijino ukazanje u Međugorju i raspad Jugoslavije&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lehmanns.de/shop/geisteswissenschaften/25492747-9783412210779-maria-in-der-krise|title=Maria in der Krise von Agnieszka Gasior {{!}} ISBN 978-3-412-21077-9 {{!}} Fachbuch versandkostenfrei online kaufen - Lehmanns.de|last=|first=|date=|website=www.lehmanns.de|page=359, 375|language=de|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Metropolie (Patriarchat) von Karlowitz.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://discovery.ucl.ac.uk/1426287/|title=Metropolie (Patriarchat) von Karlowitz|last=B|first=Aleksov,|date=11. 12. 2013|website=discovery.ucl.ac.uk|pages=187-195, 765-771, 905-913|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=14. 12. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* Cinema Pós-iugoslavo.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://issuu.com/raphaelfonseca9/docs/catalogo_final4|title=Cinema pós-iugoslavo|work=issuu|language=en|access-date=14. 12. 2017|archive-date=11. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150511082419/http://issuu.com/raphaelfonseca9/docs/catalogo_final4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 100 godina Jugoslavije. Vizija Stojana Novakovića revizirana&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=1. 11. 2011|title=One hundred years of Yugoslavia: the vision of Stojan Novaković revisited|url=https://doi.org/10.1080/00905992.2011.619180|journal=Nationalities Papers|volume=39|issue=6|pages=997–1010|doi=10.1080/00905992.2011.619180|issn=0090-5992}}&lt;/ref&gt;
* Srpska pravoslavna crkva: loveći prošlost i izazivajući budućnost&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=1. 5. 2010|title=The Serbian Orthodox Church: haunting past and challenging future|url=https://doi.org/10.1080/1474225X.2010.500506|journal=International Journal for the Study of the Christian Church|volume=10|issue=2-3|pages=176–191|doi=10.1080/1474225X.2010.500506|issn=1474-225X}}&lt;/ref&gt;
* Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary&lt;ref name=&quot;Christoyannopoulos 47-68&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Religious_Anarchism.html?id=9ausXwAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=Religious Anarchism: New Perspectives|last=Christoyannopoulos|first=Alexandre J. M. E.|date=1. 9. 2011|publisher=Cambridge Scholars Publisher|year=|isbn=9781443831895|location=|pages=47-68|language=en|chapter=Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary}}&lt;/ref&gt;
* Jovan Jovanović Zmaj i srpski identitet između poezije i historije&lt;ref name=&quot;Christoyannopoulos 47-68&quot;/&gt;
* Nova uloga crkve u Srbiji&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wluml.org/resource/dossier-30-31-struggle-secularism-europe-and-north-america|title=Dossier 30-31: The Struggle for Secularism in Europe and North America {{!}} Women Reclaiming and Redefining Cultures|last=|first=|date=|website=www.wluml.org|page=353-375|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20171231081053/http://www.wluml.org/resource/dossier-30-31-struggle-secularism-europe-and-north-america|archive-date=31. 12. 2017|dead-url=|access-date=14. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Religijski nacionalizam - Balkan ili globalni fenomen?&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://knjigarna.ff.uni-lj.si/si/izdelek/1201/mess-and-ramses-ii/|title=MESS and RAMSES II, Mediterranean Ethnological Summer School Vol.7|last=www.moja-kosarica.si|first=cLoovis -|date=|editor-last=Repič|editor-first=Jaka|editor2-last=Bartulović|editor2-first=Alenka|website=Knjigarna Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani|isbn=978-961-237-279-8|archive-url=|archive-date=|dead-url=|editor3-last=Altshul Sajovec|editor3-first=Katarina|access-date=14. 12. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* Historijska perspektiva srpskog okcidentalizma&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=tPgeAQAAMAAJ&amp;q=Historical+Perspective+on+Serbian+Occidentalism+Gabriella+Schubert&amp;dq=Historical+Perspective+on+Serbian+Occidentalism+Gabriella+Schubert&amp;hl=bs&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjd68D3m4rYAhXrZpoKHf9sDj8Q6AEIJTAA|title=Südosteuropa-Jahrbuch|last=Schubert|first=Gabriella|date=2008|publisher=Sagner|year=2008|isbn=9783866880221|location=Munchen|pages=31-46|language=de|chapter=A Historical Perspective on Serbian Occidentalism}}&lt;/ref&gt;
* &quot;Unija&quot; kao sjeme razdora između Srba i Hrvata&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=05nZAAAAMAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Konfessionelle Identität und Nationsbildung: die griechisch-katholischen Kirchen in Ostmittel- und Südosteuropa im 19. und 20. Jahrhundert|last=Maner|first=Hans-Christian|last2=Spannenberger|first2=Norbert|date=2007|publisher=Steiner|year=|isbn=9783515090247|location=|pages=211-223|language=de|chapter=The ‘Union’ as a Seed of Dissension between Serbs and Croats}}&lt;/ref&gt;
* Habsburški 'kolonijalni eksperiment' u Bosni i Hercegovini&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=oiRpAAAAMAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Schnittstellen: Gesellschaft, Nation, Konflikt und Erinnerung in Südosteuropa : Festschrift für Holm Sundhaussen zum 65. Geburtstag|last=Brunnbauer|first=Ulf|last2=Helmedach|first2=Andreas|last3=Troebst|first3=Stefan|date=2007|publisher=Oldenbourg|year=|isbn=9783486583465|location=Munchen|pages=211-216|language=de|chapter=Habsburg ‘Colonial Experiment’ in Bosnia and Hercegovina revisited}}&lt;/ref&gt;
* Percepcija islamizacije u srpskom nacionalnom diskursu&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aleksov|first=Bojan|date=1. 1. 2005|title=Perceptions of Islamization in the Serbian national discourse|url=https://doi.org/10.1080/1468385042000328394|journal=Southeast European and Black Sea Studies|volume=5|issue=1|pages=113–127|doi=10.1080/1468385042000328394|issn=1468-3857}}&lt;/ref&gt;
* Adamant i Treacherous: Srpski historičari o religijskim razgovorima&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=KQkXAQAAIAAJ&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Myths and boundaries in south-eastern Europe|last=Kolstø|first=Pål|date=2005|publisher=Hurst &amp; Co.|year=2005|isbn=|location=London|pages=158-190|language=en|chapter=Adamant and Treacherous: Serbian Historians on Religious Conversions}}&lt;/ref&gt;
* Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćanjima.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=8xdpAAAAMAAJ&amp;dq=Historijski+mitovi+na+Balkanu&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=Bojan+Aleksov|title=Historijski mitovi na Balkanu: zbornik radova|last=Kamberović|first=Husnija|last2=Sarajevo|first2=Institut za istoriju|date=2003|publisher=Institut za istoriju|year=2003|isbn=|location=Sarajevo|pages=225-258|language=hr|chapter=Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćanjima}}&lt;/ref&gt;
* [http://www.seep.ceu.hu/archives/issue51/aleksov.pdf Marian Apparitions i jugoslovenska kriza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220809112726/http://www.seep.ceu.hu/archives/issue51/aleksov.pdf |date=9. 8. 2022 }}.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=juni 2004|title=Marian Apparitions and the Yugoslav Crisis|url=http://www.seep.ceu.hu/|journal=Southeast European Politics Online|volume=5, No.1|pages=1-23|via=|access-date=27. 1. 2019|archive-date=26. 1. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090126094406/http://www.seep.ceu.hu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Nacionalizam u konstrukciji: Memorijalna crkva Sv. Sava na Vračaru u Beogradu&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=decembar 2003|title=Nationalism in Construction: The Memorial Church of St. Sava on Vračar Hill in Belgrade|url=http://journals.openedition.org/balkanologie/494|journal=Balkanologie|volume=7, No.2|pages=47-72|via=}}&lt;/ref&gt;
* Viđenje verskih preobraćenja u formiranju srpske nacionalne svesti.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=i30tAQAAIAAJ&amp;q=bojan+aleksov+books&amp;dq=bojan+aleksov+books&amp;hl=bs&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwjyxsni0afYAhUEOJoKHQ6oB24Q6AEIKzAB|title=Oltar i kruna|last=Aleksov|first=Bojan|last2=Ivanović|first2=Nadežda|last3=Jovanović|first3=Dragoljub|date=2003|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2003|isbn=9788672080711|location=Serbia|pages=|language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|3}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski historičari]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>46zxy4sf3ght4z30fnd9qcoignipph9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ingulec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451638</id>
    <revision>
      <id>3849064</id>
      <parentid>3000954</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:53:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1757" sha1="duljlzxmwgfbothvxmxoi4cl4gg8vjq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
|ime                      = Ingulec
|slika                    = Mündung der Saksahan in die Inhulez in Krywyj Rih 3.JPG
|opis                     = Rijeka Ingulec u blizini grada Krivi Rog
|dužina                   = 549
|nadmorska visina izvora  = 
|prosječni protok         = 
|površina sliva           = 14.870 
|izvor                    = Dnjeparsko gorje [[Kirovogradska oblast]]
|ušće                     = [[Dnjepar]] 
|države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}
|sliv                     = Crnomorski
|plovnost                 = 
}}
'''Ingulec''' ([[ukrajinski]]: '''Інгулець''') je rijeka u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]] [[pritoka]] [[Dnjepar|Dnjepra]], duga 549 km. Površina riječnog sliva iznosi 14.870 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

Rijeka izvire u Dnjeparskom gorju u blizini grada [[Kropivnicki|Kropivnickogo]] u ukrajinskoj [[Kirovogradska oblast|Kirovogradskoj oblasti]] oko 30 kilometara od same rijeke Dnjepar sa kojom teče paralelno. Ingulec dalje teče kroz [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjipropetrovsku]]  [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Hersonska oblast|Hersonsku oblast]] gdje se oko 30 km istočno od grada [[Herson]]a ulijeva u Dnjepar. 

Dok teče u blizini grada [[Krivi Rog]], tok rijeke stvara mnoga mala ostrva, koja imaju bogatu vegetaciju. Međutim, vegetacija je ugrožena visokim nivoom onečišćenja rijeke, zbog obližnjih [[rudnik]]a. 

Najveće pritoke Inguleca su: [[Saksahan']] duga 144 km, [[Vysun']] 195 km i [[Žovta]] duga 58 km.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.encyclopedia.com/reference/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/inhulets/ Ingulec] na ''encyclopedia.com''

{{Dnjepar}}

{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]</text>
      <sha1>duljlzxmwgfbothvxmxoi4cl4gg8vjq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849065</id>
      <parentid>3849064</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:54:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Pritoke Dnjepra]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1788" sha1="ale804y1mxg0jjj7a0yzrnoeg0ymbhn" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
|ime                      = Ingulec
|slika                    = Mündung der Saksahan in die Inhulez in Krywyj Rih 3.JPG
|opis                     = Rijeka Ingulec u blizini grada Krivi Rog
|dužina                   = 549
|nadmorska visina izvora  = 
|prosječni protok         = 
|površina sliva           = 14.870 
|izvor                    = Dnjeparsko gorje [[Kirovogradska oblast]]
|ušće                     = [[Dnjepar]] 
|države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}
|sliv                     = Crnomorski
|plovnost                 = 
}}
'''Ingulec''' ([[ukrajinski]]: '''Інгулець''') je rijeka u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]] [[pritoka]] [[Dnjepar|Dnjepra]], duga 549 km. Površina riječnog sliva iznosi 14.870 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

Rijeka izvire u Dnjeparskom gorju u blizini grada [[Kropivnicki|Kropivnickogo]] u ukrajinskoj [[Kirovogradska oblast|Kirovogradskoj oblasti]] oko 30 kilometara od same rijeke Dnjepar sa kojom teče paralelno. Ingulec dalje teče kroz [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjipropetrovsku]]  [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Hersonska oblast|Hersonsku oblast]] gdje se oko 30 km istočno od grada [[Herson]]a ulijeva u Dnjepar. 

Dok teče u blizini grada [[Krivi Rog]], tok rijeke stvara mnoga mala ostrva, koja imaju bogatu vegetaciju. Međutim, vegetacija je ugrožena visokim nivoom onečišćenja rijeke, zbog obližnjih [[rudnik]]a. 

Najveće pritoke Inguleca su: [[Saksahan']] duga 144 km, [[Vysun']] 195 km i [[Žovta]] duga 58 km.

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.encyclopedia.com/reference/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/inhulets/ Ingulec] na ''encyclopedia.com''

{{Dnjepar}}

{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dnjepra]]</text>
      <sha1>ale804y1mxg0jjj7a0yzrnoeg0ymbhn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sula (Dnjepar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454124</id>
    <revision>
      <id>3849068</id>
      <parentid>3834492</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T14:00:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2682" sha1="dyurh0ei5hfuqfjyi2d6ed1cop9y7su" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
|ime                      = Sula
|slika                    = Sula River in Ukraine.jpg
|opis                     = Pogled na rijeku Sula
|dužina                   = 365
|nadmorska visina izvora  = 
|prosječni protok         = 
|površina sliva           = 19.600 
|izvor                    = 
|ušće                     = [[Kremenčuk jezero]], [[Dnjepar]]
|države kroz koje protiče = {{ZID|Ukrajina}}
|sliv                     = Crnomorski
|plovnost                 = 
}}
'''Sula''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Су́ла, [[Ruski jezik|ruski]]: Су́ла) je rijeka u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], desna pritoka [[Dnjepar|Dnjepra]]. Duga je 365&amp;nbsp;km, a površina riječnog sliva iznosi 19.600&amp;nbsp;km &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Izsak&quot;&gt;{{cite book|url=http://www.kmf.uz.ua/hun114/images/konyvek/Izsak_Tibor_Ukrajna%20termeszeti_foldrajza.pdf|title=Ukrajna természeti földrajza|format=pdf |pages=95| author=Izsák Tibor|publisher=II. Rákóczi Ferenc Kárpátaljai Magyar Főiskola|year=2007|access-date=28. 4. 2019|language=hu}}&lt;/ref&gt;

Rijeka izvire u ukrajinskoj [[Sumska oblast|Sumskoj Oblasti]], a zatim teče kroz [[Poltavska oblast|Poltavsku]] i [[Čerkaška oblast|Čerkašku Oblast]]. Na tom mjestu se ulijeva u Dnjepar. Rijeka se u Dnjepar ulijeva kroz veliko [[Kremenčuk jezero]] s kojim pravi veliku deltu s brojnim ostrvima, na kojima žive rijetke vrsta ptica. Najveća pritoka rijeke Sule je rijeka [[Udaj (rijeka)|Udaj]] duga 327&amp;nbsp;km. Veći gradovi na Suli su [[Lubni]], [[Lohvica]], [[Romni]] i [[Červonozavods'ke]].&lt;ref name=&quot;névj&quot;&gt;{{cite web|url=http://okt.kmf.uz.ua/ftt/oktat-ftt/Foldrajz_szak/Ukrajna_termeszeti_fodrajza/szotarukrfoldr.pdf|title=NÉVJEGYZÉK-SZÓTÁR az UKRAJNA TERMÉSZETI FÖLDRAJZA tantárgyhoz|publisher=II. Rákóczi Ferenc Kárpátaljai Magyar Főiskola|access-date=28. 4. 2019|format=pdf|language=hu|archive-date=4. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404180651/http://okt.kmf.uz.ua/ftt/oktat-ftt/Foldrajz_szak/Ukrajna_termeszeti_fodrajza/szotarukrfoldr.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BSZE&quot;&gt;{{cite web|url=http://bse.sci-lib.com/article107481.html|title=Сула (река, приток Днепра)|publisher=Большая Советская Энциклопедия|access-date=28. 4. 2019|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CS%5CU%5CSulaRiver.htm|title=Sula River|publisher=Encyclopedia of Ukraine|access-date=28. 4. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Dnjepar}}
{{Rijeke u Ukrajini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]]
[[Kategorija:Pritoke Dnjepra]]</text>
      <sha1>dyurh0ei5hfuqfjyi2d6ed1cop9y7su</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Váh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454153</id>
    <revision>
      <id>3849036</id>
      <parentid>3844880</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:21:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6324" sha1="srgu2zpe01txy307lkw0u7qmgw6m2bo" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Váh
| slika                      = Váh - panoramio.jpg
| veličina_slike             = 250px
| slika_alt                  = 
| opis_slike                 = Váh kod [[Žilina|Žiline]]
| slika_karta                = Váh River (SVK) - location and watershed.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| mapframe                   = yes
| mapframe-line              = on
| mapframe-shape             = none
| mapframe-point             = none
| izvorno_ime                = Váh
| izvorno_ime_jezik          = slovački
| drugo_ime                  = {{hu|Vág}}, {{jez-de|Waag}}, {{pl|Wag}}
| izvor                      = [[Kráľova hoľa]], [[Niske Tatre]] (Crni Váh) &lt;br/&gt; Važecka dolina, [[Visoke Tatre]] (Bijeli Váh)
| ušće                       = [[Dunav]] ([[Komárno]])
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}}
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 403
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 106,5
| prosječni protok           = 196&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 15.075
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Demänovka]], [[Revúca (rijeka)|Revúca]], [[Ľubochnianka]], [[Turiec (Váh)|Turiec]], [[Rajčanka]], [[Nitra (rijeka)|Nitra]]
| desne_pritoke              = [[Belá (rijeka)|Belá]], [[Orava (rijeka)|Orava]], [[Varínka]], [[Kysuca]], [[Bijela voda (Váh)|Bijela voda]], [[Vlára]], [[Dubová]], [[Dudváh]], [[Mali Dunav]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Váh''' ({{jez-de|Waag}};&lt;ref&gt;''The Cambridge Ancient History'', [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta u Cambridgeu]], 1970; {{ISBN|0-521-26335-2}}&lt;/ref&gt; {{hu|Vág}};&lt;ref&gt;{{cite book |last= Kocsis |first= Károly |title= Ethnic Geography of the Hungarian Minorities in the Carpathian |url= https://books.google.com/books?id=-zZ_NVM9mNEC&amp;pg=PA73&amp;dq=Kom%C3%A1rno+Hungarians+census |section= Towns in Slovakia with absolute Hungarian majority |pages= 73 |isbn= 1-931313-75-X |year= 2001 |access-date= 2. 7. 2008 |archive-date= 11. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140111080322/http://books.google.com/books?id=-zZ_NVM9mNEC |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Felbermann|first=Louis|title=Hungary and Its People |url= https://books.google.com/?id=zrwJAAAAIAAJ&amp;q=V%C3%A1g+river&amp;dq=V%C3%A1g+river|access-date=2. 7. 2008|year=1892}}&lt;/ref&gt; {{pl|Wag}}&lt;ref&gt;[http://dir.icm.edu.pl/pl/Slownik_geograficzny/Tom_XII/888 Wag] u ''Geografskom rječniku Poljskog Kraljevstva i drugih slavenskih zemalja''.&lt;/ref&gt;) najduža je [[rijeka]] u granicama [[Slovačka|Slovačke]]. Između ostalih, protječe kroz sljedeće gradove: [[Liptovský Hrádok]], [[Liptovský Mikuláš]], [[Ružomberok]], [[Vrútky]], [[Žilina]], [[Bytča]], [[Považská Bystrica]], [[Púchov]], [[Ilava]], [[Dubnica nad Váhom]], [[Nemšová]], [[Trenčín]], [[Nové Mesto nad Váhom]], [[Piešťany]], [[Hlohovec]], [[Sereď]], [[Šaľa]], [[Kolárovo]] i [[Komárno]].

== Etimologija ==
Ime rijeke [[Germanski jezici|germanskog]] je ili [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla. Moglo bi biti izvedeno od [[pragermanski jezik|starogermanskog]] ''wȃg'' (&quot;struja&quot;) ili [[praslavenski jezik|praslavenskog]] ''vagъ'', ''vaga'' (&quot;motka, štap, izrezbarena grana&quot;), referirajući se na pojačane riječne obale. Postoji nekoliko slavenskih imena rijeka sa sličnom motivacijom, ali se generalno pretpostavlja da su imena većih rijeka u Slovačkoj predslavenska.&lt;ref name = &quot;krško&quot;&gt;{{cite journal |first= Jaromír |last= Krško |title= Praslovanské apelatíva ako motivanty hydroným povodia Váhu |journal= Slavica Slovaca |year= 2009 |issue= 1 |p= 12 |language= [[Slovački jezik|slovački]] |url= http://www.akademickyrepozitar.sk/sk/repozitar/Praslovanske-apelativa-ako-motivanty-hydronym-povodia-Vahu.pdf |access-date= 25. 6. 2019 |archive-date= 5. 12. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201205183623/http://www.akademickyrepozitar.sk/sk/repozitar/Praslovanske-apelativa-ako-motivanty-hydronym-povodia-Vahu.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Rijeka je prvi put spomenuta kao ''flumen Vvaga'' (1111) i ''aqua Vvac'' (1113).&lt;ref name=&quot;krško&quot;/&gt;

== Geografija ==
Lijeva [[pritoka]] [[Dunav]]a, Váh je dug 403&amp;nbsp;km, uključujući Crni Váh. Njegova dva izvora, ''Bijeli'' (Biely) i ''Crni Váh'' (Čierny), smještena su na [[Visoke Tatre|Visokim]], odnosno [[Niske Tatre|Niskim Tatrama]], a teče sjevernom i zapadnom Slovačkom i ulijeva se u Dunav u blizini [[Komárno|Komárna]]. Lijeve su mu pritoke [[Demänovka]], [[Revúca (rijeka)|Revúca]], [[Ľubochnianka]], [[Turiec (Váh)|Turiec]], [[Rajčanka]] i [[Nitra (rijeka)|Nitra]], a desne [[Belá (rijeka)|Belá]], [[Orava (rijeka)|Orava]], [[Varínka]], [[Kysuca]], [[Bijela voda (Váh)|Bijela voda]], [[Vlára]], [[Dubová]], [[Dudváh]] i [[Mali Dunav]]. Krajem [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] rijeka je bila vlasništvo [[Stibor Stiborički|Stibora Stiboričkog]] i njegovog sina Stibora Beckovskog iz [[Klan Ostoja|klana Ostoja]], a kasnije je to vlasništvo dobio [[Móric Benyovszky]] kao dar od [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]].

Uključuje kanale, brane (Crni Váh, [[Liptovská Mara (brana)|Liptovská Mara]], Bešeňová, Krpeľany, [[Žilinska brana)|Žilina]], Hričov, [[Nosice]], [[Sĺňava]], Madunice, [[Kráľová]] i Selice) i 16 [[hidroelektrana]], čija je izgradnja počela 1930-ih, a intenzivirana je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Glavni slovački [[Autoput D1 (Slovačka)|autoput]] ide duž Váha ([[Bratislava]] – [[Trenčín]] – [[Považská Bystrica]] – [[Žilina]] te [[Ružomberok]] – [[Poprad]]), kao i glavna [[željeznička pruga]] Bratislava – Žilina – [[Košice]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Váh}}
* [http://www.rieky.sk/slovensko/vah.aspx?ID_reky=72 Rijeka Váh] {{sk simbol}}

{{Dunav}}
{{Hidrografija Slovačke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]</text>
      <sha1>srgu2zpe01txy307lkw0u7qmgw6m2bo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borivoj Galić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455313</id>
    <revision>
      <id>3849162</id>
      <parentid>3510146</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T23:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4736" sha1="sbzs6niz5i2wdwzb2daxgx7fjqmxd1c" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Borivoj Galić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1938|09|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2017|11|20|1938|09|30}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = [[Srbin]]
| druga_imena        = Boro
| zanimanje          = [[UNSA|Profesor Univerziteta u Sarajevu]]
| godine_aktivnosti  = 1964–2017.
| poznat_po          = Utemeljitelj primijenjene hemijske analize i ekstrakcije plemenitih metala na PMF-u [[UNSA]]&lt;br/&gt;[[Jugoslavija|Jugoslavenski]] reprezentativac u [[rukomet]]u
}}
'''Borivoj Galić'''  ([[30. septembar]] [[1938]] – [[20. novembar]] [[2017]]) bio je profesor fizičke i primijenjene [[hemija|hemije]] na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA]] i reprezentativac bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u [[rukomet]]u, dugogodišnji [[pivot]] [[Rukomentni klub Bosna|Rukometnog kluba Bosna]].&lt;ref name=&quot;INGEB&quot;&gt;{{cite book|editor=Ingeb||year=2018|title=Prvih 30 godina Ingeba/The first 30 years of Ingeb|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju/Institute for genetic ingeneering and biotechnology, Sarajevo|place=Sarajevo |isbn=978-9958-9344-9-0}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Borivoj-Boro Galić rođen je u Sarajevu 1938. godine. U rodnom gradu je stekao i osnovno i srednje (gimnazijsko) i visoko obrazovanje ([[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]). Umro je u Sarajevu, od [[melanom]]a, 20. novembra 2017.&lt;ref name=&quot;INGEB&quot;/&gt;

Na matičnom fakultetu je i započeo i završio plodnu nastavno-naučnu i naučnoistraživačku karijeru: 1964. godine kao asistent, a zatim docent i profesor. Njegov magistarski i doktorski rad su ga usmjerili u oblast [[fizička hemija|fizičke hemije]] u kom je ostvario svoj puni radni i profesorski potencijal. Njegov rad je u značajnoj mjeri bio usmjeren na primjenu naučnih pristupa u razvoju industrije. Bosanskohercegovačkom nagradom &quot;27. juli&quot; odlikovan je 1984. godine.&lt;ref name=&quot;INGEB&quot;/&gt;

Profesor Galić ostao je istraživački entuzijasta i nakon odlaska u penziju kada započinje i rukovodi istraživanjima bioaktivnosti i potasiumtrioksohidroksitetrafluorotriborata K2(B3O3F4OH), potencijalnog [[lijek|terapeutika]] za više promjena na koži.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://patents.justia.com/patent/8278289|title=Patents by Inventor Borivoj Galic|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.semanticscholar.org/paper/Effects-of-dipotassium-(K2%5BBO3F4OH%5D)-on-genetic-and-Haveri%C4%87-Haveri%C4%87/4c2f7198259c5ec77118778dc345a1e94ffebaf8|title=Effects of dipotassium trioxohydroxytetrafluorotriborate (K2[BO3F4OH]) on genetic material and inhibition of cell division in human cell cultures.|last=Maksimović|first=Milka|last2=Galić|first2=Borivoj|date=2011|website=undefined|language=en|access-date=11. 9. 2019|last3=Bajrović|first3=Kasim|last4=Haverić|first4=Anja|last5=Haverić|first5=Sanin}}&lt;/ref&gt; Ova istraživanja su od 2011. godine rezultirala brojnim, priznatim bibliografskim jedinicama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scholar.google.de/citations?user=rI4PovYAAAAJ&amp;hl=de|title=Borivoj Galić - Google Scholar Citations|website=scholar.google.de|access-date=11. 9. 2019|archive-date=23. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123141456/https://scholar.google.de/citations?user=rI4PovYAAAAJ&amp;hl=de|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Razvio je i originalne procedure za ekstrakciju [[metal (hemija)|plemenitih metala]] ([[platina]], [[zlato]], [[srebro]], [[rodij]]) iz [[sirovine|sekundarnih sirovina]], različite izvorne namjene.&lt;ref name=&quot;INGEB&quot;/&gt;

Tokom karijere obnašao je niz različitih rukovodećih funkcija na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], kao što su Šef Odsjeka za hemiju, prodekan i sl. Od samog osnutka [[INGEB|Centra/Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]], profesor Galić je bio saradnik i funkcioner najviših organa, uključujući i Upravni odbor Konzorcija za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Bio je predsjednik i član Savjeta Centra i Nadzornog odbora Instituta u više mandata te član Naučnog vijeća.&lt;ref name=&quot;INGEB&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]
* [[INGEB]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Borivoj}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Umrli 2017.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski rukometaši]]</text>
      <sha1>sbzs6niz5i2wdwzb2daxgx7fjqmxd1c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Backdoor (računarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457038</id>
    <revision>
      <id>3849089</id>
      <parentid>3735092</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T15:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7387" sha1="bkvt9p126jeult1x7cnki4f9979y4ha" xml:space="preserve">'''Backdoor''' (čita se bekdor, u prevodu &quot;zadnja vrata&quot;) jest tajna metoda zaobilaženja normalne [[Autentifikacija|provjere identiteta]] ili enkripcije na [[računar]]ima i drugim ugrađenim uređajima kao što su [[router]]i. Backdoor obično služi da bi se osigurao udaljeni pristup nekom računaru, odnosno njegovom nekriptovanom sadržaju. Tako je moguće neovlašteno doći do informacija kao što su lozinke i druge osjetljive informacije ili da se napravi namjerna šteta na podacima.

Backdoor može biti sakriven u dijelu programa,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.veracode.com/sites/default/files/Resources/Whitepapers/static-detection-of-backdoors-1.0.pdf|title=Static Detection of Application Backdoors|last=Chris Wysopal, Chris Eng|publisher=Veracode|access-date=14. 3. 2015|archive-date=1. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140801093904/http://www.veracode.com/sites/default/files/Resources/Whitepapers/static-detection-of-backdoors-1.0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  biti sasvim zaseban program, kod u firmveru hardvera,&lt;ref name=&quot;wired2013&quot;&gt;{{Cite journal|last=|date=24. 9. 2013|title=How a Crypto 'Backdoor' Pitted the Tech World Against the NSA|url=https://www.wired.com/threatlevel/2013/09/nsa-backdoor/|journal=Wired|access-date=5. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; ili dijelovima [[Operativni sistem|operativnog sistema]] kao što je [[Microsoft Windows|Windows]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/hackers-using-nsa-malware-doublepulsar-infect-windows-pcs-monero-mining-trojan-1627220|title=Hackers using NSA malware DoublePulsar to infect Windows PCs with Monero mining Trojan|last=Ashok|first=India|date=21. 6. 2017|publisher=International Business Times UK|access-date=1. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gnu.org/proprietary/malware-microsoft.en.html|title=Microsoft Back Doors|website=GNU Operating System|access-date=1. 7. 2017|archive-date=5. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191205010542/https://www.gnu.org/proprietary/malware-microsoft.en.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arstechnica.com/security/2017/04/nsa-backdoor-detected-on-55000-windows-boxes-can-now-be-remotely-removed/|title=NSA backdoor detected on &gt;55,000 Windows boxes can now be remotely removed|date=25. 4. 2017|publisher=Ars Technica|access-date=1. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Trojanski konj (računarstvo)|Trojanski konj]] se može koristiti za stvaranje ranjivosti u uređaju tako što se predstavi kao legitiman program, ali prilikom pokretanja može da instalira backdoor.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1. 12. 2001|title=Backdoors and Trojan Horses: By the Internet Security Systems' X-Force|journal=Information Security Technical Report|volume=6|issue=4|pages=31–57|doi=10.1016/S1363-4127(01)00405-8|issn=1363-4127}}&lt;/ref&gt; Iako se dosta backdoor programa tajno instalira, neki drugi su tu namjerno i široko poznati. Takve vrste pristupa sistemu pružaju proizvođačima način da vrate korisničku lozinku.

== Primjeri ==

=== Računarski crvi ===
Mnogi [[računarski crv]]i, poput Sobig-a i Mydoom-a, instaliraju backdoor na računaru. Tako spameri mogu slati neželjeni [[e-mail]] sa zaraženih mašina.

Sofisticirani pokušaj postavljanja backdoor-a u [[Linux kernel]], razotkriven u novembru 2003. godine, je pokušao dodati malu i suptilnu promjenu koda subvertirajući sistem kontrole izvora koda.

=== Backdoor objektnog kôda  ===
Backdoor [[Kod objekta|objektnog koda]] je puno teže otkriti nego onaj sa izvornim kôdom. Objektni kôd je mnogo teže provjeriti, jer je dizajniran tako da se može mašinski čitati, i nije ljudski čitljiv. Ovakav backdoor je moguće ubaciti u momentu kompajliranja programa ili učitavanja aplikacije, tada da se maliciozni kod nikada ne pojavi na disku, već se nalazi u radnoj memoriji. Detekcija se radi provjeravanjem kontrolne sume (checksum) ili u nekim slučajevima mašinskom analizom objektnog koda.

=== Asimetrični backdoori ===
Tradicionalni backdoor je simetrična veza, tj. svako ga može koristiti. Asimetrični backdoor može da koristi samo napadač koji ga je i postavio. Ovakve vrste napada su definirane kao [[keptografija|kleptografija]]. Najpoznatiji slučaj je bio kleptografski backdoor koji je [[Nacionalna Sigurnosna Agencija]] ubacila u [[Dual EC DRBG]] kriptografski [[algoritam]].&lt;ref name=&quot;wired2013&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theglobeandmail.com/technology/business-technology/the-strange-connection-between-the-nsa-and-an-ontario-tech-firm/article16402341/|title=The strange connection between the NSA and an Ontario tech firm|last=|date=|publisher=|access-date=5. 4. 2018|via=The Globe and Mail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2013/09/06/us/nsa-foils-much-internet-encryption.html|title=N.S.A. Able to Foil Basic Safeguards of Privacy on Web|last=Perlroth|first=Nicole|date=5. 9. 2013|work=The New York Times|publisher=|last2=Larson|first2=Jeff|last3=Shane|first3=Scott|access-date=5. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Lista poznatih backdoora ==

* Back Orifice napravljen 1998. godine koji su stvorili hakeri iz grupe Cult of Dead Cow kao alat za daljinsko upravljanje. Omogućilo je [[Microsoft Windows|Windows]] računarima da se daljinski upravljaju preko mreže.
* Kriptografski siguran generator pseudo-nasumičnih brojeva Dual_EC_DRBG otkriven 2013. godine, bacdoor ubačen od strane NSA, koja je također imala i privatni ključ za taj algoritam.&lt;ref name=&quot;wired2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt; 
* U martu 2014. otkriveno je nekoliko backdoora u nelicenciranim primjercima [[WordPress]] dodataka.&lt;ref name=&quot;wordpress&quot;&gt;{{Cite web|url=http://blog.sucuri.net/2014/03/unmasking-free-premium-wordpress-plugins.html|title=Unmasking &quot;Free&quot; Premium WordPress Plugins|date=26. 3. 2014|website=Sucuri Blog|access-date=3. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Sličan kod je kasnije otkriven i u [[Joomla!|Joomla]] dodacima.&lt;ref name=&quot;joomla&quot;&gt;{{Cite web|url=http://blog.sucuri.net/2014/04/joomla-plugin-constructor-backdoor.html|title=Joomla Plugin Constructor Backdoor|last=Sinegubko|first=Denis|date=23. 4. 2014|website=Securi|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Borland Interbase verzije 4.0 do 6.0 imale su kodiran backdoor, kojeg su ubacili njihovi programeri. Kôd servera je imao kompajlirani backdoor koji se nije mogao izmijeniti. Backdoor je imao zadano korisničko ime i lozinku (korisničko ime: ''politically (politički)'', lozinka: ''correct (tačan)''), kojem se moglo pristupiti preko mrežne veze. Ko god je znao tu kombinaciju mogao je imati potpunu kontrolu nad svim Interbase bazama podataka.&lt;ref name=&quot;interbase&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.kb.cert.org/vuls/id/247371|title=Vulnerability Note VU#247371|website=Vulnerability Note Database|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cert.org/historical/advisories/CA-2001-01.cfm|title=Interbase Server Contains Compiled-in Back Door Account|website=[[CERT Coordination Center|CERT]]|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [https://www.wordfence.com/learn/finding-removing-backdoors/ Pronalaženje i uklanjanje backdoora] 
* [http://www.2-spyware.com/backdoors-removal Uklanjanje] backdoora&amp;mdash; Popis i upute za uklanjanje. 
* [https://web.archive.org/web/20051015042726/http://www.faqfarm.com/Q/FAQ/1772 Backdoors često postavljana pitanja]

[[Kategorija:Kriptografija]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>bkvt9p126jeult1x7cnki4f9979y4ha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3849151</id>
      <parentid>3843918</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10422" sha1="jecsn58vk47dnbdwgyauaz4l812uxhy" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. godine u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973. godine, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988. godine, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. godine počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. godine djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. godine obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>jecsn58vk47dnbdwgyauaz4l812uxhy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrantia major</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462874</id>
    <revision>
      <id>3849049</id>
      <parentid>3702411</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7166" sha1="ku2eiuub49jui1rm32djomvvi72re20" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Astrantia major''
| slika = Closeup of Astrantia Major flower.jpg
|slika_opis = 
|slika_širina= 
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophytacunoenensis]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Apiales]]
| familia = [[Apiaceae]]
| subfamilia = [[Saniculoideae]]
| genus = [[Astrantia]]
| species = '''''A. majoris'''''
| binomial = ''Astrantia major''
| binomial_authority = [[L.]]
|sinonimi =
* ''Astrantia biebersteinii'' (Trautv.)
* ''Astrantia carinthiaca'' [[David Heinrich Hoppe|Hoppe]] ex [[Mert.]] &amp; [[W.D.J.Koch]] in [[Röhl.]]
}}
[[Datoteka:Astrantia major MHNT.BOT.2007.43.8.jpg|thumb|''Astrantia major'']]
'''''Astrantia major'''''   ('''zvjezdanka''' ili '''veliki lisjak''')  je  [[vrsta]] [[cvjetnica]] u [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Apiaceae]]'',  porijeklom iz centralne i istočne  [[Evropa|Evrope]]. Raste u visinu do oko 90&amp;nbsp;cm, sa širinom od oko  45&amp;nbsp;cm. To je  [[zeljasta biljka|zeljasta]] [[trajnica]], koja se mnogo uzgaja u [[hortikultura|hortikultuiri]].

==Etmologija==
[[binomna nomenklatura|Oznaka]] ''major'' = veća, razdvaja ovu vrstu od relativno manje srodnice ''[[Astrantia minor]]''.&lt;ref name=RHSLG&gt;{{cite book|last=Harrison|first=Lorraine|title=RHS Latin for gardeners|url=https://archive.org/details/rhslatinforgarde0000harr|year=2012|publisher=Mitchell Beazley|location=United Kingdom|isbn=9781845337315|page=224}}&lt;/ref&gt;

==Opis==
''Astrantia major''  dostiže prosječnu visinu od oko 60&amp;nbsp;cm. [[Stabljika]] je uspravna  i stablasta, sa malo grana i malo lišća. Bazni [[list]]ovi imaju dugačke peteljke do oko  10 – 20&amp;nbsp;cm, sa 3 do 7 režnjeva i nazubljenih segmenata. Veličinaim je  8 –  15&amp;nbsp;cm. Listovi su kaulini, uglavnom dva, sjedeća  i u obliku lancete s troglavim vrhom. Cvat je u obliku kišobranasta, promjera  2 – 3&amp;nbsp;cm. Cvjetne [[brakteje]] su brojne (10 - 20), duge 10 –18&amp;nbsp;mm, crvenkaste (ponekad bijele) s akuminativnim vrhom. Sitni cvjetovi su zelenkasto-bijele boje s crvenkastim nijansama. Centralni su [[hermafrodit|dvospolni]], dok su vanjski muški. Peteljki ima pet, bijele su (ili blago pocrvene), dok su [stamenke] pet i mnogo duže. Veličina cvjetova je oko 1&amp;nbsp;mm.  Imaju pet bijelih ili blago crvenkastih) [[latica]]  (dok su pet i  više [[prašnik]]a duži. Veličina cvjetova: oko 1; mm. Sezona cvatnje traje od juna do septembra.

===Biohemija===
Ova bilka  također proizvodi [[esencijalno ulje]],  koje se upotrebljava u alternativnoj medicini,&lt;ref&gt;Panda, H.|VRKmAwAAQBAJ|Handbook on Medicinal Herbs with Uses|page=163}}
&lt;/ref&gt; a sadrži [[aminokiselina|aminokiselinu]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Grytsyk|first1=L.M.|last2=Grytsyk|first2=A R|last3=Sas|first3=I.A.|last4=Legin|first4=N.I.|last5=Kolyadjin|first5=T.I.|title=Study of amino acid composition of Betonica L., Sanicula L. and Astrantia L. Genera Species|journal=The Pharma Innovation|date=juli 2016|volume=5|issue=7|pages=47–49|url=https://search.proquest.com/openview/ff0026ed5ca2970ceb76b6252e78905f/1?pq-origsite=gscholar&amp;cbl=1176347|access-date=23. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;

==Rasprostranjenje==
Ova biljka je porijeklom iz južne Evrope ([[Pireneji]], [[Karpati]] i [[Balkan]], uključujući i [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]), ali je ima i na  [[Kavkaz]]u pa sve do Anadolije. Naturalizirana je na Britanskim ostrvima, nakon što je bila iščezla  od 16. stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lloyd |first=Christopher |year=1967|title=Hardy Perennials |location=Letchworth |publisher=Garden City Press |page=67}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fish&gt;Margery Fish|Cottage Garden Flowers|1R2_CAAAQBAJ|page=46}}&lt;/ref&gt;

Česta je na planinskim livadama i travnjacima, u šumama i čistinama i blizu potoka, obično na [[krečnjak|krećnjačkim]] tlima, na nadmorskim visinama  od  100 do 2300 m.

==Podvrste==
* ''Astrantia major'' L. ''subsp. carinthiaca'' (Hoppe) Arcang.
* ''Astrantia major var. involucrata'' Koch 
* ''Astrantia major'' L. ''subsp. elatior'' (Frivaldsky) Maly
* ''Astrantia caucasica'' Auct. Fl.Ital non Sprengel 
* ''Astrantia major'' L. subsp. ''major''
* ''Astrantia major'' subsp. ''biebersteinii'' (Fisch. &amp; C.A.Mey.) I.Grint. (syn.  ''Astrantia biebersteinii'' Fisch. &amp; C.A.Mey.,''Astrantia colchica'' Albov, ''Astrantia intermedia'' Bieb., ''Astrantia neglecta'' C.Koch &amp; Bouche, ''Astrantia orientalis'' Woronow, ''Astrantia ossica'' Woronow and ''Astrantia trifida'' Hoffm.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Catalogue of Life:Astrantia trifida Hoffm. |url=http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/f44d5e96a91c42a37483e86c326703e3/synonym/daf5a11c460c9c5c388d1394300fcb70 |website=www.catalogueoflife.org |access-date=26. 4. 2020 |archive-date=15. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815151308/http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/f44d5e96a91c42a37483e86c326703e3/synonym/daf5a11c460c9c5c388d1394300fcb70 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;)

==Kultivacija==
Mnoga sorte '' Astrantia major '' dobro rastu u vrtu, s obzirom na hlad i vlagu. Njihove cvjetne glave ljetnu boju u nijansama crvene, ružičaste i bijele. Sljedeći kultivari stekli su „Nagradu za vrtne zasluge“  Kraljevskog hortikulturnog društva u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]: 
 
* ''A. major''  'Roma'&lt;ref&gt;{{cite web|title=RHS Plant Selector - ''Astrantia major'' 'Roma'|url=
https://www.rhs.org.uk/Plants/180785/Astrantia-Roma-(PBR)/Details | access-date=15. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; 
* 'Sunningdale Variegated'

Ostali [[kultivar]]i:
{{div col|colwidth=12em}}
* 'Abbey Road'
* 'Ruby Cloud'
* 'Rubra'
* 'Snow Star'
* 'Lars'
* 'Moulin Rouge'
* 'Star of Heaven'
* 'Rosea'
* 'Princess Sturdza'
* 'Venice'
* 'Magnum Blush'
* 'Star of Beauty'
* 'Vanilla Gorilla'
* 'Roma'
* 'Hadspen Blood' (hibrid sa ''[[Astrantia maxima]]'')
* 'Shaggy' (ranije 'Margey Fish')
{{div col end}}

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Astrantia major MHNT.BOT.2007.43.8.jpg|thumb|''Astrantia major''
Datoteka:Apiaceae - Astrantia major-2.JPG|
Datoteka:Astrantia major 'Star of Beauty' J1.jpg|''A. major'' 'Star of Beauty'
Datoteka:Apiaceae - Astrantia major-1.JPG|List
&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linovi==
{{Commons category|Astrantia major}}
* Pignatti S. - Flora d'Italia (3 voll.) - Edagricole – 1982
* Tutin, T.G. et al. - Flora Europaea, second edition - 1993
* Conti F., Abbate G., Alessandrini A., Blasi C., 2005. An annotated checklist of the Italian vascular flora, Palombi Editore
* [https://www.biolib.cz/en/taxon/id40377/ Biolib]
* [http://luirig.altervista.org/flora/taxa/index2.php?scientific-name=astrantia+major Astrantia major] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002032443/http://luirig.altervista.org/flora/taxa/index2.php?scientific-name=astrantia+major |date=2. 10. 2011 }}
* [http://www.actaplantarum.org/floraitaliae/viewtopic.php?t=1254 Acta Plantarum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303175820/http://www.actaplantarum.org/floraitaliae/viewtopic.php?t=1254 |date=3. 3. 2016 }}
* [http://www.perennials.com/seeplant.html?item=1.088.340  Sunningdale Variegated]

[[Kategorija:Apiales]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ku2eiuub49jui1rm32djomvvi72re20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nagrada žirija (Cannes)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>464260</id>
    <revision>
      <id>3849158</id>
      <parentid>3714165</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T22:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3460" sha1="6h7k9gn55c5g48p9i2hjg4slsp699n8" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Prijevod}}&lt;/noinclude&gt;
{{Navkutija 
| ime         = Nagrada žirija (Cannes)
| naslov      = [[Nagrada žirija na Kanskom filmskom festivalu]]
| tijeloklasa = hlist

| grupa1 = 1946–1959.
| podaci1 = 
* ''[[La Bataille du rail]]'' (1946)
* ''[[Sve o Evi]]'' (1951)
* ''[[We Are All Murderers]]'' (1952)
* ''[[Monsieur Ripois]]'' (1954)
* ''[[Continente perduto]]'' (1955)
* ''[[Misterija Picasso]]'' (1956)
* ''[[Kanał]]'' (1957)
* ''[[Sedmi pečat]]'' (1957)
* ''[[Mon Oncle]]'' (1958)
* ''[[Terne (film)]]'' (1959)

| grupa2 = 1960–1973.
| podaci2 = 
* ''[[L'Avventura]]'' (1960)
* ''[[Kagi (film)|Ključ]]'' (1960)
* ''[[Majka Ivana od Anđela]]'' (1961)
* ''[[Suđenje Jeanne d'Arc]]'' (1962)
* ''[[Pomrčina]]'' (1962)
* ''[[Harakiri (film)|Harakiri]]'' (1963)
* ''[[Kad dođe mačak]]'' (1963)
* ''[[Žena na dinama]]'' (1964)
* ''[[Kwaidan]]'' (1965)
* ''[[Alfie (film 1966)|Alfie]]'' (1966)
* ''[[Z (film)|Z]]'' (1969)
* ''[[Magasiskola]]'' (1970)
* ''[[The Strawberry Statement (film)|The Strawberry Statement]]'' (1970)
* ''[[Szerelem]]'' (1971)
* ''[[Joe Hill (film)|Joe Hill]]'' (1971)
* ''[[Petorka iz klaonice]]'' (1972)
* ''[[Sanatorij pod Klepsidrom]]'' (1973)
* ''[[L'Invitation]]'' (1973)

| grupa3 = 1980–1999.
| podaci3 = 
* ''[[Konstanta (film)|Konstanta]]'' (1980)
* ''[[Zatvoren slučaj]]'' (1983)
* ''[[Redl ezredes]]'' (1985)
* ''[[Thérèse (film)|Thérèse]]'' (1986)
* ''[[Yeelen]]'' (1987)
* ''[[Shinran: Path to Purity]]'' (1987)
* ''[[Kratki film o ubijanju]]'' (1988)
* ''[[Isus iz Montreala]]'' (1989)
* ''[[Hidden Agenda]]'' (1990)
* ''[[Europa (film)|Europa]]'' (1991)
* ''[[Out of Life]]'' (1991)
* ''[[El sol del membrillo]]'' (1992)
* ''[[Samostalni život]]'' (1992)
* ''[[The Puppetmaster (film)|The Puppetmaster]]'' (1993)
* ''[[Raining Stones]]'' (1993)
* ''[[La Reine Margot]]'' (1994)
* ''[[N'oublie pas que tu vas mourir]]'' (1995)
* ''[[Carrington (film)|Carrington]]'' (1995)
* ''[[Crash (film)|Crash]]'' (1996)
* ''[[Western (film)|Western]]'' (1997)
* ''[[Class Trip]]'' (1998)
* ''[[Festen]]'' (1998)
* ''[[La Lettre]]'' (1999)

| grupa4 = 2000–{{CURRENTYEAR}}.
| podaci4 = 
* ''[[Blackboards]]'' (2000)
* ''[[Sånger från andra våningen]]'' (2001)
* ''[[Divine Intervention]]'' (2002)
* ''[[At Five in the Afternoon]]'' (2003)
* ''[[Tropical Malady]]'' (2004)
* ''[[Shanghai Dreams]]'' (2005)
* ''[[Red Road (film)|Red Road]]'' (2006)
* ''[[Persepolis (film)|Persepolis]]'' (2007)
* ''[[Silent Light]]'' (2007)
* ''[[Il Divo (film)|Il Divo]]'' (2008)
* ''[[Thirst (film, 2009)|Thirst]]'' (2009)
* ''[[Fish Tank (film)|Fish Tank]]'' (2009)
* ''[[A Screaming Man]]'' (2010)
* ''[[Polisse]]'' (2011)
* ''[[The Angels' Share]]'' (2012)
* ''[[Like Father, Like Son]]'' (2013)
* ''[[Mamica]]'' (2014)
* ''[[Zbogom jeziku]]'' (2014)
* ''[[Jastog (film)|Jastog]]'' (2015)
* ''[[American Honey (film)|American Honey]]'' (2016)
* ''[[Bez ljubavi]]'' (2017)
* ''[[Capernaum (film)|Capernaum]]'' (2018)
* ''[[Bacurau]]'' (2019) 
* ''[[Jadnici (2019)|Jadnici]]'' (2019)
* ''[[Pandemija COVID-a 19|Nije održan]]'' (2020)
* ''[[Ahedino koljeno]]'' / ''[[Memoria (2021)|Memoria]]'' (2021)
* ''[[I-a (film)|I-a]]'' / ''[[Osam planina]]'' (2022)
* ''[[Opalo lišće]]'' (2023)
* ''[[Emilia Pérez (film)|Emilia Pérez]]'' (2024)
* ''[[Sirat (film)|Sirat]]'' / ''[[Zvuk pada]]'' (2025)
* ''[[Sanjana avantura]]'' (2026)
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Kanski filmski festival|Žiri]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6h7k9gn55c5g48p9i2hjg4slsp699n8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849159</id>
      <parentid>3849158</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T23:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3311" sha1="32vmr0awovopqwz4htenguhxfx0we7i" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Prijevod}}&lt;/noinclude&gt;
{{Navkutija 
| ime         = Nagrada žirija (Cannes)
| naslov      = [[Nagrada žirija na Kanskom filmskom festivalu]]
| tijeloklasa = hlist

| podaci1 = 
* ''[[La Bataille du rail]]'' (1946)
* ''[[Sve o Evi]]'' (1951)
* ''[[We Are All Murderers]]'' (1952)
* ''[[Monsieur Ripois]]'' (1954)
* ''[[Continente perduto]]'' (1955)
* ''[[Misterija Picasso]]'' (1956)
* ''[[Kanał]]'' (1957)
* ''[[Sedmi pečat]]'' (1957)
* ''[[Mon Oncle]]'' (1958)
* ''[[Terne (film)]]'' (1959)
* ''[[L'Avventura]]'' (1960)
* ''[[Kagi (film)|Ključ]]'' (1960)
* ''[[Majka Ivana od Anđela]]'' (1961)
* ''[[Suđenje Jeanne d'Arc]]'' (1962)
* ''[[Pomrčina]]'' (1962)
* ''[[Harakiri (film)|Harakiri]]'' (1963)
* ''[[Kad dođe mačak]]'' (1963)
* ''[[Žena na dinama]]'' (1964)
* ''[[Kwaidan]]'' (1965)
* ''[[Alfie (film 1966)|Alfie]]'' (1966)
* ''[[Z (film)|Z]]'' (1969)
* ''[[Magasiskola]]'' (1970)
* ''[[The Strawberry Statement (film)|The Strawberry Statement]]'' (1970)
* ''[[Szerelem]]'' (1971)
* ''[[Joe Hill (film)|Joe Hill]]'' (1971)
* ''[[Petorka iz klaonice]]'' (1972)
* ''[[Sanatorij pod Klepsidrom]]'' (1973)
* ''[[L'Invitation]]'' (1973)
* ''[[Konstanta (film)|Konstanta]]'' (1980)
* ''[[Zatvoren slučaj]]'' (1983)
* ''[[Redl ezredes]]'' (1985)
* ''[[Thérèse (film)|Thérèse]]'' (1986)
* ''[[Yeelen]]'' (1987)
* ''[[Shinran: Path to Purity]]'' (1987)
* ''[[Kratki film o ubijanju]]'' (1988)
* ''[[Isus iz Montreala]]'' (1989)
* ''[[Hidden Agenda]]'' (1990)
* ''[[Europa (film)|Europa]]'' (1991)
* ''[[Out of Life]]'' (1991)
* ''[[El sol del membrillo]]'' (1992)
* ''[[Samostalni život]]'' (1992)
* ''[[The Puppetmaster (film)|The Puppetmaster]]'' (1993)
* ''[[Raining Stones]]'' (1993)
* ''[[La Reine Margot]]'' (1994)
* ''[[N'oublie pas que tu vas mourir]]'' (1995)
* ''[[Carrington (film)|Carrington]]'' (1995)
* ''[[Crash (film)|Crash]]'' (1996)
* ''[[Western (film)|Western]]'' (1997)
* ''[[Class Trip]]'' (1998)
* ''[[Festen]]'' (1998)
* ''[[La Lettre]]'' (1999)
* ''[[Blackboards]]'' (2000)
* ''[[Sånger från andra våningen]]'' (2001)
* ''[[Divine Intervention]]'' (2002)
* ''[[At Five in the Afternoon]]'' (2003)
* ''[[Tropical Malady]]'' (2004)
* ''[[Shanghai Dreams]]'' (2005)
* ''[[Red Road (film)|Red Road]]'' (2006)
* ''[[Persepolis (film)|Persepolis]]'' (2007)
* ''[[Silent Light]]'' (2007)
* ''[[Il Divo (film)|Il Divo]]'' (2008)
* ''[[Thirst (film, 2009)|Thirst]]'' (2009)
* ''[[Fish Tank (film)|Fish Tank]]'' (2009)
* ''[[A Screaming Man]]'' (2010)
* ''[[Polisse]]'' (2011)
* ''[[The Angels' Share]]'' (2012)
* ''[[Like Father, Like Son]]'' (2013)
* ''[[Mamica]]'' (2014)
* ''[[Zbogom jeziku]]'' (2014)
* ''[[Jastog (film)|Jastog]]'' (2015)
* ''[[American Honey (film)|American Honey]]'' (2016)
* ''[[Bez ljubavi]]'' (2017)
* ''[[Capernaum (film)|Capernaum]]'' (2018)
* ''[[Bacurau]]'' (2019) 
* ''[[Jadnici (2019)|Jadnici]]'' (2019)
* ''[[Pandemija COVID-a 19|Nije održan]]'' (2020)
* ''[[Ahedino koljeno]]'' / ''[[Memoria (2021)|Memoria]]'' (2021)
* ''[[I-a (film)|I-a]]'' / ''[[Osam planina]]'' (2022)
* ''[[Opalo lišće]]'' (2023)
* ''[[Emilia Pérez (film)|Emilia Pérez]]'' (2024)
* ''[[Sirat (film)|Sirat]]'' / ''[[Zvuk pada]]'' (2025)
* ''[[Sanjana avantura]]'' (2026)
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Kanski filmski festival|Žiri]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>32vmr0awovopqwz4htenguhxfx0we7i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>14</ns>
    <id>465567</id>
    <revision>
      <id>3849102</id>
      <parentid>3202476</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>±[[Kategorija:Pogranične rijeke]]; ±[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111" sha1="dzy3igzx4py5xnk3pknqsoeupvb8q2d" xml:space="preserve">[[Kategorija:Pogranične rijeke|*Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini|*Pogranične]]</text>
      <sha1>dzy3igzx4py5xnk3pknqsoeupvb8q2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pep Guardiola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467545</id>
    <revision>
      <id>3849225</id>
      <parentid>3848497</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku 2023-10-04_Fußball,_Männer,_UEFA_Champions_League,_RB_Leipzig_-_Manchester_City_FC_1DX_2797_(cropped).jpg datotekom [[:File:Josep_Guardiola_2023-10-04_Fußball,_Männer,_UEFA_Champions_League,_RB_Leipzig_-_Manchester_City_FC_1DX_2797_(c</comment>
      <origin>3849225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8578" sha1="j7h2mmsdhs6lsvx4gj1j1c6wvqbjgy9" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Pep Guardiola
| slika                      = Josep Guardiola 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2797 (cropped).jpg
| opis                       = Guardiola sa [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] 2023.
| punoime                    = Josep Guardiola Sala
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1971|01|18}}
| rodnigrad                  = [[Santpedor]]
| rodnadržava                = [[Španija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = [[180]] [[cm]]
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = [[Manchester City FC|Manchester City]] (menadžer)
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1984–1990.
| omladinskipogoni           = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| godine1                    = 1988–1989. &lt;br&gt; 1990–1992. &lt;br&gt; 1990–2001. &lt;br&gt; 2001–2002. &lt;br&gt; 2002–2003. &lt;br&gt; 2003. &lt;br&gt; 2003–2005. &lt;br&gt; 2005–2006.
| klubovi1                   = [[FC Barcelona C|Barcelona C]] &lt;br&gt; [[FC Barcelona B|Barcelona B]] &lt;br&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]] &lt;br&gt; [[AS Roma|Roma]] &lt;br&gt; [[Brescia Calcio|Brescia]] &lt;br&gt; [[Al Ahli SC (Doha)|Al Ahli]] &lt;br&gt; [[Dorados de Sinaloa|Dorados]]
| nastupi(golovi)1           = 8 (1) &lt;br&gt; 53 (5) &lt;br&gt; 263 (6) &lt;br&gt; 11 (2) &lt;br&gt; 4 (0) &lt;br&gt; 13 (1) &lt;br&gt; 36 (5) &lt;br&gt; 10 (1)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1992–2001. &lt;br&gt; 1995–2005.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Katalonije|Katalonija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 47 (5) &lt;br&gt;7 (0)
| trenergodine               = 2007–2008. &lt;br&gt; 2008–2012. &lt;br&gt; 2013–2016. &lt;br&gt; 2016–
| trenerklubovi              = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] &lt;br&gt; [[FC Barcelona|Barcelona]] &lt;br&gt; [[FC Bayern München|Bayern München]] &lt;br&gt; [[Manchester City FC|Manchester City]]
}}
'''Josep &quot;Pep&quot; Guardiola i Sala''' (rođen 18. januara 1971) [[Španija|španski]] je nogometni trener i nekadašnji nogometaš. Trenutno radi kao trener ekipe [[Manchester City FC|Manchester City]].

Profesionalnu karijeru počeo je 1990. u [[FC Barcelona|Barceloni]], igrao je i za Bresciu, [[AS Roma|Romu]], Al-Ahli i Dorados. Od 2007. je trener u B timu Barcelone, a od 2008. do 2012. bio je trener prvog tima Barcelone.&lt;ref&gt;[https://www.klix.ba/sport/nogomet/guardiola-se-oprostio-od-nou-campa-messi-najbolji-strijelac/120506004 VIDEO/Guardiola se oprostio od Nou Campa, Messi najbolji strijelac], Klix.ba, pristupljeno 6. maja 2012.&lt;/ref&gt; Od 2013. do 2016. trenirao je [[FC Bayern München|Bayern München]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/bayern-predstavio-guardiolu-heynckes-mi-je-ostavio-tezak-zadatak/130624057|title=Bayern predstavio Guardiolu: Heynckes mi je ostavio težak zadatak|publisher=Klix.ba|date=24. 6. 2013|access-date=14. 8. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Engleska|Engleski]] nogometni klub [[Manchester City FC|Manchester City]] početkom 2016. objavio je da će španski nogometni stručnjak od sezone 2016/17. voditi City. Guardiola je s engleskim prvoligašem potpisao na tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/city-predstavio-guardiolu-treneri-kao-mourinho-pomogli-su-mi-da-napredujem/160708064|title=City predstavio Guardiolu: Treneri kao Mourinho pomogli su mi da napredujem|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2016|access-date=14. 8. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Trofeji==
===Igrački===
'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 1990/1991.|1990/91]], [[La Liga 1991/1992.|1991/92]], [[La Liga 1992/1993.|1992/93]], [[La Liga 1993/1994.|1993/94]], [[La Liga 1997/1998.|1997/98]], [[La Liga 1998/1999.|1998/99.]]
*[[Kup kralja]]: 1996/97.
*[[Španski superkup]]: 1991, 1992, 1994, 1996.
*[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: 1991/92.
*[[UEFA Kup pobjednika kupova]]: [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/1997.|1996/97.]]
*[[UEFA Superkup]]: 1992, 1997.

'''Španija'''
*[[Ljetne olimpijske igre]] zlatna medalja: [[Olimpijske igre 1992.|1992.]]

===Nagrade i postignuća===
*[[Nagrada &quot;Bravo&quot;]]: 1992
*UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]]

===Trenerski===
'''Barcelona'''
*[[La Liga]]: [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/2010.|2009/10]], [[La Liga 2010/2011.|2010/11.]]
*[[Kup kralja]]: 2008/09, 2011/12.
*[[Španski superkup]]: 2009, 2010, [[Španski superkup 2011.|2011.]]
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008/09]], [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010/11.]]
*[[UEFA Superkup]]: 2009, 2011.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2009, [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]]

'''Bayern München'''
*[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16.]]
*[[DFB-Pokal]]: 2013/14, 2015/16.
*[[UEFA Superkup]]: 2013.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013.]]

'''Manchester City'''
*[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24.]]
*[[FA kup]]: 2018/19, 2022/23, 2025/26.
*[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26.
*[[FA Community Shield]]: 2018, 2019, 2024.
*[[UEFA Liga prvaka]]: 2022/23.
*[[UEFA Superkup]]: 2023.
*[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.

===Nagrade i postignuća===
*'''Nagrada &quot;Don Balón&quot;''': 2009, 2010.
*'''Trofej &quot;Miguel Muñoz&quot;''': [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/10.|2009/10.]]
*'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2009, 2011, 2012.
*'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2009, 2011.
*'''ESPN FC 18. Najbolji trener svih vremena''': 2013
*'''IFFHS Trener godine''': 2009, 2011
*'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2011
*'''Trener mjeseca''' ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): [[Premier League 2016/2017.|februar 2017]], [[Premier League 2017/2018.|septembar 2017]], oktobar 2017, novembar 2017, decembar 2017, [[Premier League 2018/2019.|februar 2019]], april 2019, [[Premier League 2020/2021.|januar 2021]], februar 2021, [[Premier League 2021/2022.|novembar 2021]], decembar 2021, [[Premier League 2025/2026.|februar 2026]], april 2026.
*'''[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] trener sezone:''' [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Josep Guardiola}}
*{{Soccerbase|2222}}
*[https://www.premierleague.com/managers/5285/Josep-Guardiola/overview Pep Guardiola] na ''premierleague.com''

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}}
{{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Premier League - trener sezone}}
{{Nagrada &quot;Bravo&quot;}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Španije
|naslov     = Sastavi Španije
|naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033;
|podaci1    =
{{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}}
{{Sastav Španije na EP 2000. u nogometu}}
}}
{{Treneri Bayerna}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Guardiola, Pep}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bages]]
[[Kategorija:Španski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši Brescie]]
[[Kategorija:Nogometaši Rome]]
[[Kategorija:Španski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Treneri FC Barcelone]]
[[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Treneri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Bravo&quot;]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]]
[[Kategorija:Učesnici Ljetnih olimpijskih igara 1992.]]
[[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]]</text>
      <sha1>j7h2mmsdhs6lsvx4gj1j1c6wvqbjgy9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Didier Deschamps</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470070</id>
    <revision>
      <id>3849141</id>
      <parentid>3772419</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7388" sha1="p0g9mrh8m09bmy7m922gvwuowsnwo0q" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Didier Deschamps
| slika                      = Didier Deschamps in 2018.jpg
| opis                       = Deschamps kao selektor [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]]
| punoime                    = Didier Claude Deschamps
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1968|10|15}}
| rodnigrad                  = Bayonne
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 170 cm
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] (selektor)
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1976–1983. &lt;br&gt; 1983–1985.
| omladinskipogoni           = Bayonne &lt;br&gt; Nantes
| godine1                    = 1985–1989. &lt;br&gt; 1989–1994. &lt;br&gt; 1990–1991. &lt;br&gt; 1994–1999. &lt;br&gt; 1999–2000. &lt;br&gt; 2000–2001.
| klubovi1                   = Nantes &lt;br&gt; [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;br&gt; → Bordeaux &lt;br&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]] &lt;br&gt; [[Valencia CF|Valencia]]
| nastupi(golovi)1           = 111 (4) &lt;br&gt; 123 (6) &lt;br&gt; 29 (3) &lt;br&gt; 124 (4) &lt;br&gt; 27 (0) &lt;br&gt; 13 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1989–2000.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 103 (4)
| trenergodine               = 2001–2005. &lt;br&gt; 2006–2007. &lt;br&gt; 2009–2012. &lt;br&gt; 2012–
| trenerklubovi              = [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;br&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br&gt; [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
}}
'''Didier Claude Deschamps''' [[Francuska|francuski]] je nogometni trener i bivši nogometaš. Trenutno radi kao selektor [[Nogometna reprezentacija Francuske|nogometne reprezentacije Francuske]]. Tokom igračke karijere, Deschamps je igrao kao zadnji vezni u klubovima poput [[Chelsea FC|Chelsea]]ja, [[Juventus FC|Juventus]]a i [[Olympique de Marseille|Marseille]]a. Kao reprezentativac, bio je kapiten [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] tokom osvajanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Eura 2000.]] godine.

Uz titule [[Ligue 1|prvaka Francuske]] 1990. i 1992. godine, Deschamps je bio dio Marseillovog tima koji je [[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1993.]] godine postao priv, i zasad jedini, francuski klub koja je osvojila [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Također, Deschamps je s 25 godina u trenutku igranja finala, postao najmlađi kapiten čiji je tim osvojio Ligu prvaka. Nakon Franza Beckenbauera, Deschamps je postao tek drugi igrač u historiji koji je kao kapiten svoga tima osvojio Ligu prvaka, te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]]. Kasnije se navedenoj dvojici pridružio i [[Iker Casillas]]. Od 8. jula 2012. je selektor Francuske, pozicija na kojoj je naslijedio Laurenta Blanca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/deschamps-novi-selektor-francuske-reprezentacije/120708072|title=Deschamps novi selektor francuske reprezentacije|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2012|access-date=8. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Sa Francuskom je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]] godine, ovaj put kao selektor, postao prvak svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/deschamps-postao-tek-treci-covjek-koji-je-kao-igrac-i-selektor-osvojio-mundijal/180715089|title=Deschamps postao tek treći čovjek koji je kao igrač i selektor osvojio Mundijal|publisher=Klix.ba|date=15. 7. 2018|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Trofeji==
===Igrački===
'''Marseille'''
*[[Ligue 1|Divizija 1]]: 1989/90, 1991/92.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1992/93.]]

'''Juventus'''
*[[Serie A]]: 1994/95, 1996/97, 1997/98.
*[[Italijanski kup]]: 1994/95.
*[[Italijanski superkup]]: 1995, 1997.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 1995/1996.|1995/96.]]
*[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: 1996.
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]]

'''Chelsea'''
*[[FA kup]]: 1999/2000

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]]

===Nagrade i postignuća===
*Franucski igrač godine: 1996.
*UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996.]]
*[[FIFA]] 100: 2004.

===Trenerski===
'''Monaco'''
*Coupe de la Ligue: 2002/03.

'''Juventus'''
*[[Serie B]]: 2006/07.

'''Marseille'''
*[[Ligue 1]]: 2009/10
*Coupe de la Ligue: 2009/10, 2010/11, 2011/12.
*Trophée des Champions: 2010, 2011.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]

===Nagrade i postignuća===
*[[Ligue 1]] trener godine: 2004.
*'''Globe Soccer Trener godine''': 2018.
*'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2018.
*'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2018.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Didier Deschamps}}
*{{Soccerbase|2014}}

{{Selektori nogometne reprezentacije Francuske}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji sastav EP 1996. u nogometu}}
{{Francuski nogometaš godine}}
{{FIFA trener godine}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Treneri osvajači Svjetskog prvenstva u nogometu}}
{{FIFA 100}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#002395; color:white; border: 1px solid red;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na EP 1992. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 1996. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2000. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Deschamps, Didier}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bayonne]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Francuski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Nantesa]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Girondins Bordeauxa]]
[[Kategorija:Nogometaši Juventusa]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Valencije]]
[[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1992.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]]
[[Kategorija:Treneri AS Monaco FC]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Francuske]]
[[Kategorija:FIFA 100]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]]</text>
      <sha1>p0g9mrh8m09bmy7m922gvwuowsnwo0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849142</id>
      <parentid>3849141</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:39:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7412" sha1="b6pifvpsisv0a9al1jnowyvttky4c8z" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Didier Deschamps
| slika                      = Didier Deschamps in 2018.jpg
| opis                       = Deschamps kao selektor [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]]
| punoime                    = Didier Claude Deschamps
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1968|10|15}}
| rodnigrad                  = Bayonne
| rodnadržava                = [[Francuska]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 170 cm
| pozicija                   = Vezni igrač
| trenutniklub               = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] (selektor)
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1976–1983. &lt;br&gt; 1983–1985.
| omladinskipogoni           = Bayonne &lt;br&gt; Nantes
| godine1                    = 1985–1989. &lt;br&gt; 1989–1994. &lt;br&gt; 1990–1991. &lt;br&gt; 1994–1999. &lt;br&gt; 1999–2000. &lt;br&gt; 2000–2001.
| klubovi1                   = Nantes &lt;br&gt; [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;br&gt; → Bordeaux &lt;br&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br&gt; [[Chelsea FC|Chelsea]] &lt;br&gt; [[Valencia CF|Valencia]]
| nastupi(golovi)1           = 111 (4) &lt;br&gt; 123 (6) &lt;br&gt; 29 (3) &lt;br&gt; 124 (4) &lt;br&gt; 27 (0) &lt;br&gt; 13 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1989–2000.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 103 (4)
| trenergodine               = 2001–2005. &lt;br&gt; 2006–2007. &lt;br&gt; 2009–2012. &lt;br&gt; 2012–
| trenerklubovi              = [[AS Monaco FC|Monaco]] &lt;br&gt; [[Juventus FC|Juventus]] &lt;br&gt; [[Olympique de Marseille|Marseille]] &lt;br&gt; [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
}}
'''Didier Claude Deschamps''' [[Francuska|francuski]] je nogometni trener i bivši nogometaš. Trenutno radi kao selektor [[Nogometna reprezentacija Francuske|nogometne reprezentacije Francuske]]. Tokom igračke karijere, Deschamps je igrao kao zadnji vezni u klubovima poput [[Chelsea FC|Chelsea]]ja, [[Juventus FC|Juventus]]a i [[Olympique de Marseille|Marseille]]a. Kao reprezentativac, bio je kapiten [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]] tokom osvajanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskog prvenstva 1998.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Eura 2000.]] godine.

Uz titule [[Ligue 1|prvaka Francuske]] 1990. i 1992. godine, Deschamps je bio dio Marseillovog tima koji je [[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1993.]] godine postao priv, i zasad jedini, francuski klub koja je osvojila [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Također, Deschamps je s 25 godina u trenutku igranja finala, postao najmlađi kapiten čiji je tim osvojio Ligu prvaka. Nakon Franza Beckenbauera, Deschamps je postao tek drugi igrač u historiji koji je kao kapiten svoga tima osvojio Ligu prvaka, te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]]. Kasnije se navedenoj dvojici pridružio i [[Iker Casillas]]. Od 8. jula 2012. je selektor Francuske, pozicija na kojoj je naslijedio Laurenta Blanca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/deschamps-novi-selektor-francuske-reprezentacije/120708072|title=Deschamps novi selektor francuske reprezentacije|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2012|access-date=8. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Sa Francuskom je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]] godine, ovaj put kao selektor, postao prvak svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/deschamps-postao-tek-treci-covjek-koji-je-kao-igrac-i-selektor-osvojio-mundijal/180715089|title=Deschamps postao tek treći čovjek koji je kao igrač i selektor osvojio Mundijal|publisher=Klix.ba|date=15. 7. 2018|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Trofeji==
===Igrački===
'''Marseille'''
*[[Ligue 1|Divizija 1]]: 1989/90, 1991/92.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 1992/1993.|1992/93.]]

'''Juventus'''
*[[Serie A]]: 1994/95, 1996/97, 1997/98.
*[[Italijanski kup]]: 1994/95.
*[[Italijanski superkup]]: 1995, 1997.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 1995/1996.|1995/96.]]
*[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]: 1996.
*[[UEFA Intertoto kup]]: [[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]]

'''Chelsea'''
*[[FA kup]]: 1999/2000

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998.]]
*[[Evropsko prvenstvo u nogometu]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]]

===Nagrade i postignuća===
*Franucski igrač godine: 1996.
*UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|1996.]]
*[[FIFA]] 100: 2004.

===Trenerski===
'''Monaco'''
*Coupe de la Ligue: 2002/03.

'''Juventus'''
*[[Serie B]]: 2006/07.

'''Marseille'''
*[[Ligue 1]]: 2009/10
*Coupe de la Ligue: 2009/10, 2010/11, 2011/12.
*Trophée des Champions: 2010, 2011.

'''Francuska'''
*[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018.]]

===Nagrade i postignuća===
*[[Ligue 1]] trener godine: 2004.
*'''Globe Soccer Trener godine''': 2018.
*'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2018.
*'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2018.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Didier Deschamps}}
*{{Soccerbase|2014}}

{{Selektori nogometne reprezentacije Francuske}}
{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji sastav EP 1996. u nogometu}}
{{Francuski nogometaš godine}}
{{FIFA trener godine}}
{{Trener godine - World Soccer}}
{{Treneri osvajači Svjetskog prvenstva u nogometu}}
{{FIFA 100}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Francuske
|naslov     = Sastavi Francuske
|naslovstil = background-color:#002395; color:white; border: 1px solid red;
|podaci1    =
{{Sastav Francuske na EP 1992. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 1996. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 1998. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2000. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2014. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2018. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2022. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu}}
}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Deschamps, Didier}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bayonne]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Francuski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Nantesa]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Girondins Bordeauxa]]
[[Kategorija:Nogometaši Juventusa]]
[[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Valencije]]
[[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1992.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1996.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]]
[[Kategorija:Treneri AS Monaco FC]]
[[Kategorija:Treneri Juventusa]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Francuske]]
[[Kategorija:FIFA 100]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]]</text>
      <sha1>b6pifvpsisv0a9al1jnowyvttky4c8z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Stangl</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472651</id>
    <revision>
      <id>3849216</id>
      <parentid>3629142</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T07:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5701" sha1="098ja242tdynry42gytijtn0ig4evju" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Cristian Stangl
| slika              = Christian Stangl, Cho Oyu Summit (flickr).jpg|thumb|
| alt_slike          = 
| opis               = Prilikom uspona [[Cho Oyu]]
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1966|05|10}}
| mjesto_rođenja     = [[Landl]], [[Austrija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Inženjer elektrotehnike
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Osvajač trostrukih [[Sedam vrhova]]
| značajna_djela     = 
}}
'''Cristian Stangl''' (rođen 10. jula 1966) [[Austrija|austrijski]] je [[Alpinizam|penjač]] u [[Alpski stil|alpskom stilu]] i [[Planinarstvo|planinarski]] vodič. Postao je poznat kao ''Nebeski trkač'' po brojnim nevjerovatno brzim usponima na visoke planine. Njegov glavni uspjeh je iz 2013, kad je postao prvi čovjek sa usponima na tri najviša vrha na sedam kontinenata, trostrukih Sedam vrhova. Njegovo dostignuće je verifikovano 13. oktobra 2013. u  [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisovoj knjizi rekorda]] u [[London]]u.&lt;ref name=&quot;Strangl&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-person-to-climb-the-third-seven-summits |title=Cristian Stangl ispenja Sedam trećih vrhova - 23.08.2013 |work=www.guinnessworldrecords.com |access-date= 13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 1966. u Landl, istočnom dijelu nacionalnog parka Gesäuse u Austriji. Završio je [[Ekektrotehnika|elektrotehnički]] fakultet. Kada mu je bilo 16 godina počeo je sa penjanjem, preferirajući solo, brzo i penjanje u zimskim uslovima u [[Alpe|Alpama]].

Godine 1990. počeo se penjati na vrhove [[Andi|Anda]] i [[Himalaji|Himalaja]]. Prilikom uspona 1991. novom rutom preko jugozapadne strane 7285 m visokog Baintha Brakka, bio je zatrpan [[Lavina|lavinom]] i ozbiljno povrijeđen. Od 1995. penjući se na vrhove Anda, postigao je značajne rezultate u brzim usponima:
* 9 – 6000 m za 18 dana.  
* 10 – 6000 m za 7 dana (2005), 
* 3 – 6000 m za 1 dan (2006),  
* 4 – 6000 m za 1 dan (2008)
Njegov prvi uspon na jedan vrh preko 8.000 m bio je na [[Shishapangma|Shishapangmu]] 1998. preko jugozapadne strane.

Christian Stangl sada živi u Hall bei Admontu i član je Sportskog profesionalnog tima Mammut. Radi kao planinski vodič projekata odobrenih od države. Drži govore i održava prezentacije o svojim planinarskim pothvatima i održava posebne radionice za rukovodioce.

== Sedam vrhova ==
Godine 2008, Stangl je počeo svoje brze uspone na [[Sedam vrhova]]. Za sedam vrhova trebalo mu je 58 časova i 45 minuta.
&lt;ref name=&quot;StranglRe&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sueddeutsche.de/leben/bildergalerie-speedbergsteiger-christian-stangl-1.339220 |title= Cristian Stangl i rekordi |work= www.sueddeutsche.de - 27.11.2007 |access-date= 13. 10. 2020 |archive-date= 20. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210420173128/https://www.sueddeutsche.de/leben/bildergalerie-speedbergsteiger-christian-stangl-1.339220 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Vrhovi i vremena uspona (časovi i minute):
* [[Mount Everest]]: 16:42
* [[Aconcagua]]: 4:25
* [[Denali]]: 16:45
* [[Elbrus]]: 5:18
* [[Kilimanjaro]]: 5:36
* [[Vinsonov masiv|Vinson]]: 9:10
* [[Puncak Jaya]]: 0:49

=== Sedam drugih vrhova ===
* [[Ojos Del Salado]] (6893 m) – 10. juni 1996 – [[Južna Amerika]]
* Batian (5199 m) 6. februar 2009 – [[Evropa]]
* Dykhtau (5205 m) 6. septembar 2009 – [[Afrika]]
* Logan (5959 m) 22. maj 2010 – Sjeverna Amerika 
* Tyree (4852 m) 3. januar 2012 – [[Antarktik]]
* [[K2]] (8611 m) 31. juli 2012 – [[Azija]]&lt;ref name=&quot;Sumnja&quot;&gt;{{Cite web |url= http://7summits.com/2nd-7summits.php |title= Oko sedam vrhova |work= www.thebmc.co.uk - 08.09.2010 |access-date= 13. 10. 2020 |archive-date= 11. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160411154627/http://7summits.com/2nd-7summits.php |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Sumantri (4870 m) 15. januar 2013 – Australazija

=== Sedam trećih vrhova ===
* Shinn (4660 m) 25. novembar 2008 – Antarktik
* Pissis (6795 m) 21. decembar 2008 – Južna Amerika
* Mawenzi (5148 m) 12. februar 2009 – Afrika
* Orizaba (5636 m) 16. decembar 2010 – Sjeverna Amerika
* [[Kangchenjunga]] (8586 m) 20. maj 2011 – Azija
* Puncak Mandala (4758 m) 28. februar 2012 – Australazija
* Shkhara (5193 m) 23. august 2013 – Evropa

U trci za osvajanje sedam drugih i trećih vrhova Stangl je bio sa [[Hans Kammerlander|Hansom Kammerlanderom]], još jednim alpinistom sa njemačkog govornog područja, ali iz [[Italija|Italije]]. Obojica su bili vrlo iskusni planinari na visokoim planinama, ali rivalstvo nije prošlo bez rasprava i skandala.

Svoje uspone penjači potkrepljuje fotografijom, video zapisom, GPS zapisnikom. visinomjerom ili drugim sredstvima. Današnji profesionalni penjači su pod pritiskom da uspiju. I Stangl je priznao da je krivotvorio svoju tvrdnju da je 2010 stigao na vrh K2 i da je navodna fotografija sa vrha napravljena zapravo na visini 7500 m. Nakon toga je izjavio: &quot;Strah od smrti je dovoljno jak, ali strah od neuspjeha u društvu usmjerenom na dostignuća je gori.&quot;&lt;ref name=&quot;StranglKa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.thebmc.co.uk/unfortunate-deception-on-k2 |title=Cristian Stangl priznao krivicu |work=www.thebmc.co.uk - 08.09.2010|access-date= 13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

Uspon na K2 uspješno je izveo 31. juli 2012.

Slična sudbina zadesila je i Kammerlandera 2010. kada je predao fotografiju snimljenu na vrhu [[Logan]]. I on je bio prisiljen da se vrati i obavi regularan uspon.&lt;ref name=&quot;Sumnja&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Stangl, Christian}}
[[Kategorija:Austrijski alpinisti]]</text>
      <sha1>098ja242tdynry42gytijtn0ig4evju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bodva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474600</id>
    <revision>
      <id>3849040</id>
      <parentid>3844875</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2555" sha1="osrh6dgnrlef3mn8wazhhi59yhtx8nm" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bodva
| slika                    = Jászó53.JPG
| veličina_slike           = 
| slika_alt                = 
| opis_slike               = Bodva
| slika_karta              = 
| veličina_karte           = 
| karta_alt                = 
| karta_opis               = 
| mapframe                 = yes
| mapframe-line            = on
| mapframe-shape           = none
| mapframe-point           = none
| izvorno_ime              = 
| izvorno_ime_jezik        = 
| drugo_ime                = 
| izvor                    = 
| ušće                     = [[Sajó]], Mađarska
| progresija               = 
| države kroz koje protiče = [[Slovačka]], [[Mađarska]]
| lokacija                 = 
| etimologija              = 
| dužina                   = 110
| nadmorska visina izvora  = 850
| nadmorska visina ušća    = 
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| riječni_sistem           = 
| lijeve_pritoke           = 
| desne_pritoke            = 
| prazno_ime               = 
| prazno_info              = 
}}
'''Bodva''' ({{jez-hu|Bódva}}; {{jez-sk|Bodva}}) jest [[rijeka]] [[Slovačka|Slovačke]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Izvire ispod vrha Osadník jugozapadno od sela [[Štós]], a uliva se u rijeku [[Sajó]].

== Odlike ==
Ukupna dužina rijeke je 110{{razmak}}km, od toga 45{{razmak}}km je u Slovačkoj.&lt;ref name=&quot;bodva&quot;&gt;{{cite web |title=Rieka Bodva |url=https://www.infoglobe.sk/rieky/europa/slovenska-republika/bodva_sk/ |website=infoglobe.sk |access-date=1. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210401133657/https://www.infoglobe.sk/rieky/europa/slovenska-republika/bodva_sk/ |archive-date=1. 4. 2021 |language=sk |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Lijeva je pritoka rijeke Sajó u koju se uliva kod naselja [[Boldva]] sjeverno od grada [[Miskolc]]a u Mađarskoj. Prelazi međunarodnu granicu pored slovačkog naselja [[Turňa nad Bodvou]]. Ima pritoke od kojih su dvije [[Turňa (rijeka)|Turňa]] i [[Ida (rijeka)|Ida]]. Gradovi kroz koje prolazi su [[Medzev]] i [[Moldava nad Bodvou]] u Slovačkoj, a u Mađarskoj [[Szendrő]] i [[Edelény]].

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka u Mađarskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Bódva}}
* [https://web.archive.org/web/20070113120929/http://www.fischinfo.com/vizek.htm Karte rijeka u Mađarskoj]

{{Hidrografija Slovačke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>osrh6dgnrlef3mn8wazhhi59yhtx8nm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CXorf66</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474722</id>
    <revision>
      <id>3849190</id>
      <parentid>3580307</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:26:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20727" sha1="37lkcxqhn0jnktqet8hf8iyiayinkvh" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''CXorf66''', znan i kao  '''protein otvorenog čitanja 66 hromosoma X''', je 361aa [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CXorf66'''. Predviđa se da je kodirani protein tip 1 [[transmembranski protein]]; međutim, njegova tačna funkcija još uvijek nije poznata.&lt;ref name=GeneCard&gt;{{GeneCard|CXorf66}}&lt;/ref&gt; CXorf66 has one alias: RP11-35F15.2.&lt;ref name=GeneCard/&gt;

Postoji [[patent]] za CXorf66 pod fajlom  US 8586006, koji izdaje [[Institut za biologiju sistema]] (''Institute for Systems Biology'')  i kompanija  ''Integrated Diagnostics, Inc.&lt;ref name=&quot;google patent&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.google.com/patents/US8586006 | title = Organ-specific proteins and methods of their use |author1=Leroy Hood |author2=Patricia M. Beckmann |author3=Richard Johnson |author4=Marcello Marelli |author5=Xiaojun Li | work =  US8586006 Patent | publisher = Institute For Systems Biology, Integrated Diagnostics, Inc.| access-date =11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt;

Protein CXorf66 potencijalni je novi [[biomarkeri kancera|biomarker raka]].&lt;ref name=&quot;review&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Delgado AP, Hamid S, Brandao P, Narayanan R | title = A novel transmembrane glycoprotein cancer biomarker present in the X chromosome | journal = Cancer Genomics &amp; Proteomics | volume = 11 | issue = 2 | pages = 81–92 | year = 2014 | pmid = 24709545 }}&lt;/ref&gt;

==Gen==
CXorf66 se nalazi na hromosomu X, pozicija Xq27.1, na komplementnom lancu.&lt;ref name=&quot;NCBI cxorf66&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_001013421.1 | title = NCBI CXorf66 protein | work =  Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt; The CXorf66 gene is located between [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/286410 ATP11C ATPase], [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/574508 MIR505], and [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=HNRNPA3P3 HNRNPA3P3].&lt;ref name=&quot;NCBI cxorf66&quot;/&gt; Pored toga, prema [[OMIM]]-u, CXorf66 se nalazi  između [[SOX3]],  [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/728695 SPANXB1] i [[Komplementarno-determinirajuća regija 1|CDR1]].&lt;ref name=&quot;OMIM cxorf66&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.omim.org/geneMap/X?start=652&amp;limit=10 | title = OMIM CXorf66 protein | work =  Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;

==iRNK==

===Varijante prerade===
CXorf66 se sastoji samo od jedne poznate preradne varijante s tri [[egzon]]a (1-117, 118-271 i 272-1288bp) i dva [[intron]]a.&lt;ref name=&quot;AceView&quot;/&gt; Lokacije veza javljaju se na položajima  30aa [G] i 81aa [M].&lt;ref name=&quot;AceView&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&amp;term=cxorf66&amp;submit=Go | title = NCBI AceView CXorf66 protein | work =  Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;
[[slika:AceView CXorf66 splicing.png|thumb| [[Prerada RNK|Prerada]] proizvoda gena CXorf66]]

Utvrđeno je da CXorf66ima samo jedno [[poliadenilacija|poliadenilacijsko]] mjesto.&lt;ref name=&quot;Softberry&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.softberry.com/ |title = Softberry |publisher = Softberry.com |access-date = 11. 3. 2015 |archive-date = 16. 4. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150416030907/http://www.softberry.com/ |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

==Protein==

===Sasatav===
Sa 57 [[serin]]a i 42 [[lizin]]a, protein CXorf66 bogat je i prvim i drugim.&lt;ref name=&quot;SDSC&quot;&gt;{{cite web | url = http://workbench.sdsc.edu/ | title = SDSC Biology Workbench  | author =  Department of Bioengineering | publisher = University of California, San Diego | access-date = 11. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; CXorf66 ima molekulsku težinu od  39,9kdal, a [[izoelektrična tačka]] mu je 9,89.&lt;ref name=&quot;SDSC&quot;/&gt;

===Domeni===
Protein CXorf66 ima predviđeni [[signalni peptid]] od 1. do 19.  [[aminokiseline]] (aa), topološki domen od 20-47aa, [[transmembranski domen]] od 48-68aa i drugi topološki domen od 69-361aa.&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.uniprot.org/uniprot/Q5JRM2 | title = UniProtKB/Swiss-Prot Q5JRM2  | publisher = UniProt consortium | access-date =11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; A signal peptide cleavage site is predicted to occur between the 17-18aa.&lt;ref name=&quot;SignalP&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.cbs.dtu.dk/services/SignalP/ | title = SignalP 4.0: discriminating signal peptides from transmembrane regions  |author1=Thomas Nordahl Petersen |author2=Søren Brunak |author3=Gunnar von Heijne|author4=Henrik Nielsen | publisher = Nature Methods | access-date =11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; Analizirajući sastav proteina (bogat serinom i lizinom) i [[posttranslacijske modifikacije]] (visoki nivoi fosforilacije), predviđa se da je prvi topološki domen [20-47aa] [[vanćelijski matriks|vanćelijski]], dok je topološk domen [69- 361aa]  [[citoplazma]]tski. Vizuelni prikaz može se vidjeti na  slici II.&lt;ref name=&quot;Sousi&quot;&gt;{{cite web |url=http://harrier.nagahama-i-bio.ac.jp/sosui/sosui_submit.html |title=SOSUI: classification and secondary structure prediction system for membrane proteins. |author1=Hirokawa T. |author2=Boon-Chieng S. |author3=Mitaku S. |publisher=Journal of Bioinformatics |access-date=11. 3. 2015 |archive-date=27. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210527074702/https://harrier.nagahama-i-bio.ac.jp/sosui/sosui_submit.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[slika:Human CXorf66 Protein Phosphorylation Sites.png|thumb|Slika  I:  Kandidatsko mjesto fosforilacije ljudskog proteina CXorf66]]
[[slika:Sosui Prediction of CXorf66.png|thumb|Slika II: SOSUI predviđanje transmembranske topologije proteina CXorf66]] 
Tri ponovljena motiva DKPV [31-34 i 204-207aa], SEAK [97-100 i 287-290aa] i PKRS [161-164 i 245-248aa] pronađena su u ljudskom proteinu CXorf66. Ova ponavljanja su konzervirana kod drugih primata, kao što su ''[[gorile|Gorilla gorilla gorilla]] '' i ''[[Macaca mulatta]]'', ali ih nema kod drugih sisara.&lt;ref name=&quot;SAPS&quot;&gt;{{cite web | url = http://workbench.sdsc.edu/| title = Methods and algorithms for statistical analysis of protein sequences  | author = Brendel, V., Bucher, P., Nourbakhsh, I.R., Blaisdell, B.E. &amp; Karlin, S.  | work = SAPS (Statistical Analysis of PS) | publisher = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | access-date =11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt;

===Jednonukleotidni polimorfizmi===
Postoji jedna prirodna varijanta populacije (frekvencija 0,436) kod 233aa, od [[prolin]]a do [[leucin]]a u proteinu CXorf66, s prolinom koji je predački kodirana aminokiselina. Efekti  ove [[misens mutacija|misens mutacije]] nisu primijećeni.&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SNPs&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/SNP/| title = dbSNP  | work = Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;

===Interaktivni proteini===
{{Gallery
|width=250
|height=250
|slika:CXorf66 STRING Predicted Protein Interactions.png|Slika III:  STRING-predviđene interakcije proteina ljudskog  proteina CXorf66 }}

Na osnovu predviđene interakcije proteina u programu [[STRING]], CXorf66 ima bodovanje srednjeg nivoa za povezanost s proteinima navedenim na  slici III.&lt;ref name=&quot;STRING&quot;&gt;{{cite web | url = http://string-db.org/| title = CXorf66 Protein Interactions  | work = STRING - Known and Predicted Protein-Protein Interactions| publisher =String-db.org  | access-date =11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; Važno je napomenuti da svi navedeni proteini nisu eksperimentalno određeni.

== Regulacija==

=== Transkripcija ===

==== Promotor ====
Poznat je samo je jedan [[promotor (genetika)|promotor]] kojeg je [[Genomatix]] predvidio za protein CXorf66 na negativnom lancu iz 139047554-139048298, čija je dužina 745 bp.&lt;ref name=&quot;Genomatix&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.genomatix.de/ | title = Genomatix ElDorado | author = Genomatix Software | access-date = 11. 3. 2015 | archive-date = 2. 12. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Kada se za generirani promotor CXorf66 koristi  [[BLAT (bioinformatika)|BLAT-poravnavanje]], pronađeni su brojni pogoci s visokim identitetom za različite gene na različitim hromodsomima. Slijedi nekoliko generiranih rezultata pretraživanja s najboljim bodovanjem koji dijele visok postotak poklapanja identiteta:&lt;ref name=&quot;BLAT&quot;&gt;{{cite web | url = http://genome.ucsc.edu/FAQ/FAQblat.html | title = BLAT | author = Jim Kent | publisher = UCSC Genome Bioinformatics | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Ime!! Genski ID !! Rezultat !! Raspon (bp) van 745 !! Identitet !!Hromosom !! Lanac !! Start !! Kraj
|-
| [[ZBTB8A]] || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/653121 653121] || 282 || 656 || 88,2% || 1 || - || 32994892  || 32995547
|-
| [[TESK2]] ||  [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/10420 10420] || 263 || 624 || 90,3% || 1 || - || 45843093 || 45843716
|-
| [[TBCK]] || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/93627 93627] || 244 || 639 || 91,5% || 4 || + || 107146630 || 107147268
|-
| [[USP48]] || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/84196 84196] || 241 || 631 || 89,0% || 1 || + || 22014725 || 22015355
|-
| [[PTPN22]] || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/26191 26191] || 227 || 281 || 90,0% || 1 || - || 114365307 || 114365587
|-
| [[PSPH]] || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/5723 5723] || 220 || 605 || 90,6% || 7 || - || 56098319 || 56098923
|}
Jedinstveno, TESK2 je testis-specifična protein-kinaza, koja korelira s predviđenom ekspresijom tkivnog CXorf66.

==== Faktori transkripcije ====
Korištenjem Genomatixa, stvorena je tabela sa 20 glavnih transkripcijskih faktora i njihovih mjesta vezanja u promotoru CXorf66 (vidi sliku IV) 
[[slika:Transcription Factor Binding Sites in CXorf66 Promoter.png|thumb|Slika IV: Generirana lista of mjesta vezanja transcripcijskih faktora u promotoru CXorf66-a]]

===Translacija===
CXorf66 ima dvije [[miRNK]], [http://www.mirbase.org/cgi-bin/mirna_entry.pl?acc=MI0006352 hsa-mir-1290] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305225115/http://mirbase.org/cgi-bin/mirna_entry.pl?acc=MI0006352 |date=5. 3. 2021 }} i  [http://www.mirbase.org/cgi-bin/mature.pl?mature_acc=MIMAT0019233 hsa-miR-4446-5p] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304031232/http://www.mirbase.org/cgi-bin/mature.pl?mature_acc=MIMAT0019233 |date=4. 3. 2016 }} predviđene za vezanje sa 3' UTR regijom [[iRNK]].&lt;ref name=&quot;mirna&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.mirbase.org/ | title = miRBase: the microRNA database | publisher = University of Manchester | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;

====Posttranslacijske modifikacije====
Expasyjevim programom predviđeno je jedno [[N-vezana glikozilacija|N-glikozilacijsko mjesto]] [http://www.cbs.dtu.dk/services/NetNGlyc/ NetNGlyc] na NGSS [24aa] sa sekundarnim mestom također moguće na  NGTN [21aa].&lt;ref name=&quot;N-link&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.cbs.dtu.dk/services/NetNGlyc/ | title = Prediction of N-glycosylation sites in human proteins |author1=R. Gupta |author2=E. Jung |author3=S. Brunak | access-date =11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; Primjenom [http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/ NetPhos], predviđeno je ukupno 48 [[fosforilacija|fosforijacijskih]] mjesta (41 [[serin]], 2 [[treonin]]a i 5 [[tirozin]]a), koja se sva događaju nakon predviđenog transmembranskog domena, sugerirajući [[citoplazma]]tsku topologiju.&lt;ref name=&quot;NetPhos&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/ | title = Sequence- and structure-based prediction of eukaryotic protein phosphorylation sites |author1=Blom, N. |author2=Gammeltoft, S. |author3= Brunak, S.| publisher =  Journal of Molecular Biology | access-date =  11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; Upotrebom [http://www.cbs.dtu.dk/services/YinOYang/ YinOYang], many [https://en.wikibooks.org/wiki/Structural_Biochemistry/Proteins/Protein_O-GlcNAcylation_by_O-linked_%CE%B2-N-acetylglucosamine_(O-GlcNAc) O-GlcNAc] predviđena su mjesta. Sve što uključuje visoki potencijal javlja se nakon transmembranske regije 48-68aa.&lt;ref name=&quot;YinOYang&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.cbs.dtu.dk/services/YinOYang/ | title = Prediction of glycosylation sites in proteomes: from post-translational modifications to protein function | author = R Gupta. | publisher =Cbs.dtu.dk   | access-date =11. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; [[SUMO protein|SUMO plot analiza]] provedena za protein CXorf66 vrste ''Homo sapiens'', otkrila je veliku vjerovatnoću motiva sumolizacije na položaju K241, zajedno s motivima male vjerovatnoće na K316 i K186. Budući da [[SUMO protein|sumoilacija]] ima ulogu u različitim ćelijskim procesima, kao što su jedarno-citosolni transport i regulacija transkripcije, očekuje se da je CXorf66 posttranslacijom modificirani [[SUMO protein]].&lt;ref name=&quot;SUMO&quot;&gt;{{cite web |url=http://sumosp.biocuckoo.org/ |title=GPS-SUMO: a tool for the prediction of sumoylation sites and SUMO-interaction motifs |author1=Qi Zhao |author2=Yubin Xie |author3=Yueyuan Zheng |author4=Shuai Jiang |author5=Wenzhong Liu |author6=Weiping Mu |author7=Yong Zhao |author8=Yu Xue |author9=Jian Ren |publisher=Nucleic Acids Research |access-date=3. 4. 2021 |archive-date=10. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130510131129/http://sumosp.biocuckoo.org/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

====Subćelijska lokalizacija====
[[slika:CXorf66 Nuclear Localization Signals.png|thumb|Slika V: Jedarna lokalizacija siglala homologa  CXorf66]]
Koristeći [[PSORT]] II, nađeno je da postoji [[Sekvenca jedarne lokalizacije|signal jedarne lokalizacije]] od PYKKKHL na 268aa.&lt;ref name=&quot;PSORT&quot;&gt;{{cite web | url = http://psort.hgc.jp/ | title = PSORT II | author = Paul Horton | publisher=Psort.hgc.jp|access-date=11. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Može se vidjeti da se ovaj signal kozervira kod [[primat]]a; međutim, nije prisutan kod drugih [[sisar]]a. Pored toga, slijedeći SASC kNN-Prediction SDSC-ovog Biology Workbencha, ljudski protein CXorf66  i homolog miša imaju 47,8% vjerovatnoće da završe u jedarnom dijeli ćelije. Za udaljenije homologe, poput onoh kod  ''[[Bos taurus]]'', koji nemaju jedarne lokalizacijske signale, međutim, CXorf66 ima vjerovatnoću 34,8% da završi u vanćelijskom prostoru, uključujući regiju ćelijskog zida ili plazmatske membrane. Za prikaz nekoliko homologa i njihovih signala nuklearne lokalizacije, pogledati  sliku V.

== Homologija ==
CXorf66 nema poznate [[paralog]]e kod ljudi; međutim konzervirao je homologe širom carstva [[Mammalia]]. Izuzetno konzerviran je kod primata, po čemu je uočljiva brza evolucija za CXorf66, vidi sliku VI, objašnjavajući veći broj [[ortolog]]a kod sisara, a ne kod [[beskičmenjak]]a, [[ptica]] i [[gmizavac]]a.&lt;ref name=&quot;BLAST&quot;&gt;{{cite web | url = http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi | title = BLAST: Basic Local Alignment Search Tool | work = Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;
[[slika:CXorf66 Percent Non-identity vs Date of Divergence.png|thumb|Slika VI: Divergencija proteinskih homologa CXorf66]]

{| border=&quot;3&quot;  style=&quot;margin:auto; text-align:center;&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
! CXorf66-ov protein!! Vrsta !! Datiranje divergencije (milioni godina) &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.timetree.org/ |title=The Timescale of Life |publisher=TimeTree |access-date=11. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;!! ncbi accession Number !! query cover  !! style=&quot;width:65px;&quot;| Vrijednost   !! Identitet
|-
| CXorf66 homolog || [[Čimpanze]] (''Pan troglodytes'') || 6,3 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_001139133.1 XP_001139133.1] || 100% || 0 || 98%
|-
| CXorf66 homolog || [[Gorila]] (''Gorilla gorilla gorilla'') || 8,8 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_004065002.1 XP_004065002.1] || 100% || 0 || 98%
|-
| LOC631784 isoform X1|| [[Miš]] (''Mus musculus'') || 92,3 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_006528296.1 XP_006528296.1] || 98% ||2E-41 || 34%
|-
| CXorf66-like isoform X1|| [[Pacov]] (''Rattus norvegicus'') || 92,3 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_001068529.2 XP_001068529.2] || 84% ||6E-32 || 32%
|-
| CXorf66 homolog || [[Govedo]] (''Bos taurus'') || 94,2 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_005200949.1 XP_005200949.1] || 96% || 2.00E-46 || 35%
|-
| CXorf66 homolog || [[Bijeli nosorog]] (Ceratotherium simum simum) || 94,2 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_004441715.1 XP_004441715.1] || 100% || 8.00E-86 || 48%
|-
| CXorf66 homolog || [[Konj]] (''Equus caallus'') || 94,2 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_005614614.1 XP_005614614.1] || 96% || 8.00E-58 || 44%
|-
| Polipeptid srednjeg neurofilamenta || [[Zebrica]] (''Taeniopygia guttata'') || 296 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_002197538.1 XP_002197538.1] || 44% || 2.00E-08 || 30%
|-
| Triadinoliki, djelimični || [[misisipski aligator|Aligator]] (''Alligator mississippiensis'') || 296 || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_006271227.1 XP_006271227.1] || 53% || 2.00E-12|| 23%
|-
| LOC590028 || [[morski ježevi|Morski jež]] (''Strongylocentrotus purpuratus'') || 742.9 ||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/XP_794743.3 XP_794743.3] || 45% || 2.00E-05 || 35.40%
|-
| Alfa-L-fukozidaza || [[Bakterija]] ''[[Streptococcus mitis]]'' || 2535.8 || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/WP_001083113.1 WP_001083113.1] || 47% || 7.00E-38 || 22%
|}

==Ekspresija==
Iz Unigeneovog EST [[cDNK]] iz  obilja tkiva i Atlasa proteina, CXorf66 ima umjereno visoke nivoe ekspresije u testisima, uz viši nivo ekspresije u fetusnom tkivu, u odnosu na druge razvojne faze.&lt;ref name=&quot;Unigene&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene | title = Unigene | work = Conserved Domain Database | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Protein Atlas&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.proteinatlas.org/ENSG00000203933/tissue | title = Towards a knowledge-based Human Protein Atlas |vauthors=Uhlen M, Oksvold P, Fagerberg L, Lundberg E, Jonasson K, Forsberg M, Zwahlen M, Kampf C, Wester K, Hober S, Wernerus H, Björling L, Ponten F | work = The Human Protein Atlas | publisher = Nat Biotechnology | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt; Protein CXorf66 također ima primjetno slabo prisustvo ukupne [[RNK]] u kontrolnom [[endometrij]]u i [[endometrrioza|endometriozi]].&lt;ref name=&quot;Geoprofile3&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3092:490013| title = CXorf66 -Endometriosis | work = NCBI GEO Profile | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt; CXorf66 has been portrayed to have notable presence in the [[Blood plasma|plasma]] and [[platelet]].&lt;ref name=&quot;GeneCard&quot;/&gt; Na osnovu podataka PaxDb-a, utvrđeno je da se CXorf66 svrstava u prvih 5% za jedno istraživanje ljudske plazme i među 25% za drugo istraživanje provedeno na ljudskim [[trombociti]]ma.&lt;ref name=&quot;PaxDb&quot;&gt;{{cite web | url = http://pax-db.org/#!protein/990172 | title = PaxDb CXorf66 | author = Wang, M. | work = PaxDb: Protein Abundance Across Organisms | publisher = Mol Cell Proteomics | access-date = 11. 3. 2015  |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Pored toga, primjetno je prisustvo 60–100% proteina CXorf66 i u tkivu oštećenog septuma i u [[dilatacijska kardiomiopatija|dilatacijskoj kardiomiopatiji]].&lt;ref name=&quot;Geoprofile&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/27908033 | title = CXorf66 - Dilated cardiomyopathy: septum | work = NCBI GEO Profile | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date = 11. 3. 2015 }}&lt;/ref&gt; Nadalje, CXorf66 ima ~75% proteinskog prisustva u [[jednojedarna ćelija periferne krvi|jednojedarnim ćelijama periferne krvi]].&lt;ref name=&quot;Geoprofile2&quot;&gt;{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3561:GI_37546417-S | title = Occupational benzene exposure: peripheral blood mononuclear cells (HumanRef-8) | work = NCBI GEO Profile | publisher = National Center for Biotechnology Information | access-date =11. 3. 2015  }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Unigene EST Tissue Expression for CXorf66.png|thumb|Unigene EST-ovi tkivni podaci za ljudski protein CXorf66]]
[[slika:GeneCards CXorf66 Tissue Expression.png|thumb|[[GeneCards]]-ova predviđena tkivna ekspresija ljudskog proteina  CXorf66]]

{{Gallery
|width=200
|height=210
|slika:CXorf66 - Dilated Cardiomyopathy Septum.png|Prisustvo protrina CXorf66 u septumskom tkivu dilatacijske kardiomiopatije
|slika:CXorf66 - Peripheral blood mononuclear cells.png| Prisustvo proteina CXorf66 u mononukleusnim ćelijama periferne krvi
|slika:CXorf66 - Endometriosis Protein Presence.png| Prisustvo proteina CXorf66 u ukupnoj RNK endometrioze}}

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu X]]</text>
      <sha1>37lkcxqhn0jnktqet8hf8iyiayinkvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burgazada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477985</id>
    <revision>
      <id>3849182</id>
      <parentid>3322100</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T03:32:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6377" sha1="dbquumzl2fsixnnrj7d5uiqkp3qbxca" xml:space="preserve">{{Infokutija ostrvo
| ime                                       = Burgazada
| izvorno ime                               =  
| izvorno ime link                          = 
| izvorni jezik                             = 
| nadimak                                   = 
| slika                                     = Adalar_6964.jpg
| veličina slike                            = 
| opis                                      = 
| slika alt                                 =
| karta                                     = Turska
| karta_alt                                 =
| veličina_karte                            = 
| karta_opis                                = 
| karta_reljef                              = 
| oznaka                                    = 
| oznaka_pozicija                           = 
| koordinate                                = {{coord|40.88|N|29.06|E|region:ID|display=inline}}
| etimologija                               = [[Mramorno more]]
| lokacija                                  = &lt;!-- obavezno, vodeno tijelo gdje se nalazi --&gt;
| GridReference                             = &lt;!-- samo UK --&gt;
| arhipelag                                 = [[Prinčevska ostrva]]
| vodene mase                               = 
| broj ostrva                               = 
| veća ostrva                               = 
| površina                                  = 1.5
| rang                                      = 
| dužina                                    = 1.7
| širina                                    = 1.6
| dužina obale                              = &lt;!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --&gt;
| nadmorska_visina                          = 
| najviša tačka                             = [[Bayraktepe]] 170
| država                                    = Turska
| državna administrativna podjela naslov    = [[Turske pokrajine|Pokrajina]]
| državna administrativna podjela           = [[Istanbul (pokrajina)|Istanbul]]
| državna administrativna podjela naslov 1  = [[Okruzi Istanbula|Okruga]]
| državna administrativna podjela 1         = [[Adalar]]
| državna administrativna podjela naslov 2  = 
| državna administrativna podjela 2         = 
| tip glavnog grada države                  = 
| glavni grad države                        = 
| tip najvećeg grada države                 = 
| najveći grad države                       = 
| glavni i najveći grad države              = 
| populacija najvećeg grada države          = 
| titula lidera države                      = 
| ime lidera države                         = 
| površina države                           = &lt;!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --&gt;
| država 1                                  = 
| država 1 administrativna podjela naslov   = 
| država 1 administrativna podjela          = 
| država 1 administrativna podjela naslov 1 = 
| država 1 administrativna podjela 1        = 
| tip glavnog grada države 1                = 
| glavni grad države 1                      = 
| tip najvećeg grada države 1               = 
| najveći grad države 1                     =
| glavni i najveći grad države 1            = 
| populacija najvećeg grada države 1        = 
| titula lidera države 1                    = 
| ime lidera države 1                       = 
| površina države 1                         = &lt;!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --&gt;
| demonim                                   = 
| stanovništvo                              = 1587
| stanovništvo godina                       = 2000.
| rang po broju stanovnika                  = 
| gustoća naseljenosti                      = &lt;!-- samo unijeti broj, jedinice se same dodaju --&gt;
| rang po gustoći naseljenosti              =
| jezici                                    = 
| etničke grupe                             = 
| vremenskazona1                            = 
| utc_pomak1                                = 
| vremenskazona1_DST                        = 
| utc_pomak1_DST                            = 
| veb-sajt                                  = 
| dodatne informacije                       = 
}}
'''Burgazada''' ({{jez-el|Αντιγόνη}}; takođe: {{jez-tr|Burgazadası}}) je [[Turska|turski]] otok i sa površinom od 1,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; treći po veličini od [[Prinčevska ostrva|Prinčevskih ostrva]] u [[Mramorno more|Mramornom moru]] kod [[Istanbul]]a, te pripada [[Okruzi Istanbula|okrugu]] [[Adalar]].{{sfn|Istanbul tourist information|2021}}

== Ime ==
Grčko ime ostrva ''Antigoni'', dolazi od [[Demetrije I Poliorket|Demetrija I]], koji je u spomen svom ocu [[Antigon I Monoftalmos|Antigonu I]] tvrđavi na otoku dao njegovo ime.

== Historija ==
U prvoj knjizi putopisa [[Seyahatnâme]], turski putopisac [[Evlija Čelebi]], spominje ostrvo u [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom carstvu]] u 17. vijeku.

== Turizam ==
Najveći grad na otoku je [[Burgaz]]. U njemu se nalazi crkva grčke pravoslavne crkve [[Aya Yani]] iz 842. godine, jedna [[sinagoga]],{{sfn|Michelin - viamichelin|2021}} kao i [[Muzej Sait Faik Abasıyanık|muzej]] turskog književnika [[Sait Faik Abasıyanık|Sait Faika Abasıyanıka]], u čijim se djelima često spominje ostrvo. Na najvišem vrhu [[Bayraktepe]] nalazi se [[Samostan Hristo]]. Na otoku se nalaze nekoliko otvorenih plaža.{{sfn|Istanbul tourist information|2021}}

== Priroda ==
{{Sekcija}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web 
| url =https://istanbul-tourist-information.com/sehenswuerdigkeiten/prinzeninseln/burgazada/
| title = Burgazada
| last =
| first = 
| date = 
| website = istanbul-tourist-information.com
| publisher = Istanbul tourist information
| access-date =22. 5. 2021 
| language = de
|ref={{harvid|Istanbul tourist information|2021}}}}
* {{cite web
| url = https://www.viamichelin.at/web/Karten-Stadtplan/Karte_Stadtplan-Burgazada-34975-Istanbul-Turkei
| title = viamichelin.at
| last = 
| first = 
| date = 
| website = viamichelin.at
| publisher = Michelin - viamichelin
| access-date = 22. 5. 2021
| language = de
| ref = {{harvid|Michelin - viamichelin|2021}}
| archive-date = 22. 5. 2021
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210522195224/https://www.viamichelin.at/web/Karten-Stadtplan/Karte_Stadtplan-Burgazada-34975-Istanbul-Turkei
| url-status = dead
}}

[[Kategorija:Turska ostrva]]
[[Kategorija:Ostrva u Marmornom moru]]</text>
      <sha1>dbquumzl2fsixnnrj7d5uiqkp3qbxca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Canavanova bolest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478970</id>
    <revision>
      <id>3849196</id>
      <parentid>3753216</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:47:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12404" sha1="rlrmz7o12y60sbm9ibzqidizyio417k" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Canavanova bolest&lt;br&gt;(Canavan–van Bogaert–Bertrandova bolest)
| image           =
| caption         =
| DiseasesDB      = 29780
| ICD10           = {{ICD10|E|75|2|e|70}}
| ICD9            = {{ICD9|330.0}}
| ICDO            =
| OMIM            = 271900
| MedlinePlus     = 001586
| eMedicineSubj   =
| eMedicineTopic  =
| MeshID          = D017825
| Orphanet        = 141
| onset           =
| duration        =
| types           =
| causes          =
| risks           =
| diagnosis       =
| differential    =
| prevention      =
| treatment       =
| medication      =
| prognosis       =
| frequency       =
| deaths          =
}}
'''Canavanova bolest''', znana i kao '''Canavan-Van Bogaert-Bertrandova bolest''',  jest rijetka  i fatalna [[autosom]]no [[recesivni gen|recesisvni]]&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=16647192 |date=juni 2006 |author1=Namboodiri, Am |author2=Peethambaran, A |author3=Mathew, R |author4=Sambhu, Pa |author5=Hershfield, J |author6=Moffett, Jr |author7=Madhavarao, Cn |s2cid=12255670 |title=Canavan disease and the role of N-acetylaspartate in myelin synthesis |volume=252 |issue=1–2 |pages=216–23 |doi=10.1016/j.mce.2006.03.016 |journal=Molecular and Cellular Endocrinology}}&lt;/ref&gt; degenerativni poremećaj koji uzrokuje progresivno oštećenje [[neuron|nervnih ćelija]] i gubitak [[bijela masa|bijele materije]] u [[mozak|mozgu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Bokhari|first=Maria R.|last2=Debopam|first2=Samanta|last3=Bokhari|first3=Syed Rizwan A.|date=6. 7. 2020|title=StatPearls|url=https://login.ku.edu/cas/login?service=https%3A%2F%2Flibauth.ku.edu%2Flibauth%2Findex.php%3Furl%3Dezp.2aHR0cHM6Ly93d3cubmNiaS5ubG0ubmloLmdvdi9ib29rcy9OQks0MzA4MTYv|url-status=live|access-date=6. 4. 2021|website=National Center for Biotechnology Information}}&lt;/ref&gt; To je jedna od najčešćih degenerativnih cerebralnih bolesti u novorođenčadi.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Canavan Disease|url=https://rarediseases.org/rare-diseases/canavan-disease/|access-date=6. 4. 2021|website=NORD (National Organization for Rare Disorders)|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Uzrokovana je nedostatkom [[enzim]]a '''aminoacilaza 2''',&lt;ref name=&quot;OMIM|271900&quot;&gt;{{OMIM|271900}}&lt;/ref&gt; i jedna je iz grupe [[genetički poremećaj|genetičkih bolesti]] koje se zovu [[leukodistrofija|leukodistrofije]]. Karakterizira se degeneracijom [[mijelin]]a u [[fosfolipid]]nom sloju koji izolira [[akson]] [[neuron]]a i povezan je sa genom koji se nalazi na ljudskom [[hromosom 17|hromosomu 17]].

== Simptomi i znakovi ==
Simptomi najčešćeg (i najozbiljnijeg) oblika Canavanove bolesti obično se javljaju u ranom [[djetinjstvo|djetinjstvu]], obično u dobi  između prvih tri do šest mjeseci. Canavanova bolest tada brzo napreduje od te faze, sa tipskim slučajevima koji uključuju [[mentalna retardacija|intelektualnu invalidnost]], gubitak prethodno stečenih motoričkih vještina, poteškoće s hranjenjem, abnormalni tonus [[mišić]]a (tj. početna mlohavost – [[hipotonija]] – može  na kraju preći  u [[grč|spazme]]), lošu kontrolu glave i [[megacefalija|megalocefaliju]] (abnormalno uvećanu glavu). Mogu se pojaviti i [[paraliza]], [[sljepilo]] ili [[epileptički napad|napadi]].

Postoji mnogo rjeđa varijanta Canavanove bolesti koja je uglavnom puno manje ozbiljna i uključuje kasnije pojavu simptoma, koji su često dovoljno blagi i nespecifični da ostanu neprepoznati kao manifestacije Canavanove bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web| last = Reference| first = Genetics Home| title = Canavan disease| work = Genetics Home Reference| access-date = 14. 6. 2017| url = https://ghr.nlm.nih.gov/condition/canavan-disease}}&lt;/ref&gt; Čini se da ova varijanta ne utiče na životni vijek i obično je ograničena na manje slučajeve kašnjenja u razvoju govora i motornih sposobnosti.&lt;ref name=kelly&gt;{{Cite book| publisher = ABC-CLIO| isbn = 978-0-313-38714-2| last = Ph.D| first = Evelyn B. Kelly| title = Encyclopedia of Human Genetics and Disease [2 volumes]| date = 7. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija==
[[slika:autorecessive.svg|thumb|right|Canavanova bolest ima autosomno recesivni obrazac  [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]].]]
Canavanova bolest nasljeđuje se kao [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] poremećaj . Kada su oba roditelja nositelji, šansa za rađanje pogođenog djeteta iznosi 25%. Zato se za porodice sa dva roditeljska nositelja preporučuju  [[genetičko savjetovanje]] i [[genetičko testiranje]]

Canavanova bolest je uzrokovana neispravnim genom '' [[ASPA]]'',  koji je odgovoran za proizvodnju [[enzim]]a [[aspartoacilaza]]. Smanjena aktivnost aspartoacilaze sprečava normalno razgradnju [[N-acetilazpartat|''N''-acetilaspartata]], pri čemu njegovo nakupljanje ili nedostatak daljnjeg metabolizma ometa rast [[mijelin]]skih ovojnica [[nervno vlakno|nervnih vlakana]] mozga. Mijelinska ovojnica je [[masti|masni]] pokrivač koji okružuje [[nerv]]ne ćelije i djeluje kao [[Električna izolacija|izolator]], omogućavajući efikasan prijenos živčanih impulsa.

== Dijagnoza ==
Dijagnoza neonatusne/dječje Canavanove bolesti oslanja se na demonstraciju vrlo visoke koncentracije N-acetilaspartatne kiseline (NAA) u urinu. Kod blage/juvenilne forme, NAA može biti samo neznatno povišen. Dakle, dijagnoza se oslanja na molekulskogenetičko ispitivanje ''ASPA'', gena koji kodira enzim aspartoacilaza.

== Liječenje ==
Nije poznat nijedan lijek za Canavanovu bolest, niti postoji standardni kurs liječenja. Liječenje je simptomatsko i podržavajuće. Fizioterapija može pomoći u poboljšanju motornih vještina, a obrazovni programi mogu poboljšati komunikacijske vještine. Napadi se liječe antiepilepsijskim lijekovima, a gastrostomija se koristi za održavanje adekvatnog unosa hrane i hidrataciju kada postoje poteškoće sa gutanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Canavan disease; Spongy degeneration of the central nervous system|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5984/canavan-disease|website=NCATS program|publisher=Genetic and rare diseases information center|access-date=17. 4. 2018|archive-date=18. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418092752/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5984/canavan-disease|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Takođe, eksperimentalni tretman koristi [[litij-citrat]]. Kada osoba ima Canavanovu bolest, nivo njenog ''N''-acetil aspartata je hronično povišen. Litij-citrat je u genetičkom modelu Canavanove bolesti pacova dokazao da može značajno smanjiti nivo ''N''-acetil aspartata. Kada se testira na čovjeku, stanje ispitanika se preokrenulo tokom dvosedmičnog perioda ispiranja nakon uzimanja litija.

Istraživanje je otkrilo i smanjeni nivo ''N''-acetil aspartata u testiranim dijelovima mozga i spektroskopske vrijednosti [[MRI|magnetne rezonance]] koje su karakterističnije za normalan razvoj i mijelinizaciju. Ovi dokazi sugeriraju da bi veće kontrolirano ispitivanje litija moglo biti opravdano, kao podržavajuća terapija za djecu sa Canavanovom bolešću.&lt;ref name=pmid20034825&gt;{{Cite journal | last1 = Assadi | first1 = M. | last2 = Janson | first2 = C. | last3 = Wang | first3 = D. J. | last4 = Goldfarb | first4 = O. | last5 = Suri | first5 = N. | last6 = Bilaniuk | first6 = L. | last7 = Leone | first7 = P. | title = Lithium citrate reduces excessive intra-cerebral N-acetyl aspartate in Canavan disease | journal = European Journal of Paediatric Neurology | volume = 14 | issue = 4 | pages = 354–359 | date=Jul 2010 | pmid = 20034825 | doi = 10.1016/j.ejpn.2009.11.006}}&lt;/ref&gt;

Rezultati eksperimentalnih ispitivanja [[genska terapija|genske terapije]], objavljeni 2002., koristili su zdrav gen koji je zamijenio defektni koji uzrokuje Canavanovu bolest.&lt;ref name=&quot;pmid12162821&quot;&gt;{{cite journal|last=Janson|first=Christopher |author2=McPhee, Scott |author3=Bilaniuk, Larissa |author4=Haselgrove, John |author5=Testaiuti, Mark |author6=Freese, Andrew |author7=Wang, Dah-Jyuu |author8=Shera, David |author9=Hurh, Peter |author10=Rupin, Joan |author11=Saslow, Elizabeth |author12=Goldfarb, Olga |author13=Goldberg, Michael |author14=Larijani, Ghassem |author15=Sharrar, William |author16=Liouterman, Larisa |author17=Camp, Angelique |author18=Kolodny, Edwin |author19=Samulski, Jude |author20=Leone, Paola |title=Clinical protocol. Gene Therapy of Canavan Disease: AAV-2 Vector for Neurosurgical Delivery of Aspartoacylase Gene (ASPA) to the Human Brain|journal=Human Gene Therapy|date=20. 7. 2002|volume=13|issue=11|pages=1391–1412|doi=10.1089/104303402760128612|pmid=12162821}}&lt;/ref&gt;
U ispitivanjima na ljudima, čiji su rezultati objavljeni 2012. godine, čini se da je ova metoda poboljšala život pacijenta, bez dugoročnih štetnih efekata tokom petogodišnjeg praćenjar.&lt;ref name=&quot;pmid23253610&quot;&gt;{{cite journal|last=Leone|first=P. |author2=Shera, D. |author3=McPhee, S. W. J. |author4=Francis, J. S. |author5=Kolodny, E. H. |author6=Bilaniuk, L. T. |author7=Wang, D.-J. |author8=Assadi, M. |author9=Goldfarb, O. |author10=Goldman, H. W. |author11=Freese, A. |author12=Young, D. |author13=During, M. J. |author14=Samulski, R. J. |author15=Janson, C. G. |title=Long-Term Follow-Up After Gene Therapy for Canavan Disease|journal=Science Translational Medicine|date=19. 12. 2012|volume=4|issue=165|pages=165ra163|doi=10.1126/scitranslmed.3003454|pmid=23253610 |pmc=3794457}}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==
Canavanova bolest obično rezultira smrću ili razvojem stanja opasnih po život do desete godine života, iako je očekivani životni vijek promjenjiv,&lt;ref&gt;{{cite web | title = Canavan disease | publisher = Genetics Home Reference | url = https://ghr.nlm.nih.gov/condition/canavan-disease | access-date = 10. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; i jako ovisi o određenim okolnostima.&lt;ref&gt;{{Cite web| title = Canavan Disease – NORD (National Organization for Rare Disorders)| work = NORD (National Organization for Rare Disorders)| access-date = 14. 6. 2017| url = https://rarediseases.org/rare-diseases/canavan-disease/}}&lt;/ref&gt; S druge strane, čini se da blaže varijante poremećaja nemaju nikakav utjecaj na životni vijek.&lt;ref name = kelly /&gt;

== Rasprostranjenost ==

Iako se Canavanova bolest može pojaviti u bilo kojoj etničkoj grupi, uglavnom pogađa ljude [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] [[jevrej]]skog porijekla,  s otprilike 1/40 (2,5%) osoba Istočne Evrope i ([[Aškenazi]]) [[Jevrej]]a, gdje  ishodište nositelja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Am I At Risk? {{!}} Canavan Foundation|url=https://www.canavanfoundation.org/httpwwwcanavanfoundationorgare_you_at_risk|access-date=30. 3. 2021|website=www.canavanfoundation.org}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Ovu bolest je prvi je opisao [[Myrtelle Canavan]], 1931.&lt;ref name=&quot;Canavan1931&quot;&gt;{{cite journal |author=Canavan MM |title=Schilder's Encephalitis Periaxialis Diffusa. Report of a Case in a Child Aged Sixteen and One-Half Months |journal=Archives of Neurology and Psychiatry |volume=25 |issue=2 |pages=299–308 |year=1931 |doi=10.1001/archneurpsyc.1931.02230020085005 }}&lt;/ref&gt; U 1931. napisala je rad u kojem je raspravljala o slučaju djeteta koje je umrlo sa 16 mjeseci i čiji je mozak imao spužvasto bijeli dio. Canavana je prva identificirala ovaj degenerativni poremećaj centralnog živčanog sistema, koji je kasnije nazvan &quot;Canavanova bolest&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.nlm.nih.gov/changingthefaceofmedicine/physicians/biography_54.html Dr. Myrtelle May Canavan] National Library of Medicine: Changing the Face of Medicine: Physicians. Accessed July 21, 2009.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Mijelinski projekt]]
* [[The Stennis Foundation]]
* [[Fern Kupfer]] čija knjiga &quot;Prije i poslije Zaharija&quot; opisuje odgajanje djeteta sa Canavanovom bolešću

== Reference ==
{{Reflist}}
== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20050124084744/http://www.ninds.nih.gov/disorders/canavan/canavan.htm Information on the disorder from the National Institute of Neurological Disorder and Stroke]
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&amp;part=canavan  GeneReviews/NCBI/UW/NIH entry on Canavan disease]

{{Poremećaji skladištenja lipida}}
{{Demijelinizacijske bolesti CNS}}

{{DEFAULTSORT:Canavan Disease}}
[[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]]
[[Kategorija:Leukodistrofije]]
[[Kategorija:Poremećaji skladištenja lipida]]
[[Kategorija:Demijelinizirajuće bolesti CNS-a]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 17]]
[[Kategorija:Poremećaji koji uzrokuju napade]]</text>
      <sha1>rlrmz7o12y60sbm9ibzqidizyio417k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CAPN3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479798</id>
    <revision>
      <id>3849185</id>
      <parentid>3809694</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T04:19:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18863" sha1="lfon68k9on8842onu0n7ik8i8nuuzvh" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Kalpain-3''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodirn]] [[gen]]om '''CAPN3'''.&lt;ref name=&quot;pmid2555341&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sorimachi H, Imajoh-Ohmi S, Emori Y, Kawasaki H, Ohno S, Minami Y, Suzuki K | title = Molecular cloning of a novel mammalian calcium-dependent protease distinct from both m- and mu-types. Specific expression of the mRNA in skeletal muscle | journal = J. Biol. Chem. | volume = 264 | issue = 33 | pages = 20106–11  | date = decembar 1989 | pmid = 2555341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7720071&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Richard I, Broux O, Allamand V, Fougerousse F, Chiannilkulchai N, Bourg N, Brenguier L, Devaud C, Pasturaud P, Roudaut C | title = Mutations in the proteolytic enzyme calpain 3 cause limb-girdle muscular dystrophy type 2A | journal = Cell | volume = 81 | issue = 1 | pages = 27–40  | date = maj 1995 | pmid = 7720071 | doi = 10.1016/0092-8674(95)90368-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Struktura gena
Richard et al. (1995) pokazali su da gen CAPN3 sadrži 24 [[egzon]]a i da se proteže preko 40 kb.

Ohno et al. (1990) mapirali su gen CAPN3 u [[hromosom 15|hromosomu 15]].

Hibridizacijom somatskih ćelija, Richard i Beckmann (1996) lokalizirali su mišji Capn3  ili na [[hromosom]]u 2 ili na hromosomu 4. Rezultati nisu omogućili razlikovanje između ova dva hromosoma, budući da svi hibridi koji nose mišji hromosom 2 nose i hromosom 4. Činjenica da izolirani mišji YAC pojačali su mjesto označeno sekvencom (STS) za gen TYRO3, koji je mapiran na ljudskom  hromosomu 15, sugerirajući da su dva gena kod miša susjedna. Brojni primjeri dobro su utvrdili [[homolog]]iju između mišjeg hromosoma 2 i ljudskog hromosoma 15; nije dokazana homologija sinteze između ljudskog 15 i mišjeg hromosoma 4.

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je  821 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]
94.254 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P20807#sequences |title=UniProt, P20807 |access-date=12. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

:Simboli
{{refbegin}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
{{refend}}
{{refbegin|4}}
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MPTVISASVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRTAAEPRSP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GPVPHPAQSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATEAGGGNPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GIYSAIISRN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FPIIGVKEKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FEQLHKKCLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKVLYVDPEF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPDETSLFYS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKFPIQFVWK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RPPEICENPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FIIDGANRTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ICQGELGDCW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FLAAIACLTL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NQHLLFRVIP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HDQSFIENYA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GIFHFQFWRY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GEWVDVVIDD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLPTYNNQLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTKSNHRNEF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;WSALLEKAYA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLHGSYEALK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGNTTEAMED&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTGGVAEFFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IRDAPSDMYK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IMKKAIERGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMGCSIDDGT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NMTYGTSPSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LNMGELIARM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VRNMDNSLLQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DSDLDPRGSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERPTRTIIPV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QYETRMACGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VRGHAYSVTG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDEVPFKGEK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VKLVRLRNPW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GQVEWNGSWS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DRWKDWSFVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDEKARLQHQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VTEDGEFWMS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YEDFIYHFTK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEICNLTADA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LQSDKLQTWT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VSVNEGRWVR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GCSAGGCRNF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PDTFWTNPQY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RLKLLEEDDD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PDDSEVICSF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LVALMQKNRR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDRKLGASLF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TIGFAIYEVP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KEMHGNKQHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKDFFLYNAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KARSKTYINM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REVSQRFRLP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PSEYVIVPST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YEPHQEGEFI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRVFSEKRNL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SEEVENTISV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DRPVKKKKTK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PIIFVSDRAN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SNKELGVDQE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SEEGKGKTSP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DKQKQSPQPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PGSSDQESEE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QQQFRNIFKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IAGDDMEICA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DELKKVLNTV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VNKHKDLKTH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GFTLESCRSM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IALMDTDGSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLNLQEFHHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WNKIKAWQKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FKHYDTDQSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TINSYEMRNA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VNDAGFHLNN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QLYDIITMRY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADKHMNIDFD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SFICCFVRLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GMFRAFHAFD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KDGDGIIKLN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLEWLQLTMY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;A&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Funkcija==

[[Kalpain]], heterodimer koji se sastoji od velike i male podjedinice, glavna je unutarćelijska [[proteaza]], iako njena funkcija nije dobro utvrđena. Ovaj gen kodira specifičnog člana za [[mišić]]e velike porodice podjedinica kalpaina koji se specifično veže za titin. Mutacije u ovom genu povezane su s [[mišićna distrofija udovi-pojas|mišićnom distrofijom udova i pojasa]] tipa 2A. Alternativni promotori i [[alternativna prerada RNK|alternativna prerada]] rezultiraju u više varijanti transkripta koji kodiraju različite [[izoforme]], a neke varijante su sveprisutno eksprimirane.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: CAPN3 calpain 3, (p94)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=825}}&lt;/ref&gt;

U [[melanocit]]nim ćelijama ekspresija gena CAPN3 može se regulirati pomoću [[MITF]].&lt;ref name=&quot;pmid19067971&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hoek KS, Schlegel NC, Eichhoff OM, Widmer DS, Praetorius C, Einarsson SO, Valgeirsdottir S, Bergsteinsdottir K, Schepsky A, Dummer R, Steingrimsson E | title = Novel MITF targets identified using a two-step DNA microarray strategy | journal = Pigment Cell Melanoma Res | volume = 21 | issue = 6 | pages = 665–76 | year = 2008 | pmid = 19067971 | doi = 10.1111/j.1755-148X.2008.00505.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==

Pokazano je da CAPN3 [[interakcija protein-protein|komunicira]] sa [[titin]]om.&lt;ref name=pmid9642272&gt;{{cite journal | vauthors = Ono Y, Shimada H, Sorimachi H, Richard I, Saido TC, Beckmann JS, Ishiura S, Suzuki K | title = Functional defects of a muscle-specific calpain, p94, caused by mutations associated with limb-girdle muscular dystrophy type 2A | journal = J. Biol. Chem. | volume = 273 | issue = 27 | pages = 17073–8  | date = juli 1998 | pmid = 9642272 | doi = 10.1074/jbc.273.27.17073 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8537379&gt;{{cite journal | vauthors = Sorimachi H, Kinbara K, Kimura S, Takahashi M, Ishiura S, Sasagawa N, Sorimachi N, Shimada H, Tagawa K, Maruyama K | title = Muscle-specific calpain, p94, responsible for limb girdle muscular dystrophy type 2A, associates with connectin through IS2, a p94-specific sequence | journal = J. Biol. Chem. | volume = 270 | issue = 52 | pages = 31158–62  | date = decembar 1995 | pmid = 8537379 | doi = 10.1074/jbc.270.52.31158 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Sorimachi H, Ishiura S, Suzuki K | title = Structure and physiological function of calpains | journal = Biochem. J. | volume = 328 | issue = 3 | pages = 721–32 | year = 1997 | pmid = 9396712 | pmc = 1218978 | doi =  10.1042/bj3280721}}
* {{cite journal | vauthors = Kinbara K, Sorimachi H, Ishiura S, Suzuki K | title = Skeletal muscle-specific calpain, p49: structure and physiological function | url = https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_1998-08-15_56_4/page/414 | journal = Biochem. Pharmacol. | volume = 56 | issue = 4 | pages = 415–20 | year = 1998 | pmid = 9763216 | doi = 10.1016/S0006-2952(98)00095-1 }}
* {{cite journal | vauthors = Sorimachi H, Ono Y, Suzuki K | title = Skeletal muscle-specific calpain, p94, and connectin/titin: their physiological functions and relationship to limb-girdle muscular dystrophy type 2A | journal = Adv. Exp. Med. Biol. | volume = 481 | pages = 383-95; discussion 395-7 | year = 2000 | pmid = 10987085 | doi = 10.1007/978-1-4615-4267-4_23 }}
* {{cite journal | vauthors = Baghdiguian S, Richard I, Martin M, Coopman P, Beckmann JS, Mangeat P, Lefranc G | title = Pathophysiology of limb girdle muscular dystrophy type 2A: hypothesis and new insights into the IkappaBalpha/NF-kappaB survival pathway in skeletal muscle | journal = J. Mol. Med. | volume = 79 | issue = 5–6 | pages = 254–61 | year = 2001 | pmid = 11485017 | doi = 10.1007/s001090100225 }}
* {{cite journal | vauthors = Canki-Klain N, Milic A, Kovac B, Trlaja A, Grgicevic D, Zurak N, Fardeau M, Leturcq F, Kaplan JC, Urtizberea JA, Politano L, Piluso G, Feingold J | title = Prevalence of the 550delA mutation in calpainopathy (LGMD 2A) in Croatia | journal = Am. J. Med. Genet. A | volume = 125A | issue = 2 | pages = 152–6 | year = 2004 | pmid = 14981715 | doi = 10.1002/ajmg.a.20408 }}
* {{cite journal | vauthors = Kramerova I, Beckmann JS, Spencer MJ | title = Molecular and cellular basis of calpainopathy (limb girdle muscular dystrophy type 2A) | journal = Biochim. Biophys. Acta | volume = 1772 | issue = 2 | pages = 128–44 | year = 2007 | pmid = 16934440 | doi = 10.1016/j.bbadis.2006.07.002 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00562723/file/PEER_stage2_10.1016%252Fj.bbadis.2006.07.002.pdf }}
* {{cite journal | vauthors = Ohno S, Minoshima S, Kudoh J, Fukuyama R, Shimizu Y, Ohmi-Imajoh S, Shimizu N, Suzuki K | title = Four genes for the calpain family locate on four distinct human chromosomes | journal = Cytogenet. Cell Genet. | volume = 53 | issue = 4 | pages = 225–9 | year = 1990 | pmid = 2209092 | doi = 10.1159/000132937 }}
* {{cite journal | vauthors = Sorimachi H, Kinbara K, Kimura S, Takahashi M, Ishiura S, Sasagawa N, Sorimachi N, Shimada H, Tagawa K, Maruyama K | title = Muscle-specific calpain, p94, responsible for limb girdle muscular dystrophy type 2A, associates with connectin through IS2, a p94-specific sequence | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-12-29_270_52/page/31158 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 270 | issue = 52 | pages = 31158–62 | year = 1995 | pmid = 8537379 | doi = 10.1074/jbc.270.52.31158 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Fardeau M, Hillaire D, Mignard C, Feingold N, Feingold J, Mignard D, de Ubeda B, Collin H, Tome FM, Richard I, Beckmann J | title = Juvenile limb-girdle muscular dystrophy. Clinical, histopathological and genetic data from a small community living in the Reunion Island | journal = Brain | volume = 119 | issue = 1 | pages = 295–308 | year = 1996 | pmid = 8624690 | doi = 10.1093/brain/119.1.295 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Corasaniti MT, Navarra M, Catani MV, Melino G, Nisticò G, Finazzi-Agrò A | title = NMDA and HIV-1 coat protein, GP120, produce necrotic but not apoptotic cell death in human CHP100 neuroblastoma cultures via a mechanism involving calpain | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 229 | issue = 1 | pages = 299–304 | year = 1996 | pmid = 8954122 | doi = 10.1006/bbrc.1996.1796 }}
* {{cite journal | vauthors = Richard I, Brenguier L, Dinçer P, Roudaut C, Bady B, Burgunder JM, Chemaly R, Garcia CA, Halaby G, Jackson CE, Kurnit DM, Lefranc G, Legum C, Loiselet J, Merlini L, Nivelon-Chevallier A, Ollagnon-Roman E, Restagno G, Topaloglu H, Beckmann JS | title = Multiple independent molecular etiology for limb-girdle muscular dystrophy type 2A patients from various geographical origins | journal = Am. J. Hum. Genet. | volume = 60 | issue = 5 | pages = 1128–38 | year = 1997 | pmid = 9150160 | pmc = 1712426 }}
* {{cite journal | vauthors = Kinbara K, Sorimachi H, Ishiura S, Suzuki K | title = Muscle-specific calpain, p94, interacts with the extreme C-terminal region of connectin, a unique region flanked by two immunoglobulin C2 motifs | journal = Arch. Biochem. Biophys. | volume = 342 | issue = 1 | pages = 99–107 | year = 1997 | pmid = 9185618 | doi = 10.1006/abbi.1997.0108 }}
* {{cite journal | vauthors = Pratt VM, Jackson CE, Wallace DC, Gurley DS, Feit A, Feldman GL | title = DNA studies of limb-girdle muscular dystrophy type 2A in the Amish exclude a modifying mitochondrial gene and show no evidence for a modifying nuclear gene | journal = Am. J. Hum. Genet. | volume = 61 | issue = 1 | pages = 231–3 | year = 1997 | pmid = 9246005 | pmc = 1715865 | doi = 10.1016/S0002-9297(07)64296-7 }}
* {{cite journal | vauthors = Dinçer P, Leturcq F, Richard I, Piccolo F, Yalnizoglu D, de Toma C, Akçören Z, Broux O, Deburgrave N, Brenguier L, Roudaut C, Urtizberea JA, Jung D, Tan E, Jeanpierre M, Campbell KP, Kaplan JC, Beckmann JS, Topaloglu H | title = A biochemical, genetic, and clinical survey of autosomal recessive limb girdle muscular dystrophies in Turkey | journal = Ann. Neurol. | volume = 42 | issue = 2 | pages = 222–9 | year = 1997 | pmid = 9266733 | doi = 10.1002/ana.410420214 }}
* {{cite journal | vauthors = Ono Y, Shimada H, Sorimachi H, Richard I, Saido TC, Beckmann JS, Ishiura S, Suzuki K | title = Functional defects of a muscle-specific calpain, p94, caused by mutations associated with limb-girdle muscular dystrophy type 2A | journal = J. Biol. Chem. | volume = 273 | issue = 27 | pages = 17073–8 | year = 1998 | pmid = 9642272 | doi = 10.1074/jbc.273.27.17073 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Pénisson-Besnier I, Richard I, Dubas F, Beckmann JS, Fardeau M | title = Pseudometabolic expression and phenotypic variability of calpain deficiency in two siblings | url = https://archive.org/details/sim_muscle-nerve_1998-08_21_8/page/1078 | journal = Muscle Nerve | volume = 21 | issue = 8 | pages = 1078–80 | year = 1998 | pmid = 9655129 | doi = 10.1002/(SICI)1097-4598(199808)21:8&lt;1078::AID-MUS15&gt;3.0.CO;2-Q }}
* {{cite journal | vauthors = Urtasun M, Sáenz A, Roudaut C, Poza JJ, Urtizberea JA, Cobo AM, Richard I, García Bragado F, Leturcq F, Kaplan JC, Martí Massó JF, Beckmann JS, López de Munain A | title = Limb-girdle muscular dystrophy in Guipúzcoa (Basque Country, Spain) | journal = Brain | volume = 121 | issue = 9 | pages = 1735–47 | year = 1998 | pmid = 9762961 | doi = 10.1093/brain/121.9.1735 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Huang Y, de Morrée A, van Remoortere A, Bushby K, Frants RR, den Dunnen JT, van der Maarel SM | title = Calpain 3 is a modulator of the dysferlin protein complex in skeletal muscle | journal = Hum. Mol. Genet. | volume = 17 | issue = 12 | pages = 1855–66 | year = 2008 | pmid = 18334579 | pmc = 2900895 | doi = 10.1093/hmg/ddn081 }}

{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* The [[MEROPS]] online database for peptidases and their inhibitors: [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=C02.004 C02.004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411222119/http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=C02.004 |date=11. 4. 2008 }}
*[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&amp;part=lgmd2a  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Calpainopathy]
* [[LOVD]] mutation database: [http://www.dmd.nl/nmdb2/?select_db=CAPN3 CAPN3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210716051007/https://www.dmd.nl/nmdb2/?select_db=CAPN3 |date=16. 7. 2021 }}
* {{UCSC gene info|CAPN3}}

{{Cisteinske proteaze}}

[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 15]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>lfon68k9on8842onu0n7ik8i8nuuzvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oklopnici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480626</id>
    <revision>
      <id>3849224</id>
      <parentid>3752684</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T09:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Chaetophractus_vellerosus3.jpg datotekom [[:File:Chaetophractus_villosus3.jpg|Chaetophractus_villosus3.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (ob</comment>
      <origin>3849224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12903" sha1="tnu45sjhufqsxlatuyxxykeolh2gncm" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
|boja=pink
| ime = Armadilo (oklopnik)
| raspon_fosila=Kasni [[paleocen]], prije  58,7 miliona godina – [[holocen|Sadašnjost]]
| slika = Nine-banded Armadillo.jpg
| slika_opis = Devetoprugi armadilo (''[[Dasypus novemcinctus]]'')
|slika_širina=300px
|slika2 = Glyptodon-1.jpg
|slika2_širina=300px
|slika2_opis= Skelet oblika ''[[Glyptodon]]'' u  ''Naturhistorisches Museum'', [[Beč]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| superordo = [[Xenarthra]]
| ordo = [[Cingulata]]
|razdioba_stepen = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
|razdioba =
''[[Chlamyphoridae]]''&lt;br/&gt;
''[[Dasypodidae]]''
}}
[[slika:Nine-banded armadillo skeleton.jpg|thumb|Skelet devetoprugastog armadila]]
[[slika:Three Banded Armadillo.jpg|thumb|Skelet troprugastog armadila u ''Museum of Osteology''.]]
[[File:Armadillo 1.theora.ogv|thumb|Armadillo]]
'''Armadili''' ili '''oklopnici'''  (od [[španski]] ''armadillo'' = mali oklopni) [[placenta|placentni]] [[sisari]] [[Novi svijet|Novog svijeta]], iz [[red (biologija)|reda]]  [[Cingulata]]. [[Chlamyphoridae]] i [[Dasypodidae]] jedine su preživjele [[porodica (biologija)|porodice]]  u redu, koji je dio nadreda [[Xenarthra]], zajedno sa [[mravojed]]ima i [[ljenjivci]]ma. Opisano je devet [[izumiranje|izumrlih]] [[rod (biologija)|rodova]] i 21 postojeća [[vrsta]] armadila, od kojih se neki razlikuju po broju pruga na oklopu. Sve vrste su porijeklom iz [[Amerika]], gdje nastanjuju različita okruženja.
 
Oklopnici se odlikuju kožnim ljuskastim [[oklop (anatomija)|oklopom]] i dugim, oštrim kandžama za kopanje. Imaju kratke noge, ali se mogu kretati prilično brzo. Prosječna dužina oklopnika je oko 75&amp;nbsp;cm , uključujući rep. [[Džinovski oklopnik]] naraste do 150&amp;nbsp;cm i teži do 54&amp;nbsp;kg, dok [[vilinski oklopnik]] ima dužinu od samo  13 – 15&amp;nbsp;cm . Kad im prijete grabežljivice, vrste roda  '' Tolypeutes '' često se kotrljaju u kuglu (to su jedine vrste armadila koje za to mogu).
==Klasifikacija==
[[slika:Pink Fairy Armadillo (Chlamyphorus truncatus) (cropped).jpg|thumb|right|280px|Ružičasti oklopnik]]
'''[[Porodica (biologija)|Porodica]] [[Dasypus|Dasypodidae]]'''
* [[Porodica (biologija)|Potporodica]] ''[[Dasypus|Dasypodinae]]''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Dasypus]]'' [[slika:TatusorGuineanBeast.jpg|thumb|right|Drvorez oklopnika iz 1658.]]
***''Dasypus novemcinctus''
***''Dasypus septemcinctus''
***''Dasypus hybridus''
***''Dasypus sabanicola''
*** ''Dasypus kappleri''
*** ''Dasypus pilosus''
***''Dasypus yepesi''
***†''[[Dasypus bellus]]''
** [[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Stegotherium]]''
'''[[Porodica (biologija)|Porodica]] [[Chlamyphoridae]]'''
* [[Porodica (biologija)|Potporodica]] [[Chlamyphorinae]]
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Calyptophractus]]''
*** ''Calyptophractus retusus''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Chlamyphorus]]''
*** ''Chlamyphorus truncatus''
* [[Porodica (biologija)|Potporodica]] ''[[Euphractinae]]''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Chaetophractus]]'' [[slika:Chaetophractus villosus3.jpg|thumb|right|Vrišteći dlakavi armadilo]]
***''Chaetophractus vellerosus''
***''Chaetophractus villosus''
***''Chaetophractus nationi''
**[[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Macroeuphractus]]''
**[[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Paleuphractus]]''
**[[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Proeuphractus]]''
**[[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Doellotatus]]''
**[[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Peltephilus]]''
*** †''Peltephilus ferox''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Euphractus]]''
***[[Six-banded armadillo]], ''Euphractus sexcinctus''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Zaedyus]]''
***''Zaedyus pichiy''
* [[Porodica (biologija)|Potporodica]] [[Tolypeutinae]]
** [[Rod (biologija)|Rod]] †''[[Kuntinaru]]''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Cabassous]]'' [[slika:SouthernThreeBandedArmadillo065b.jpg|thumb|right|Južni troprugasti oklopnik]]
*** ''Cabassous centralis''
***''Cabassous chacoensis''
***''Cabassous unicinctus''
*** ''Cabassous tatouay''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Priodontes]]''
***''Priodontes maximus''
** [[Rod (biologija)|Rod]] ''[[Tolypeutes]]''
***''Tolypeutes matacus''
***''Tolypeutes tricinctus''

== Filogenija ==
Ispod je novija pojednostavljena [[filogenija]] oklopničkih porodica , koja uključuje armadile, prema Slater et al. (2016)&lt;ref&gt;Slater, G., Cui, P., Forasiepi, A. M., Lenz, D., Tsangaras, K., Voirin, B., ... &amp; Greenwood, A. D. (2016). Evolutionary relationships among extinct and extant sloths: the evidence of mitogenomes and retroviruses. Genome Biology and Evolution, evw023.&lt;/ref&gt; and Delsuc et al. (2016).&lt;ref&gt;Delsuc, F., Gibb, G. C., Kuch, M., Billet, G., Hautier, L., Southon, J., ... &amp; Poinar, H. N. (2016). The phylogenetic affinities of the extinct glyptodonts. Current Biology, 26(4), R155-R156.&lt;/ref&gt; Simbol bodeža, &quot;†&quot;, označava [[izumiranje|izumrle]] grupe.
{{clade|style=font-size:100%
|label1='''Xenarthra'''
|1={{Clade
   |label1=[[Cingulata]]
   |1={{Clade
      |1=[[Dasypus|Dasypodidae]] (oklopnici)
      |label2=
      |2={{Clade
         |1=†[[Pampatheriidae]]
         |2=[[Chlamyphoridae]] (oklopnici)
      }} }}
   |label2=[[Pilosa]]
   |2={{Clade
      |label1=[[Anteater|Vermilingua]]
      |1={{Clade
         |1=[[Cyclopedidae]]
         |2=[[Myrmecophagidae]]
         }}
      |label2=[[Sloth|Folivora]]
      |2={{Clade
         |label1=
         |1={{Clade
            |1=†[[Megatheriidae]]''
            |label1=
            |2={{Clade
               |1=†[[Nothrotheriidae]]
               |2=[[Three-toed sloth|Bradypodidae]]
               }}
             }}
        |2={{Clade
           |label1=
           |1={{Clade
               |1=†[[Mylodontidae]]''
               |2=†[[Megalonychidae]] }} }} }} }} }} }}

== Evolucija ==
Nedavna genetička istraživanja sugeriraju da bi izumrlu grupu džinovskih oklopnih sisara, [[Glyptodonta]], trebalo uključiti u lozu armadila, koja se razišla prije otprilike 35 miliona godina, novije nego što se ranije pretpostavljalo.&lt;ref name =AMNH2016&gt;{{cite web|url=http://www.amnh.org/explore/news-blogs/research-posts/study-finds-relationship-between-glyptodonts-modern-armadillos|title=Study finds relationship between glyptodonts, armadillos|publisher=AMNH|access-date=22. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Rasprostranjenje ==
Kao i sve loze [[Xenarthra]], armadili su nastali u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Zbog bivše izolacije kontinenta, tamo su bili zatvoreni veći dio [[kenozoik]]a. Nedavno formiranje [[Panamski kanal|Panamske prevlake]] omogućilo je nekolicini članova porodice da se presele na sjever u južnu [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] do ranog [[pleistocen]]a, kao dio [[Velika američka razmjena|Velike američke razmjene]]. (Neki od njihovih mnogo većih [[Cingulata|cingulatnih]] srodnika [[Pampathera]]  i hlamiforidni [[Glyptodonta]] otišli su na isto putovanje.)

Danas su sve postojeće vrste armadila i dalje prisutne u Južnoj Americi. Posebno su raznoliki u [[Paragvaj]]u (gdje postoji 11 vrsta) i okolnim područjima. Mnoge vrste su ugrožene. Neke, uključujući četiri vrste roda ''[[Dasypus]]'', široko su rasprostranjene po Americi, dok su druge, poput Yepesovog mulita, ograničene na male raspone. Dvije vrste, golorepi sjeverni oklopnik i [[devetoprugi oklopnik]], nalaze se u Centralnoj Americi; potonji je stigao i do [[SAD|Sjedinjenih Država]], prvenstveno u južno-centralnim državama (posebno [[Teksas]]), ali s rasponom koji se proteže čak do istoka do [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] i [[Florida|Floride]], pa sve do sjevera do juga [[Nebraska|Nebraske]] i južne [[Indijana|Indijane]]. Njihov se raspon u Sjevernoj Americi u prošlom stoljeću stalno povećavao zbog nedostatka prirodnih [[predator]]a.

== Obilježja ==
=== Veličina ===
Armadili su mali do srednje veliki sisari. Najmanja vrsta, ružičasti vilinski armadillo, otprilike je veličine [[vjeverica]] (85 g, 13 –15&amp;nbsp;cm ) u ukupnoj dužini. Najveća vrsta, džinovski oklopnik, može doseći veličinu male [[svinja|svinje]] i težiti do  54&amp;nbsp;kg, a može biti dug do oko 150&amp;nbsp;cm.

=== Ishrana i kopsnje ===
Oni su plodni kopači. Mnoge vrste koriste svoje oštre kandže za iskopavanje hrane, poput [[Larva|larvi]] i za kopanje jazbina. Devetoprugi oklopnik preferira graditi rupe u vlažnom tlu u blizini potočića, [[potok]]a  oko kojih živi i hrani se. Ishrana različitih vrsta armadila razlikuje se, ali se uglavnom sastoji od lišća [[insekti|insekata]]  i drugih [[beskičmenjak]]a. Neke se vrste, međutim, gotovo u potpunosti hrane [[mrav]]ima i [[termiti]]ma.
[[Datoteka: Mani armadilli.png| thumb|right| Šape dlakavog i džinovskog armadila]]
Oklopnicii imaju vrlo slab vid i koriste oštri njuh za lov na hranu. Koriste kandže za kopanje i pronalaženje hrane, kao i za pravljenje svojih domova u jazbinama. Kandžama kopaju jazbine, praveći samo jedan hodnik u širini tijela životinje. Na zadnjim stopalima imaju pet prstiju sa kandžama i tri do pet prstiju s teškim kandžama na prednjim stopalima. Imaju brojne zubne obrasce koji nisu podijeljeni na [[premolar]]e i [[kutnjak (zub)|molare]], ali obično nemaju [[sjekutić]]e ili [[očnjak (zub)|očnjake]]. [[Denticija]] devetoprugog oklopnika je P 7/7, M 1/1 = 32.

=== Tjelesna temperatura ===
Zajedno sa drugim ksenartrama, armadili općenito imaju niske [[termoregulacija|tjelesne temperature]], od  33 – 36 C i nizak [[bazni metabolizam]] s (40–60 %  mase od onog očekivanog u sisara sa posteljicom). To se posebno odnosi na vrste koje su specijalizirane za lov termita kao primarnog izvora hrane (na primjer,  rodovi '' [[Priodontes]]'' i '' [[Tolypeutes]] '').

=== Koža ===
Oklop je formiran od [[ploča (anatomija)|ploča]] od [[kožna kost|kožne kosti]] prekrivene relativno malim, preklapajućim epidermnim ljuskama zvanim &quot;[[skuta|skute]]&quot;, sastavljenim od kosti s rožnatog omotača. Većina vrsta ima krute štitove preko ramena i bokova, s brojnim prugama odvojenim fleksibilnom kožom koja prekriva leđa i bokove. Dodatni oklop pokriva vrh glave, gornje dijelove udova i rep. Donja strana životinje nikada nije oklopljena i jednostavno je prekrivena mehkom kožom i [[krzno]]m.

Čini se da je ova koža poput oklopa glavna prilagodba za  obranu mnogih oklopnika, iako većina bježi od predatora, bježeći (često u trnovite površine, od kojih ih oklop štiti) ili kopajući na sigurno. Samo se južnoamerički troprugasti oklopnjaci (''Tolypeutes'') u velikoj mjeri oslanjaju na svoj oklop radi zaštite.

=== Odbrambeno [[ponašanje]] ===
Kada im prijeti [[predator]], vrste roda ''Tolypeutes'' često se sklupčaju u loptu. Druge vrste armadila ne mogu se smotati jer imaju previše ploča. Sjevernoamerički devetoprugasti oklopnik ima tendenciju skakati ravno u zrak kada se iznenadi, pa se posljedično često sudari sa podvožnjacima ili branicima prolazećih vozila do njegove smrti.

=== Kretanje ===
Oklopnici imaju kratke noge, ali se mogu kretati prilično brzo. Devetoprugasti oklopnik poznat je po kretanju kroz vodu, što postiže pomoću dvija različita načina: može hodati pod vodom na kratke udaljenosti, zadržavajući dah čak šest minuta; također, da bi prešao veće vodene površine, sposoban je povećati uzgon gutanjem zraka, napuhavanjem želuca i crijeva.

=== Reprodukcija ===
[[Gestacija]] traje od 60 do 120 dana, ovisno o vrsti, iako devetoprugasti oklopnik također ima [[odgođena implantacija|odgođenu implantaciju]], pa se mladi obično ne rađaju osam mjeseci nakon parenja. Većina pripadnika roda ''Dasypus'' rađa po  četiri [[blizanci|monozigotna]] mladunčeta (odnosno identične četvorke),&lt;ref name = Bagatto2000&gt;Bagatto, B.; Crossley, D. A.; Burggren, W. W. (1 June 2000). &quot;Physiological variability in neonatal armadillo quadruplets: within- and between-litter differences&quot;. Journal of Experimental Biology. 159. 203 (11): 267–277. PMID 10804163&lt;/ref&gt; ali druge vrste mogu imati tipske veličine legla koje se kreću od jednog do osam mladih. Mladunci se rađaju s mehkom kožom koja se stvrdne u roku od nekoliko sedmicaa. Spolnu zrelost dostižu za tri do dvanaest mjeseci, ovisno o vrsti. Oklopnici su usamljene životinje koje ne dijele svoje rupe s drugim odraslim jedinkama.

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski  linkovi==
{{Wikivrste|Dasypoda}}
{{Commons category|Armadillo|Dasypodidae}}
*[http://armadillo-online.org/index.html &quot;Armadillo online&quot; website] hosted by [http://armadillo-online.org/me.html zoologist Dr. Joshua Nixon]
*[https://web.archive.org/web/20070309063838/http://seabed.nationalgeographic.com/splat_ngx_pathfinder/templates/output/articles/gallery.tmpl?DB_NUM_PARAMS=2&amp;DB_PARAM_0=0503&amp;DB_PARAM_1=2 Photographs of armadillo rolling into a ball]
* {{Wikirječnik|Armadillo}}

{{sisari}}
{{Cingulata}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Oklopnici]]
[[Kategorija:Cingulata]]
[[Kategorija:Sisari]]</text>
      <sha1>tnu45sjhufqsxlatuyxxykeolh2gncm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CRMP1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>483617</id>
    <revision>
      <id>3849189</id>
      <parentid>3777337</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:13:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23208" sha1="3zdl2yxdnk3jy4vqnygjvuousioses6" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Komplementni faktor I''', znan i kao  '''inaktivator C3b/C4b''',  jest [[protein]] /[[enzim]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CFI'''  sa [[hromosom 4|hromosoma 4]]. To je  protein [[komplementni sistem|komplementnog sistema]], prvi put izoliran 1966. iz [[zamorac|zamorčevog]] [[krvna plazma|seruma]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nelson RA, Jensen J, Gigli I, Tamura N | title = Methods for the separation, purification and measurement of nine components of hemolytic complement in guinea-pig serum | journal = Immunochemistry | volume = 3 | issue = 2 | pages = 111–35 | date = mart 1966 | pmid = 5960883 | doi = 10.1016/0019-2791(66)90292-8 }}&lt;/ref&gt; koji regulira aktivaciju komplementa cijepanjem ćelijske ili fluidne faze C3b i C4b.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lachmann PJ, Müller-Eberhard HJ | title = The demonstration in human serum of &quot;conglutinogen-activating factor&quot; and its effect on the third component of complement | journal = Journal of Immunology | volume = 100 | issue = 4 | pages = 691–8 | date = april 1968 | pmid = 5645214 }}&lt;/ref&gt; To je rastvorljivi [[glikoprotein]] koji cirkulira ljudskom [[krv]]lju, u prosječnoj koncentraciji od 35μg/mL.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nilsson SC, Sim RB, Lea SM, Fremeaux-Bacchi V, Blom AM | title = Complement factor I in health and disease | journal = Molecular Immunology | volume = 48 | issue = 14 | pages = 1611–20 | date = august 2011 | pmid = 21529951 | doi = 10.1016/j.molimm.2011.04.004 | url = http://lup.lub.lu.se/record/1973336 | type = Submitted manuscript }}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 583 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  65.750 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P05156#sequences |title=UniProt, P05156 |language=en |access-date=22. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MKLLHVFLLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LCFHLRFCKV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TYTSQEDLVE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKCLAKKYTH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSCDKVFCQP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;WQRCIEGTCV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CKLPYQCPKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GTAVCATNRR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SFPTYCQQKS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LECLHPGTKF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LNNGTCTAEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KFSVSLKHGN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TDSEGIVEVK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LVDQDKTMFI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CKSSWSMREA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NVACLDLGFQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGADTQRRFK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSDLSINSTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLHVHCRGLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSLAECTFTK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RRTMGYQDFA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DVVCYTQKAD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SPMDDFFQCV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NGKYISQMKA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CDGINDCGDQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SDELCCKACQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GKGFHCKSGV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CIPSQYQCNG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVDCITGEDE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGCAGFASVT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QEETEILTAD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MDAERRRIKS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLPKLSCGVK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NRMHIRRKRI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGGKRAQLGD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LPWQVAIKDA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGITCGGIYI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGCWILTAAH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLRASKTHRY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QIWTTVVDWI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HPDLKRIVIE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YVDRIIFHEN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YNAGTYQNDI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALIEMKKDGN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKDCELPRSI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PACVPWSPYL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FQPNDTCIVS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GWGREKDNER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VFSLQWGEVK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LISNCSKFYG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NRFYEKEMEC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGTYDGSIDA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CKGDSGGPLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CMDANNVTYV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WGVVSWGENC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GKPEFPGVYT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVANYFDWIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YHVGRPFISQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YNV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Sinteza ==
[[Gen]] za faktor I kod ljudi se nalazi na [[hromosom 4|hromosomu 4]].&lt;ref name=&quot;pmid2956252&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Goldberger G, Bruns GA, Rits M, Edge MD, Kwiatkowski DJ | title = Human complement factor I: analysis of cDNA-derived primary structure and assignment of its gene to chromosome 4 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 262 | issue = 21 | pages = 10065–71 | date = juli 1987 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)61076-2 | pmid = 2956252 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Faktor I sintetizira se najviše u [[jetra|jetri]], ali iu [[monocit]]ima, [[fibroblast]]ima, [[keratinocit]]ima i [[endotel]]nim ćelijama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vyse TJ, Morley BJ, Bartok I, Theodoridis EL, Davies KA, Webster AD, Walport MJ | title = The molecular basis of hereditary complement factor I deficiency | journal = The Journal of Clinical Investigation | volume = 97 | issue = 4 | pages = 925–33 | date = februar 1996 | pmid = 8613545 | doi = 10.1172/JCI118515 | pmc = 507137 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Julen N, Dauchel H, Lemercier C, Sim RB, Fontaine M, Ripoche J | title = In vitro biosynthesis of complement factor I by human endothelial cells | journal = European Journal of Immunology | volume = 22 | issue = 1 | pages = 213–7 | date = januar 1992 | pmid = 1530917 | doi = 10.1002/eji.1830220131| s2cid = 30130789 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Whaley K | title = Biosynthesis of the complement components and the regulatory proteins of the alternative complement pathway by human peripheral blood monocytes | journal = The Journal of Experimental Medicine | volume = 151 | issue = 3 | pages = 501–16 | date = mart 1980 | pmid = 6444659 | pmc = 2185797 | doi = 10.1084/jem.151.3.501 }}&lt;/ref&gt; Kada se sintetizira, to je polipeptidni lanac od 66 kDa sa N-vezanim glikanima na šest pozicija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tsiftsoglou SA, Arnold JN, Roversi P, Crispin MD, Radcliffe C, Lea SM, Dwek RA, Rudd PM, Sim RB | title = Human complement factor I glycosylation: structural and functional characterisation of the N-linked oligosaccharides | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics | volume = 1764 | issue = 11 | pages = 1757–66 | date = novembar 2006 | pmid = 17055788 | doi = 10.1016/j.bbapap.2006.09.007 | citeseerx = 10.1.1.712.1764 }}&lt;/ref&gt; Zatim, faktor I cijepa se pomoću [[furin]]a, kako bi se dobio zreli protein faktora I, koji je [[Disulfidna veza|disulfidno povezani]] [[Proteinski dimer|dimer]] teškog  (ostaci 19-335, 51 kD) i lahkog lanca (ostaci 340-583, 37 kD).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/5045|title=FURIN furin, paired basic amino acid cleaving enzyme [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Aktivan je samo zreli protein.

== Struktura ==
Faktor I je glikoproteinski [[heterodimer]] koji se sastoji od disulfidno vezanog teškog i lahkog lanca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/3426|title=CFI complement factor I [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=27. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Teški lanac faktora I ima četiri [[proteinski domen|domena]]: domen FI membranskog napadajućeg kompleksa (FIMAC), CD5 i domen receptora lipoproteina niske gustine 1 i 2 (LDLr1 i LDLr2).&lt;ref name=&quot;Sanchez-Gallego_2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sanchez-Gallego JI, Groeneveld TW, Krentz S, Nilsson SC, Villoutreix BO, Blom AM | title = Analysis of binding sites on complement factor I using artificial N-linked glycosylation | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 287 | issue = 17 | pages = 13572–83 | date = april 2012 | pmid = 22393059 | pmc = 3340171 | doi = 10.1074/jbc.M111.326298 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ima inhibitornu ulogu u održavanju enzima neaktivnim sve dok se ne susretne sa kompleksom koji formiraju [[supstrat (biohemija)|supstrat]] (ili C3b ili C4b) i kofaktor proteina ([[faktor H]], C4b-vezujući protein, receptor komplementa 1 i proteinski kofaktor membrane).&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Roversi P, Johnson S, Caesar JJ, McLean F, Leath KJ, Tsiftsoglou SA, Morgan BP, Harris CL, Sim RB, Lea SM | title = Structural basis for complement factor I control and its disease-associated sequence polymorphisms | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 31 | pages = 12839–44 | date = august 2011 | pmid = 21768352 | pmc = 3150940 | doi = 10.1073/pnas.1102167108 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nakon vezivanja enzima za kompleks supstrat–kofaktor, interfejs teški–lahki lanac je prekinut, a enzim se aktivira alosterijom.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Domeni LDL-receptora sadrže po jedno [[mjesto vezanja]] [[kalcij]]a.

Lahki lanac faktora I sadrži samo domen [[serin-proteaza]]. Ovaj domen sadrži [[katalitska trijada|katalitskku trijadu]] His-362, Asp-411 i Ser-507, koja je odgovorna za specifično cijepanje C3b i C4b.&lt;ref name=&quot;Sanchez-Gallego_2012&quot;/&gt; Uobičajeni inhibitori proteaze ne inaktiviraju potpuno faktor I&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ekdahl KN, Nilsson UR, Nilsson B | title = Inhibition of factor I by diisopropylfluorophosphate. Evidence of conformational changes in factor I induced by C3b and additional studies on the specificity of factor I | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_1990-06-01_144_11/page/4268 | journal = Journal of Immunology | volume = 144 | issue = 11 | pages = 4269–74 | date = juni 1990 | pmid = 2140392 }}&lt;/ref&gt; ali to mogu učiniti ako je enzim prethodno inkubiran sa svojim supstratom: ovo podržava predloženo preuređenje molekula nakon vezivanja za supstrat.

I teški i lahki lanci nose [[Asparagin|Asn]]-vezane [[glikan]]a, na tri različita [[glikozilacija|glikozilacijska]] mjesta.

[[Kristalna struktura]] ljudskog faktora I je deponovana kaao [[PDB]]: [http://www.rcsb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=2XRC 2XRC ].

== Klinički značaj ==
Disregulirana aktivnost faktora I ima kliničke implikacije. Gubitak funkcijskih mutacija u genu za faktor I komplementa dovodi do niskog nivoa faktora I što rezultira povećanom aktivnošću komplementa. Nedostatak faktora I zauzvrat dovodi do niskih nivoa [[C3 (komplement)|komponente komplementa 3]] (C3), [[faktor komplementa B|faktora B]], [[faktor komplementa H|faktora H]] i [[properdin]]a u krvi, zbog neregulirane aktivacije [[C3-konvertaza]] i niskog nivoa [[Imunoglobulin G|IgG]], zbog gubitka proizvodnje iC3b i C3dg. Pored sljedećih bolesti, nizak faktor I je povezan s rekurentnim bakterijskim [[infekcija]]ma kod djece.

;Starosno vezana degeneracija makule

Rezultati istraživanja sugeriraju da mutacije u genu CFI doprinose razvoju [[starosno vezana degeneracija makule|degeneracije makule povezane sa starenjem]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wang Q, Zhao HS, Li L | title = Association between complement factor I gene polymorphisms and the risk of age-related macular degeneration: a Meta-analysis of literature | journal = International Journal of Ophthalmology | volume = 9 | issue = 2 | pages = 298–305 | date = 18. 2. 2016 | pmid = 26949655 | pmc = 4761747 | doi = 10.18240/ijo.2016.02.23 }}&lt;/ref&gt;  Smatra se da je ovaj doprinos posljedica disregulacije alternativnog puta, što dovodi do povećane upale u [[oči]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tan PL, Garrett ME, Willer JR, Campochiaro PA, Campochiaro B, Zack DJ, Ashley-Koch AE, Katsanis N | title = Systematic Functional Testing of Rare Variants: Contributions of CFI to Age-Related Macular Degeneration | journal = Investigative Ophthalmology &amp; Visual Science | volume = 58 | issue = 3 | pages = 1570–1576 | date = mart 2017 | pmid = 28282489 | pmc = 6022411 | doi = 10.1167/iovs.16-20867 }}&lt;/ref&gt;

;Sindrom netipske hemolitske uremije

[[Sindrom netipske hemolitske uremije]] izazvan je prekomjernom aktivacijom komplementa.&lt;ref name=&quot;Kavanagh_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kavanagh D, Goodship TH, Richards A | title = Atypical hemolytic uremic syndrome | journal = Seminars in Nephrology | volume = 33 | issue = 6 | pages = 508–30 | date = novembar 2013 | pmid = 24161037 | pmc = 3863953 | doi = 10.1016/j.semnephrol.2013.08.003 }}&lt;/ref&gt;  Oko 5-10% slučajeva sindroma  čini [[heterozigot]]ost mutacija u domenu gena serin-proteaze CFI.&lt;ref name=&quot;Kavanagh_2013&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist|33em}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin|33em}}
* {{cite journal | vauthors = Bradley DT, Zipfel PF, Hughes AE | title = Complement in age-related macular degeneration: a focus on function | journal = Eye | volume = 25 | issue = 6 | pages = 683–93 | date = juni 2011 | pmid = 21394116 | pmc = 3178140 | doi = 10.1038/eye.2011.37 }}
* {{cite journal | vauthors = Chan MR, Thomas CP, Torrealba JR, Djamali A, Fernandez LA, Nishimura CJ, Smith RJ, Samaniego MD | title = Recurrent atypical hemolytic uremic syndrome associated with factor I mutation in a living related renal transplant recipient | journal = American Journal of Kidney Diseases | volume = 53 | issue = 2 | pages = 321–6 | date = februar 2009 | pmid = 18805611 | pmc = 2879708 | doi = 10.1053/j.ajkd.2008.06.027 }}
* {{cite journal | vauthors = Kalsi G, Kuo PH, Aliev F, Alexander J, McMichael O, Patterson DG, Walsh D, Zhao Z, Schuckit M, Nurnberger J, Edenberg H, Kramer J, Hesselbrock V, Tischfield JA, Vladimirov V, Prescott CA, Dick DM, Kendler KS, Riley BP | title = A systematic gene-based screen of chr4q22-q32 identifies association of a novel susceptibility gene, DKK2, with the quantitative trait of alcohol dependence symptom counts | journal = Human Molecular Genetics | volume = 19 | issue = 12 | pages = 2497–506 | date = juni 2010 | pmid = 20332099 | pmc = 2876884 | doi = 10.1093/hmg/ddq112 }}
* {{cite journal | vauthors = Nilsson SC, Kalchishkova N, Trouw LA, Fremeaux-Bacchi V, Villoutreix BO, Blom AM | title = Mutations in complement factor I as found in atypical hemolytic uremic syndrome lead to either altered secretion or altered function of factor I | journal = European Journal of Immunology | volume = 40 | issue = 1 | pages = 172–85 | date = januar 2010 | pmid = 19877009 | doi = 10.1002/eji.200939280 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Rose JE, Behm FM, Drgon T, Johnson C, Uhl GR | title = Personalized smoking cessation: interactions between nicotine dose, dependence and quit-success genotype score | journal = Molecular Medicine | volume = 16 | issue = 7–8 | pages = 247–53 | year = 2010 | pmid = 20379614 | pmc = 2896464 | doi = 10.2119/molmed.2009.00159 }}
* {{cite journal | vauthors = Sullivan M, Erlic Z, Hoffmann MM, Arbeiter K, Patzer L, Budde K, Hoppe B, Zeier M, Lhotta K, Rybicki LA, Bock A, Berisha G, Neumann HP | title = Epidemiological approach to identifying genetic predispositions for atypical hemolytic uremic syndrome | journal = Annals of Human Genetics | volume = 74 | issue = 1 | pages = 17–26 | date = januar 2010 | pmid = 20059470 | doi = 10.1111/j.1469-1809.2009.00554.x | s2cid = 24304765 | url = https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/45079/1/j.1469-1809.2009.00554.x.pdf | access-date = 22. 10. 2021 | archive-date = 22. 10. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20211022152656/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/45079/1/j.1469-1809.2009.00554.x.pdf | url-status = dead }}
* {{cite journal | vauthors = Westra D, Volokhina E, van der Heijden E, Vos A, Huigen M, Jansen J, van Kaauwen E, van der Velden T, van de Kar N, van den Heuvel L | title = Genetic disorders in complement (regulating) genes in patients with atypical haemolytic uraemic syndrome (aHUS) | journal = Nephrology, Dialysis, Transplantation | volume = 25 | issue = 7 | pages = 2195–202 | date = juli 2010 | pmid = 20106822 | doi = 10.1093/ndt/gfq010 }}
* {{cite journal | vauthors = Bienaime F, Dragon-Durey MA, Regnier CH, Nilsson SC, Kwan WH, Blouin J, Jablonski M, Renault N, Rameix-Welti MA, Loirat C, Sautés-Fridman C, Villoutreix BO, Blom AM, Fremeaux-Bacchi V | title = Mutations in components of complement influence the outcome of Factor I-associated atypical hemolytic uremic syndrome | journal = Kidney International | volume = 77 | issue = 4 | pages = 339–49 | date = februar 2010 | pmid = 20016463 | doi = 10.1038/ki.2009.472 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Kondo N, Bessho H, Honda S, Negi A | title = Additional evidence to support the role of a common variant near the complement factor I gene in susceptibility to age-related macular degeneration | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 18 | issue = 6 | pages = 634–5 | date = juni 2010 | pmid = 20087399 | pmc = 2987347 | doi = 10.1038/ejhg.2009.243 }}
* {{cite journal | vauthors = Maga TK, Nishimura CJ, Weaver AE, Frees KL, Smith RJ | title = Mutations in alternative pathway complement proteins in American patients with atypical hemolytic uremic syndrome | journal = Human Mutation | volume = 31 | issue = 6 | pages = E1445–60 | date = juni 2010 | pmid = 20513133 | doi = 10.1002/humu.21256 | s2cid = 205919773 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Reynolds R, Hartnett ME, Atkinson JP, Giclas PC, Rosner B, Seddon JM | title = Plasma complement components and activation fragments: associations with age-related macular degeneration genotypes and phenotypes | journal = Investigative Ophthalmology &amp; Visual Science | volume = 50 | issue = 12 | pages = 5818–27 | date = decembar 2009 | pmid = 19661236 | pmc = 2826794 | doi = 10.1167/iovs.09-3928 }}
* {{cite journal | vauthors = Shin DH, Webb BM, Nakao M, Smith SL | title = Characterization of shark complement factor I gene(s): genomic analysis of a novel shark-specific sequence | journal = Molecular Immunology | volume = 46 | issue = 11–12 | pages = 2299–308 | date = juli 2009 | pmid = 19423168 | pmc = 2699631 | doi = 10.1016/j.molimm.2009.04.002 }}
* {{cite journal | vauthors = Nilsson SC, Trouw LA, Renault N, Miteva MA, Genel F, Zelazko M, Marquart H, Muller K, Sjöholm AG, Truedsson L, Villoutreix BO, Blom AM | title = Genetic, molecular and functional analyses of complement factor I deficiency | journal = European Journal of Immunology | volume = 39 | issue = 1 | pages = 310–23 | date = januar 2009 | pmid = 19065647 | doi = 10.1002/eji.200838702 | s2cid = 8445601 }}
* {{cite journal | vauthors = Fagerness JA, Maller JB, Neale BM, Reynolds RC, Daly MJ, Seddon JM | title = Variation near complement factor I is associated with risk of advanced AMD | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 17 | issue = 1 | pages = 100–4 | date = januar 2009 | pmid = 18685559 | pmc = 2985963 | doi = 10.1038/ejhg.2008.140 }}
* {{cite journal | vauthors = Yuasa I, Irizawa Y, Nishimukai H, Fukumori Y, Umetsu K, Nakayashiki N, Saitou N, Henke L, Henke J | title = A hypervariable STR polymorphism in the complement factor I (CFI) gene: Asian-specific alleles | journal = International Journal of Legal Medicine | volume = 125 | issue = 1 | pages = 121–5 | date = januar 2011 | pmid = 19693526 | doi = 10.1007/s00414-009-0369-0 | s2cid = 37565572 }}
* {{cite journal | vauthors = Moore I, Strain L, Pappworth I, Kavanagh D, Barlow PN, Herbert AP, Schmidt CQ, Staniforth SJ, Holmes LV, Ward R, Morgan L, Goodship TH, Marchbank KJ | title = Association of factor H autoantibodies with deletions of CFHR1, CFHR3, CFHR4, and with mutations in CFH, CFI, CD46, and C3 in patients with atypical hemolytic uremic syndrome | journal = Blood | volume = 115 | issue = 2 | pages = 379–87 | date = januar 2010 | pmid = 19861685 | pmc = 2829859 | doi = 10.1182/blood-2009-05-221549 }}
* {{cite journal | vauthors = Li MZ, Yu DM, Yu P, Liu DM, Wang K, Tang XZ | title = Mitochondrial gene mutations and type 2 diabetes in Chinese families | journal = Chinese Medical Journal | volume = 121 | issue = 8 | pages = 682–6 | date = april 2008 | pmid = 18701018 | doi =  10.1097/00029330-200804020-00004| doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Nilsson SC, Nita I, Månsson L, Groeneveld TW, Trouw LA, Villoutreix BO, Blom AM | title = Analysis of binding sites on complement factor I that are required for its activity | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 285 | issue = 9 | pages = 6235–45 | date = februar 2010 | pmid = 20044478 | pmc = 2825419 | doi = 10.1074/jbc.M109.097212 | doi-access = free }}
{{refend}}

== External links ==
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1367/  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Atypical Hemolytic-Uremic Syndrome]
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/omim/277400,120700,120920,134370,134371,138470,188040,217030,235400,605336,605337,612922,612923,612924,612925,612926,120700,120920,134370,134371,138470,188040,217030,235400,605336,605337,612922,612923,612924,612925,612926  OMIM entries on Atypical Hemolytic-Uremic Syndrome]
* The [[MEROPS]] online database for peptidases and their inhibitors: [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=S01.199 S01.199] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121223085447/http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/merops.cgi?id=S01.199 |date=23. 12. 2012 }}

{{Komplementni sistem}}
{{Serin-endopeptidaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}

{{DEFAULTSORT:Complement Factor I}}
[[Kategorija:Komplementni sistem]]
[[Kategorija:EC 3.4.21]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 4]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>3zdl2yxdnk3jy4vqnygjvuousioses6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Collège de France</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484937</id>
    <revision>
      <id>3849088</id>
      <parentid>3792539</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T15:35:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3849088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1225" sha1="k5m348ey23kcc4zgkw2d9ag3dp8lrd8" xml:space="preserve">'''Collège de France''' ranije poznat kao ''Collège Royal'' osnovan 1530. godine od strane [[Franjo I, kralj Francuske|Franjo I]], je visokoobrazovna i istraživačka ustanova u [[Francuska|Francuskoj]]. Nalazi se u [[Pariz]]u, u srcu Latinske četvrti, preko puta istorijskog kampusa La Sorbonne, u blizini [[Panteon (Pariz)|Panteon]]a&lt;ref&gt;[https://psl.eu/universite/nos-etablissements/associes/college-de-france Collège de France]&lt;/ref&gt;.

Istraživanje i nastava su usko povezani na Collège de France, čija je ambicija da podučava &quot;znanje koje se gradi u svim oblastima književnosti, nauke i umjetnosti&quot;.

== Poznati profesori ==
* [[Michel Foucault]], francuski filozof, sociolog i historičar
* [[Adam Mickiewicz]], veliki poljski knjizevnik i pjesnik

== Poznati diplomci ==
* [[Melika Salihbeg Bosnawi]], bosanskohercegovačka književnica i intelektualka

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.college-de-france.fr/ Collège de France službena web stranica]
* {{Cite web|url=https://asr.revues.org/891|website=asr.revues.org|access-date=2026-05-24}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Tehnologija]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Francuskoj]]
[[Kategorija:Univerziteti u Francuskoj]]</text>
      <sha1>k5m348ey23kcc4zgkw2d9ag3dp8lrd8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ipeľ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490006</id>
    <revision>
      <id>3849034</id>
      <parentid>3846076</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:18:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6377" sha1="bbas2an0u8ww2ybq0ynpu6lpx4cxuox" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Ipeľ
| slika                      = Ipoly folyó Ipolyságnál.jpg
| veličina_slike             = 250px
| slika_alt                  = 
| opis_slike                 = Ipeľ kod [[Šahy]]ja
| slika_karta                = Ipeľ River (SVK) - location and watershed.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| mapframe                   = yes
| mapframe-line              = on
| mapframe-shape             = none
| mapframe-point             = none
| izvorno_ime                = Ipeľ
| izvorno_ime_jezik          = slovački
| drugo_ime                  = {{hu|Ipoly}}, {{jez-de|Eipel}}, {{pl|Ipola}}
| izvor                      = [[Veporské vrchy]], [[Slovačko rudogorje]]
| ušće                       = [[Dunav]] (kod [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a)
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}} &lt;br/&gt; {{ZID|Mađarska}} 
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 232,5
| nadmorska visina izvora    = 1000
| nadmorska visina ušća      = 102
| prosječni protok           = 21&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| površina sliva             = 5.151
| sliv                       = [[Crno more|Crnomorski]]
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Suchá (Ipeľ)|Suchá]], [[Poltárica]], [[Kamenec (Ipeľ)|Kamenec]]
| desne_pritoke              = [[Tisovník]], [[Krtíš]], [[Krupinica]], [[Štiavnica (Ipeľ)|Štiavnica]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Ipeľ''' (arhaično ''Jupoľ''; {{hu|Ipoly}}; {{la|Bolia}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pohl |first=Walter|author-link1=Walter Pohl|year=1980 |chapter=Die Gepiden und die Gentes an der mittleren Donau nach dem Zerfall des Attilareiches |language=de |editor1-last=Wolfram |editor1-first=Herwig |editor2-last=Daim |editor2-first=Falko|editor-link2=Falko Daim|title=Die Völker an der mittleren und unteren Donau im fünften und sechsten Jahrhundert. Berichte des Symposions der Kommission für Frühmitel-lalterforschung 24. bis 27. Oktober 1978, Stift Zwettl, Niederösterreich |publisher=Komisija za istraživanje ranog srednjeg vijeka, [[Austrijska akademija nauka]] |location= [[Beč]] |pages=239–305, page 266 |isbn=978-3-7001-0353-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wolfram&quot;&gt;{{Cite book|last=Wolfram |first=Herwig|author-link1=Herwig Wolfram|year=1990 |chapter=The Ostrogothic Kingdom in Pannonia |title=History of the Goths |location= [[Berkeley]] |publisher= University of California Press |page=264 |isbn=978-0-520-06983-1|language=en}}&lt;/ref&gt;) jest rijeka u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Dug je 232,5&amp;nbsp;km i lijeva je [[Spisak pritoka Dunava|pritoka]] [[Dunav]]a.

== Tok ==
Izvire u [[Slovačko rudogorje|Slovačkom rudogorju]], u centralnom dijelu zemlje, u blizini [[Lom na Rimavici|Loma na Rimavici]]. Gornji tok relativno je strm, s dvije znatne promjene smjera, od kojih je druga u blizini gradića [[Poltár]]a. U općini [[Málinec]] rijeka je pregrađena istoimenim [[Vještačko jezero|vještačkim jezerom]]. Od [[Lučenec]]a je prate brda i planinski lanci [[Južnoslovačka kotlina|Južnoslovačke kotline]], koji se smjenjuju s rijekom formirajući krivudavi tok današnje [[Granica između Mađarske i Slovačke|granice s Mađarskom]].

Posljednjih 140&amp;nbsp;km čini dio granice između Slovačke i Mađarske (s izuzetkom kod [[Šahy]]ja, gdje teče kroz Slovačku 30&amp;nbsp;km). Posljednjih 20&amp;nbsp;kilometara Ipeľ u polukrugu teče oko gorja [[Börzsöny]] prije nego što se ulije u Dunav kod [[Chľaba|Chľabe]] i [[Szob]]a.

== Gradovi i naselja ==
''Napomena: Poredani nizvodno.''
* [[Poltár]] (SLK)
* [[Kalinovo]] (SLK)
* [[Boľkovce]] (SLK)
* [[Ipolytarnóc]] (MAĐ)
* [[Litke (Mađarska)|Litke]] (MAĐ)
* [[Nógrádszakál]] (MAĐ)
* [[Szécsény]] (MAĐ)
* [[Balassagyarmat]] (MAĐ)
* [[Ipolyvece]] (MAĐ)
* [[Ipeľské Predmostie]] (SLK) 
* [[Šahy]] (SLK)
* [[Vámosmikola]] (MAĐ)
* [[Pastovce]] (SLK)
* [[Ipolytölgyes]] (MAĐ)
* [[Salka]] (SLK)
* [[Letkés]] (MAĐ)
* [[Ipolydamásd]] (MAĐ)
* [[Szob]] (MAĐ)

[[Datoteka:Bridge near Raróspuszta.jpg|mini|desno|200px|Novi most između Rároša i Ráróspuszte]]
== Mostovi ==
U prošlosti je bilo 47 mostova bilo koje vrste preko rijeke na dijelu između [[Ipolytarnóc]]a i ušća. Gotovo su svi oštećeni ili uništeni tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Od 2004. na ovoj dionici bilo je 12 mostova, od kojih samo četiri na državnoj granici. Najvažniji su [[željeznica|željeznički]] most na [[Pruga Bratislava – Budimpešta|pruzi]] [[Bratislava]] – [[Budimpešta]], cestovni most u Šahyju na [[Put 1. klase 66|putu 1. klase 66 (E 77)]] i most između naselja [[Slovenské Ďarmoty]] i [[Balassagyarmat]]a. Na pojedinim mjestima, uglavnom na lokacijama nekadašnjih mostova, danas postoje pješački mostovi.

Nakon što su se i Slovačka i Mađarska pridružile [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 2004, izgrađeni su novi mostovi na graničnom dijelu, uključujući jedan između [[Muľa|Rároša]] i [[Ráróspuszta|Ráróspuszte]] (otvoren u decembru 2011) i drugi most između [[Kováčovce|Peťova]] i [[Pösténypuszta|Pösténypuszte]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Panoramio – Photo of Most Kováčovce Peťov / Bridge Kováčovce Pete |url= http://www.panoramio.com/photo/85191606 |access-date= 12. 10. 2015 |website= www.panoramio.com |archive-date= 30. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160130053149/http://www.panoramio.com/photo/85191606 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|Ipoly}}
* [http://mek.niif.hu/00000/00060/html/051/pc005168.html#8 Ipoly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220524175656/http://mek.niif.hu/00000/00060/html/051/pc005168.html#8 |date=24. 5. 2022 }} u [[Pallasova velika enciklopedija|Pallasevoj velikoj enciklopediji]] {{hu simbol}}

{{Dunav}}
{{Hidrografija Slovačke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crnomorski sliv]]
[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Pritoke Dunava]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Granica između Mađarske i Slovačke]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]]</text>
      <sha1>bbas2an0u8ww2ybq0ynpu6lpx4cxuox</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Tarvisa (1797)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490192</id>
    <revision>
      <id>3849137</id>
      <parentid>3823234</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:34:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6460" sha1="587uvlefc4psz9x8j52llstmheipvyx" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}[[Datoteka:André_Masséna_(Fontaine_et_Gros).jpg|desno|mini| André Masséna je odigrao ključnu ulogu u hvatanju Austrijanaca u zamku.|265x265piksel]]'''Bitka kod Tarvisa'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.historyofwar.org/articles/campaign_napoleon_italy_1796.html|title=Napoleon's Campaign in Italy, 1796-97|website=www.historyofwar.org|access-date=16. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;  vođena je od 21. do 23. marta 1797. u blizini današnjeg [[Tarvisio|Tarvisia]] na dalekom sjeveroistoku [[Italija|Italije]], oko 12&amp;nbsp;km zapadno-jugozapadno od tromeđe Italije sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]], i bila je posljednja bitka prije kraja [[Rat prve koalicije|rata Prve koalicije]]. U bici su tri divizije vojske [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] pod komandom [[Napoléon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]] napale nekoliko kolona [[Habsburška Monarhija|habsburške austrijske]] vojske u povlačenju predvođene [[Nadvojvoda Karlo|nadvojvodom Karlom]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.napoleon-empire.org/en/personalities/https:www.napoleon-empire.org/en/personalities/archiduc_charles.php|title=Charles Louis of Austria|website=Napoleon &amp; Empire|language=en|access-date=14. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; vojvodom od Tešena. U tri dana konfuznih borbi, francuske divizije koje su režirali André Masséna, Jean Joseph Guieu i Jean-Mathieu-Philibert Sérurier uspjeli su blokirati prolaz Tarvis i zarobiti 3.500 Austrijanaca predvođenih Adamom Bajalicsom von Bajahazom. Angažman se dogodio tokom rata prve koalicije, koji je bio dio Francuskih revolucionarnih ratova.

Nakon što je Bonaparte zauzeo tvrđavu Mantove&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.napoleon-empire.org/en/battles/https:www.napoleon-empire.org/en/battles/first-campaign-italy-military-operations.php|title=Military operations of the first Italian Campaign (1796-1797)|website=Napoleon &amp; Empire|language=en|access-date=14. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; početkom februara 1797. godine, očistio je svoj južni bok razbivši vojsku [[Papinska Država|Papske države]]. Ojačan snagama s rajnskog fronta, Bonaparte je bio odlučan da otjera austrijsku vojsku iz sjeveroistočne Italije. Njegova ofanziva je započela u martu i sastojala se od sekundarne vožnje lijevog krila Barthélemy Catherine Jouberta kroz okrug [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] i juriša na istok od strane Bonaparteove glavne vojske.

Glavna francuska vojska ubrzo je otjerala nadvojvodine snage u strmoglavo povlačenje dok se Joubert borio s Wilhelmom Lotharom Marijom fon Kerpenom u Tirolu. Charles je pokušao zadržati prolaz Tarvis protiv Francuza slanjem tri kolone pojačanja, ali su pronašli prolaz koji su držale Massénine francuske snage. Dok su se mnoge austrijske trupe borile za izlaz, posljednja kolona je bila zarobljena između tri konvergentne francuske divizije i primorana da se preda. Naknadno napredovanje dovelo je Francuze na 75&amp;nbsp;km glavnog grada Austrije [[Beč]]a. Sredinom aprila, Bonaparte je predložio i Austrijanci su pristali na primirje u Leobenu. Većina uslova je ratifikovana Ugovorom iz Campo Formia u oktobru 1797. godine, čime je okončan dugi rat.{{OSM Location map|coord={{coord|45.3|10.5}}|zoom=6|float=right|nolabels=1|width=304|height=180|title=[[Rat Prve koalicije]]:&lt;br&gt;[[Italijanske kampanje u francuskim revolucionarnim ratovima|bitke u Italiji]]|caption={{legend|black|trenutna bitka}}{{legend|navy|Napoleon kao subordinator}}{{legend|maroon|Napoleon komanduje}}|shapeD=n-circle|shape-colorD=maroon|shape-outlineD=white|label-colorD=maroon|label-sizeD=12|label-posD=left|label-offset-xD=0|label-offset-yD=0|label1=|mark-coord1={{coord|43.99|7.55}}|mark-title1=[[Second Battle of Saorgio (1794)]] from 24 to 28 April 1794|shape-color1=navy|label-color1=navy|label2=|mark-coord2={{coord|44.65|7.87}}|mark-title2=[[Montenotte campaign]] from 10 to 28 April 1796|label3=|mark-coord3={{coord|45.15|9.7}}|mark-title3=[[Battle of Fombio]] from 7 to 9 May 1796|label4=Lodi|mark-coord4={{coord|45.32|9.5}}|mark-title4=[[Battle of Lodi]] on 10 May 1796|label5=|mark-coord5={{coord|45.35|10.73}}|mark-title5=[[Bitka kod Borghetta]] on 30 May 1796|label6=|mark-coord6={{coord|45.46|10.48}}|mark-title6=[[Bitka kod Lonata]] from 3 to 4 August 1796|label7=|mark-coord7={{coord|45.38|10.48}}|mark-title7=[[Bitka kod Castiglionea]] on 5 August 1796|label8=|mark-coord8={{coord|45.88|11.05}}|mark-title8=[[Bitka kod Rovereta]] on 4 September 1796|label9=|mark-coord9={{coord|45.77|11.73}}|mark-title9=[[Bitka kod Bassana]] on 8 September 1796&lt;br&gt;[[Second Battle of Bassano]] on 6 November 1796|label10=|mark-coord10={{coord|45.42|11.18}}|mark-title10=[[Bitka kod Caldiera (1796)]] on 12 November 1796|label11=|mark-coord11={{coord|45.35|11.28}}|mark-title11=[[Bitka kod Arcole]] from 15 to 17 November 1796|label12=|mark-coord12={{coord|45.57|10.82}}|mark-title12=[[Bitka kod Rivolija]] from 14 to 15 January 1797|label13=|mark-coord13={{coord|45.16|10.8}}|mark-title13=[[Opsada Mantua (1796–1797)]] from 27 August 1796 to 2 February 1797|label14=|mark-coord14={{coord|46|12.87}}|mark-title14=[[Bitka kod Valvasone (1797)]] on 16 March 1797|label15=|mark-coord15={{coord|46.51|13.58}}|mark-title15=Bitka kod Trevisa (1797) from 21 to 23 March 1797|shape-color15=black|label-color15=black}}[[Datoteka:1801_Antoine-Jean_Gros_-_Bonaparte_on_the_Bridge_at_Arcole.jpg|alt=Painting depicts a clean-shaven man with long hair in a dark blue military uniform with a bright sash around his waist. He holds a sword in his right gloved hand and a flag in his left.|lijevo|mini| [[Napoléon Bonaparte|Napoleon Bonaparte]]|215x215piksel]]
[[Datoteka:Archdukecharles1.jpg|alt=Painting shows a sober-looking curly-haired man in a white military uniform with a red and white sash and a gold collar.|desno|mini| Nadvojvoda Karlo se pokazao nesposobnim da zaustavi Bonaparteovu ofanzivu.|201x201piksel]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.napoleon-empire.org/en/battles/first-campaign-italy-military-operations.php
* https://www.worldhistory.org/article/2232/battle-of-castiglione/
* https://napoleongames.com/pages/the-first-campaign-1796
* https://repository.lib.fsu.edu/islandora/object/fsu:168100/datastream/PDF/view
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuske bitke]]
[[Kategorija:Austrijske bitke]]
[[Kategorija:Sukobi u 1797.]]
[[Kategorija:1797. u Italiji]]
[[Kategorija:1797. u Habsburškoj Monarhiji]]</text>
      <sha1>587uvlefc4psz9x8j52llstmheipvyx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CNBC Arabiya</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490265</id>
    <revision>
      <id>3849186</id>
      <parentid>3667002</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T04:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1561" sha1="md6zg3e4ojzk9ctnp2yg1rgf46feb4d" xml:space="preserve">[[Datoteka:CNBC in Dubai.jpg|mini|Sjedište CNBC Arabije]]
[[Datoteka:Logo CNBC Arabia Original 1.svg|mini|Logo CNBC Arabije]]
'''CNBC Arabiya''' ([[Arapski jezik|arapski]]: ''CNBC عر''بية) je arapski besplatni televizijski kanal. Pokriva regionalne i međunarodne poslove iz arapske ekonomske perspektive.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.readspeaker.com/blog/qa-cnbc-arabiya/|title=Q&amp;A with CNBC Arabiya|date=13. 1. 2015|website=ReadSpeaker|language=en-US|access-date=15. 4. 2022|archive-date=27. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127001721/https://www.readspeaker.com/blog/qa-cnbc-arabiya/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dnevni program CNBC Arabiya sadrži sažetak poslovnih vijesti iz regije, uključujući sažetak regionalne berze, regionalne korporativne vijesti, vijesti o ženama u biznisu, vijesti o zelenim poslovima i ličnim finansijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.qatarliving.com/forum/company-news/posts/cnbc-arabia-announced-official-broadcaster-qbx-expo|title=CNBC Arabia announced as official Arabic broadcaster for QBX-Expo|last=Living|first=Qatar|date=13. 10. 2015|website=Qatar Living|access-date=15. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Takođe uključuje razvoj događaja iz [[Evropa|Evrope]] i Amerike, koncentrišući se na to kako oni utiču na Bliski istok.

To je jedini kanal fokusiran na poslovanje koji isporučuje podatke o regionalnom tržištu uživo na tržištu Bliskog istoka, pružajući i ticker i analitičko izvještavanje. Kanal također nudi interaktivnu web stranicu na cnbcarabia.com.

== Reference ==</text>
      <sha1>md6zg3e4ojzk9ctnp2yg1rgf46feb4d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biosenzor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490670</id>
    <revision>
      <id>3849131</id>
      <parentid>3834829</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:08:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79957" sha1="4cja1snli900gz9ym9timii6zk8m7ul" xml:space="preserve">'''Biosenzor''' je analitički uređaj za detekciju hemijske supstance, koji kombinuje biološku komponentu sa [[fizička hemija|fizičko-hemijskim]] detektorom.&lt;ref name=&quot;Highly sensitive and wide-dynamic-r&quot;&gt;{{cite journal |title=Highly sensitive and wide-dynamic-range side-polished fiber-optic taste sensor |journal=Sensors and Actuators B |year=2017 |doi=10.1016/j.snb.2017.04.088|last1=Khalilian |first1=Alireza |last2=Khan |first2=Md. Rajibur Rahaman |last3=Kang |first3=Shin-Won |volume=249 |pages=700–707 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Turner|first=Anthony|title=Biosensors:Fundamentals and Applications|url=https://archive.org/details/biosensorsfundam0000unse|year=1987|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, UK|isbn=978-0198547242|page=[https://archive.org/details/biosensorsfundam0000unse/page/770 770] |author2=Wilson, George |author3=Kaube, Isao}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bănică|first=Florinel-Gabriel|title=Chemical Sensors and Biosensors:Fundamentals and Applications|year=2012|publisher=John Wiley &amp; Sons|location=Chichester, UK|isbn=9781118354230|page=576}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dincer|first1=Can|last2=Bruch|first2=Richard|last3=Costa‐Rama|first3=Estefanía|last4=Fernández‐Abedul|first4=Maria Teresa|last5=Merkoçi|first5=Arben|last6=Manz|first6=Andreas|last7=Urban|first7=Gerald Anton|last8=Güder|first8=Firat|date=15. 5. 2019|title=Disposable Sensors in Diagnostics, Food, and Environmental Monitoring|journal=Advanced Materials|volume=31|issue=30|pages=1806739|doi=10.1002/adma.201806739|pmid=31094032|issn=0935-9648|hdl=10044/1/69878|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; 
''Osetljivi biološki element'', npr. [[tkivo]], [[mikroorganizmi]], [[organele]], [[ćelijski receptor]], [[enzimi]], [[antitijela]], [[nukleinske kiseline]], itd., je biološki izveden materijal ili biomimetska komponenta koja stupa u interakciju sa analitom, veže se ili prepoznaje analit koji se proučava. Biološki osjetljivi elementi također mogu biti stvoreni [[biološko inženjerstvo|biološkim inženjerstvom]].

[[Biotransduktor|''Transduktor'']] ili ''detektorski element'', koji transformiše jedan signal u drugi, djeluje na fizičko-hemijski način: optički, [[piezoelektricitet|pijezoelektrični]], elektrohemijski,
[[elektrohemiluminiscencija|elektrohemiluminiscencijski]] itd., kao rezultat interakcije analita s biološkim elementom, za lahko mjerenje i kvantificiranje.
Uređaj za čitanje biosenzora povezuje se s pripadajućom elektronikom ili procesorima signala koji su prvenstveno odgovorni za prikaz rezultata na način koji je prilagođen korisniku.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Cavalcanti A, Shirinzadeh B, Zhang M, Kretly LC |title=Nanorobot Hardware Architecture for Medical Defense |journal= Sensors |volume=8 |issue=5 |pages=2932–2958 |year=2008 |url=http://www.mdpi.org/sensors/papers/s8052932.pdf |doi=10.3390/s8052932|pmid=27879858 |pmc=3675524 |bibcode=2008Senso...8.2932C |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ovo ponekad predstavlja najskuplji dio senzorskog uređaja, ali moguće je generirati ekran prilagođen korisniku koji uključuje pretvarač i osjetljivi element ([[holografski senzor]]). Čitači su obično posebno dizajnirani i proizvedeni tako da odgovaraju različitim principima rada biosenzora.

==Biosenzorski sistem==

Biosenzor se obično sastoji od bioreceptora (enzim/antitijelo/ćelija/nukleinska kiselina/aptamer), komponente pretvarača (poluprovodni materijal/nanomaterijal) i [[elektronski sistem]] koji uključuje [[pojačalo signala]], procesor i ekran.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kaur |first1=Harmanjit |last2=Shorie |first2=Munish |title=Nanomaterial based aptasensors for clinical and environmental diagnostic applications |journal=Nanoscale Advances |doi=10.1039/C9NA00153K |volume=1 |year=2019 |issue=6 |pages=2123–2138|bibcode=2019NanoA...1.2123K |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Transduktori i [[elektronika]] mogu se kombinovati, npr. u [[CMOS]] baziranim mikrosenzorskim sistemima.&lt;ref name=&quot;A1&quot;&gt;A. Hierlemann, O. Brand, C. Hagleitner, H. Baltes, &quot;Microfabrication techniques for chemical/biosensors&quot;, ''Proceedings of the IEEE'' 91 (6), 2003, 839–863.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A2&quot;&gt;A. Hierlemann, H. Baltes, &quot;CMOS-based chemical microsensors&quot;, ''The Analyst'' 128 (1), 2003, pp. 15–28.&lt;/ref&gt; Komponenta za prepoznavanje, koja se često naziva bioreceptor, koristi [[biomolekule]] iz [[organizam]]a ili receptore modelirane prema biološkim sistemima za interakciju sa analitom od interesa. Ovu interakciju mjeri biotransduktor koji daje mjerljivi signal proporcionalan prisustvu ciljnog analita u uzorku. Opći cilj dizajna biosenzora je omogućiti brzo i praktično testiranje na mjestu zabrinutosti ili njege gdje je pribavljen uzorak.&lt;ref name=&quot;Highly sensitive and wide-dynamic-r&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.clemson.edu/c3b/biosensorsPrimer.html |title= Biosensors Primer |author= &lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |access-date= 28. 1. 2013 |archive-date= 2. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170102201924/http://www.clemson.edu/c3b/biosensorsPrimer.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dincer|first1=Can|last2=Bruch|first2=Richard|last3=Kling|first3=André|last4=Dittrich|first4=Petra S.|last5=Urban|first5=Gerald A.|date=august 2017|title=Multiplexed Point-of-Care Testing – xPOCT|journal=Trends in Biotechnology|volume=35|issue=8|pages=728–742|doi=10.1016/j.tibtech.2017.03.013|pmc=5538621|pmid=28456344}}&lt;/ref&gt;

==Bioreceptori==
[[slika:Biosensors used for screening combinatorial DNA libraries.svg|thumb|Biosenzori koji se koriste za skrining biblioteka rekombinatnih DNK]]

U biosenzoru, bioreceptor je dizajniran da stupi u interakciju sa specifičnim analitom od interesa kako bi se proizveo efekat koji se može mjeriti pomoću sonde. Visoka [[selektivnost vezivanja|selektivnost]] za analit među matriksom drugih hemijskih ili bioloških komponenti je ključni zahtev za bioreceptor. Dok tip korištene biomolekule može uveliko varirati, biosenzori mogu se klasificirati prema uobičajenim tipovima interakcija bioreceptora koji uključuju: antitijelo/antigen,&lt;ref&gt;{{cite journal |title= Highly sensitive electrochemiluminescence detection of a prostate cancer biomarker |year=2017 |last1= Juzgado |first1=A. |last2= Solda |first2=A. |last3=Ostric |first3=A. |last4=Criado |first4=A. |last5=Valenti |first5=G. |last6=Rapino |first6=S. |last7=Conti |first7=G. |last8=Fracasso |first8=G. |last9=Paolucci |first9=F. |last10=Prato |first10=M. |journal= J. Mater. Chem. B |volume=5 |issue= 32 |pages=6681–6687 |doi=10.1039/c7tb01557g|pmid=32264431 }}&lt;/ref&gt; [[enzim]]e/[[ligand]]e, [[nukleinske kiseline]]/[[DNK]] ćelijske strukture/ćelije ili biomimetske materijale.&lt;ref name=BiosensorsandBiochips&gt;{{Cite journal | last1 = Vo-Dinh | first1 = T. | last2 = Cullum | first2 = B. | doi = 10.1007/s002160051549 | title = Biosensors and biochips: Advances in biological and medical diagnostics | journal = Fresenius' Journal of Analytical Chemistry | volume = 366 | issue = 6–7 | pages = 540–551 | year = 2000 | pmid =  11225766| s2cid = 23807719 | url = https://zenodo.org/record/1232643 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://pubs.rsc.org/-/content/articlelanding/2015/fd/c5fd00096c/unauth#!divAbstract |title=An electrochemiluminescencesupramolecular approach to sarcosine detection for early diagnosis of prostate cancer |year=2015 |last1=Valenti |first1=G. |last2=Rampazzo |first2=E. |last3=Biavardi |first3=E. |last4=Villani |first4=E. |last5=Fracasso |first5=G. |last6=Marcaccio |first6=M. |last7=Bertani |first7=F. |last8=Ramarli |first8=D. |last9=Dalcanale |first9=E. |last10=Paolucci |first10=F. |last11=Prodi |first11=L. |journal=Faraday Discuss |volume=185 |pages=299–309 |doi=10.1039/c5fd00096c |pmid=26394608 |bibcode=2015FaDi..185..299V |access-date=28. 4. 2022 |archive-date=17. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210717023830/https://pubs.rsc.org/-/content/articlelanding/2015/fd/c5fd00096c/unauth#!divAbstract |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Interakcije antitijela/antigeni===
[[imunotest|Imunosenzor]] koristi vrlo specifičan afinitet vezivanja [[antitijela]] za specifični spoj ili [[antigen]]. Specifična priroda [[interakcija antitijelo-antigen|interakcije antitijelo-antigen]] je analogna bravi i ključu, po tome što će se antigen vezati za antitijelo samo ako ima ispravnu konformaciju. Događaji vezivanja rezultiraju fizičkohemijskom promjenom koja u kombinaciji sa tragačem, kao što su [[luorescencija|fluorescentne]] molekule, enzimi ili [[radioizotop]]i, može generirati signal. Postoje ograničenja u korištenju antitijela u senzorima: 
#Kapacitet vezivanja antitijela snažno ovisi o uvjetima analize (npr. pH i temperatura), i 
#Interakcija antitijela i antigena je općenito robusna, međutim, vezivanje može biti poremećeno haotropnim reagensima, organskim rastvaračima ili čak ultrazvučnim zračenjem.&lt;ref name=&quot;High-performance graphene-based bio&quot;&gt;{{cite journal |title=High-performance graphene-based biosensor using a metasurface of asymmetric silicon disks |journal=IEEE Sensors Journal |year=2022 |doi=10.1109/JSEN.2021.3134205|last1=Parizi |first1=Mohammad Salemizadeh |last2=Salemizadehparizi |first2=Fatemeh |last3=Zarasvand |first3=Mahdi Molaei |last4=Abdolhosseini |first4=Saeed |last5=Bahadori-Haghighi |first5=Shahram |last6=Khalilian |first6=Alireza |volume=22 |issue=3 |pages=2037–2044 |bibcode=2022ISenJ..22.2037P |s2cid=245069669 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=FiberOpticBiosensor&gt;{{Cite journal | last1 = Marazuela | first1 = M.| last2 = Moreno-Bondi | first2 = M.| doi = 10.1007/s00216-002-1235-9 | title = Fiber-optic biosensors – an overview | journal = Analytical and Bioanalytical Chemistry | volume = 372 | issue = 5–6 | pages = 664–682 | year = 2002 | pmid =  11941437| s2cid = 36791337}}&lt;/ref&gt;

Interakcije antitijelo-antigen se također mogu koristiti za [[Serologija|serološko testiranje]], ili detekciju cirkulirajućih antitijela kao odgovora na određenu bolest. Važno je da su serološki testovi postali važan dio globalnog odgovora na pandemiju [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Stowell |first1=Sean |last2=Guarner |first2=Jeannette |title=Role of Serology in the Coronavirus Disease 2019 Pandemic |journal=Clinical Infectious Diseases |date=5. 11. 2020 |volume=71 |issue=8 |pages=1935–1936 |doi=10.1093/cid/ciaa510 |pmid=32357206 |pmc=7197618 }}&lt;/ref&gt;

===Vještački vezujući proteini===
Upotreba antitijela kao komponente biosenzora za biološko prepoznavanje ima nekoliko nedostataka. Imaju veliku molekulsku težinu i ograničenu stabilnost, sadrže esencijalne [[disulfidne veze]] i skupe su za proizvodnju. U jednom pristupu za prevazilaženje ovih ograničenja, konstruisana su antitijela rekombinantni vezujući fragmenti ([[antigen-vezujući fragment|Fab]], [[Varijabla fragmenta|Fv]] ili [[scFv]]) ili domeni (VH, [[VHH]]).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Crivianu-Gaita|first1=V|last2=Thompson|first2=M|title=Aptamers, antibody scFv, and antibody Fab' fragments: An overview and comparison of three of the most versatile biosensor biorecognition elements|journal=Biosens Bioelectron|date=Nov 2016|volume=85|pages=32–45|doi=10.1016/j.bios.2016.04.091|pmid=27155114}}&lt;/ref&gt; U drugom pristupu, konstruisane su male proteinske skele sa povoljnim biofizičkim svojstvima da generišu veštačke porodice proteina koji vezuju antigen (AgBP), sposobne da se specifično vežu za različite ciljne proteine dok zadržavaju povoljna svojstva roditeljske molekule. Elementi porodice koji se specifično vezuju za dati ciljni antigen, često se biraju tehnikama ''[[in vitro]]'' prikaza: [[fag|prikaz faga]], [[ribosom|prikaz ribosoma]], [[kvasci|prikaz kvasca]] ili [[iRNK]] prikaz. Vještački vezni proteini su mnogo manji od antitijela (obično manje od 100 aminokiselinskih ostataka), imaju jaku stabilnost, nemaju disulfidne veze i mogu se eksprimirati u velikom prinosu u reducirajućim ćelijskim sredinama poput bakterijske [[citoplazma|citoplazme]], za razliku od antitijela i njihovih derivata.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Skrlec|first1=K|last2=Strukelj|first2=B|last3=Berlec|first3=A|title=Non-immunoglobulin scaffolds: a focus on their targets|journal=Trends Biotechnol|date=Jul 2015|volume=33|issue=7|pages=408–418|doi=10.1016/j.tibtech.2015.03.012|pmid=25931178}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Jost|first1=C|last2=Plückthun|first2=A|title=Engineered proteins with desired specificity: DARPins, other alternative scaffolds and bispecific IgGs|journal=Curr Opin Struct Biol|date=Aug 2014|volume=27|pages=102–112|doi=10.1016/j.sbi.2014.05.011|pmid=25033247}}&lt;/ref&gt; Stoga su posebno pogodni za stvaranje biosenzora.&lt;ref name=&quot;pmid19945965&quot;&gt;{{cite journal|last1=Brient-Litzler|first1=E|last2=Plückthun|first2=A|last3=Bedouelle|first3=H|title=Knowledge-based design of reagentless fluorescent biosensors from a designed ankyrin repeat protein|journal=Protein Eng Des Sel|date=Apr 2010|volume=23|issue=4|pages=229–241|doi=10.1093/protein/gzp074|pmid=19945965|url=http://doc.rero.ch/record/298976/files/gzp074.pdf|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21565483&quot;&gt;{{cite journal|last1=Miranda|first1=FF|last2=Brient-Litzler|first2=E|last3=Zidane|first3=N|last4=Pecorari|first4=F|last5=Bedouelle|first5=Hugues|title=Reagentless fluorescent biosensors from artificial families of antigen binding proteins|journal=Biosens Bioelectron|date=Jun 2011|volume=26|issue=10|pages=4184–4190|doi=10.1016/j.bios.2011.04.030|pmid=21565483}}&lt;/ref&gt;

===Enzimske interakcije===
Specifične sposobnosti vezivanja i katalitska aktivnost [[enzim]]a čine ih popularnim bioreceptorima. Prepoznavanje analita je omogućeno putem nekoliko mogućih mehanizama: 
#enzim koji pretvara analit u proizvod koji se može detektirati senzorom, 
#detektovanje inhibicije ili aktivacije enzima preko analita, ili 
#praćenje modifikacije svojstava enzima koja je rezultat interakcije s analitom.&lt;ref name=FiberOpticBiosensor/&gt; Glavni razlozi uobičajene upotrebe enzima u biosenzorima su:
# sposobnost katalize velikog broja reakcija,
#potencijal za detekciju grupe analita (supstrati, proizvodi, inhibitori i modulatori katalitske aktivnosti) i 
#pogodnost sa nekoliko različitih transdukcijskih metoda za detekciju analita. Važno je napomenuti da se enzimi ne troše u reakcijama, a biosenzor se lahko može koristiti kontinuirano. Katalitska aktivnost enzima također omogućava niže granice detekcije u poređenju sa uobičajenim tehnikama vezivanja. Međutim, životni vijek senzora je ograničen stabilnošću enzima.

===Afinitetni vezujući receptori===
Antitijela imaju visoku [[konstanta vezivanja|konstantu vezivanja]] veću od 10^8 L/mol, što predstavlja gotovo nepovratnu povezanost nakon formiranja para antigen-antitijelo. Za određene molekule analita kao što je [[glukoza]] afinitetno vezujući proteini postoje koji vezuju svoj [[ligand]] sa visokom [[osjetljivost i specifičnost|specifičnosti]] poput antitijela, ali s mnogo manjom konstantom vezivanja reda veličine 10^2 do 10 ^4 L/mol. Veza između analita i receptora je tada [[reverzibilni proces (termodinamika)|reverzibilne]] prirode i pored para između oba se javljaju i njihove slobodne molekule u mjerljivoj koncentraciji. U slučaju glukoze, naprimjer, [[konkanavalin A]] može funkcionirati kao receptor afiniteta koji pokazuje konstantu vezivanja od 4x10^2 L/mol.&lt;ref name= SMG1982&gt;{{cite journal | author = J. S. Schultz | author2 = S. Mansouri | author3 = I. J. Goldstein | title = Affinity sensor: A New Technique for Developing Implantable Sensors for Glucose and Other Metabolites | journal = Diabetes Care| volume = 5 | issue = 3 | pages = 245–253 | year = 1982 | doi=10.2337/diacare.5.3.245| pmid = 6184210 | s2cid = 20186661 }}&lt;/ref&gt; Schultz i Sims, 1979. predložili su upotrebu receptora za vezivanje afiniteta u svrhu biosenzivanja.&lt;ref name= SSi1979&gt;{{cite journal | author = J. S. Schultz | author2 =  G. Sims | title = Affinity sensors for individual metabolites | url = https://archive.org/details/sim_biotechnology-and-bioengineering-symposium_1979_9/page/65 | journal = Biotechnol. Bioeng. Symp. | volume = 9 | pages = 65–71 | year = 1979 | issue = 9 | pmid = 94999 }}&lt;/ref&gt; a naknadno je konfigurisan u fluorescentni test za merenje glukoze u relevantnom [[šećer u krvi|fiziološkom opsegu]] između 4,4 i 6.1&amp;nbsp;mmol/L.&lt;ref name= BS2000&gt;{{cite journal | author = R. Ballerstadt | author2 = J. S. Schultz | title = A Fluorescence Affinity Hollow Fiber Sensor for Continuous Transdermal Glucose Monitoring| journal = Anal. Chem. | volume = 72 | issue = 17 | pages = 4185–4192 | year = 2000 | doi = 10.1021/ac000215r | pmid = 10994982 }}&lt;/ref&gt; Princip senzora ima prednost u tome što ne troši analit u hemijskoj reakciji kao što se dešava u enzimskim testovima.

===Interakcije nukleinskih kiselina===
Biosenzori koji koriste receptore zasnovane na nukleinskim kiselinama mogu se zasnivati ili na komplementarnim interakcijama uparivanja baza koje se nazivaju genosenzori ili specifičnim imitatorima antitijela na bazi [[nukleinske kiseline]] (aptameri) kao aptasenzori.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kaur |first1=Harmanjit |last2=Shorie |first2=Munish |title=Nanomaterial based aptasensors for clinical and environmental diagnostic applications |journal=Nanoscale Advances |date=29 Apr 2019 |volume=1 |issue=6 |pages=2123–2138 |doi=10.1039/C9NA00153K |bibcode=2019NanoA...1.2123K |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; U prvom slučaju, proces prepoznavanja se zasniva na principu komplementarnog [[bazni par|baznog uparivanja]], [[adenin]]:[[timin]] i [[citozin]]:[[guanin]] u [[DNK]]. Ako je poznata sekvenca ciljne nukleinske kiseline, komplementarne sekvence se mogu sintetizirati, označiti i zatim imobilizirati na senzoru. Događaj hibridizacije može se optički detektovati i utvrditi prisustvo ciljne DNK/[[RNK]]. U potonjem, aptameri generirani protiv mete prepoznaju ga međudjelovanjem specifičnih nekovalentnih interakcija i induciranog uklapanja. Ovi aptameri mogu se lako označiti [[fluor]]ofor/[[metal]]nim nanočesticama za optičku detekciju ili se mogu koristiti za elektrohemijske ili konzolne platforme za detekciju bez oznaka za širok spektar ciljnih molekula ili složenih ciljeva poput ćelija i virusa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sefah |first1=Kwame |title=Development of DNA aptamers using Cell-SELEX |url=https://www.nature.com/articles/nprot.2010.66 |doi=10.1038/nprot.2010.66 |volume=5 |year=2010 |journal=Nature Protocols |issue=6 |pages=1169–1185|pmid=20539292 |s2cid=4953042 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Microtitre Plate Based Cell-SELEX Method |date=20. 10. 2018 |volume=8 |issue=20 |pages=e3051 |url=https://bio-protocol.org/e3051 |doi=10.21769/BioProtoc.3051 |last1=Shorie |first1=Munish |last2=Kaur |first2=Harmanjit |journal=Bio-Protocol |pmid=34532522 |pmc=8342047 |access-date=28. 4. 2022 |archive-date=13. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210713070444/https://bio-protocol.org/e3051 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dodatno, aptameri se mogu kombinovati sa enzimima nukleinske kiseline, kao što su DNKzimi koji cepaju RNK, obezbeđujući i prepoznavanje cilja i stvaranje signala u jednoj molekuli, što pokazuje potencijalne primjene u razvoju multipleksnih biosenzora.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Montserrat Pagès| first1=Aida | title=DNA-only bioassay for simultaneous detection of proteins and nucleic acids | journal=Analytical and Bioanalytical Chemistry | year=2021 | volume=413 | issue=20 | pages=4925–4937 | doi=10.1007/s00216-021-03458-6| pmid=34184101 | pmc=8238030 }}&lt;/ref&gt;

===Epigenetika===
{{glavni|Epigenetika}}
Predloženo je da se pravilno optimizirani integrirani optički rezonatori mogu iskoristiti za otkrivanje epigenetučkih modifikacija (npr. [[metilacija]] DNK, [[posttranslacijske modifikacije]] [[histon]]a) u tjelesnim tekućinama pacijenata oboljelih od raka ili drugih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Donzella | first1 = V | last2 = Crea | first2 = F | date = juni 2011 | title = Optical biosensors to analyze novel biomarkers in oncology | journal = J Biophotonics | volume = 4 | issue = 6| pages = 442–52 | doi = 10.1002/jbio.201000123 | pmid = 21567973 }}&lt;/ref&gt; Danas se razvijaju [[foton]]ski biosenzori sa ultraosjetljivošću na istraživačkom nivou, kako bi se lahko otkrile [[kancer]]ogene ćelije u pacijentovom [[urin]]u.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Vollmer | first1 = F | last2 = Yang | first2 = Lang | date = oktobar 2012 | title = Label-free detection with high-Q microcavities: a review of biosensing mechanisms for integrated devices | url = http://www.degruyter.com/dg/viewarticle.fullcontentlink:pdfeventlink/$002fj$002fnanoph.2012.1.issue-3-4$002fnanoph-2012-0021$002fnanoph-2012-0021.xml?t:ac=j$002fnanoph.2012.1.issue-3-4$002fnanoph-2012-0021$002fnanoph-2012-0021.xml | journal = Nanophotonics | volume = 1 | issue = 3–4 | pages = 267–291 | doi = 10.1515/nanoph-2012-0021 | pmid = 26918228 | bibcode = 2012Nanop...1..267V | pmc = 4764104 | access-date = 28. 4. 2022 | archive-date = 5. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305070609/http://www.degruyter.com/dg/viewarticle.fullcontentlink:pdfeventlink/$002fj$002fnanoph.2012.1.issue-3-4$002fnanoph-2012-0021$002fnanoph-2012-0021.xml?t:ac=j$002fnanoph.2012.1.issue-3-4$002fnanoph-2012-0021$002fnanoph-2012-0021.xml | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Različiti istraživački projekti imaju za cilj razvoj novih prijenosnih uređaja koji koriste jeftine, ekološki prihvatljive, jednokratne patrone sa jednostavnim rukovanjem bez potrebe za daljnjom obradom, pranjem ili manipulacijom stručnih tehničara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glam-project.eu/|title=Home - GLAM Project - Glass-Laser Multiplexed Biosensor|website=GLAM Project - Glass-Laser Multiplexed Biosensor|access-date=28. 4. 2022|archive-date=14. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160214015129/http://www.glam-project.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Organele===
{{glavni|Organela}}
Organele formiraju odvojene odjeljke unutar ćelija i obično obavljaju funkcije neovisno. Različiti tipovi organela imaju različite metaboličke puteve i sadrže enzime koji ispunjavaju svoju funkciju. Obično korištene organele uključuju [[lizosom]]e, [[hloroplast]]e i [[mitohondrije]]. Prostorno-vremenski obrazac distribucije kalcija usko je povezan sa sveprisutnim signalnim putem. Mitohondrije aktivno učestvuju u metabolizmu iona kalcija kako bi kontrolisali funkciju i također modulirali signalne puteve povezane s kalcijem. Eksperimenti su dokazali da mitohondrije imaju sposobnost da reaguju na visoke koncentracije kalcija koje se stvaraju u njihovoj blizini, otvaranjem [[kalcijski kanal|kalcijskih kanala]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Rizzuto | first1 = R. | last2 = Pinton | first2 = P. | last3 = Brini | first3 = M. | last4 = Chiesa | first4 = A. | last5 = Filippin | first5 = L. | last6 = Pozzan | first6 = T. | doi = 10.1054/ceca.1999.0076 | title = Mitochondria as biosensors of calcium microdomains | url = https://archive.org/details/sim_cell-calcium_1999-11_26_5/page/193 | journal = Cell Calcium | volume = 26 | issue = 5 | pages = 193–199 | year = 1999 | pmid =  10643557}}&lt;/ref&gt; Na taj način, mitohondrije se mogu koristiti za detekciju koncentracije kalcija u mediju, a detekcija je vrlo osjetljiva zbog visoke prostorne rezolucije. Druga primjena mitohondrija se koristi za detekciju zagađenja vode. Toksičnost spojeva [[deterdžent]]a oštetit će ćeliju i subćelijsku strukturu uključujući mitohondrije. Deterdženti će uzrokovati efekat bubrenja koji se može mjeriti promjenom apsorpcije. Eksperimentalni podaci pokazuju da je brzina promjene proporcionalna koncentraciji deterdženta, pružajući visok standard za tačnost detekcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Bragadin | first1 = M. | last2 = Manente | first2 = S. | last3 = Piazza | first3 = R. | last4 = Scutari | first4 = G. | title = The Mitochondria as Biosensors for the Monitoring of Detergent Compounds in Solution | doi = 10.1006/abio.2001.5097 | journal = Analytical Biochemistry | volume = 292 | issue = 2 | pages = 305–307 | year = 2001 | pmid =  11355867| hdl = 10278/16452 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Ćelije===
Ćelije se često koriste u bioreceptorima jer su osjetljive na okolinu i mogu reagirati na sve tipove stimulansa. Ćelije imaju tendenciju da se pričvrste za površinu tako da se mogu lahko imobilizirati. U poređenju sa [[organela]]ma, ostaju aktivne duže vrijeme, a reproduktivnost ih čini ponovni iskoristljivim. Obično se koriste za otkrivanje globalnih parametara kao što su stanje stresa, toksičnost i organski derivati. Mogu se koristiti i za praćenje efekta liječenja lijekovima. Jedna primjena je korištenje ćelija za određivanje [[herbicid]]a koji su glavni zagađivač vode.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Védrine | first1 = C. | last2 = Leclerc | first2 = J.-C. | last3 = Durrieu | first3 = C. | last4 = Tran-Minh | first4 = C. | year = 2003 | title = Optical whole-cell biosensor using Chlorella vulgaris designed for monitoring herbicides | journal = Biosensors &amp; Bioelectronics | volume = 18 | issue = 4| pages = 457–63 | doi=10.1016/s0956-5663(02)00157-4| pmid = 12604263 | citeseerx = 10.1.1.1031.5904 }}&lt;/ref&gt; Mikro[[alge]] zarobljene su na [[kvarc]]ni [[mikrofiber]] i [[fluorescencija]] hlorofila modifikovana herbicidima sakuplja se na vrhu snopa optičkih vlakana i prenosi u fluorimetar. Alge se kontinuirano uzgajaju kako bi se dobilo optimizirano mjerenje. Rezultati pokazuju da granica detekcije određenog herbicida može dostići nivo koncentracije ispod ppb. Neke ćelije se također mogu koristiti za praćenje [[mikrob]]ne korozije.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Dubey | first1 = R. S. | last2 = Upadhyay | first2 = S. N. | year = 2001 | title = Microbial corrosion monitoring by an amperometric microbial biosensor developed using whole cell of Pseudomonas sp. | journal = Biosensors &amp; Bioelectronics | volume = 16 | issue = 9–12| pages = 995–1000 | doi=10.1016/s0956-5663(01)00203-2| pmid = 11679280 }}&lt;/ref&gt; ''Pseudomonas'' sp. izoliran je od korodiranog materijala i imobiliziran na acetilceluloznoj membrani. Aktivnost disanja određuje se mjerenjem potrošnje [[kisik]]a. Postoji linearna veza između proizvedene struje i koncentracije [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. Vrijeme odziva je povezano sa opterećenjem ćelija i okolnog okruženja i može se kontrolisati na najviše 5 minuta.

===Tkivo===
Tkiva se koriste kao biosenzor za obilje postojećih enzima. Prednosti tkiva kao biosenzora uključuju sljedeće:&lt;ref name=planttissue&gt;{{Cite journal | last1 = Campàs | first1 = M. | last2 = Carpentier | first2 = R. | last3 = Rouillon | first3 = R. | doi = 10.1016/j.biotechadv.2008.04.001 | title = Plant tissue-and photosynthesis-based biosensors | journal = Biotechnology Advances | volume = 26 | issue = 4 | pages = 370–378 | year = 2008 | pmid =  18495408| url = https://zenodo.org/record/896022 }}&lt;/ref&gt;

* lakše se imobiliziraju u odnosu na ćelije i organele
* veća aktivnost i stabilnost od održavanja enzima u prirodnom okruženju
* dostupnost i niska cijena
* izbjegavanje zamornog rada ekstrakcije, centrifugiranja i pročišćavanja enzima
* postoje neophodni kofaktori za funkcionisanje enzima
* raznolikost koja pruža širok spektar izbora u vezi sa različitim ciljevima.

Postoje i neki nedostaci tkiva kao biosenzora, kao što je nedostatak specifičnosti zbog interferencije drugih enzima i duže vrijeme odgovora zbog transportne barijere.

===Mikrobni biosenzori===
[[Mikrob]]ni biosenzori koriste reakciju bakterija na datu supstancu. Naprimjer, [[arsen]] se može otkriti pomoću [[ars operon]]a koji se nalazi u nekoliko bakterijskih [[takson]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Construction and use of broad host range mercury and arsenite sensor plasmids in the soil bacterium ''Pseudomonas fluorescens'' OS8 |url=https://archive.org/details/sim_microbial-ecology_2001-05_41_4/page/360 |first1=T.|last1=Petänen|first2=M.|last2=Virta|first3=M.|last3=Karp|first4=M.|last4=Romantschuk|journal=Microbial Ecology|volume=41|issue=4|pages=360–368|doi=10.1007/s002480000095|pmid=12032610|year=2001 |s2cid=21147572}}&lt;/ref&gt;

== Površinsko vezivanje bioloških elemenata ==
[[slika:Sensing negatively charged exosomes bound a graphene surface.svg|thumb|Osjećnje negativno nabijenih egzosoma vezao je površinu grafena]]

Važan dio biosenzora je pričvršćivanje bioloških elemenata (male molekule/proteini/ćelije) na površinu senzora (bilo da se radi o metalu, polimeru ili staklu). Najjednostavniji način je [[Površinsko inženjerstvo|funkcionalizirati]] površinu kako bi se premazala biološkim elementima. Ovo se može učiniti polilizinom, aminosilanom, epoksisilanom ili nitrocelulozom u slučaju silicijskih čipova/silicijevog stakla. Nakon toga, vezani biološki agens se također može fiksirati—naprimjer, nanošenjem [[sloj po sloj]] alternativno nabijenih polimernih premaza.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pickup | first1 = JC | last2 = Zhi | first2 = ZL | last3 = Khan | first3 = F | last4 = Saxl | first4 = T | last5 = Birch | first5 = DJ | year = 2008 | title = Nanomedicine and its potential in diabetes research and practice | journal = Diabetes Metab Res Rev | volume = 24 | issue = 8| pages = 604–10 | doi=10.1002/dmrr.893 | pmid=18802934| s2cid = 39552342 }}&lt;/ref&gt;

Alternativno, mogu se koristiti trodimenzijske rešetke ([[hidrogel]]/[[kserogel]]) da ih hemijski ili fizički zarobe (pri čemu hemijski zarobljeni znači da se biološki element drži na mjestu snažnom vezom, dok fizički oni se drže na mjestu jer ne mogu proći kroz pore gela matriksa). Najčešće korišćeni hidrogel je [[sol-gel]], staklasti [[silikat]] koji nastaje polimerizacijom silikatnih monomera (dodatih kao tetra alkil ortosilikata, kao što su [[Tetrametil ortosilikat|TMOS]] ili [[Tetraetil ortosilikat|TEOS]]) u prisustvo bioloških elemenata (zajedno sa drugim stabilizirajućim polimerima, kao što je [[Polietilen glikol|PEG]]) u slučaju fizičkog zarobljavanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gupta | first1 = R | last2 = Chaudhury | first2 = NK | date = maj 2007 | title = Entrapment of biomolecules in sol-gel matrix for applications in biosensors: problems and future prospects | journal = Biosens Bioelectron | volume = 22 | issue = 11| pages = 2387–99 | doi=10.1016/j.bios.2006.12.025 | pmid=17291744}}&lt;/ref&gt;

Druga grupa hidrogelova, koji se postavljaju u uslove pogodne za ćelije ili proteine, su [[Akrilni polimer|akrilatni]] hidrogel, koji se polimerizuje nakon [[radikalni inicijator|radikalne inicijacije]]. Jedan tip inicijatora radikala je [[peroksid]]ni radikal, koji se obično stvara kombinacijom [[Amonij- persulfat|persulfata]] sa [[Tetrametiletilendiamin|TEMED-om]] ([[Poliakrilamid gel]] se također obično koristi za proteinsku [[elektroforeza|elektroforezu]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Clark | first1 = HA | last2 = Kopelman | first2 = R | last3 = Tjalkens | first3 = R | last4 = Philbert | first4 = MA | date = novembar 1999 | title = Optical nanosensors for chemical analysis inside single living cells. 2. Sensors for pH and calcium and the intracellular application of PEBBLE sensors | journal = Anal. Chem. | volume = 71 | issue = 21| pages = 4837–43 | doi=10.1021/ac990630n| pmid = 10565275 }}&lt;/ref&gt; alternativno, svjetlost se može koristiti u kombinaciji sa fotoinicijatorom, kao što je DMPA ([[2,2-dimetoksi-2-fenilacetofenon]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Liao | first1 = KC | last2 = Hogen-Esch | first2 = T | last3 = Richmond | first3 = FJ | last4 = Marcu | first4 = L | last5 = Clifton | first5 = W | last6 = Loeb | first6 = GE | date = maj 2008 | title = Percutaneous fiber-optic sensor for chronic glucose monitoring in vivo | journal = Biosens Bioelectron | volume = 23 | issue = 10| pages = 1458–65 | doi=10.1016/j.bios.2008.01.012 | pmid=18304798}}&lt;/ref&gt; Pametni materijali koji oponašaju biološke komponente senzora također se mogu klasificirati kao biosenzori, koristeći samo [[aktivno mjesto|aktivno]] ili katalitičko mjesto ili analogne konfiguracije biomolekule.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.technologyreview.com/biomedicine/21603/?a=f|title=Mimicking Body Biosensors|first=Katherine|last=Bourzac|website=technologyreview.com}}&lt;/ref&gt;

==Biotransduktor==
{{glavni|Biotransduktor}}
[[slika:Biosensors based on biotransducers.png|thumb|Klasifikacija biosenzora na osnovu tipa biotransduktora]]
Biosenzori se mogu klasificirati prema njihovom tipu [[biotransduktor]]a. Najčešći tipovi biotransduktora koji se koriste u biosenzorima su:

* elektrohemijski biosenzori
* optički biosenzori
* elektronski biosenzori
* pijazoelektrični biosenzori
* gravimetrijski biosenzori
* piroelektrični biosenzori
* magnetni biosenzori

===Elektrohemijski===
Elektrohemijski biosenzori se obično zasnivaju na enzimskoj katalizi reakcije koja proizvodi ili troši elektrone (takvi enzimi se s pravom nazivaju [[redoks]] enzimi). Podloga senzora obično sadrži tri [[elektrode]]: [[referentna elektroda]], radna elektroda i kontra elektroda. Ciljni analit je uključen u reakciju koja se odvija na površini aktivne elektrode, a reakcija može uzrokovati ili prijenos elektrona preko dvostrukog sloja (proizvodeći struju) ili može doprinijeti potencijalu dvostrukog sloja (proizvodeći napon). Možemo ili mjeriti struju (brzina protoka elektrona je sada proporcionalna koncentraciji analita) na fiksnom potencijalu ili se potencijal može mjeriti pri nultoj struji (ovo daje logaritamski odgovor). Tada je potencijal radne ili aktivne elektrode osjetljiv na naboj prostora i to se često koristi. Nadalje, direktna električna detekcija malih [[peptid]]a i [[protein]]a bez oznaka je moguća pomoću njihovih unutrašnjih naboja korištenjem [[Bio-FET|biofunkcionaliziranih]] [[ISFET|ionski osjetljivih]] [[tranzistor|tranzistora s efektom polja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Lud | first1 = S.Q. | last2 = Nikolaides | first2 = M.G. | last3 = Haase | first3 = I. | last4 = Fischer | first4 = M. | last5 = Bausch | first5 = A.R. | year = 2006 | title = Field Effect of Screened Charges: Electrical Detection of Peptides and Proteins by a Thin Film Resistor | journal = ChemPhysChem | volume = 7 | issue = 2| pages = 379–384 | doi = 10.1002/cphc.200500484 | pmid = 16404758 }}&lt;/ref&gt;

Drugi primjer, potenciometrijski biosenzor, (potencijal proizveden pri nultoj struji) daje logaritamski odgovor sa visokim dinamičkim rasponom. Takvi biosenzori se često prave sitotiskom elektrodnih uzoraka na plastičnu podlogu, obloženu provodljivim polimerom, a zatim se zakači neki protein ([[enzim]] ili [[antitijelo]]). Imaju samo dvije elektrode i izuzetno su osjetljive i robusni. Omogućavaju detekciju analita na nivoima koji su se ranije mogli postići samo pomoću [[HPLC]] i LC/MS i bez rigorozne pripreme uzorka. Svi biosenzori obično uključuju minimalnu pripremu uzorka jer je biološka senzorska komponenta visoko selektivna za dotični analit. Signal se proizvodi elektrohemijskim i fizičkim promjenama u provodnom polimernom sloju zbog promjena koje se javljaju na površini senzora. Takve promjene se mogu pripisati ionskoj snazi, [[pH]], hidrataciji i [[redoks]] reakcijama, potonje zbog enzimske oznake koja se okreće preko supstrata.&lt;ref&gt;{{Cite web | url=http://www.universalsensors.co.uk/ |archive-url = https://web.archive.org/web/20141218190512/http://universalsensors.co.uk/|archive-date = 18. decembar 2014|title = Multivitamine Kaufberatung: So finden Sie das beste Präparat}}&lt;/ref&gt; Tranzistori sa efektom polja, u kojima je [[metalni ulaz|ulaz]] područje modificirano enzimom ili antitijelom, također mogu otkriti vrlo niske koncentracije različitih analita jer vezivanje analita za područje gejta FET-a uzrokuje promjenu struje odvod-izvor.

Razvoj biosenzora zasnovan na impedansnoj spektroskopiji danas je sve popularniji i mnogi takvi uređaji/razvoji se nalaze u akademskoj zajednici i industriji. Jedan takav uređaj, zasnovan na elektrohemijskoj ćeliji sa četiri elektrode, koristeći nanoporoznu aluminijsku membranu, pokazao je da detektuje niske koncentracije ljudskog alfa [[trombin]]a u prisustvu visoke pozadine serumskog [[albumin]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web | url=http://www.universalsensors.co.uk/ |archive-url = https://web.archive.org/web/20141218190512/http://universalsensors.co.uk/|archive-date = 18. 12. 2014|title = Multivitamine Kaufberatung: So finden Sie das beste Präparat}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |doi = 10.1016/j.bios.2018.10.010|pmid = 30396022|pmc = 6383723|title = Label free thrombin detection in presence of high concentration of albumin using an aptamer-functionalized nanoporous membrane|journal = Biosensors and Bioelectronics|volume = 126|pages = 88–95|year = 2019|last1 = Gosai|first1 = Agnivo|last2 = Hau Yeah|first2 = Brendan Shin|last3 = Nilsen-Hamilton|first3 = Marit|last4 = Shrotriya|first4 = Pranav}}&lt;/ref&gt; Also interdigitated electrodes have been used for impedance biosensors.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sanguino |first1= P.|last2 = Monteiro |first2=T.|last3= Bhattacharyya |first3=S.R.|last4= Dias |first4=C.J.|last5= Igreja |first5=R.|last6= Franco |first6=R. |title = ZnO nanorods as immobilization layers for Interdigitated Capacitive Immunosensors |journal = Sensors and Actuators B-Chemical |volume = 204 |pages = 211–217 |year = 2014|doi= 10.1016/j.snb.2014.06.141}}&lt;/ref&gt;

===Prekidač ionskog kanala===
[[Datoteka:wiki ics-a.jpg|right|thumb|ICS – kanal otvoren]] [[Datoteka:wiki ics-b.jpg|right|thumb|ICS – kanal zatvoren]]

Pokazalo se da upotreba [[ionski kanal|ionskih kanala]] nudi vrlo osjetljivu detekciju
ciljnih bioloških molekula.&lt;ref name=Vockenroth2005&gt;{{cite book |vauthors=Vockenroth I, Atanasova P, Knoll W, Jenkins A, Köper I |title= IEEE Sensors, 2005 |chapter= Functional tethered bilayer membranes as a biosensor platform |journal=IEEE Sensors 2005 – the 4-th IEEE Conference on Sensors |pages=608–610 |year=2005 |doi= 10.1109/icsens.2005.1597772|isbn= 978-0-7803-9056-0 |s2cid= 12490715 }}&lt;/ref&gt; Ugrađivanjem ionskih kanala u podržane ili [[lipidni dvosloj|vezane dvoslojne membrane]] (t-BLM) pričvršćene na zlatnu elektrodu, stvara se [[električno kolo]]. Molekule hvatanja kao što su antitijela mogu se vezati za ionski kanal tako da vezivanje ciljne molekule kontrolira protok iona kroz kanal. Ovo rezultira mjerljivom promjenom električne provodljivosti koja je proporcionalna koncentraciji mete.

Biosenzor ionskog prekidača (ICS) može se stvoriti korištenjem gramicidina, dimernog peptidnog kanala, u privezanoj dvoslojnoj membrani.&lt;ref name=Cornell1997&gt;{{cite journal |author=Cornell BA |title= A biosensor that uses ion-channel switches |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-06-05_387_6633/page/580 |journal=Nature |volume=387 |issue=6633 |pages=580–583 |year=1997 |doi=10.1038/42432 |pmid=9177344 |author2=BraachMaksvytis VLB |author3=King LG |display-authors=3 |last4=Osman |first4=P. D. J. |last5=Raguse |first5=B. |last6=Wieczorek |first6=L. |last7=Pace |first7=R. J. |bibcode = 1997Natur.387..580C |s2cid= 4348659 }}&lt;/ref&gt; Jedan peptid gramicidina, sa vezanim antitijelom, je mobilan, a jedan fiksiran. Razbijanje dimera zaustavlja ionsku struju kroz membranu. Veličina promjene električnog signala se značajno povećava odvajanjem membrane od metalne površine pomoću [[hidrofil]]nog odstojnika.

Kvantitativna detekcija opsežne klase ciljnih tipova, uključujući proteine, bakterije, lijekove i toksine, demonstrirana je korištenjem različitih konfiguracija membrane i zarobljavanja.&lt;ref name=Oh2008&gt;{{cite journal |author=Oh S |title=Rapid detection of influenza A virus in clinical samples using an ion channel switch biosensor |journal=Biosensors &amp; Bioelectronics |volume=23 |issue=7 |pages=1161–1165 |year=2008 |doi=10.1016/j.bios.2007.10.011 |pmid=18054481 |author2=Cornell B |author3=Smith D |display-authors=3 |last4=Higgins |first4=G. |last5=Burrell |first5=C.J. |last6=Kok |first6=T.W. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Krishnamurthy2010&gt;{{cite journal |vauthors=Krishnamurthy V, Monfared S, Cornell B |title= Ion Channel Biosensors Part I Construction Operation and Clinical Studies|journal=IEEE Transactions on Nanotechnology |volume=9 |issue=3 |pages=313–322  |year=2010 |doi=  10.1109/TNANO.2010.2041466|bibcode = 2010ITNan...9..313K |s2cid= 4957312}}&lt;/ref&gt; Evropski istraživački projekt [https://projects.leitat.org/greensense/ Greensense] razvija biosenzor za izvođenje kvantitativnog skrininga zloupotrebe droga kao što su [[THC]], [[morfij]] i [[kokain]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.greensense-project.eu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 4. 2022 |archive-date=16. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516161219/https://www.greensense-project.eu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; u pljuvački i mokraći.

===Fluorescentni biosenzor bez reagensa===
Biosenzor bez reagensa može pratiti ciljni analit u složenoj biološkoj mješavini bez dodatnog reagensa. Stoga može kontinuirano funkcionirati ako je imobiliziran na čvrstom nosaču. Fluorescentni biosenzor reagira na interakciju sa svojim ciljnim analitom, promjenom svojih fluorescentnih svojstava. Fluorescentni biosenzor bez reagensa (RF biosenzor) može se dobiti integracijom biološkog receptora, koji je usmjeren protiv ciljanog analita i [[solvatohromizam|solvatohromiranjem]] fluorofora, čija su svojstva emisije osjetljiva na prirodu njegovog lokalnog okruženja, u jednu makromolekulu. Fluorofor pretvara događaj prepoznavanja u mjerljivi optički signal. Upotreba vanjskih fluorofora, čija se emisijska svojstva uveliko razlikuju od onih unutrašnjih fluorofora proteina, [[triptofan]]a i [[tirozin]]a, omogućava da se odmah detektuje i kvantificira analit u složenim biološkim smjesama. Integracija fluorofora mora se obaviti na mjestu gdje je osjetljiv na vezivanje analita bez narušavanja afiniteta receptora.

Antitijela i porodice vještačkih proteina koji vezuju antigen (AgBP) su veoma pogodni za obezbeđivanje modula za prepoznavanje RF biosenzora jer mogu biti usmereni protiv bilo kog antigena (pogledajte paragraf o bioreceptorima). Opisan je opći pristup za integraciju solvatohromnog fluorofora u AgBP kada je poznata atomska struktura kompleksa sa njegovim antigenom i na taj način ga transformisati u RF biosenzor.&lt;ref name=&quot;pmid19945965&quot;/&gt; Ostatak kompleksa AgBP se identifikuje u blizini antigena u njihovom kompleksu. Ovaj ostatak mijenja se u [[cistein]] [[mutageneza|mutagenezom]] usmjerenom na mjesto. Fluorofor je hemijski spojen sa mutiranim cisteinom. Kada je dizajn uspješan, spojeni fluorofor ne sprječava vezivanje antigena, ovo vezivanje štiti fluorofor od [[rastvarač]]a i može se otkriti promjenom [[fluorescencija]]. Ova strategija vrijedi i za fragmente antitijela.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Renard|first1=M|last2=Belkadi|first2=L|last3=Hugo|first3=N|last4=England|first4=P|last5=Altschuh|first5=D|last6=Bedouelle|first6=H|title=Knowledge-based design of reagentless fluorescent biosensors from recombinant antibodies|journal=J Mol Biol|date=Apr 2002|volume=318|issue=2|pages=429–442|doi=10.1016/S0022-2836(02)00023-2|pmid=12051849}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Renard|first1=M|last2=Bedouelle|first2=H|title=Improving the sensitivity and dynamic range of reagentless fluorescent immunosensors by knowledge-based design|journal=Biochemistry|date=Dec 2004|volume=43|issue=49|pages=15453–15462|doi=10.1021/bi048922s|pmid=15581357|citeseerx=10.1.1.622.3557}}&lt;/ref&gt;

Međutim, u nedostatku specifičnih strukturnih podataka, moraju se primijeniti druge strategije. Antitijela i vještačke porodice AgBP-a su sastavljene od skupa hipervarijabilnih (ili randomiziranih) pozicija ostataka, lociranih u jedinstvenom podregiji proteina, i podržanih konstantnom polipeptidnom skelom. Ostaci koji formiraju [[mjesto vezivanja]] za dati antigen, biraju se među hipervarijabilnim ostacima. Moguće je transformisati bilo koji AgBP iz ovih familija u RF biosenzor, specifičan za ciljni antigen, jednostavnim spajanjem solvatohromnog fluorofora na jedan od hipervarijabilnih ostataka koji imaju mali ili nikakav značaj za interakciju sa antigenom, nakon promjene ovog ostatka, cisteinskom mutagenezom. Preciznije, strategija se sastoji u individualnoj promjeni ostataka hipervarijabilnih pozicija u cistein na genetskom nivou, u kemijskom spajanju solvatohromnog fluorofora s [[mutant]]nim cisteinom, a zatim u zadržavanju rezultirajućih konjugata koji imaju najveću osjetljivost (parametar koji uključuje i afinitet i varijacija fluorescentnog signala).&lt;ref name=&quot;pmid21565483&quot;/&gt; Ovaj pristup vrijedi i za porodice fragmenata antitijela.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Renard|first1=M|last2=Belkadi|first2=L|last3=Bedouelle|first3=H|title=Deriving topological constraints from functional data for the design of reagentless fluorescent immunosensors|journal=J. Mol. Biol.|date=Feb 2003|volume=326|issue=1|pages=167–175|doi=10.1016/S0022-2836(02)01334-7|pmid=12547199}}&lt;/ref&gt;

Aposteriorne studije pokazale su da se najbolji fluorescentni biosenzori bez reagensa dobijaju kada fluorofor ne ostvaruje nekovalentne interakcije sa površinom bioreceptora, što bi povećalo pozadinski signal, i kada je u interakciji sa veznim džepom na površini bioreceptora ciljni antigen.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=de Picciotto|first1=S|last2=Dickson|first2=PM|last3=Traxlmayr|first3=MW|last4=Marques|first4=BS|last5=Socher|first5=E|last6=Zhao|first6=S|last7=Cheung|first7=S|last8=Kiefer|first8=JD|last9=Wand|first9=AJ|last10=Griffith|first10=LG|last11=Imperiali|first11=B|last12=Wittrup|first12=KD|title=Design Principles for {{not a typo|SuCESsFul}} Biosensors: Specific Fluorophore/Analyte Binding and Minimization of Fluorophore/Scaffold Interactions|journal=J Mol Biol|date=Jul 2016|doi=10.1016/j.jmb.2016.07.004|pmid=27448945|pmc=5048519|volume=428|issue=20|pages=4228–4241}}&lt;/ref&gt; The RF biosensors that are obtained by the above methods, can function and detect target analytes inside living cells.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Kummer|first1=L|last2=Hsu|first2=CW|last3=Dagliyan|first3=O|last4=MacNevin|first4=C|last5=Kaufholz|first5=M|last6=Zimmermann|first6=B|last7=Dokholyan|first7=NV|last8=Hahn|first8=KM|last9=Plückthun|first9=A|title=Knowledge-based design of a biosensor to quantify localized ERK activation in living cells|journal=Chem Biol|date=Jun 2013|volume=20|issue=6|pages=847–856|doi=10.1016/j.chembiol.2013.04.016|pmid=23790495|pmc=4154710}}&lt;/ref&gt;

=== Magnetni biosenzori ===
Magnetni biosenzori koriste paramagnetne ili supraparamagnetne čestice ili kristale za otkrivanje bioloških interakcija. Primjeri mogu biti induktivnost zavojnice, otpornost ili druga magnetna svojstva. Uobičajeno je koristiti magnetne nano- ili mikročestice. Na površini takvih čestica nalaze se bioreceptori, koji mogu biti [[DNK]] (komplementarna sekvenci ili aptameri) antitijela ili druga. Vezivanje bioreceptora će uticati na neka svojstva magnetnih čestica koja se mogu mjeriti AC susceptometrijom,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Strömberg|first1=Mattias|last2=Zardán Gómez de la Torre|first2=Teresa|last3=Nilsson|first3=Mats|last4=Svedlindh|first4=Peter|last5=Strømme|first5=Maria|date=januar 2014|title=A magnetic nanobead‐based bioassay provides sensitive detection of single‐ and biplex bacterial DNA using a portable AC susceptometer|url= |journal=Biotechnology Journal|language=en|volume=9|issue=1|pages=137–145|doi=10.1002/biot.201300348|issn=1860-6768|pmc=3910167|pmid=24174315}}&lt;/ref&gt; senzorom sa Hallovim efektom,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Liu|first1=Paul|last2=Skucha|first2=Karl|last3=Megens|first3=Mischa|last4=Boser|first4=Bernhard|date=oktobar 2011|title=A CMOS Hall-Effect Sensor for the Characterization and Detection of Magnetic Nanoparticles for Biomedical Applications|journal=IEEE Transactions on Magnetics|volume=47|issue=10|pages=3449–3451|doi=10.1109/TMAG.2011.2158600|issn=0018-9464|pmc=4190849|pmid=25308989|bibcode=2011ITM....47.3449L}}&lt;/ref&gt; džinovskim uređajem za magnetnu otpornost,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Huang|first1=Chih-Cheng|last2=Zhou|first2=Xiahan|last3=Hall|first3=Drew A.|date=4. 4. 2017|title=Giant Magnetoresistive Biosensors for Time-Domain Magnetorelaxometry: A Theoretical Investigation and Progress Toward an Immunoassay|url= |journal=Scientific Reports|language=en|volume=7|issue=1|pages=45493|doi=10.1038/srep45493|issn=2045-2322|pmc=5379630|pmid=28374833|bibcode=2017NatSR...745493H}}&lt;/ref&gt; ili ostalim mjeračima.

===Ostali===
[[elektricitet|Pijezoelektrični]] senzori koriste kristale koji prolaze kroz elastičnu deformaciju kada se na njih primijeni [[električni potencijal]]. Izmjenični potencijal (AC) proizvodi stajaći talas u [[kristal]]u na karakterističnoj frekvenciji. Ova frekvencija u velikoj mjeri ovisi o elastičnim svojstvima kristala, tako da ako je kristal obložen elementom biološkog prepoznavanja, vezivanje (velikog) ciljnog analita za receptor će proizvesti promjenu u rezonantnoj frekvenciji, što daje vezni signal. U načinu rada koji koristi površinske akustične talase (SAW), osjetljivost je znatno povećana. Ovo je specijalizirana primjena [[mikrovaga kvaščevog kristala]] kao biosenzora

[[Elektrohemiluminiscencija]] (ECL) je danas vodeća tehnika u biosenzorima.&lt;ref&gt;{{cite journal |url= |title= Insights into the mechanism of coreactant electrochemiluminescence facilitating enhanced bioanalytical performance. |year=2020 |last1= Zanut |first1=A. |last2= Fiorani |first2=A. |last3= Canola |first3=S. |last4= Saito |first4=T. |last5= Ziebart |first5=N. |last6=Rapino |first6=S. |last7= Rebeccani |first7=S. |last8= Barbon |first8=A. |last9= Irie |first9=T. |last10= Josel |first10=H. |last11= Negri |first11=F. |last12= Marcaccio |first12=M. |last13= Windfuhr |first13=M. |last14= Imai |first14=K. |last15= Valenti |first15=G. |last16= Paolucci |first16=F.  |journal= Nat. Commun. |volume=11 |issue= 1 |pages=2668 |doi= 10.1038/s41467-020-16476-2|pmid= 32472057 |pmc= 7260178 |bibcode= 2020NatCo..11.2668Z |s2cid= 218977697 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Forster&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Forster RJ, Bertoncello P, Keyes TE | title=Electrogenerated Chemiluminescence | journal=Annual Review of Analytical Chemistry | year=2009 | pages=359–85| volume=2 | pmid=20636067 | doi=10.1146/annurev-anchem-060908-155305|bibcode = 2009ARAC....2..359F }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Valenti&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Valenti G, Fiorani A, Li H, Sojic N, Paolucci F | title=Essential Role of Electrode Materials in Electrochemiluminescence Applications | journal=ChemElectroChem | year=2016 | pages=1990–1997| volume=3 | issue=12 | doi= 10.1002/celc.201600602 | hdl=11585/591485 }}&lt;/ref&gt; Budući da se pobuđujući tipovi proizvode elektrohemijskim stimulusom, a ne izvorom pobuđivanja svjetlosti, ECL prikazuje poboljšani omjer signala i šuma u poređenju sa fotoluminiscencijom, sa minimiziranim efektima zbog raspršivanja svjetlosti i pozadine luminiscencije. Konkretno, koeaktant ECL koji djeluje u [[pufer]]iranom vodenom rastvoru u području pozitivnih potencijala (oksidativno-redukcioni mehanizam) definitivno je pojačao ECL za imunotestiranje, što potvrđuju mnoge istraživačke aplikacije i, još više, prisustvo važnih kompanija koje su razvile komercijalni hardver za visoko propusne imunoanalize na tržištu vrijednom milijarde dolara svake godine.

Termometrijski biosenzori su rijetki.

==Biosenzor MOSFET (BioFET)==
{{Glavni|Bio-FET}}

[[MOSFET]] (metal-oksid-semikondktorski tranzistor sa efektom polja, ili MOS tranzistor) izumili su [[Mohamed M. Atalla]] i [[Dawon Kahng]] 1959. godine, a demonstrirali ga 1960.&lt;ref name=&quot;computerhistory&quot;&gt;{{cite journal|url=https://www.computerhistory.org/siliconengine/metal-oxide-semiconductor-mos-transistor-demonstrated/|title=1960: Metal Oxide Semiconductor (MOS) Transistor Demonstrated|journal=The Silicon Engine: A Timeline of Semiconductors in Computers|publisher=Computer History Museum |access-date=31. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, Leland C. Clark i Champ Lyons izumili su prvi biosenzor, 1962.&lt;ref name=&quot;Park&quot;&gt;{{cite journal |last1=Park |first1=Jeho |last2=Nguyen |first2=Hoang Hiep |last3=Woubit |first3=Abdela |last4=Kim |first4=Moonil |s2cid=55557610 |title=Applications of Field-Effect Transistor (FET){{ndash}}Type Biosensors |journal=Applied Science and Convergence Technology |date=2014 |volume=23 |issue=2 |pages=61–71 |doi=10.5757/ASCT.2014.23.2.61 |issn=2288-6559|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Clark |first1=Leland C.|first2=Champ |title=Electrode Systems for Continuous Monitoring in Cardiovascular Surgery |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1962 |volume=102 |issue=1 |pages=29–45 |doi=10.1111/j.1749-6632.1962.tb13623.x |pmid=14021529 |issn=1749-6632 |bibcode=1962NYASA.102...29C|s2cid=33342483 }}&lt;/ref&gt; [[Bio-FET|Biosenzorski MOSFET-ovi]] (BioFET-ovi) razvijeni su kasnije i od tada su se široko koristili za mjerenje [[fizika|fizičkih]], [[hemija|hemijskih]], [[biologija|bioloških]] i [[ekologija|okolinskih]] parametara.&lt;ref name=&quot;Bergveld&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bergveld |first1=Piet |title=The impact of MOSFET-based sensors |journal=Sensors and Actuators |date=oktobar 1985 |volume=8 |issue=2 |pages=109–127 |doi=10.1016/0250-6874(85)87009-8 |url=https://core.ac.uk/download/pdf/11473091.pdf |issn=0250-6874 |bibcode=1985SeAc....8..109B |access-date=28. 4. 2022 |archive-date=26. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210426192332/https://core.ac.uk/download/pdf/11473091.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prvi BioFET bio je [[ionski osjetljivi tranzistor sa efektom polja]] (ISFET), koji je izumio [[Piet Bergveld]] za [[elektrohemija|elektrohemijske]] i [[biologija|biološke]] primjene 1970.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Chris Toumazou |author2=Pantelis Georgiou |url=https://www.researchgate.net/publication/260616066 |title=40 years of ISFET technology:From neuronal sensing to DNA sequencing |journal=Electronics Letters |date=decembar 2011 |access-date=13. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bergveld1970&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bergveld |first1=P. |title=Development of an Ion-Sensitive Solid-State Device for Neurophysiological Measurements |journal=IEEE Transactions on Biomedical Engineering |date=januar 1970 |volume=BME-17 |issue=1 |pages=70–71 |doi=10.1109/TBME.1970.4502688|pmid=5441220 }}&lt;/ref&gt; [[adsorpcija|adsorpciju]] FET (ADFET) je [[patent]]irao P.F. Cox 1974. godine, a MOSFET osjetljiv na [[vodik]] demonstrirali su I. Lundstrom, M.S. Shivaraman, C.S. Svenson i L. Lundkvist 1975. godine.&lt;ref name=&quot;Bergveld&quot;/&gt; ISFET je poseban tip MOSFET-a sa kapijom na određenoj udaljenosti,&lt;ref name=&quot;Bergveld&quot;/&gt; i gdje je [[metal]]na kapija zamijenjena [[ion]]-osjetljivim [[membrana]]ma, [[elektrolit]]nim rastvorima i [[referentna elektroda|referentnom elektrodom]].&lt;ref name=&quot;Schoning&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schöning |first1=Michael J. |last2=Poghossian |first2=Arshak |title=Recent advances in biologically sensitive field-effect transistors (BioFETs) |journal=Analyst |date=10. 9. 2002 |volume=127 |issue=9 |pages=1137–1151 |doi=10.1039/B204444G |pmid=12375833 |bibcode=2002Ana...127.1137S |url=http://juser.fz-juelich.de/record/16078/files/12968.pdf |issn=1364-5528}}&lt;/ref&gt; ISFET se široko koristi u [[biomedicina|biomedicinskim]] aplikacijama, kao što su detekcija [[DNK hibridizacija]], detekcija [[biomarker]]a iz [[krv]]i, detekcija [[antitijela]], mjerenje [[glukoza|glukoze]], senziranje [[pH]] i [[rekombinantna DNK|genetička tehnologija]].&lt;ref name=&quot;Schoning&quot;/&gt;

Do sredine 1980-ih razvijeni su i drugi BioFET-ovi, uključujući [[plinski senzor]] FET (GASFET), [[senzor pritiska]] FET (PRESSFET), [[hemijski tranzistor sa efektom polja]] (ChemFET), [[ISFET|referentni ISFET]] (REFET), enzimski modifikovani FET (ENFET) i imunološki modifikovani FET (IMFET).&lt;ref name=&quot;Bergveld&quot;/&gt; Do ranih 2000-ih, razvijeni su iBioFET-ovi kao što je tranzistor efekta polja DNK (DNAFET), [[GMO|genski modificiran]] FET (GenFET) i [[membranski potencijal|ćelijski potencijal]] BioFET (CPFET).&lt;ref name=&quot;Schoning&quot;/&gt;

==Postavljanje biosenzora==
Odgovarajuće postavljanje biosenzora zavisi od njihovog područja primjene, koje se grubo može podijeliti na oblasti: [[biotehnologija]], [[poljoprivreda]], [[prehrambena tehnologija]] i [[biomedicina]].

U biotehnologiji, analiza hemijskog sastava [[kultura ćelija|kultivacije]] bujona može se vršiti in-line, on-line, at-line i off-line. Kao što je navela Američka uprava za hranu i lijekove ([[FDA]]), uzorak se ne uklanja iz toka procesa za in-line senzore, dok se preusmjerava iz proizvodnog procesa za on-line mjerenja. Za in line senzore uzorak se može ukloniti i analizirati u neposrednoj blizini procesnog toka.&lt;ref&gt;{{Citation | title = Guidance for Industry: PAT — A Framework for Innovative Pharmaceutical Development, Manufacturing, and Quality Assurance  | editor = US Department of Health and Human Services | editor2 = Food and Drug Administration | editor3 = Center for Drug Evaluation and Research | editor4 = Center for Veterinary Medicine | editor5 = Office of Regulatory Affairs | date = septembar 2004 | url = http://www.gmp-compliance.org/guidemgr/files/PAT-FDA-6419FNL.PDF }}&lt;/ref&gt; Primjer potonjeg je praćenje laktoze u pogonu za preradu mlijeka.&lt;ref&gt;Pasco, Neil; Glithero, Nick. Lactose at-line biosensor 1st viable industrial biosensor? {{cite web|url=http://nzbio2012.co.nz/content/nzbio2012/images/3_Biosensor_Development_for_Detecting_Lactose_in_Dairy_Wastewater__Neil_Pasco.pdf |title=Archived copy |access-date=9. 2. 2016 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208062347/http://nzbio2012.co.nz/content/nzbio2012/images/3_Biosensor_Development_for_Detecting_Lactose_in_Dairy_Wastewater__Neil_Pasco.pdf |archive-date=8. 2. 2013 |df=dmy }} (accessed 30 January 2013).&lt;/ref&gt; Off-line biosenzori u poređenju sa [[bioanaliza|bioanalitskim tehnikama]] koji ne rade na terenu, već u laboratoriji. Ove tehnike koriste se uglavnom u poljoprivredi, prehrambenoj tehnologiji i biomedicini.

U medicinskim aplikacijama, biosenzori su općenito kategorisani kao sistemi ''[[in vitro]]'' i ''[[in vivo]]'' . Biosenzorsko mjerenje ''in vitro'' odvija se u epruveti, posudi za kulturu, mikrotitarskoj ploči ili drugdje izvan živog organizma. Senzor koristi bioreceptor i sondu kao što je gore navedeno. Primjer ''in vitro'' biosenzora je enzimsko-konduktimetrijski biosenzor za [[šećer u krvi|praćenje glukoze u krvi]]. Izazov je stvoriti biosenzor koji radi po principu [[testiranje na licu mjesta]], tj. na lokaciji gdje je test potreban.&lt;ref&gt;{{cite journal | last = Kling | first = Jim | year = 2006 | title = Moving diagnostics from the bench to the bedside | url = https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2006-08_24_8/page/891 | journal = Nat. Biotechnol. | volume = 24 | issue = 8| pages = 891–893 | doi = 10.1038/nbt0806-891| pmid = 16900120 | s2cid = 32776079 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Quesada-González|first1=Daniel|last2=Merkoçi|first2=Arben|date=2018|title=Nanomaterial-based devices for point-of-care diagnostic applications|journal=Chemical Society Reviews|volume=47|issue=13|pages=4697–4709|doi=10.1039/C7CS00837F|pmid=29770813|issn=0306-0012|url=http://ddd.uab.cat/record/224237}}&lt;/ref&gt; Među takvim studijama je razvoj prenosivih biosenzora.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1002/elan.201200349  | title = Wearable Electrochemical Sensors and Biosensors: A Review  | journal = Electroanalysis  | volume = 25  | pages = 29–46  | year = 2013  | last1 = Windmiller  | first1 = Joshua Ray  | last2 = Wang  | first2 = Joseph  }}&lt;/ref&gt; Eliminacija laboratorijskog testiranja može uštedjeti vrijeme i novac. Primena POCT biosenzora može biti za testiranje [[HIV]] u oblastima gde je pacijentima teško da se testiraju. Biosenzor se može poslati direktno na lokaciju i može se koristiti brz i jednostavan test. 
[[Slika:Glucose biosensor implant.png|thumb|Biosenzorski implantat za praćenje glukoze u potkožnom tkivu (59x45x8 mm). Elektronske komponente su hermetički zatvorene u Ti kućištu, dok su antena i senzorska sonda utisnute u epoksidni priključak.&lt;ref name= MIM2016&gt;{{cite journal | last1 = Birkholz | first1 = Mario | last2 = Glogener | first2 = Paul | last3 = Glös | first3 = Franziska | last4 = Basmer | first4 = Thomas | last5 = Theuer | first5 = Lorenz | year = 2016 | title = Continuously operating biosensor and its integration into a hermetically sealed medical implant | journal = Micromachines | volume = 7 | issue = 10 | pages = 183 | doi = 10.3390/mi7100183| pmid = 30404356 | pmc = 6190112 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;]]

Biosenzor ''in vivo'' je [[implant|implantabilni uređaj]] koji djeluje unutar tijela. Naravno, biosenzorni implantati moraju ispunjavati stroge propise o [[sterilizacija (mikrobiologija)|sterilizaciji]] kako bi se izbjegao početni upalni odgovor nakon implantacije. Druga zabrinutost odnosi se na dugotrajnu [[biokompatibilnost]], tj. neštetnu interakciju sa tjelesnom okolinom tokom predviđenog perioda upotrebe.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Kotanen | first1 = Christian N. | last2 = Gabriel Moussy | first2 = Francis | last3 = Carrara | first3 = Sandro | last4 = Guiseppi-Elie | first4 = Anthony | year = 2012 | title = Implantable enzyme amperometric biosensors | journal = Biosensors and Bioelectronics | volume = 35 | issue = 1| pages = 14–26 | doi = 10.1016/j.bios.2012.03.016 | pmid=22516142}}&lt;/ref&gt; Drugo pitanje koje se nameće je neuspjeh. Ako dođe do kvara, uređaj se mora ukloniti i zamijeniti, što uzrokuje dodatnu operaciju. Primjer za primjenu ''in vivo'' biosenzora bi bio praćenje [[insulin]]a u tijelu, koje još nije dostupno.

Najnapredniji biosenzorni implantati razvijeni su za kontinuirano praćenje [[glukoza|glukoze]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Gough | first1 = David A. | last2 = Kumosa | first2 = Lucas S. | last3 = Routh | first3 = Timothy L. | last4 = Lin | first4 = Joe T. | last5 = Lucisano | first5 = Joseph Y. | year = 2010 | title = Function of an Implanted Tissue Glucose Sensor for More than 1 Year in Animals | journal = Sci. Transl. Med. | volume = 2 | issue = 42 | pages = 42ra53 | doi = 10.1126/scitranslmed.3001148 | pmid=20668297 | pmc=4528300}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Mortellaro | first1 = Mark | last2 = DeHennis | first2 = Andrew | year = 2014 | title = Performance characterization of an abiotic and fluorescent-based continuous glucose monitoring system in patients with type 1 diabetes | journal = Biosens. Bioelectron. | volume = 61 | pages = 227–231 | doi = 10.1016/j.bios.2014.05.022 | pmid = 24906080 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Na slici je prikazan uređaj, za koji se koristi Ti-kućište i baterija kako je utvrđeno za kardiovaskularne implantate kao što su [[pejsmejker]]i i [[implantabilni kardioverter-defibrilator|defibrilatori]].&lt;ref name=&quot;MIM2016&quot;/&gt; Njegova veličina određuje se baterijom prema potrebi za životni vijek od jedne godine. Izmjereni podaci o glukozi će se bežično prenositi izvan tijela unutar [[Servis za komunikaciju sa medicinskim implantatimom|MICS]] opsega 402-405&amp;nbsp;MHz kako je odobreno za medicinske implantate.

Biosenzori se također mogu integrirati u sisteme mobilnih telefona, čineći ih jednostavnim za korištenje i dostupnim velikom broju korisnika.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Quesada-González | first1 = Daniel | last2 = Merkoçi | first2 = Arben | year = 2016 | title = Mobile phone-based biosensing: An emerging &quot;diagnostic and communication&quot; technology | journal = Biosensors &amp; Bioelectronics | volume = 92| pages = 549–562| doi=10.1016/j.bios.2016.10.062 | pmid=27836593| url = http://ddd.uab.cat/record/194894 }}&lt;/ref&gt;

==Primjena==
[[slika:Biosensing of influenza virus using an antibody-modified boron-doped diamond.svg|thumb|Biosenziranje virusa gripe korištenjem dijamanta dopiranog borom modificiranog antitijelima]]

Postoji mnogo različitih tipova potencijalnih primjena biosenzora. Glavni zahtjevi da bi biosenzorski pristup bio vrijedan u smislu istraživanja i komercijalne primjene su identifikacija ciljnih molekula, dostupnost odgovarajućeg elementa biološkog prepoznavanja i potencijal da se prenosivi sistemi za detekciju za jednokratnu upotrebu preferiraju u odnosu na osjetljive laboratorijske tehnike u nekim situacijama. Neki primjeri su praćenje glukoze kod pacijenata sa dijabetesom, ostali zdravstveni zdravstveni ciljevi, primjene u okolišu, npr. otkrivanje [[pesticid]]a i zagađivača riječne vode, kao što su ioni [[teški metali|teških metala]],&lt;ref&gt;[http://www.cheme.utm.my/staff/saharudin/content/view/24/42/ Saharudin Haron]  {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305044403/http://www.cheme.utm.my/staff/saharudin/content/view/24/42/ |date=5. 3. 2016  }} and Asim K. Ray (2006) [https://web.archive.org/web/20141102041015/http://www.cheme.utm.my/staff/saharudin/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=24&amp;Itemid=42 Optical biodetection of cadmium and lead ions in water.] ''Medical Engineering and Physics'', 28 (10). pp. 978–981.&lt;/ref&gt; daljinsko ispitivanje [[bakterija]] u zraku, npr. u borbi protiv bioterorističkih aktivnosti, daljinsko ispitivanje kvaliteta vode u priobalnim vodama opisujući online različite aspekte etologije školjki ([[cirkadijski ritam|biološki ritmovi]], stope rasta, mrijest ili smrtnost) u grupama napuštenih školjkaša širom svijeta,&lt;ref name=&quot;MolluSCAN eye&quot;/&gt; otkrivanje patogena, određivanje nivoa toksičnih supstanci prije i poslije [[bioremedijacija]], otkrivanje i određivanje [[organofosfat]]a, rutinsko analitičko mjerenje [[folna kiselina|folne kiseline]], [[biotin]]a, [[vitamin B12|vitamina B12]] i [[pantotenska kiselina|pantotensks kiseline]] kao alternativa [[mikroniologija|mikrobiološkom testu]], određivanje ostataka lijekova u hrani, kao što su [[antibiotici]] i [[promotori rasta]], posebno meso i med , otkrivanje lijekova i evaluacija biološke aktivnosti novih spojeva, proteinsko inženjerstvo u biosenzorima,&lt;ref&gt;{{cite book | doi=10.1007/10_2007_080 |pmid = 17960341| title=Protein Engineering and Electrochemical Biosensors | volume=109 | pages=65–96| series=Advances in Biochemical Engineering/Biotechnology | year=2008 | last1=Lambrianou | first1=Andreas | last2=Demin | first2=Soren | last3=Hall | first3=Elizabeth A. H | isbn=978-3-540-75200-4 }}&lt;/ref&gt; i otkrivanje toksičnih [[metabolit]]a kao što su [[mikotoksin]]i.

Uobičajeni primjer komercijalnog biosenzora je biosenzor [[glukoza u krvi|glukoze u krvi]], koji koristi enzim zvani [[glukoza-oksidaza]] da razbije glukozu u krvi. Pri tome prvo oksidira glukozu i koristi dva elektrona da reducira FAD (komponentu enzima) u FADH2. Ovo zauzvrat oksidira elektroda u nekoliko koraka. Rezultirajuća struja je mjera koncentracije glukoze. U ovom slučaju, elektroda je pretvarač, a enzim biološki aktivna komponenta.
[[Domaći kanarinac|Kanarinac u kafezu]], kako ga koriste rudari da upozore na plin, mogao bi se smatrati biosenzorom. Mnoge današnje primjene biosenzora su slične po tome što koriste organizme koji reagiraju na [[toksin|toksične]] supstance u mnogo nižim koncentracijama nego što ljudi mogu otkriti, kako bi upozorili na njihovu prisutnost. Takvi uređaji mogu se koristiti u [[monitoringu životne sredine|monitoringu životnog okruženja]],&lt;ref name=&quot;MolluSCAN eye&quot;&gt;{{cite web|title=MolluSCAN eye|url=http://molluscan-eye.epoc.u-bordeaux1.fr/index.php?rubrique=accueil&amp;lang=en|website=MolluSCAN eye|publisher=CNRS &amp; Université de Bordeaux|access-date=24. 6. 2015|archive-date=13. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161113173444/http://molluscan-eye.epoc.u-bordeaux1.fr/index.php?rubrique=accueil&amp;lang=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; trace gas detection and in water treatment facilities.

== Tipovi ==
=== Optički biosenzori ===
Mnogi optički biosenzori zasnovani su na fenomenu [[površinska plazmonska rezolucija|površinske plazmonske rezonance]] (SPR).&lt;ref&gt;{{cite journal|author=S.Zeng|title=Nanomaterials enhanced surface plasmon resonance for biological and chemical sensing applications|journal=Chemical Society Reviews|volume=43|pages=3426–3452|year=2014|doi=10.1039/C3CS60479A|last2=Baillargeat|first2=Dominique|last3=Ho|first3=Ho-Pui|last4=Yong|first4=Ken-Tye|pmid=24549396|issue=10|hdl=10356/102043|display-authors=etal|url=http://dr.ntu.edu.sg/bitstream/handle/10220/18851/Nanomaterials%20enhanced%20surface%20plasmon%20resonance%20for%20biological%20and%20chemical%20sensing%20applications.pdf?sequence=3|access-date=14. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160106172212/https://dr.ntu.edu.sg/bitstream/handle/10220/18851/Nanomaterials%20enhanced%20surface%20plasmon%20resonance%20for%20biological%20and%20chemical%20sensing%20applications.pdf?sequence=3|archive-date=6. 1. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Krupin, O. |author2=Wang, C. |author3=Berini, P.|title=Optical plasmonic biosensor for leukemia detection|journal=SPIE Newsroom|issue=22 January 2016|doi=10.1117/2.1201512.006268|year=2016 }}&lt;/ref&gt; Ovo koristi svojstvo i druge materijale; posebno da tanak sloj [[zlato|zlata]] na staklenoj površini s visokim indeksom prelamanja može apsorbirati [[laser]]sko svjetlo, proizvodeći elektronske talase (površinske plazmone) na površini zlata. Ovo se dešava samo pod određenim uglom i talasnom dužinom upadne svetlosti i u velikoj meri ovisi o površini zlata, tako da vezivanje mete [[analit]]a za receptor na površini zlata proizvodi merljiv signal.

Senzori površinske plazmonske rezonancije rade koristeći senzorski čip koji se sastoji od plastične kasete koja podržava staklenu ploču, čija je jedna strana obložena mikroskopskim slojem zlata. Ova strana je u kontaktu sa optičkim aparatom za detekciju instrumenta. Suprotna strana je tada u kontaktu sa mikrofluidnim sistemom protoka. Kontakt sa sistemom protoka stvara kanale kroz koje se reagensi mogu proći u rastvoru. Ova strana staklenog senzorskog čipa može se modificirati na više načina, kako bi se omogućilo lahko pričvršćivanje molekula od interesa. Obično je obložen karboksimetil [[dekstran]]om ili sličnim spojem.

Indeks prelamanja na strani protoka površine čipa ima direktan uticaj na ponašanje svetlosti koja se odbija od zlatne strane. Vezivanje za protočnu stranu čipa ima uticaj na indeks [[refrakcija|refrakcije]] i na taj način se biološke interakcije mogu mjeriti do visokog stepena osetljivosti sa nekom vrstom energije. Indeks prelamanja medija u blizini površine mijenja se kada se biomolekule vežu za površinu, a ugao SPR varira kao funkcija ove promjene.

Svjetlost fiksne talasne dužine odbija se od zlatne strane čipa pod uglom ukupne unutrašnje refleksije i detektuje unutar instrumenta. Ugao upadne svjetlosti se mijenja kako bi se uskladila brzina širenja prolaznog talasa s brzinom širenja površinskih plazmonskih polaritona.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Homola J |title= Present and future of surface plasmon resonance biosensors |journal= Anal. Bioanal. Chem. |volume=377 |issue=3 |pages=528–539 |year=2003 |doi=10.1007/s00216-003-2101-0|pmid= 12879189 |s2cid= 14370505 }}&lt;/ref&gt; Ovo dovodi do toga da prolazni talas prodre kroz staklenu ploču i na određenu udaljenost u tekućinu koja teče preko površine.

Ostali optički biosenzori se uglavnom zasnivaju na promjenama u [[apsorpcija|apsorpciji]] ili [[fluorescencija|fluorescenciji]] odgovarajućeg indikatorskog spoja i ne trebaju potpunu unutrašnju geometriju refleksije. Naprimjer, napravljen je potpuno operativni prototip uređaja za detekciju [[kazein]]a u mlijeku. Uređaj se zasniva na otkrivanju promjena u apsorpciji zlatnog sloja.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Hiep | first1 = H. M. | display-authors = etal   | year = 2007 | title = A localized surface plasmon resonance based immunosensor for the detection of casein in milk | doi = 10.1016/j.stam.2006.12.010 | journal = Sci. Technol. Adv. Mater. | volume = 8 | issue = 4| pages = 331–338 |bibcode = 2007STAdM...8..331M | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Široko korišten istraživački alat, mikročip, također se može smatrati biosenzorom.

=== Biološki biosenzori ===
[[Optogenetički metod snimanja ćelijske aktivnosti|Biološki biosenzori]] često uključuju genetički modificirani oblik prirodnog proteina ili [[enzim]]a. Protein je konfiguriran da detektira određeni analit, a signal koji je uslijedio očitava se instrumentom za detekciju kao što je fluorometar ili luminometar. Primjer nedavno razvijenog biosenzora je onaj za detekciju [[citosol]]ne koncentracije analita [[cAMP]]-a (ciklički adenozin-monofosfat), [[drugi glasnik|drugog glasnika]] uključenog u [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] koju pokreću [[ligand]]i u interakciji s receptorima na [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Fan | first1 = F. | display-authors = etal   | year = 2008 | title = Novel Genetically Encoded Biosensors Using Firefly Luciferase | journal = ACS Chem. Biol. | volume = 3 | issue = 6| pages = 346–51 | doi=10.1021/cb8000414| pmid = 18570354 }}&lt;/ref&gt; Slični sistemi stvoreni su za proučavanje ćelijskih odgovora na prirodne ligande ili [[ksenobiotik]]e (toksine ili inhibitore malih molekula). Takve &quot;testove&quot; obično koriste farmaceutske i biotehnološke kompanije u razvoju otkrića lijekova. Većina cAMP testova u sadašnjoj upotrebi zahtevaju [[ligaza|lizu]] ćelija prije merenja [[cAMP]]-a. Biosenzor živih ćelija za cAMP može se koristiti u neliziranim ćelijama uz dodatnu prednost višestrukog čitanja za proučavanje kinetike odgovora receptora.

Nanobiosenzori koriste imobiliziranu bioreceptorsku sondu koja je selektivna za ciljne molekule analita. Nanomaterijali su izuzetno osjetljivi hemijski i biološki senzori. Materijali nanorazmjera pokazuju jedinstvena svojstva. Njihov veliki omjer površine i volumena može postići brze i jeftine reakcije, koristeći različite dizajne.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Urban | first1 = Gerald A | year = 2009 | title =  Micro- and nanobiosensors—state of the art and trends| journal = Meas. Sci. Technol. | volume = 20 | issue = 1| page = 012001 | doi = 10.1088/0957-0233/20/1/012001 |bibcode = 2009MeScT..20a2001U }}&lt;/ref&gt;

===DNK biosenzori=== 
[[DNK]] može biti analit biosenzora, detektiran na posebne načine, ali se može koristiti i kao dio biosenzora ili, teorijski, čak i kao cijeli biosenzor. Postoje mnoge tehnike za otkrivanje DNK, što je obično sredstvo za otkrivanje organizama koji imaju tu određenu DNK. Također se mogu koristiti DNK sekvence, kao što je gore opisano. Ali postoje pristupi koji su okrenuti budućnosti, gdje se DNK može sintetizirati da zadrži enzime u biološkom, stabilnom [[gel]]u.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Huang|first1=Yishun|last2=Xu|first2=Wanlin|last3=Liu|first3=Guoyuan|last4=Tian|first4=Leilei|date=2017|title=A pure DNA hydrogel with stable catalytic ability produced by one-step rolling circle amplification|url=http://xlink.rsc.org/?DOI=C7CC00636E|journal=Chemical Communications|language=en|volume=53|issue=21|pages=3038–3041|doi=10.1039/C7CC00636E|pmid=28239729|issn=1359-7345}}&lt;/ref&gt; Ostale primjene su dizajn aptamera, sekvenci DNK koje imaju specifičan oblik da vežu željenu molekulu. Najinovativniji procesi za ovo koriste [[DNK origami]], stvarajući sekvence koje se savijaju u predvidljivu strukturu koja je korisna za detekciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Tinnefeld|first1=Philip|last2=Acuna|first2=Guillermo P.|last3=Wei|first3=Qingshan|last4=Ozcan|first4=Aydogan|last5=Ozcan|first5=Aydogan|last6=Ozcan|first6=Aydogan|last7=Vietz|first7=Carolin|last8=Lalkens|first8=Birka|last9=Trofymchuk|first9=Kateryna|last10=Close|first10=Cindy M.|last11=Inan|first11=Hakan|date=15. 4. 2019|title=DNA origami nanotools for single-molecule biosensing and superresolution microscopy|url=https://www.osapublishing.org/abstract.cfm?uri=OMA-2019-AW5E.5|journal=Biophotonics Congress: Optics in the Life Sciences Congress 2019 (BODA,BRAIN,NTM,OMA,OMP) (2019), Paper AW5E.5|language=EN|publisher=Optical Society of America|pages=AW5E.5|doi=10.1364/OMA.2019.AW5E.5|isbn=978-1-943580-54-5|s2cid=210753045}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Selnihhin|first1=Denis|last2=Sparvath|first2=Steffen Møller|last3=Preus|first3=Søren|last4=Birkedal|first4=Victoria|last5=Andersen|first5=Ebbe Sloth|date=26. 6. 2018|title=Multifluorophore DNA Origami Beacon as a Biosensing Platform|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29763544/|journal=ACS Nano|volume=12|issue=6|pages=5699–5708|doi=10.1021/acsnano.8b01510|issn=1936-086X|pmid=29763544}}&lt;/ref&gt;

Kreiran je i prototip senzora za detekciju DNK životinja iz usisavanog zraka, &quot;eDNK u zraku&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Scientists vacuumed animal DNA out of thin air for the first time |url=https://www.sciencenews.org/article/animal-dna-air-scientist-vacuum-first-time-zoo |access-date=29. 1. 2022 |work=Science News |date=18. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

''Nanoantene'' napravljene od DNK – novi tip nano-razmjera [[optička antena|optičkih antena]] mogu se pričvrstiti na [[protein]]e i proizvoditi signal putem [[fluorescencija|fluorescencije]] kada obavljaju svoje biološke funkcije, posebno za različite [[konformacijska promjena|konformacijske promjene]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Chemists use DNA to build the world's tiniest antenna |url=https://phys.org/news/2022-01-chemists-dna-world-tiniest-antenna.html |access-date=19. 1. 2022 |work=University of Montreal |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Harroun |first1=Scott G. |last2=Lauzon |first2=Dominic |last3=Ebert |first3=Maximilian C. C. J. C. |last4=Desrosiers |first4=Arnaud |last5=Wang |first5=Xiaomeng |last6=Vallée-Bélisle |first6=Alexis |title=Monitoring protein conformational changes using fluorescent nanoantennas |journal=Nature Methods |date=januar 2022 |volume=19 |issue=1 |pages=71–80 |doi=10.1038/s41592-021-01355-5 |pmid=34969985 |s2cid=245593311 |language=en |issn=1548-7105}}&lt;/ref&gt;

=== Biosenzor na bazi grafena ===
[[Grafen]] je dvodimenzijska supstanca na bazi ugljika sa vrhunskim optičkim, električnim, mehaničkim, termičkim i mehaničkim svojstvima. Sposobnost apsorpcije i imobilizacije različitih proteina, posebno nekih sa strukturama ugljičnog prstena, pokazala je da je grafen odličan kandidat za biosenzorski pretvarač. Kao rezultat toga, istraženi su razni biosenzori na bazi grafena i razvijeni u novije vrijeme.&lt;ref name=&quot;High-performance graphene-based bio&quot;/&gt;

== Također pogledajte==
* [[Bioaktivni papir]]
* [[Bioelektronika]]
* [[Biointerface]]
* [[Biomarker]]
* [[DNK tranzistor sa efektom polja]]
* [[Dual-polarization interferometrija]]
* [[Elektro-preklopne biopovršine]]
* [[Elektrohemiluminiscencija]]
* [[Impedansna mikrobiologija]]
* [[Lantanidne sonde]]
* [[Mikrofiziometrija]]
* [[Multiparametarska površinska plazmonska rezonanca]]
* [[Nanobiotehnologija]]
* [[Plasmon]]
* [[Senzori malih molekula]]
* [[Površinska plazmonska rezonanca]]
* [[Bio-FET]]
* [[Nanopore]]

==Reference==
{{reflist}}

==Dopunska literatura==
* {{cite book|title=Biosensoren.|author=Frieder Scheller|author2=Florian Schubert|name-list-style=amp|publisher=Akademie-Verlag, Berlin|year=1989|isbn=978-3-05-500659-3}}
* {{cite book|title=Bioelectronics Handbook - MOSFETs, Biosensors and Neurons.|author=Massimo Grattarola|author2=Giuseppe Massobrio|name-list-style=amp|publisher=McGraw-Hill, New York|year=1998|isbn=978-0070031746}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.rsc.org/Publishing/ChemTech/Volume/2009/02/biosensors.asp Scratching at the surface of biosensors] – an [http://www.rsc.org/Publishing/ChemTech/Instant_insights.asp Instant Insight] discussing how surface chemistry lets porous silicon biosensors fulfil their promise from the Royal Society of Chemistry

{{Biotehnologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Biosenzori| ]]</text>
      <sha1>4cja1snli900gz9ym9timii6zk8m7ul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Euroliga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>493353</id>
    <revision>
      <id>3849123</id>
      <parentid>3836834</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T20:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5344" sha1="9l3ad2krz579klujd5tvrr6ytkj9v7k" xml:space="preserve">{{Infokutija sportska liga
| naslov                = Euroliga
| trenutna_sezona       = Euroliga 2026/2027.
| logo                  = Logo Eurolige.png
| piksela               = 
| opis                  = 
| nekadašnji            = 
| zamijenjen            = 
| sport                 = 
| osnovana              = '''Era FIBA-e:''' 14. 12. 1957.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/clubes/c1/C1_58.htm |title= Champions Cup 1958 |website= linguasport.com |access-date= 22. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; &lt;br/&gt; '''Era Euroleague Basketballa:''' 9. 6. 2000.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://uleb.com/history1.htm |title= ULEB History |publisher= ULEB |access-date= 2. 1. 2017 |archive-date= 8. 12. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131208025122/http://uleb.com/history1.htm |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
| izvršni_direktor      = 
| direktor              = 
| fame                  = 
| moto                  = 
| inauguralna           = '''Era FIBA-e:''' 1958. &lt;br/&gt; '''Era Euroleague Basketballa:''' [[Euroliga 2000/2001.|2000/01.]]
| ekipe                 = 18 (do 2024/25) &lt;br/&gt; 20 (od 2025/26)
| singles               = 
| država                = 
| kontinent             = [[Evropa]]
| ukinut                = 
| šampion               = {{ZD|GRČ}} [[KK Olympiacos|Olympiacos]] (4. titula)
| najviše_titula        = {{ZD|ŠPA}} [[KK Real Madrid|Real Madrid]] (11 titula)
| kvalifikacije         = 
| TV                    = [[Spisak emitera Eurolige|Spisak emitera]]
| vezana_takmičenja     = 
| osnivač               = 
| veb-sajt              = [https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/ euroleaguebasketball.net]
}}
'''Euroliga''' je [[Evropa|evropsko]] profesionalno [[košarka]]ško klupsko takmičenje. Većina je smatra najjačim takvim takmičenjem u Evropi. Do sezone [[Euroliga 2024/2025.|2024/25.]] sastojala se od 18 klubova, od kojih je 16 imalo dugoročne licence te pozivnice,&lt;ref&gt;{{cite news |title= ECA Board meets to take strategic decisions, approves postseason special regulations |url= https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/bdctewbhlp9mgqie/eca-board-meets-to-take-strategic-decisions-approves-postseason-special-regulations |access-date= 8. 3. 2021 |publisher= [[Euroleague Basketball]] |date= 8. 3. 2021 |archive-date= 23. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211023130020/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague-basketball/news/i/bdctewbhlp9mgqie/eca-board-meets-to-take-strategic-decisions-approves-postseason-special-regulations |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; što je čini poluzatvorenom ligom.&lt;ref&gt;{{Cite web |title= Super League: Siutat provides feedback from basketball on closed leagues |url= https://www.theindianpaper.com/super-league-siutat-provides-feedback-from-basketball-on-closed-leagues/ |access-date= 21. 4. 2021 |work= The Indian Paper |language= en-us |archive-date= 25. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210425045913/https://www.theindianpaper.com/super-league-siutat-provides-feedback-from-basketball-on-closed-leagues/ |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date= 7. 7. 2008 |title= Euroleague now a semi-closed league |url= https://www.ballineurope.com/the-euroleague-is-a-semi-closed-league-now/ |access-date= 21. 4. 2021 |website= BallinEurope.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Od sezone [[Euroliga 2025/2026.|2025/26.]] u njoj se takmiči 20 klubova.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.oslobodjenje.ba/sport/kosarka/euroliga/prosirena-euroliga-dvadeset-klubova-u-novoj-sezoni-stigla-tri-nova-tima-1046522/ |title= PROŠIRENA EUROLIGA! Dvadeset klubova u novoj sezoni, stigla tri nova tima |work= [[Oslobođenje]] |date= 23. 5. 2025 |access-date= 25. 5. 2025}}&lt;/ref&gt; Osnovala ju je [[FIBA]] krajem 1957, a od 2000. njom upravlja kompanija [[Euroleague Basketball]].

Takmičenje je prvi put igrano 1958. pod imenom '''FIBA Kup evropskih šampiona''' (što je preimenovano u '''FIBA Euroliga''') i održavano je pod okriljem FIBA-e do osnivanja Euroleague Basketballa. Kup evropskih šampiona i Euroliga smatraju se istim takmičenjem, a na promjenu imena gleda se kao na ''re-branding''.

Euroliga je jedna od najpopularnijih liga u dvoranskim sportovima na svijetu; u sezoni [[Euroliga 2017/2018.|2017/18.]] na utakmice je u prosjeku dolazilo 8780 gledalaca, po čemu je zauzimala peto mjesto među bilo kojim profesionalnim ligama u dvoranskim sportovima na svijetu, a prvo izvan [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], te drugo među profesionalnim košarkaškim ligama na svijetu, odmah iza [[NBA]] lige.

Titulu su osvajala 22 kluba, od kojih je 15 to uspjelo više od jednog puta. Najuspješniji je [[KK Real Madrid|Real Madrid]], s 11 titula.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241127162115/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/ |date=27. 11. 2024 }}
* [https://www.youtube.com/user/Euroleague Zvanični kanal] na [[YouTube]]u

{{Euroliga}}
{{Košarka u Evropi}}
{{Muške profesionalne košarkaške lige}}

[[Kategorija:Euroliga]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1957.]]
[[Kategorija:Osnivanja u 2000.]]
[[Kategorija:Multinacionalne evropske košarkaške lige]]
[[Kategorija:Multinacionalne profesionalne sportske lige]]</text>
      <sha1>9l3ad2krz579klujd5tvrr6ytkj9v7k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Osvajači KEŠ-a / Eurolige</title>
    <ns>10</ns>
    <id>493424</id>
    <revision>
      <id>3849124</id>
      <parentid>3710311</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T20:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6427" sha1="t3jnatlnvnxizbi7di13wt09rw3kku7" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Osvajači KEŠ-a / Eurolige
| naslov      = [[Finala Eurolige|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Osvajači&lt;/span&gt;]] [[Euroliga|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;FIBA Kupa evropskih šampiona i Eurolige&lt;/span&gt;]]
| osnovastil  = background:#FA5500; color:white;
| tijeloklasa = hlist

| iznad =
* [[Sastavi pobjednika i finalista Eurolige|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sastavi finalista Eurolige&lt;/span&gt;]]

|grupa1 = FIBA Kup&lt;br/&gt;evropskih šampiona
|podaci1 = 
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1958.|1958]]:'''&amp;nbsp;[[Rīgas ASK|Rīgas]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1958/1959.|1959]]:'''&amp;nbsp;[[Rīgas ASK|Rīgas]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1960]]:'''&amp;nbsp;[[Rīgas ASK|Rīgas]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1960/1961.|1961]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1961/1962.|1962]]:'''&amp;nbsp;[[KK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1963]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1963/1964.|1964]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1964/1965.|1965]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1965/1966.|1966]]:'''&amp;nbsp;[[Olimpia Milano|Simmenthal Milano]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1966/1967.|1967]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1967/1968.|1968]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1968/1969.|1969]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1970]]:'''&amp;nbsp;[[KK Varese|Varese]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1970/1971.|1971]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1971/1972.|1972]]:'''&amp;nbsp;[[KK Varese|Varese]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1973]]:'''&amp;nbsp;[[KK Varese|Varese]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1973/1974.|1974]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1974/1975.|1975]]:'''&amp;nbsp;[[KK Varese|Varese]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1975/1976.|1976]]:'''&amp;nbsp;[[KK Varese|Mobilgirgi Varese]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1976/1977.|1977]]:'''&amp;nbsp;[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] 
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1977/1978.|1978]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1978/1979.|1979]]:'''&amp;nbsp;[[KK Bosna|Bosna]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1979/1980.|1980]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1980/1981.|1981]]:'''&amp;nbsp;[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]] 
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1981/1982.|1982]]:'''&amp;nbsp;[[KK Cantù|Cantù]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1982/1983.|1983]]:'''&amp;nbsp;[[KK Cantù|Cantù]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1983/1984.|1984]]:'''&amp;nbsp;[[Virtus Roma]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1984/1985.|1985]]:'''&amp;nbsp;[[KK Cibona|Cibona]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1985/1986.|1986]]:'''&amp;nbsp;[[KK Cibona|Cibona]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1986/1987.|1987]]:'''&amp;nbsp;[[Olimpia Milano|Tracer Milano]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1987/1988.|1988]]:'''&amp;nbsp;[[Olimpia Milano|Tracer Milano]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1988/1989.|1989]]:'''&amp;nbsp;[[KK Split|Jugoplastika]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1989/1990.|1990]]:'''&amp;nbsp;[[KK Split|Jugoplastika]]
*'''[[FIBA Kup evropskih šampiona 1990/1991.|1991]]:'''&amp;nbsp;[[KK Split|Pop 84]]

|grupa2 = FIBA Evropska liga
|podaci2 =
*'''[[FIBA Evropska liga 1991/1992.|1992]]:'''&amp;nbsp;[[KK Partizan|Partizan]]
*'''[[FIBA Evropska liga 1992/1993.|1993]]:'''&amp;nbsp;[[Limoges CSP|Limoges]]
*'''[[FIBA Evropska liga 1993/1994.|1994]]:'''&amp;nbsp;[[Joventut Badalona|Joventut]]
*'''[[FIBA Evropska liga 1994/1995.|1995]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[FIBA Evropska liga 1995/1996.|1996]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]

|grupa3 = FIBA Euroliga
|podaci3 =
*'''[[FIBA Euroliga 1996/1997.|1997]]:'''&amp;nbsp;[[KK Olympiacos|Olympiacos]]
*'''[[FIBA Euroliga 1997/1998.|1998]]:'''&amp;nbsp;[[Virtus Bologna|Kinder Bologna]]
*'''[[FIBA Euroliga 1998/1999.|1999]]:'''&amp;nbsp;[[KK Žalgiris|Žalgiris]]
*'''[[FIBA Euroliga 1999/2000.|2000]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]

|grupa4 = FIBA Suproliga
|podaci4 =
*'''[[FIBA Suproliga 2000/2001.|2001]]:'''&amp;nbsp;[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]

|grupa5 = Euroliga
|podaci5 =
*'''[[Euroliga 2000/2001.|2001]]:'''&amp;nbsp;[[Virtus Bologna|Kinder Bologna]]
*'''[[Euroliga 2001/2002.|2002]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]
*'''[[Euroliga 2002/2003.|2003]]:'''&amp;nbsp;[[KK Barcelona|Barcelona]]
*'''[[Euroliga 2003/2004.|2004]]:'''&amp;nbsp;[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]
*'''[[Euroliga 2004/2005.|2005]]:'''&amp;nbsp;[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]
*'''[[Euroliga 2005/2006.|2006]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[Euroliga 2006/2007.|2007]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]
*'''[[Euroliga 2007/2008.|2008]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[Euroliga 2008/2009.|2009]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]
*'''[[Euroliga 2009/2010.|2010]]:'''&amp;nbsp;[[KK Barcelona|Barcelona]]
*'''[[Euroliga 2010/2011.|2011]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]
*'''[[Euroliga 2011/2012.|2012]]:'''&amp;nbsp;[[KK Olympiacos|Olympiacos]]
*'''[[Euroliga 2012/2013.|2013]]:'''&amp;nbsp;[[KK Olympiacos|Olympiacos]]
*'''[[Euroliga 2013/2014.|2014]]:'''&amp;nbsp;[[KK Maccabi Tel Aviv|Maccabi]]
*'''[[Euroliga 2014/2015.|2015]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[Euroliga 2015/2016.|2016]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[Euroliga 2016/2017.|2017]]:'''&amp;nbsp;[[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]]
*'''[[Euroliga 2017/2018.|2018]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[Euroliga 2018/2019.|2019]]:'''&amp;nbsp;[[PKK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]
*'''[[Euroliga 2019/2020.|2020]]:'''&amp;nbsp;''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazana]]''
*'''[[Euroliga 2020/2021.|2021]]:'''&amp;nbsp;[[Anadolu Efes SK|Anadolu Efes]]
*'''[[Euroliga 2021/2022.|2022]]:'''&amp;nbsp;[[Anadolu Efes SK|Anadolu Efes]]
*'''[[Euroliga 2022/2023.|2023]]:'''&amp;nbsp;[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
*'''[[Euroliga 2023/2024.|2024]]:'''&amp;nbsp;[[KK Panathinaikos|Panathinaikos]]
*'''[[Euroliga 2024/2025.|2025]]:'''&amp;nbsp;[[KK Fenerbahçe|Fenerbahçe]]
*'''[[Euroliga 2025/2026.|2026]]:'''&amp;nbsp;[[KK Olympiacos|Olympiacos]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za Euroligu]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>t3jnatlnvnxizbi7di13wt09rw3kku7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Panasko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>493809</id>
    <revision>
      <id>3849198</id>
      <parentid>3841289</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:54:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Korisni linkovi */</comment>
      <origin>3849198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9379" sha1="7w7gfmuzo1zpuvy7m5mqzxbbyf8nwhh" xml:space="preserve">{{kutijavrh}}
{{Korisnik registrovan|dan=22|god=2022|mjes=10}}
{{Babel-2|bs|en-4}}
{{Korisnik Wikipedia/administrator}}
{{Azijski mjesec|2022}}
{{Azijski mjesec|2023}}
{{Azijski mjesec|2024}}
{{Azijski mjesec|2025}}
{{1000 članaka}}
{{Feminizam i folklor|2023}}
{{Feminizam i folklor|2024}}
{{Feminizam i folklor|2025}}
{{Feminizam i folklor|2026}}
{{Međunarodni dan žena}}
{{CEE Proljeće|2023}}
{{CEE Proljeće|2024}}
{{CEE Proljeće|2025}}
{{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2024}}
{{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}}
{{Wiki voli ramazan|2025}}
{{Wiki voli ramazan|2026}}
{{Okeanijski mjesec|2025}}
{{Mjesec Antarktika|2026}}
{{kutijadno}}

Rođen 1981. u Sarajevu. Član sam Wikipedije na bosanskom jeziku od oktobra 2022.

Prije Wikipedije učestvovao sam na raznim volonterskim projektima (online), npr. World Community Grid, Smithsonian Transcription Center, Missing Maps (MapSwipe), Zooniverse, Project Gutenberg distributed proofreaders itd.

== Korisni linkovi ==
{|
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Administracija i spiskovi'''''
[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infokutije Infokutije] | [https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Šabloni_za_višejezičku_podršku Šabloni za jezike] |[[Korisnik:KWiki/Administracija|Administracija]] | [http://www.idoconline.info/ Digitalni arhiv Medija centra] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najkraćih 1000 članaka|Spisak najkraćih 1000 članaka]] | [[Korisnik:Semso98/1000_%C4%8Dlanaka_po_veli%C4%8Dini_-_1._dio|1.000 članaka po veličini]] | [[Korisnik:Edinwiki/Spisak/Članci bez izvora|Članci bez izvora]] | [[:Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju|Šabloni za automatsku kategorizaciju]] | [[Korisnik:Panasko/Spisak stranica koje je potrebno redovno ažurirati|Stranice koje je potrebno redovno ažurirati]] [[:Kategorija:Šabloni podaci o zastavi država|Šabloni podaci o zastavi država]] | [[Šablon:ZD]] | 

'''''Korisni alati'''''

[https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem SQL provjera umrlih] | [https://hrwp.toolforge.org/catcheck Provjera kategorije] | [https://mormegil.toolforge.org/catsuggest/ Category suggester] | [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs Statistika patroliranja]

=== Plan ===
{|
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Naučna fantastika/Fantastika'''''
''[[Točak vremena]]'' | ''[[Okidač]]'' | ''[[Svjetlost drugih dana]]'' | ''[[Oko vremena]]'' | ''[[Oluja sa sunca]]'' | ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Octavia E. Butler]] | [[Liu Cixin]] | [[Philip K. Dick]] | [[Stanisław Lem]] | [[Ray Bradbury]] | [[Douglas Adams]] | [[George Orwell]] | ''[[Dina (roman)|Dina]]'' | [[Christine Chapel]] | [[Janice Rand]] | [[Jean-Luc Picard]] | ''[[Babylon 5]]'' | ''[[Firefly]]'' | [[The Poppy War]] | ''[[Dragon Republic]]'' | ''[[The Burning God]]'' | [[Neuromancer]] (William Gibson) | [[Hyperion]] | [[The Left Hand of Darkness]] | [[Solaris]] | [[Snow Crash]] | [[The Forever War]] | [[Childhood's End]] | The Hitchhiker's Guide to the Galaxy | [[The Three-Body Problem]] | [[Blindsight]] (Peter Watts)| [[The Martian]] | 
|-
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Jezici, geografija, geološke ere, biblioteke'''''
[[Šablon:Geografske koordinate|Paralele i meridijani]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Africi|Nacionalne biblioteke u Africi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Aziji|Nacionalne biblioteke u Aziji]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi|Nacionalne biblioteke u Južnoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi|Nacionalne biblioteke u Sjevernoj Americi]] | [[Šablon:Nacionalne biblioteke u Okeaniji|Nacionalne biblioteke u Okeaniji]] | [[Geološka era]] | [[Pismo (jezik)|Pismo]] | [[Šablon:Jezici|Jezici]] | [[Šablon:Granice Malezije]] | [[Šablon:Tektonske ploče|Šablon:Tektonika ploča]] | [[Šablon:Slavenski jezici]] | [[Wikipedia:Projekti]] | Šabloni vladari | [[Šablon:Vrijeme (meteorologija)|Šablon:Vrijeme]]|[[Šablon:Potpisnici Sarajevske rezolucije]] | Anatomija | Mora | [[Spisak akademika ANUBiH]] | [[Spisak poznatih osoba iz Bosne i Hercegovine]] | [[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine|Ordeni]] | [[Šablon:Biblioteke i bibliotekarstvo|Bibliotekarstvo]] | [[Šablon:Rat u Bosni i Hercegovini]] | [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Šablon:Agregatna stanja]]| [[Šablon:Potpredsjednici SAD-a]]| [[Šablon:Vrste stijena]] | [[Spisak ratova s učešćem Bosne i Hercegovine]] | [[Šablon:Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji]] | [[Šablon:Pape]] |[[Šablon:Diplomatija u Drugom svjetskom ratu]] | [[Šablon:Masakri nad Palestincima]] | [[Šablon:Filozofija uma]] | [[Spisak gradonačelnika Bihaća|Gradonačelnici Bihaća]] | [[Šablon:Predsjednici HAZU|Predsjednici HAZU]] | [[Šablon:Predsjednici SANU|Predsjednici SANU]] | [[Šablon: Islamske teme|Islamske teme]] |
|-
| style=&quot;font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 85%; border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;&quot; |'''''Napisati članke o nagradama'''''
[[Nagrada &quot;Skender Kulenović&quot;]] | [[Nagrada &quot;France Prešeren&quot;]] | [[Nagrada &quot;Isak Samokovlija&quot; Goražde]] | [[Nagrada AVNOJ-a]] | [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] | [[Nagrada &quot;Satellite&quot;]] | [[Nagrada &quot;Hugo&quot;]] | [[Nagrada &quot;Nebula&quot;]] | [[Fulbrightov program]] | [[Azijski nogometaš godine]] | [[Evropska Zlatna kopačka]] | [[IFFHS najbolji svjetski sudija]] | [[Najbolji strijelci Prve belgijske nogometne lige]] | [[Nogometaš godine - World Soccer]] | [[PFA nogometaš godine]] | [[Trener godine (World Soccer)]] |
|}
|}

== To-do ==
* Provjeriti biografije s datumima smrti (Wikidata querry) - pregledano unazad do 2000. {{ok}}
* Sve biografije dodati kategoriju Živi ljudi ili Umrli cca 2500 članaka/urađeno 1160
* Dodati kategoriju &quot;Biografije&quot; člancima gdje nedostaje cca 1900 članaka/urađeno 400
* provjeriti u kojim člancima je &lt;nowiki&gt;&lt;reference&gt;&lt;/nowiki&gt; i zamijeniti odgovarajucim šablonom &lt;nowiki&gt;{{Refspisak}}&lt;/nowiki&gt;
* Dodati &lt;nowiki&gt;{{Normativna kontrola}}&lt;/nowiki&gt; gdje nedostaje
* Nogometaši i košarkaši dodati kategorije klubova gdje su igrali

=== Botovska posla ===
* [[Stranice koje vode na &quot;Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)&quot;|Bibliotheca (Pseudo-Apollodorus)]] --&gt; Biblioteka (Pseudo-Apolodor)
* [[Stranice koje vode na &quot;Virgil&quot;|Virgil]] --&gt; [[Vergilije]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Apollonius of Rhodes&quot;|Apollonius of Rhodes]]-&gt; [[Apolonije sa Rodosa]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Theogony&quot;|Theogony]] --&gt; [[Teogonija]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Ovid&quot;|Ovid]] --&gt; [[Ovidije]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Metamorphoses&quot;|Metamorphoses]] --&gt; [[Metamorfoze]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Plato&quot;|Plato]] --&gt; [[Platon]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Aeneid&quot;|Aeneid]] --&gt; [[Eneida]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Gaius Julius Hyginus&quot;|Gaius Julius Hyginus]] --&gt; [[Higin]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Homeric Hymn&quot;|Homeric Hymn]] --&gt;[[Homerske himne]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Iliad&quot;|Iliad]] --&gt; [[Ilijada]]
* [[Stranice koje vode na &quot;Odyssey&quot;|Odyssey]] --&gt; [[Odiseja]]
*

== Primljene nagrade ==
&lt;gallery&gt;
Starfleet Shoulder Patch.svg|Za doprinose u vezi sa ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]''
Datoteka:Palapin satelit.png|Za opći doprinos i poticaj za budući rad
Datoteka:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2022.|Azijskom mjesecu 2022.]]
Datoteka:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|Za doprinose u [[Wikipedia:Azijski mjesec/2023.|Azijskom mjesecu 2023.]]
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(septembar 2023.)&lt;br&gt;'''''[[Mahathir Mohamad]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(februar 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Planeta]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(mart 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(juli 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Arthur C. Clarke]]'''''&lt;/small&gt;
Librarian Barnstar Hires.png|&lt;center&gt;&lt;small&gt;Odabrani članak mjeseca:&lt;br&gt;(august 2024.)&lt;br&gt;'''''[[Snijeg]]'''''&lt;/small&gt;
Odlikovanje udarnik.jpg|mini|lijevo|150px|Odlikovanje &quot;Wiki-udarnik&quot; za požrtvovan rad
&lt;/gallery&gt;
== Ostale nagrade ==
{{Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka/Nagrada}}</text>
      <sha1>7w7gfmuzo1zpuvy7m5mqzxbbyf8nwhh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakterijska transkripcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496429</id>
    <revision>
      <id>3849092</id>
      <parentid>3562742</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:16:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21623" sha1="taackmkf0n66o1d0482s5nknyfo774a" xml:space="preserve">{{genetika bočni stubac}}
[[Slika:Process of transcription (13080846733).jpg|thumb|upright=2|Transkripcija je proces kopiranja [[DNK]] u [[RNK]], obično [[informacijska RNK|iRNK]].]]
'''Bakterijska transkripcija''' je proces u kojem se segment bakterijske DNK kopira u novosintetizirani lanac [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK) uz korištenje [[enzim]]a [[RNK-polimeraza]].

Proces se odvija u tri glavna koraka: [[sinteza proteina|inicijacija, elongacija i terminacija]]; a krajnji rezultat je lanac iRNK koji je komplementaran jednom lancu DNK. Općenito, transkribirani region obuhvata više od jednog gena.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;&gt;{{Cite web|url=https://courses.lumenlearning.com/wmopen-biology1/chapter/prokaryotic-transcription-and-translation/|title=Prokaryotic Transcription and Translation {{!}} Biology for Majors I|website=courses.lumenlearning.com|access-date=6. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; U stvari, mnogi [[prokariot]]ski geni se javljaju u [[operon]]ima, koji su niz gena koji rade zajedno da kodiraju isti protein ili genski proizvod i kontrolira ih jedan [[Promotor (genetika)|promotor]].&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P |title=Molecular Biology of the Cell | url = https://archive.org/details/molecularbiology0000unse_b0d8 | date = 2008 |publisher=Garland Science |location=New York |isbn=978-0-8153-4524-4 |edition=Sixth}}&lt;/ref&gt; Bakterijska [[RNK-polimeraza]] sastoji se od četiri podjedinice i kada se spoji peta podjedinica, nazvana σ-faktor, polimeraza može prepoznati specifične vezujuće sekvence u DNK, zvane [[Promotor (genetika)|promotori]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bartee |first=Lisa | name-list-style = vanc |title=Prokaryotic Transcription |date=2017 |url=https://openoregon.pressbooks.pub/mhccmajorsbio/chapter/prokaryotic-transcription/ |work=Principles of Biology: Biology 211, 212, and 213|publisher=Open Oregon Educational Resources |access-date=8. 10. 2019 }}&lt;/ref&gt; Vezivanje σ-faktora za promotor je prvi korak u inicijaciji. Jednom kada se σ-faktor oslobodi iz polimeraze, nastavlja se elongacija.&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;&gt;{{cite book |last1=Lodish |first1=Harvey |last2=Berk |first2=Arnold |last3=Zipursky |first3=S. Lawrence |last4=Matsudaira |first4=Paul |last5=Baltimore |first5=David|last6=Darnel l|first6=James | name-list-style = vanc |date=2000 | chapter = Bacterial Transcription Initiation | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21612/ | title = Molecular Cell Biology | edition = 4th }}&lt;/ref&gt; [[Polimeraza]] nastavlja niz dvolančanu DNK, odmotavajući je i sintetizirajući novi lanac iRNK, sve dok ne dođe do mjesta završetka. Postoje dva mehanizma raskida koja su detaljnije razmotrena u nastavku. Završetak je potreban na određenim mjestima da bi se pojavila odgovarajuća [[ekspresija gena]].&lt;ref name=&quot;Kahn&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.khanacademy.org/science/biology/gene-expression-central-dogma/transcription-of-dna-into-rna/a/stages-of-transcription|title=Stages of transcription|website=Khan Academy|language=en|access-date=7. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Ekspresija gena određuje koliko genskog proizvoda, kao što je protein, proizvodi gen.&lt;ref name=&quot;Alberts_2008&quot;/&gt; Transkripciju vrši [[RNK-polimeraza]], ali je njena specifičnost kontrolirana specifičnom sekvencom [[DNK-vezujući protein|DNK-vezujućim proteinima]] koji se nazivaju [[transkripcijski faktor]]i. Transkripcijski faktori rade na prepoznavanju specifičnih sekvenci DNK i na osnovu potreba ćelija, promovišu ili inhibiraju dodatnu transkripciju.&lt;ref name=&quot;Browning_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Browning DF, Butala M, Busby SJ | title = Bacterial Transcription Factors: Regulation by Pick &quot;N&quot; Mix | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 431 | issue = 20 | pages = 4067–4077 | date = septembar 2019 | pmid = 30998934 | doi = 10.1016/j.jmb.2019.04.011 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Slično ostalim [[takson]]ima, [[bakterije]] doživljavaju [[transkripcijski nalet|nalete transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Mansi-et-al-2019&quot;&gt;{{cite book | editor-last1=El-Mansi | editor-first1=Mansi | editor-last2=Nielsen | editor-first2=Jens | editor-last3=Mousdale | editor-first3=David M. | editor-last4=Allman | editor-first4=Tony | editor-last5=Carlson | editor-first5=Ross | title=Fermentation Microbiology and Biotechnology | publisher=CRC Press | publication-place=Boca Raton| year=2019 | isbn=978-1-138-58102-9 | oclc=1080190329 | pages=xix+419 | doi=10.1201/9780429506987 | edition=4 | s2cid=220766937| last1=El-Mansi | first1=E. M. T. | last2=Nielsen | first2=Jens | last3=Mousdale | first3=David | last4=Allman | first4=Tony | last5=Carlson | first5=Ross }} {{ISBN|978-0-429-50698-7}}.&lt;/ref&gt;{{rp|125}}&lt;ref name=&quot;Symmons-Raj-2016&quot;&gt;{{cite journal | last1=Symmons | first1=Orsolya | last2=Raj | first2=Arjun | title=What's Luck Got to Do with It: Single Cells, Multiple Fates, and Biological Nondeterminism | journal=Molecular Cell | publisher=Cell Press| volume=62 | issue=5 | year=2016 | issn=1097-2765 | doi=10.1016/j.molcel.2016.05.023 | pages=788–802| pmid=27259209 | pmc=4900469 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Payne-Wagner-2018&quot;&gt;{{cite journal | last1=Payne | first1=Joshua L. | last2=Wagner | first2=Andreas | title=The causes of evolvability and their evolution | journal=Nature Reviews Genetics | publisher=Nature Portfolio | volume=20 | issue=1 | date=1. 11. 2018 | issn=1471-0056 | doi=10.1038/s41576-018-0069-z | pages=24–38 | pmid=30385867 | s2cid=53204518 | url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/166216/1/Payne_Wagner_V2_DB5_1534239383_31.pdf | access-date=30. 1. 2023 | archive-date=10. 5. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230510153422/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/166216/1/Payne_Wagner_V2_DB5_1534239383_31.pdf | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Typas-Sourjik-2015&quot;&gt;{{cite journal | last1=Typas | first1=Athanasios | last2=Sourjik | first2=Victor | title=Bacterial protein networks: properties and functions | journal=Nature Reviews Microbiology | publisher=Nature Portfolio | volume=13 | issue=9 | date=10. 8. 2015 | issn=1740-1526 | doi=10.1038/nrmicro3508 | pages=559–572| pmid=26256789 | s2cid=12498094 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bashor-Collins-2018&quot;&gt;{{cite journal | last1=Bashor | first1=Caleb J. | last2=Collins | first2=James J. | title=Understanding Biological Regulation Through Synthetic Biology | journal=Annual Review of Biophysics| publisher=Annual Reviews | volume=47 | issue=1 | date=20. 5. 2018 | issn=1936-122X | doi=10.1146/annurev-biophys-070816-033903 | pages=399–423| pmid=29547341 | hdl=1721.1/119222 | hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Xu-et-al-2016&quot;&gt;{{cite journal | last1=Xu | first1=Heng | last2=Skinner | first2=Samuel O. | last3=Sokac | first3=Anna Marie | last4=Golding | first4=Ido | title=Stochastic Kinetics of Nascent RNA | journal=Physical Review Letters| publisher=American Physical Society | volume=117 | issue=12 | date=13. 9. 2016 | page=128101 | issn=0031-9007 | doi=10.1103/physrevlett.117.128101 | pmc=5033037 | pmid=27667861 | bibcode=2016PhRvL.117l8101X }} NIH Manuscript Submission 816487.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eling-et-al-2019&quot;&gt;{{cite journal | last1=Eling | first1=Nils | last2=Morgan | first2=Michael D. | last3=Marioni | first3=John C. | title=Challenges in measuring and understanding biological noise | journal=Nature Reviews Genetics | publisher=Nature Portfolio | volume=20 | issue=9 | date=21. 5. 2019 | issn=1471-0056 | doi=10.1038/s41576-019-0130-6 | pages=536–548 | pmc=7611518 | pmid=31114032}} EMSID: 85286&lt;/ref&gt; Rad Jonesovog tima u Jones et al 2014 objašnjava neke od osnovnih uzroka pucanja i druge varijabilnosti, uključujući stabilnost rezultirajuće iRNK,&lt;ref name=&quot;Mansi-et-al-2019&quot;/&gt; jačinu promocije kodirane u relevantnom promotoru&lt;ref name=&quot;Payne-Wagner-2018&quot;/&gt; i trajanje [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] zbog jačine TF-[[mjesto vezanja|vezujućeg mjesta]].&lt;ref name=&quot;Payne-Wagner-2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Typas-Sourjik-2015&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bashor-Collins-2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Xu-et-al-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Eling-et-al-2019&quot;/&gt; Također su otkrili da se bakterijski TF-ovi zadržavaju prekratko za ''TF-ske{{'}}'' karakteristike vezivanja kako bi se objasnila kontinuirana transkripcija rafala.&lt;ref name=&quot;Symmons-Raj-2016&quot;/&gt;

Bakterijska transkripcija se razlikuje od [[eukariotska transkripcija|eukariotske transkripcije]] na nekoliko načina. Kod bakterija, transkripcija i translacija se mogu odvijati istovremeno u ćelijskoj [[citoplazma|citoplazmi]], dok se kod eukariota transkripcija dešava u [[ćelijsko jedro|jedru]], a [[translacija (grnetika)|translacija]] se dešava u citoplazmi.&lt;ref name=&quot;LibreTexts_15.2&quot;&gt;{{cite book | chapter-url= https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Introductory_and_General_Biology/Book%3A_General_Biology_(OpenStax)/3%3A_Genetics/15%3A_Genes_and_Proteins/15.2%3A_Prokaryotic_Transcription | chapter = 15.2: Prokaryotic Transcription |date=2. 11. 2015 | title = General Biology (OpenStax) | publisher = LibreTexts |access-date=8. 10. 2019 }}&lt;/ref&gt; Postoji samo jedan tip bakterijske RNK-polimeraze dok eukarioti imaju tri tipa.&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt; Bakterije imaju σ-faktor koji detektuje i vezuje se za promotorska mjesta, ali [[eukarioti]]ma nije potreban σ-faktor. Umjesto toga,  imaju [[Faktor transkripcije|transkripcijske faktore]] koji omogućavaju prepoznavanje i vezivanje promotorskih mjesta.&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt;

Sve u svemu, transkripcija unutar bakterija je visoko reguliran proces koji je kontroliran integracijom mnogih signala u datom trenutku. Bakterije se u velikoj mjeri oslanjaju na transkripciju i translaciju kako bi generirali proteine koji im pomažu da specifično reagiraju na okolinu.&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt;

== [[RNK-polimeraza]] ==
RNK [[polimeraza]] sastoji se od jezgre i holoenzimske strukture. Srž enzima sadrži katalitska svojstva RNK-polimeraze i sastoji se od podjedinica ββ′α2ω. Ova [[konzervirana sekvenca|konzervirana]] kod svih vrsta bakterija. [[Holoenzim]] se sastoji od specifične komponente poznate kao sigma faktor. Sigma faktor pomaže u prepoznavanju promotora, pravilnom postavljanju RNK-polimeraze i početku odmotavanja na početnom mjestu. Nakon što sigma faktor izvrši svoju potrebnu funkciju, on se disocira, dok katalitički dio ostaje na DNK i nastavlja transkripciju.&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt; Dodatno, RNK-polimeraza sadrži jezgro iona [[magnezij|Mg+]] koji pomaže enzimu sa svojim katalitskim svojstvima . RNK-polimeraza djeluje tako što katalizira [[nukleofil]]ni napad 3’ OH RNK na alfa [[fosfat]] komplementarne molekule NTP, kako bi se stvorio rastući lanac RNK iz šablonskog lanca DNK. Nadalje, [[RNK-polimeraza]] također pokazuje aktivnosti [[egzonukleaze]], što znači da ako se otkrije nepravilno uparivanje baza, može izrezati pogrešne baze i zamijeniti ih odgovarajućom, ispravnom.&lt;ref name=&quot;Bębenek_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bębenek A, Ziuzia-Graczyk I | title = Fidelity of DNA replication-a matter of proofreading | journal = Current Genetics | volume = 64 | issue = 5 | pages = 985–996 | date = oktobar 2018 | pmid = 29500597 | pmc = 6153641 | doi = 10.1007/s00294-018-0820-1 }}&lt;/ref&gt;

==Inicijacija==
Za pokretanje transkripcije potrebni su promotorski regioni, specifični nukleotidi [[Konsenzusna sekvenca|konsenzusne sekvence]] koji određuju σ-faktoru na RNK-polimerazi, gdje da se veže za DNK.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt; Promotori se obično nalaze 15 do 19 baza međusobno udaljene i najčešće se nalaze uzvodno od gena koje kontroliraju.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt; RNK-polimeraza se sastoji od četiri podjedinice, koje uključuju dvije alfe, a beta i beta prost (α, α, β i β'). Peta podjedinica, sigma (nazvana σ-faktor), prisutna je samo tokom inicijacije i odvaja se prije elongacije. Svaka podjedinica ima ulogu u inicijaciji transkripcije, a σ-faktor ''mora'' biti prisutan da bi se inicijacija dogodila. Kada je prisutan sav σ-faktor, RNK-polimeraza je u svom aktivnom obliku i naziva se [[holoenzim]]. Kada se σ-faktor odvoji, on je u obliku jezgarne polimeraze.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt; σ-faktor prepoznaje promotorske sekvence na –35 i –10 regijama i transkripcija počinje na početnom mjestu (+1). Sekvenca regije –10 je TATAAT, a regije –35 je TTGACA.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt;

* σ-faktor se vezuje za –35 promotorsku regiju. U ovom trenutku, holoenzim se naziva ''zatvoreni kompleks'' jer je DNK još uvijek dvolančana (povezana [[vodikova veza|vodikovim vezama]]).&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt;
*Kada se σ-faktor veže, preostale podjedinice polimeraze se vežu za [[mjesto vezanja|to mjesto]]. Visoka koncentracija veza [[adenin]]-[[timin]] u regiji –10 olakšava odmotavanje DNK. U ovom trenutku holoenzim se naziva &quot;otvoreni kompleks&quot;.&lt;ref name=&quot;LibreTexts&quot;&gt;{{cite book | chapter-url= https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Book%3A_Microbiology_(Boundless)/7%3A_Microbial_Genetics/7.06%3A_Translation%3A_Protein_Synthesis/7.6C%3A_Prokaryotic_Transcription_and_Translation_Are_Coupled | chapter = 7.6C: Prokaryotic Transcription and Translation Are Coupled |date=17. 5. 2017 | title = General Biology (OpenStax) | publisher = LibreTexts |access-date=7. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Ovaj otvoreni kompleks se također naziva [[transkripcijski balon]].&lt;ref name=&quot;LibreTexts_15.2&quot;/&gt; Samo jedan lanac DNK, nazvan šablonski lanac (koji se također naziva i [[nekodirajuća DNK|nekodirajući lanac ili besmislen/antismislen lanac)]], se transkribuje .&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt;
*Transkripcija počinje i proizvode se kratke &quot;[[Abortivna inicijacija|abortivne]]&quot; [[nukleotid]]ne sekvence duge približno 10 [[bazni par|parova baza]]. Ove kratke sekvence su nefunkcionalni dijelovi RNK koji se proizvode i zatim oslobađaju.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt; Općenito, ova nukleotidna sekvenca se sastoji od oko dvanaest baznih parova i pomaže u doprinosu stabilnosti [[RNK-polimeraza]], tako da je u stanju nastaviti duž lanca DNK.&lt;ref name=&quot;Bębenek_2018&quot;/&gt;
* σ-faktor je potreban za pokretanje transkripcije, ali nije potreban za nastavak transkripcije DNK. σ-faktor se odvaja od jezgrenog enzima i elongacija se nastavlja. Ovo signalizira kraj faze inicijacije i holoenzim je sada u obliku jezgrene polimeraze.&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt; 
[[Slika:Abortive cycling.png|thumb|Abortivni ciklusi se javljaju prije oslobađanja sigma faktora]]
Regija promotora je glavni regulator transkripcije. [[promotor (genetika)|Promotorske regije]] regulišu transkripciju svih gena unutar bakterija. Kao rezultat njihovog uključivanja, sekvenca baznih parova unutar regije promotora je značajna; što je promotorska regija sličnija konsenzusnoj sekvenci, to će se čvršće [[RNK-polimeraza]] moći vezati. Ovo vezivanje doprinosi stabilnosti faze transkripcijske elongacije i sveukupno rezultira efikasnijim funkcionisanjem. Osim toga, RNK-polimeraza i σ-faktori su u ograničenoj opskrbi unutar bilo koje bakterijske ćelije. Shodno tome, ova ograničenja utiču na vezivanje σ-faktora za promotor. Sve promotorske regije sadrže sekvence koje se smatraju nekonsenzusnim i to pomaže u distribuciji σ-faktora u cijelom [[genom]]u.&lt;ref name=&quot;Browning_2004&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Browning DF, Busby SJ | title = The regulation of bacterial transcription initiation | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 2 | issue = 1 | pages = 57–65 | date = januar 2004 | pmid = 15035009 | doi = 10.1038/nrmicro787 | s2cid = 680370 }}&lt;/ref&gt;

==Elongacija==
Tokom elongacije, [[RNK-polimeraza]] klizi niz dvolančanu DNK, odmotavajući je i transkribirajući (kopirajući) njenu [[nukleotid]]nu sekvencu u novosintetiziranu RNK. Kretanje RNK-DNK kompleksa je bitno za [[kataliza|katalitski]] mehanizam RNK-polimeraze. Uz to, RNK-polimeraza povećava ukupnu stabilnost ovog procesa, djelujući kao veza između lanaca RNK i DNK.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite book | chapter-url = https://opentextbc.ca/biology2eopenstax/chapter/prokaryotic-transcription/ | chapter = Prokaryotic Transcription | title = Biology 2e | date = 5. 3. 2018 | publisher = BC Open Textbooks | access-date = 29. 11. 2019 | last1 = Clark | first1 = Mary Ann | archive-date = 14. 11. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191114234353/https://opentextbc.ca/biology2eopenstax/chapter/prokaryotic-transcription/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Novi nukleotidi koji su komplementarni lancu šablona DNK dodaju se na 3' kraj lanca RNK.&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt; Novoformirani lanac RNK je ''praktički'' identičan lancu koji kodira DNK (smisleni lanac ili lanac bez šablona), osim što ima [[timin]] koji zamjenjuje [[uracil]] u okosnici šećera riboze, umjesto kičme šećera deoksiriboze. Pošto [[nukleozid-trifosfat]] (NTP) treba da se vežu za OH- molekulu na 3' kraju RNK, transkripcija se uvijek dešava u [[Usmjerenost (genetika)|smjeru 5' do 3']]. Četiri NTP-a su adenozin-5'-trifosfat ([[Adenozin-trifosfat|ATP]]), gvanozid-5'-trifosfat ([[Gvanozin-trifosfat|GTP]]), uridin-5'-trifosfat ([[Uridin-trifosfat|UTP]]), i citidin-5'-trifosfat ([[Citidin-trifosfat|CTP]]).&lt;ref name=&quot;LibreTexts&quot;/&gt; Vezivanje NTP-ova na 3' kraj transkripta RNK obezbjeđuje energiju potrebnu za ovu sintezu.&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt; NTP-ovi su također molekule za proizvodnju energije koji obezbjeđuju gorivo koje pokreće [[hemijske reakcije]] u ćeliji.&lt;ref name=&quot;Lodish_2000&quot;/&gt;

Više [[RNK-polimeraza]] može biti aktivno odjednom, što znači da se mnogo lanaca iRNK može proizvesti vrlo brzo.&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt; RNK-polimeraza se kreće niz DNK brzo pri približno 40 baza u sekundi. Zbog brze prirode ovog procesa, DNK se neprestano odmotava ispred RNK-polimeraze, a zatim se premotava kada se RNK-polimeraza dalje kreće.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; [[Polimeraza]] ima mehanizam korekture koji ograničava greške na oko 1/10.000 transkribovanih [[nukleotid]]a.&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Ron | last1 = Milo |first2 = Rob | last2 = Phillips | name-list-style = vanc | chapter-url = http://book.bionumbers.org/what-is-the-error-rate-in-transcription-and-translation/ | chapter = What is the error rate in transcription and translation? | title = Cell Biology by the Numbers|access-date=15. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; RNK-polimeraza ima nižu vjernost (tačnost) i brzinu od [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]].&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt; DNK-polimeraza ima veoma različit mehanizam korekture koji uključuje [[egzonukleaza|eksonukleaznu aktivnost]], što doprinosi većoj vjernosti. Posljedica greške tokom sinteze RNK je obično bezopasna, pri čemu bi greška u sintezi DNK mogla biti štetna.&lt;ref name = &quot;Alberts_2008&quot;/&gt;

Promotorska sekvenca određuje učestalost transkripcije svog odgovarajućeg gena.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt;

==Terminacija==
Da bi došlo do odgovarajuće [[ekspresije gena]], transkripcija se mora zaustaviti na određenim mjestima. Dva mehanizma prekida su dobro poznata:

*Intrinzična (unutrašnja) terminacija (takođe nazvana [[Rho-nezavisna terminacija transkripcije|Rho-nezavisna terminacija]]): Specifične [[nukleotid]]ne sekvence DNK signaliziraju RNK-polimerazi da prestane. Slijed je obično [[palindromska sekvenca]] koja uzrokuje petlju lanca što zaustavlja RNK-polimerazu.&lt;ref name=&quot;LibreTexts&quot;/&gt; Općenito, ovaj tip terminacije slijedi istu standardnu proceduru. Doći će pauza zbog poliuridinske sekvence koja omogućava formiranje [[ukosnica]]. Ova ukosnica će pomoći u formiranju zarobljenog kompleksa, koji će na kraju uzrokovati disocijaciju RNK-polimeraze od lanca šablona DNK i zaustaviti transkripciju.&lt;ref name=&quot;Bębenek_2018&quot;/&gt;
*Rho-ovisni termini: [[Rho faktor|ρ faktor]] (rho faktor) je protein terminatora koji se veže za lanac RNK i prati iza polimeraze tokom elongacije.&lt;ref name=&quot;Kahn&quot;/&gt; Jednom kada se polimeraza približi kraj gena koji transkribuje, nailazi na seriju G nukleotida što uzrokuje zastoj,&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt; koji omogućava rho faktoru da sustigne RNK-polimerazu. Rho protein zatim povlači RNK-transkript iz šablona DNK i novosintetizirana iRNK se oslobađa, završavajući transkripciju.&lt;ref name=&quot;Lumen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kahn&quot;/&gt; Rho faktor je [[proteinski kompleks]] koji također prikazuje [[helikaza|helikaznu]] aktivnosti (sposobna je da odmota niti [[nukleinske kiseline]]). On će se vezati za DNK u regijama bogatim [[citozin]]om i kada RNK-polimeraza naiđe na nju, formiraće se zarobljeni kompleks koji će uzrokovati disocijaciju svih uključenih molekula i završiti transkripciju, tj terminaciju.&lt;ref name=&quot;Bębenek_2018&quot;/&gt;

Završetak transkripcije DNK u bakterijama može biti zaustavljen određenim mehanizmima u kojima će RNKpolimeraza ignorirati terminacijsku sekvencu dok se ne postigne sljedeći. Ovaj fenomen je poznat kao [[antiterminacija]] i koriste ga određeni [[bakteriofag]]i.&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Benjamin | last1 = Lewin | first2 = Jocelyn E | last2 = Krebs | first3 = Elliott S | last3 = Goldstein | first4 = Stephen T | last4 = Kilpatrick | name-list-style = vanc | title = Lewin's genes X | date = 2011 | edition = 10th | location = Sudbury, Massachusetts | publisher = Jones and Bartlett | isbn = 978-0-7637-6632-0 | oclc = 456641931 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/lewinsgenesx0000unse }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
*[http://highered.mcgraw-hill.com/sites/dl/free/0072835125/126997/animation21.html Bacterial Transcription] – animation
*[https://www.youtube.com/watch?v=WBcS3fKfbxs Video animation summarizing the process]

{{MolBioGeneExp}}
{{Transkripcija}}
{{ekspresija gena}}

[[Kategorija:Ekspresija gena]]
[[Kategorija:Bakterije]]</text>
      <sha1>taackmkf0n66o1d0482s5nknyfo774a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božićni krastavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497093</id>
    <revision>
      <id>3849170</id>
      <parentid>3521374</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T01:00:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4649" sha1="hkizxa6jpli8386k9d1q14nlcpxwbal" xml:space="preserve">[[Datoteka:Weihnachts Gurke.jpg|180px|mini|desno|Božićni krastavac]]
[[Datoteka:Pickle ornament doubly excellent (2132257578).jpg|180px|mini|desno|Božićni krastavac skriven među granama božićnog drvca]]
'''Božićni krastavac''' ({{jez-en|Christmas pickle}}, {{jez-de|Weihnachtsgurke}}) je stakleni ukras za [[božićno drvce]] u obliku [[krastavac|krastavca]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i u nekim djelovima [[Njemačka|Njemačke]].

== Izgled ==
U Sjedinjenim Američkim Državama je božićni običaj objesiti božićni krastavac na božićno drvce skriven između grana. Zbog svoje zelene boje, krastavac nije tako lako uočiti. Osoba koja prva otkrije božićni krastavac dobit će dodatni dar.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://shop.catholicsupply.com/store/p/18105-Glass-Pickle-Ornament-w/Story.aspx | title =Christmas Pickles | authorlink = | last = | first = | date = | website =shop.catholicsupply.com | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =en }}&lt;/ref&gt; Proizvode se različite veličine kako bi se razina težine prilagodila dobi djece i veličini stabla.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.weihnachtenseite.de/christmasworld07.html | title =Christmas Pickles | authorlink = | last = | first = | date = | website =weihnachtenseite.de | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language=de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.inge-glas.de/| title =Christmas Pickles | authorlink = | last = | first = | date = | website =inge-glas.de | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language=de }}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo ==
Porijeklo običaja nije poznato. U Sjedinjenim Američkim Državama ovaj se običaj opisuje kao stara njemačka tradicija. Međutim, u većini područja njemačkog govornog područja božićni krastavac nije poznat.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.thoughtco.com/german-christmas-pickle-tradition-myth-4070879 | title =Deutsche Weihnachtsgurkentradition | authorlink = | last = | first = | date = | website =thoughtco.com | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Prema institutu za istraživanje javnog mnijenja [[YouGov]], 91% Nijemaca ispitanih 2016. izjavilo je da nije upoznato s običajem. Samo 2% izjavilo je da sami prakticiraju tradiciju.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://yougov.de/topics/politics/articles-reports/2016/12/20/brauchtum-weihnachtsgurke-deutschland-weitgehend-u | title =Brauchtum: Weihnachtsgurke in Deutschland weitgehend unbekannt | authorlink =Moritz Wichmann | last =Wichmann | first =Moritz | date =2016 | website =yougov.de | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =de | archive-date =20. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230220172913/https://yougov.de/topics/politics/articles-reports/2016/12/20/brauchtum-weihnachtsgurke-deutschland-weitgehend-u | url-status =dead }}&lt;/ref&gt; Ipak, katalog Lyra Fahrrad-Werke iz Prenzlaua u Brandenburgu iz 1909. godine u svom asortimanu ukrasa za božićno drvce nudi i božićni krastavac. Nejasno je mogu li božićni kiseli krastavci ,koji su se nedavno pojavili u zemljama njemačkog govornog područja potjecati iz gotovo zaboravljene lokalne tradicije ili su ih preuzeli iz Sjedinjenih Država.

Između ostalog, u Americi se proširio mit da tradicija seže do emigranta iz [[Kraljevina Bavarska|Kraljevine Bavarske]] po imenu John C. Lower (izvorno Hans Lauer). Po predanju je služio u [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]] na strani sjevernih država, a nakon zarobljavanja u aprilu 1864. konačno je prebačen u logor za ratne zarobljenike [[Camp Sumter]] blizu [[Andersonville]]a, koji je kasnije postao poznat po nehumanom postupanju prema zatvorenicima. Prema predanju, Lower je bio na rubu gladi na [[Badnjak]] i navodno je preživio samo zahvaljujući milosti čuvara, koji mu je dao jedan kiseli krastavac. Nakon završetka rata, Lower se navodno vratio svojoj porodici i od tada je uvijek kačio krastavac na božićno drvce u znak sjećanja na njegovo spašavanje. Tačno podrijetlo ove legende nije jasno, a također nisu poznati dokazi za autentičnost opisanih događaja.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.german-way.com/history-and-culture/holidays-and-celebrations/christmas/the-christmas-pickle-ornament/ | title =Die deutsche Weihnachtsgurkentradition: Mythos oder Realität? | authorlink = | last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Literatura ==

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Christmas pickles}}

[[Kategorija:Njemački folklor]]
[[Kategorija:Američki folklor]]
[[Kategorija:Božićni ukrasi]]</text>
      <sha1>hkizxa6jpli8386k9d1q14nlcpxwbal</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Martin Ødegaard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497867</id>
    <revision>
      <id>3849133</id>
      <parentid>3838259</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:16:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9315" sha1="fcoa7g3nvi12fj39qv4iw0rfb6fbjig" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Martin Ødegaard
| slika                      = File:Arsenal v Everton (1) (cropped).jpg
| punoime                    = Martin Ødegaard
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1998|12|17}}
| rodnigrad                  = [[Drammen]]
| rodnadržava                = [[Norveška]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 178 cm&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/11419/Martin-%C3%98degaard/overview |title=Martin Ødegaard: Overview |publisher=Premier League |access-date=12. 3. 2021 |archive-date=12. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312222740/https://www.premierleague.com/players/11419/Martin-%C3%98degaard/overview |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| position                   = [[Midfielder]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Martin Odegaard Positions |url=https://www.footballcritic.com/martin-odegaard/player-positions/16487 |website=Footballcritic|access-date=27. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Vezni]]
| trenutniklub               = [[Arsenal FC|Arsenal]]
| brojnadresu                = 8
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 2005–2009 &lt;br/&gt; 2009–2014
| omladinskipogoni           = Drammen Strong &lt;br/&gt; [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]]
| godine1                    = 2013.
| klubovi1                   = [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset 3]]
| nastupi(golovi)1           = 11 (4)
| godine2                    = 2013–2014.
| klubovi2                   = [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset 2]]
| nastupi(golovi)2           = 5 (1)
| godine3                    = 2014–2015.
| klubovi3                   = [[Strømsgodset Toppfotball|Strømsgodset]]
| nastupi(golovi)3           = 23 (5)
| godine4                    = 2015–2017.
| klubovi4                   = [[Real Madrid Castilla]]
| nastupi(golovi)4           = 58 (5)
| godine5                    = 2015–2021.
| klubovi5                   = [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
| nastupi(golovi)5           = 8 (0)
| godine6                    = 2017–2018
| klubovi6                   = → [[SC Heerenveen|Heerenveen]] (posudba)
| nastupi(golovi)6           = 38 (2)
| godine7                    = 2018–2019
| klubovi7                   = → [[SBV Vitesse|Vitesse]] (posudba)
| nastupi(golovi)7           = 31 (8)
| godine8                    = 2019–2020
| klubovi8                   = → [[Real Sociedad]] (posudba)
| nastupi(golovi)8           = 31 (4)
| godine9                    = 2021
| klubovi9                   = → [[Arsenal FC|Arsenal]] (posudba)
| nastupi(golovi)9           = 14 (1)
| godine10                   = 2021–
| klubovi10                  = [[Arsenal FC|Arsenal]]
| nastupi(golovi)10          = 101 (29)
| reprezentacija             = [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
| nacionalnegodine1          = 2013
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Norveške U15|Norveška U-15]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)
| nacionalnegodine2          = 2013–2014.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Norveške U16|Norveška U-16]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (0)
| nacionalnegodine3          = 2014
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Norveške U17|Norveška U-17]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 4 (0)
| nacionalnegodine4          = 2014–2018.
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Norveške U21|Norveška U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 18 (5)
| nacionalnegodine5          = 2014–
| nacionalneekipe5           = [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
| nacionalninastupi(golovi)5 = 57 (3)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 6. 4. 2024.
}}

'''Martin Ødegaard''' (rođen 17. decembra 1998) jest norveški profesionalni nogometaš koji igra na poziciji veznjaka. Kapiten je [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[Nogometna reprezentacija Norveške|reprezentacije Norveške]].

== Nagrade ==
'''Real Sociedad'''

* [[Kup kralja]]: [[Kup kralja 2019/2020.|2019/2020.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/news/arsenal-martin-odegaard-copa-rey-20317899|title=Arsenal star Martin Odegaard just won a Copa del Rey title|last=Kemble|first=Jamie|date=3. 4. 2021|website=Football.London|language=en|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
'''Arsenal'''

* [[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2023.|2023]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal beat Man City in Community Shield shootout|url=https://www.bbc.com/sport/football/66352143|newspaper=BBC Sport|access-date=7. 8. 2023|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

'''Individualno'''

* [[Gullballen]]: 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fotball.no/tema/nff-nyheter/2019/gullballen-til-graham-hansen-og-odegaard/|title=Gullballen til Graham Hansen og Ødegaard|last=Fotballforbund|first=Norges|website=fotball.no - Norges Fotballforbund|language=no|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* Kniksen's Honour Award: 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://toppfotball.no/nyheter/martin-odegaard-far-kniksens-hederspris|title=Martin Ødegaard får Kniksens Hederspris|website=Norsk Toppfotball|language=nb-no|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[Tippeligaen]] Mladi igrač godine: 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.toppfotball.no/news/article/ujunc3q4y7f1rcz07oyvksig/title/stefan-johansen-fikk-gullballen-2014/|title=Nyheter {{!}} Norsk Toppfotball|date=11. 11. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 4. 2023|archive-date=11. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111003406/http://www.toppfotball.no/news/article/ujunc3q4y7f1rcz07oyvksig/title/stefan-johansen-fikk-gullballen-2014/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* Eredivisie tim godine: 2018/2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eredivisie.eu/news/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-2018-2019/|title=FRENKIE DE JONG EREDIVISIE PLAYER OF THE SEASON 2018/2019|website=Eredivisie|language=en|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[SBV Vitesse|Vitesse igrač godine]]: 2018/2019.
* [[UEFA]] La Liga tim godine: 2019/2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://es.uefa.com/uefaeuropaleague/news/025f-0ff091d12bcc-b8388f80644f-1000--equipo-revelacion-de-la-liga-2019-20/|title=Equipo Revelación de La Liga 2019/20|last=UEFA.com|date=21. 7. 2020|website=UEFA.com|language=es|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[Premijer liga Engleske|Premier League]] igrač mjeseca: [[Premier League 2022/2023.|novembar/decembar 2022.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* [[La Liga]] igrač mjeseca: [[La Liga 2019/2020.|septembar 2019.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/martin-odegaard-september-player-of-the-month-in-laliga-santander|title=Martin Ødegaard, September Player of the Month in LaLiga Santander|website=Página web oficial de LaLiga {{!}} LaLiga|language=en|access-date=1. 4. 2023|archive-date=9. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191009123533/https://www.laliga.com/en-GB/news/martin-odegaard-september-player-of-the-month-in-laliga-santander|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Eredivisie]] igrač mjeseca: april 2019.
* Eredivisie talent mjeseca: maj 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eredivisie.nl/nl-nl/nieuwsbericht/omarsson-speler-van-de-maand-%C3%B8degaard-talent-van-de-maand|title=Ómarsson Speler van de Maand, Ødegaard Talent van de Maand {{!}} Eredivisie|date=24. 7. 2020|website=web.archive.org|access-date=1. 4. 2023|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724181938/https://eredivisie.nl/nl-nl/nieuwsbericht/omarsson-speler-van-de-maand-%C3%B8degaard-talent-van-de-maand|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* London Football Awards Premier League igrač godine: 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=1. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
* Arsenalov igrač godine: [[Arsenal FC – sezona 2022/2023.|2022/2023.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.arsenal.com/men/players/martin-odegaard Profil] na ''Arsenal.com''

{{Arsenal FC - ekipa}}
{{Igrač godine - Arsenal FC}}
{{Sastav Norveške na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ødegaard, Martin}}
[[Kategorija:Rođeni 1998.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Drammen]]
[[Kategorija:Norveški nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]]
[[Kategorija:Nogometaši Heerenveena]]
[[Kategorija:Nogometaši SBV Vitessea]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Sociedada]]
[[Kategorija:Nogometaši Arsenala]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>fcoa7g3nvi12fj39qv4iw0rfb6fbjig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajruzin Hajro Planjac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498528</id>
    <revision>
      <id>3849091</id>
      <parentid>3843874</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T16:07:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21576" sha1="mdpb341l1yd72s4afuypdn7h2rz4dbi" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Standardi}}{{Wiki}}{{Neutralnost}}{{Reklama}}
{{Infokutija pisac
| ime             = Bajruzin Hajro Planjac
| slika           = Bajruzin.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja i godine|1962|03|19}}
| mjesto_rođenja  = [[Tešanj]], [[DFJ]]
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| zanimanje       = Pjesnik, pripovjedač, romansijer i publicista
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Bajruzin Hajro Planjac''' (rođen 19. marta 1961.) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je pjesnik, pripovjedač, romansijer i publicista.&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/7982/bajruzin-hajro-planjac-pjesnik-pripovjedac-romansijer-i-publicista|title=Bajruzin Hajro Planjac, pjesnik, pripovjedač, romansijer i publicista - Akta.ba|last=Akta.ba|website=www.akta.ba|language=en|access-date=22. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Bajruzin Hajro Planjac, rođen je 19. marta 1961. godine u [[Bobare (Tešanj)|Bobarama]] kod [[Tešanj|Tešnja]]. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, srednju metalsku, saobraćajnu i trgovačku u [[Doboj]]u, a novinarsku na Jugoslovenskom institutu za novinarstvo u [[Beograd]]u.

Ekonomiju je diplomirao na Fakultetu poslovne ekonomije Panevropskog univerziteta APEIRON&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apeiron-uni.eu/osnovne-studije/fakultet-poslovne-ekonomije/|title=Fakultet poslovne ekonomije – Panevropski univerzitet Apeiron {{!}} Banja Luka|language=bs-BA|access-date=22. 4. 2023|archive-date=22. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230422124346/https://apeiron-uni.eu/osnovne-studije/fakultet-poslovne-ekonomije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Magistrirao je na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju Univerziteta u Travniku,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fmpe.edu.ba/|title=POČETNA|website=fmpe.edu.ba|access-date=22. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; gdje je završio i doktorske studije, odbranivši disertaciju o temi „Faktori uticaja na razvoj obrta, malih i srednjih poduzeća u BiH“&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;. Nešto kasnije na istom Univerzitetu dobio je i docenturu iz predmeta Menadžment i organizacija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Pedagošku grupu predmeta završio je na Učiteljskom fakultetu Internacionalnog univerziteta u [[Brčko]]m.

Karijeru je počeo kao fizički radnik u Tehnici Zagreb, zatim monter u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu, bravar u Trudbeniku u Doboju, mašinbravar u „4. septembru“ u Tesliću, muzičar u rock sastavu Atomski zvuk, menadžer na estradi, trgovački putnik u Izdavačkoj kući O. Keršovani Opatija i Beogradskom izdavačko grafičkom zavodu-BIGZ, oficir u ARBIH, novinar u novinama, na radiju i televiziji, zatim poduzetnik, glavni i odgovorni urednik, direktor, savjetnik, konsultant, univerzitetski profesor.

Kao omladinac, krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, osnovao je vokalno-instrumentalni sastav, rock grupu Atomski zvuk, u kojoj je svirao bubnjeve. Grupa je par godina svirala na igrankama i zabavama u dobojskom regionu. Bio je i glumac u popularnoj TV seriji [[Viza za budućnost]], igrajući tajkuna Habeta.

Osnovao je 1988. godine Književnu zajednicu STUDENAC, koja je kasnije prerasla u Izdavačko poduzeće Mak Dizdar,Izdavačko-štamparsku kuću, PLANJAX komerc.

Oženjen je suprugom Medinom. Ima troje djece. Ima unuke Damira i Darisa.

Sa grupom tešanjskih poduzetnika 1996. godine osnovao je Komerc banku, kasnije ABS banku koju je akvizirala Sparkassa. Osnovao je sa šest poduzetnika 2005. godine, Udruženje privrednika Biznis Centar, Jelah-Tešanj te kreirao i bio prvi organizator Međunarodnog sajma privrede u Tešnju.

Osnovao je 2017. godine Centar za obrazovanje odraslih EDUKA BH sa sjedištem u Bobarama (Tešanj) i Sarajevu čiji je bio direktor. Centar ima u svom sastavu Medicinsku i Saobraćajnu školu za odrasle te stručna osposobljavanja za oko 50 zanimanja. Organizovao je prvi poslijeratni MISS BiH za MISS svijeta.

Osnovao je 2022. godine sa Šimom Ešićem, Vildanom Pečenković i Mirzanom Pašić-Kodrić Institut za dječiju književnost u BiH.

Osnovao je 2023. sa porodicom Fondaciju Znanje i obrazovanje, koja ima za cilj da afirmiše i populariše znanje i obrazovanje, te stipendira nadarene učenike i studente i brine o autorskim pravima njenog osnivača.

Utemeljio je 1988. godine, MAK-list za tržišne komunikacije koji je izlazio dvije godine i bio njegov urednik.

Utemeljio je petnaestodnevni informativni list TEŠNJAK, nezavisne novine te enigmatsku reviju Enigmu, Skandi PLANJAX, Skandi ĐERDAN, Enigmatski ĐERDAN, Specijal ĐERDAN. Neke od njih skoro 25. godina redovno izlaze i distribuiraju se u Bosni i Hercegovini.

Utemeljio je Šahovski EXKLUZIV za koji su pisala i najveća svjetska imena iz šaha.

Utemeljio je 2004. godine PLANJAXOVU NAGRADU ZA NAJBOLJU KNJIGU POEZIJE U BIH, u iznosu 5.000 KM i plaketu. Laureati ove nagrade su M. Stojić, M. Delalić, D. Džamonja, I. Kajan, K. Mahmutefendić, A. Brka i H.Hajdarević.

Utemeljio je 2013. književnu nagradu PLANJAXOVO PERO, za najbolju priču za djecu i mlade.

Utemeljio je 2022. PLANJAXOVU NAGRADU ZA NAJBOLJU KNJIGU ZA DJECU - DJEČIJI OSMIJEH, u iznosu 10.000KM, plaketu i ime i prezime LAUREATA uklesano na Spomenu piscu postavljenom u Pjesničkom parku.

Utemeljio je Međunarodnu književnu nagradu “Musa Ćazim Ćatić”, PLANJAXOVU nagradu “Ramiz Brkić”, za najvredniju knjigu iz književnosti objavljenu u Izdavačko-štamparskoj kući PLANJAX komerc i PLANJAXOVU nagradu “Smail F. Terzić” za svestranost, i PLANJAXOVU kagradu “Nafa Bukvić”, za književni prvijenac izdat u PLANJAXU.

Utemeljio je u Općoj biblioteci u Tešnju FOND/LEGAT Bajruzina Hajre Planjca vrijedan blizu 4.000 primjeraka knjiga i drugoh dokumenata. Poklonio je biblioteci u Maglaju 2.000 knjiga, te biblioteci u Potočarima 1.000 knjiga.

U cilju afirmacije knjige i autora formirao je ALEJU PISACA, sa tridesetpet stabala ispred područne škole u Bobarama u kojoj svoje Stablo sjećanja imaju najistaknutiji bosansko-hercegovački književnici, čije knjige je uređivao, štampao i izdavao. Akademici: A. Gojer, A. Sidran, S. Kulenović, G.Šljivo, te N. Ibrišimović, Š. Ešić, M. Vešović, I. Kajan, I. Spahić, S. Kurtić, I. Kobaš, R. Džafić, I. Bekrić, M. Šarić, E. Kujundžić, H. Kadrić, H. Hajdarević ...

Fomirao je MUZEJ KNJIGE u foajeu Izdavačko-štamparske kuće PLANJAX komerc i Centru za obrazovanje odraslih EDUKA BH u kome će biti prezentirani originalni primjerci i kopije papirne i digitalne knjige kroz historijsku vertikalu, te Art galeraiju sa stalnom postavkom slika.

Formirao je PJESNIČKI PARK u poslovno-obrazovnom kompleksu PLANJAX u Bobarama u kome je pored ostalog izgradio i SPOMEN KNJIZI na kome je uklesan zapis iz Egipta „Knjiga je vrednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona gradi spomenike u srcu onoga koji je čita“, te SPOMEN PISCU na kome svake godine ukleše ime i prezime laureata DJEČIJEG OSMIJEHA.

Sudjelovao je na brojnim književnim festivalima u zemlji i inostranstvu: Sarajevski dani poezije u Sarajevu, Stazama djetinjstva u B. Krupi, Vezeni most u Tuzli, Zeničko proljeće u Zenici, Andrićevi dani u Travniku, Festivalu dječije umjetnosti FEDU u Sarajevu, Riječi sa Une u Bihaću, Kikićevim susretima u Gradačcu, Dječijem osmijehu u Tešnju, zatim međunarodnim festivalima: „Pod starom maslinom“ u Baru, (MNE) „Festivalu prijateljstva“ u Yalovi (TUR), Festivalu KIBATEK u Izmiru (TUR)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nasarijec.ba/planjac-i-kasap-predstavljali-bih-u-izmiru/|title=Planjac i Kasap predstavljali BiH u Izmiru}}&lt;/ref&gt;.

Kreirao je projekat KAKO POKRENUTI I VODITI VLASTITI BIZNIS&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katalog-kz.gkka.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=100&amp;spv0=uspjeh&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=1065009395&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1|title=Tajne uspješnih preduzetnika|access-date=22. 4. 2023|archive-date=26. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426181549/https://katalog-kz.gkka.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=100&amp;spv0=uspjeh&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=1065009395&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; s ciljem smanjena odlaska mladih iz BiH.

Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada iz biznisa, počev od plakete Menadžera općine Tešanj, Menadžera ZE-DO kantona, Menadžera godine u BiH, do Međunarodnog trofeja za kvalitet u Ženevi (Švajcarska), te Plakete NAJČITANIJI PISAC za djecu u biblioteci u Bosanskoj Krupi 2011, a 2005. roman Habetova koliba, u selekciji  Muhidina Džanke, te 2010. Tajne djedovog mlina, u selekciji Rašide Kadrić, proglašene su najboljim knjigama za djecu u BiH,.

Pokrenuo je, kreirao i bio urednik  projekta KO JE KO U BOSNI I HERCEGOVINI u dva izdanja.

Urednik je kapitalnog izdanja HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1788-1878. u dvanaest tomova, autora akademika Galiba Šljive.

Redovni je član Međunarodne istraživačke akademije nauka i umjetnosti (MIANU)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mianu.org/en/home/|title=Home - Mianu|website=mianu.org|access-date=22. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;.

Član je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://drustvopisaca.ba/|title=Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|language=bs-BA|access-date=22. 4. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;, Društva bošnjačkih pisaca, Udruženja bosanskih umjetnika&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosliterni.ba/udruzenje-bosanskih-umjetnika/|title=UDRUŽENJE BOSANSKIH UMJETNIKA {{!}} BOSLITERNI - Bosanska literatura na Internetu|date=13. 4. 2015|website=BOSLITERNI – Bosanska literatura na Internetu|access-date=22. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;, Saveza nezavisnih novinara&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhnovinari.ba/bs/about-us-2/|title=O nama|website=BH novinari|language=bs-BA|access-date=22. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;, Udruženja poslodavaca, Udruženje privrednika...

U svojoj „Bibilografiji„ - Pisac sa dva imena (Planjax, Tešanj, 2019.)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebooks.ba/book/62|title=Pisac sa dva imena|website=www.ebooks.ba|access-date=22. 4. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; na 280 strana je evidentirano 1108 bibliografskih jedinica u par stotina novina, časopisa.

== Bibliografija ==

1. Djevojka i breza, poezija, Otokar Keršovani Opatija, 1987.

2. Igra Sunca, (sa K. Derakovićem ) poezija, Vidici Gračanica, 1988.

3. Zalutali mjesec, poezija, Narodni univerzitet Tešanj, 1988.

4. Žubor na Studencu, (sa grupom autora) KZ Studenac Bobare, 1989.

5. Bobarsko biserje, (sa grupom autora), KZ Studenac Bobare, 1990.

6. Pjesme sa plavih zvijezda, (sa grupom autora) KZ Studenac , 1991.

7. Pjeva krvava Bosna(sa grupom autora), Mak Dizdar– TRN Tešanj, 1993.

8. Djetinjstvo u Pousorju, (priče) Planjax Tešanj,1996. (dva izdanja).

9. Bosnuj Bosno, (poema), Planjax Tešanj, 1996. (dva izdanja)

10. Herbar-mapa za bilje, Planjax Tešanj, 1998. (dvanaest izdanja)

11. Šta da radi ovaj zalog, (sa M.Bećirbašićem)Planjax Tešanj, 1998.

12. Bojanka s abecedom, Planjax Tešanj, 1999. (deset izdanja)

13.Bojanka s azbukom, Planjax Tešanj,1999. (tri izdanja).

14. Slovarica za početnike – Planjax Tešanj,1999. (petnaest izdanja).

15. Tehničko pismo, (sa grupom autora) Planjax Tešanj, 1999. (dva izd.)

16. Zlatni spomenar, (priredio) Planjax Tešanj, 2000, (tri izdanja).

17. Bosanski vicevi, (prikupio) Planjax Tešanj, 2000. (tri izdanja)

18. Mudrice-mudre izreke, (priredio) Planjax Tešanj, 2000.

19. Bašta moje majke, (slikovnica) Planjax Tešanj, 2000.

20. Slovarica početnica, Planjax Tešanj, 2000.

21. Jetimi, (slikovnica) Planjax Tešanj, 2003.

22. Habetova koliba,(roman za mlade Bosanska riječ Tuzla,2005.(15. izd.)

23. Kiketov rov, (roman za mlade) Planjax Tešanj, 2006.

24. Najljepše priče za djecu i roditelje, (12 slikovnica ), Planjax, 2007.

25. Dobro nam došli, (igrokaz), Planjax Tešanj, 2008.

26. Mirzin dnevnik, (roman za mlade) Preporod Sarajevo, 2008. (šest izd).

27. Putnik sanjar, (poezija) Planjax Tešanj 2008 god. (pet izdanja).

28. Bracikina Družina, (roman za mlade), Planjax Tešanj, 2009.(7 izd.)

29. Majka, (poema) Planjax Tešanj, 2009.

30. Ljepotanke za čitanke, (poezija) s A. Hozićem, I. Kajanom, R. Džafićem i M. Omerovićem, Planjax Tešanj, 2009., (dva izdanja).

31. U mom atelieru, (sa grupom tešanjskih pjesnika) CKO. Tešanj, 2009.

32. Tajne djedovog mlina,(roman za mlade) Planjax Tešanj, 2010.(osam izd.)

33. Zlatna diploma, (priče za djecu), Planjax Tešanj, 2011, (tri izdanja).

34. Vuk dobrivuk, (basne), Planjax Tešanj, 2011. (tri izdanja).

35. Tajne uspješnih poduzetnika, (sa E. Ajanovićem) UN u Travniku 2011

36. Manguparije Mutka Genijalca,(roman za mlade)Planjax Tešanj, 2012. (tri izd.)

37. Na krilima maš te, (basne sa M. Đedovićem, Ž. Milenićem, F . Kučukom i M. Đapo) Planjax Tešanj, 2012, (tri izdanja).

38. Eko bonton za djecu i omladinu, Planjax Tešanj, 2012. (tri izdanja).

39. Značaj organizacije i motivacije ljudi,(sa E. Ajanovićem) UN Travnik 2012

40. Vjerni rob ljepote,(izbor M.Ć. Ćatića sa R. Brkićem) Tešanj,2012.

41. Đulizaro moja, (izbor M.Ć. Ćatića - sa R. Brkićem,Planjax Tešanj 2013.

42. Metodologija naučno-istraživačkog rada (sa A. Alihodžićem, M. Bunjevac), Planjax Tešanj 2013.

43. Priče za dobro jutro, Planjax Tešanj, 2013. (sedam izdanja).

44. Pjesme za dobar dan, Planjax Komerc Tešanj, 2014. (pet izdanja)

45. Basne za dobro podne, Planjax Komerc Tešanj, 2014. (pet izdanja)

46. Bajke za dobar san, Planjax Komerc Tešanj, 2014. (pet izdanja)

47. Životinjsko carstvo, (komplet od 12 slikovnica), Planjax Tešanj, 2014.

48. Najbolji prijatelj, (roman za mlade ) Planjax Komerc Tešanj, 2015.

49. Stazama djetinjstva, (sa grupom autora) Biblioteka B. Krupa 2015.

50. Made in Tešanj, (poezija) Planjax Komerc Tešanj, 2016.

51. Srebreno djetinjstvo, (roman) Planjax Komerc Tešanj 2016.

52. Od ideje do biznisa, (sa E. Ajanovićem) Planjax komerc 2016.

53. Pisac sa dva imena, (proza) Planjax Komerc Tešanj, 2017. (tri izdanja)

54. Malo i srednje poduzetništvo, Planjax komerc Tešanj, 2018.

55. Izabrana djela u šest knjiga, Planjax komerc Tešanj, 2020.

56. Daidžina priča, Planjax komerc Tešanj, 2020. (pet izdanja)

57. Djedove priče (izbor proze), Planjax komerc, 2021. (četiri izdanja)

58. Kako sam dobio dva imena, Planjax komerc, Tešanj 2022.

58. Kako sam zaradio patike, Planjax komerc, Tešanj 2022.

59. Kako sam izgubio majčino povjerenje, Planjax komerc, Tešanj 2023.

60. Kako sam tražio posao, Planjax komerc, Tešanj 2023.

61. Kako sam osramotio majku, Planjax komerc, Tešanj 2023.

62. Kako sam postao pjesnik i pripovjedač, Planjax komerc, Tešanj 2023.

63. Djevojčica sa kikicama, izbor, Institut za dječiju književnost, Tešanj, 2023.

64. Saobraćajni bonton za djecu i mlade, Planjax komerc, Tešanj (u pripremi)

65. Zašto sam zaljubljen u Mojcu (u pripremi)

66. Zašto sam trgovao na Ponte rosu (u pripremi)

67. Zašto sam nazuo očeve čizme (u pripremi)

68. Zašto sam išao u Odžak (u pripremi)

69. Zašto sam ljut na poreznika (u pripremi)

70. Zašto sam sa djedom išao u grad (u pripremi)

71. Dječak iz srednje Bosne, priče, Lijepa riječ, Tuzla, u pripremi

72. Hajrometar, komplet u šest knjiga, Lijepa riječ, Tuzla, (u štampi)

'''AUDIO IZDANJA'''

73. Habetova koliba, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica,Sarajevo 2010.

74. Kiketov rov, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Sarajevo 2010.

75. Mirzin dnevnik, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Sarajevo 2010.

76. Tajne djedovog mlina, Biblioteka za slijepa i sl. lica, Sarajevo 2010.

77. Bracikina družina, Biblioteka za slijepa i sl. lica, Sarajevo 2010.

78. Djedove priče, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Sarajevo, 2020.

'''IZDANJA O DJELU BAJRUZINA HAJRE PLANJCA'''

79. PLANJAC u književnoj kritici, R. Brkić, Preporod Sarajevo Centar, 2008.

80. Otkrivanje tajnih djedovog mlina, R. Brkić, Opća Biblioteka Tešanj 2010.

81. Bibliografija pisca sa dva imena, A. Džinalić, B.Aličić-Hodžić, Planjax komerc, 2018.

82. Autentičnost književne riječi B. H.Planjca, prof.dr V. Pečenković, Planjax komerc Tešanj, 2021.

83. Stvaralaštvo za djecu B. H. Planjca, diplomski rad Tijane Nenadović na Akademiji vaspitačko-medicinkih strukovnih studija, Aleksinac, 2022. (SRB)

84. Stvaralački i žanrovska raznovrsnost u obraćanju djeci i mladima Bajruzina Hajre Planjca, akademik dr. sci. Milutin Đuričković, u pripremi.

85. Katalog izdanja&amp;bibliografija B.H.Planjca, Institut za dječiju književnost u BiH, Tešanj, 2023.

== Međunarodna priznanja ==

• Plaketa Mali princ za roman Habetova koliba - najbolja knjiga za djecu i mlade u regiji (Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina), 2005.

• Plaketa Mali princ za roman Tajne djedovog mlina - najbolja knjiga za djecu i mlade u regiji (Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina), 2010.

• Uvrštavanje u nastavni plan i program Ministarstva za obrazovanje Srbije, Sandžak (u čitanku za 3. razred) i Tajne djedovog mlina u lektiru 6. razreda, 2011.

• Nagrada ГОЦЕВА МИСЛА, Skopje, 2020.

• Nagrada ЛУКИЈАН МУШИЦКИ, Beograd, 2022.

• Nagrada XXXIII Međunarodnog sajma knjiga Sarajevo, 2022.

• Nagrada književnog festival KIBATEK, Izmir, Turska, 2022.

• Nominacija za Međunarodnu nagradu Astrid Lindgren, 2023. - najveću nagradu na svijetu za dječiju knjiže

== Međunarodna izdanja ==

'''BOSNA I HERCEGOVINA:''' Kredenac/Cupboard, na bosanskom i engleskom jeziku, u prevodu H. Perče, prof., PLANJAX Tešanj, 2000., Bosnuj Bosno, Zadužbina Petar Kočić, Banja Luka-Beograd, 2007., Bracikina družina, na Brajevom pismu, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Sarajevo, 2008

'''SRBIJA:''' Дједове приче, избор, НЕВЕН, Београд, приредио и предговор написао проф. др. Миомир Милинковић - у припреми, Брацикина дружина (Сунчани брег, Београд, 2022), Tajne djedovog mlina (Ruka, Tutin 2011), Habetova koliba (Ruka, Tutin, 2008)

'''S.MAKEDONIJA:''' Златна диплома (2018. Бata пресс Скопје) i Тајните на дедовата воденица (2022. Бata пресс Скопје) u prevodu Nauma Popeskog '''HRVATSKA:''' Djevojka i breza (O.Keršovani Opatija 1987)

'''ŠVEDSKA:''' Mirzin dnevnik (Udruženje BIH-SVE, Norrköping 2008)

'''CRNA GORA:''' Habetova koliba (Ratkovićeve večeri poezije, Bijelo Polje, 2022)

'''NJEMAČKA:''' Habet’s hütte (Das Bosnische Wort, Wuppertal, Werlag expreditionen Hamburg, 2023), prevod doc. dr Emine Čabaravdić-Kamber, Das

golden Diplom, u prevodu prof. dr. Bisere Suljić Boškailo, u pripremi

'''MAĐARSKA:''' Gyermekkorom játékai, u prevodu Kovács Jolánke (AB ART Kiado, 2023)

'''KANADA:''' Bracika’s bunch, Ukyoto publishing, Ontario, 2022., u prevodu mr. Dragane Pavlović Ribać; The secrets of Grandfather’s mill, Ukyioto publishing, ntario, 2023. u prevodu Eme Džudžević, prof., The Games of my child, Ukyoto publishing, Ontario, 2023. u prevodu Dragane Pavlović Ribać, The golden Diplom, u revodu Eme Džudžević, u pripremi. INDIJA: Bracika’s bunch, (Isekai Labst LPP Etail, Hyderabad 2023) u prevodu Dragane Pavlović Ribać, The secrets of randfather (Isekai Labst LPP Etail, Hyderabad 2023) u prevodu Eme Džudžević, The Games of my child (Isekai Labst LPP Etail, Hyderabad 2023) u prevodu  Dragane Pavlović Ribać, Bracika’s bunch (Tulika Publishers, Mumbai, 2023), u prevodu Dragane Pavlović Ribać, The secrets of Grandfather’s mill (Tulika Publishers, Mumbai, 2023), u prevodu Eme Džudžević, The games of Chilhood (Tulika Publishers, Mumbai, 2023), u prevodu Dragane Pavlović Ribać.

'''BUGARSKA:''' Igri ot moeto detstvo, u prevodu Nataše Panić, prof. i Ljudmile Jordanove, AC Sofija - u pripremi

'''KOSOVO:''' Fëmijëria e Argjendtë, Libraria Pena, Prizren 2023, u prevodu Ilira Krasnicija, prof.

'''TURSKA:''' Dede degirmeninin sirlaz, u prevodu Alme Brničanin, prof. u pripremi; Bracika’nin ekibi, u prevodu Hasana Sole, prof., u pripremi

'''ENGLESKA:''' Stories of my Grandfather, u prevodu Dragane Pavlović Ribać (Europa Box, London), Habet’s Hut, u prevodu Hilme Perče, prof., u pripremi

'''ITALIJA:''' I segreti del mulino di mio nono, u prevodu Fatime Neimarlija, prof., u pripremi, La capanna di Habet, u prevodu Romine Pajić Guido, u pripremi.

'''RUSIJA:''' Хижина Хаббе, (Izdavačka kuća SVEŽI POGLED, Sankt Petersburg), u prevodu Dajane Lazarević, prof. (u pripremi).

'''BJELORUSIJA:''' Хижина Хаббе (Izdavačka kuća ZVEZDA, Minsk) u prevodu Dajane Lazarević - u pripremi

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Planjac, Bajruzin Hajrudin}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Biografije, Tešanj]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]</text>
      <sha1>mdpb341l1yd72s4afuypdn7h2rz4dbi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azerbejdžanski znakovni jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508549</id>
    <revision>
      <id>3849080</id>
      <parentid>3654557</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T14:49:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1254" sha1="emx9bqjujn728g1zyqzbb1zfa5ggw8l" xml:space="preserve">'''Azerbejdžanski znakovni jezik''' ([[ISO 639|ISO 639-3]]: —), [[znakovni jezici|znakovni jezik]] gluvih osoba u [[Azerbejdžan]]u. Nakon otcepljenja od bivšeg [[SSSR]]-a broj gluvih osoba bio je između 31.000.&lt;ref name=&quot;culture&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theinterpretersfriend.org/indj/dcoew/azerbaijan.html |title=Deaf cultures and Sign Languages of the world: Azerbaijan (Azərbaycan) |publisher=www.theinterpretersfriend.org |quote=Azerbaijan Deaf Society is a member of the World Federation of the Deaf (WFD), an international, non-governmental, central organization of national associations of the Deaf. |access-date=2. 8. 2021 |language=en |archive-date=10. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110210201116/http://www.theinterpretersfriend.org/indj/dcoew/azerbaijan.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Usko je povezan sa [[Ruski znakovni jezik|ruskim znakovnim jezikom]] i [[Turski znakovni jezik|turskim znakovnim jezikom]].&lt;ref name=&quot;culture&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.peoplegroups.org/explore/groupdetails.aspx?peid=46997 Deaf Azerbaijanis of Azerbaijan – Peoplegroups.org] {{Az simbol}}

{{stub-azerbejdžan}}

[[Kategorija:Jezici u Azerbejdžanu]]
[[Kategorija:Znakovni jezici]]</text>
      <sha1>emx9bqjujn728g1zyqzbb1zfa5ggw8l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grand Production</title>
    <ns>0</ns>
    <id>516110</id>
    <revision>
      <id>3849212</id>
      <parentid>3682302</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:54:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3063" sha1="q61q0tlxw5hbl05g9m74rw4dipqd2zn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Стари логотип Grand Production.svg|mini|Logo od Grand]]
'''Grand Production''' (&quot;''Grand produkcija''&quot;) je srbijanska diskografska kuća&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://grand.nova.rs/|title=Grand Online|date=2022-10-01|language=sr-RS|access-date=2026-05-25}}&lt;/ref&gt; čiji je vlasnik United Group.

Osnovana je 1998. u [[Beograd|Beogradu]], a pokrenuli su je [[Saša Popović]], [[Lepa Brena]] i [[Slobodan Živojinović]]. Matična je kuća mnogih visokotiražnih balkanskih folk i pop-folk izvođača.

== Historija ==
Grand produkciju su osnovali 1998. Saša Popović i Lepa Brena — oboje članovi nekadašnjeg popularnog benda [[Slatki greh]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/sasa-popovic-kako-je-bivsi-harmonikas-lepe-brene-postao-najmocniji-producent-balkana-868444|title=Jutarnji list - SAŠA POPOVIĆ Kako je bivši harmonikaš Lepe Brene postao najmoćniji producent Balkana|date=2014-02-28|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-05-25}}&lt;/ref&gt; Iste godine, dotadašnja muzička izdavačka kuća ZaM (Zabava miliona) promijenila je vlasnika, što je Popovića i Lepu Brenu navelo da napuste ZaM i osnuju sopstvenu muzičku kuću.

Dana 3. decembra 1998. prikazana je prva zabavno-muzička emisija, nazvana ''[[Grand šou]]'', tako da se taj datum uzima kao ’rođendan’ Grand produkcije. Tokom prve dve godine postojanja, na bini ''Grand šoua'' predstavljeni su hitovi ''Šta će ti pevačica'' od [[Jana Todorović|Jane Todorović]], ''Da li znaš'' [[Dragana Mirković|Dragane Mirković]], ''Pomračenje sunca'' [[Lepa Brena|Lepe Brene]], ''Ne živim sama'' i ''Uspomene'' [[Ana Bekuta|Ane Bekute]], ''Gili, gili'' [[Jelena Karleuša|Jelene Karleuše]] i dr.

Pored muzičkih emisija, Grand produkcija organizuje i muzička takmičenja ''[[Zvezde Granda]]'' i ''[[Nikad nije kasno]]''.

Godine 2019. produkciju je kupila [[United Media]].

== TV emisije ==
Od svog osnivanja 1998, izdavačka kuća je producirala sedmičnu televizijsku zabavnu emisiju Grand Parada (ili Zvezda Granda), koja služi kao prezentacija umjetnicima Grand produkcije. Emitovala se na srpskoj mreži [[Pink (Srbija)|Pink TV]] do 2014, kada je Grand pokrenuo vlastiti kablovski kanal, Grand TV, putem ugovora sa United Group. Imaju kompletan program, a također emituju emisije na [[Prva srpska televizija|Prvoj srpskoj televiziji]] u Srbiji i Crnoj Gori, [[Nova BH|Novoj BH]] u Bosni i Hercegovini i na [[Kanal 5 (Sjeverna Makedonija)|Kanalu 5]] u Sjevernoj Makedoniji. Grand TV je također dostupan u Evropi, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji.

Lista programa Grand produkcije:

* ''Grand Show''
* ''Grand Parada''
* ''Grand Stars''
* ''Grand Stars Special'', ranije Grand Stars – ljudi pitaju
* ''Fantastic Show''
* ''Grand Magazine''

== References ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Srbijanske diskografske kuće]]
[[Kategorija:Diskografske kuće osnovane 1998.]]
[[Kategorija:Grand Production]]
[[Kategorija:Kompanije u Beogradu]]
[[Kategorija:Muzika u Beogradu]]
[[Kategorija:Muzika u Srbiji]]</text>
      <sha1>q61q0tlxw5hbl05g9m74rw4dipqd2zn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sura (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>519562</id>
    <revision>
      <id>3849028</id>
      <parentid>3701695</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2527" sha1="0mrtrsdrrw0wfv6f22zr2fi0fm8g1ob" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Sura
| slika              = Sura River in Penza IMG 2613.JPG 
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        = Sura basin-2.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Surski Veršinj]]
| ušće               = [[Vasilsursk]] 
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Rusija]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 841
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 260
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       = [[Kaspijski sliv]]
| površina sliva             = 67.500
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| ulijeva_se_u               = [[Volga]]→[[Kaspijsko jezero]]
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Kadada]], [[Uza]], [[Alatir (rijeka)|Alatir]], [[Pjana]]
| desne_pritoke      = [[Inza]], [[Bariš (rijeka)|Bariš]], [[Bezdna (Čuvašija)|Bezdna]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}

'''Sura''' ({{ru|Сура́}}, {{jez-cv|Сăр}}) je rijeka u [[Rusija|Rusiji]], sjeverna desna pritoka [[Volga|Volge]]. Njeno ušće u Volgu nalazi se otprilike na pola puta između [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]] i [[Kazanj]]a. Teče kroz [[Penzanska oblast|Penzansku oblast]], [[Mordovija|Mordoviju]], [[Uljanovska oblast|Uljanovsku oblast]], [[Čuvašija|Čuvašiju]] i [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodsku oblast]]. Duga je 841&amp;nbsp;km i ima sliv od 67.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=gvr&gt;[http://textual.ru/gvr/index.php?card=177419 «Река СУРА»], Russian State Water Registry&lt;/ref&gt; Plovna je 394&amp;nbsp;km od ušća.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://translate.academic.ru/sura/sa/ru/ | title=Перевод sura с санскрита на русский }}&lt;/ref&gt; Grad [[Penza]] i manji gradovi [[Alatir]], [[Šumerlja]], [[Jadrin]] leže duž Sure. Na ušću u Volgu nalazi se naselje [[Vasilsursk]]. Glavne pritoke Sure su [[Penza]], [[Pjana]] i [[Alatir (rijeka)|Alatir]].

== Reference==
{{Refspisak}}

{{Volga}}
{{Rijeke u Rusiji}}

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Pritoke Volge]]</text>
      <sha1>0mrtrsdrrw0wfv6f22zr2fi0fm8g1ob</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849030</id>
      <parentid>3849028</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:16:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2551" sha1="4s59hf2495iwt62o6nm92eg3f7ak3t1" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Sura
| slika              = Sura River in Penza IMG 2613.JPG 
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = 
| slika_karta        = Sura basin-2.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         =
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = [[Surski Veršinj]]
| ušće               = [[Vasilsursk]] 
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = [[Rusija]]
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 841
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 260
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       = [[Kaspijski sliv]]
| površina sliva             = 67.500
| površina sliva_km2         = 
| površina sliva_sqmi        = 
| ulijeva_se_u               = [[Volga]]→[[Kaspijsko jezero]]
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = [[Kadada]], [[Uza]], [[Alatir (rijeka)|Alatir]], [[Pjana]]
| desne_pritoke      = [[Inza]], [[Bariš (rijeka)|Bariš]], [[Bezdna (Čuvašija)|Bezdna]]
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}

'''Sura''' ({{ru|Сура́}}, {{jez-cv|Сăр}}) je rijeka u [[Rusija|Rusiji]], sjeverna desna pritoka [[Volga|Volge]]. Njeno ušće u Volgu nalazi se otprilike na pola puta između [[Nižnji Novgorod|Nižnjeg Novgoroda]] i [[Kazanj]]a. Teče kroz [[Penzanska oblast|Penzansku oblast]], [[Mordovija|Mordoviju]], [[Uljanovska oblast|Uljanovsku oblast]], [[Čuvašija|Čuvašiju]] i [[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovgorodsku oblast]]. Duga je 841&amp;nbsp;km i ima sliv od 67.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=gvr&gt;[http://textual.ru/gvr/index.php?card=177419 «Река СУРА»], Russian State Water Registry&lt;/ref&gt; Plovna je 394&amp;nbsp;km od ušća.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://translate.academic.ru/sura/sa/ru/ | title=Перевод sura с санскрита на русский }}&lt;/ref&gt; Grad [[Penza]] i manji gradovi [[Alatir]], [[Šumerlja]], [[Jadrin]] leže duž Sure. Na ušću u Volgu nalazi se naselje [[Vasilsursk]]. Glavne pritoke Sure su [[Penza]], [[Pjana]] i [[Alatir (rijeka)|Alatir]].

== Reference==
{{Refspisak}}

{{Volga}}
{{Rijeke u Rusiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Rusiji]]
[[Kategorija:Pritoke Volge]]</text>
      <sha1>4s59hf2495iwt62o6nm92eg3f7ak3t1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Don Warrington</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520592</id>
    <revision>
      <id>3849211</id>
      <parentid>3706293</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:41:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1498" sha1="rqjcua736llecrmrugq4fdix3uxopfv" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime         = Don Warrington
| slika        = Don Warrington signing (cropped2).jpg
| opis      = Warrington 2017. godine
| ime_po_rođenju   = Don Williams
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|05|23}}.
| mjesto_rođenja  = [[Trinidad]], [[Trinidad i Tobago]]
| zanimanje = [[Glumac]]
| godine_aktivnosti = 1974–
| znamenite_uloge     = Philip Smith u ''[[Rusing Damp]]''&lt;br&gt;Selwyn Patterson u ''[[Smrt u raju]]''
}}
'''Don Warrington''' (rođen kao '''Don Williams'''; 23. maja 1951) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[glumac]], porijeklom iz [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]].&lt;ref&gt;[http://www.thebritishblacklist.com/thebritishblacklist/don-warrington/ &quot;Don Warrington MBE&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304050241/http://www.thebritishblacklist.com/thebritishblacklist/don-warrington/ |date=4. 3. 2016.}}, The British Blacklist.&lt;/ref&gt; Najpoznatiji je po ulozi šefa Selwyna Pattersona u kriminalističkoj drami ''[[Smrt u raju]]''. Njegov sin, [[Jake Fairbrother]], također je glumac.

Imenovan je članom [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (MBE) na svečanosti povodom njegovog rođendana 2008.&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=58729|date=14. 6. 2008|page=24|supp=y}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Don Warrington}}
* {{IMDb name|0913116}}

{{Stub-glumci}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Warrington, Don}}
[[Kategorija:Britanski glumci]]
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]</text>
      <sha1>rqjcua736llecrmrugq4fdix3uxopfv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chus Mateo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521978</id>
    <revision>
      <id>3849217</id>
      <parentid>3844274</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T07:54:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10239" sha1="5y05bdhc18et2j25sx64wd9zjpsm26k" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Chus Mateo
| slika               = Chus Mateo Real Madrid Baloncesto Euroleague 20250206 (2).jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          = Mateo 2025.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Jesús Alfonso Mateo Díez
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1969|1|23}}
| mjesto_rođenja      = [[Madrid]]
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| državljanstvo       = Špansko
| nadimak             = &quot;Chus&quot;
| pozicija            = Trener
| početak_karijere    = 1993
| kraj_karijere       =
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]
&lt;!-- Trenirane ekipe --&gt;
| tgodine1            = 1993–1997.
| tklub1              = [[Košarkaška reprezentacija Španije U-16|Španija U-16]] (pomoćnik)
| tgodine2            = 1993–1997.
| tklub2              = [[KK Real Canoe|Real Canoe]] (pomoćnik)
| tgodine3            = 1997–1999.
| tklub3              = {{nowrap|[[KK Real Madrid B|Real Madrid B]] (pomoćnik)}}
| tgodine4            = 1999–2000,&lt;br/&gt;2002–2004.
| tklub4              = [[KK Real Madrid|Real Madrid]] (pomoćnik)
| tgodine5            = 2004–2006.
| tklub5              = [[KK Málaga|Unicaja]] (pomoćnik)
| tgodine6            = 2004–2006.
| tklub6              = [[KK Zaragoza|Zaragoza]]
| tgodine7            = 2007–2009.
| tklub7              = [[KK Fuenlabrada|Fuenlabrada]] (pomoćnik)
| tgodine8            = 2009.
| tklub8              = [[KK Fuenlabrada|Fuenlabrada]]
| tgodine9            = 2011–2012.
| tklub9              = [[KK Málaga|Unicaja]]
| tgodine10           = 2012–2013.
| tklub10             = [[Shanxi Loongs|Shanxi Brave Dragons]]
| tgodine11           = 2013–2014.
| tklub11             = [[KK Fuenlabrada|Fuenlabrada]]
| tgodine12           = 2014–2022.
| tklub12             = [[KK Real Madrid|Real Madrid]] (pomoćnik)
| tgodine13           = 2022–2025.
| tklub13             = [[KK Real Madrid|Real Madrid]]
| tgodine14           = 2025–
| tklub14             = [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             =
'''Kao glavni trener:'''
* Osvajač [[Euroliga|Eurolige]] ([[Euroliga 2022/2023.|2023]])
* Osvajač [[Liga ACB|Španske lige]] ([[ACB liga 2023/2024.|2024]], [[ACB liga 2024/2025.|2025]])
* Osvajač [[Kup kralja (košarka)|Kupa kralja]] ([[Kup kralja 2024 (košarka)|2024]])
* 2× osvajač [[Španski košarkaški superkup|Španskog superkupa]] ([[Španski košarkaški superkup 2022.|2022]], [[Španski košarkaški superkup 2023.|2023]])
* [[Trener godine u Euroligi]] ([[Euroliga 2023/2024|2024]])
'''Kao pomoćnik:'''
* Osvajač [[Interkontinentalni kup (košarka)|Interkontinentalnog kupa]] ([[Interkontinentalni kup 2015 (košarka)|2015]])
* 2× osvajač [[Euroliga|Eurolige]] ([[Euroliga 2014/2015.|2015]], [[Euroliga 2017/2018.|2018]])
* 7× osvajač [[Liga ACB|Španske lige]] ([[ACB liga 1999/2000.|2000]], [[ACB liga 2005/2006.|2006]], [[ACB liga 2014/2015.|2015]], [[ACB liga 2015/2016.|2016]], [[ACB liga 2017/2018.|2018]], [[ACB liga 2018/2019.|2019]], [[ACB liga 2021/2022.|2022]])
* 5× osvajač [[Kup kralja (košarka)|Kupa kralja]] ([[Kup kralja 2005 (košarka)|2005]], [[Kup kralja 2015 (košarka)|2015]]–[[Kup kralja 2017 (košarka)|2017]], [[Kup kralja 2020 (košarka)|2020]])
* 5× osvajač [[Španski košarkaški superkup|Španskog superkupa]] ([[Španski košarkaški superkup 2014.|2014]], [[Španski košarkaški superkup 2018.|2018]]–[[Španski košarkaški superkup 2021.|2021]])
}}
'''Jesús &quot;Chus&quot; Alfonso Mateo Díez''' [[Španija|španski]] je [[košarka]]ški trener. Trenutno je selektor [[Košarkaška reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]].

== Karijera ==
Većinu karijere radio je kao pomoćni trener. Počeo je trenirati u omladinskim košarkaškim timovima Augustinskog koledža u Madridu i Real Madrida, gdje je radio od 1991. do 1995. Od 1993. do 1997. bio je pomoćnik selektora [[Košarkaška reprezentacija Španije U-16|Španije U-16]].&lt;ref name=&quot;chus&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.solobasket.com/competiciones-feb/chus-mateo-nuevo-entrenador-de-cai-zaragoza |title= Chus Mateo, nuevo entrenador de CAI Zaragoza |work= Solobasket |date= 27. 6. 2006 |access-date= 5. 7. 2022 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. juna 2006. prvi put u karijeri postao je glavni trener nakon što ga je na tu funkciju imenovala [[KK Zaragoza|Zaragoza]].&lt;ref name=&quot;chus&quot;/&gt;

Godine 2012. otišao je u inozemstvo, potpisavši za [[Kineska košarkaška liga|kineski]] [[Shanxi Loongs|Shanxi Brave Dragons]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.malagahoy.es/unicaja/Paco-Aurioles-China-Chus-Mateo_0_618238682.html |title= Paco Aurioles se marcha a entrenar a China con Chus Mateo |website= malagahoy.es |date= 23. 8. 2012 |access-date= 5. 7. 2022 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Godine 2014. postao je pomoćnik [[Pablo Laso|Pabla Lasa]] u Real Madridu. Osim što je osvojio mnogo trofeja kao Lasov pomoćnik, vodio je Madriđane do pobjeda i kao privremeni glavni trener. Pod njegovim kormilom, 23. decembra 2021, izuzetno oslabljen zbog [[COVID-19|COVID-a 19]], Real je pobijedio favorizovani [[PKK CSKA Moskva|CSKA]] iz [[Moskva|Moskve]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.realmadrid.com/en/news/2021/12/23/71-65-epic-win-for-madrid-over-cska |title= Madrid enjoy epic win over CSKA |publisher= Real Madrid |date= 23. 12. 2021 |access-date= 5. 7. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je odveo Real do pobjede 3–1 u finalnoj seriji [[Doigravanje ACB lige 2022.#Finale|doigravanja ACB lige 2022.]] protiv [[KK Barcelona|Barcelone]] i osvojio rekordnu 36. titulu prvaka za ''Los Blancose''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.acb.com/articulo/ver/349450-mateo-hemos-sido-un-equipo-con-mayusculas.html |title= Mateo: &quot;Hemos sido un equipo con mayúsculas&quot; |publisher= ACB liga |date= 19. 6. 2022 |access-date= 5. 7. 2022 |language=es}}&lt;/ref&gt;

Dana 5. jula 2022. unaprijeđen je u glavnog trenera nakon što se Real razišao s Lasom.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.realmadrid.com/noticias/2022/07/05/comunicado-oficial |title= Comunicado Oficial |publisher= Real Madrid |date= 5. 7. 2022 |access-date= 5. 7. 2022 |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/real-promotes-assistant-mateo-to-head-coach/ |title= Real promotes assistant Mateo to head coach |publisher= EuroLeague Basketball |date= 5. 7. 2022 |access-date= 5. 7. 2022 |language= en |archive-date= 5. 7. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220705191340/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/real-promotes-assistant-mateo-to-head-coach/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U prvoj punoj sezoni kao glavni trener 21. maja 2023. predvodio je Madriđane do njihove [[Završni turnir Eurolige 2023.|11. titule]] u Euroligi uprkos nedostatku nekoliko ključnih igrača zbog povreda i suspenzija.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Real Madrid beats Olympiacos to win its 11th EuroLeague title! |url= https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/championship-game-blog-olympiacos-piraeus-vs-real-madrid/ |publisher= EuroLeague Basketball |date= 21. 5. 2023 |access-date= 23. 5. 2023 |language= en |archive-date= 21. 5. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230521195252/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/championship-game-blog-olympiacos-piraeus-vs-real-madrid/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Dana 12. maja 2024. proglašen je [[Trener godine u Euroligi|trenerom godine u Euroligi]] nakon što je doveo Real do prvog mjesta u regularnoj sezoni [[Euroliga 2023/2024.|2023/24.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title= Chus Mateo is voted by his peers as the EuroLeague Coach of the Year |url= https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/chus-mateo-is-voted-by-his-peers-as-the-euroleague-coach-of-the-year/ |publisher= EuroLeague Basketball |date= 12. 5. 2023 |access-date= 2. 7. 2024 |language= en |archive-date= 12. 5. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240512105121/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/news/chus-mateo-is-voted-by-his-peers-as-the-euroleague-coach-of-the-year/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Također ga je doveo do pobjede 3–0 u [[Doigravanje ACB lige 2024.#Finale|finalnoj seriji ACB lige 2024.]] protiv [[KK Murcia|Murcije]], vrativši titulu državnog prvaka u Madrid nakon godinu dana pauze.

== Privatni život ==
Ima vlastitu košarkašku akademiju, koja nosi njegovo ime.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.chusmateoacademy.com/page-1/ |title= Chus Mateo Academy}}&lt;/ref&gt;

== Statistike ==
{{Statistika trenera u Euroligi - legenda}}

=== Euroliga ===
{{Statistika trenera u Euroligi - start}}
|- 
| align=&quot;left&quot; rowspan=3|[[KK Real Madrid|Real Madrid]]
| align=&quot;left&quot;|[[Euroliga 2021/2022.|2021/22.]]
| 3 || 3 || 0 || {{Winning percentage|3|0}} || align=&quot;center&quot;|[[Završni turnir Eurolige 2022.|Poraz u finalu]]
|- 
|- ! style=&quot;background:#FDE910;&quot;
| align=&quot;left&quot;|[[Euroliga 2022/2023.|2022/23.]]
| 41 || 28 || 13 || {{Winning percentage|28|13}} || align=&quot;center&quot;|'''[[Završni turnir Eurolige 2023.|Osvojena titula]]'''
|- 
| align=&quot;left&quot;|[[Euroliga 2023/2024.|2023/24.]]
| 39 || 31 || 8 || {{Winning percentage|31|8}} || align=&quot;center&quot;|[[Završni turnir Eurolige 2024.|Poraz u finalu]]
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=2|'''Karijera'''||83||62||21||{{Winning percentage|62|21}}||
{{s-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20091219042223/http://www.elicebergdemadrid.com/noticia.asp?ref=12116 Intervju s Mateom], 14. 12. 2009. (arhivirano) {{es simbol}}

{{Trener godine u Euroligi}}
{{KK Real Madrid - prvak Eurolige 2014/15.}}
{{KK Real Madrid - prvak Eurolige 2017/18.}}
{{KK Real Madrid - prvak Eurolige 2022/23.}}
{{Selektori košarkaške reprezentacije Španije}}

{{DEFAULTSORT:Mateo, Chus}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]
[[Kategorija:Španski košarkaški treneri]]
[[Kategorija:Treneri KK Fuenlabrada]]
[[Kategorija:Treneri KK Málaga]]
[[Kategorija:Treneri KK Real Madrid]]
[[Kategorija:Selektori košarkaške reprezentacije Španije]]</text>
      <sha1>5y05bdhc18et2j25sx64wd9zjpsm26k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Arnautović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522375</id>
    <revision>
      <id>3849136</id>
      <parentid>3782041</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T21:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3849136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6098" sha1="40t0m9py9ryb1l6js41vwaoqf2q7jpv" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Marko Arnautović
| slika                      = [[Slika:20180610 FIFA Friendly Match Austria vs. Brazil Marko Arnautović 850 1633.jpg|100px]]
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1989|04|19}}
| rodnigrad                  = [[Beč]]
| rodnadržava                = [[Austrija]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 192 cm
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = [[FC Inter Milano|Inter]]
| brojnadresu                = 8
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1995–1998.&lt;br/&gt;1998–2001.&lt;br/&gt;2001–2002.&lt;br/&gt;2002–2003.&lt;br/&gt;2003–2004.&lt;br/&gt;2004–2006.&lt;br/&gt;2006–2007.
| omladinskipogoni           = [[Floridsdorfer AC]]&lt;br/&gt;[[FK Austria Beč|Austria Beč]]&lt;br/&gt;[[First Vienna FC|First Vienna]]&lt;br/&gt;[[FK Austria Beč|Austria Beč]]&lt;br/&gt;[[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]&lt;br/&gt;[[Floridsdorfer AC]]&lt;br/&gt;[[FC Twente|Twente]]
| godine1                    = 2007–2010.
| klubovi1                   = [[FC Twente|Twente]]
| nastupi(golovi)1           = 44 (12)
| godine2                    = 2009–2010.
| klubovi2                   = →[[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)2           = 3 (0)
| godine3                    = 2010–2013.
| klubovi3                   = [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| nastupi(golovi)3           = 72 (14)
| godine4                    = 2013–2017.
| klubovi4                   = [[Stoke City FC|Stoke City]]
| nastupi(golovi)4           = 125 (22)
| godine5                    = 2017–2019.
| klubovi5                   = [[West Ham United FC|West Ham United]]
| nastupi(golovi)5           = 59 (21)
| godine6                    = 2019–2021.
| klubovi6                   = [[Shangai Port FC|Shangai SIPG]]
| nastupi(golovi)6           = 33 (19)
| godine7                    = 2021–2024.
| klubovi7                   = [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| nastupi(golovi)7           = 54 (24)
| godine8                    = 2023–2024.
| klubovi8                   = →[[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)8           = 27 (5)
| godine9                    = 2024–2025.
| klubovi9                   = [[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)9           = 18 (4)
| godine9                    = 2025-
| klubovi9                   = [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]
| nastupi(golovi)9           = 6 (2)
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 2007.
| nacionalneekipe1           = {{ZD|AUT}}[[Nogometna reprezentacija Austrije U–19|Austrija U–19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4(0)
| nacionalnegodine2          = 2007–2010.
| nacionalneekipe2           = {{ZD|AUT}}[[Nogometna reprezentacija Austrije U–21|Austrija U–21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (3)
| nacionalnegodine3          = 2008–
| nacionalneekipe3           = {{ZD|AUT}}[[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 128 (45)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 9. 11. 2025.
}}
'''Marko Arnautović''' austrijski je nogometaš i [[Nogometna reprezentacija Austrije|reprezentativac]]. Igra na poziciji [[napadač]]a. Profesionalnu karijeru počeo je u [[FC Twente|Twenteu]] s 18 godina.

== Karijera ==
U juniorskoj karijeri igrao je za nekoliko bečkih klubova. Godine 2009. i 2010. je bio na posudbi u [[FC Inter Milano|Interu]], gdje je upisao samo tri nastupa zbog povrede. Od 2010. do 2013. igrao je za [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]. U septembru 2013. otišao je u [[Engleska|engleski]] [[Stoke City FC|Stoke City]]. U julu 2017. prešao je u [[West Ham United FC|West Ham]] za 20 miliona [[Britanska funta|funti]]. Od 2019. do 2021. igrao je za [[Shangai Port FC|Shangai SIPG]]. U augustu 2021. vratio se u [[Evropa|Evropu]], potpisavši za [[Bologna FC 1909|Bolognu]]. Od 2023. do 2025. igrao je za [[FC Inter Milano|Inter]]. U julu 2025. otišao je u [[FK Crvena zvezda|Crvenu Zvezdu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tvarenasport.com/fudbal/superliga-srbije/50081/arnautovic-ipak-stize-u-crvenu-zvezdu-u-ponedeljak-potpisivanje-ugovora/news|title=Potvrđeno Areni sport: Marko Arnautović stiže u Crvenu zvezdu!|last=sport|first=TV Arena|website=Arena Sport|language=sr-RS|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Kao reprezentativac sa 123 nastupa za Austriju od 2008, Arnautović je igrač s najviše nastupa i drugi strijelac u historiji reprezentacije, nakon [[Toni Polster|Tonija Polstera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oefb.at/oefb/Teams/Maenner/Nationalteam/Statistik/Ewige-Einsatzliste|title=Ewige Einsatzliste|website=oefb.at|language=de|access-date=27. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; Igrao je na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskom prvenstvu 2016]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|2020.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|2024.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Austrijski nogometaš godine}}
{{Sastav Austrije na EP 2016. u nogometu}}
{{Sastav Austrije na EP 2020. u nogometu}}
{{Sastav Austrije na EP 2024. u nogometu}}
{{Sastav Austrije na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Arnautović, Marko}}
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beč]]
[[Kategorija:Austrijski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Twentea]]
[[Kategorija:Nogometaši Werder Bremena]]
[[Kategorija:Nogometaši Stoke Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Bologne]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši IPG Šangaja]]
[[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Nogometaši Rapid Beča]]
[[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]</text>
      <sha1>40t0m9py9ryb1l6js41vwaoqf2q7jpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semra Bukva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524438</id>
    <revision>
      <id>3849019</id>
      <parentid>3830202</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-30980-20</username>
        <id>181706</id>
      </contributor>
      <origin>3849019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2329" sha1="n08bkblsqnklslskeshhwc9ucqszw47" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}{{Reklama}}
'''Semra Bukva''' (rođena 6. jula 2000. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] autorka. Uglavnom se bavi pisanjem [[Poezija|poezije]]. Živi u [[Visoko]]m i [[Zenica|Zenici]], a diplomirana je pravnica Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]], dok je trenutno student master programa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dunjalucar.wordpress.com/semra-bukva/|title=Semra Bukva|date=30. 3. 2023|website=Dunjalučar|language=bs-BA|access-date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Djetinjstvo je provela u Visokom, gdje je završila osnovnu školu i [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačku klasičnu gimnaziju.]] Na fakultetskim večerima poezije nastupala je sa svojim djelima „''Moja domovina Bosna i Hercegovina''“ i „''Odbranili smo našu zemlju''“. Njen literarni prvijenac jeste zbirka pjesama pod naslovom „''Djevojka s ružom u kosi''“. Objavljena 2023, knjiga jeste ljubavno, domoljubno i patriotsko djelo. U zbirci pjesama mladih pjesnika, nalazi se njenih pet pjesama: ''Tortura de Amor, Amor a la Mexicana, Piel Morena i Najgora''. U međunarodnoj zbirci, izdatoj 2023., također se nalazi i pjesma „''Kameleon''“. Autorka inspiraciju za pisanje pronalazi u ljudima, prirodi, kao i u antičkim djelima te likovima iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Do sada je napisala jedan roman, 80-ak pjesama, kako u stihovima tako i [[Proza|prozi]], kao i nekoliko priča. 2022. Bukva je bila dobitnica počasne članske karte Udruženja umjetnika i muzičara Grada Zenica. Sve sredstva od promocija, izdatih knjiga i mnogobrojnih projekata poput &quot;Modni vremeplov&quot;, Bukva donira u humanitarne svrhe.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bukva|first=Semra|title=Djevojka s ružom u kosi|publisher=Print Studio Labirint Zenica|year=2023|isbn=978-9926-38-025-0|location=Zenica, Bosna i Hercegovina|pages=79 i 80 str.}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
[https://visoko.ba/mlada-semra-bukva-visocka-monicabellucci-zapocela-realizaciju-modnog-projekta-stoljeca/#google_vignette Semra Bukva - modni vremeplov]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Bukva, Semra}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>n08bkblsqnklslskeshhwc9ucqszw47</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849020</id>
      <parentid>3849019</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Quinlan83</username>
        <id>133395</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-30980-20|~2026-30980-20]] ([[User talk:~2026-30980-20|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]]</comment>
      <origin>3830202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2795" sha1="bsgvvwtcawb8er7fk508vcbdi82mgbk" xml:space="preserve">{{Relevantnost}}{{Infokutija osoba
| ime                    = '''Semra Bukva'''
| slika                  = Semra Bukva.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|2000|07|06}}
| mjesto_rođenja         = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| zanimanje              = spisateljica
| godine_aktivnosti      = 2022-danas
| značajna_djela         = ''Djevojka s ružom u kosi''
| nagrade                = počasna članska karta Udruženja umjetnika i muzičara grada Zenica
}}{{Reklama}}
'''Semra Bukva''' (rođena 6. jula 2000. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] autorka. Uglavnom se bavi pisanjem [[Poezija|poezije]]. Živi u [[Visoko]]m i [[Zenica|Zenici]], a diplomirana je pravnica Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]], dok je trenutno student master programa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dunjalucar.wordpress.com/semra-bukva/|title=Semra Bukva|date=30. 3. 2023|website=Dunjalučar|language=bs-BA|access-date=28. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Djetinjstvo je provela u Visokom, gdje je završila osnovnu školu i [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačku klasičnu gimnaziju.]] Na fakultetskim večerima poezije nastupala je sa svojim djelima „''Moja domovina Bosna i Hercegovina''“ i „''Odbranili smo našu zemlju''“. Njen literarni prvijenac jeste zbirka pjesama pod naslovom „''Djevojka s ružom u kosi''“. Objavljena 2023, knjiga jeste ljubavno, domoljubno i patriotsko djelo. U zbirci pjesama mladih pjesnika, nalazi se njenih pet pjesama: ''Tortura de Amor, Amor a la Mexicana, Piel Morena i Najgora''. U međunarodnoj zbirci, izdatoj 2023., također se nalazi i pjesma „''Kameleon''“. Autorka inspiraciju za pisanje pronalazi u ljudima, prirodi, kao i u antičkim djelima te likovima iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Do sada je napisala jedan roman, 80-ak pjesama, kako u stihovima tako i [[Proza|prozi]], kao i nekoliko priča. 2022. Bukva je bila dobitnica počasne članske karte Udruženja umjetnika i muzičara Grada Zenica. Sve sredstva od promocija, izdatih knjiga i mnogobrojnih projekata poput &quot;Modni vremeplov&quot;, Bukva donira u humanitarne svrhe.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bukva|first=Semra|title=Djevojka s ružom u kosi|publisher=Print Studio Labirint Zenica|year=2023|isbn=978-9926-38-025-0|location=Zenica, Bosna i Hercegovina|pages=79 i 80 str.}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
[https://visoko.ba/mlada-semra-bukva-visocka-monicabellucci-zapocela-realizaciju-modnog-projekta-stoljeca/#google_vignette Semra Bukva - modni vremeplov]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Bukva, Semra}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Rođeni 2000.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>bsgvvwtcawb8er7fk508vcbdi82mgbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laura Mancinelli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527229</id>
    <revision>
      <id>3849210</id>
      <parentid>3774144</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:36:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3849210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1821" sha1="ffjzjr2k1fl8dghywvynza4ab02nzpl" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Laura Mancinelli
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{nowrap|{{Datum rođenja|1933|12|18}}}}
| mjesto_rođenja     = [[Udine]], [[Furlanija-Julijska krajina]], [[Kraljevina Italija|Italija]]
| datum_smrti        = {{nowrap|{{Datum smrti i godine|2016|07|7|1933|12|18}}}}
| mjesto_smrti       = [[Torino]], [[Pijemont]], [[Italija]]
| alma_mater         = [[Univerzitet u Torinu]]
| zanimanje          = romanopisac, esejist
| era                = 
| supružnik          = 
| potpis             = 
}}'''Laura Mancinelli''' (18. decembar 1933 – 7. juli 2016) bila je [[italija]]nska književnica, germanistkinja, [[medievalist|medievistkinja]] i prevoditeljica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.treccani.it/enciclopedia/laura-mancinelli//|title=Mancinelli, Laura in the Italian Encyclopaedia of Science, Letters, and Arts|website=www.treccani.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Bila je redovni profesor germanske filologije na Univerzitetu u Torinu.

== Bibliografija ==
=== Romani ===
*''[[Dvanaest opata iz Challant]]'' (''I dodici abati di Challant'', 1981)
*''[[Mocartov duh]]'' (''Il fantasma di Mozart'', 1986)

* ''[[Čudo svete Otilija]]'' (''Il miracolo di santa Odilia'', 1989)
* ''[[Amadé]]'' (''Amadé'', 1990)
* ''[[Kuća vremena]]'' (''La casa del tempo'', 1993)
* ''[[Careve oči]]'' (''Gli occhi dell'imperatore'', 1994)
* ''[[Tri viteza Grala]]'' (''I tre cavalieri del Graal'', 1996)
* ''[[Bosonogi princ]]'' (''Il principe scalzo'', 1999)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mancinelli, Laura}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Udine]]
[[Kategorija:Italijanski pisci]]</text>
      <sha1>ffjzjr2k1fl8dghywvynza4ab02nzpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciudad de la Paz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530580</id>
    <revision>
      <id>3849221</id>
      <parentid>3804962</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T08:37:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8898" sha1="5c3pnar5sxm9acd1mbpanm1j1cvokoz" xml:space="preserve">'''Sijudad de la Paz''' ({{Literal translation|City of Peace}} &lt;span class=&quot;gloss-text&quot;&gt;Grad mira&lt;/span&gt; &lt;span class=&quot;gloss-quot&quot;&gt;'&lt;/span&gt;, ranije poznat kao '''Djibloho''' ili '''Oyala''',&lt;ref name=&quot;guineainfomarket.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.guineainfomarket.com/economy/2013/08/28/oyala/|title=Oyala la futura capital de Guinea Ecuatorial|date=28. 8. 2013|website=Guinea Market|language=es|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; je [[glavni grad]] [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]], zamijenivši [[Malabo]] 2. januara 2026.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.guineaecuatorialpress.com/noticias/decreto_ley_por_el_que_se_declara_la_ciudad_de_la_paz_djibloho_capital_de_la_republica_de_guinea_ecuatorial|title=Decreto Ley por el que se declara la Ciudad de la Paz, Djibloho, capital de la República de Guinea Ecuatorial|date=2. 1. 2026|website=Guinea Ecuatorial|language=es|access-date=8. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ibtimes.com/poverty-stricken-equatorial-guinea-builds-expensive-capital-city-middle-nowhere-949224|title=Poverty-Stricken Equatorial Guinea Builds Expensive Capital City In The Middle Of Nowhere|last=Fortin|first=Jacey|date=19. 1. 2012|website=[[International Business Times]]}}&lt;/ref&gt; Osnovan kao urbani distrikt u Wele-Nzasu 2015,&lt;ref name=&quot;inauguration&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.guineaecuatorialpress.com/noticia.php?id=6805&amp;lang=en|title=Solemn inauguration of the new city of Djibloho|date=3. 8. 2015|publisher=Equatorial Guinea Press and Information Office|access-date=25. 9. 2017|archive-date=30. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190330204713/https://www.guineaecuatorialpress.com/noticia.php?id=6805&amp;lang=en}}&lt;/ref&gt; ujedno je i administrativno sjedište [[Djibloha]], provincije Ekvatorijalne Gvineje stvorene 2017, a nalazi se u blizini grada Mengomeyéna. Godine 2017. grad je službeno nazvan ''Ciudad de la Paz'' (&quot;Grad mira&quot;).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.guineaecuatorialpress.com/noticia.php?id=9337&amp;lang=en|title=Prime Minister presents draft laws before Chamber of Deputies|date=25. 2. 2017|publisher=Equatorial Guinea Press and Information Office|archive-url=https://web.archive.org/web/20190331042625/https://www.guineaecuatorialpress.com/noticia.php?id=9337&amp;lang=en|archive-date=31. 3. 2019|url-status=dead|access-date=25. 9.  2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://equatorialguineanewswire.com/swearing-in-of-new-offices-for-directors-at-ministry-for-national-defence/|title=Swearing-in of new offices for directors at Ministry for National Defence|date=3. 8. 2017|publisher=Equatorial Guinea Press and Information Office|access-date=25. 9. 2017|archive-date=9. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171109061707/http://equatorialguineanewswire.com/swearing-in-of-new-offices-for-directors-at-ministry-for-national-defence/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Lokacija planiranog grada odabrana je zbog lakog pristupa, blaže klime i pitanja nacionalne sigurnosti stanovnika, budući da je pokušaj puča u Ekvatorijalnoj Gvineji 2004. godine izazvao paniku oko pomorskog pristupa glavnom gradu.&lt;ref name=&quot;guineainfomarket.com&quot;/&gt; Projektovao ga je portugalski ured za [[Arhitektura|arhitekturu]] i [[urbanizam]] ''FAT – Future Architecture Thinking''. Planirano je da će imati preko 200.000 stanovnika, novu zgradu Parlamenta, niz predsjedničkih vila i površinu od 8150 hektara. Izgradnja ovog novog glavnog grada bila je na meti kritika političke opozicije predsjedniku [[Teodoro Obiang|Teodoru Obiangu]], koji je bio pokretačka snaga inicijative. Vlada Ekvatorijalne Gvineje počela se seliti u grad početkom 2017.

== Geografija ==
=== Lokacija ===
Ciudad de la Paz je smješten u blizini kontinentalnog dijela Ekvatorijalne Gvineje, centra Rio Munija. Nalazi se između gradova Bata i Mongomo i 20&amp;nbsp;km od aerodroma Mengomeyén. Glavno snadbijevanje električnom energijom oslanja se na branu Djibloho od 120 MW u okrugu Djibloho Evinayong.

Ciudad de la Paz ima klimu koja se graniči između [[Monsunska klima|tropske monsunske klime]] i [[Tropska savanska klima|tropske savanske klime]]. Ima visoku totalnu količinu padavina, u prosjeku 2142&amp;nbsp;mm godišnje, što podržava guste prašume u regiji. Postoji sezona većeg procenta vlage, u trajanju od 10 mjeseci u godini, od septembra do juna, i kratka, malo hladnija sušna sezona koja pokriva samo dva mjeseca, juli i august. Temperature ostaju vrlo tople tokom cijele godine, iako niže nego što bi se moglo očekivati na drugim mjestima s istom klimom, posebno uzimajući u obzir blizinu [[ekvator]]a.

== Planiranje i izgradnja ==
Usred neizrasle [[Šuma|šume]], vlada je planirala izgraditi grad koji će postati novim sjedištem vlade.&lt;ref name=&quot;BBC171212&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/magazine-20731448|title=BBC News: Equatorial Guinea: Obiang's future capital, which was then known as Oyala|last=Stephen Sackur|work=BBC News|date=17. 12. 2012|access-date=5. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; To bi bilo sjedište predsjednika, vlade, administracije, policije i vojnog rukovodstva&lt;ref name=&quot;BBC171212&quot; /&gt; što bi zamijenilo tadašnji glavni grad [[Malabo]]. Grad je bio isplaniran da primi oko 200.000 ljudi, koji žive na površini od 81,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Univerzitetski centar, luksuzni hotel, golf tereni i autoput sa šest traka dovršeni su 2013.&lt;ref name=&quot;BBC171212&quot; /&gt; Među ostale planske izgradnje spadaju: vladine zgrade, finansijski distrikt i stambene zone. Tri mosta i autoputa su završena. Izgrađena je veza između grada i novog aerodroma u Mengomeyenu.

Sredstva za izgradnju obezbijeđena su od strane kompanije AICEP Portugal Global. Planovi su porijeklom iz portugalskog biroa arhitekture. Građevinske radove su finansirale i [[Kina]], [[Poljska]], [[Brazil]] i [[Sjeverna Koreja]].&lt;ref name=&quot;BBC171212&quot; /&gt; Izgradnja se suočila sa kašnjenjima, kao što je, prema nepotvrđenim izvještajima, predsjednik Obiang naredio premještanje zgrade jer mu se nije svidio pogled.&lt;ref name=&quot;BBC171212&quot; /&gt; Osim toga, svi materijali se uvoze.&lt;ref name=&quot;BBC171212&quot; /&gt;

Sijudad de la Paz je glavnim gradom države konačno proglašen 2. januara 2026, a predsjednik je dao rok od godinu dana za prenos javnih usluga na grad.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Urbani dizajn ==
Projekat grada je osmislio portugalski [[Arhitektura|urbanistički arhitektonski tim]] ''FAT – Future Architecture Thinking''. Procjene finalne veličine populacije korigovane su sa prvobitnih 65.000&lt;ref name=&quot;guineainfomarket.com&quot;/&gt; prvo na 160.000, a onda na oko 200.000.&lt;ref name=&quot;area&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.guineainfomarket.com/gobierno-guinea-ecuatorial-se-muda-malabo-oyala/|title=El Gobierno de Guinea Ecuatorial se muda de Malabo a Oyala|date=11. 2. 2017|language=es|archive-url=https://web.archive.org/web/20170926052234/https://www.guineainfomarket.com/gobierno-guinea-ecuatorial-se-muda-malabo-oyala/|archive-date=26. 9. 2017|url-status=dead|access-date=25. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

Grad je projektovan i izgrađen na površini od 8.150 hektara (81,5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; odnosno 20.100 hektara). Prema FAT-u, projekat Djibloho &quot;kombinuje modernost i poštovanje kulturnih korijena zemlje, propagiranjem lokalnog identiteta i bogatstva ekosistema u kojem djeluje, dajući prioritet profitabilnosti u najrazličitijim aspektima&quot;, naglašavajući da &quot;ovaj projekat ima za cilj stvaranje prve globalne prijestolnice koja u potpunosti zavisi od obnovljive i održive energije&quot;. U 2021, video koji je sponzorisala grupa China State Construction, koja je dio građevinskog udruženja, pokazao je nešto nalik na nadvožnjak dovršenih, ali još neupotrebljivih autoputeva za Ciudad de la Paz, Batu, Mongomo i aerodrom Mengomeyén.

Međutim, videozapisi iz 2022. ukazuju na dva staklena tornja, ulaz u kampus Afroameričkog univerziteta Centralne Afrike,&lt;ref name=&quot;guineainfomarket.com&quot;/&gt; nekoliko administrativnih građevina i Grand Hotel Djibloho, od kojih svi izgledaju funkcionalno završeno.  Veliki hotel sa 380 soba ima wellness centar, golf terene, te sadržaje za konferencije do 1200 ljudi, iako na vlastitoj web stranici piše da je okružen tropskom šumom, što sugerira da se ne nalazi u srcu grada. &lt;gallery&gt;
Datoteka:Dschungel_bei_Oyala.JPG|alt=Forest| Šuma
Datoteka:Brückenbau_in_Oyala.JPG|alt=Bridge on the scheduled presidential residence (2010)| Most na planiranoj predsjedničkoj rezidenciji (2010)
Datoteka:Autobahnbau_in_Oyala.JPG|alt=Highway under construction (2010)| Autoput u izgradnji (2010)
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons-inline}}
* [https://web.archive.org/web/20120122153733/http://www.greensavers.pt/2011/11/04/atelie-portugues-desenha-futura-capital-da-guine-equatorial/ Portugalski studio dizajnira buduću prijestolnicu Ekvatorijalne Gvineje]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Glavni gradovi afričkih država]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]</text>
      <sha1>5c3pnar5sxm9acd1mbpanm1j1cvokoz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azurna obala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531194</id>
    <revision>
      <id>3849081</id>
      <parentid>3811025</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T14:58:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2663" sha1="fchtop3r0lsdrh78k574bwnrjgzvau4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Côte d’Azur map.png|mini|Mapa Azurne obale]]
[[Datoteka:Côte_d'Azur_56.jpg|mini|Jedan od zaljeva na obali]]

'''Azurna obala''' ili '''Francuska rivijera''' ([[francuski jezik|fr.]] ''Côte d’Azur'') dio je [[Francuska|francuske]] obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Naziv je [[kovanica]] pisca [[Stéphen Liégeard|Stéphena Liégearda]], koji je [[1887]]. godine objavio knjigu pod naslovom „Azurna obala“. Inspiraciju za naziv dobio je gledajući u more, upoređujući ga sa svojom rodnom regijom Côte-d'Or (Zlatna obala), pri čemu „azur“ označava izrazito plavu boju mediteranskog neba i mora.&lt;ref name=&quot;liégeard&quot;&gt;{{cite web |url=https://laclerouge.fr/en/2019/01/04/did-you-know-it-la-cote-dazur/ |title=Did you know it? La Côte d’Azur |publisher=La Clé Rouge |access-date=2026-02-18 |archive-date=28. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328130946/https://laclerouge.fr/en/2019/01/04/did-you-know-it-la-cote-dazur/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Bay near Gigaro.JPG|mini|lijevo|Zaljev u blizini Gigaroa]]

Azurna obala obuhvata obalu između mjesta [[Cassis]] i mjesta [[Menton]] na [[Italija|italijanskoj granici]]. U nekim izvorima se kao zapadna granica obale spominju [[Toulon]] ili [[Saint-Tropez]]. Regija pripada administrativnom regionu [[Provence-Alpes-Côte d'Azur]] i obuhvata i [[Monako|Kneževinu Monako]]. Poznata turistička mjesta na Azurnoj obali su: [[Saint-Tropez]], [[Antibes]], [[Cannes]], [[Nice|Nica]], [[Monako]] i [[Menton]]. 

== Geografija ==
Obala je okružena strmim obroncima [[Primorski Alpi|Primorskih Alpa]]. Na ovom području vlada blaga mediteranska klima sa više od 300 sunčanih dana godišnje. Stijene na zapadnom dijelu Azurne obale karakteristične su po svojoj crvenoj boji, dok se na istoku Alpi obrušavaju direktno prema moru.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/azurna-obala |title=Azurna obala |publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |access-date=2026-02-18}}&lt;/ref&gt;

== Historija i turizam ==
Na Azurnoj obali živi veliki broj poznatih i bogatih ličnosti, što je nastavak tradicije luksuznog turizma koja je započela u 18. vijeku dolaskom britanske i ruske aristokratije.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Isprva je regija bila popularna kao zimovalište, a tek kasnije se razvila u vodeću ljetnu destinaciju.

U velikom zemljotresu koji je pogodio ovu regiju 23. februara [[1887]]. godine, stradalo je oko 2.000 ljudi.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Côte d'Azur}}

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Geografija Francuske]]
[[Kategorija:Azurna obala]]
[[Kategorija:Sredozemno more]]</text>
      <sha1>fchtop3r0lsdrh78k574bwnrjgzvau4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Botanički vrt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531464</id>
    <revision>
      <id>3849169</id>
      <parentid>3842529</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T00:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5339" sha1="i0nu1via4s8qr0rqpcs928y178gno7y" xml:space="preserve">'''Botanički vrt''' je pažljivo osmišljen i uređen prostor posvećen sakupljanju, uzgoju, očuvanju i izlaganju širokog spektra biljaka, koje su u pravilu označene svojim botaničkim imenima.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/science/botanical-garden |title=Botanical garden |website=Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica, Inc. |access-date=2026-03-01 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi vrtovi često uključuju specijalizirane biljne kolekcije, staklenike i herbarije, a njima uglavnom upravljaju univerziteti, država ili razne naučnoistraživačke organizacije. Njihova osnovna svrha obuhvata nauku, edukaciju, zaštitu ugroženih biljnih vrsta i očuvanje prirodne baštine.

== Historija ==
[[Datoteka:Botanical garden, Minsk 202.jpg|thumb|250px|Botanički vrt u Minsku, primjer prostranog parka posvećenog očuvanju flore.]]
Prvi moderni botanički vrtovi osnovani su u sjevernoj [[Italija|Italiji]] tokom 16. vijeka, prvenstveno kao vrtovi ljekovitog bilja namijenjeni za akademske i medicinske potrebe.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt; Najstariji akademski botanički vrt na svijetu (''Orto botanico di Padova'') osnovan je 7. jula 1545. u Padovi.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Grendler |first=Paul F. |title=The Universities of the Italian Renaissance |url=https://archive.org/details/universitiesofit0000gren |publisher=Johns Hopkins University Press |location=Baltimore |year=2002 |isbn=978-0-8018-6631-9}}&lt;/ref&gt;

Tokom 18. i 19. vijeka, institucije ovog tipa počele su dobijati svoju današnju formu. Evropske imperijalne sile organizirale su ekspedicije kako bi prikupljale egzotične biljne vrste iz različitih dijelova svijeta, uključujući regije kao što su [[podsaharska Afrika]] i Sjeverna Amerika.&lt;ref name=&quot;BGCI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bgci.org/about/botanic-gardens-and-plant-conservation/ |title=Botanic Gardens and Plant Conservation |website=BGCI |publisher=Botanic Gardens Conservation International |access-date=2026-03-01 |language=en}}&lt;/ref&gt; U tom periodu osnovani su i danas čuveni Kraljevski botanički vrtovi (''Kew Gardens'') u [[London]]u, koji su ubrzo postali svjetski centar za proučavanje botanike i srodnih nauka.

== Uloga i značaj ==
Uloga botaničkih vrtova vremenom se značajno promijenila i proširila. Danas oni imaju višestruke funkcije koje su od presudne važnosti za ekologiju i društvo:

* '''Naučna istraživanja''': Predstavljaju nezamjenjiv resurs za istraživače u oblastima kao što su [[botanika]], [[ekologija]], hemija i taksonomija. Kroz proučavanje biljaka naučnici pronalaze nove medicinske i poljoprivredne resurse.&lt;ref name=&quot;BGCI&quot; /&gt;
* '''Konzervacija i očuvanje vrsta''': Botanički vrtovi igraju ključnu ulogu u očuvanju ugroženih biljnih vrsta i zaštiti biološke raznolikosti (biodiverziteta). Mnogi od njih djeluju kao &quot;žive banke gena&quot; koje sprječavaju izumiranje rijetkih i osjetljivih vrsta.&lt;ref name=&quot;BGCI&quot; /&gt;
* '''Edukacija i rekreacija''': Služe kao centri za edukaciju javnosti, organizirajući razne programe za sve uzraste, uključujući prilagođeni dječiji i porodični sadržaj. Pored toga, predstavljaju izuzetno popularne turističke destinacije i mjesta za rekreaciju u urbanim sredinama.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot; /&gt;

== Poznati botanički vrtovi ==
[[Datoteka:Kew.gardens.palm.house.london.arp.jpg|thumb|250px|Staklenik ''Palm House'' unutar Kraljevskih botaničkih vrtova u Londonu.]]
U svijetu postoji na hiljade botaničkih vrtova koji su međunarodno priznati. Kraljevski botanički vrtovi u Kewu posjeduju jednu od najvećih kolekcija živih biljaka na planeti i s punim pravom su uvršteni na [[UNESCO]]-ov spisak Svjetske baštine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.kew.org/about-us/history-of-kew |title=History of Kew |website=Kew Gardens |publisher=Royal Botanic Gardens, Kew |access-date=2026-03-01 |language=en}}&lt;/ref&gt; U državama poput [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] izuzetno su značajni Njujorški botanički vrt i Misurijski botanički vrt, koji finansiraju i vode ogromne istraživačke programe širom svijeta.

U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], najpoznatiji i naučno najvažniji je Botanički vrt [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnovan je 1912. po uzoru na slične prestižne srednjoevropske institucije, a u njemu se danas čuva veliki broj endemskih i reliktnih vrsta flore sa prostora Balkanskog poluostrva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://zemaljskimuzej.ba/izlozbe/botanicki-vrt/ |title=Botanički vrt |website=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine |publisher=Zemaljski muzej BiH |access-date=2026-03-01 |language=bs |archive-date=6. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251106094333/https://zemaljskimuzej.ba/izlozbe/botanicki-vrt/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{cite book |last=Hill |first=Arthur W. |title=The History and Functions of Botanic Gardens |url=https://archive.org/details/historyfunctions00hilluoft |publisher=Missouri Botanical Garden Press |location=St. Louis |year=1915}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Botanical_gardens}}
* [https://www.bgci.org/ Botanic Gardens Conservation International] (Međunarodno udruženje botaničkih vrtova)

[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Hortikultura]]</text>
      <sha1>i0nu1via4s8qr0rqpcs928y178gno7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bet365</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531725</id>
    <revision>
      <id>3849118</id>
      <parentid>3835849</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T19:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17962" sha1="i58d0dqhm781sfnsxw0gqssu8v28atx" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime = bet365
| logo = Bet 365 logo.png
| veličina_logotipa = 220
| vrsta = Privatna kompanija
| osnivanje = 2000.
| osnivač = Denise Coates
| grad = [[Stoke-on-Trent]]
| država = Engleska
| područje_djelovanja = Globalno
| industrija = [[Kockanje]]
| ključni_ljudi = {{ubl|Denise Coates&lt;br&gt;(Suizvršna direktorica)|John Coates&lt;br&gt;(Suizvršni direktor)}}
| proizvodi = Sportsko klađenje, online kazino, online poker, online bingo
| vlasnik = Porodica Coates
}}
'''bet365''' je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[kockanje|kockarska]] kompanija osnovana 2000. godine. Njena ponuda uključuje sportsko klađenje, online kazino, online poker i online bingo. Kompaniju je osnovala Denise Coates, koja je i dalje većinska dioničarka i suizvršna direktorica, zajedno sa svojim bratom Johnom Coatesom.

bet365 je trgovački naziv kompanije Hillside (New Media) Limited.&lt;ref&gt;{{cite web|title=ASA Adjudication on Hillside (New Media) Ltd|url=https://www.asa.org.uk/Rulings/Adjudications/2014/2/Hillside-New-Media-Ltd/SHP_ADJ_245703.aspx#.VxzvpCMrKlN|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160812072710/https://www.asa.org.uk/Rulings/Adjudications/2014/2/Hillside-New-Media-Ltd/SHP_ADJ_245703.aspx#.VxzvpCMrKlN|archive-date=12. 8. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Poslovne operacije se vode iz sjedišta u [[Stoke-on-Trent]]u, uz dodatne urede u gradovima i državama: [[Manchester]], [[Gibraltar]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Evans |first=Jake |date=30. 1. 2020 |title=bet365 confirms operational changes in new terms and conditions note |url=https://egr.global/intel/news/bet365-confirms-operational-changes-in-new-terms-and-conditions-note/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220128174457/https://egr.global/intel/news/bet365-confirms-operational-changes-in-new-terms-and-conditions-note/ |archive-date=28. 1. 2022 |access-date=13. 3. 2026 |website=EGR Intel}}&lt;/ref&gt; [[Malta]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Diacono |first=Tim |date=20. 5. 2018 |title=One of the World's Largest Sports Betting Agencies Is Set To Relocate To Malta |url=https://lovinmalta.com/news/one-of-the-worlds-largest-sports-betting-agencies-is-set-to-relocate-to-malta/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220128174528/https://lovinmalta.com/news/one-of-the-worlds-largest-sports-betting-agencies-is-set-to-relocate-to-malta/ |archive-date=28. 1. 2022 |access-date=13. 3. 2026 |website=Lovin Malta}}&lt;/ref&gt; [[Sjedinjene Američke Države|SAD]],&lt;ref&gt;{{Cite web |title=bet365 Careers {{!}} Locations |url=https://www.bet365careers.com/about-us/locations/denver |access-date=13. 3. 2026 |website=www.bet365careers.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=30. 9. 2024 |title=bet365 opens U.S. headquarters in Denver |url=https://www.denverpost.com/2024/09/30/bet365-denver-headquarters-sports-betting/ |access-date=13. 3. 2026 |website=The Denver Post |language=en-US}}&lt;/ref&gt; [[Bugarska]], [[Brazil]],&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Lista de empresas autorizadas|url=https://www.gov.br/fazenda/pt-br/composicao/orgaos/secretaria-de-premios-e-apostas/lista-de-empresas|work=Ministério da Fazenda - Secretaria de Prêmios e Apostas|access-date=13. 3. 2026|language=Portuguese}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Confira a lista de bets autorizadas a operar no Brasil|url=https://agenciabrasil.ebc.com.br/economia/noticia/2024-10/confira-lista-de-bets-autorizadas-a-operar-no-brasil|work=Agência Brasil|access-date=13. 3. 2026|language=Portuguese}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; [[Armenija]] i [[Australija]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=bet365 Careers {{!}} Locations |url=https://www.bet365careers.com/about-us/locations/darwin |access-date=13. 3. 2026 |website=www.bet365careers.com}}&lt;/ref&gt; Grupacija je 2020. godine imala preko 4.000 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;rue&quot;&gt;{{cite web |title=bet365 – History |url=https://rue.ee/blog/bet365-history/ |access-date=13. 3. 2026 |work=Regulated United Europe}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bekmagambetova |first=Dinara |title=bet365 boss takes home £323 million after bumper pay rise |url=https://www.marketwatch.com/story/shes-britains-best-paid-boss---but-how-much-is-this-online-betting-queen-now-taking-home-2019-12-19 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191219210827/https://www.marketwatch.com/story/shes-britains-best-paid-boss---but-how-much-is-this-online-betting-queen-now-taking-home-2019-12-19 |archive-date=19. 12. 2019 |access-date=13. 3. 2026 |website=MarketWatch}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Kompaniju bet365 osnovala je Denise Coates 2000. godine u prijenosnoj zgradi&lt;ref name=&quot;rue&quot;/&gt; u Stoke-on-Trentu. Razvila je platformu za sportsko klađenje i tim za trgovanje kako bi u martu 2001. posao pokrenula online. Kompanija je posudila 15 miliona funti od Royal Bank of Scotland zalažući porodični lanac kladionica, koji je Peter Coates pokrenuo 1974. godine, a kojim je Denise upravljala kao izvršna direktorica od 1995. godine. bet365 je 2005. godine prodao svoj lanac kladionica kompaniji Coral za 40 miliona funti i otplatio kredit RBS-u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.egrmagazine.com/newsexclusive_a_very_private_practice|title=A Very Private Practice |access-date=13. 3. 2026 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406194952/http://www.egrmagazine.com/newsexclusive_a_very_private_practice |archive-date=6. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;

Predsjednik bet365, Peter Coates, također je bio predsjednik fudbalskog kluba [[Stoke City F.C.|Stoke City]]. U maju 2012. godine, bet365 je potpisao trogodišnji ugovor s klubom i postao sponzor na dresovima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=bet365 put their shirts on Stoke City|url=http://www.thisisstaffordshire.co.uk/story-16022167-detail/story.html?|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618192318/http://www.thisisstaffordshire.co.uk/story-16022167-detail/story.html|archive-date=18. 6. 2013|access-date=13. 3. 2026|work=The Sentinel}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2016. godine kompanija je postala novi naslovni sponzor za stadion kluba na narednih šest sezona, zamijenivši dotadašnjeg sponzora Britannia Building Society.&lt;ref&gt;{{cite news|date=21. 4. 2016|title=Stoke City's Britannia Stadium to be known as bet365 Stadium next season|work=The Guardian |location=London|url=https://www.theguardian.com/football/2016/apr/21/stoke-city-britannia-stadium-bet365-stadium|url-status=live|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604010225/https://www.theguardian.com/football/2016/apr/21/stoke-city-britannia-stadium-bet365-stadium|archive-date=4. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2016. bet365 je potpisao i sponzorske ugovore s bugarskim klubovima Ludogorets Razgrad i Slavia Sofia.&lt;ref&gt;{{cite news|date=23. 6. 2016|title=bet365 is the new general sponsor of Ludogorets|url=https://twitter.com/Ludogorets1945/status/745926027675897856|access-date=13. 3. 2026|archive-date=27. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210427153953/https://twitter.com/Ludogorets1945/status/745926027675897856|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U ljeto 2019. najveće britanske kladionice i operateri online kazina William Hill, GVC Holdings, Flutter Entertainment, Stars Group i bet365 sklopili su sporazum o izdvajanju sredstava za borbu protiv ovisnosti o kockanju. Dogovorili su povećanje izdvajanja sa 0,1% na 1% bruto prihoda u narednih pet godina. Inicijativu su pozdravile grupe za smanjenje štete, ali je naišla i na kritike kao nedovoljna mjera.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Davies |first=Rob |date=20. 6. 2019 |title=UK gambling firms' offer to boost levy branded a bribe|work=The Guardian|location=London |url=https://www.theguardian.com/society/2019/jun/19/top-uk-gambling-firms-offer-increase-voluntary-levy-fund-treatment-problem-gamblers |access-date=13. 3. 2026 |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

Prijavljeni finansijski rezultati kompanije bet365 za fiskalnu 2020. godinu pokazali su prihode od 2,8 milijardi funti i dobit od 470 miliona funti prije oporezivanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |date=3. 3. 2022 |title=Boss of bet365 paid almost £300m during first year of Covid |url=https://www.theguardian.com/business/2022/mar/03/boss-of-bet365-was-paid-almost-300m-during-first-year-of-covid-denise-coates |journal=The Guardian |location=London |access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U fiskalnoj 2024. godini prihodi su iznosili 4 milijarde funti, sa dobiti od 349 miliona funti prije oporezivanja.&lt;ref name=&quot;GUARDIAN-2026-02-06&quot;&gt;{{cite news|access-date=13. 3. 2026 |author=Rob Davies |date=23. 12. 2025 |journal=The Guardian |title=Bet365 boss receives at least £280m in pay and dividends despite profit slump |url=https://www.theguardian.com/business/2025/dec/23/bet365-boss-denise-coates-receives-at-least-280m-in-pay-and-dividends-despite-profit-slump}}&lt;/ref&gt; Denise Coates je u 2025. godini primila najmanje 280 miliona funti na ime plata i dividendi, postavši najplaćenija žena u Velikoj Britaniji.&lt;ref name=&quot;GUARDIAN-2026-02-06&quot; /&gt; Denise i dalje vodi Bet365 i većinska je dioničarka sa 50,1% dionica. Njen brat John joj se pridružuje kao suizvršni direktor, dok njihov otac Peter obavlja funkciju predsjednika. Ukupno bogatstvo porodice Coates procijenjeno je u martu 2025. na 9,44 milijarde funti.&lt;ref&gt;{{cite news|access-date=13. 3. 2026 |author=Charlotte Fisher |date=16. 3. 2025 |journal=Manchester Evening News |title=Sunday Times Rich List 2025: The top 100 richest people in the UK |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/news/uk-news/sunday-times-rich-list-2025-31654747}}&lt;/ref&gt;

===Poslovanje u inostranstvu===
Nakon presude Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Murphy protiv National Collegiate Athletic Association 2018. godine kojom je dozvoljeno regulisanje sportskog klađenja, bet365 je najavio planove za širenje na američko tržište, počevši sa državom [[New Jersey]] u partnerstvu sa Hard Rock Hotel and Casino u Atlantic Cityju.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Wayne|first=Parry|url=https://apnews.com/article/74c1f942d6324a1eba6937cbfa13fb61|title=Hard Rock, bet365 plan sports betting in New Jersey|work=Associated Press News|date=10. 7. 2018|access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Kompanija je započela operacije u Koloradu 6. septembra 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Ruden|first=Pete|title=bet365 Plans to Enter New Colorado Sports Betting Market|url=https://www.actionnetwork.com/legal-online-sports-betting/bet365-enters-colorado-online-sports-betting-market|website=Action Network|date=23. 9. 2021|access-date=13. 3. 2026|archive-date=10. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211210222715/https://www.actionnetwork.com/legal-online-sports-betting/bet365-enters-colorado-online-sports-betting-market|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite press release|title=Century Casinos' Partner bet365 Launches Internet Sports Betting in Colorado|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/century-casinos-partner-bet365-launches-internet-sports-betting-in-colorado-301618325.html|publisher=Century Casinos|agency=PR Newswire|date=6. 9. 2022|access-date=13. 3. 2026|archive-date=15. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221015235947/https://www.prnewswire.com/news-releases/century-casinos-partner-bet365-launches-internet-sports-betting-in-colorado-301618325.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2022., bet365 je pokrenut u Ontariju u Kanadi nakon novog zakona koji je legalizirao takvo klađenje.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Rocca|first=Ryan|title=Here's what will change when Ontario's new internet gambling market opens 4 April|url=https://globalnews.ca/news/8703272/ontario-new-internet-gambling-market/|work=Global News|publisher=Corus Entertainment|date=23. 3. 2022|archive-date=21. 4. 2022|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220421021055/https://globalnews.ca/news/8703272/ontario-new-internet-gambling-market/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U [[Brazil]]u je bet365 uvršten na zvaničnu listu operatera koje je ovlastio Sekretarijat za nagrade i klađenje Ministarstva finansija u februaru 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Check the list of betting operators authorised to operate in Brazil|url=https://agenciabrasil.ebc.com.br/economia/noticia/2024-10/confira-lista-de-bets-autorizadas-a-operar-no-brasil|work=Agência Brasil|accessdate=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Trenutno kompanija legalno posluje putem svoje podružnice HS do Brasil Ltda.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=HS DO BRASIL LTDA. - CNPJ |work=serasaexperian |accessdate=13. 3. 2026 |url=https://empresas.serasaexperian.com.br/consulta-gratis/HS-DO-BRASIL-LTDA.-47123407000170}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. kompanija je objavila povlačenje sa tržišta u [[Kina|Kini]] i iz drugih jurisdikcija.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Newman |first=Jessica |date=25. 3. 2025 |title=bet365 to exit China and focus on safer bets |url=https://www.thetimes.com/business-money/companies/article/bet365-to-exit-china-and-focus-on-safer-bets-c6vfbfb5j |access-date=13. 3. 2026 |website=www.thetimes.com |language=en |archive-date=25. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250325213415/https://www.thetimes.com/business-money/companies/article/bet365-to-exit-china-and-focus-on-safer-bets-c6vfbfb5j |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==Nagrade i priznanja==
Na dodjeli nagrada časopisa ''eGaming Review'' 2010. godine, bet365 je osvojio nagradu &quot;Operater godine&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.egrmagazine.com/news/606887/bet365-wins-egr-operator-of-the-year-award.thtml|title=bet365 wins EGR Operator of the Year award|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20101127203523/http://www.egrmagazine.com/news/606887/bet365-wins-egr-operator-of-the-year-award.thtml|archive-date=27. 11. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kompanija je također zauzela vrhove listi najbrže rastućih privatnih kompanija u Ujedinjenom Kraljevstvu prema listi ''The Sunday Times Tech Track 100''. U decembru 2024. godine, bet365 je petu godinu zaredom osvojio ''SBC'' nagradu &quot;Kladionica godine&quot;.

==Kontroverze==
===Regulatorna neusklađenost===
U oktobru 2014., list ''The Guardian'' je izvijestio da je kompanija primala opklade kineskih državljana koristeći skrivene nazive domena kako bi izbjegla državnu cenzuru interneta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Revealed: how bet365 profits from Chinese punters who risk jail for gambling online|url=https://www.theguardian.com/society/2014/oct/03/bet365-profit-china-online-gambling|access-date=13. 3. 2026|work=The Guardian|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20160531101158/http://www.theguardian.com/society/2014/oct/03/bet365-profit-china-online-gambling|archive-date=31. 5. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2016. bet365 je kažnjen s 2,75 miliona australijskih dolara od strane Australijske komisije za konkurenciju i potrošače zbog obmanjujućih oglasa koji su nudili &quot;besplatne opklade&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Court imposes $2.75 million in penalties on bet365 companies for misrepresenting free bet offer|url=https://www.accc.gov.au/media-release/court-imposes-275-million-in-penalties-on-bet365-companies-for-misrepresenting-free-bet-offer|access-date=13. 3. 2026|publisher=Australian Competition &amp; Consumer Commission |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201042229/https://www.accc.gov.au/media-release/court-imposes-275-million-in-penalties-on-bet365-companies-for-misrepresenting-free-bet-offer|archive-date=1. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australska agencija za borbu protiv finansijskog kriminala (Austrac) pokrenula je u martu 2024. istragu o kompaniji zbog potencijalne neusklađenosti sa zakonima o pranju novca.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=7. 3. 2024 |title=Online gambling firm bet365 probed in Australia |url=https://www.bbc.com/news/business-68498129 |access-date=13. 3. 2026 |archive-date=2. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402150223/https://www.bbc.com/news/business-68498129 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

===Odbijanje isplate===
Zabilježeno je više slučajeva u kojima je bet365 odgađao ili odbijao isplatu dobitnim igračima. Kompanija je izvedena pred sud 2017. jer je odbila isplatiti preko milion funti kladioničaru iz Sjeverne Irske.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Exclusive: Teenager takes bet365 to court over £1m 'won' on horse races|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/07/08/exclusive-teenager-takes-bet365-court-1m-won-horse-races/|access-date=13. 3. 2026|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20171203141354/http://www.telegraph.co.uk/news/2017/07/08/exclusive-teenager-takes-bet365-court-1m-won-horse-races/|archive-date=3. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U Australiji su zamrznuli račun igrača koji je osvojio oko 200.000 dolara 2016. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Punter owed six-figure payout has account frozen after dog plunge|url=http://www.theaustralian.com.au/sport/turf-thoroughbreds/punter-owed-sixfigure-payout-has-account-frozen-after-dog-plunge/news-story/ebd0d87e7fc0912fea042991b2a0e8cc|access-date=13. 3. 2026|work=The Australian}}&lt;/ref&gt; U augustu 2024. institucije u New Jerseyju naložile su kompaniji da isplati više od 519.000 dolara igračima koje je zakinula za dobitke.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. 8. 2024 |title=bet365 ordered to refund $519K to customers who it paid less than they were entitled on sports bets |url=https://apnews.com/article/sports-betting-bet365-gambling-new-jersey-3a6c8f58f348b8848c290eb23f5f74b1 |access-date=13. 3. 2026 |website=AP News |language=en |archive-date=7. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807232840/https://apnews.com/article/sports-betting-bet365-gambling-new-jersey-3a6c8f58f348b8848c290eb23f5f74b1 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==Mediji==
Od 2010. godine zaštitno lice kompanije bet365 u Velikoj Britaniji je glumac Ray Winstone.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/film/2010/sep/02/ray-winstone-decca-aitkenhead-actor|title=Ray Winstone interview|website=The Guardian |location=London |date=9. 2. 2010 |accessdate=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Kompanija je također sponzor za fudbalski klub [[Stoke City F.C.]]

==Reference==
{{reflist}}

[[Kategorija:Kompanije osnovane 2000.]]</text>
      <sha1>i58d0dqhm781sfnsxw0gqssu8v28atx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asif Šabanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532215</id>
    <revision>
      <id>3849041</id>
      <parentid>3829305</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:26:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3867" sha1="n7p69sfje88x3tywuhgrfuqa7r786fz" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Asif Šabanović
| datum_rođenja           = 1946.
| mjesto_rođenja          = [[Uvorići]], [[Visoko]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]]
| prebivalište            = [[Sarajevo]]
| državljanstvo           = [[Bosna i Hercegovina]]
| polje                   = [[Elektrotehnika]], [[robotika]], [[mehatronika]], [[automatika]]
| radna_institucija       = [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]&lt;br&gt;[[Univerzitet u Sarajevu]]&lt;br&gt;Sabancı University&lt;br&gt;[[Internacionalni univerzitet u Sarajevu]]
| alma_mater              = [[Univerzitet u Sarajevu]]
| poznat_po               = doprinosima u robotici, mehatronici i sistemima upravljanja
}}

'''Asif Šabanović''' jest bosanskohercegovački naučnik i univerzitetski profesor iz oblasti [[elektrotehnika|elektrotehnike]], [[robotika|robotike]], [[mehatronika|mehatronike]] i [[automatika|automatike]]. Redovni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH), u kojoj od 2021. obavlja dužnost generalnog sekretara.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot;&gt;{{cite web |title=Akademik Asif Šabanović |url=https://www.anubih.ba/akademik-asif-sabanovic/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Život i obrazovanje ==
Rođen je 1946. u Uvorićima kod [[Visoko]]g. Gimnaziju je završio u Visokom 1965. Na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]] diplomirao je 1970, magistrirao 1975. i doktorirao 1979.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;

== Akademska karijera ==
Šabanović je bio dugogodišnji profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]], gdje je predavao u oblastima robotike i upravljanja proizvodnim sistemima.&lt;ref name=&quot;ETF&quot;&gt;{{cite web |title=Robotika i upravljanje proizvodnih sistema |url=https://www-arc.etf.unsa.ba/kursevi/bosanski/etf-a/robotika-i-upravljanje-proizvodnih-sistema-301 |website=Elektrotehnički fakultet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kasnije je djelovao i na Sabancı University u [[Istanbul]]u te na [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu|Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu]], gdje je predstavljen kao profesor emeritus.&lt;ref name=&quot;IUS&quot;&gt;{{cite web |title=Asif Šabanović |url=https://www.ius.edu.ba/bs/people/asif-sabanovic |website=Internacionalni univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Profesori emeritusi UNSA |url=https://www.unsa.ba/o-univerzitetu/unsa-u-sarajevu/profesori-emeritusi-unsa |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U stručnom i naučnom radu bavio se sistemima upravljanja, energetskom elektronikom, robotikom i mehatronikom.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot;/&gt;

== Članstvo i priznanja ==
Za dopisnog člana ANUBiH u Odjeljenju tehničkih nauka izabran je 2012, a za redovnog člana 2018.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Spisak akademika ANUBiH |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_akademika_ANUBiH |website=Bosanska Wikipedia |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Od 2021. generalni je sekretar Akademije.&lt;ref name=&quot;ANUBiH-bio&quot; /&gt;

Početkom 2025. objavljeno je da je izabran za počasnog člana [[Turska akademija nauka|Turske akademije nauka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Akademik Asif Šabanović izabran za počasnog člana Turske akademije nauka |url=https://www.anubih.ba/akademik-asif-sabanovic-izabran-za-pocasnog-clana-turske-akademije-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Šabanović, Asif}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>n7p69sfje88x3tywuhgrfuqa7r786fz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aselsan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532316</id>
    <revision>
      <id>3849038</id>
      <parentid>3822783</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5814" sha1="a11jt7jbc94kkdx2f6jtgol4wj6125i" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = ASELSAN
| slika              = ASELSAN logo.svg
| veličina_slike     = 250px
| tekst              = Logotip kompanije
| poslovno_ime       = ASELSAN Elektronik Sanayi ve Ticaret A.Ş.
| izvorno_ime        = Askerî Elektronik Sanayi A.Ş.
| vrsta              = anonimno društvo
| berzni_naziv       = BIST: ASELS
| industrija         = [[odbrambena industrija]], [[elektronika]], [[softver]]
| osnovano           = 1975.
| osnivač            = Fondacija kopnene vojske Turske&lt;ref name=&quot;fin2024&quot;&gt;{{cite web |title=Consolidated Financial Statements for the Year Ended 31 December 2024 |url=https://wwwcdn.aselsan.com/api/file/12_2024_ENG.pdf |website=ASELSAN |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sjedište           = [[Ankara]], [[Turska]]
| ključne_osobe      = Ahmet Akyol (predsjednik i izvršni direktor)&lt;ref name=&quot;mgmt&quot;&gt;{{cite web |title=Senior Management |url=https://www.aselsan.com/en/about/senior-management |website=ASELSAN |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| proizvodi          = komunikacijski sistemi, [[radar]]i, [[avionika]], sistemi elektronskog ratovanja, protivzračni sistemi, elektrooptički i ciljnički sistemi
| prihod             = 120 milijardi TRY (2024)&lt;ref name=&quot;records&quot;&gt;{{cite web |title=ASELSAN Marks Its 50th Anniversary with Records |url=https://www.aselsan.com/en/news/detail/254/aselsan-marks-its-50th-anniversary-with-records |website=ASELSAN |date=26. 2. 2025 |access-date=24. 3. 2026 |archive-date=6. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251206181255/https://www.aselsan.com/en/news/detail/254/aselsan-marks-its-50th-anniversary-with-records |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| operativni_prihod  = 27,3 milijarde TRY (2024)&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| neto_dobit         = 15,3 milijarde TRY (2024)&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| ukupne_aktive      = 242,8 milijardi TRY (31. decembar 2024)&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| kapital            = 141,4 milijarde TRY (31. decembar 2024)&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| vlasnik            = Fondacija turskih oružanih snaga (74,20%)&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| zaposleni          = 12.014 (2024)&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| divizije           = 5 glavnih sektora&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;
| veb-sajt           = [https://www.aselsan.com/en aselsan.com/en]
}}

'''ASELSAN''' (puno poslovno ime: '''ASELSAN Elektronik Sanayi ve Ticaret A.Ş.''') jest turska kompanija iz [[odbrambena industrija|odbrambene industrije]] i vojne [[elektronika|elektronike]] sa sjedištem u [[Ankara|Ankari]]. Bavi se istraživanjem, razvojem, projektiranjem, proizvodnjom i integracijom elektroničkih i odbrambenih sistema za kopnene, pomorske, zračne i [[Svemirske snage|svemirske]] platforme, kao i tehnologija za [[transport]], sigurnost, energiju i zdravstvo.&lt;ref name=&quot;corp&quot;&gt;{{cite web |title=Corporate |url=https://www.aselsan.com/en/corporate |website=ASELSAN |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Kompanija je među najvažnijim dobavljačima tehnologije za [[Turske oružane snage]], a njene [[dionica|dionice]] kotiraju na berzi [[Borsa İstanbul]] pod oznakom ASELS.&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;

== Historija ==
ASELSAN je osnovan 1975. radi zadovoljavanja potreba [[Turske oružane snage|turskih oružanih snaga]] za komunikacijskom opremom.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;&gt;{{cite web |title=Milestones |url=https://www.aselsan.com/en/about/milestones |website=ASELSAN |access-date=24. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Prvi pogoni u Macunköyu dovršeni su 1978, nakon čega je kompanija započela proizvodnju vlastitih sistema.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt; Prvi ručni radio razvijen je 1981, prvi izvoz ostvaren je 1983, a dionice kompanije ponuđene su javnosti i uvrštene na istanbulsku berzu 1990.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt;

Tokom narednih decenija ASELSAN je znatno proširio djelatnost sa komunikacijske opreme na [[radar]]e, elektrooptičke sisteme, sisteme [[elektronsko ratovanje|elektronskog ratovanja]], protivzračnu odbranu, komandno-upravljačke sisteme i druga vojna te civilna tehnološka rješenja.&lt;ref name=&quot;corp&quot; /&gt; U 2024. kompanija je zauzela 42. mjesto na listi ''Defense News Top 100'' najvećih odbrambenih kompanija u svijetu.&lt;ref name=&quot;top100&quot;&gt;{{cite web |title=ASELSAN Ranked 42nd in Defense News Top 100 |url=https://www.aselsan.com/en/news/detail/221/aselsan-ranked-42nd-in-defense-news-top-100 |website=ASELSAN |date=4. 10. 2024 |access-date=24. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija i djelatnosti ==
Prema finansijskom izvještaju za 2024, ASELSAN je organiziran u pet glavnih sektora: komunikacijske i informacijske tehnologije (HBT), radar i elektronsko ratovanje (REHİS), odbrambene sistemske tehnologije (SST), mikroelektronika, navođenje i elektrooptika (MGEO) te transport, sigurnost, energija, automatizacija i medicinski sistemi (UGES).&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;

Sjedište kompanije nalazi se u [[Macunköy]]u u Ankari, a proizvodne i inženjerske aktivnosti odvijaju se i u Akyurtu i Gölbaşıju te u više tehnoloških parkova i kampusa u Turskoj.&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt; Portfolio kompanije obuhvata komunikacijske sisteme, radare, [[avionika|avioniku]], elektrooptičke i ciljničke sisteme, sisteme elektronskog ratovanja, protivzračne sisteme i druga sigurnosna i industrijska rješenja.&lt;ref name=&quot;corp&quot; /&gt;

== Finansijski pokazatelji ==
Na kraju 2024. glavni dioničar kompanije bila je Fondacija turskih oružanih snaga sa 74,20% [[kapital]]a, dok je 25,80% dionica bilo u slobodnom prometu.&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt; Prema objavljenim rezultatima za 2024, ASELSAN je ostvario prihod od 120 milijardi turskih lira, neto dobit od 15,3 milijarde turskih lira i prosječno zapošljavao 12.014 ljudi.&lt;ref name=&quot;fin2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;records&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.aselsan.com/en Zvanična stranica]

{{DEFAULTSORT:Aselsan}}
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1975.]]</text>
      <sha1>a11jt7jbc94kkdx2f6jtgol4wj6125i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borka Dragojević-Josifovska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532380</id>
    <revision>
      <id>3849163</id>
      <parentid>3822737</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T23:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6272" sha1="ssg3wbl9ap4mgzgqgc52um1xs43kc35" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Borka Dragojević-Josifovska
| datum_rođenja           = 1910.
| mjesto_rođenja          = [[Gornja Srbica]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti             = 2004.
| mjesto_smrti            = [[Skoplje]], [[Republika Makedonija]]
| polje                   = [[arheologija]], [[klasična filologija]], [[epigrafija]], [[numizmatika]]
| institucija             = Arheološki muzej u Skoplju&lt;br&gt;Univerzitet Sv. Ćirila i Metodija u Skoplju
| alma_mater              = [[Univerzitet u Beogradu]]
}}

'''Borka Dragojević-Josifovska''' ([[Gornja Srbica]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], [[Austro-Ugarska]], 1910 – [[Skoplje]], [[Republika Makedonija]], 2004) bila je bosanskohercegovačka arheologinja, klasična filologinja, epigrafičarka, numizmatičarka i univerzitetska profesorica. Najveći dio naučnog rada ostvarila je u Skoplju, gdje je djelovala kao kustosica Arheološkog muzeja i predavačica latinskog jezika na Univerzitetu Sv. Ćirila i Metodija. Posebno je značajna po istraživanjima antičkih lokaliteta u današnjoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i po radu na latinskim natpisima iz rimske Mezije Superior i prostora Skupija.&lt;ref name=&quot;prometheus-epigraphy.eu&quot;&gt;{{cite web |url=https://prometheus-epigraphy.eu/page/Epigraphic-research-in-South-Eastern-Europe |title=Epigraphic research in South-Eastern Europe – Part 1 |website=Prometheus |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ДРАГОЕВИЌ-ЈОСИФОВСКА, Борка&quot;&gt;{{cite web |url=https://macedonism.org/Македонска-Енциклопедија/драгоевиќ-јосифовска-борка/ |title=ДРАГОЕВИЌ-ЈОСИФОВСКА, Борка |website=Македонска енциклопедија |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Diplomirala je 1934. klasičnu filologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Nakon toga radila je kao srednjoškolska profesorica u više mjesta u tadašnjoj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], a od 1948. do 1958. bila je kustosica u Arheološkom muzeju u Skoplju. U 1956. uredila je lapidarij u Kuršumli-anu. Potom je prešla na Filozofski fakultet u Skoplju, gdje je predavala latinski jezik i klasičnu filologiju; u zvanje višeg predavača unaprijeđena je 1969., a za vanrednu profesoricu izabrana 1974.&lt;ref name=&quot;prometheus-epigraphy.eu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ДРАГОЕВИЌ-ЈОСИФОВСКА, Борка&quot;/&gt;

U naučnom radu bavila se antičkom arheologijom, latinskom epigrafijom i numizmatikom. Istraživala je i objavljivala nalaze s lokaliteta Isar-Marvinci, Dračevo, Živojno, [[Stobi]], Skupi i drugih nalazišta u Makedoniji. U stručnoj literaturi posebno se ističe njen doprinos proučavanju rimskih natpisa i urbanih cjelina na prostoru centralnog Balkana, kao i činjenica da je bila među prvim domaćim istraživačima koji su sistematski sintetizirali epigrafske i književne izvore za antičku Makedoniju i susjedne oblasti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://periodica.fzf.ukim.edu.mk/godzb/GZ19%281967%29/GZ19.14.%20%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D1%84%D0%BE%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%2C%20%D0%91.%20-%20%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98%20%D0%BE%20%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B5%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BC%20%D0%B8%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BF%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D1%83%20%D0%BA%D0%BE%D0%B4%20%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B0%20%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D1%86%D0%B0.pdf |title=Извештај о археолошком ископавању код села Марвинаца, фашеном 1961 г. |website=Годишен зборник на Филозофскиот факултет |access-date=25. 3. 2026 |archive-date=12. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230812104143/http://periodica.fzf.ukim.edu.mk/godzb/GZ19(1967)/GZ19.14.%20%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D1%84%D0%BE%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B,%20%D0%91.%20-%20%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98%20%D0%BE%20%D0%B0%D1%80%D1%85%D0%B5%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BC%20%D0%B8%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BF%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D1%83%20%D0%BA%D0%BE%D0%B4%20%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B0%20%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D1%86%D0%B0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Mihajlović |first=Vladimir |title=Slavery in the Roman Central Balkans |journal=European Journal of Archaeology |year=2023 |doi=10.1017/eaa.2023.49}}&lt;/ref&gt;

Njen najpoznatiji doprinos vezan je za korpus ''Inscriptions de la Mésie Supérieure'', osobito za svesku posvećenu Skupiju i kumanovskoj oblasti, koja se i dalje redovno koristi u savremenim epigrafskim i arheološkim istraživanjima rimskog Balkana.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Dragojević-Josifovska |first=Borka |title=Inscriptions de la Mésie Supérieure, Vol. VI: Scupi et la région de Kumanovo |publisher=Centre d'études épigraphiques et numismatiques de la Faculté de philosophie de l'Université de Beograd |location=Beograd |year=1982}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://search.worldcat.org/title/Inscriptions-de-la-Mesie-superieure.-Vol.-VI-Scupi-et-la-region-de-Kumanovo/oclc/36448909 |title=Inscriptions de la Mésie supérieure. Vol. VI, Scupi et la région de Kumanovo |website=WorldCat |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Kruschwitz |first=Peter |title=Miscarriage and Other Horrors of a Mother from Roman Skopje: A New Reading of IMS VI 164 = AE 1984, 752 = CLEMOES 11 |journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik |volume=224 |year=2022 |pages=49–57}}&lt;/ref&gt;

== Izabrana djela ==
* ''Vodič niz lapidarium'' (1961)
* ''Prilog lokalizovanju grada Argosa u Peoniji'' (1965)
* ''Inscriptions de la Mésie Supérieure, Vol. VI: Scupi et la région de Kumanovo'' (1982)
* ''Depo folesa iz s. Petralice (Makedonija)'' (1990)

== Reference ==
{{reflist}}

{{DEFAULTSORT:Dragojević-Josifovska, Borka}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]]
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Umrli 2004.]]</text>
      <sha1>ssg3wbl9ap4mgzgqgc52um1xs43kc35</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carolina Eyck</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532419</id>
    <revision>
      <id>3849204</id>
      <parentid>3822727</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T06:15:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4188" sha1="3uj6wrub76zsh0j8rfu85z6uxvqd4c3" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                  = Carolina Eyck
| puno_ime             = Carolina Eyck
| datum_rođenja        = 1987.
| mjesto_rođenja       = [[Berlin]], [[Zapadna Njemačka]]
| nacionalnost         = [[njemačka]]
| zanimanje            = muzičarka, kompozitorica, vokalistica
| instrumenti          = teremin, glas, [[viola]]
| aktivni_period       = 2002–danas
| pozadina             = 
| slika                = File:Dancefloor With Pulsing Portrait Carolina Eyck.jpg
}}

'''Carolina Eyck''' jest [[njemačka]] [[muzičar]]ka, [[kompozitor]]ica i [[vokalist]]ica [[Lužički Srbi|lužičkosrpskog]] porijekla&lt;ref name=&quot;focus&quot;&gt;{{Cite magazine|date=10. 10. 2015|title=Sorbische Musikerin Carolina Eyck bekommt Echo Klassik-Preis|url=https://www.focus.de/regional/brandenburg/musik-sorbische-musikerin-carolina-eyck-bekommt-echo-klassik-preis_id_5004468.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20220519074207/https://www.focus.de/regional/brandenburg/musik-sorbische-musikerin-carolina-eyck-bekommt-echo-klassik-preis_id_5004468.html|archive-date=19. 5. 2022|access-date=31. 5. 2019|magazine=[[Focus (German magazine)|Focus]]}}&lt;/ref&gt;, najpoznatija kao izvođačica na [[teremin]]u.&lt;ref name=&quot;bio&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.carolinaeyck.com/biography |title=Biography |website=Carolina Eyck |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Nastupa kao solistica i kamerna muzičarka, a njena umjetnička praksa obuhvata i autorska djela za teremin, glas i druge sastave.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tv&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.carolinaeyck.com/theremin-voice |title=Theremin &amp; Voice |website=Carolina Eyck |access-date=25. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Eyck je rođena u [[Berlin]]u i svirati teremin počela je sa sedam godina; prve časove pohađala je kod Lidije Kavine.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;faq&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.carolinaeyck.com/faq |title=FAQ |website=Carolina Eyck |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Kasnije je studirala [[viola|violu]] u [[Stockholm]]u.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;

Širu pažnju privukla je nakon debija u Berlinskoj filharmoniji 2002.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt; Još kao mlada razvila je vlastitu tehniku sviranja teremina, poznatu kao &quot;tehnika osam položaja prstiju&quot;, koju je predstavila i u priručniku &lt;nowiki&gt;''The Art of Playing the Theremin''&lt;/nowiki&gt; iz 2006&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;method&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.carolinaeyck.com/method |title=The Art of Playing the Theremin |website=Carolina Eyck |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kao solistica izvodila je i premijerno predstavljala djela pisana za teremin. Među kompozitorima čija je djela izvodila ili premijerno predstavila nalaze se [[Andrew Norman]], [[Fazıl Say]], [[Kalevi Aho]], [[Régis Campo]] i [[Dalit Hadass Warshaw]].&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;sirens&quot;&gt;{{cite web |url=https://bmop.org/wp-content/uploads/2025/03/1104-Warshaw-BKLT-web.pdf |title=Dalit Hadass Warshaw: Sirens |publisher=BMOP/sound |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brusselsphilharmonic.be/en/news/regis-campo-dancefloor-with-pulsing|title=régis campo: ''dancefloor with pulsing''|website=Brussels Philharmonic|language=en|access-date=3. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; S pijanistom i kompozitorom Christopherom Tarnowom nastupa kao duo od 2013, a objavili su i albume posvećene muzici za teremin i klavir.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;

Pored koncertne djelatnosti, Eyck djeluje i kao autorica vlastitih projekata za teremin i glas. Među njenim samostalnim izdanjima nalaze se ''Fantasias'' (2016), ''Elegies for Theremin &amp; Voice'' (2019) i ''Thetis 2086'' (2022).&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;elegies&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.carolinaeyck.com/elegies-for-theremin-and-voice |title=Elegies for Theremin &amp; Voice |website=Carolina Eyck |access-date=25. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2015. dobila je nagradu Echo Klassik za koncertni snimak godine u kategoriji muzike 20/21. stoljeća, kao solistica na snimku Ahoova koncerta ''Eight Seasons''.&lt;ref name=&quot;bio&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

{{DEFAULTSORT:Eyck, Carolina}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Biografije, Berlin]]
[[Kategorija:Njemački muzičari]]
[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija:Njemačke pjevačice]]</text>
      <sha1>3uj6wrub76zsh0j8rfu85z6uxvqd4c3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Citadela Karima Hana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532633</id>
    <revision>
      <id>3849219</id>
      <parentid>3822502</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T08:31:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3512" sha1="n7gkrdzsp0oeicmqdeem9xb93ldze5g" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina
| naziv               = Citadela Karim Khana
| izvorno_ime         = ارگ کریم خان زند
| domaći_jezik        = fa
| slika               = Arg of Karim Khan, Shiraz 01.jpg
| tekst               = Citadela Karima Khana u [[Širaz]]u
| vrsta_građevine     = [[Citadela]]
| stil                = Iranska arhitektura
| lokacija_grad       = [[Širaz]]
| država              = {{ZID|Iran}}
| početak             = 1766.
| završetak_datum     = 1767.
}}

'''Citadela Karima Khana''' ({{Jez-fa|ارگ کریم خان زند|Arg-e Karim Khan}}) historijska je [[citadela]] u [[Širaz]]u, u [[Iran]]u. Sagrađena je u doba [[Zendska dinastija|Zendske dinastije]] kao rezidencijalno i upravno središte Karima Khana. Kasnije je služila kao sjedište pokrajinske uprave, a u ranom 20. stoljeću i kao zatvor. Danas je zaštićeni spomenik kulture i muzejski prostor.&lt;ref name=&quot;Iranica&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Afsar |first=Karamat Allah |title=ARG-E KARĪM KHAN |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |date=15. 12. 1986 |url=https://www.iranicaonline.org/articles/arg-e-karim-khan |access-date=28. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Archnet&quot;&gt;{{cite web |title=Arg-i Karim Khan Shiraz, Iran |url=https://www.archnet.org/sites/4764 |website=Archnet |access-date=28. 3. 2026 |archive-date=15. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251115210445/https://www.archnet.org/sites/4764 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Citadela je podignuta nakon što je Karim Khan izabrao Širaz za prijestolnicu svoje države. Bila je dio šireg zendskog graditeljskog sklopa u gradu. Gradnja je počela 1766, a završena je 1767. Nakon pada Zenda objekt su koristile vlasti [[Kadžarska dinastija|Kadžarske dinastije]], dok je u doba [[Pahlavija]] pretvoren u zatvor. Restauratorski radovi započeli su 1977.&lt;ref name=&quot;Iranica&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Archnet&quot; /&gt;

Građevina je pravougaonog tlocrta i okružena je visokim zidovima s četiri cilindrične ugaone kule. Prema Archnetu, projekt objedinjuje vojnu i stambenu arhitekturu, jer je citadela istovremeno bila vladarska rezidencija i administrativno-vojno središte.&lt;ref name=&quot;Archnet&quot; /&gt; ''Encyclopaedia Iranica'' navodi da su kule visoke oko 15 metara, a da se unutar kompleksa nalazi dvorište s vrtom, bazenom i reprezentativnim prostorijama.&lt;ref name=&quot;Iranica&quot; /&gt;

Ulazni portal i unutrašnji prostori nekada su bili bogato ukrašeni zidnim slikama, pločicama, kamenim oblogama i drvenim elementima. Tokom kasnijih prenamjena dio ukrasa je oštećen ili izgubljen, naročito u razdoblju kada je zgrada služila kao zatvor.&lt;ref name=&quot;Iranica&quot; /&gt; Jedna od ugaonih kula danas je blago nagnuta, što je jedno od prepoznatljivih obilježja citadele.&lt;ref name=&quot;Archnet&quot; /&gt;

Citadela Karim Khana ubraja se među najpoznatije historijske spomenike Širaza i jedan je od najvažnijih sačuvanih primjera arhitekture zendskog perioda u Iranu.&lt;ref name=&quot;Iranica&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Archnet&quot; /&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Arg of Karim Khan, Shiraz 02.jpg|Glavni ulaz u citadelu
Datoteka:Arg of Karim Khan, Shiraz 03.jpg|Pločice s prikazom Rustama iznad ulaza
Datoteka:Arg-e-karim khan shiraz.jpg|Pogled na citadelu
Datoteka:Arg Karim Khan Shiraz.jpg|Vanjski zidovi i kule
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Citadela Karim Khana}}
[[Kategorija:Tvrđave u Iranu]]
[[Kategorija:Građevine u Iranu]]
[[Kategorija:Građevine u Širazu]]
[[Kategorija:Širaz]]
[[Kategorija:Zendska dinastija]]
[[Kategorija:Muzeji u Iranu]]</text>
      <sha1>n7gkrdzsp0oeicmqdeem9xb93ldze5g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbora Bühnová</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532786</id>
    <revision>
      <id>3849104</id>
      <parentid>3822420</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:12:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5518" sha1="9gdxr236hl5a2m1bswafofsop601jfn" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime = Barbora Bühnová
| slika = Barbora Buhnova defending her associate professor thesis, 2017 (CUT).jpg
| naslov = Barbora Bühnová 2017.
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1981|2|18}}
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|12|5|1981|2|18}}
| narodnost = [[češka]]
| polje = [[informatika]], [[softversko inženjerstvo]]
| institucija = [[Masarykov univerzitet]]
| poznat(a) po = radu na [[softverska arhitektura|softverskoj arhitekturi]], kritičnoj infrastrukturi i suosnivanju organizacije ''Czechitas''
}}

'''Barbora Bühnová''' (18. februar 1981 – 5. decembar 2024) bila je češka [[Informatika|informatičarka]], univerzitetska nastavnica i zagovornica većeg učešća žena u informacionim tehnologijama. Djelovala je na [[Masarykov univerzitet|Masarykovom univerzitetu]] u [[Brno|Brnu]], gdje je bila vanredna profesorica i prodekanesa Fakulteta informatike. Bila je jedna od suosnivačica organizacije ''Czechitas'', neprofitne inicijative usmjerene na obrazovanje žena i djevojaka u oblasti [[informatika|informatike]] i digitalnih vještina.&lt;ref name=&quot;MUNI-obit&quot;&gt;{{cite web |title=Women’s IT champion Barbora Bühnová passed away |url=https://www.em.muni.cz/en/news/17777-women-s-it-champion-barbora-buehnova-passed-away |website=Masaryk University |date=9. 12. 2024 |access-date=31. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brno-enc&quot;&gt;{{cite web |title=Barbora Bühnová |url=https://encyklopedie.brna.cz/home-mmb/?acc=profil-osobnosti&amp;load=46134 |website=Encyklopedie dějin města Brna |access-date=31. 3. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Bühnová je rođena 18. februara 1981. godine.&lt;ref name=&quot;Brno-enc&quot;/&gt; Visoko obrazovanje stekla je u [[Prag]]u, gdje je studirala područja povezana s [[informatika|informatikom]] i ekonomijom, a doktorirala je iz [[računarstvo|računarstva]] 2008. godine radom o modeliranju i formalnoj analizi komponentnih sistema.&lt;ref name=&quot;ForbesBio&quot;&gt;{{cite web |title=Barbora Bühnová |url=https://www.forbes.cz/lists/nejvlivnejsi-zeny/2023/barbora-buhnova/ |website=Forbes Česko |access-date=31. 3. 2026 |language=cs }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WikiCz&quot;&gt;{{cite web |title=Barbora Bühnová |url=https://cs.wikipedia.org/wiki/Barbora_B%C3%BChnov%C3%A1 |website=Wikipedia |access-date=31. 3. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;

Nakon doktorata nastavila je akademsku karijeru na [[Masarykov univerzitet|Masarykovom univerzitetu]] u Brnu. Univerzitetski izvori navode da je bila vanredna profesorica i prodekanesa Fakulteta informatike, a ujedno je vodila više istraživačkih timova povezanih sa softverskim arhitekturama, analitikom podataka i zaštitom kritične infrastrukture.&lt;ref name=&quot;MUNI-obit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FI-alumni&quot;&gt;{{cite web |title=FI MU Alumnus Barbora Buhnova |url=https://www.fi.muni.cz/alumni/gallery/barbora-buhnova.html.en |website=Faculty of Informatics, Masaryk University |access-date=31. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U svom naučnom radu bavila se prvenstveno [[softver]]skom arhitekturom, pouzdanošću složenih digitalnih sistema, analizom podataka i zaštitom [[kritična infrastruktura|kritične infrastrukture]]. Prema podacima Masarykovog univerziteta, vodila je istraživačke aktivnosti u oblasti arhitekture softverskih sistema i učestvovala u projektima povezanima s otpornosti digitalnih rješenja i prijetnjama vezanim za [[Umjetna inteligencija|vještačku inteligenciju]].&lt;ref name=&quot;FI-alumni&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FI-partners&quot;&gt;{{cite web |title=Day with industrial partners of the Faculty of Informatics MU |url=https://www.fi.muni.cz/for-partners/meeting-autumn2021.html.en |website=Faculty of Informatics, Masaryk University |date=11. 11. 2021 |access-date=31. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored akademskog rada, bila je aktivna u popularizaciji [[STEM]]-područja i približavanju [[programiranje|programiranja]] široj publici. Posebno se isticala javnim angažmanom za ravnopravnije učešće žena u tehnološkom sektoru.&lt;ref name=&quot;MUNI-obit&quot;/&gt;

Bühnová je bila jedna od suosnivačica organizacije ''Czechitas'', češke neprofitne inicijative koja organizira kurseve, radionice i obrazovne programe iz oblasti programiranja, testiranja, analize podataka i drugih digitalnih vještina za žene, djevojke i mlade.&lt;ref name=&quot;MUNI-obit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ACM&quot;&gt;{{cite web |title=In Memory of Barbora Buhnova |url=https://women.acm.org/in-memory-of-barbora-buhnova/ |website=Association for Computing Machinery |access-date=31. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U češkoj javnosti bila je prepoznata kao jedna od najutjecajnijih žena u tehnološkom sektoru i kao važna figura u popularizaciji informatičkog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;ForbesBio&quot;/&gt;

Za svoj akademski i društveni angažman dobila je 2024. godine Rektorovu nagradu Masarykovog univerziteta za volonterstvo, a iste godine dodijeljena joj je i bronzana medalja univerziteta.&lt;ref name=&quot;MUNI-award&quot;&gt;{{cite web |title=Barbora Bühnová |url=https://www.muni.cz/en/about-us/awards/3772 |website=Masaryk University |access-date=31. 3. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon njene smrti univerzitetski i stručni izvori isticali su njen doprinos razvoju češke informatičke zajednice i obrazovanju novih generacija žena u tehnologiji.&lt;ref name=&quot;MUNI-obit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ACM&quot;/&gt;

== Smrt ==
Preminula je 5. decembra 2024. nakon duge i teške bolesti.&lt;ref name=&quot;MUNI-obit&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Buhnova, Barbora}}
[[Kategorija:Češki naučnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]</text>
      <sha1>9gdxr236hl5a2m1bswafofsop601jfn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burçin Mutlu-Pakdil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532838</id>
    <revision>
      <id>3849183</id>
      <parentid>3822317</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T03:42:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6628" sha1="klf7snxgmolwff4nfaa2oovlcq4kw7j" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Burçin Mutlu-Pakdil
| slika                   = Dr.BurcinMP.jpg
| opis_slike              = Burçin Mutlu-Pakdil
| polje                   = [[astronomija]], [[astrofizika]]
| radna_institucija       = [[Dartmouth College]]
| alma_mater              = [[Univerzitet Bilkent]]&lt;br&gt;[[Texas Tech University|Teksaški tehnički univerzitet]]&lt;br&gt;[[Univerzitet Minnesota]]
| doktorski_mentor        = Marc S. Seigar
| poznat_po               = otkriću rijetke galaksije PGC 1000714
}}

'''Burçin Mutlu-Pakdil''' jest turska [[astronom]]kinja i [[astrofizika|astrofizičarka]] koja djeluje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] kao docentica fizike i astronomije na [[Dartmouth College|Dartmouth koledžu]].&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;&gt;{{cite web |title=Burcin Mutlu-Pakdil |url=https://faculty-directory.dartmouth.edu/burcin-mutlu-pakdil |website=Dartmouth College Faculty Directory |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Bavi se opservacionom astrofizikom, posebno istraživanjem [[tamna materija|tamne materije]], formiranja galaksija i patuljastih galaksija u [[Lokalna grupa|Lokalnoj grupi]] i šire.&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;/&gt;

Odrasla je u [[Istanbul]]u, gdje je rano razvila zanimanje za fiziku i noćno nebo.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;&gt;{{cite web |title=Meet the woman who discovered a whole new type of galaxy |url=https://www.nationalgeographic.com/science/article/meet-woman-discovered-new-type-galaxy-burcin-mutlu-pakdil-astrophysics |website=National Geographic |date=21. 11. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Osnovne studije fizike završila je 2009. na [[Univerzitet Bilkent|Univerzitetu Bilkent]] u [[Ankara|Ankari]].&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bilkent&quot;&gt;{{cite web |title=Physics Graduate Named TED Fellow |url=https://bilnews.bilkent.edu.tr/physics-graduate-named-ted-fellow/ |website=Bilkent News |date=22. 1. 2018 |access-date=1. 4. 2026 |archive-date=19. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240819072722/http://bilnews.bilkent.edu.tr/physics-graduate-named-ted-fellow/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Potom je magistrirala fiziku na [[Texas Tech University|Teksaškom tehničkom univerzitetu]], a doktorirala [[astrofizika|astrofiziku]] 2017. na [[Univerzitet Minnesota|Univerzitetu Minnesota]], pod mentorstvom Marca S. Seigara.&lt;ref name=&quot;NatGeo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AstroGen&quot;&gt;{{cite web |title=Burçin Mutlu Pakdil |url=https://astrogen.aas.org/front/searchdetails.php?agnumber=24874 |website=AstroGen: The Astronomy Genealogy Project |publisher=American Astronomical Society |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon doktorata radila je kao postdoktorska istraživačica na [[University of Arizona|Univerzitetu Arizona]], a zatim kao NSF i KICP postdoktorska stipendistica na [[University of Chicago|Univerzitetu Chicago]].&lt;ref name=&quot;UChicago&quot;&gt;{{cite web |title=KICP Fellow Burcin Mutlu-Pakdil star of Science Friday documentary |url=https://physicalsciences.uchicago.edu/news/article/kicp-fellow-burcin-mutlu-pakdil-star-of-science-friday-documentary/ |website=The University of Chicago Physical Sciences Division |date=12. 10. 2020 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Astrobites&quot;&gt;{{cite web |title=Women's History Month: Dr. Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://astrobites.org/2022/04/10/template-post-10/ |website=Astrobites |date=10. 4. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Na Dartmouth Collegeu radi kao docentica fizike i astronomije, gdje vodi opservacione kampanje posvećene otkrivanju i karakterizaciji patuljastih galaksija.&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;/&gt;

Najpoznatija je po radu na galaksiji [[LEDA 1000714|PGC 1000714]], rijetkom objektu s dvostrukim prstenom.&lt;ref name=&quot;MNRAS&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mutlu-Pakdil |first1=Burçin |last2=Mangedarage |first2=Mithila |last3=Seigar |first3=Marc S. |last4=Treuthardt |first4=Patrick |title=A photometric study of the peculiar and potentially double ringed, non-barred galaxy: PGC 1000714 |trans-title=Fotometrijska studija neobične i moguće dvoprstenaste galaksije bez prečke: PGC 1000714 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=466 |issue=1 |pages=355–367 |date=2017 |doi=10.1093/mnras/stw3062}}&lt;/ref&gt; U tom radu ona i saradnici opisali su galaksiju koja pokazuje osobine izuzetno rijetkih Hoagovih tipova i čija struktura predstavlja izazov za postojeće modele nastanka i evolucije galaksija.&lt;ref name=&quot;MNRAS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TED&quot;&gt;{{cite web |title=A rare galaxy that's challenging our understanding of the universe |url=https://www.ted.com/talks/burcin_mutlu_pakdil_a_rare_galaxy_that_s_challenging_our_understanding_of_the_universe |website=TED |date=4. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njeno šire istraživanje usmjereno je na najslabije i najmanje galaksije u svemiru kao izvor podataka za razumijevanje prirode tamne materije i procesa formiranja galaksija.&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Personal&quot;&gt;{{cite web |title=Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://www.burcinmutlupakdil.net/ |website=Official website |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U tom kontekstu koristi velike fotometrijske preglede neba i dopunska posmatranja velikim teleskopima.&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Personal&quot;/&gt;

Godine 2019. izabrana je za AAAS IF/THEN ambasadoricu, program usmjeren na vidljivost žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.&lt;ref name=&quot;IfThen&quot;&gt;{{cite web |title=Smithsonian to feature KICP fellow Burçin Mutlu-Pakdil among 120 statues celebrating women in STEM |url=https://physicalsciences.uchicago.edu/news/article/smithsonian-to-feature-kicp-fellow-burcin-mutlu-pakdil-among-120-statues-celebrating-women-in-stem/ |website=The University of Chicago Physical Sciences Division |date=14. 2. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==
* ''A photometric study of the peculiar and potentially double ringed, non-barred galaxy: PGC 1000714'' (''Fotometrijska studija neobične i moguće dvoprstenaste galaksije bez prečke: PGC 1000714'') (2017)&lt;ref name=&quot;MNRAS&quot;/&gt;
* ''The smallest and faintest galaxies: clues to the nature of dark matter and galaxy formation'' (''Najmanje i najslabije galaksije: tragovi o prirodi tamne materije i formiranju galaksija'') — tema njenih javnih i stručnih predavanja o patuljastim galaksijama i kosmologiji bliskog svemira.&lt;ref name=&quot;Dartmouth&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TEDFellows&quot;&gt;{{cite web |title=Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://www.ted.com/speakers/burcin_mutlu_pakdil |website=TED Speakers |access-date=1. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mutlu-Pakdil, Burcin}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Istanbul]]
[[Kategorija:Astronomi]]</text>
      <sha1>klf7snxgmolwff4nfaa2oovlcq4kw7j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklus duboke vode</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533556</id>
    <revision>
      <id>3849218</id>
      <parentid>3845486</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T08:04:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3849218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35564" sha1="szwll41osv2wm6jjeswn9x25hu9j308" xml:space="preserve">'''Ciklus dubokih  voda''' ili '''geološki ciklus vode''', uključuje izmjenu vode s plaštom, pri čemu vodu nose okeanske ploče i vraćaju kroz [[vulkan]]sku aktivnost, što se razlikuje od procesa kruženja vode koji se odvija iznad i na površini Zemlje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last1=Rüpke |first1=Lars |title=Implications of Subduction Rehydration for Earth's Deep Water Cycle |date=2013-03-19 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/168GM20 |work=Geophysical Monograph Series |pages=263–276 |editor-last=Jacobsen |editor-first=Steven D. |place=Washington, D. C. |publisher=American Geophysical Union |doi=10.1029/168gm20 |isbn=978-1-118-66648-7 |access-date=2021-10-21 |last2=Phipps Morgan |first2=Jason |last3=Eaby Dixon |first3=Jacqueline |editor2-last=Van Der Lee |editor2-first=Suzan|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Dio vode stiže sve do [[Donji plašt (Zemlja)|donjeg plašta]], a može čak i dosegnuti [[vanjsko jezgro]]. Eksperimenti mineralne fizike pokazuju da hidratizirani [[minerali]] mogu prenositi vodu duboko u plašt u hladnijim pločama, pa čak i &quot;nominalno bezvodni minerali&quot; mogu pohraniti vodu u količini nekoliko okeana.

Proces recikliranja duboke vode uključuje vodu koja ulazi u plašt, tako što je nosi subdukcijom okeanskih ploča (proces poznat kao regasacija), a uravnotežuje se vodom koja se oslobađa na [[srednjookeanski greben|srednjookeanskim grebenima]] (degasacija).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Ovo je centralni koncept u razumijevanju dugoročne razmjene vode između Zemljine unutrašnjosti i [[egzosfera|egzosfere]] i transporta vode vezane u hidratiziranim mineralima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Magni |first1=Valentina |last2=Bouilhol |first2=Pierre |last3=Hunen |first3=Jeroen van |date=2014 |title=Deep water recycling through time |url= |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |language=en |volume=15 |issue=11 |pages=4203–4216 |bibcode=2014GGG....15.4203M |doi=10.1002/2014GC005525 |issn=1525-2027 |pmc=4548132 |pmid=26321881}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
{{Glavni|Kruženje vode u prirodi}}
U konvencionalnom pogledu na ciklus vode u prirodi (također poznat kao ''hidrološki ciklus''), voda se kreće između rezervoara u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] i Zemljinoj površini ili blizu površine (uključujući [[okean]], [[rijeke]] i [[jezera]], [[glečer]]e i [[polarna ledena kapa| polarne ledene kape]], [[biosfera| biosferu]] i [[podzemne vode]]). Međutim, pored površinskog ciklusa, voda također ima važnu ulogu u geološkim procesima koji dosežu do [[Kora  (geologija)|kore]] i [[Plašt (geologija)|plašta]]. Sadržaj vode u [[magma|magmi]] određuje koliko je vulkanska erupcija eksplozivna; vruća voda je glavni kanal za koncentraciju ekonomski važnih minerala u [[hidrotermalno mineralno ležište| hidrotermalnim mineralnim ležištima]]; a voda ima važnu ulogu u formiranju i migraciji [[nafta|nafte]].&lt;ref name=Bodnar&gt;{{cite book |last1=Bodnar |first1=R.J. |last2=Azbej |first2=T. |last3=Becker |first3=S.P. |last4=Cannatelli |first4=C. |last5=Fall |first5=A. |last6=Severs |first6=M.J. |chapter=Whole Earth geohydrologic cycle, from the clouds to the core: The distribution of water in the dynamic Earth system |doi=10.1130/2013.2500(13) |editor-last1=M.E. |editor-first1=Bickford |title=The Web of Geological Sciences: Advances, Impacts, and Interactions: Geological Society of America Special Paper 500 |date=2013 |publisher=The Geological Society of America |isbn=9780813725000 |pages=431–461 |chapter-url=https://gsa.confex.com/gsa/2013AM/webprogram/Handout/Paper219836/2013_Bodnar_GSA_125th.pdf |access-date=19 April 2019}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Tectonic plate boundaries2.png|thumb|280px| Shematski prikaz granica tektonskih ploča. U tekstu se razmatraju subdukcijska ploča (5); otočni luk (15) koji prekriva klin plašta; srednjookeanski greben (12); i vruća tačka (3).]]
Voda nije prisutna samo kao zasebna faza u tlu. Morska voda prodire u okeansku koru i [[Hidratacija minerala|hidrati]] [[magma]]tske stijene poput [[olivin]] ai [[piroksen]]a, transformirajući ih u hidratizirane minerale poput [[Serpentinska podgrupa|serpentina]], [[talk]]a i [[brucit]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Peacock |first1=Simon M. |last2=Hyndman |first2=Roy D. |title=Hydrous minerals in the mantle wedge and the maximum depth of subduction thrust earthquakes |journal=Geophysical Research Letters |date=15 August 1999 |volume=26 |issue=16 |pages=2517–2520 |doi=10.1029/1999GL900558|bibcode=1999GeoRL..26.2517P |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; U ovom obliku, voda se prenosi u plašt. U gornjem plaštu, [[toplota]] i [[pritisak]] dehidriraju ove minerale, oslobađajući veći dio u gornji sloj plašta, što izaziva [[topljenje]] stijena koje se uzdižu i formiraju [[vulkan]]ske lukove.&lt;ref name=Rupke2004&gt;{{cite journal |last1=Rüpke |first1=L |last2=Morgan |first2=Jason Phipps |last3=Hort |first3=Matthias |last4=Connolly |first4=James A. D. |title=Serpentine and the subduction zone water cycle |journal=Earth and Planetary Science Letters |date=June 2004 |volume=223 |issue=1–2 |pages=17–34 |doi=10.1016/j.epsl.2004.04.018 |bibcode=2004E&amp;PSL.223...17R}}&lt;/ref&gt; Međutim, neki od &quot;nominalno bezvodnih minerala&quot; koji su stabilni dublje u plaštu mogu skladištiti male koncentracije vode u obliku [[hidroksil]]a (OH&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;),&lt;ref name=Bell&gt;{{cite journal |last1=Bell |first1=D. R. |last2=Rossman |first2=G. R. |title=Water in Earth's Mantle: The Role of Nominally Anhydrous Minerals |journal=Science |date=13 March 1992 |volume=255 |issue=5050 |pages=1391–1397 |doi=10.1126/science.255.5050.1391 |pmid=17801227 |bibcode=1992Sci...255.1391B |s2cid=26482929 |url=https://www.researchgate.net/publication/6039715 |access-date=23 April 2019}}&lt;/ref&gt; i budući da zauzimaju velike površine Zemlje, sposobni su pohraniti barem onoliko koliko i svjetski okeani.&lt;ref name=Bodnar/&gt;

Konvencionalno mišljenje o porijeklu okeana je da je ispunjen ispuštanjem gasova iz plašta u ranom arhejskom periodu, te da je plašt od tada ostao dehidriran.&lt;ref name=KepplerP22&gt;{{cite book |first=Hans |last=Keppler |chapter=Volatiles under high pressure |editor-last1=Karato |editor-first1=Shun-ichiro |editor-last2=Karato |editor-first2=Shun'ichirō |title=Physics and chemistry of the deep Earth |date=2013 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=9780470659144 |pages=22–23 |doi=10.1002/9781118529492.ch1}}&lt;/ref&gt; Međutim, subdukcija nosi vodu prema dolje brzinom koja bi ispraznila okean za 1–2 milijarde godina. Uprkos tome, promjene u [[eustatički nivo mora|globalnom nivou mora]] u protekle 3–4 milijarde godina bile su samo nekoliko stotina metara, mnogo manje od prosječne dubine okeana od četiri kilometra. Stoga se očekuje da će tokovi vode u i iz plašta biti otprilike uravnoteženi, a sadržaj vode u plaštu stabilan. [[Voda]] unesena u plašt na kraju se vraća na površinu u erupcijama na [[srednjookeanskim greben| srednjookeanskim grebenima]] i [[vruća tačka (geologija)|vrućim tačkama]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Hirschmann|2006|p=646}}&lt;/ref&gt; Ova cirkulacija vode u plašt i nazad poznata je kao „duboki ciklus vode“ ili „geološki ciklus vode“.&lt;ref name=Rupke2006&gt;{{cite book |last1=Rüpke |first1=Lars |title=Earth's Deep Water Cycle |pages=263–276 |last2=Morgan |first2=Jason Phipps |last3=Dixon |first3=Jacqueline Eaby |chapter=Implications of Subduction Rehydration for Earth's Deep Water Cycle  |doi=10.1029/168GM20 |chapter-url=https://www.geomar.de/fileadmin/personal/fb4/muhs/lruepke/Ruepke_AGU_2006.pdf |access-date=20 April 2019|series=Geophysical Monograph Series |year=2013 |isbn=9781118666487 |url=http://oceanrep.geomar.de/2966/1/504_R%C3%BCpke_2004_ImplicationsOfSubductionRehydrationFor_Talk_pubid11476.pdf }} In {{harvnb|Jacobsen|Van Der Lee|2006|pages=263–276}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Magni |first1=Valentina |last2=Bouilhol |first2=Pierre |last3=van Hunen |first3=Jeroen |title=Deep water recycling through time |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |date=November 2014 |volume=15 |issue=11 |pages=4203–4216 |doi=10.1002/2014GC005525|pmid=26321881 |pmc=4548132 |bibcode=2014GGG....15.4203M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Korenaga |first1=J. |s2cid=40490409 |title=Thermal evolution with a hydrating mantle and the initiation of plate tectonics in the early Earth |journal=Journal of Geophysical Research|date=10 December 2011|volume=116 |issue=B12 |doi=10.1029/2011JB008410|bibcode=2011JGRB..11612403K |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Rupke2004/&gt;

Procjene količine vode u plaštu kreću se od {{frac|4}} do četiri puta više vode nego u okeanu.&lt;ref name=Hirschmann630&gt;{{harvnb|Hirschmann|2006|pp=630–634}}&lt;/ref&gt; U morima se nalazi 1,37×10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt; m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vode, stoga bi to sugeriralo da se u plaštu nalazi između 3,4×10&lt;sup&gt;17&lt;/sup&gt; i 5,5×10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt; m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vode. Ograničenja vode u plaštu potiču iz mineralogije plašta, uzoraka stijena iz plašta i geofizičkih sondi.

== Kapacitet skladištenja ==
{{glavni|Fizika minerala}}
[[Datoteka:Upper mantle temperature profile.png|thumb| Ovisnost temperature o dubini u gornjih 500 kilometara Zemljine površine (crna krivulja).]]
Gornja granica količine vode u plaštu može se dobiti uzimajući u obzir količinu vode koju mogu prenijeti njegovi minerali (njihov ''kapacitet skladištenja''). To ovisi o temperaturi i pritisku. Postoji strmi temperaturni gradijent u [[litosfera|litosferi]] gdje toplina putuje kondukcijom, ali u plaštu stijena se miješa konvekcijom i temperatura raste sporije (vidi sliku).&lt;ref name=Turcotte&gt;{{cite book|title=Geodynamics|url=https://archive.org/details/geodynamics00dltu|url-access=limited|last1=Turcotte|first1=Donald L.|last2=Schubert |first2=Gerald |date=2002|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-66624-4| edition=2nd |pages=[https://archive.org/details/geodynamics00dltu/page/n199 185]–188 |chapter=4-28 Mantle geotherms and adiabats}}&lt;/ref&gt; Spuštajuće ploče imaju niže temperature od prosječnih.

[[Datoteka:Transformations of olivine.jpg|thumb|300px| Fazne transformacije olivina koje se kreću kroz gornji [[Plašt (geologija)|plašt]], prelaznu zonu i donji plašt. U jezgru, voda bi mogla biti uskladištena kao vodik vezan za željezo.]]
Plašt se može podijeliti na gornji plašt (iznad 410 km dubine), [[Prelazna zona (Zemlja)|prelaznu zonu]] (između 410 km i 660 km) i donji plašt (ispod 660 km). Veliki dio plašta sastoji se od olivina i njegovih polimorfa visokog pritiska [[Polimorfizam (nauka o materijalima)|podložnih oblika]]. Na vrhu prelazne zone, prolazi kroz [[fazni prelaz]] u [[vadsleit]], a na oko 520 km dubine, vadsleit se transformiše u [[ringvudit]], koji ima strukturu [[spinel]]a. Na vrhu donjeg plašta, ringwoodit se raspada na [[bridgemanit]] i [[feroperiklas]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Christensen|first=U.R.|title=Effects of phase transitions on mantle convection|journal=Annu. Rev. Earth Planet. Sci.|year=1995|volume=23|pages=65–87|doi=10.1146/annurev.ea.23.050195.000433|bibcode = 1995AREPS..23...65C }}&lt;/ref&gt;

Najčešći mineral u gornjem plaštu je olivin. Za dubinu od 410 km, rana procjena od 0,13 [[Maseni udio (hemija)|postotak vode po težini]] (težinski %) revidirana je naviše na 0,4 težinska %, a zatim na 1&amp;nbsp;wt%.&lt;ref name=Hirschmann630/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Smyth |first1=Joseph R. |title=Earth's Deep Water Cycle |pages=1–11 |last2=Jacobsen |first2=Steven D. |s2cid=8066681 |chapter=Nominally anhydrous minerals and Earth's deep water cycle |doi=10.1029/168GM02 |series=Geophysical Monograph Series |year=2013 |isbn=9781118666487 }} In {{harvnb|Jacobsen|Van Der Lee|2006|pages=1–12 }}.&lt;/ref&gt; Međutim, kapacitet nosivosti dramatično se smanjuje prema vrhu plašta. Drugi uobičajeni mineral, piroksen, također ima procijenjeni kapacitet od 1 težinski% blizu 410 km.&lt;ref name=Hirschmann630/&gt;

U prelaznoj zoni, vodu nose wadslejit i ringvudit; u relativno hladnim uvjetima silazne ploče, oni mogu nositi do 3&amp;nbsp;wt%, dok je na toplijim temperaturama okolnog plašta njihov kapacitet skladištenja oko 0,5&amp;nbsp;wt%.&lt;ref name=Ohtani&gt;{{cite journal |last1=Ohtani |first1=Eiji |last2=Litasov |first2=Konstantin |last3=Hosoya |first3=Tomofumi |last4=Kubo |first4=Tomoaki |last5=Kondo |first5=Tadashi |title=Water transport into the deep mantle and formation of a hydrous transition zone |journal=Physics of the Earth and Planetary Interiors |date=June 2004 |volume=143–144 |pages=255–269 |doi=10.1016/j.pepi.2003.09.015|bibcode=2004PEPI..143..255O }}&lt;/ref&gt; Prelazna zona se također sastoji od najmanje 40% [[majorita]], faze visokog pritiska [[granat]]a;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thomas |first1=Sylvia-Monique |last2=Wilson |first2=Kathryn |last3=Koch-Müller |first3=Monika |last4=Hauri |first4=Erik H. |last5=McCammon |first5=Catherine |last6=Jacobsen |first6=Steven D. |last7=Lazarz |first7=John |last8=Rhede |first8=Dieter |last9=Ren |first9=Minghua |last10=Blair |first10=Neal |last11=Lenz |first11=Stephan |title=Quantification of water in majoritic garnet |journal=American Mineralogist |date=12 May 2015 |volume=100 |issue=5–6 |pages=1084–1092 |doi=10.2138/am-2015-5136 |bibcode=2015AmMin.100.1084T |osti=1335511 |s2cid=101667119 |url=https://www.researchgate.net/publication/269692936}}&lt;/ref&gt; ovo ima kapacitet od samo 0,1 težinskih % ili manje.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Bolfan-Casanova|first1=Nathalie|title=Earth's Deep Water Cycle|last2=McCammon|first2=Catherine A.|last3=Mackwell|first3=Stephen J.|year=2013|isbn=9781118666487|series=Geophysical Monograph Series|pages=57–68|chapter=Water in Transition Zone and Lower Mantle Minerals|doi=10.1029/168GM06|}}&lt;/ref&gt;

Kapacitet skladištenja donjeg plašta je predmet kontroverzi, s procjenama koje se kreću od ekvivalenta tri puta većeg od okeana do manje od 3%. Eksperimenti su ograničeni na pritiske pronađene u gornjih 100 km plašta i izazovni su za izvođenje. Rezultati mogu biti pristrasni naviše zbog inkluzija minerala s vodom, a naniže zbog neuspjeha u održavanju zasićenosti [[fluid]]om.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hirschmann|2006|p=644}}&lt;/ref&gt;

Pri visokim pritiscima, voda može reagovati sa čistim željezom i dobiti FeH i FeO. Modeli [[vanjsko jezgro|vanjskog jezgra]] predviđaju da bi ono moglo sadržavati čak 100 okeana vode u ovom obliku, a ova reakcija je možda isušila donji plašt u ranoj historiji Zemlje.&lt;ref name=Williams2001&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Quentin |last2=Hemley |first2=Russell J. |title=Hydrogen in the Deep Earth |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=May 2001 |volume=29 |issue=1 |pages=365–418 |doi=10.1146/annurev.earth.29.1.365 |bibcode=2001AREPS..29..365W |url=https://www.researchgate.net/publication/228367607 |access-date=23 April 2019}}&lt;/ref&gt;

== Voda iz plašta ==
Nosivost plašta je samo gornja granica i ne postoji uvjerljiv razlog za pretpostavku da je plašt zasićen.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karato |first1=Shun-ichiro |s2cid=46386661 |title=Water distribution across the mantle transition zone and its implications for global material circulation |journal=Earth and Planetary Science Letters |date=January 2011 |volume=301 |issue=3–4 |pages=413–423 |doi=10.1016/j.epsl.2010.11.038 |bibcode=2011E&amp;PSL.301..413K }}&lt;/ref&gt; Daljnja ograničenja količine i distribucije vode u plaštu proizlaze iz geohemijske analize eruptiranih bazalta i ksenolita iz plašta.

=== Bazalti ===
[[Bazalt]]i formirani na [[srednjookeanski greben|srednjookeanskim grebenima]] i vrućim tačkama potiču iz plašta i koriste se za pružanje [[informacija]] o sastavu plašta. [[Magma]] koja se diže na površinu može proći kroz [[frakciona  kristalizacija (geologija)|frakcionu kristalizaciju]] u kojoj se komponente s višim tačkama topljenja prvo talože, a rezultirajuće taline mogu imati široko varirajući sadržaj vode; ali kada je došlo do malog odvajanja, sadržaj vode je između oko 0,07–0,6 težinskih %. (Poređenja radi, bazalti u [[bazen  zadnjeg luka| bazenima zadnjeg luka]] oko [[vulkan]]skih lukova imaju između 1&amp;nbsp;wt% i 2,9&amp;nbsp;wt% zbog vode koja dolazi sa subdukcijske ploče).&lt;ref name=Williams2001/&gt;

Bazalti srednjeokeanskog grebena (MORB) se obično klasifikuju prema količini [[elemenati u tragovima|elemenata u tragovima]] koji su [[nekompatibilni element|nekompatibilni]] sa mineralima koje naseljavaju. Dijele se na &quot;normalne&quot; MORB ili N-MORB, sa relativno niskom količinom ovih elemenata, i obogaćene E-MORB.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ulrich |first1=Marc |last2=Hémond |first2=Christophe |last3=Nonnotte |first3=Philippe |last4=Jochum |first4=Klaus Peter |title=OIB/seamount recycling as a possible process for E-MORB genesis |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |date=June 2012 |volume=13 |issue=6 |pages=Q0AC19 |doi=10.1029/2012GC004078|bibcode=2012GGG....13.AC19U |s2cid=53517109 |url=https://hal-insu.archives-ouvertes.fr/insu-00713685/file/G3-Ulrich-2012.pdf }}&lt;/ref&gt; Obogaćivanje vode dobro [[korelacija|korelira]] s obogaćivanjem ovih elemenata. Kod N-MORB-a, sadržaj vode u izvornom plaštu procjenjuje se na 0,08–0,18 težinskih %, dok je kod E-MORB-a 0,2–0,95 težinskih %.&lt;ref name=Williams2001/&gt;

Druga uobičajena klasifikacija, zasnovana na analizama MORB-ova i bazalta okeanskih ostrva (OIB) iz vrućih tačaka, identificira pet komponenti. Bazalt fokusne zone (FOZO) smatraju se najbližim originalnom sastavu plašta. Smatra se da dva obogaćena krajnja člana (EM-1 i EM-2) nastaju recikliranjem okeanskih sedimenata i OIB-ova. HIMU označava &quot;high-μ&quot;, gdje je μ omjer izotopa urana i olova ({{math|μ {{=}} &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;U/&lt;sup&gt;204&lt;/sup&gt;Pb}}). Peta komponenta je osiromašeni MORB (DMM).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Stracke |first1=Andreas |last2=Hofmann |first2=Albrecht W. |last3=Hart |first3=Stan R. |title=FOZO, HIMU, and the rest of the mantle zoo |journal=Geochemistry, Geophysics, Geosystems |date=May 2005 |volume=6 |issue=5 |pages=n/a |doi=10.1029/2004GC000824|bibcode=2005GGG.....6.5007S |url=https://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/451/1/Stracke%202004GC000824.pdf |hdl=1912/451 |s2cid=59354360 }}&lt;/ref&gt; Budući da je ponašanje vode vrlo slično ponašanju elementa [[cezij]], omjeri vode i cezija često se koriste za procjenu koncentracije vode u regijama koje su izvori tih komponenti.&lt;ref name=Hirschmann630/&gt; Višestruke studije pokazuju da je sadržaj vode u FOZO oko 0,075 težinskih %, a veliki dio ove vode je vjerovatno &quot;juvenilna&quot; voda stečena tokom akrecije Zemlje. DMM ima samo 60 ppm vode.&lt;ref name=Rupke2006/&gt; Ako ovi izvori uzorkuju sve regije plašta, ukupna količina vode zavisi od njihovog udjela; uključujući nesigurnosti, procjene se kreću od 0,2 do 2,3 okeana.&lt;ref name=Hirschmann630/&gt;

=== Inkluzije dijamanata ===
[[Datoteka:DIAMOND_HI_RES_PHOTO.jpg|280px|thumb|[[Dijamant]] iz Juíne, [[Brazil]], s inkluzijama ringwoodita ukazuje na prisustvo vode u prelaznoj zoni.&lt;ref name=Pearson/&gt;]]
Uzorci minerala iz prelazne zone i donjeg plašta potiču od [[Inkluzija (mineral)|inkluzija]] pronađenih u [[dijamant]]ima. Nedavno  su otkrivene inkluzije dijamanata [[Ice VII|ice-VII]] u prelaznoj zoni. Led-VII je voda u stanju visokog pritiska. Prisustvo dijamanata koji su se formirali u prelaznoj zoni i sadrže inkluzije leda-VII ukazuje na to da je voda prisutna u prelaznoj zoni i na vrhu donjeg plašta. Od trinaest pronađenih primjeraka leda-VII, osam ima pritiske oko 8-12 GPa, što prati formiranje inkluzija na 400–550 km. Dvije inkluzije imaju pritiske između 24 i 25 GPa, što ukazuje na formiranje inkluzija na 610–800 km.&lt;ref name=Tschauner2018&gt;{{cite journal |last1=Tschauner |first1=O |last2=Huang |first2=S |last3=Greenberg |first3=E |last4=Prakapenka |first4=VB |last5=Ma |first5=C |last6=Rossman |first6=GR |last7=Shen |first7=AH |last8=Zhang |first8=D |last9=Newville |first9=M |last10=Lanzirotti |first10=A |last11=Tait |first11=K |title=Ice-VII inclusions in diamonds: Evidence for aqueous fluid in Earth's deep mantle |journal=Science |date=9 March 2018 |volume=359 |issue=6380 |pages=1136–1139 |doi=10.1126/science.aao3030 |pmid=29590042 |bibcode=2018Sci...359.1136T |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Pritisci inkluzija leda VII pružaju dokaze da je voda morala biti prisutna u vrijeme formiranja dijamanata u prelaznoj zoni kako bi se zarobila kao inkluzije. Istraživači također sugeriraju da raspon pritisaka pri kojima su se inkluzije formirale implicira da su inkluzije postojale kao tekućine, a ne kao čvrste tvari.&lt;ref name=Tschauner2018/&gt;&lt;ref name=Pearson&gt;{{cite journal |doi=10.1038/nature13080 |pmid=24622201 |year=2014 |issue=7491 |pages=221–4 |volume=507 |last1=Pearson |first1=D. G. |title=Hydrous mantle transition zone indicated by ringwoodite included within diamond |journal=Nature |last2=Brenker |first2=F. E. |last3=Nestola |first3=F. |last4=McNeill |first4=J. |last5=Nasdala |first5=L. |last6=Hutchison |first6=M. T. |last7=Matveev |first7=S. |last8=Mather |first8=K. |last9=Silversmit |first9=G. |last10=Schmitz |first10=S. |last11=Vekemans |first11=B. |last12=Vincze |first12=L. |bibcode=2014Natur.507..221P |s2cid=205237822 |url=http://bib-pubdb1.desy.de/record/168146/files/10.1038_nature13080.pdf }}&lt;/ref&gt;

Još jedan dijamant je pronađen s inkluzijama ringwudita. Koristeći tehnike koje uključuju [[IC|infracrvenu spektroskopiju]], [[Ramanova spektroskopija| Ramanovu spektroskopiju]] i [[rendgenska  difrakcija| rendgensku difrakciju]], otkriveno je da je sadržaj vode u ringwuditu bio 1,4 težinska % i zaključili da je ukupni sadržaj vode u plaštu oko 1&amp;nbsp;wt%.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://deepcarbon.net/index.php/feature/water-earth%25E2%2580%2599s-transition-zone-directly-measured |title=Water in Earth's transition zone directly measured |website=Deep Carbon Observatory |date=13 March 2014 |access-date=24 April 2019 |archive-date=3 December 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201203015447/https://deepcarbon.net/index.php/feature/water-earth%E2%80%99s-transition-zone-directly-measured |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Geofizički dokazi ==
=== Seizmički ===
Nagli pad seizmičke aktivnosti i provodljivosti električne energije ukazuju na to da je prelazna zona u stanju da proizvede hidratizirani ringwoodit. Seizmički eksperiment [[USArray]] je dugoročni projekat koji koristi [[seizmometar| seizmometre]] za mapiranje plašta ispod [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Koristeći podatke iz ovog projekta, mjerenja seizmometra pokazuju odgovarajuće dokaze topljenja na dnu prelazne zone.&lt;ref name=KQED&gt;{{Cite news|url=https://www.kqed.org/science/18307/new-evidence-of-earths-deep-water-cycle-reveals-a-virtual-buried-ocean|first1=Andrew |last1=Alden |title=New Evidence of Earth's Deep Water Cycle Reveals A Virtual Buried Ocean|date=12 June 2014|newspaper=KQED|access-date=24 April 2019}}&lt;/ref&gt; Taloženje u prelaznoj zoni može se vizualizirati mjerenjima seizmičke brzine, jer se brzina naglo smanjuje na donjem plaštu, što je uzrokovano subdukcijom ploča kroz prelaznu zonu. Izmjereno smanjenje seizmičkih brzina precizno se korelira s predviđenim prisustvom 1 težinskog % taloženja H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O.&lt;ref name=Schmandt&gt;{{cite journal |doi=10.1126/science.1253358 |pmid=24926016 |year=2014 |issue=6189 |pages=1265–8 |volume=344 |last1=Schmandt |first1=B. |title=Dehydration melting at the top of the lower mantle |url=https://archive.org/details/sim_science_2014-06-13_344_6189/page/1265 |journal=Science |last2=Jacobsen |first2=S. D. |last3=Becker |first3=T. W. |last4=Liu |first4=Z. |last5=Dueker |first5=K. G. |bibcode=2014Sci...344.1265S |s2cid=206556921 }}&lt;/ref&gt;

[[Zona ultra niske brzine| Zone ultra niske brzine]] (ULVZ) otkrivene su odmah iznad granice jezgra i plašta (CMB). Eksperimenti koji ističu prisustvo željezo-[[peroksid]]a koji sadrži vodik (FeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;) poklapaju se s očekivanjima vezanim za ULVZ. Vjeruje se da bi željezo i voda mogli reagirati formirajući FeO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; u ovim ULVZ-ima na CMB-u. Ova reakcija bi bila moguća interakcijom subdukcije minerala koji sadrže vodu i opsežne zalihe željeza u vanjskom jezgru Zemlje. Prethodna istraživanja sugerirala su prisustvo djelimičnog topljenja u ULVZ-ima, ali formiranje topljenja u području oko CMB-a ostaje sporno.&lt;ref name=ironPeroxide&gt;{{cite journal |doi=10.1038/nature24461 |pmid=29168804 |year=2017 |issue=7681 |pages=494–497 |volume=551 |last1=Liu |first1=Jin |title=Hydrogen-bearing iron peroxide and the origin of ultralow-velocity zones |journal=[[Nature]] |last2=Hu |first2=Qingyang |last3=Young Kim |first3=Duck |last4=Wu |first4=Zhongqing |last5=Wang |first5=Wenzhong |last6=Xiao |first6=Yuming |last7=Chow |first7=Paul |last8=Meng |first8=Yue |last9=Prakapenka |first9=Vitali B. |last10=Mao |first10=Ho-Kwang |last11=Mao |first11=Wendy L. |bibcode=2017Natur.551..494L |osti=1423460 |s2cid=4463870 }}&lt;/ref&gt;

== Subdukcija ==

Kako se okeanska ploča spušta u gornji plašt, njeni minerali imaju tendenciju da gube vodu. Koliko vode se gubi i kada zavisi od pritiska, temperature i mineralogije. Voda se prenosi raznim mineralima koji kombinuju različite proporcije [[magnezij-oksid]] a (MgO), [[silicij-dioksid]]a (SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i vode.&lt;ref name=Kawamoto2006&gt;{{cite journal |last1=Kawamoto |first1=T. |title=Hydrous Phases and Water Transport in the Subducting Slab |journal=Reviews in Mineralogy and Geochemistry |date=1 January 2006 |volume=62 |issue=1 |pages=273–289 |doi=10.2138/rmg.2006.62.12|bibcode=2006RvMG...62..273K }}&lt;/ref&gt; Pri niskim pritiscima (ispod 5 GPa), to uključuje [[antigorit]], oblik serpentina, i [[klinohlor]] (oba sadrže 13 težinskih % vode); [[talk]] (4,8 težinskih %) i neke druge minerale sa nižim kapacitetom. Pri umjerenom pritisku (5–7 GPa) minerali uključuju [[flogopit]] (4,8 težinskih %), fazu 10Å (proizvod talka i vode pod visokim pritiskom,&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Webb |first1=Graham A. |title=Annual reports on NMR spectroscopy. Volume 56 |date=2003 |publisher=Elsevier Academic Press |isbn=9780124079052 |page=324}}&lt;/ref&gt; 10–13&amp;nbsp;wt%) i [[lavsonit]] (11,5 tež.%). Pri pritiscima iznad 7 GPa, prisutan je [[topaz]]-OH (Al&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SiO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, 10 tež.%), faza Egg (AlSiO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(OH), 11–18 tež.%) i skup gustih hidratiziranih magnezijum silikata (DHMS) ili &quot;abeceda&quot; faza kao što su faza A (12 tež.%), D (10 tež.%) i E (11 tež.%).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Mainprice |first1=David |last2=Ildefonse |first2=Benoit |chapter=Seismic Anisotropy of Subduction Zone Minerals–Contribution of Hydrous Phases |doi=10.1007/978-3-540-87974-9_4 |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/226104051 |editor-last1=Lallemand |editor-first1=Serge |editor-last2=Funiciello |editor-first2=Francesca |title=Subduction zone geodynamics |date=2009 |publisher=Springer Science &amp; Business Media |isbn=9783540879749 |pages=65–67 |access-date=24 April 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Kawamoto2006/&gt;

Sudbina vode zavisi od toga da li ove faze mogu održati neprekinuti niz kako se ploča spušta. Na dubini od oko 180 km, gdje je pritisak oko 6 [[Pascal (jedinica)|gigapascala]] (GPa) i temperatura oko 600°C, postoji moguća &quot;tačka gušenja&quot; gdje se područja stabilnosti upravo susreću. Toplije ploče će izgubiti svu svoju vodu, dok hladnije ploče prenose vodu na DHMS faze.&lt;ref name=Ohtani/&gt; U hladnijim pločama, dio oslobođene vode može biti stabilan i kao [[led]] VII.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bina |first1=Craig R. |last2=Navrotsky |first2=Alexandra |title=Possible presence of high-pressure ice in cold subducting slabs |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-12-14_408_6814/page/844 |journal=Nature |date=December 2000 |volume=408 |issue=6814 |pages=844–847 |doi=10.1038/35048555|pmid=11130720 |bibcode=2000Natur.408..844B |s2cid=4324205 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ivanov |first1=Alexei V. |last2=Litasov |first2=Konstantin D. |title=The deep water cycle and flood basalt volcanism |journal=International Geology Review |date=30 July 2013 |volume=56 |issue=1 |pages=1–14 |doi=10.1080/00206814.2013.817567|s2cid=129158587 }}&lt;/ref&gt;

Neravnoteža u recikliranju duboke vode predložena je kao jedan od mehanizama koji može utjecati na globalni nivo mora.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Geološka primjena Fourierove transformacijske infracrvene spektroskopije|Hidrogene komponente u nominalno bezvodnim mineralima]]
*[[Metamorfizam subdukcijske zone|Hidrogeni minerali subdukcijske ploče]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Dodatni izvori ==
{{Refbegin}}
*{{cite journal |doi=10.1038/s41586-018-0655-4 |pmid=30429549 |year=2018 |issue=7731 |pages=389–392 |volume=563 |last1=Cai |first1=Chen |title=Water input into the Mariana subduction zone estimated from ocean-bottom seismic data |journal=Nature |last2=Wiens |first2=Douglas A. |last3=Shen |first3=Weisen |last4=Eimer |first4=Melody |bibcode=2018Natur.563..389C |s2cid=53302516}}
**{{cite press release |date=November 14, 2018 |title=Seismic study reveals huge amount of water dragged into Earth's interior |website=ScienceDaily |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2018/11/181114132013.htm }}
*{{cite book |last1=Condie |first1=Kent C. |title=Earth as an evolving planetary system |date=2015 |publisher=Elsevier/Academic Press |isbn=978-0-12-803709-6 |edition=2nd|pages=114–115}}
*{{cite journal |last1=Conrad |first1=C. P. |title=The solid Earth's influence on sea level |journal=Geological Society of America Bulletin |date=28 June 2013 |volume=125 |issue=7–8 |pages=1027–1052 |doi=10.1130/B30764.1 |bibcode=2013GSAB..125.1027C |url=https://www.soest.hawaii.edu/GG/FACULTY/conrad/papers/Conrad_GSAB2013.pdf |access-date=24 April 2019 |archive-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150827065737/http://www.soest.hawaii.edu/GG/FACULTY/conrad/papers/Conrad_GSAB2013.pdf |url-status=dead }}
*{{cite journal |last1=Faccenda |first1=Manuele |title=Water in the slab: A trilogy |journal=Tectonophysics |date=February 2014 |volume=614 |pages=1–30 |doi=10.1016/j.tecto.2013.12.020|bibcode=2014Tectp.614....1F }}
*{{cite journal |last1=Harte |first1=B. |title=Diamond formation in the deep mantle: the record of mineral inclusions and their distribution in relation to mantle dehydration zones |journal=Mineralogical Magazine |date=5 July 2018 |volume=74 |issue=2 |pages=189–215 |doi=10.1180/minmag.2010.074.2.189 |hdl=20.500.11820/cf23e2df-beda-48b7-bcf1-d3c69f9a0f6f |s2cid=54867127 |url=https://www.researchgate.net/publication/249852155 |access-date=24 April 2019 |hdl-access=free }}
*{{cite journal |last1=Hirschmann |first1=Marc M. |title=Water, melting, and the deep Earth H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O cycle |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=2006 |volume=34 |pages=629–653 |doi=10.1146/annurev.earth.34.031405.125211 |bibcode=2006AREPS..34..629H |url=https://www.researchgate.net/publication/228364911 |access-date=17 April 2019 }}
*{{cite journal |last1=Houser |first1=C. |title=Global seismic data reveal little water in the mantle transition zone |journal=Earth and Planetary Science Letters |date=August 2016 |volume=448 |pages=94–101 |doi=10.1016/j.epsl.2016.04.018|bibcode=2016E&amp;PSL.448...94H |doi-access=free }}
*{{cite book |editor-last1=Jacobsen |editor-first1=Steven D. |editor-last2=Van Der Lee |editor-first2=Suzan |title=Earth's deep water cycle |date=2006 |publisher=American Geophysical Union |isbn=9781118666487 }}
*{{cite book |last1=Keppler |first1=Hans |last2=Smyth |first2=Joseph R. |title=Water in nominally anhydrous minerals |url=https://archive.org/details/waterinnominally0062unse |date=2006 |publisher=Mineralogical Society of America |isbn=978-0-939950-74-4 }}
*{{cite journal |last1=Khan |first1=A. |last2=Shankland |first2=T.J. |title=A geophysical perspective on mantle water content and melting: Inverting electromagnetic sounding data using laboratory-based electrical conductivity profiles |journal=Earth and Planetary Science Letters |date=February 2012 |volume=317–318 |pages=27–43 |doi=10.1016/j.epsl.2011.11.031|bibcode=2012E&amp;PSL.317...27K }}
*{{cite journal |last1=Nomura |first1=R |last2=Hirose |first2=K |last3=Uesugi |first3=K |last4=Ohishi |first4=Y |last5=Tsuchiyama |first5=A |last6=Miyake |first6=A |last7=Ueno |first7=Y |title=Low core-mantle boundary temperature inferred from the solidus of pyrolite. |url=https://archive.org/details/sim_science_2014-01-31_343_6170/page/521 |journal=Science |date=31 January 2014 |volume=343 |issue=6170 |pages=522–5 |doi=10.1126/science.1248186 |pmid=24436185 |bibcode=2014Sci...343..522N |s2cid=19754865 }}
*{{cite book |last1=Ohtani |first1=Eiji |last2=Amaike |first2=Yohei |last3=Kamada |first3=Seiji |last4=Ohira |first4=Itaru |last5=Mashino |first5=Izumi |chapter=21. Stability of Hydrous Minerals and Water Reservoirs in the Deep Earth Interior |editor-last1=Terasaki |editor-first1=Hidenori |editor-last2=Fischer |editor-first2=Rebecca A. |title=Deep earth: physics and chemistry of the lower mantel and core |date=2016 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=9781118992500|doi=10.1002/9781118992487.ch21}}
*{{cite press release |last1=Roberts Jr. |first1=Glenn |title=Diamonds From the Deep: Study Suggests Water May Exist in Earth's Lower Mantle |url=https://newscenter.lbl.gov/2018/03/15/diamonds-study-deep-water-may-exist-lower-mantle/ |access-date=27 March 2019 |work=News Center |publisher=Berkeley Lab |date=15 March 2018 }}
*{{cite book |last1=Rollinson |first1=Hugh R. |title=Early Earth Systems: a Geochemical Approach. |date=2009 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=9781444308945 |pages=177–180}}
*{{cite journal |last1=Smith |first1=Evan M. |last2=Shirey |first2=Steven B. |last3=Richardson |first3=Stephen H. |last4=Nestola |first4=Fabrizio |last5=Bullock |first5=Emma S. |last6=Wang |first6=Jianhua |last7=Wang |first7=Wuyi |title=Blue boron-bearing diamonds from Earth's lower mantle |journal=Nature |date=1 August 2018 |volume=560 |issue=7716 |pages=84–87 |doi=10.1038/s41586-018-0334-5 |pmid=30068951 |bibcode=2018Natur.560...84S |s2cid=51893056 |url=https://www.researchgate.net/publication/326747614 |access-date=24 April 2019 }}
*{{cite book |doi=10.1016/b978-0-12-409548-9.02868-2 |year=2013 |isbn=978-0-12-409548-9 |last1=Suetsugu |first1=D. |title=Reference Module in Earth Systems and Environmental Sciences |last2=Steinberger |first2=B. |last3=Kogiso |first3=T. |chapter=Mantle Plumes and Hotspots |publisher=Elsevier |chapter-url=http://www.earthdynamics.org/steinberger/papers/encyclopedia-2005.pdf |access-date=24 April 2019 }}
*{{cite press release |last1=University of California – Riverside |title=Earth's deep water cycle needs revision, geophysicists claim |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2010/10/101018131419.htm |access-date=27 March 2019 |work=ScienceDaily |date=19 October 2010 |language=en }}
*{{cite journal |last1=Yoshino |first1=Takashi |last2=Katsura |first2=Tomoo |title=Electrical Conductivity of Mantle Minerals: Role of Water in Conductivity Anomalies |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=30 May 2013 |volume=41 |issue=1 |pages=605–628 |doi=10.1146/annurev-earth-050212-124022|bibcode=2013AREPS..41..605Y }}
*{{cite news |last1=Woo |first1=Marcus |title=The Hunt for Earth's Deep Hidden Oceans |url=https://www.quantamagazine.org/the-hunt-for-earths-deep-hidden-oceans-20180711/ |access-date=27 March 2019 |work=Quanta Magazine |date=11 July 2018 }}
{{Refend}}

[[Kategorija:Geološki procesi]]
[[Kategorija:Voda]]
[[Kategorija:Geologija]]
[[Kategorija:Geohemija]]</text>
      <sha1>szwll41osv2wm6jjeswn9x25hu9j308</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edina Kamenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534795</id>
    <revision>
      <id>3849246</id>
      <parentid>3847953</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:31:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3849246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4113" sha1="lzaircydyracbc1dh1nknn1fucb1bzk" xml:space="preserve">'''Edina Kamenica''' (Sarajevo, 1956 -) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] novinarka. Rođena je 1956. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je novinarstvo 1978. u drugoj generaciji studenata na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Na trećoj godini fakulteta upisuje i [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet u Sarajevu.]]

== Novinarski rad ==
Na trećoj godini prava počinje pisati za list Komunist, na poziv novinara [[Hamza Bakišić|Hamze Bakišića]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=Historija bh. novinarstva: Edina Kamenica - 17.11.2024.|url=https://www.youtube.com/watch?v=S-V6t2ofXzw|date=2024-11-17|accessdate=2026-05-20|last=BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt; Njen prvi tekst je bio “Kad komunista šuti”, o problemima u radu jednog preduzeća iz [[Breza (općina)|Breze]]. Radila je za Komunist sve do ukidanja lista, i odbila raditi u Opštinskom komitetu SK Cazin jer se željela baviti isključivo novinarstvom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kamenica-svakom-tekstu-prilazila-sam-kao-da-je-prvi-posljednji-ili-najvazniji/|title=Kamenica: Svakom tekstu prilazila sam kao da je prvi, posljednji ili najvažniji|date=2021-02-19|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt; Kasnije, počinje pisati za dnevni list [[Oslobođenje]], Svijet, Unu, Večernje novine, Al jazeera Balkans i dr. 

Oslobođenju se pridružila tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] gdje je radila sve do penzije u januaru 2021.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

==== Svjedočenje pred Sudom BiH ====
[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] koristilo je tekstove Edine Kamenice kao dokazni materijal na suđenju ratnom zločincu [[Veselin Vlahović|Veselinu Vlahoviću Batku]]. Na suđenju Kamenica je kao svjedokinja potvrdila  autentičnost 29 novinskih tekstova koji su objavljeni 1993. i 1997, kao i članaka iz drugih dnevnih listova, a koji sadrže  svjedočenja ljudi koji su živjeli na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]], [[Vraca|Vracama]] i [[Kovačići (Novo Sarajevo)|Kovačićima]] Godine 1992. Objavila je serije tekstova &quot;Svjedočanstva; tihi nestanci sa Grbavice i Vraca&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.infobiro.ba/article/1148684/brzi-od-unprofor-a-edina-kamenica|title=Digitalni arhiv - Infobiro|website=www.infobiro.ba|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt; 1993. i &quot;Batko; krvolok koji se boji pauka&quot; 1997.. Njeni tekstovi i svjedočenje doprinijeli su osuđujućoj presudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/novinari-kao-svjedoci-u-sudskim-postupcima|title=Novinari kao svjedoci u sudskim postupcima|date=2022-06-13|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt;

==== Drugo ====
Njeno pisanje o malom austrougarskom groblju na [[Zmajevac (tvrđava)|Zmajevcu]] doprinijelo je upisu lokaliteta u Sarajevski registar kulturne baštine i inspirisalo nastanak nagrađivanog dokumentarnog filma [[Ludvig von Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/nikad-se-ne-zna-sta-moze-ispasti-od-jednog-obicnog-radnog-zadatka|title=Nikad se ne zna šta može ispasti od jednog običnog radnog zadatka|date=2019-11-04|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt6549768/|website=www.imdb.com|access-date=2026-05-20|title=IMDB: Ludvig von Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Po njenoj priči 2000. je snimljen igrani film [[Mliječni put (2000.)|Mliječni put]] za koji je potpisana kao scenaristkinja zajedno sa [[Almir Imširević|Almirom Imširevićem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://baza.bhfilm.ba/movie/384|title=BHFilm|website=baza.bhfilm.ba|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt;

==== Nagrade ====
Kamenica je dobitnica priznanja za novinarstva. 

* 1996. je bila proglašena za najboljeg novinara i Savez novinara BiH dodijelio joj nagradu za članak godine pod naslovom 'Ljiljan na podu', 
* 2008. bila je proglašena novinarom godine u kategoriji printano novinarstvo.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Kamenica, Edina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije. Sarajevo]]</text>
      <sha1>lzaircydyracbc1dh1nknn1fucb1bzk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849247</id>
      <parentid>3849246</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:31:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije. Sarajevo]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4113" sha1="oc9dh2ejgk5wajl1b2ir0c0x9798zmh" xml:space="preserve">'''Edina Kamenica''' (Sarajevo, 1956 -) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] novinarka. Rođena je 1956. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je novinarstvo 1978. u drugoj generaciji studenata na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Na trećoj godini fakulteta upisuje i [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet u Sarajevu.]]

== Novinarski rad ==
Na trećoj godini prava počinje pisati za list Komunist, na poziv novinara [[Hamza Bakišić|Hamze Bakišića]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=Historija bh. novinarstva: Edina Kamenica - 17.11.2024.|url=https://www.youtube.com/watch?v=S-V6t2ofXzw|date=2024-11-17|accessdate=2026-05-20|last=BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt; Njen prvi tekst je bio “Kad komunista šuti”, o problemima u radu jednog preduzeća iz [[Breza (općina)|Breze]]. Radila je za Komunist sve do ukidanja lista, i odbila raditi u Opštinskom komitetu SK Cazin jer se željela baviti isključivo novinarstvom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kamenica-svakom-tekstu-prilazila-sam-kao-da-je-prvi-posljednji-ili-najvazniji/|title=Kamenica: Svakom tekstu prilazila sam kao da je prvi, posljednji ili najvažniji|date=2021-02-19|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt; Kasnije, počinje pisati za dnevni list [[Oslobođenje]], Svijet, Unu, Večernje novine, Al jazeera Balkans i dr. 

Oslobođenju se pridružila tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] gdje je radila sve do penzije u januaru 2021.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

==== Svjedočenje pred Sudom BiH ====
[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] koristilo je tekstove Edine Kamenice kao dokazni materijal na suđenju ratnom zločincu [[Veselin Vlahović|Veselinu Vlahoviću Batku]]. Na suđenju Kamenica je kao svjedokinja potvrdila  autentičnost 29 novinskih tekstova koji su objavljeni 1993. i 1997, kao i članaka iz drugih dnevnih listova, a koji sadrže  svjedočenja ljudi koji su živjeli na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]], [[Vraca|Vracama]] i [[Kovačići (Novo Sarajevo)|Kovačićima]] Godine 1992. Objavila je serije tekstova &quot;Svjedočanstva; tihi nestanci sa Grbavice i Vraca&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.infobiro.ba/article/1148684/brzi-od-unprofor-a-edina-kamenica|title=Digitalni arhiv - Infobiro|website=www.infobiro.ba|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt; 1993. i &quot;Batko; krvolok koji se boji pauka&quot; 1997.. Njeni tekstovi i svjedočenje doprinijeli su osuđujućoj presudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/novinari-kao-svjedoci-u-sudskim-postupcima|title=Novinari kao svjedoci u sudskim postupcima|date=2022-06-13|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt;

==== Drugo ====
Njeno pisanje o malom austrougarskom groblju na [[Zmajevac (tvrđava)|Zmajevcu]] doprinijelo je upisu lokaliteta u Sarajevski registar kulturne baštine i inspirisalo nastanak nagrađivanog dokumentarnog filma [[Ludvig von Sarajevo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/nikad-se-ne-zna-sta-moze-ispasti-od-jednog-obicnog-radnog-zadatka|title=Nikad se ne zna šta može ispasti od jednog običnog radnog zadatka|date=2019-11-04|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt6549768/|website=www.imdb.com|access-date=2026-05-20|title=IMDB: Ludvig von Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Po njenoj priči 2000. je snimljen igrani film [[Mliječni put (2000.)|Mliječni put]] za koji je potpisana kao scenaristkinja zajedno sa [[Almir Imširević|Almirom Imširevićem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://baza.bhfilm.ba/movie/384|title=BHFilm|website=baza.bhfilm.ba|access-date=2026-05-20}}&lt;/ref&gt;

==== Nagrade ====
Kamenica je dobitnica priznanja za novinarstva. 

* 1996. je bila proglašena za najboljeg novinara i Savez novinara BiH dodijelio joj nagradu za članak godine pod naslovom 'Ljiljan na podu', 
* 2008. bila je proglašena novinarom godine u kategoriji printano novinarstvo.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{DEFAULTSORT:Kamenica, Edina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>oc9dh2ejgk5wajl1b2ir0c0x9798zmh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografija Norveške</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534823</id>
    <revision>
      <id>3849230</id>
      <parentid>3848755</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:28:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Može li mi neko pomoći s meteošablonom [[:en:Geography_of_Norway#Temperature|ovdje]]? Nisam nikad to radio.</comment>
      <origin>3849230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22475" sha1="6lf9o0895mmqxotp2mhdbkv7dimlzy1" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Norveške
| slika                     = Map Norway political-geo.png
| kontinent                 = [[Evropa]]
| regija                    = [[Sjeverna Evropa]]
| koordinate                = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno
| površina                  = 323.802 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 5,05
| po_površini_na_svijetu    = 67. mjesto
| dužina_obale              = 25.148 km
| granice                   = 2515 km
| najviša_tačka             = [[Galdhøpiggen]] (2469 m)
| najniža_tačka             = [[Norveško more]] (0 m)
| najduža_rijeka            = [[Glomma]] (604 km)
| najveće_ostrvo            = 
| najveće_jezero            = [[Mjøsa]] (362 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = 
}}
[[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]].

Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&amp;nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.&lt;ref&gt;{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}&lt;/ref&gt; Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&amp;id=1438&amp;lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&amp;id=1438&amp;lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Regionalna klima bila je toplija za 1–3&amp;nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda.

Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji.

== Površina i granice ==
[[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|&lt;center&gt;Norveška i njene [[teritorijalne vode]]&lt;/center&gt;]]
Površina Norveške je 324.220 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega 16.360 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.{{izvor}}

Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}}

Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}}
{{raščistiti}}
== Fizička geografija ==
[[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|&lt;center&gt;Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.&lt;/center&gt;]]
[[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|&lt;center&gt;Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]&lt;/center&gt;]]

[[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|&lt;center&gt;[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u&lt;/center&gt;]]

=== Pregled ===
{{Glavni|Paleička površina}}
Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}&lt;/ref&gt; Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]].

Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&amp;nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&amp;nbsp;m.

=== Kopno ===
==== Skandinavske planine ====
One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine &quot;skreću&quot; istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] (&quot;kobilica&quot;). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]].

[[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima.

==== Južna obala ====
U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a.
[[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|&lt;center&gt;Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj&lt;/center&gt;]]

==== Jugoistok ====
Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]].

{{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400
 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=&lt;center&gt;Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj&lt;/center&gt;
 |image2=Preikestolen view left.png |caption2=&lt;center&gt;Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj&lt;/center&gt;]]
}}

==== Zapadni fjordovi ====
Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&amp;nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok.

==== Regija Trondheima ====
Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline.

==== Sjeverni fjordovi ====
Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]].
{{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|&lt;center&gt;[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)&lt;/center&gt;}}

==== Krajnji sjeveroistok ====
U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&amp;nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka.

=== Arktička ostrva ===
==== Svalbard ====
[[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|&lt;center&gt;[[Tundra]] na Svalbardu&lt;/center&gt;]]
Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]].

==== Jan Mayen ====
Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]].

=== Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku ===
Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u.

== Klima ==
{{Glavni|Klima Norveške}}
[[Datoteka:Koppen-Geiger_Map_v2_NOR_1991–2020.svg|mini|upright=0.9|&lt;center&gt;Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)&lt;/center&gt;]]
Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&amp;pagename=norklima/Hovedsidemal&amp;cid=1253970052900&amp;p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&amp;pagename=norklima%2FHovedsidemal&amp;cid=1253970052900&amp;p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}&lt;/ref&gt; prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]].

=== Padavine ===
Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti.

=== Temperatura ===
[[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|&lt;center&gt;Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.&lt;/center&gt;]]
Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15 °C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28 °C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]].

Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0 °C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti.

Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto.

[[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|&lt;center&gt;Temperatura u Norveškoj 1901–2020.&lt;/center&gt;]]
Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]].

=== Opasnosti i prirodne katastrofe ===
[[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&amp;nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.&lt;ref&gt;A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', &quot;Gyldendal&quot;, Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Geography of Norway}}
* [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway]
* [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške]
* [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške]
* [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške]

{{Geografija Evrope}}
{{Norveška po temama}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Norveške| ]]</text>
      <sha1>6lf9o0895mmqxotp2mhdbkv7dimlzy1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija psihologije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534902</id>
    <revision>
      <id>3849120</id>
      <parentid>3848964</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T19:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno još jedan dio teksta sa wikipedia en</comment>
      <origin>3849120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22952" sha1="7d5cbie270ap4xidv6igb42qlclpx8j" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihologija bočna traka}}

[[Psihologija]] se definiše kao naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao savremena nauka, psihologija se razvila iz dugotrajnog interesovanja za ljudski um, emocije i [[ponašanje]], koje je bilo prisutno još od najstarijih [[civilizacija]], uključujući [[Stari Egipat|Egipat]], [[Perzija|Perziju]], [[Stara Grčka|Grčku]], [[Historija Kine|Kinu]] i [[Historija Indije|Indiju]].

U tim ranim filozofskim i kulturnim tradicijama psihološka pitanja nisu bila izdvojena kao posebna naučna disciplina, već su se razmatrala u okviru [[Filozofija|filozofije]], [[Medicina|medicine]] i općih učenja o čovjeku. Razvojem eksperimentalnog pristupa u 19. vijeku, [[psihologija]] dobija status samostalne naučne discipline, kada se formiraju prvi sistematski pristupi proučavanju mentalnih procesa.

U tom kontekstu, značajnu ulogu ima [[Gustav Fechner]], koji je 1854. u njemačkom gradu [[Leipzig]]u postavio prvu teoriju o načinu na koji ljudi donose procjene o osjetilnim iskustvima, te razvio metode za njihovo eksperimentalno proučavanje.&lt;ref name=&quot;Hall1912&quot;&gt;{{cite book |last=Hall |first=G. Stanley |year=1912 |title=Founders of Modern Psychology |publisher=D. Appleton and Company |location=New York, London |url=https://archive.org/download/foundersofmodern1912hall/foundersofmodern1912hall.pdf}}&lt;/ref&gt; Njegov rad doprinio je razvoju [[teorija detekcije signala|teorije detekcije signala]] i statističkih teorija komparativnog prosuđivanja, koje su kasnije imale značajan utjecaj na razvoj eksperimentalnih metoda u psihologiji.&lt;ref name=&quot;Link1994&quot;&gt;{{cite journal |last=Link |first=Stephen Warren |year=1994 |title=Rediscovering the Past: Gustav Fechner and Signal Detection Theory |journal=Psychological Science |volume=5 |issue=6 |pages=335–340 |doi=10.1111/j.1467-9280.1994.tb00282.x |url=https://www.researchgate.net/publication/258181031_Rediscovering_the_Past_Gustav_Fechner_and_Signal_Detection_Theory}}&lt;/ref&gt;

Na tim osnovama dalje se razvija [[eksperimentalna psihologija]], a posebno značajan doprinos daje [[Wilhelm Wundt]], koji 1879. u [[Leipzig]]u osniva prvi psihološki laboratorij. Ovaj događaj se u historiji psihologije često smatra simboličnim početkom razvoja psihologije kao samostalne nauke. Wundt je ujedno bio i jedan od prvih naučnika koji se profesionalno identifikovao kao ″psiholog″.&lt;ref name=&quot;NicolasFerrand1999&quot;&gt;{{cite journal |last1=Nicolas |first1=Serge |last2=Ferrand |first2=Ludovic |year=1999 |title=Wundt's Laboratory at Leipzig in 1891 |journal=History of Psychology |volume=2 |issue=3 |pages=194–203 |doi=10.1037//1093-4510.2.3.194 |url=https://www.researchgate.net/publication/11727302_Wundt's_Laboratory_at_Leipzig_in_1891}}&lt;/ref&gt; 

Pored njega, važnim pretečom savremene psihologije smatra se i [[Ferdinand Ueberwasser]] (1752–1812), koji je još krajem 18. vijeka koristio termin empirijska psihologija te predavao sadržaje iz ove oblasti na Starom univerzitetu u Münsteru u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;SchwarzPfister2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |year=2016 |title=Scientific Psychology in the 18th Century: A Historical Rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |pmid=27217252 |s2cid=6784135|url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery}}&lt;/ref&gt; 

U ranoj fazi razvoja psihologije ističu se i [[Hermann Ebbinghaus]], pionir eksperimentalnog istraživanja [[pamćenje|pamćenja]], [[William James]], jedan od osnivača [[pragmatizam|pragmatizma]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te [[Ivan Pavlov]], čija su istraživanja [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] imala dugotrajan utjecaj na razvoj teorija učenja.

Nakon uspostavljanja [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]], krajem 19. vijeka dolazi do postepenog razvoja različitih specijaliziranih disciplina [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] u kojima se psihološka saznanja počinju koristiti za rješavanje praktičnih problema u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, pravu i kliničkoj praksi. 

U oblasti obrazovanja, [[G. Stanley Hall]] početkom 1880-ih godina uvodi naučnu [[pedagogija|pedagogiju]] u [[Sjedinjene Američke Države]], oslanjajući se na njemačke modele obrazovanja i psihološkog istraživanja. Nešto kasnije (tokom 1890-ih), [[John Dewey]] razvija teoriju obrazovanja zasnovanu na iskustvenom učenju i praktičnoj primjeni znanja. 

Paralelno s razvojem psihologije u oblasti obrazovanja, krajem 19. vijeka počinje i primjena psihologije u drugim društvenim oblastima. [[Hugo Münsterberg]] 1890-ih godina piše o primjeni psiholoških principa u industriji, pravu i organizaciji rada, što predstavlja početak razvoja [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]]. 

U oblasti kliničke prakse, [[Lightner Witmer]] osniva prvu psihološku kliniku, čime se uspostavlja institucionalni okvir za razvoj [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]] kao [[Primijenjena psihologija|primijenjene discipline]]. 

Istovremeno se razvija i psihološko testiranje. [[James McKeen Cattell]] prilagođava antropometrijske metode [[Francis Galton|Francisa Galtona]] i uvodi sistematsko mjerenje mentalnih sposobnosti, što predstavlja početak razvoja standardiziranog psihološkog testiranja. 

U [[Beč]]u, [[Sigmund Freud]] razvija teorijski i klinički pristup poznat kao [[psihoanaliza]], koji će imati dugotrajan i značajan utjecaj na razvoj teorijske i kliničke psihologije.&lt;ref name=&quot;Cautin2011&quot;&gt;{{cite book |last=Cautin |first=Robin L. |year=2011 |chapter=A century of psychotherapy, 1860–1960 |title=History of psychotherapy: Continuity and change |edition=2nd |publisher=American Psychological Association |location=Washington |pages=3–38 |doi=10.1037/12353-001 |isbn=978-1-4338-0762-6 |url=https://doi.org/10.1037/12353-001}}&lt;/ref&gt;

Početak 20. vijeka obilježen je kritičkim preispitivanjem dotadašnjeg [[Empirizam|empirizma]], posebno kroz radove [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]].&lt;ref name=&quot;Leahey1981&quot;&gt;{{cite journal |last=Leahey |first=Thomas H. |year=1981 |title=The mistaken mirror: On Wundt's and Titchener's psychologies |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=17 |issue=2 |pages=273–282 |url=https://www.academia.edu/56554298/The_mistaken_mirror_On_WundtS_and_TitchenerS_psychologies}}&lt;/ref&gt; U tom kontekstu razvija se [[biheviorizam]], pravac koji je osnovao [[John B. Watson]], a koji kasnije značajno proširio [[B. F. Skinner]] kroz koncept [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]]. Biheviorizam se usmjerava na proučavanje vidljivog ponašanja, koje se smatra pogodnim za naučno istraživanje zbog mogućnosti objektivnog mjerenja i eksperimentalne provjere. Iako su rani bihevioristi odbacivali proučavanje mentalnih procesa kao nedovoljno precizno, kasniji razvoj ovog pravca, posebno u radovima Skinnera, uključuje i analizu mišljenja kao oblika prikrivenog ponašanja na koje se mogu primijeniti isti osnovni principi učenja i ponašanja.

Posljednje decenije 20. vijeka obilježene su razvojem [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]], interdisciplinarne oblasti koja se bavi proučavanjem ljudskog uma i mentalnih procesa. Za razliku od ranijih pravaca koji su naglasak stavljali prvenstveno na vidljivo ponašanje, kognitivna nauka ponovo usmjerava istraživanja na procese poput [[mišljenje|mišljenja]], [[Pamćenje|pamćenja]], [[Percepcija|percepcije]], jezika i donošenja odluka. Ovaj pristup razvija se povezivanjem više naučnih disciplina, uključujući [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]], [[lingvistika|lingvistiku]], [[računarstvo|računarstvo]], [[filozofija|filozofiju]], [[biheviorizam|biheviorizam]] i [[neurobiologija|neurobiologiju]]. Kombinovanjem teorijskih i eksperimentalnih metoda iz različitih oblasti nastoji se razviti sveobuhvatnije razumijevanje načina na koji ljudski um obrađuje informacije i oblikuje ponašanje. Razvoj kognitivne nauke imao je značajan utjecaj i na druge istraživačke oblasti. Posebno je doprinio razvoju [[vještačka inteligencija|vještačke inteligencije]], u kojoj se modeli ljudskog mišljenja i obrade informacija koriste za razvoj računarskih sistema sposobnih za učenje, zaključivanje i rješavanje problema.

U historiji psihologije često se koristi podjela na različite ″snage″ ili ″valovi″, kojima se označavaju dominantni teorijski pravci i promjene u razvoju psihološke misli i psihoterapijske prakse. Ovakva terminologija naročito se počinje koristiti od 1930-ih godina, kada se razvija [[humanistička psihologija]], poznata i kao ″treći val″ psihologije. Humanistički pristup nastaje kao reakcija na [[psihološki determinizam|determinističke]] tendencije [[biheviorizam|biheviorizma]] [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koje su ljudsko ponašanje uglavnom objašnjavale kroz vanjske [[Podražaj|podražaj]]e ili nesvjesne procese.&lt;ref name=&quot;HumanisticPsychology1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Angyal |first1=Andras |last2=Maslow |first2=Abraham |last3=Murray |first3=Henry A. |last4=Bugental |first4=J. F. T. |last5=Murphy |first5=Gardner |last6=Rogers |first6=Carl |editor-last=Wolman |editor-first=Benjamin B. |year=1981 |chapter=Humanistic Psychology |title=Contemporary Theories and Systems in Psychology |publisher=Springer US |location=Boston, MA |pages=507–515 |doi=10.1007/978-1-4684-3800-0_14 |isbn=978-1-4684-3800-0 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.553335}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od tih pravaca, humanistička psihologija stavlja naglasak na subjektivno iskustvo, slobodnu volju, lični razvoj i mogućnost samoostvarenja. Među njenim najpoznatijim predstavnicima bili su [[Carl Rogers]], [[Abraham Maslow]], [[Gordon Allport]], [[Erich Fromm]] i [[Rollo May]]. Ideje humanističke psihologije povezane su i s razvojem [[egzistencijalna psihologija|egzistencijalne psihologije]] [[Viktor Frankl|Viktora Frankla]], [[logoterapija|logoterapije]], [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]], čiji je jedan od vodećih predstavnika [[Martin Seligman]], kao i pristupa [[C. Robert Cloninger|C. R. Cloningera]] usmjerenog na blagostanje i razvoj karaktera.&lt;ref name=&quot;Cloninger2004&quot;&gt;{{cite book |last=Cloninger |first=C. R. |year=2004 |title=Feeling Good: The Science of Well-Being |publisher=Oxford University Press |location=EUA |url=https://archive.org/details/feelinggoodscien0000clon}}&lt;/ref&gt;

Humanistički pristup imao je značajan utjecaj i na razvoj [[transpersonalna psihologija|transpersonalne psihologije]], koja u proučavanje psiholoških procesa uključuje pojmove poput duhovnosti, samotranscendencije, samoaktualizacije i svjesne prisutnosti ({{en|mindfulness}}).&lt;ref name=&quot;FriedmanHartelius2013&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Friedman |editor-first1=Harris L. |editor-last2=Hartelius |editor-first2=Glenn |year=2013 |title=The Wiley-Blackwell Handbook of Transpersonal Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |isbn=978-1-119-96755-2 |url=http://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/15088/1/Harris%20L.%20Friedman.pdf}}&lt;/ref&gt;

Koncept ″valova″ kasnije se počinje koristiti i u okviru [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]. U tom kontekstu, ″prvi val″ odnosi se na rane oblike [[bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]], zasnovane na principima učenja i uslovljavanja. ″Drugi val″ obuhvata razvoj [[kognitivna terapija|kognitivne terapije]], posebno kroz rad [[Albert Ellis|Alberta Ellisa]], u kojoj se naglasak stavlja na utjecaj mišljenja i uvjerenja na emocije i ponašanje. Tokom kasnijeg razvoja pojavljuje se i ″treći val″ [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralnih terapija]], koji uključuje pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]]. Ovi pristupi naglašavaju prihvatanje iskustava, razvoj samosvijesti, psihološku fleksibilnost i djelovanje u skladu s ličnim vrijednostima, umjesto primarnog fokusiranja na osporavanje negativnih obrazaca mišljenja.&lt;ref name=&quot;Hayes2016&quot;&gt;{{cite journal |last=Hayes |first=Steven C. |year=2016 |title=Acceptance and Commitment Therapy, Relational Frame Theory, and the Third Wave of Behavioral and Cognitive Therapies – Republished Article |journal=Behavior Therapy |volume=47 |issue=6 |pages=869–885 |url=https://www.reachcambridge.com/wp-content/uploads/providing-a-rationale-on-different-treatments.pdf |doi=10.1016/j.beth.2016.11.006 |issn=0005-7894 |pmid=27993338}}&lt;/ref&gt;

Pojedini autori govore i o ″četvrtom valu″ [[Psihoterapija|psihoterapije]], koji nastoji integrisati elemente transpersonalne psihologije i pozitivnog psihološkog razvoja. Međutim, ovakav pristup predmet je određenih kritika zbog teorijske heterogenosti i nedovoljno jasno definisanog metodološkog okvira.&lt;ref name=&quot;Peteet2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Peteet |first=J. R. |year=2018 |title=A Fourth Wave of Psychotherapies: Moving Beyond Recovery Toward Well-Being |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=26 |issue=2 |pages=90–95 |doi=10.1097/hrp.0000000000000155 |pmid=29394174 |url=https://www.researchgate.net/publication/322904672_A_Fourth_Wave_of_Psychotherapies_Moving_Beyond_Recovery_Toward_Well-Being}}&lt;/ref&gt;

U novijem periodu pojavljuju se i prijedlozi za razvoj ″petog vala″ psihoterapije, čiji je cilj povezivanje ranijih teorijskih pravaca u jedinstveniji model razumijevanja psiholoških procesa i psihoterapijske prakse.&lt;ref name=&quot;MarquisEtAl2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Marquis |first1=Andre |last2=Henriques |first2=Gregg |last3=Anchin |first3=Jack |last4=Critchfield |first4=Ken |last5=Harris |first5=Jeff |last6=Ingram |first6=Barbara |last7=Magnavita |first7=Jeffrey |last8=Osborn |first8=Kristin |year=2021 |title=Unification: The Fifth Pathway to Psychotherapy Integration |journal=Journal of Contemporary Psychotherapy |volume=51 |issue=4 |doi=10.1007/s10879-021-09506-7 |url=https://www.researchgate.net/publication/351204101_Unification_The_Fifth_Pathway_to_Psychotherapy_Integration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henriques2011&quot;&gt;{{cite book |last=Henriques |first=Gregg |year=2011 |title=A New Unified Theory of Psychology |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4614-0058-5 |isbn=978-1-4614-0057-8 |url=http://www.gregghenriques.com/uploads/2/4/3/6/24368778/preface.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Henriques_FifthWave_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Henriques |first=Gregg |title=Psychotherapy’s Fifth Wave |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/theory-knowledge/201205/psychotherapy-s-fifth-wave |website=Psychology Today |date=2012 |access-date=24. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Rana psihološka misao ==
{{Glavni|Filozofija uma}}

Različite civilizacije kroz historiju razvijale su vlastita tumačenja prirode uma, duše, svijesti, srca i mozga, nastojeći objasniti ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese. U drevnim kulturama psihološka pitanja najčešće su bila povezana sa [[Filozofija|filozofijom]], [[Religija|religijom]] i [[Medicina|medicinom]], a razumijevanje čovjekove psihe razvijalo se kroz mitološka, duhovna i rana naučna objašnjenja.

Među najstarijim poznatim zapisima koji se odnose na funkcije [[Mozak|mozga]] i ponašanja nalaze se medicinski tekstovi iz [[Stari Egipat|starog Egipta]]. Posebno mjesto zauzima [[Edwin Smithov papirus]], koji sadrži jedan od ranih opisa mozga, kao i određena razmatranja o njegovim funkcijama, prikazana u medicinskom i hirurškom kontekstu. Ovi opisi dovode u vezu s [[Imhotep]]om, egipatskim ljekarom i učenjakom koji se smatra prvim egipatskim ljekarom koji je vršio anatomska proučavanja i istraživao ljudsko tijelo. Za razliku od mnogih drugih medicinskih spisa iz antičkog perioda, koji su sadržavali magijske formule i rituale usmjerene na otklanjanje demona i natprirodnih uzroka bolesti, [[Edwin Smithov papirus]] donosi racionalniji pristup liječenju. U njemu su opisani postupci liječenja za gotovo pedeset različitih zdravstvenih stanja, dok se samo u dva slučaja spominju magijske formule za odbijanje zla.&lt;ref name=&quot;Breasted_Papyrus_1930&quot;&gt;{{cite book |last=Breasted |first=James Henry |title=The Edwin Smith Surgical Papyrus: Published in facsimile and hieroglyphic transliteration with translation and commentary in two volumes |url=https://archive.org/details/oip3_20220624/page/n1/mode/2up |volume=1 |date=1930 |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |series=Oriental Institute Publications (OIP 3) |language=en}}&lt;/ref&gt;

Značajan doprinos ranom razvoju psihološke misli dali su i filozofi [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Od [[Tales|Talesa iz Mileta]] pa do mislioca rimskog perioda, razvijaju se teorije o prirodi ljudske [[Psiha|psihe]] (''psuchẽ''), pojmu iz kojeg je kasnije nastao prvi dio naziva ″psihologija″. Pored toga, koristili su i druge pojmove povezane s mentalnim procesima, poput ''nous'', ''thumos'' i ''logistikon''.&lt;ref name=&quot;Everson_Psychology_1991&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Everson |editor-first=Stephen |title=Companions to Ancient Thought 2: Psychology |url=http://edulll.ekt.gr/edulll/retrieve/7050/1883_platostheoryofmind.pdf |date=1991 |publisher=Cambridge University Press |location=New York |isbn=9780521358132 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Green_Groff_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |title=Early Psychological Thought: Ancient Accounts of Mind and Soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree/page/n5/mode/2up |date=2003 |publisher=Praeger |location=Westport, Connecticut |isbn=9780275979256 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom klasičnog perioda grčke filozofije, naročito u 5. vijeku p. n. e., razvija se [[naturalizam|naturalistički]] pogled na svijet. Prema tom shvatanju, prirodne pojave i ljudsko ponašanje objašnjavaju se zakonima prirode, a ne djelovanjem bogova, demona ili natprirodnih sila. Takav pristup predstavljao je značajan pomak prema racionalnom i sistematskom proučavanju čovjeka.

Jedan od značajnih predstavnika ovakvog pristupa bio je [[Alkmeon|Alkmeon iz Krotona]], koji je smatrao da je [[mozak]], a ne [[srce]], središte [[mišljenje|mišljenja]] i mentalnih procesa. Proučavajući povezanost osjetilnih nerava i mozga, zaključio je da mentalni procesi potiču iz [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]]. Također je vjerovao da se uzroci [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] nalaze u mozgu, te je na osnovu tih shvatanja pokušavao klasifikovati mentalne bolesti i načine njihovog liječenja. Na razvoj ranih psiholoških ideja posebno su utjecali [[Platon]] i [[Aristotel]]. Platon je u djelu ''[[Država (Platon)|Država]]'' razmatrao pitanja duše, znanja i ljudskog ponašanja,&lt;ref name=&quot;Platon_Drzava_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Platon |title=Država |url=https://www.ivantic.info/Ostale_knjiige/Platon%20-%20Drzava.pdf |date=2002 |edition=5. |publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod |location=Beograd |language=sr |format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Robinson_Plato_1995&quot;&gt;{{cite book |last=Robinson |first=Thomas M. |title=Plato's Psychology |url=https://archive.org/details/platospsychology0000robi/page/n5/mode/2up |date=1995 |publisher=University of Toronto Press |location=Toronto |isbn=9780802075901 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok je Aristotel u djelu ''[[O duši]]'' (''De Anima'') sistematski analizirao prirodu duše, opažanja, mišljenja i emocija.&lt;ref name=&quot;Hicks_Aristotle_1907&quot;&gt;{{cite book |last=Aristotel |first1= |author-link=Aristotel |editor-last=Hicks |editor-first=Robert Drew |title=Aristotle: De Anima |url=https://archive.org/details/aristotledeanima005947mbp/page/n7/mode/2up |date=1907 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Durrant_Aristotle_1993&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Durrant |editor-first=Michael |title=Aristotle's De Anima in Focus |url=https://archive.org/details/durrant-0083-aristotles-de-anima-in-focus |date=1993 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415053402 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nussbaum_Rorty_1992&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Nussbaum |editor1-first=Martha C. |editor2-last=Rorty |editor2-first=Amélie Oksenberg |title=Essays on Aristotle's De Anima |url=https://archive.org/details/essaysonaristotl0000unse_b2k7 |date=1992 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |isbn=9780198244615 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihove ideje imale su dugotrajan utjecaj na razvoj filozofije, medicine i kasnije psihologije kao naučne discipline.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

=== Naučna društva i udruženja ===
* [https://dpfbih.ba/ Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine (DPFBIH)]
* [https://dprs.rs.ba/ Društvo psihologa Republike Srpske (DPRS)]
* [https://www.apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en)
* [https://www.bps.org.uk/ Britansko psihološko društvo (BPS)]] (en)
* [http://www.eshhs.eu/ Evropsko društvo za historiju humanističkih nauka (ESHHS)] (en)
* [http://www.fhhs.org/ Forum za historiju ljudskih nauka] (en)

=== E-udžbenici i izvori ===
* [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en)
* [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature]
* [https://doi.org/10.25651/1.2022.0005 Gerhard Medicus: Biti čovjek – Premošćivanje jaza između nauka o tijelu i nauka o umu] (Berlin: VWB) (en)
* [http://webspace.ship.edu/cgboer/historyofpsych.html Historija psihologije] – Pregled historijske i filozofske pozadine psihologije (C. George Boeree) (en)

=== Kolekcije primarnih izvora ===
* [http://psychclassics.yorku.ca/index.htm Klasici u historiji psihologije] – Digitalna arhiva primarnih izvora (ur. Christopher D. Green) (en)
* [http://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/textes/index.php Fondacija Jean Piaget] – Kolekcija izvora o radu Jeana Piageta (fr) (en)
* [http://galton.org/start.html Sir Francis Galton, F.R.S.] – Digitalna arhiva radova Francisa Galtona (en)

=== Arhivi i dokumentacija ===
* [https://www.apa.org/about/apa/archives Američko psihološko udruženje (APA) – Arhiva] (en)
* [http://www3.uakron.edu/ahap/ Arhiva historije američke psihologije] – Arhiva historije američke psihologije (Univerzitet u Akronu) (en)

=== Multimedijalni resursi ===
[https://www.youtube.com/@cgreen99 Christopher D. Green: Ove sedmice u historiji psihologije] – Podcast serijal o historiji psihologije (en)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija psihologije| ]]
[[Kategorija:Historija nauke po disciplinama|Psihologija]]</text>
      <sha1>7d5cbie270ap4xidv6igb42qlclpx8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emina Žuna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534907</id>
    <revision>
      <id>3849253</id>
      <parentid>3848917</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:41:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3849253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10678" sha1="icimi2ggq28sszj2x4slh9qaz39upzf" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Emina Žuna
| image             = 
| datum_rođenja     = 1981.
| mjesto_rođenja    = Jajce, SR Bosna i Hercegovina
| zanimanje         = Književnica, psihologinja, psihoterapeutkinja
| nacionalnost      = Bosanskohercegovačka
| period            = 2002. – danas
| žanr              = Roman, kratka priča, esej, drama, kolumna
| značajna_djela    = ''Linija života'' (2016), ''Do boljeg jučer'' (2022)
}}

'''Emina Žuna''' (Jajce, 1981) bosanskohercegovačka je književnica, kolumnistica i psihoterapeutkinja. Autorica je romana, kratkih priča, eseja i dramskih tekstova. Njezini romani uvršteni su u najuže izbore za najprestižnije regionalne književne nagrade.&lt;ref name=&quot;pen-bih&quot;&gt;{{cite web |url=https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ |title=Članovi P.E.N. Centra BiH: Emina Žuna |publisher=P.E.N. centar Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt; Radi kao kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u privatnoj praksi u Jajcu.&lt;ref name=&quot;bhukbt-registar&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bhukbt.org/registar-terapeuta |title=Registar sertifikovanih KBT terapeuta u BiH |publisher=Bosansko-hercegovačko udruženje za kognitivno-bihejvioralnu terapiju}}&lt;/ref&gt; Članica je P.E.N. centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;pen-bih&quot;/&gt;

== Obrazovanje ==
Diplomirala je psihologiju (2005) te komparativnu književnost i bibliotekarstvo (2006) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je stipendije Fondacije „Karim Zaimović&quot; (2004).&lt;ref name=&quot;napolaputa-fest&quot;&gt;{{cite web |url=http://napolaputa.net/emina-zuna/ |title=Festival Na pola puta: Emina Žuna |publisher=Festival Na pola puta Užice}}&lt;/ref&gt; Magistrirala je na programu ''European Literary Cultures'' (Erasmus Mundus CLE) u Strazburu, Bolonji i Solunu.&lt;ref name=&quot;cle-alumni&quot;&gt;{{cite web |url=https://cle.unibo.it/pages/19/alumni |title=Alumni – Master CLE Erasmus Mundus |publisher=Università di Bologna}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==

=== Romani ===
Debitantski roman ''Linija života'' (Planjax, 2016) nagrađen je na konkursu Fondacije za izdavaštvo BiH&lt;ref name=&quot;fondacija-izdavastvo&quot;&gt;{{cite web |url=https://fondacijaizdavastvo.ba/odluke-o-dodjeli-nagrada-konkursi/ |title=Odluka o dodjeli nagrada za izvornu literaturu |publisher=Fondacija za izdavaštvo Sarajevo}}&lt;/ref&gt; te nominovan 2017. za nagrade „Meša Selimović&quot; i „Mirko Kovač&quot;.&lt;ref name=&quot;tuzla-mesa2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.tuzla.ba/nominovani-romani-za-nagradu-mesa-selimovic-2017/ |title=Nominovani romani za Nagradu 'Meša Selimović' 2017. |publisher=Grad Tuzla}}&lt;/ref&gt;

Drugi roman ''Do boljeg jučer'' (Buybook, 2022)&lt;ref name=&quot;buybook-izdanje&quot;&gt;{{cite web |url=https://buybook.ba/proizvod/do-boljeg-jucer-16345/ |title=Do boljeg jučer – Emina Žuna |publisher=Buybook}}&lt;/ref&gt; uvršten je 2023. u uži izbor za nagrade „Meša Selimović&quot;&lt;ref name=&quot;tportal-mesa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/finalisti-nagrade-mesa-selimovic-2023-foto-20230818 |title=Finalisti Nagrade 'Meša Selimović' 2023 |publisher=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; i „Štefica Cvek&quot;.&lt;ref name=&quot;bookvica-sve&quot;&gt;{{cite web |url=http://bookvica.net/stefica-cvek-uzi-izbor-2023/ |title=Uži izbor za nagradu 'Štefica Cvek' 2023 |publisher=Bookvica}}&lt;/ref&gt;

=== Kratka proza i dramski tekstovi ===
Kratke priče objavljuje od početka 2000-ih u časopisima: ''Sarajevske sveske'', ''Zarez'', ''Odjek'', ''Bejahad'', ''Avlija'', ''Behar'', ''Polja'', ''Vox Feminae'', ''Eckermann'' i dr. Priče objavljuje i na portalima ''Strane''&lt;ref name=&quot;strane-arh&quot;&gt;{{cite web |url=https://strane.ba/category/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Strane.ba}}&lt;/ref&gt; i ''Ajfelov most''.&lt;ref name=&quot;jergovic-ajfel&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ |title=Ajfelov most: Emina Žuna |author=Miljenko Jergović |publisher=Jergovic.com}}&lt;/ref&gt; Dramski tekst uvršten je u uži izbor za nagradu „Alija Isaković&quot; (2008).&lt;ref name=&quot;klix-preporod&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/svedsko-srce-moje-majke-dobitnik-nagrade-alija-isakovic/81124024 |title='Švedsko srce moje majke' dobitnik nagrade 'Alija Isaković' |publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Analize i kolumnistika ==
Sarađivala je s Mediacentrom Sarajevo,&lt;ref name=&quot;mediacentar-izvor&quot;&gt;{{cite web |url=https://media.ba/bs/author/emina-zuna |title=Emina Žuna – Mediacentar Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Al Jazeera Balkans,&lt;ref name=&quot;aljazeera-izvor&quot;&gt;{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 |title=Emina Žuna – Al Jazeera Balkans}}&lt;/ref&gt; Oslobođenjem, Bukom i dr. Na portalu ''Prometej'' vodila je kolumnu ''Psihoterapija, politika &amp; popularna kultura''.&lt;ref name=&quot;prometej-kolumna&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura |title=Arhiv kolumne – Prometej.ba}}&lt;/ref&gt;

== Rezidencije i festivali ==
* 2018. – ''Reading Balkans'', Tirana&lt;ref name=&quot;traduki-tirana&quot;&gt;{{cite web |url=https://traduki.eu/reading-balkans-emina-zuna-in-tirana/ |title=Reading Balkans: Emina Žuna in Tirana |publisher=Traduki}}&lt;/ref&gt;
* 2018. – ''Blasfem II'', Banja Luka&lt;ref name=&quot;buka-blasfem&quot;&gt;{{cite web |url=https://6yka.com/bih/blasfem-ii-banjalucki-feministicki-festival/ |title=Blasfem II – banjalučki feministički festival |publisher=Buka}}&lt;/ref&gt;
* 2022. – Festival „Na pola puta&quot;, Užice&lt;ref name=&quot;napolaputa-fest&quot;/&gt;
* 2023. – Traduki rezidencija, Novo Mesto (Goga)&lt;ref name=&quot;goga-novo-mesto&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goga.si/dogodek/literarni-vecer-z-emino-zuna/ |title=Literarni večer z Emino Žuna |publisher=Založba Goga}}&lt;/ref&gt;
* 2023. – Kuća za pisce, Pazin&lt;ref name=&quot;pazin-rezidencija&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.kucazapisce.hr/gosti/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Kuća za pisce Pazin}}&lt;/ref&gt;

== Recepcija i akademski osvrti ==
Roman ''Linija života'' bio je predmet akademskih studija Ivana Šunjića (''Translation Studies'', Brill, 2018),&lt;ref name=&quot;brill-izdavac&quot;&gt;{{cite web |url=https://brill.com/view/journals/ts/translation-studies-contemporary-female-writers.xml |title=Narrative Strategies – Brill 2018 |author=Ivan Šunjić |publisher=Brill Academic Publishers}}&lt;/ref&gt; Fatime Bećarević (''DHS'', 2018),&lt;ref name=&quot;dhs-tuzla&quot;&gt;{{cite web |url=http://dhs.ff.untz.ba/index.php/dhs/article/view/becarevic-zenske-vrijednosti |title=Reprezentacija ženskih vrijednosti – DHS 2018 |author=Fatima Bećarević |publisher=Filozofski fakultet Tuzla}}&lt;/ref&gt; Melide Travančić (''DHS''/CEEOL, 2020)&lt;ref name=&quot;ceeol-baza&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=912534 |title=Sumnja u kontingenciju – CEEOL 2020 |author=Melida Travančić}}&lt;/ref&gt; i Jasmine Mujezin (P.E.N. centar BiH, 2020).&lt;ref name=&quot;pen-zbilja-esej&quot;&gt;{{cite web |url=https://penbih.ba/zenska-citaonica/jasmina-mujezin-drustvena-zbilja-u-fiktivnoj-povijesti/ |title=Društvena zbilja u fiktivnoj povijesti – P.E.N. BiH |author=Jasmina Mujezin}}&lt;/ref&gt; Roman se navodi i u zborniku ''Između otpora i trenda'' (Booksa/Kulturtreger, 2023).

Roman ''Do boljeg jučer'' naišao je na odjek u književnoj kritici, o čemu su pisale Maja Abadžija (''Naratorium'')&lt;ref name=&quot;naratorium-kritika&quot;&gt;{{cite web |url=https://naratorium.ba/roman-s-predumislajem-emina-zuna-do-boljeg-jucer/ |title=Roman s predumišljajem – Naratorium |author=Maja Abadžija}}&lt;/ref&gt; i Dalibor Plečić (''Booksa.hr'').&lt;ref name=&quot;booksa-kritika&quot;&gt;{{cite web |url=https://booksa.hr/kritike/do-boljeg-jucer-mnogo-mogucih-tumacenja |title=Mnogo mogućih tumačenja – Booksa.hr |author=Dalibor Plečić}}&lt;/ref&gt; Dara Šljukić u ''Vogue Adria'' (2025) ističe roman kao primjer književnog eksperimenta s prošlošću.&lt;ref name=&quot;vogue-adria&quot;&gt;{{cite web |url=https://vogueadria.com/print_edition/tenth-issue/pobunjene-citateljke-2/ |title=Pobunjene čitateljke: Novelistički retro – Vogue Adria |author=Dara Šljukić}}&lt;/ref&gt;

== Psihoterapeutski rad ==
Sertifikovana je KBT psihoterapeutkinja uvrštena u Registar BHUKBT-a.&lt;ref name=&quot;bhukbt-registar&quot;/&gt;

== Bibliografija ==

=== Romani ===
* ''Linija života'' (Planjax, Tešanj, 2016)
* ''Do boljeg jučer'' (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2022)

=== Koautorska djela i zbornici ===
* ''Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku''&lt;ref name=&quot;cobiss-referenca&quot;&gt;{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/24361734/nubbih?format=isbd |title=Zabilježene – COBISS.bh}}&lt;/ref&gt;
* ''Feministička i queer čitanja popularne kulture'' (ur. Ivan Šunjić)&lt;ref name=&quot;cobiss-queer&quot;&gt;{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/17498118 |title=Feministička i queer čitanja – COBISS.bh}}&lt;/ref&gt;
* ''Da sam Šejn'' (zbornik kratkih priča)
* ''Tragovima bosanskog kraljevstva'' (zbornik)

== Nagrade i nominacije ==
* '''2002.''' – Nagrada Radija Federacije BiH za kratku priču
* '''2008.''' – Nagrada „Bejahad&quot; za kratku priču
* '''2008.''' – Uži izbor za nagradu „Alija Isaković&quot; (dramski tekst)&lt;ref name=&quot;klix-preporod&quot;/&gt;
* '''2013.''' – Nagrada „Avlija&quot; za kratku priču
* '''2016.''' – Nagrada Fondacije za izdavaštvo BiH (''Linija života'')&lt;ref name=&quot;fondacija-izdavastvo&quot;/&gt;
* '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović&quot; (''Linija života'')&lt;ref name=&quot;tuzla-mesa2017&quot;/&gt;
* '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Mirko Kovač&quot; (''Linija života'')
* '''2022.''' – Nagrada „Zija Dizdarević&quot; za kratku priču&lt;ref name=&quot;zija-dizdarevic&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fokus.ba/kultura/emini-zuni-prva-nagrada-na-konkursu-zija-dizdarevic/2610547/ |title=Emini Žuni nagrada 'Zija Dizdarević' |publisher=Fokus.ba}}&lt;/ref&gt;
* '''2023.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović&quot; (''Do boljeg jučer'')&lt;ref name=&quot;tportal-mesa&quot;/&gt;
* '''2023.''' – Uži izbor za Nagradu „Štefica Cvek&quot; (''Do boljeg jučer'')&lt;ref name=&quot;bookvica-sve&quot;/&gt;
* '''2025.''' – Uži izbor konkursa „Raštan&quot; za zbirku priča

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ Profil na stranici P.E.N. centra BiH]
* [https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 Arhiva tekstova na Al Jazeera Balkans]
* [https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura Arhiva kolumne na portalu Prometej]
* [https://media.ba/bs/author/emina-zuna Profil na Mediacentru Sarajevo]
* [https://strane.ba/category/emina-zuna/ Profil na portalu Strane]
* [https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ Tekstovi na Jergović.com]

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke književnice]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]]
[[Kategorija:Biografije, Jajce]]
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]</text>
      <sha1>icimi2ggq28sszj2x4slh9qaz39upzf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849254</id>
      <parentid>3849253</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:42:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>3849254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10699" sha1="mvadm908escoxp38xogc8828q2omsgd" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Emina Žuna
| image             = 
| datum_rođenja     = 1981.
| mjesto_rođenja    = Jajce, SR Bosna i Hercegovina
| zanimanje         = Književnica, psihologinja, psihoterapeutkinja
| nacionalnost      = Bosanskohercegovačka
| period            = 2002. – danas
| žanr              = Roman, kratka priča, esej, drama, kolumna
| značajna_djela    = ''Linija života'' (2016), ''Do boljeg jučer'' (2022)
}}

'''Emina Žuna''' (Jajce, 1981) bosanskohercegovačka je književnica, kolumnistica i psihoterapeutkinja. Autorica je romana, kratkih priča, eseja i dramskih tekstova. Njezini romani uvršteni su u najuže izbore za najprestižnije regionalne književne nagrade.&lt;ref name=&quot;pen-bih&quot;&gt;{{cite web |url=https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ |title=Članovi P.E.N. Centra BiH: Emina Žuna |publisher=P.E.N. centar Bosne i Hercegovine}}&lt;/ref&gt; Radi kao kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u privatnoj praksi u Jajcu.&lt;ref name=&quot;bhukbt-registar&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bhukbt.org/registar-terapeuta |title=Registar sertifikovanih KBT terapeuta u BiH |publisher=Bosansko-hercegovačko udruženje za kognitivno-bihejvioralnu terapiju}}&lt;/ref&gt; Članica je P.E.N. centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;pen-bih&quot;/&gt;

== Obrazovanje ==
Diplomirala je psihologiju (2005) te komparativnu književnost i bibliotekarstvo (2006) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je stipendije Fondacije „Karim Zaimović&quot; (2004).&lt;ref name=&quot;napolaputa-fest&quot;&gt;{{cite web |url=http://napolaputa.net/emina-zuna/ |title=Festival Na pola puta: Emina Žuna |publisher=Festival Na pola puta Užice}}&lt;/ref&gt; Magistrirala je na programu ''European Literary Cultures'' (Erasmus Mundus CLE) u Strazburu, Bolonji i Solunu.&lt;ref name=&quot;cle-alumni&quot;&gt;{{cite web |url=https://cle.unibo.it/pages/19/alumni |title=Alumni – Master CLE Erasmus Mundus |publisher=Università di Bologna}}&lt;/ref&gt;

== Književni rad ==

=== Romani ===
Debitantski roman ''Linija života'' (Planjax, 2016) nagrađen je na konkursu Fondacije za izdavaštvo BiH&lt;ref name=&quot;fondacija-izdavastvo&quot;&gt;{{cite web |url=https://fondacijaizdavastvo.ba/odluke-o-dodjeli-nagrada-konkursi/ |title=Odluka o dodjeli nagrada za izvornu literaturu |publisher=Fondacija za izdavaštvo Sarajevo}}&lt;/ref&gt; te nominovan 2017. za nagrade „Meša Selimović&quot; i „Mirko Kovač&quot;.&lt;ref name=&quot;tuzla-mesa2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.tuzla.ba/nominovani-romani-za-nagradu-mesa-selimovic-2017/ |title=Nominovani romani za Nagradu 'Meša Selimović' 2017. |publisher=Grad Tuzla}}&lt;/ref&gt;

Drugi roman ''Do boljeg jučer'' (Buybook, 2022)&lt;ref name=&quot;buybook-izdanje&quot;&gt;{{cite web |url=https://buybook.ba/proizvod/do-boljeg-jucer-16345/ |title=Do boljeg jučer – Emina Žuna |publisher=Buybook}}&lt;/ref&gt; uvršten je 2023. u uži izbor za nagrade „Meša Selimović&quot;&lt;ref name=&quot;tportal-mesa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/finalisti-nagrade-mesa-selimovic-2023-foto-20230818 |title=Finalisti Nagrade 'Meša Selimović' 2023 |publisher=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; i „Štefica Cvek&quot;.&lt;ref name=&quot;bookvica-sve&quot;&gt;{{cite web |url=http://bookvica.net/stefica-cvek-uzi-izbor-2023/ |title=Uži izbor za nagradu 'Štefica Cvek' 2023 |publisher=Bookvica}}&lt;/ref&gt;

=== Kratka proza i dramski tekstovi ===
Kratke priče objavljuje od početka 2000-ih u časopisima: ''Sarajevske sveske'', ''Zarez'', ''Odjek'', ''Bejahad'', ''Avlija'', ''Behar'', ''Polja'', ''Vox Feminae'', ''Eckermann'' i dr. Priče objavljuje i na portalima ''Strane''&lt;ref name=&quot;strane-arh&quot;&gt;{{cite web |url=https://strane.ba/category/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Strane.ba}}&lt;/ref&gt; i ''Ajfelov most''.&lt;ref name=&quot;jergovic-ajfel&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ |title=Ajfelov most: Emina Žuna |author=Miljenko Jergović |publisher=Jergovic.com}}&lt;/ref&gt; Dramski tekst uvršten je u uži izbor za nagradu „Alija Isaković&quot; (2008).&lt;ref name=&quot;klix-preporod&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/svedsko-srce-moje-majke-dobitnik-nagrade-alija-isakovic/81124024 |title='Švedsko srce moje majke' dobitnik nagrade 'Alija Isaković' |publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Analize i kolumnistika ==
Sarađivala je s Mediacentrom Sarajevo,&lt;ref name=&quot;mediacentar-izvor&quot;&gt;{{cite web |url=https://media.ba/bs/author/emina-zuna |title=Emina Žuna – Mediacentar Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Al Jazeera Balkans,&lt;ref name=&quot;aljazeera-izvor&quot;&gt;{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 |title=Emina Žuna – Al Jazeera Balkans}}&lt;/ref&gt; Oslobođenjem, Bukom i dr. Na portalu ''Prometej'' vodila je kolumnu ''Psihoterapija, politika &amp; popularna kultura''.&lt;ref name=&quot;prometej-kolumna&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura |title=Arhiv kolumne – Prometej.ba}}&lt;/ref&gt;

== Rezidencije i festivali ==
* 2018. – ''Reading Balkans'', Tirana&lt;ref name=&quot;traduki-tirana&quot;&gt;{{cite web |url=https://traduki.eu/reading-balkans-emina-zuna-in-tirana/ |title=Reading Balkans: Emina Žuna in Tirana |publisher=Traduki}}&lt;/ref&gt;
* 2018. – ''Blasfem II'', Banja Luka&lt;ref name=&quot;buka-blasfem&quot;&gt;{{cite web |url=https://6yka.com/bih/blasfem-ii-banjalucki-feministicki-festival/ |title=Blasfem II – banjalučki feministički festival |publisher=Buka}}&lt;/ref&gt;
* 2022. – Festival „Na pola puta&quot;, Užice&lt;ref name=&quot;napolaputa-fest&quot;/&gt;
* 2023. – Traduki rezidencija, Novo Mesto (Goga)&lt;ref name=&quot;goga-novo-mesto&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goga.si/dogodek/literarni-vecer-z-emino-zuna/ |title=Literarni večer z Emino Žuna |publisher=Založba Goga}}&lt;/ref&gt;
* 2023. – Kuća za pisce, Pazin&lt;ref name=&quot;pazin-rezidencija&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.kucazapisce.hr/gosti/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Kuća za pisce Pazin}}&lt;/ref&gt;

== Recepcija i akademski osvrti ==
Roman ''Linija života'' bio je predmet akademskih studija Ivana Šunjića (''Translation Studies'', Brill, 2018),&lt;ref name=&quot;brill-izdavac&quot;&gt;{{cite web |url=https://brill.com/view/journals/ts/translation-studies-contemporary-female-writers.xml |title=Narrative Strategies – Brill 2018 |author=Ivan Šunjić |publisher=Brill Academic Publishers}}&lt;/ref&gt; Fatime Bećarević (''DHS'', 2018),&lt;ref name=&quot;dhs-tuzla&quot;&gt;{{cite web |url=http://dhs.ff.untz.ba/index.php/dhs/article/view/becarevic-zenske-vrijednosti |title=Reprezentacija ženskih vrijednosti – DHS 2018 |author=Fatima Bećarević |publisher=Filozofski fakultet Tuzla}}&lt;/ref&gt; Melide Travančić (''DHS''/CEEOL, 2020)&lt;ref name=&quot;ceeol-baza&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=912534 |title=Sumnja u kontingenciju – CEEOL 2020 |author=Melida Travančić}}&lt;/ref&gt; i Jasmine Mujezin (P.E.N. centar BiH, 2020).&lt;ref name=&quot;pen-zbilja-esej&quot;&gt;{{cite web |url=https://penbih.ba/zenska-citaonica/jasmina-mujezin-drustvena-zbilja-u-fiktivnoj-povijesti/ |title=Društvena zbilja u fiktivnoj povijesti – P.E.N. BiH |author=Jasmina Mujezin}}&lt;/ref&gt; Roman se navodi i u zborniku ''Između otpora i trenda'' (Booksa/Kulturtreger, 2023).

Roman ''Do boljeg jučer'' naišao je na odjek u književnoj kritici, o čemu su pisale Maja Abadžija (''Naratorium'')&lt;ref name=&quot;naratorium-kritika&quot;&gt;{{cite web |url=https://naratorium.ba/roman-s-predumislajem-emina-zuna-do-boljeg-jucer/ |title=Roman s predumišljajem – Naratorium |author=Maja Abadžija}}&lt;/ref&gt; i Dalibor Plečić (''Booksa.hr'').&lt;ref name=&quot;booksa-kritika&quot;&gt;{{cite web |url=https://booksa.hr/kritike/do-boljeg-jucer-mnogo-mogucih-tumacenja |title=Mnogo mogućih tumačenja – Booksa.hr |author=Dalibor Plečić}}&lt;/ref&gt; Dara Šljukić u ''Vogue Adria'' (2025) ističe roman kao primjer književnog eksperimenta s prošlošću.&lt;ref name=&quot;vogue-adria&quot;&gt;{{cite web |url=https://vogueadria.com/print_edition/tenth-issue/pobunjene-citateljke-2/ |title=Pobunjene čitateljke: Novelistički retro – Vogue Adria |author=Dara Šljukić}}&lt;/ref&gt;

== Psihoterapeutski rad ==
Sertifikovana je KBT psihoterapeutkinja uvrštena u Registar BHUKBT-a.&lt;ref name=&quot;bhukbt-registar&quot;/&gt;

== Bibliografija ==

=== Romani ===
* ''Linija života'' (Planjax, Tešanj, 2016)
* ''Do boljeg jučer'' (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2022)

=== Koautorska djela i zbornici ===
* ''Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku''&lt;ref name=&quot;cobiss-referenca&quot;&gt;{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/24361734/nubbih?format=isbd |title=Zabilježene – COBISS.bh}}&lt;/ref&gt;
* ''Feministička i queer čitanja popularne kulture'' (ur. Ivan Šunjić)&lt;ref name=&quot;cobiss-queer&quot;&gt;{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/17498118 |title=Feministička i queer čitanja – COBISS.bh}}&lt;/ref&gt;
* ''Da sam Šejn'' (zbornik kratkih priča)
* ''Tragovima bosanskog kraljevstva'' (zbornik)

== Nagrade i nominacije ==
* '''2002.''' – Nagrada Radija Federacije BiH za kratku priču
* '''2008.''' – Nagrada „Bejahad&quot; za kratku priču
* '''2008.''' – Uži izbor za nagradu „Alija Isaković&quot; (dramski tekst)&lt;ref name=&quot;klix-preporod&quot;/&gt;
* '''2013.''' – Nagrada „Avlija&quot; za kratku priču
* '''2016.''' – Nagrada Fondacije za izdavaštvo BiH (''Linija života'')&lt;ref name=&quot;fondacija-izdavastvo&quot;/&gt;
* '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović&quot; (''Linija života'')&lt;ref name=&quot;tuzla-mesa2017&quot;/&gt;
* '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Mirko Kovač&quot; (''Linija života'')
* '''2022.''' – Nagrada „Zija Dizdarević&quot; za kratku priču&lt;ref name=&quot;zija-dizdarevic&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fokus.ba/kultura/emini-zuni-prva-nagrada-na-konkursu-zija-dizdarevic/2610547/ |title=Emini Žuni nagrada 'Zija Dizdarević' |publisher=Fokus.ba}}&lt;/ref&gt;
* '''2023.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović&quot; (''Do boljeg jučer'')&lt;ref name=&quot;tportal-mesa&quot;/&gt;
* '''2023.''' – Uži izbor za Nagradu „Štefica Cvek&quot; (''Do boljeg jučer'')&lt;ref name=&quot;bookvica-sve&quot;/&gt;
* '''2025.''' – Uži izbor konkursa „Raštan&quot; za zbirku priča

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ Profil na stranici P.E.N. centra BiH]
* [https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 Arhiva tekstova na Al Jazeera Balkans]
* [https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura Arhiva kolumne na portalu Prometej]
* [https://media.ba/bs/author/emina-zuna Profil na Mediacentru Sarajevo]
* [https://strane.ba/category/emina-zuna/ Profil na portalu Strane]
* [https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ Tekstovi na Jergović.com]
{{DEFAULTSORT:Žuna, Emina}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]]
[[Kategorija:Biografije, Jajce]]
[[Kategorija:Rođeni 1981.]]</text>
      <sha1>mvadm908escoxp38xogc8828q2omsgd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Hidrografija Slovačke</title>
    <ns>10</ns>
    <id>534927</id>
    <revision>
      <id>3849037</id>
      <parentid>3848968</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:21:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4505" sha1="451cd76ex230io337m9yhxzob03cyj1" xml:space="preserve">{{navkutija
| ime         = Hidrografija Slovačke
| naslov      = Hidrografija [[Slovačka|Slovačke]]
| podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Spisak rijeka u Slovačkoj|Rijeke]]
| podaci1 = 
 {{Navkutija podgrupa
 | grupa1 = [[Crno more|Crnomorski sliv]]
 | podaci1 = 
  {{Navkutija podgrupa
  | grupa1 = Sliv [[Dunav]]a
  | podaci1 = 
* '''[[Dunav]]'''
&lt;!---------------------------------&gt;
* '''[[Hron]]'''
** [[Bystrianka]]
** [[Čierny Hron]]
** [[Hučava (Zolná)|Hučava]]
** [[Neresnica (rijeka)|Neresnica]]
** [[Paríž]]
** [[Perec (rijeka)|Perec]]
** [[Podlužianka]]
** [[Rohozná (Hron)|Rohozná]]
** [[Sikenica (rijeka)|Sikenica]]
** [[Slatina (Hron)|Slatina]]
** [[Zolná (Slatina)|Zolná]]
&lt;!---------------------------------&gt;
* '''[[Ipeľ]]'''
** [[Krtíš]]
** [[Stará rieka (Tisovník)|Stará rieka]]
** [[Suchá (Ipeľ)|Suchá]]
** [[Štiavnica (Ipeľ)|Štiavnica]]
** [[Tisovník]]
&lt;!---------------------------------&gt;
* '''[[Morava (Češka)|Morava]]'''
** [[Chvojnica (Morava)|Chvojnica]]
** [[Malina (rijeka)|Malina]]
** [[Myjava (rijeka)|Myjava]]
** [[Rudava]]
** [[Teplica (Myjava)]]
&lt;!---------------------------------&gt;
* '''[[Váh]]'''
** [[Bebrava]]
** [[Belá (Váh)|Belá]]
** [[Biela voda (Váh)]]
** [[Bystrica (Kysuca)|Bystrica]]
** [[Čierna voda (Mali Dunav)]]
** [[Dlhý kanál]]
** [[Dolná Blava]]
** [[Dudváh]]
** [[Gidra]]
** [[Handlovka]]
** [[Jelešňa]]
** [[Krupinica]]
** [[Kysuca]]
** [[Litava (Krupinica)|Litava]]
** [[Malá Nitra]]
** '''[[Mali Dunav]]'''
** '''[[Nitra (rijeka)|Nitra]]'''
** [[Nitrica (rijeka)|Nitrica]]
** '''[[Orava (rijeka)|Orava]]'''
** [[Oravica]]
** [[Parná]]
** [[Polhoranka]]
** [[Radiša (rijeka)|Radiša]]
** [[Radošinka]]
** [[Rajčanka]]
** [[Revúca (Váh)|Revúca]]
** [[Teplica (Turiec)]]
** [[Trnávka (Dudváh)|Trnávka]]
** [[Turiec (Váh)|Turiec]]
** [[Varínka]]
** [[Vlára]]
** [[Žitava (rijeka)|Žitava]]

  | grupa2 = Sliv [[Tisa (rijeka)|Tise]]
  | podaci2 = 
* '''[[Tisa (rijeka)|Tisa]]'''
* '''[[Bodrog]]'''
** [[Cirocha]]
** [[Čierna voda (Už)]]
** [[Duša (rijeka)|Duša]]
** [[Chlmec (Trnávka)|Chlmec]]
** '''[[Laborec]]'''
** [[Ladomirka]]
** '''[[Latorica]]'''
** [[Muráň (rijeka)|Muráň]]
** [[Okna (rijeka)|Okna]]
** [[Oľka (rijeka)|Oľka]]
** '''[[Ondava]]'''
** [[Roňava]]
** [[Topľa]]
** [[Trnávka (Ondava)|Trnávka]]
** [[Ublianka]]
** [[Udava (rijeka)|Udava]]
** [[Ulička (Už)|Ulička]]
** '''[[Už (Laborec)|Už]]'''
** [[Výrava (Laborec)|Výrava]]
* '''[[Sajó|Slaná]]'''
** [[Blh (rijeka)|Blh]]
** [[Bodva]]
** [[Gortva (rijeka)|Gortva]]
** [[Ida (rijeka)|Ida]]
** [[Hnilec (rijeka)|Hnilec]]
** '''[[Hornád]]'''
** [[Klenovská Rimava]]
** [[Oľšava (Hornád)|Oľšava]]
** [[Rimava]]
** [[Rimavica]]
** [[Sekčov (rijeka)|Sekčov]]
** [[Svinka]]
** [[Štítnik (rijeka)|Štítnik]]
** [[Torysa (rijeka)|Torysa]]
** [[Turiec (Sajó)|Turiec]]
** [[Turňa (rijeka)|Turňa]]

 }}
 | grupa2 = [[Baltičko more|Baltički sliv]]
 | podaci2 = 
   {{Navkutija podgrupa
   | grupa1 = Sliv [[Visla|Visle]]
   | podaci1 = 
* '''[[Dunajec]]'''
** [[Biela (Poprad)|Biela]]
** [[Biela voda (Dunajec)]]
** [[Jakubianka]]
** [[Kežmarská Biela voda]]
** [[Mlynica (rijeka)|Mlynica]]
** [[Poprad (rijeka)|Poprad]]
  }}
}}

| grupa2 = [[Spisak jezera u Slovačkoj|Jezera]]
| podaci2 =
   {{Navkutija podgrupa
   | grupa1 = [[Cirkno jezero|Cirkna jezera]]&lt;br/&gt;u [[Tatre|Tatrama]]
   | podaci1 =
* [[Veľké Hincovo pleso]]
* [[Štrbské pleso]]
* [[Popradské pleso]]

   | grupa2 = Ostala
   | podaci2 =
* [[Izra (jezero)|Izra]]
* [[Morské oko (jezero)|Morské oko]]

| grupa3 = [[Vještačko jezero|Vještačka]]
| podaci3 = 
  {{Navkutija podgrupa
  | grupa1 = Sliv [[Váh]]a
  | podaci1 =
* [[Bešeňová (jezero)|Bešeňová]]
* [[Čierny Váh (jezero)|Čierny Váh]]
* [[Hričov (jezero)|Hričov]]
* [[Kráľová (jezero)|Kráľová]]
* [[Krpeľany (jezero)|Krpeľany]]
* '''[[Liptovská Mara]]'''
* [[Nosice (jezero)|Nosice]]
* [[Nová Bystrica (jezero)|Nová Bystrica]]
* '''[[Orava (jezero)|Orava]]'''
* [[Sĺňava]]
* [[Žilina (jezero)|Žilina]]

  | grupa2 = Ostala
  | podaci2 = 
* '''[[Gabčíkovo (brana)|Gabčíkovo]]'''
* '''[[Ružín (jezero)|Ružín]]
* [[Starina (jezero)|Starina]]
* '''[[Veľká Domaša]]'''
* '''[[Zemplínska šírava]]'''
 }}
}}
| grupa4 = [[Riječno ostrvo|Riječna&lt;br/&gt;ostrva]]
| podaci4  =
* '''[[Veliko žitno ostrvo]]'''

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Hidrografija Slovačke|τ]]
[[Kategorija:Šabloni za geografiju Slovačke|Hidrografija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>451cd76ex230io337m9yhxzob03cyj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadžino jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534945</id>
    <revision>
      <id>3849016</id>
      <parentid>3849015</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T11:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Mhare premjestio je stranicu [[Adžića jezero]] na [[Hadžino jezero]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3849015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4577" sha1="tarbupcw1hg54kpidf7h6883js10swx" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Adžića jezero
| drugo_ime            = Hadžino jezero, Hadžića jezero, Ždrimačko jezero
| lokacija             = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|43.9204|17.6210|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = prirodno jezero
| priliv               = izvori i oborinske vode
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina               = 0.12
| širina               = 0.10
| površina             = 0.01
| maks_dubina          = 9.2
| nadmorska_visina     = 738
}}

'''Adžića jezero''', poznato i kao '''Hadžino jezero''', '''Hadžića jezero''' ili '''Ždrimačko jezero''', prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najveće je od tri [[Ždrimačka jezera|Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Pasje jezero|Pasjim]] i [[Pijavičko jezero|Pijavičkim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Za jezera se u lokalnim i prirodoslovnim opisima pretpostavlja ledenjačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;&gt;{{cite web |title=Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-srediscaronnjeg-bosansko-hercegova269kog-planinskog-podru269ja.html |website=Dinarsko gorje |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kantonalni&quot;&gt;{{cite web |title=Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015–2025 |url=https://paperzz.com/doc/5162643/kantonalni-plan-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a-za-period-2015. |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Nalazi se valovitoj dolini koja se spušta prema gradu i gornjem toku [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Smješteno je u skupini manjih jezera na međusobnoj udaljenosti od oko 250 m, u blizini [[Crnodolski potok|Crnodolskog potoka]] i Ždrimačkog, odnosno Crnodolskog slapa.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD &quot;Vrbas&quot; |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U starijoj literaturi o zaštićenim prirodnim vrijednostima navodi se da se Hadžino, odnosno Hadžića jezero, nalazi oko 6 km jugoistočno od Gornjeg Vakufa, u udolini okruženoj planinskim vrhovima.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;&gt;{{cite web |title=Prirodne rijetkosti i ljepote Bosne i Hercegovine |url=https://www.scribd.com/document/459151022/PRIRODNE-RIJETKOSTI-I-LJEPOTE-BOSNE-29-pdf |website=Scribd |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografske i hidrološke odlike ==
Gotovo je kružno, odnosno kružno-elipsoidnog oblika. Dugo je 120 m, široko 100 m i duboko najviše 9,20 m.&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Stariji popis prirodnih rijetkosti bilježi dužinu od 115 m i širinu od 100 m, uz napomenu da vodu dobiva iz više izvora, naročito s istočne strane, te od oborina.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;/&gt;

Jezero je najveća vodena površina u skupini Ždrimačkih jezera. Obale su obrasle šašom, trskom i drugom močvarnom vegetacijom, koja na pojedinim mjestima prodire prema unutrašnjosti jezera. Takav vegetacijski pojas važan je za obalni ekosistem, ali istovremeno se navodi kao jedan od procesa koji doprinosi zatrpavanju jezerske površine.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;/&gt;

== Živi svijet i korištenje ==
U jezeru žive [[klijen]] i [[šaran]], a ribarska društva ga opisuju kao ribolovne vode u kojima se, osim ovih vrsta, spominju [[Amur (riba)|amur]], [[jezerska zlatovčica]], [[babuška]] i [[potočna pastrmka]].&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SRD&quot;/&gt; Jezero se koristi za izlete, rekreativni ribolov i kraći boravak u prirodi.

Hadžino, odnosno Adžića jezero, u starijem popisu prirodnih rijetkosti navedeno je kao zaštićeni prirodni lokalitet, s rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Adzica jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>tarbupcw1hg54kpidf7h6883js10swx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849018</id>
      <parentid>3849016</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:00:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4437" sha1="ro90fvny0jf52374pjdkhezbw9ul8ro" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Hadžino jezero
| drugo_ime = Adžića jezero, Hadžića jezero, Ždrimačko jezero
| lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate = {{coord|43.9204|17.6210|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta = prirodno jezero
| priliv = izvori i oborinske vode
| države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina = 0.12
| širina = 0.10
| površina = 0.01
| maks_dubina = 9.2
| nadmorska_visina = 738
}}

'''Hadžino jezero''', poznato i kao '''Adžića jezero''', '''Hadžića jezero''' ili '''Ždrimačko jezero''', prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najveće je od tri [[Ždrimačka jezera|Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Pasje jezero|Pasjim]] i [[Pijavičko jezero|Pijavičkim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Za jezera se u lokalnim i prirodoslovnim opisima pretpostavlja ledenjačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;&gt;{{cite web |title=Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-srediscaronnjeg-bosansko-hercegova269kog-planinskog-podru269ja.html |website=Dinarsko gorje |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kantonalni&quot;&gt;{{cite web |title=Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015–2025 |url=https://paperzz.com/doc/5162643/kantonalni-plan-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a-za-period-2015. |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Nalazi se valovitoj dolini koja se spušta prema gradu i gornjem toku [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Smješteno je u skupini manjih jezera na međusobnoj udaljenosti od oko 250 m, u blizini [[Crnodolski potok|Crnodolskog potoka]] i Ždrimačkog, odnosno Crnodolskog slapa.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD &quot;Vrbas&quot; |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U starijoj literaturi o zaštićenim prirodnim vrijednostima navodi se da se Hadžino, odnosno Hadžića jezero, nalazi oko 6 km jugoistočno od Gornjeg Vakufa, u udolini okruženoj planinskim vrhovima.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;&gt;{{cite web |title=Prirodne rijetkosti i ljepote Bosne i Hercegovine |url=https://www.scribd.com/document/459151022/PRIRODNE-RIJETKOSTI-I-LJEPOTE-BOSNE-29-pdf |website=Scribd |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografske i hidrološke odlike ==
Gotovo je kružno, odnosno kružno-elipsoidnog oblika. Dugo je 120 m, široko 100 m i duboko najviše 9,20 m.&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Stariji popis prirodnih rijetkosti bilježi dužinu od 115 m i širinu od 100 m, uz napomenu da vodu dobiva iz više izvora, naročito s istočne strane, te od oborina.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;/&gt;

Jezero je najveća vodena površina u skupini Ždrimačkih jezera. Obale su obrasle šašom, trskom i drugom močvarnom vegetacijom, koja na pojedinim mjestima prodire prema unutrašnjosti jezera. Takav vegetacijski pojas važan je za obalni ekosistem, ali istovremeno se navodi kao jedan od procesa koji doprinosi zatrpavanju jezerske površine.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;/&gt;

== Živi svijet i korištenje ==
U jezeru žive [[klijen]] i [[šaran]], a ribarska društva ga opisuju kao ribolovne vode u kojima se, osim ovih vrsta, spominju [[Amur (riba)|amur]], [[jezerska zlatovčica]], [[babuška]] i [[potočna pastrmka]].&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SRD&quot;/&gt; Jezero se koristi za izlete, rekreativni ribolov i kraći boravak u prirodi.

Hadžino, odnosno Adžića jezero, u starijem popisu prirodnih rijetkosti navedeno je kao zaštićeni prirodni lokalitet, s rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Adzica jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ro90fvny0jf52374pjdkhezbw9ul8ro</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849021</id>
      <parentid>3849018</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:02:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4419" sha1="i6wusf8htyt8h3avgow8elfcy8pcx0w" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Hadžino jezero
| drugo_ime = Adžića jezero, Hadžića jezero, Ždrimačko jezero
| lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate = {{coord|43.9204|17.6210|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta = prirodno jezero
| priliv = izvori i oborinske vode
| države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina = 0.12
| širina = 0.10
| površina = 0.01
| maks_dubina = 9.2
| nadmorska_visina = 738
}}

'''Hadžino jezero''', poznato i kao '''Adžića jezero''', '''Hadžića jezero''' ili '''Ždrimačko jezero''', prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najveće je od tri [[Ždrimačka jezera|Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Pasje jezero|Pasjim]] i [[Pijavičko jezero|Pijavičkim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Za jezera se u lokalnim i prirodoslovnim opisima pretpostavlja ledenjačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;&gt;{{cite web |title=Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-srediscaronnjeg-bosansko-hercegova269kog-planinskog-podru269ja.html |website=Dinarsko gorje |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kantonalni&quot;&gt;{{cite web |title=Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015–2025 |url=https://paperzz.com/doc/5162643/kantonalni-plan-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a-za-period-2015. |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Nalazi se valovitoj dolini koja se spušta prema gradu i gornjem toku [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Smješteno je u skupini manjih jezera na međusobnoj udaljenosti od oko 250 m, u blizini [[Crnodolski potok|Crnodolskog potoka]] i Ždrimačkog, odnosno Crnodolskog slapa.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD &quot;Vrbas&quot; |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U starijoj literaturi o zaštićenim prirodnim vrijednostima navodi se da se Hadžino, odnosno Hadžića jezero, nalazi oko 6 km jugoistočno od Gornjeg Vakufa, u udolini okruženoj planinskim vrhovima.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;&gt;{{cite web |title=Prirodne rijetkosti i ljepote Bosne i Hercegovine |url=https://www.scribd.com/document/459151022/PRIRODNE-RIJETKOSTI-I-LJEPOTE-BOSNE-29-pdf |website=Scribd |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografske i hidrološke odlike ==
Gotovo je kružno, odnosno kružno-elipsoidnog oblika. Dugo je 120 m, široko 100 m i duboko najviše 9,20 m.&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Stariji popis prirodnih rijetkosti bilježi dužinu od 115 m i širinu od 100 m, uz napomenu da vodu dobiva iz više izvora, naročito s istočne strane, te od oborina.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;/&gt;

Jezero je najveća vodena površina u skupini Ždrimačkih jezera. Obale su obrasle šašom, trskom i drugom močvarnom vegetacijom, koja na pojedinim mjestima prodire prema unutrašnjosti jezera. Takav vegetacijski pojas važan je za obalni ekosistem, ali istovremeno se navodi kao jedan od procesa koji doprinosi zatrpavanju jezerske površine.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot;/&gt;

== Živi svijet i korištenje ==
U jezeru žive [[klijen]] i [[šaran]], a ribarska društva ga opisuju kao ribolovne vode u kojima se, osim ovih vrsta, spominju [[Amur (riba)|amur]], [[jezerska zlatovčica]], [[babuška]] i [[potočna pastrmka]].&lt;ref name=&quot;Dinarsko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SRD&quot;/&gt; Jezero se koristi za izlete, rekreativni ribolov i kraći boravak u prirodi.

Hadžino, odnosno Adžića jezero, u starijem popisu prirodnih rijetkosti navedeno je kao zaštićeni prirodni lokalitet, s rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Prirodne&quot; /&gt; 

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Adzica jezero}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gornji Vakuf-Uskoplje]]</text>
      <sha1>i6wusf8htyt8h3avgow8elfcy8pcx0w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adžića jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534946</id>
    <redirect title="Hadžino jezero" />
    <revision>
      <id>3849017</id>
      <timestamp>2026-05-24T11:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>Mhare premjestio je stranicu [[Adžića jezero]] na [[Hadžino jezero]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3849017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="b1tpir1h1pntdaintvp4uqx2mu1u3a4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Hadžino jezero]]</text>
      <sha1>b1tpir1h1pntdaintvp4uqx2mu1u3a4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Volga</title>
    <ns>10</ns>
    <id>534947</id>
    <revision>
      <id>3849024</id>
      <timestamp>2026-05-24T12:09:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Dodati nekad još pritoka s</comment>
      <origin>3849024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2623" sha1="he21kb8i5tug0huu7vmjk3w58anv24t" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Volga
| naslov      = [[Volga]]
| slika       = [[Datoteka:Volgarivermap.png|120px|Karta sliva Volge]]
| slikastil   = padding-left:0.5em;
| osnovastil  = background:#bbccee;
| podacistil  = padding:0.25em 0; line-height:1.4em; &lt;!-- Inače se može činiti da spiskovi tvore cjelinu. --&gt;
| tijeloklasa = hlist

| grupa1 = [[Pritoka|Pritoke]]
| podaci1 =
* [[Seljižarovka]]
* [[Tudovka]]
* [[Vazuza]]
* [[Tverca]]
* [[Šoša (rijeka)|Šoša]]
* [[Dubna (Volga)|Dubna]]
* [[Medvedica (Volga)|Medvedica]]
* [[Nerlj (Volga)|Nerlj]]
* [[Kašinka]]
* [[Sit (rijeka)|Sit]]
* [[Mologa (rijeka)|Mologa]]
* [[Suda (rijeka)|Suda]]
* [[Šeksna]]
* [[Sogoža]]
* [[Korožečna]]
* [[Kotoroslj]]
* [[Kostroma (rijeka)|Kostroma]]
* [[Mera (Volga)|Mera]]
* [[Njomda]]
* [[Unža]]
* [[Uzola]]
* [[Oka (rijeka)|Oka]]
* [[Kudma (Volga)|Kudma]]
* [[Kerženjec]]
* [[Sura (rijeka)|Sura]]
* [[Vetluga (rijeka)|Vetluga]]
* [[Rutka (rijeka)|Rutka]]
* [[Civil (rijeka)|Civil]]
* [[Velika Kokšaga]]
* [[Mala Kokšaga]]
* [[Aniš (rijeka)|Aniš]]
* [[Iljet]]
* [[Svijaga]]
* [[Sumka (rijeka)|Sumka]]
* [[Kazanka (rijeka)|Kazanka]]
* [[Kama (rijeka)|Kama]]
* [[Aktaj]]
* [[Bezdna (Tatarstan)|Bezdna]]
* [[Veliki Čeremšan]]
* [[Usa (Volga)|Usa]]
* [[Sok (rijeka)|Sok]]
* [[Samara (Volga)|Samara]]
* [[Čapajevka (rijeka)|Čapajevka]]
* [[Sizranka]]
* [[Čagra]]
* [[Mali Irgiz]]
* [[Veliki Irgiz|Irgiz]]
* [[Veliki Karaman]]
* [[Tereška]]
* [[Jeruslan]]
* [[Ahtuba]] ([[rastoka]])

| grupa2 = [[Vještačko jezero|Vještačka&lt;br/&gt;jezera]]
| podaci2 =
* [[Volgo]]
* [[Ivanjkovsko jezero|Ivanjkovsko]]
* [[Ugličko jezero|Ugličko]]
* [[Ribinsko jezero|Ribinsko]]
* [[Gorki (jezero)|Gorki]]
* [[Čeboksarsko jezero|Čeboksarsko]]
* [[Kujbiševsko jezero|Kujbiševsko]]
* [[Saratovsko jezero|Saratovsko]]
* [[Volgogradsko jezero|Volgogradsko]]

| grupa3 = [[Hidroelektrana|Hidroelektrane]]
| podaci3 =
* [[Hidroelektrana Ivanjkovo|Ivanjkovo]]
* [[Hidroelektrana Uglič|Uglič]]
* [[Hidroelektrana Ribinsk|Ribinsk]]
* [[Hidroelektrana Nižnji Novgorod|Nižnji Novgorod]]
* [[Hidroelektrana Čeboksari|Čeboksari]]
* [[Hidroelektrana Žiguljovsk|Žiguljovsk]]
* [[Hidroelektrana Saratov|Saratov]]
* [[Hidroelektrana Volgograd|Volgograd]]

| grupa4 = [[Kanal]]i
| podaci4 =
* [[Moskovski kanal|Moskovski]]
* [[Kanal Volga–Baltik|Volga–Baltik]]
* [[Kanal Volga–Don|Volga–Don]]

| grupa5 = [[Grad]]ovi
| podaci5 =
* [[Astrahan]]
* [[Volgograd]]
* [[Saratov]]
* [[Samara]]
* [[Kazanj]]
* [[Uljanovsk]]
* [[Nižnji Novgorod]]
* [[Jaroslavlj]]
* [[Tver]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni evropskih rijeka]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>he21kb8i5tug0huu7vmjk3w58anv24t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pijavičko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534948</id>
    <revision>
      <id>3849026</id>
      <timestamp>2026-05-24T12:13:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3849026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3438" sha1="fnf76pktzk8mq721ckzbf0k3sb90qs7" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Pijavičko jezero
| lokacija             = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|43.92648|17.62663|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = prirodno jezero
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| nadmorska_visina     = 760
}}

'''Pijavičko jezero''' prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najmanje je od tri [[Ždrimačka jezera|Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Hadžino jezero|Hadžinim]] i [[Pasje jezero|Pasjim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Ime je dobilo po [[medicinska pijavica|medicinskim pijavicama]] (''Hirudo medicinalis''), po kojima se razlikuje od druga dva jezera u istoj skupini.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD &quot;Vrbas&quot; |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj i geografske odlike ==
Jezero je dio male skupine stajaćih voda koje su međusobno udaljene oko 250 m. U istoj skupini najveće je Adžića, odnosno Hadžino jezero, dok je Pasje jezero srednje veličine. Sva tri jezera nalaze se u valovitoj dolini koja se spušta prema Gornjem Vakufu-Uskoplju, u prirodnom ambijentu šuma, livada i vlažnih zemljišta.&lt;ref name=&quot;SRD&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mapcarta&quot;&gt;{{cite web |title=Pijavičko Jezero |url=https://mapcarta.com/18932052 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Voda je tamne boje zbog podloge i okolnog reljefa, ali se u opisima Ždrimačkih jezera navodi kao bistra i čista. Jezero nema razvijenu turističku infrastrukturu i slabije je poznato od Adžića jezera, koje je veće i pogodnije za ribolov i izlete.&lt;ref name=&quot;BKZS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wonderful&quot;&gt;{{cite web|title=Ždrimačka jezera|url=https://wonderfulbosnia.com/zdrimacka-jezera/|website=Wonderful Bosnia|date=6. 2. 2020|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Živi svijet ==
Nije poznato kao ribolovna voda. U njemu se ne navodi prisustvo ribe, ali je poznato po velikom broju medicinskih pijavica. Njihovo prisustvo u lokalnim izvorima povezuje se s čistoćom vode i osjetljivošću staništa.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Medicinska pijavica spada među vrste vezane za čiste, plitke i vegetacijom bogate stajaće vode.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;/&gt;

== Zaštita ==
Pijavičko jezero je zbog medicinskih pijavica i odsustva ribljeg fonda najosjetljiviji dio ove male jezerske skupine. U opisima stanja lokaliteta posebno se ističe problem otpada, koji ugrožava stanište medicinske pijavice i narušava prirodni izgled jezera.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>fnf76pktzk8mq721ckzbf0k3sb90qs7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849031</id>
      <parentid>3849026</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3413" sha1="1f942l2a0uoo7btdvuu6mscbcwioj6d" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime = Pijavičko jezero
| lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate = {{coord|43.92648|17.62663|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta = prirodno jezero
| države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]]
| nadmorska_visina = 760
| širina_km = 0,02
| dužina_km = 0,025
}}

'''Pijavičko jezero''' prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najmanje je od tri [[Ždrimačka jezera|Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Hadžino jezero|Hadžinim]] i [[Pasje jezero|Pasjim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Ime je dobilo po [[medicinska pijavica|medicinskim pijavicama]] (''Hirudo medicinalis''), po kojima se razlikuje od druga dva jezera u istoj skupini.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD &quot;Vrbas&quot; |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj i geografske odlike ==
Jezero je dio male skupine stajaćih voda koje su međusobno udaljene oko 250 m. U istoj skupini najveće je Adžića, odnosno Hadžino jezero, dok je Pasje jezero srednje veličine. Sva tri jezera nalaze se u valovitoj dolini koja se spušta prema Gornjem Vakufu-Uskoplju, u prirodnom ambijentu šuma, livada i vlažnih zemljišta.&lt;ref name=&quot;SRD&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mapcarta&quot;&gt;{{cite web |title=Pijavičko Jezero |url=https://mapcarta.com/18932052 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;&gt;{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Voda je tamne boje zbog podloge i okolnog reljefa, ali se u opisima Ždrimačkih jezera navodi kao bistra i čista. Jezero nema razvijenu turističku infrastrukturu i slabije je poznato od Adžića jezera, koje je veće i pogodnije za ribolov i izlete.&lt;ref name=&quot;BKZS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Wonderful&quot;&gt;{{cite web|title=Ždrimačka jezera|url=https://wonderfulbosnia.com/zdrimacka-jezera/|website=Wonderful Bosnia|date=6. 2. 2020|access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Živi svijet ==
Nije poznato kao ribolovna voda. U njemu se ne navodi prisustvo ribe, ali je poznato po velikom broju medicinskih pijavica. Njihovo prisustvo u lokalnim izvorima povezuje se s čistoćom vode i osjetljivošću staništa.&lt;ref name=&quot;SRD&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Medicinska pijavica spada među vrste vezane za čiste, plitke i vegetacijom bogate stajaće vode.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot;/&gt;

== Zaštita ==
Pijavičko jezero je zbog medicinskih pijavica i odsustva ribljeg fonda najosjetljiviji dio ove male jezerske skupine. U opisima stanja lokaliteta posebno se ističe problem otpada, koji ugrožava stanište medicinske pijavice i narušava prirodni izgled jezera.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BKZS&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>1f942l2a0uoo7btdvuu6mscbcwioj6d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534949</id>
    <revision>
      <id>3849042</id>
      <timestamp>2026-05-24T12:31:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljen jedan dio članka</comment>
      <origin>3849042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9913" sha1="ihrg7s59g0wxhp9e9t1hfsi7iad0x1l" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| ime                   = Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja
| slika                 = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| veličina_slike        = 100px
| slika_opis            = Grb Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime           = 
| prijašnje_ime         = 
| država                = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| teritorija            = 
| osnivanje             = {{Početni datum i godine|2008|04|15}}
| prethodnik            = 
| nastalo_iz            = 
| ukidanje              = 
| nasljednik            = 
| spojeno_u             = 
| vrsta                 = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću
| nadležnost            = {{Plainlist|
* Forenzička ispitivanja i vještačenja
* Pružanje stručne pomoći pravosudnim tijelima i policijskim agencijama
}}
| status                = 
| sjedište              = [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate            = {{coord|43|50|00|N|18|22|00|E|display=inline,title}}
| adresa                = Nikole Tesle 59
| prazna_oznaka1        = 
| prazni_podaci1        = 
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| slogan                = 
| zaposleni             = 52 (ukupno)
| budžet                = 
| direktor              = Radiša Samardžija 
| šef_agencije          = 
| ministar              = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]])
| ključne_osobe         = 
| matična_organizacija  = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
| podružnice            = 
| dokumenti             = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH
| veb-sajt              = {{URL|afiv.gov.ba}}
| id                    = 
| fusnote               = Agency for Forensic Examinations and Expertises
}}

'''Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za obavljanje forenzičkih ispitivanja i vještačenja, pružanje stručne pomoći nadležnim tijelima te razvoj i unapređenje forenzičkih standarda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AFIVOpći&quot;&gt;{{cite web |title=Opšti podaci |url=https://www.afiv.gov.ba/pages/general |website=afiv.gov.ba |publisher=Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.&lt;ref name=&quot;Parlament_BiH&quot;&gt;{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&amp;lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja uspostavljena je kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem razvoja i unapređenja forenzičkih kapaciteta, standardizacije forenzičkih postupaka i metoda rada, te pružanja stručne i naučno-tehničke podrške policijskim i pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;AFIVOpći&quot; /&gt;

Sa radom je počela 26. februara 2009.&lt;ref name=&quot;AFIVOpći&quot; /&gt;

Odlukom [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], na 95. Sjednici održanoj 23. јula 2009, osiguran je prostor za trajni smještaj Agencije u objektu u kome je smještena i [[Državna agencija za istrage i zaštitu]].

== Pravni status i nadležnosti ==

Nadležnosti Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja definisane su članom 14. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot; /&gt;

Agencija je nadležna za:

* balistička i mehanoskopska vještačenja;
* hemijska i toksikološka ispitivanja;
* daktiloskopska vještačenja; 
* grafološka vještačenja; 
* biološka ispitivanja;
* biohemijska ispitivanja;   
* analize DNK;   
* specijalističke obuke;   
* vođenje evidencije, statistika i baza podataka;   
* vještačenje požara i eksplozija;   
* pružanje stručne pomoći ostalim tijelima iz Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine;   
* standardizaciju rada na terenu;   
* ostale poslove propisane zakonom i drugim propisima.&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot; /&gt;

== Organizacijska struktura ==

Agencijom za forenzička ispitivanja i vještačenja rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz 
mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot; /&gt;   

Osnovne organizacijske jedinice Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja su:

* Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja;
* Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja;
* Sektor za pravne, finansijske i informatičke poslove.

Odjeljenje za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica.

=== Odjeljenje za podršku ===

Odjeljenje za podršku je organizacijska jedinica Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja koja pruža stručnu, administrativno-tehničku i operativnu podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije, uključujući organizaciju sastanaka rukovodstva, protokolarne poslove, koordinaciju saradnje sa institucijama u Bosni i Hercegovini te međunarodnim i drugim relevantnim institucijama u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja i primjene međunarodnih standarda iz ove oblasti. U okviru svojih nadležnosti Odjeljenje vrši standardizaciju rada na terenu, kontrolu primjene propisanih standarda i kontrolu kvaliteta, te koordiniše aktivnosti s agencijama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini i međunarodnim partnerima. Također učestvuje u pripremi i realizaciji radnih sastanaka rukovodstva, prati realizaciju zaključaka sa tih sastanaka te obavlja poslove koordinacije unutar Agencije u vezi sa prikupljanjem statističko-analitičkih podataka, izradom izvještaja, analiza i informacija, kao i pripremom prijedloga godišnjeg programa rada Agencije. Odjeljenje obavlja i poslove odnosa s javnošću, uključujući pripremu saopštenja, organizaciju konferencija za medije, izradu promotivnih materijala i interne komunikacije, kao i protokolarne aktivnosti vezane za rad direktora i zamjenika direktora. Također vodi evidencije dokumenata sa stepenom tajnosti, organizuje prijem pošte i obavlja poslove prevođenja, te osigurava pristup informacijama u skladu sa važećim propisima o slobodi pristupa informacijama i zaštiti ličnih podataka. U oblasti forenzičke prakse, Odjeljenje je nadležno za nadzor nad pravilnim postupanjem sa tragovima i dokaznim materijalom, uključujući njihovo preuzimanje, čuvanje, obradu i vraćanje nadležnim organima, uz osiguranje očuvanja lanca dokaza i usklađenosti sa naučnim i stručnim standardima. Ujedno učestvuje u izradi stručnih procedura, predlaže programe stručnog usavršavanja u ovoj oblasti te učestvuje u njihovoj realizaciji.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot;&gt;{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja |url=https://www.afiv.gov.ba/files/pravilnik-sistematizacija.pdf |website=afiv.gov.ba |publisher=Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja |access-date=24. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja ===

Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to:

* Odsjek za biološka i DNK vještačenja;
* Odsjek za hemijsko-fizička vještačenja.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot; /&gt;

=== Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja ===

Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to:

* Odsjek za kriminalističko-tehnička vještačenja;
* Odsjek za vještačenja digitalnih dokaza.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot; /&gt;

=== Sektor za pravne, finansijske i informatičke poslove ===

Sektor za za pravne, finansijske i informatičke poslove ima tri unutrašnje organizacijske jedinice, i to:

* Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove;
* Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom;
* Odsjek za informatičke poslove.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu]]
* [[Granična policija Bosne i Hercegovine]]
* [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]]
* [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]]
* [[Agencija za policijsku podršku]]
* [[Služba za poslove sa strancima]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.afiv.gov.ba Službena web stranica]</text>
      <sha1>ihrg7s59g0wxhp9e9t1hfsi7iad0x1l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849044</id>
      <parentid>3849042</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodane kategorije</comment>
      <origin>3849044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10160" sha1="qnrekskb4oxw1vokl5gv8sbg05w4c13" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| ime                   = Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja
| slika                 = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| veličina_slike        = 100px
| slika_opis            = Grb Bosne i Hercegovine
| izvorno_ime           = 
| prijašnje_ime         = 
| država                = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| teritorija            = 
| osnivanje             = {{Početni datum i godine|2008|04|15}}
| prethodnik            = 
| nastalo_iz            = 
| ukidanje              = 
| nasljednik            = 
| spojeno_u             = 
| vrsta                 = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću
| nadležnost            = {{Plainlist|
* Forenzička ispitivanja i vještačenja
* Pružanje stručne pomoći pravosudnim tijelima i policijskim agencijama
}}
| status                = 
| sjedište              = [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate            = {{coord|43|50|00|N|18|22|00|E|display=inline,title}}
| adresa                = Nikole Tesle 59
| prazna_oznaka1        = 
| prazni_podaci1        = 
| prazna_oznaka2        = 
| prazni_podaci2        = 
| slogan                = 
| zaposleni             = 52 (ukupno)
| budžet                = 
| direktor              = Radiša Samardžija 
| šef_agencije          = 
| ministar              = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]])
| ključne_osobe         = 
| matična_organizacija  = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
| podružnice            = 
| dokumenti             = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH
| veb-sajt              = {{URL|afiv.gov.ba}}
| id                    = 
| fusnote               = Agency for Forensic Examinations and Expertises
}}

'''Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za obavljanje forenzičkih ispitivanja i vještačenja, pružanje stručne pomoći nadležnim tijelima te razvoj i unapređenje forenzičkih standarda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot;&gt;{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AFIVOpći&quot;&gt;{{cite web |title=Opšti podaci |url=https://www.afiv.gov.ba/pages/general |website=afiv.gov.ba |publisher=Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.&lt;ref name=&quot;Parlament_BiH&quot;&gt;{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&amp;lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja uspostavljena je kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem razvoja i unapređenja forenzičkih kapaciteta, standardizacije forenzičkih postupaka i metoda rada, te pružanja stručne i naučno-tehničke podrške policijskim i pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;AFIVOpći&quot; /&gt;

Sa radom je počela 26. februara 2009.&lt;ref name=&quot;AFIVOpći&quot; /&gt;

Odlukom [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], na 95. Sjednici održanoj 23. јula 2009, osiguran je prostor za trajni smještaj Agencije u objektu u kome je smještena i [[Državna agencija za istrage i zaštitu]].

== Pravni status i nadležnosti ==

Nadležnosti Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja definisane su članom 14. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot; /&gt;

Agencija je nadležna za:

* balistička i mehanoskopska vještačenja;
* hemijska i toksikološka ispitivanja;
* daktiloskopska vještačenja; 
* grafološka vještačenja; 
* biološka ispitivanja;
* biohemijska ispitivanja;   
* analize DNK;   
* specijalističke obuke;   
* vođenje evidencije, statistika i baza podataka;   
* vještačenje požara i eksplozija;   
* pružanje stručne pomoći ostalim tijelima iz Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine;   
* standardizaciju rada na terenu;   
* ostale poslove propisane zakonom i drugim propisima.&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot; /&gt;

== Organizacijska struktura ==

Agencijom za forenzička ispitivanja i vještačenja rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz 
mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.&lt;ref name=&quot;Zakon_policijska_struktura&quot; /&gt;   

Osnovne organizacijske jedinice Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja su:

* Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja;
* Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja;
* Sektor za pravne, finansijske i informatičke poslove.

Odjeljenje za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica.

=== Odjeljenje za podršku ===

Odjeljenje za podršku je organizacijska jedinica Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja koja pruža stručnu, administrativno-tehničku i operativnu podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije, uključujući organizaciju sastanaka rukovodstva, protokolarne poslove, koordinaciju saradnje sa institucijama u Bosni i Hercegovini te međunarodnim i drugim relevantnim institucijama u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja i primjene međunarodnih standarda iz ove oblasti. U okviru svojih nadležnosti Odjeljenje vrši standardizaciju rada na terenu, kontrolu primjene propisanih standarda i kontrolu kvaliteta, te koordiniše aktivnosti s agencijama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini i međunarodnim partnerima. Također učestvuje u pripremi i realizaciji radnih sastanaka rukovodstva, prati realizaciju zaključaka sa tih sastanaka te obavlja poslove koordinacije unutar Agencije u vezi sa prikupljanjem statističko-analitičkih podataka, izradom izvještaja, analiza i informacija, kao i pripremom prijedloga godišnjeg programa rada Agencije. Odjeljenje obavlja i poslove odnosa s javnošću, uključujući pripremu saopštenja, organizaciju konferencija za medije, izradu promotivnih materijala i interne komunikacije, kao i protokolarne aktivnosti vezane za rad direktora i zamjenika direktora. Također vodi evidencije dokumenata sa stepenom tajnosti, organizuje prijem pošte i obavlja poslove prevođenja, te osigurava pristup informacijama u skladu sa važećim propisima o slobodi pristupa informacijama i zaštiti ličnih podataka. U oblasti forenzičke prakse, Odjeljenje je nadležno za nadzor nad pravilnim postupanjem sa tragovima i dokaznim materijalom, uključujući njihovo preuzimanje, čuvanje, obradu i vraćanje nadležnim organima, uz osiguranje očuvanja lanca dokaza i usklađenosti sa naučnim i stručnim standardima. Ujedno učestvuje u izradi stručnih procedura, predlaže programe stručnog usavršavanja u ovoj oblasti te učestvuje u njihovoj realizaciji.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot;&gt;{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja |url=https://www.afiv.gov.ba/files/pravilnik-sistematizacija.pdf |website=afiv.gov.ba |publisher=Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja |access-date=24. 5. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja ===

Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to:

* Odsjek za biološka i DNK vještačenja;
* Odsjek za hemijsko-fizička vještačenja.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot; /&gt;

=== Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja ===

Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to:

* Odsjek za kriminalističko-tehnička vještačenja;
* Odsjek za vještačenja digitalnih dokaza.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot; /&gt;

=== Sektor za pravne, finansijske i informatičke poslove ===

Sektor za za pravne, finansijske i informatičke poslove ima tri unutrašnje organizacijske jedinice, i to:

* Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove;
* Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom;
* Odsjek za informatičke poslove.&lt;ref name=&quot;Pravilnik_AFIV&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu]]
* [[Granična policija Bosne i Hercegovine]]
* [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]]
* [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]]
* [[Agencija za policijsku podršku]]
* [[Služba za poslove sa strancima]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.afiv.gov.ba Službena web stranica]

{{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]]</text>
      <sha1>qnrekskb4oxw1vokl5gv8sbg05w4c13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kvrkulja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534950</id>
    <revision>
      <id>3849043</id>
      <timestamp>2026-05-24T12:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3849043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2417" sha1="g8fnbxzktu6b053g4oa3s542ls23m2n" xml:space="preserve">{{Infokutija vodena površina
| ime                  = Kvrkulja
| drugo_ime            = Kvrkulja Jezero
| lokacija             = [[Velika Kladuša]], [[Bosna i Hercegovina]]
| koordinate           = {{coord|45.17167|15.85333|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}}
| vrsta                = jezero
| države_sliva         = [[Bosna i Hercegovina]]
| nadmorska_visina     = 146
}}

'''Kvrkulja''' je jezero u području [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]], istočno od gradskog područja Velike Kladuše i u blizini naselja [[Podzvizd]].&lt;ref name=&quot;Geoview&quot;&gt;{{cite web |title=Kvrkulja Jezero |url=https://ba.geoview.info/kvrkulja_jezero,3280506 |website=Geoview.info |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mapcarta&quot;&gt;{{cite web |title=Kvrkulja Jezero |url=https://mapcarta.com/de/18906690 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Položaj ==
Jezero se nalazibrdsko-ravničarskom prostoru između Velike Kladuše, Podzvizda, Jelinića i Dabravina.&lt;ref name=&quot;Geoview&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mapcarta&quot;/&gt; Od središta Velike Kladuše udaljeno je približno 4 km, uz regionalni pravac prema Podzvizdu.&lt;ref name=&quot;DronBM&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Kvrkulja pod snijegom, Podzvizd, Velika Kladuša, USK, Bosna i Hercegovina |url=https://www.youtube.com/watch?v=pQW_S-YWmP0 |website=YouTube |publisher=Dron BM |date=16. 1. 2021 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U neposrednoj okolini nalaze se lokaliteti [[Brezova Kosa]] i [[Vukića Poljane]].&lt;ref name=&quot;Geoview&quot; /&gt;

== Geografske odlike i korištenje ==
Kvrkulja je mala stajaća vodena površina u krajiškom prostoru Velike Kladuše. Leži na nadmorskoj visini od oko 146 m, u području nižih pobrđa i lokalnih dolina sjeverozapadne Bosne.&lt;ref name=&quot;Geoview&quot;/&gt; 

Lokalitet se najčešće veže za odmaralište Kvrkulja, koje obuhvata jezero i okolni prostor za kraći boravak u prirodi. Uz jezero nalaze se mlin, dječije igralište i staze za šetnju.&lt;ref name=&quot;DronBM&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Kvrkulja |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-kvrkulja/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Kvrkulja}}
[[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Velika Kladuša]]</text>
      <sha1>g8fnbxzktu6b053g4oa3s542ls23m2n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turija (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534951</id>
    <revision>
      <id>3849050</id>
      <timestamp>2026-05-24T12:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3849050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6193" sha1="or43k6pzsa3balqldvp4kjjics1zt48" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Turija
| izvor                     = ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]]
| izvor_koordinate          = {{coord|44.457988|18.403084|display=inline}}
| ušće                      = [[Modrac]]
| ušće_koordinate           = {{coord|44.501832|18.511899|display=inline,title}}
| progresija                = [[Modrac]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| lokacija                  = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina_km                 = 23.8
| površina_sliva_km2        = 242
| riječni_sistem            = [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
}}

'''Turija''' jest rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Spreča|Spreče]] i [[Modrac|jezera Modrac]]. Izvire ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]], a ulijeva se u akumulaciju Modrac, koju zajedno sa Sprečom i pritokama formira kao jedan od glavnih dotoka.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Turija |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-turija/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 5. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Turija izvire u brdskom području sjeverozapadno od Banovića. Gornje dvije trećine toka usmjerene su uglavnom prema sjeverozapadu, dok donji dio skreće prema istoku i završava u akumulaciji Modrac. Ukupna dužina riječnog korita iznosi oko 23,8 km, a više od dvije trećine toka nalazi se na području Lukavca.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Ušće Turije nalazi se na zapadnom dijelu jezera Modrac. Prije nastanka akumulacije voda Turije direktno je ulazila u donji dio sistema Spreče, dok je izgradnjom brane na Spreči 1964. njen donji tok uključen u vodni režim Modraca.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TourismTK&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sliv Turije s pritokama zauzima približno 242 km². Riječni tok ima ukupan pad od oko 1,03%, dok prosječan nagib iznosi oko 0,52%. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10 °C.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Najveće pritoke Turije jesu [[Brijesnica (pritoka Turije)|Brijesnica]] i [[Lukavčić]]. U njen sliv ulaze i manji vodotoci Bukovica, Seona, Strojina i Orahovačka rijeka. Većina pritoka ulijeva se s lijeve strane korita, iz slabije naseljenog dijela sliva, dok je desna obala u većoj mjeri povezana s naseljima i lokalnom infrastrukturom.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

== Hidrološki značaj ==
Turija je jedan od glavnih dotoka Jezera Modrac. Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama, a sliv do profila brane Modrac zauzima 1.189 km², što predstavlja više od 60% ukupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt; Zbog toga vodni režim Turije ima neposredan utjecaj na dotok u jezero, taloženje nanosa i promjene vodostaja u zapadnom dijelu akumulacije.

Jezero Modrac koristi se za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima tuzlanskog područja, a ima i funkciju ublažavanja velikih voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;

== Poplave i ekološko stanje ==
Turija ima bujične osobine, naročito u periodima jakih padavina. Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|majskih poplava 2014.]] izlila se zajedno s drugim vodotocima lukavačkog područja, a poplave su zahvatile naselja Turija, [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]], [[Lukavac Gornji]], [[Huskići]], Modrac, [[Dobošnica]], [[Gnojnica]] i [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]].&lt;ref name=&quot;RTVPoplave&quot;&gt;{{cite web |title=Dani užasa i straha: Prije tačno šest godina katastrofa uzrokovana poplavama koju će Lukavčani dugo pamtiti |url=https://rtvlukavac.ba/dani-uzasa-i-straha-prije-tacno-sest-godina-katastrofa-uzrokovana-poplavama-koju-ce-lukavcani-dugo-pamtiti/ |website=RTV Lukavac |date=18. 5. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JPRad&quot;&gt;{{cite web |title=Iz arhiva J. P. &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |url=https://jpradlukavac.ba/2022/05/27/iz-arhiva-j-p-radd-o-o-lukavac/ |website=JP &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |date=27. 5. 2022 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Navodi se među vodotocima preko kojih se otpadne vode i procjedne vode iz neuređenih deponija prenose prema Spreči, Jezeru Modrac i drugim površinskim vodama lukavačkog područja.&lt;ref name=&quot;Strategija&quot;&gt;{{cite web |title=Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019–2027 |url=https://www.sogfbih.ba/sites/default/files/javni_dokument/2021-06/Lukavac%20-%20Strategija%20integriranog%20razvoja%202019%20-%202027.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Takvo stanje povezano je s nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom u ruralnim naseljima, difuznim zagađenjem i pritiscima koje na vodotoke stvaraju komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.&lt;ref name=&quot;LEAP&quot;&gt;{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukavac |url=https://lukavac.ba/wp-content/uploads/2021/09/LEAP-Lukavac.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Korištenje ==
Sam riječni tok koristi se lokalno, naročito u prostoru naselja Turija i okolnih sela, gdje je vezan za poljoprivredno zemljište, manje mostove, lokalne puteve i ribolov. U prostornim i energetskim dokumentima za šire područje Banovića i sliva Spreče Turija se spominje i kao vodotok s razmatranim potencijalom za malu hidroelektranu. U tabeli potencijalnih malih [[hidroelektrana]] za sliv Spreče navedena je MHE &quot;Turija&quot;, s planiranim kapacitetom od 812 kW i procijenjenom neto proizvodnjom od 3,010 GWh.&lt;ref name=&quot;Banovici&quot;&gt;{{cite web |title=Prostorni plan općine Banovići 2015–2035 |url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/01/prostorni_plan_2015_2035/Tekstualni_dio/PPO_BANOVICI.pdf |publisher=Općina Banovići |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>or43k6pzsa3balqldvp4kjjics1zt48</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849052</id>
      <parentid>3849050</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T12:57:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6193" sha1="cod6ob94x2ao4ci1hokf2uvjqqo8fyf" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Turija
| izvor                     = ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]]
| izvor_koordinate          = {{coord|44.457961|18.403043|display=inline}} 
| ušće                      = [[Modrac]]
| ušće_koordinate           = {{coord|44.50840|18.47166|display=inline,title}}
| progresija                = [[Modrac]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| lokacija                  = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina_km                 = 23.8
| površina_sliva_km2        = 242
| riječni_sistem            = [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
}} 

'''Turija''' jest rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Spreča|Spreče]] i [[Modrac|jezera Modrac]]. Izvire ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]], a ulijeva se u akumulaciju Modrac, koju zajedno sa Sprečom i pritokama formira kao jedan od glavnih dotoka.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Turija |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-turija/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 5. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Turija izvire u brdskom području sjeverozapadno od Banovića. Gornje dvije trećine toka usmjerene su uglavnom prema sjeverozapadu, dok donji dio skreće prema istoku i završava u akumulaciji Modrac. Ukupna dužina riječnog korita iznosi oko 23,8 km, a više od dvije trećine toka nalazi se na području Lukavca.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Ušće Turije nalazi se na zapadnom dijelu jezera Modrac. Prije nastanka akumulacije voda Turije direktno je ulazila u donji dio sistema Spreče, dok je izgradnjom brane na Spreči 1964. njen donji tok uključen u vodni režim Modraca.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TourismTK&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sliv Turije s pritokama zauzima približno 242 km². Riječni tok ima ukupan pad od oko 1,03%, dok prosječan nagib iznosi oko 0,52%. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10 °C.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Najveće pritoke Turije jesu [[Brijesnica (pritoka Turije)|Brijesnica]] i [[Lukavčić]]. U njen sliv ulaze i manji vodotoci Bukovica, Seona, Strojina i Orahovačka rijeka. Većina pritoka ulijeva se s lijeve strane korita, iz slabije naseljenog dijela sliva, dok je desna obala u većoj mjeri povezana s naseljima i lokalnom infrastrukturom.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

== Hidrološki značaj ==
Turija je jedan od glavnih dotoka Jezera Modrac. Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama, a sliv do profila brane Modrac zauzima 1.189 km², što predstavlja više od 60% ukupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt; Zbog toga vodni režim Turije ima neposredan utjecaj na dotok u jezero, taloženje nanosa i promjene vodostaja u zapadnom dijelu akumulacije.

Jezero Modrac koristi se za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima tuzlanskog područja, a ima i funkciju ublažavanja velikih voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;

== Poplave i ekološko stanje ==
Turija ima bujične osobine, naročito u periodima jakih padavina. Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|majskih poplava 2014.]] izlila se zajedno s drugim vodotocima lukavačkog područja, a poplave su zahvatile naselja Turija, [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]], [[Lukavac Gornji]], [[Huskići]], Modrac, [[Dobošnica]], [[Gnojnica]] i [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]].&lt;ref name=&quot;RTVPoplave&quot;&gt;{{cite web |title=Dani užasa i straha: Prije tačno šest godina katastrofa uzrokovana poplavama koju će Lukavčani dugo pamtiti |url=https://rtvlukavac.ba/dani-uzasa-i-straha-prije-tacno-sest-godina-katastrofa-uzrokovana-poplavama-koju-ce-lukavcani-dugo-pamtiti/ |website=RTV Lukavac |date=18. 5. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JPRad&quot;&gt;{{cite web |title=Iz arhiva J. P. &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |url=https://jpradlukavac.ba/2022/05/27/iz-arhiva-j-p-radd-o-o-lukavac/ |website=JP &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |date=27. 5. 2022 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Navodi se među vodotocima preko kojih se otpadne vode i procjedne vode iz neuređenih deponija prenose prema Spreči, Jezeru Modrac i drugim površinskim vodama lukavačkog područja.&lt;ref name=&quot;Strategija&quot;&gt;{{cite web |title=Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019–2027 |url=https://www.sogfbih.ba/sites/default/files/javni_dokument/2021-06/Lukavac%20-%20Strategija%20integriranog%20razvoja%202019%20-%202027.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Takvo stanje povezano je s nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom u ruralnim naseljima, difuznim zagađenjem i pritiscima koje na vodotoke stvaraju komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.&lt;ref name=&quot;LEAP&quot;&gt;{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukavac |url=https://lukavac.ba/wp-content/uploads/2021/09/LEAP-Lukavac.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Korištenje ==
Sam riječni tok koristi se lokalno, naročito u prostoru naselja Turija i okolnih sela, gdje je vezan za poljoprivredno zemljište, manje mostove, lokalne puteve i ribolov. U prostornim i energetskim dokumentima za šire područje Banovića i sliva Spreče Turija se spominje i kao vodotok s razmatranim potencijalom za malu hidroelektranu. U tabeli potencijalnih malih [[hidroelektrana]] za sliv Spreče navedena je MHE &quot;Turija&quot;, s planiranim kapacitetom od 812 kW i procijenjenom neto proizvodnjom od 3,010 GWh.&lt;ref name=&quot;Banovici&quot;&gt;{{cite web |title=Prostorni plan općine Banovići 2015–2035 |url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/01/prostorni_plan_2015_2035/Tekstualni_dio/PPO_BANOVICI.pdf |publisher=Općina Banovići |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>cod6ob94x2ao4ci1hokf2uvjqqo8fyf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849054</id>
      <parentid>3849052</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:00:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3849054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6227" sha1="haogxorq6g60hrthbm79veyge83b2v8" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Turija
| izvor                     = ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]]
| izvor_koordinate          = {{coord|44.457961|18.403043|display=inline}} 
| ušće                      = [[Modrac]]
| ušće_koordinate           = {{coord|44.50840|18.47166|display=inline,title}}
| progresija                = [[Modrac]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| lokacija                  = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina_km                 = 23.8
| površina_sliva_km2        = 242
| riječni_sistem            = [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
| mapdfra                   = yes
}} 

'''Turija''' jest rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Spreča|Spreče]] i [[Modrac|jezera Modrac]]. Izvire ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]], a ulijeva se u akumulaciju Modrac, koju zajedno sa Sprečom i pritokama formira kao jedan od glavnih dotoka.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Turija |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-turija/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 5. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Turija izvire u brdskom području sjeverozapadno od Banovića. Gornje dvije trećine toka usmjerene su uglavnom prema sjeverozapadu, dok donji dio skreće prema istoku i završava u akumulaciji Modrac. Ukupna dužina riječnog korita iznosi oko 23,8 km, a više od dvije trećine toka nalazi se na području Lukavca.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Ušće Turije nalazi se na zapadnom dijelu jezera Modrac. Prije nastanka akumulacije voda Turije direktno je ulazila u donji dio sistema Spreče, dok je izgradnjom brane na Spreči 1964. njen donji tok uključen u vodni režim Modraca.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TourismTK&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sliv Turije s pritokama zauzima približno 242 km². Riječni tok ima ukupan pad od oko 1,03%, dok prosječan nagib iznosi oko 0,52%. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10 °C.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Najveće pritoke Turije jesu [[Brijesnica (pritoka Turije)|Brijesnica]] i [[Lukavčić]]. U njen sliv ulaze i manji vodotoci Bukovica, Seona, Strojina i Orahovačka rijeka. Većina pritoka ulijeva se s lijeve strane korita, iz slabije naseljenog dijela sliva, dok je desna obala u većoj mjeri povezana s naseljima i lokalnom infrastrukturom.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

== Hidrološki značaj ==
Turija je jedan od glavnih dotoka Jezera Modrac. Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama, a sliv do profila brane Modrac zauzima 1.189 km², što predstavlja više od 60% ukupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt; Zbog toga vodni režim Turije ima neposredan utjecaj na dotok u jezero, taloženje nanosa i promjene vodostaja u zapadnom dijelu akumulacije.

Jezero Modrac koristi se za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima tuzlanskog područja, a ima i funkciju ublažavanja velikih voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;

== Poplave i ekološko stanje ==
Turija ima bujične osobine, naročito u periodima jakih padavina. Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|majskih poplava 2014.]] izlila se zajedno s drugim vodotocima lukavačkog područja, a poplave su zahvatile naselja Turija, [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]], [[Lukavac Gornji]], [[Huskići]], Modrac, [[Dobošnica]], [[Gnojnica]] i [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]].&lt;ref name=&quot;RTVPoplave&quot;&gt;{{cite web |title=Dani užasa i straha: Prije tačno šest godina katastrofa uzrokovana poplavama koju će Lukavčani dugo pamtiti |url=https://rtvlukavac.ba/dani-uzasa-i-straha-prije-tacno-sest-godina-katastrofa-uzrokovana-poplavama-koju-ce-lukavcani-dugo-pamtiti/ |website=RTV Lukavac |date=18. 5. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JPRad&quot;&gt;{{cite web |title=Iz arhiva J. P. &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |url=https://jpradlukavac.ba/2022/05/27/iz-arhiva-j-p-radd-o-o-lukavac/ |website=JP &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |date=27. 5. 2022 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Navodi se među vodotocima preko kojih se otpadne vode i procjedne vode iz neuređenih deponija prenose prema Spreči, Jezeru Modrac i drugim površinskim vodama lukavačkog područja.&lt;ref name=&quot;Strategija&quot;&gt;{{cite web |title=Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019–2027 |url=https://www.sogfbih.ba/sites/default/files/javni_dokument/2021-06/Lukavac%20-%20Strategija%20integriranog%20razvoja%202019%20-%202027.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Takvo stanje povezano je s nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom u ruralnim naseljima, difuznim zagađenjem i pritiscima koje na vodotoke stvaraju komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.&lt;ref name=&quot;LEAP&quot;&gt;{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukavac |url=https://lukavac.ba/wp-content/uploads/2021/09/LEAP-Lukavac.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Korištenje ==
Sam riječni tok koristi se lokalno, naročito u prostoru naselja Turija i okolnih sela, gdje je vezan za poljoprivredno zemljište, manje mostove, lokalne puteve i ribolov. U prostornim i energetskim dokumentima za šire područje Banovića i sliva Spreče Turija se spominje i kao vodotok s razmatranim potencijalom za malu hidroelektranu. U tabeli potencijalnih malih [[hidroelektrana]] za sliv Spreče navedena je MHE &quot;Turija&quot;, s planiranim kapacitetom od 812 kW i procijenjenom neto proizvodnjom od 3,010 GWh.&lt;ref name=&quot;Banovici&quot;&gt;{{cite web |title=Prostorni plan općine Banovići 2015–2035 |url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/01/prostorni_plan_2015_2035/Tekstualni_dio/PPO_BANOVICI.pdf |publisher=Općina Banovići |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>haogxorq6g60hrthbm79veyge83b2v8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849055</id>
      <parentid>3849054</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T13:02:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6227" sha1="r0c37m8fxzx2ufapb6sdwm1ydajw2m1" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Turija
| izvor                     = ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]]
| izvor_koordinate          = {{coord|44.457961|18.403043|display=inline}} 
| ušće                      = [[Modrac]]
| ušće_koordinate           = {{coord|44.50840|18.47166|display=inline,title}}
| progresija                = [[Modrac]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]]
| lokacija                  = [[Bosna i Hercegovina]]
| dužina_km                 = 23.8
| površina_sliva_km2        = 242
| riječni_sistem            = [[Bosna (rijeka)|Bosna]]
| mapframe                  = yes
}} 

'''Turija''' jest rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Spreča|Spreče]] i [[Modrac|jezera Modrac]]. Izvire ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]], a ulijeva se u akumulaciju Modrac, koju zajedno sa Sprečom i pritokama formira kao jedan od glavnih dotoka.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;&gt;{{cite web |title=Rijeka Turija |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-turija/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 5. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;&gt;{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP &quot;Spreča&quot; d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Turija izvire u brdskom području sjeverozapadno od Banovića. Gornje dvije trećine toka usmjerene su uglavnom prema sjeverozapadu, dok donji dio skreće prema istoku i završava u akumulaciji Modrac. Ukupna dužina riječnog korita iznosi oko 23,8 km, a više od dvije trećine toka nalazi se na području Lukavca.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Ušće Turije nalazi se na zapadnom dijelu jezera Modrac. Prije nastanka akumulacije voda Turije direktno je ulazila u donji dio sistema Spreče, dok je izgradnjom brane na Spreči 1964. njen donji tok uključen u vodni režim Modraca.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TourismTK&quot;&gt;{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sliv Turije s pritokama zauzima približno 242 km². Riječni tok ima ukupan pad od oko 1,03%, dok prosječan nagib iznosi oko 0,52%. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10 °C.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

Najveće pritoke Turije jesu [[Brijesnica (pritoka Turije)|Brijesnica]] i [[Lukavčić]]. U njen sliv ulaze i manji vodotoci Bukovica, Seona, Strojina i Orahovačka rijeka. Većina pritoka ulijeva se s lijeve strane korita, iz slabije naseljenog dijela sliva, dok je desna obala u većoj mjeri povezana s naseljima i lokalnom infrastrukturom.&lt;ref name=&quot;Bistro&quot;/&gt;

== Hidrološki značaj ==
Turija je jedan od glavnih dotoka Jezera Modrac. Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama, a sliv do profila brane Modrac zauzima 1.189 km², što predstavlja više od 60% ukupnog sliva Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt; Zbog toga vodni režim Turije ima neposredan utjecaj na dotok u jezero, taloženje nanosa i promjene vodostaja u zapadnom dijelu akumulacije.

Jezero Modrac koristi se za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima tuzlanskog područja, a ima i funkciju ublažavanja velikih voda u slivu Spreče.&lt;ref name=&quot;Spreca&quot;/&gt;

== Poplave i ekološko stanje ==
Turija ima bujične osobine, naročito u periodima jakih padavina. Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|majskih poplava 2014.]] izlila se zajedno s drugim vodotocima lukavačkog područja, a poplave su zahvatile naselja Turija, [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]], [[Lukavac Gornji]], [[Huskići]], Modrac, [[Dobošnica]], [[Gnojnica]] i [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]].&lt;ref name=&quot;RTVPoplave&quot;&gt;{{cite web |title=Dani užasa i straha: Prije tačno šest godina katastrofa uzrokovana poplavama koju će Lukavčani dugo pamtiti |url=https://rtvlukavac.ba/dani-uzasa-i-straha-prije-tacno-sest-godina-katastrofa-uzrokovana-poplavama-koju-ce-lukavcani-dugo-pamtiti/ |website=RTV Lukavac |date=18. 5. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JPRad&quot;&gt;{{cite web |title=Iz arhiva J. P. &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |url=https://jpradlukavac.ba/2022/05/27/iz-arhiva-j-p-radd-o-o-lukavac/ |website=JP &quot;Rad&quot; d.o.o. Lukavac |date=27. 5. 2022 |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Navodi se među vodotocima preko kojih se otpadne vode i procjedne vode iz neuređenih deponija prenose prema Spreči, Jezeru Modrac i drugim površinskim vodama lukavačkog područja.&lt;ref name=&quot;Strategija&quot;&gt;{{cite web |title=Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019–2027 |url=https://www.sogfbih.ba/sites/default/files/javni_dokument/2021-06/Lukavac%20-%20Strategija%20integriranog%20razvoja%202019%20-%202027.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Takvo stanje povezano je s nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom u ruralnim naseljima, difuznim zagađenjem i pritiscima koje na vodotoke stvaraju komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.&lt;ref name=&quot;LEAP&quot;&gt;{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukavac |url=https://lukavac.ba/wp-content/uploads/2021/09/LEAP-Lukavac.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Korištenje ==
Sam riječni tok koristi se lokalno, naročito u prostoru naselja Turija i okolnih sela, gdje je vezan za poljoprivredno zemljište, manje mostove, lokalne puteve i ribolov. U prostornim i energetskim dokumentima za šire područje Banovića i sliva Spreče Turija se spominje i kao vodotok s razmatranim potencijalom za malu hidroelektranu. U tabeli potencijalnih malih [[hidroelektrana]] za sliv Spreče navedena je MHE &quot;Turija&quot;, s planiranim kapacitetom od 812 kW i procijenjenom neto proizvodnjom od 3,010 GWh.&lt;ref name=&quot;Banovici&quot;&gt;{{cite web |title=Prostorni plan općine Banovići 2015–2035 |url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/01/prostorni_plan_2015_2035/Tekstualni_dio/PPO_BANOVICI.pdf |publisher=Općina Banovići |access-date=24. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Bosne]]</text>
      <sha1>r0c37m8fxzx2ufapb6sdwm1ydajw2m1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bódva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534952</id>
    <redirect title="Bodva" />
    <revision>
      <id>3849053</id>
      <timestamp>2026-05-24T12:57:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bodva]]</comment>
      <origin>3849053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="kyx8982che2rxq9tboqxgxazdjx6iap" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bodva]]</text>
      <sha1>kyx8982che2rxq9tboqxgxazdjx6iap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Irpin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534953</id>
    <redirect title="Irpinj" />
    <revision>
      <id>3849061</id>
      <timestamp>2026-05-24T13:37:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Irpin]] na [[Irpinj]]</comment>
      <origin>3849061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="74uz1mqdeeqstv5mhjmhoeh8s8wjjnf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Irpinj]]</text>
      <sha1>74uz1mqdeeqstv5mhjmhoeh8s8wjjnf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Dnjepar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>534954</id>
    <revision>
      <id>3849062</id>
      <timestamp>2026-05-24T13:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navkutija | ime         = Dnjepar | naslov      = [[Dnjepar]] | slika       = [[Datoteka:Dnipro Basin River Town International.png|100px|Karta sliva Dnjepra]] | slikastil   = padding-left:0.5em; | osnovastil  = background:#bbccee; | podacistil  = padding:0.25em 0; line-height:1.4em; &lt;!-- Inače se može činiti da spiskovi tvore cjelinu. --&gt; | tijeloklasa = hlist  | grupa1 = [[Pritoka|Pritoke]]{{sup|1}} | podaci1 = * [[Bazavluk]] * [[Berezina]] * ''Bilozerka (rijeka)|Bilo...</comment>
      <origin>3849062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2295" sha1="8hv74xpope51qlxczkw89bmrokw0189" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Dnjepar
| naslov      = [[Dnjepar]]
| slika       = [[Datoteka:Dnipro Basin River Town International.png|100px|Karta sliva Dnjepra]]
| slikastil   = padding-left:0.5em;
| osnovastil  = background:#bbccee;
| podacistil  = padding:0.25em 0; line-height:1.4em; &lt;!-- Inače se može činiti da spiskovi tvore cjelinu. --&gt;
| tijeloklasa = hlist

| grupa1 = [[Pritoka|Pritoke]]{{sup|1}}
| podaci1 =
* [[Bazavluk]]
* [[Berezina]]
* ''[[Bilozerka (rijeka)|Bilozerka]]''
* ''[[Desna (rijeka)|Desna]]''
* [[Drut (rijeka)|Drut]]
* [[Ingulec]]
* [[Irpinj (rijeka)|Irpinj]]
* ''[[Konka (Hersonska oblast)|Konka (Herson)]]''
* ''[[Konka (Zaporiška oblast)|Konka (Zaporižja)]]''
* ''[[Orilj]]''
* [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]]
* ''[[Psel (rijeka)|Psel]]''
* ''[[Rohačik]]''
* [[Ros (rijeka)|Ros]] 
* ''[[Samara (Dnjepar)|Samara]]''
* ''[[Sož]]''
* [[Stuhna]]
* ''[[Sula (Dnjepar)|Sula]]''
* ''[[Supij]]''
* [[Teteriv]]
* [[Tjasmin]]
* ''[[Trubiž]]''
* ''[[Vorskla]]''
* ''[[Zolotonoška (rijeka)|Zolotonoška]]''

| grupa2 = [[Vještačko jezero|Vještačka&lt;br/&gt;jezera]]
| podaci2 =
* [[Dnjeparsko jezero|Dnjepar]]
* [[Kahovsko jezero|Kahovsko]]
* [[Kamjansko jezero|Kamjansko]]
* [[Kanjivsko jezero|Kanjivsko]]
* [[Kremenčučko jezero|Kremenčučko]]
* [[Kijevsko jezero|Kijevsko]]

| grupa3 = [[Dnjeparska akumulacijska kaskada|Hidroelektrane]]
| podaci3 =
* [[Hidroelektrana Dnieper|Dnjepar]]
* [[Hidroelektrana Kahovka|Kahovka]]
* [[Hidroelektrana Kanjiv|Kanjiv]]
* [[Hidroelektrana Kijev|Kijev]]
* [[Reverzibilna hidroelektrana Kijev|Kijev (reverzibilna)]]
* [[Hidroelektrana Kremenčuk|Kremenčuk]]
* [[Hidroelektrana Srednji Dnjepar|Srednji Dnjepar]]

| grupa4 = [[Kanali u Ukrajini|Kanali]]
| podaci4 =
* [[Kanal Dnjipro–Donbas|Dnjipro–Donbas]]
* [[Kanal Dnjipro–Ingulec|Dnjipro–Ingulec]]
* [[Kanal Dnjipro–Krivi Rih|Dnjipro–Krivi Rih]]
* [[Kahovski kanal|Kahovski]]
* [[Sjevernokrimski kanal|Sjevernokrimski]]

| grupa5 = [[Grad]]ovi
| podaci5 =
* [[Čerkasi]]
* [[Dnjipro]]
* [[Dorogobuž]]
* [[Kijev]]
* [[Mogiljov]]
* [[Smolensk]] 

| grupa6 = [[Most]]ovi
| podaci6 =
* [[Spisak mostova na Dnjepru u Ukrajini|U Ukrajini]]

| ispod =
* {{sup|1}} ''Italikom'' su napisane lijeve pritoke.
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni evropskih rijeka]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8hv74xpope51qlxczkw89bmrokw0189</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Dnjepra</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534955</id>
    <revision>
      <id>3849070</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:02:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Dnieper}} [[Kategorija:Dnjepar|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Dnjepra|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Dnjepar]]</comment>
      <origin>3849070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="151" sha1="jimo41t1et5z1dlyy81h3l63xlsy6cw" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Dnieper}}
[[Kategorija:Dnjepar|Pritoke]]
[[Kategorija:Sliv Dnjepra|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Dnjepar]]</text>
      <sha1>jimo41t1et5z1dlyy81h3l63xlsy6cw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sliv Dnjepra</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534956</id>
    <revision>
      <id>3849071</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Dnieper Basin}} [[Kategorija:Dnjepar|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Sliv Dnjepra]] [[Kategorija:Vodene mase u Bjelorusiji|Sliv Dnjepra]] [[Kategorija:Vodene mase u Rusiji|Sliv Dnjepra]] [[Kategorija:Vodene mase u Ukrajini|Sliv Dnjepra]]</comment>
      <origin>3849071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="254" sha1="kb3lkt4tnr3l49c8p6363802ipknhnd" xml:space="preserve">{{commonscat|Dnieper Basin}}
[[Kategorija:Dnjepar|Sliv]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv|Sliv Dnjepra]]
[[Kategorija:Vodene mase u Bjelorusiji|Sliv Dnjepra]]
[[Kategorija:Vodene mase u Rusiji|Sliv Dnjepra]]
[[Kategorija:Vodene mase u Ukrajini|Sliv Dnjepra]]</text>
      <sha1>kb3lkt4tnr3l49c8p6363802ipknhnd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Bjelorusiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534957</id>
    <revision>
      <id>3849072</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Belarus}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Bjelorusiji|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Bjelorusija]] [[Kategorija:Vode u Bjelorusiji|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Bjelorusije|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3849072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="245" sha1="sth5luuzna5dt2ksjb82pi9j2dn4r9p" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Belarus}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Bjelorusiji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Bjelorusija]]
[[Kategorija:Vode u Bjelorusiji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Bjelorusije|Vodene mase]]</text>
      <sha1>sth5luuzna5dt2ksjb82pi9j2dn4r9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Ukrajini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534958</id>
    <revision>
      <id>3849073</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:09:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Ukraine}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Ukrajini|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Ukrajina]] [[Kategorija:Vode u Ukrajini|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Ukrajine|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3849073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="233" sha1="kl3438eoyrk79dsvmexpjo0bs1ohliu" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Ukraine}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Ukrajini|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Ukrajina]]
[[Kategorija:Vode u Ukrajini|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Ukrajine|Vodene mase]]</text>
      <sha1>kl3438eoyrk79dsvmexpjo0bs1ohliu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Dnjepar</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534959</id>
    <revision>
      <id>3849074</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:11:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Dnieper (river)}} {{Kategorija|Dnjepar}} [[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji|Dnjepar]] [[Kategorija:Rijeke u Rusiji|Dnjepar]] [[Kategorija:Rijeke u Ukrajini|Dnjepar]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Dnjepar]]</comment>
      <origin>3849074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="216" sha1="pud2pz2ppavlxox9s3s2uvcmali52iw" xml:space="preserve">{{Commonscat|Dnieper (river)}}
{{Kategorija|Dnjepar}}
[[Kategorija:Rijeke u Bjelorusiji|Dnjepar]]
[[Kategorija:Rijeke u Rusiji|Dnjepar]]
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini|Dnjepar]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv|Dnjepar]]</text>
      <sha1>pud2pz2ppavlxox9s3s2uvcmali52iw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Dnjestar</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534960</id>
    <revision>
      <id>3849076</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:32:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Dniester}} {{Kategorija|Dnjestar}} [[Kategorija:Rijeke u Ukrajini|Dnjepar]] [[Kategorija:Rijeke u Moldaviji|Dnjestar]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Dnjestar]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Dnjestar]] [[Kategorija:Pogranične rijeke|Dnjestar]]</comment>
      <origin>3849076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="267" sha1="s22fehl0y7h8fspj19iy86wuuodz6n7" xml:space="preserve">{{Commonscat|Dniester}}
{{Kategorija|Dnjestar}}
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini|Dnjepar]]
[[Kategorija:Rijeke u Moldaviji|Dnjestar]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv|Dnjestar]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Dnjestar]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke|Dnjestar]]</text>
      <sha1>s22fehl0y7h8fspj19iy86wuuodz6n7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849077</id>
      <parentid>3849076</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T14:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sliv Dnjestra]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="305" sha1="abvoh3rp43pertsm0ih5tglc0b5u41z" xml:space="preserve">{{Commonscat|Dniester}}
{{Kategorija|Dnjestar}}
[[Kategorija:Rijeke u Ukrajini|Dnjepar]]
[[Kategorija:Rijeke u Moldaviji|Dnjestar]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv|Dnjestar]]
[[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke|Dnjestar]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke|Dnjestar]]
[[Kategorija:Sliv Dnjestra|Dnjestar]]</text>
      <sha1>abvoh3rp43pertsm0ih5tglc0b5u41z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sliv Dnjestra</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534961</id>
    <revision>
      <id>3849078</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:36:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Dniester Basin}} [[Kategorija:Dnjestar|Sliv]] [[Kategorija:Crnomorski sliv|Sliv Dnjestra]] [[Kategorija:Vodene mase u Moldaviji|Sliv Dnjestra]] [[Kategorija:Vodene mase u Ukrajini|Sliv Dnjestra]]</comment>
      <origin>3849078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="208" sha1="ntm0224pm85o10kupcyy18vvckz43ai" xml:space="preserve">{{commonscat|Dniester Basin}}
[[Kategorija:Dnjestar|Sliv]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv|Sliv Dnjestra]]
[[Kategorija:Vodene mase u Moldaviji|Sliv Dnjestra]]
[[Kategorija:Vodene mase u Ukrajini|Sliv Dnjestra]]</text>
      <sha1>ntm0224pm85o10kupcyy18vvckz43ai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Moldaviji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534962</id>
    <revision>
      <id>3849079</id>
      <timestamp>2026-05-24T14:37:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Moldova}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Moldaviji|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Moldavija]] [[Kategorija:Vode u Moldaviji|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Moldavije|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3849079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="237" sha1="kkzpt36n99j2kw2ifk48eo3n46klkzt" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Moldova}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Moldaviji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Moldavija]]
[[Kategorija:Vode u Moldaviji|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Moldavije|Vodene mase]]</text>
      <sha1>kkzpt36n99j2kw2ifk48eo3n46klkzt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Visla</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534963</id>
    <revision>
      <id>3849083</id>
      <timestamp>2026-05-24T15:22:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Vistula}} {{Kategorija|Visla}} [[Kategorija:Rijeke u Poljskoj|Visla]] [[Kategorija:Baltički sliv|Visla]]</comment>
      <origin>3849083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="118" sha1="24em48rjhrn9sua60vq5kw0zq914uwo" xml:space="preserve">{{Commonscat|Vistula}}
{{Kategorija|Visla}}
[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj|Visla]]
[[Kategorija:Baltički sliv|Visla]]</text>
      <sha1>24em48rjhrn9sua60vq5kw0zq914uwo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sliv Visle</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534964</id>
    <revision>
      <id>3849084</id>
      <timestamp>2026-05-24T15:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Vistula Basin}} [[Kategorija:Visla|Sliv]] [[Kategorija:Baltički sliv|Sliv Visle]] [[Kategorija:Vodene mase u Poljskoj|Sliv Visle]]</comment>
      <origin>3849084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="144" sha1="kkz9g4gozirq1vzanr2ypkca05ekne4" xml:space="preserve">{{commonscat|Vistula Basin}}
[[Kategorija:Visla|Sliv]]
[[Kategorija:Baltički sliv|Sliv Visle]]
[[Kategorija:Vodene mase u Poljskoj|Sliv Visle]]</text>
      <sha1>kkz9g4gozirq1vzanr2ypkca05ekne4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pritoke Visle</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534965</id>
    <revision>
      <id>3849086</id>
      <timestamp>2026-05-24T15:26:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Tributaries of the Vistula}} [[Kategorija:Visla|Pritoke]] [[Kategorija:Sliv Visle|Pritoke]] [[Kategorija:Pritoke po rijekama|Visla]]</comment>
      <origin>3849086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="145" sha1="t1jcm8302jnj0wgp2ykan8hjlnybn0c" xml:space="preserve">{{commonscat|Tributaries of the Vistula}}
[[Kategorija:Visla|Pritoke]]
[[Kategorija:Sliv Visle|Pritoke]]
[[Kategorija:Pritoke po rijekama|Visla]]</text>
      <sha1>t1jcm8302jnj0wgp2ykan8hjlnybn0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vodene mase u Poljskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>534966</id>
    <revision>
      <id>3849087</id>
      <timestamp>2026-05-24T15:28:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Bodies of water in Poland}} [[Kategorija:Oblici reljefa u Poljskoj|Vodene mase]] [[Kategorija:Vodene mase po državama|Poljska]] [[Kategorija:Vode u Poljskoj|Vodene mase]] [[Kategorija:Geografija Poljske|Vodene mase]]</comment>
      <origin>3849087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="230" sha1="iqel9hvw9y08r4coskrxztaruk5h243" xml:space="preserve">{{commonscat|Bodies of water in Poland}}
[[Kategorija:Oblici reljefa u Poljskoj|Vodene mase]]
[[Kategorija:Vodene mase po državama|Poljska]]
[[Kategorija:Vode u Poljskoj|Vodene mase]]
[[Kategorija:Geografija Poljske|Vodene mase]]</text>
      <sha1>iqel9hvw9y08r4coskrxztaruk5h243</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gestacijski dijabetes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534967</id>
    <revision>
      <id>3849103</id>
      <timestamp>2026-05-24T17:11:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  {{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Gestacijski dijabetes | sinonimi = [[Gestacijski dijabetes melitus]] ([[GDM]]) | slika       = Blue circle for diabetes.svg | opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.dia...</comment>
      <origin>3849103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93777" sha1="5on245z4q5t37agamwsrsynqkt48ni4" xml:space="preserve">
{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = [[Gestacijski dijabetes melitus]] ([[GDM]])
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5 August 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=August 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=November 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2017-03-02 |access-date=2017-02-20}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=August 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=July 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=December 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95 mg/dl
* 1 sat 180 mg/dl
* 2 sata 155 mg/dl
* 3 sata 140 mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=February 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105 mg/dl
* 1 sat 190 mg/dl
* 2 sata 165 mg/dl
* 3 sata 145 mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama. &lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=February 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=2018-06-19}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140 mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110 mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110 mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110 mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250 mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30 October 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=June 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=August 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=October 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci| Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=August 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8 lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=December 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=December 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=November 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=December 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 April 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14 October 2020 |archive-date=12 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=2021-02-25}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza| glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=January 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća| vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=March 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočićo|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=June 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=January 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=May 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=November 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;
Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus| ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[Olakšana difuzija| olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=May 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika| sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=February 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=January 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23 August 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=August 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27 May 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=May 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=February 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=June 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=February 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=April 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=October 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=May 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126 mg/dL (7,0 mmol/L) nakon posta ili preko 200 mg/dL (11,1 mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=February 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=June 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=April 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=2012-12-12 }} at the [[Dwight D. Eisenhower Army Medical Center]]. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=2006-11-26 |access-date=2006-11-27 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140 mg/dL (7,8 mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130 mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrata]] dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}{{pn|date=January 2025}}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92 mg/dL (5,1 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180 mg/dL (10 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153 mg/dL (8,5 mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=March 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size. &lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=November 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=October 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=August 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=February 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=January 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=December 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=July 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=November 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=February 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15 February 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=August 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=December 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=November 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=April 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. 

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb| Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=July 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja|indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=May 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=June 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija| makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24 August 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26 March 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. 

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=December 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=December 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 February 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=October 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=September 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=September 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=July 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez|carskih rezova]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=October 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5 mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0 mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7 mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=October 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=November 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;
Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=January 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=January 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=January 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;
Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina.&lt;ref name=&quot;AP2010&quot;/&gt; Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=May 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom.&lt;ref name=&quot;AP2010&quot;/&gt; Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
;Praćenje nakon porođaja
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;
==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=May 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=March 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=March 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=2007-01-05 |access-date=2006-11-27 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=October 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=June 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=April 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=March 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=September 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=December 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=April 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=March 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=August 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=January 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375}}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=April 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=January 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija| postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=February 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=January 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1 January 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=November 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=April 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=September 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=November 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=June 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=August 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=September 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=August 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=January 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>5on245z4q5t37agamwsrsynqkt48ni4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849105</id>
      <parentid>3849103</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:17:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Lijekovi */</comment>
      <origin>3849105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93745" sha1="ml9zm217h4dh7nfh95t340voesfmwli" xml:space="preserve">
{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = [[Gestacijski dijabetes melitus]] ([[GDM]])
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5 August 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=August 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=November 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2017-03-02 |access-date=2017-02-20}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=August 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=July 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=December 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95 mg/dl
* 1 sat 180 mg/dl
* 2 sata 155 mg/dl
* 3 sata 140 mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=February 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105 mg/dl
* 1 sat 190 mg/dl
* 2 sata 165 mg/dl
* 3 sata 145 mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama. &lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=February 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=2018-06-19}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140 mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110 mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110 mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110 mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250 mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30 October 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=June 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=August 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=October 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci| Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=August 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8 lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=December 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=December 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=November 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=December 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 April 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14 October 2020 |archive-date=12 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=2021-02-25}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza| glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=January 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća| vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=March 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočićo|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=June 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=January 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=May 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=November 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;
Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus| ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[Olakšana difuzija| olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=May 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika| sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=February 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=January 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23 August 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=August 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27 May 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=May 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=February 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=June 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=February 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=April 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=October 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=May 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126 mg/dL (7,0 mmol/L) nakon posta ili preko 200 mg/dL (11,1 mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=February 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=June 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=April 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=2012-12-12 }} at the [[Dwight D. Eisenhower Army Medical Center]]. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=2006-11-26 |access-date=2006-11-27 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140 mg/dL (7,8 mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130 mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrata]] dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}{{pn|date=January 2025}}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92 mg/dL (5,1 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180 mg/dL (10 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153 mg/dL (8,5 mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=March 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size. &lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=November 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=October 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=August 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=February 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=January 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=December 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=July 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=November 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=February 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15 February 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=August 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=December 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=November 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=April 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. 

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb| Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=July 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja|indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=May 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=June 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija| makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24 August 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26 March 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. 

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=December 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=December 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 February 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=October 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=September 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=September 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=July 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez|carskih rezova]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=October 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5 mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0 mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7 mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=October 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=November 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=January 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=January 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=January 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;

Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=May 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

;Praćenje nakon [[porođaj]]a
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=May 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=March 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=March 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=2007-01-05 |access-date=2006-11-27 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=October 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=June 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=April 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=March 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=September 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=December 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=April 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=March 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=August 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=January 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375}}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=April 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=January 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija| postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=February 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=January 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1 January 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=November 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=April 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=September 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=November 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=June 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=August 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=September 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=August 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=January 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>ml9zm217h4dh7nfh95t340voesfmwli</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849106</id>
      <parentid>3849105</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:19:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Test izazivanja glukoze */</comment>
      <origin>3849106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93741" sha1="4e28aez1px4r7s98a44rhq1ycvurhec" xml:space="preserve">
{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = [[Gestacijski dijabetes melitus]] ([[GDM]])
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5 August 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=August 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=November 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2017-03-02 |access-date=2017-02-20}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=August 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=July 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=December 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95 mg/dl
* 1 sat 180 mg/dl
* 2 sata 155 mg/dl
* 3 sata 140 mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=February 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105 mg/dl
* 1 sat 190 mg/dl
* 2 sata 165 mg/dl
* 3 sata 145 mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama. &lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=February 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=2018-06-19}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140 mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110 mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110 mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110 mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250 mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30 October 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=June 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=August 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=October 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci| Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=August 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8 lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=December 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=December 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=November 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=December 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 April 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14 October 2020 |archive-date=12 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=2021-02-25}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza| glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=January 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća| vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=March 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočićo|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=June 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=January 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=May 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=November 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;
Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus| ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[Olakšana difuzija| olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=May 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika| sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=February 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=January 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23 August 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=August 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27 May 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=May 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=February 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=June 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=February 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=April 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=October 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=May 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126 mg/dL (7,0 mmol/L) nakon posta ili preko 200 mg/dL (11,1 mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=February 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=June 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=April 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=2012-12-12 }} at the Dwight D. Eisenhower Army Medical Center. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=2006-11-26 |access-date=2006-11-27 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140 mg/dL (7,8 mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130 mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrata]] dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}{{pn|date=January 2025}}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92 mg/dL (5,1 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180 mg/dL (10 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153 mg/dL (8,5 mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=March 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size. &lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=November 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=October 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=August 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=February 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=January 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=December 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=July 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=November 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=February 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15 February 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=August 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=December 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=November 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=April 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. 

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb| Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=July 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja|indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=May 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=June 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija| makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24 August 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26 March 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. 

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=December 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=December 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 February 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=October 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=September 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=September 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=July 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez|carskih rezova]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=October 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5 mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0 mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7 mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=October 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=November 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=January 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=January 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=January 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;

Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=May 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

;Praćenje nakon [[porođaj]]a
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=May 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=March 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=March 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=2007-01-05 |access-date=2006-11-27 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=October 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=June 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=April 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=March 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=September 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=December 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=April 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=March 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=August 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=January 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375}}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=April 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=January 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija| postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=February 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=January 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1 January 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=November 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=April 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=September 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=November 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=June 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=August 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=September 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=August 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=January 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>4e28aez1px4r7s98a44rhq1ycvurhec</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849107</id>
      <parentid>3849106</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:23:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Oralni test tolerancije glukoze */</comment>
      <origin>3849107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93717" sha1="gj3ophalvzv7ru2s7ip9fcu7fmv198n" xml:space="preserve">
{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = [[Gestacijski dijabetes melitus]] ([[GDM]])
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5 August 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=August 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=November 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2017-03-02 |access-date=2017-02-20}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=August 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=July 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=December 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95 mg/dl
* 1 sat 180 mg/dl
* 2 sata 155 mg/dl
* 3 sata 140 mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=February 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105 mg/dl
* 1 sat 190 mg/dl
* 2 sata 165 mg/dl
* 3 sata 145 mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama. &lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=February 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=2018-06-19}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140 mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110 mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110 mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110 mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250 mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30 October 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=June 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=August 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=October 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci| Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=August 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8 lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=December 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=December 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=November 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=December 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 April 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14 October 2020 |archive-date=12 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=2021-02-25}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza| glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=January 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća| vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=March 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočićo|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=June 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=January 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=May 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=November 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;
Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus| ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[Olakšana difuzija| olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=May 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika| sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=February 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=January 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23 August 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=August 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27 May 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=May 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=February 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=June 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=February 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=April 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=October 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=May 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126 mg/dL (7,0 mmol/L) nakon posta ili preko 200 mg/dL (11,1 mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=February 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=June 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=April 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=2012-12-12 }} at the Dwight D. Eisenhower Army Medical Center. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=2006-11-26 |access-date=2006-11-27 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140 mg/dL (7,8 mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130 mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrat]]a dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92 mg/dL (5,1 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180 mg/dL (10 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153 mg/dL (8,5 mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=March 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size. &lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=November 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=October 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=August 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=February 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=January 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=December 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=July 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=November 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=February 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15 February 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=August 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=December 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=November 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=April 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. 

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb| Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=July 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja|indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=May 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=June 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija| makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24 August 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26 March 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. 

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=December 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=December 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 February 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=October 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=September 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=September 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=July 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez|carskih rezova]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=October 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5 mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0 mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7 mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=October 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=November 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=January 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=January 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=January 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;

Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=May 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

;Praćenje nakon [[porođaj]]a
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=May 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=March 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=March 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=2007-01-05 |access-date=2006-11-27 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=October 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=June 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=April 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=March 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=September 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=December 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=April 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=March 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=August 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=January 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375}}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=April 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=January 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija| postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=February 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=January 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1 January 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=November 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=April 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=September 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=November 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=June 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=August 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=September 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=August 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=January 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>gj3ophalvzv7ru2s7ip9fcu7fmv198n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849108</id>
      <parentid>3849107</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:28:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Patofiziologija */</comment>
      <origin>3849108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93715" sha1="8q3v1qvvhy449owudbawzbcf5bnvna7" xml:space="preserve">
{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = [[Gestacijski dijabetes melitus]] ([[GDM]])
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5 August 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=August 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=November 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2017-03-02 |access-date=2017-02-20}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=August 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=July 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=December 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95 mg/dl
* 1 sat 180 mg/dl
* 2 sata 155 mg/dl
* 3 sata 140 mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=February 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105 mg/dl
* 1 sat 190 mg/dl
* 2 sata 165 mg/dl
* 3 sata 145 mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama. &lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=February 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=2018-06-19}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140 mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110 mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110 mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110 mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250 mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30 October 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=June 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=August 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=October 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci| Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=August 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8 lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=December 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=December 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=November 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=December 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 April 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14 October 2020 |archive-date=12 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=2021-02-25}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza| glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=January 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masti|masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća| vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=March 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočići|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=June 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=January 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=May 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=November 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;

Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus| ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;

Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[difuzija| olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=May 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika| sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=February 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=January 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23 August 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=August 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27 May 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=May 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=February 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=June 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=February 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=April 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=October 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=May 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126 mg/dL (7,0 mmol/L) nakon posta ili preko 200 mg/dL (11,1 mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=February 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=June 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=April 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=2012-12-12 }} at the Dwight D. Eisenhower Army Medical Center. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=2006-11-26 |access-date=2006-11-27 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140 mg/dL (7,8 mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130 mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrat]]a dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92 mg/dL (5,1 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180 mg/dL (10 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153 mg/dL (8,5 mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=March 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size. &lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=November 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=October 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=August 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=February 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=January 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=December 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=July 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=November 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=February 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15 February 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=August 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=December 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=November 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=April 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. 

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb| Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=July 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja|indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=May 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=June 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija| makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24 August 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26 March 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. 

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=December 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=December 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 February 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=October 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=September 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=September 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=July 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez|carskih rezova]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=October 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5 mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0 mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7 mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=October 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=November 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=January 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=January 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=January 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;

Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=May 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

;Praćenje nakon [[porođaj]]a
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=May 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=March 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=March 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=2007-01-05 |access-date=2006-11-27 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=October 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=June 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=April 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=March 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=September 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=December 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=April 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=March 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=August 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=January 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375}}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=April 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=January 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija| postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=February 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=January 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1 January 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=November 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=April 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=September 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=November 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=June 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=August 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=September 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=August 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=January 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>8q3v1qvvhy449owudbawzbcf5bnvna7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849111</id>
      <parentid>3849108</parentid>
      <timestamp>2026-05-24T17:32:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93707" sha1="3qrb98arrvu5en2gxmyrqeeb44akr5m" xml:space="preserve">
{{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Gestacijski dijabetes
| sinonimi = Gestacijski dijabetes melitus (GDM)
| slika       = Blue circle for diabetes.svg
| opis_slike       = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes &lt;ref&gt;{{Cite web |date=17 March 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5 August 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}&lt;/ref&gt;
| specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]]
| simptomi = Tipično malo [[simptom]]a
| komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]]
| pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]]
| trajanje =
| vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T
 
| uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]]
| rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]]
| dijagnoza = Skrining,  [[krvni test|testovi krvi]]
| diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] 
| prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće
| liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]&lt;ref name=NIH2014/&gt;
| lijek =
| prognoza =
| frekvencija = ~6% [[trudnoća]]
| smrtnost =[[Mrtvorođenče]]
}}
'''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].&lt;ref name=&quot;NIH2014&quot;&gt;{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}&lt;/ref&gt; 
==Klasifikacija==
Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao &quot;bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće &quot;.&lt;ref name=&quot;definition&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=August 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.&lt;/ref&gt; Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. 
Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],&lt;ref name=&quot;PWhite&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=White P |date=November 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}&lt;/ref&gt; koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2017-03-02 |access-date=2017-02-20}}&lt;/ref&gt; Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.&lt;ref name=&quot;OBSTETRICS&quot;&gt;{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}&lt;/ref&gt;
(Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su:
* Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=August 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}&lt;/ref&gt;
* Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=July 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}&lt;/ref&gt;
* Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina.
* Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina.
* Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina.
* Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima.
* Tip F: [[dijabetička nefropatija]].
* Tip R: proliferativna [[retinopatija]].
* Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]].
* Tip H: [[ishemijska srčana bolest]].
* Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a.
Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot;&gt;{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=January 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:&lt;ref name=&quot;NCBI2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=December 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}&lt;/ref&gt;
* Natašte 95 mg/dl
* 1 sat 180 mg/dl
* 2 sata 155 mg/dl
* 3 sata 140 mg/dl

Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:&lt;ref name=&quot;ADA_2017&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=February 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}&lt;/ref&gt;
* Natašte 105 mg/dl
* 1 sat 190 mg/dl
* 2 sata 165 mg/dl
* 3 sata 145 mg/dl
Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama. &lt;ref&gt;{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=February 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=2018-06-19}}&lt;/ref&gt;
[https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći
OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140 mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}&lt;/ref&gt;
Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110 mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG &gt; 110 mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG &lt;110 mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250 mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30 October 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}&lt;/ref&gt;

==Faktori rizika==
Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=June 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}&lt;/ref&gt;
* [[Sindrom policistastih jajnika]]&lt;ref name=&quot;controversial&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=August 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]]
* [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]]
* Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina).
* Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=October 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363  |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}&lt;/ref&gt;
* Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci| Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]])
* [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.&lt;ref name=&quot;obesity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=August 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: &gt;90. percentil ili &gt;4000 g (8 lbs 12,8 oz))
* Prethodna loša akušerska anamneza
* Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}&lt;/ref&gt; Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=December 2020 |volume=21 |issue=1  |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].&lt;ref name=&quot;smoking&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=December 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;  Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].&lt;ref name=&quot;short&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=November 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.&lt;ref name=&quot;precis&quot;&gt;{{Cite book |last=ACOG  |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=December 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}&lt;/ref&gt; Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 April 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14 October 2020 |archive-date=12 May 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.&lt;ref&gt;{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=2021-02-25}}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija ==
[[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza| glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]]
Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot;&gt;{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=January 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}&lt;/ref&gt; Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.&lt;ref name=&quot;clinicaldiabetes&quot; /&gt;

Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masti|masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća| vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.&lt;ref name=&quot;pathophysiology&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=March 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}&lt;/ref&gt;
Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]],  koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočići|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].&lt;ref name=&quot;SorensonBrelje2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=June 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}&lt;/ref&gt;
HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=January 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=May 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}&lt;/ref&gt;

c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref name=&quot;Organ, 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=November 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}&lt;/ref&gt;

Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;

Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus| ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;

Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Alverez-Perez, 2012&quot;/&gt;
Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]]  (putem [[difuzija| olakšane difuzije]],  pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).&lt;ref name=&quot;controversies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=May 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}&lt;/ref&gt;

==Skrlning==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
|+Testovi za gestacijski dijabetes
|-
|Test glukoze u krvi bez izazivanja
* Test glukoze natašte
* Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka)
* Slučajni test glukoze
|-
|Skrining test izazivanja glukoze
|-
|[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)
|-
|}

Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika| sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;

Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.&lt;ref name=&quot;taste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=February 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;notaste&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=January 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}&lt;/ref&gt;

Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23 August 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}&lt;/ref&gt; Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=August 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}&lt;/ref&gt; Hemoglobin A&lt;sup&gt;1c&lt;/sup&gt; (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).&lt;ref&gt;{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27 May 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology &amp; Metabolism |date=May 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}&lt;/ref&gt;

Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2| dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}&lt;/ref&gt;

===Putevi===
Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=February 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}&lt;/ref&gt; Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt;

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.&lt;ref name=&quot;USquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=June 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}&lt;/ref&gt; U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UKquestionnaire&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=February 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}&lt;/ref&gt; [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SOGCguidelines&quot;/&gt; [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=April 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=October 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}&lt;/ref&gt; [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,&lt;ref name=&quot;pmid18490689&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=May 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.&lt;ref name=&quot;Tieu2017&quot; /&gt;

Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.&lt;ref name=&quot;precis&quot; /&gt;

===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije===
Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126 mg/dL (7,0 mmol/L) nakon posta ili preko 200 mg/dL (11,1 mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot; /&gt; Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.&lt;ref name=&quot;FGTreview&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=February 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FGT&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=June 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fasting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=April 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}&lt;/ref&gt;

===Test izazivanja glukoze===
Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,&lt;ref&gt;[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=2012-12-12 }} at the Dwight D. Eisenhower Army Medical Center. Last Modified November 25, 2009&lt;/ref&gt; ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;niddk&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=2006-11-26 |access-date=2006-11-27 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}&lt;/ref&gt;
Ako se granična vrijednost postavi na 140 mg/dL (7,8 mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.&lt;ref name=&quot;ADA2004&quot;/&gt; Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130 mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u.

===Oralni test tolerancije glukoze===
Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)&lt;ref name=&quot;MedlinePlus_preg_glucose&quot;&gt;{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}&lt;/ref&gt; treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrat]]a dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa.
IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}&lt;/ref&gt;

Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze:
* Nivo glukoze u krvi natašte ≥92 mg/dL (5,1 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180 mg/dL (10 mmol/L)
* Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153 mg/dL (8,5 mmol/L)

===Testiranje glukoze u urinu===
Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.&lt;ref name=&quot;routine&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=March 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}&lt;/ref&gt; Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.&lt;ref&gt;Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. &quot;Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy.&quot; Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size. &lt;/ref&gt; Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.&lt;ref name=&quot;glucosuria&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=November 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ascorbicacid&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}&lt;/ref&gt;

==Prevencija==
Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=October 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10  |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}&lt;/ref&gt; Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=August 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}&lt;/ref&gt;, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=February 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}&lt;/ref&gt; It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=January 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}&lt;/ref&gt; Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=December 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}&lt;/ref&gt;
Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.&lt;ref name=&quot;pmid29698713&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=July 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}&lt;/ref&gt;

Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=November 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}&lt;/ref&gt; Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće.
Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=February 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15 February 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=August 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8  |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}&lt;/ref&gt; Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=December 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=November 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research &amp; Care |date=April 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. 

==Upravljanje==
{{glavni|Upravljanje dijabetesom}}
[[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb| Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]]
Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.&lt;ref name=&quot;Al2009&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=July 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}&lt;/ref&gt; Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja|indukcija porođaja]].&lt;ref name=Al2009/&gt;

Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;
Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=May 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}&lt;/ref&gt; Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=June 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}&lt;/ref&gt;

Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna.
Razvoj [[makrosomija| makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.&lt;ref name=precis/&gt;

Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24 August 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}&lt;/ref&gt; Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26 March 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}&lt;/ref&gt; utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. 

===Životni stil===
Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.&lt;ref name=&quot;diabetespregnancy&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=December 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}&lt;/ref&gt; Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom.
Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.&lt;ref name=precis/&gt; Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt;

[[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=December 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25 February 2017 |volume=2017 |issue=4  |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}&lt;/ref&gt;
Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od &lt;2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=October 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, učestvovanje u &gt; 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=September 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}&lt;/ref&gt; Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=September 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12 July 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}&lt;/ref&gt;   
Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=July 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez|carskih rezova]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti.
Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;/&gt; Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=October 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}&lt;/ref&gt; Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte &lt;5,5 mmol/L
* nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka &lt;8,0 mmol/L
* nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka &lt;6,7 mmol/L
Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot; /&gt;
Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.&lt;ref name=&quot;breastfeeding&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=October 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.&lt;ref name=&quot;ACHOISreview&quot;/&gt; Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.&lt;ref name=&quot;controversies&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fourinjections&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=November 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}&lt;/ref&gt; U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=January 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}&lt;/ref&gt; Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.&lt;ref name=&quot;Bal2015&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=January 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.&lt;ref name=Bal2015/&gt; Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=January 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}&lt;/ref&gt;

Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).&lt;ref name=&quot;metformin&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=May 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}&lt;/ref&gt;
Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;/&gt; Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;SivalingamMyers2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

;Praćenje nakon [[porođaj]]a
Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref&gt;American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;American Diabetes Association (ADA)&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.&lt;ref name=&quot;recurrence&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=May 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).&lt;ref name=&quot;rsikfactors&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=March 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;antibodies&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=March 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=2007-01-05 |access-date=2006-11-27 |website=Diabetes Mellitus &amp; Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=October 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.&lt;ref name=&quot;DM2&quot;/&gt; Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.&lt;ref name=&quot;DM2&quot; /&gt; U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.&lt;ref name=&quot;Navajo&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=June 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}&lt;/ref&gt; Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.&lt;ref name=&quot;Lee2007&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=April 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]].
Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;Metabolicsyndrome&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=March 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.&lt;ref name=&quot;imprinting&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=September 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.&lt;ref name=&quot;long-term&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=December 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}&lt;/ref&gt;
Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.&lt;ref name=&quot;Brown_2017&quot; /&gt;{{update inline|date=April 2025}}

Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.&lt;ref name=&quot;breast&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=March 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pancreas&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=August 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1  |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.&lt;ref name=&quot;du2022explainable&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=January 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1  |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}&lt;/ref&gt;

===Komplikacije===
GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;&gt;{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=May 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375}}&lt;/ref&gt; Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]&lt;ref name=&quot;Langer1994&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=April 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}&lt;/ref&gt;
Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=January 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}&lt;/ref&gt; Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija| postporođajne depresije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=February 2024 |volume=160  |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}&lt;/ref&gt; Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=January 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}&lt;/ref&gt;
Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1 January 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.&lt;ref name=&quot;controversies&quot;/&gt; Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt; U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}&lt;/ref&gt; Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;
Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].&lt;ref name=&quot;Toronto&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=November 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SantaBarbara&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=April 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}&lt;/ref&gt;
Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=September 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}&lt;/ref&gt; Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.&lt;ref name=&quot;impactneonate&quot;/&gt;

Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.&lt;ref name=&quot;teratogenicity&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=November 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predict-malformations&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=June 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embryonal&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=August 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}&lt;/ref&gt; Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).&lt;ref name=&quot;pmid18674752&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=September 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}&lt;/ref&gt; 
Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].&lt;ref name=&quot;hypertension&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=August 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}&lt;/ref&gt; U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.&lt;ref name=&quot;HAPO2008&quot;/&gt;

==Epidemiologija==
Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=January 2022 |volume=183  |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}&lt;/ref&gt;
Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski  linkovi ==
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB      = 5195
|  ICD10           = {{ICD10|O|24||o|20}}
|  ICD9            = {{ICD9|648.8}}
|  ICDO            =
|  OMIM            =
|  MedlinePlus     = 000896
|  eMedicineSubj   =
|  eMedicineTopic  =
|  MeshID          = D016640
}}
* [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas]
* [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?]
* National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy]
* Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association]
* Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes]
{{Žemsko zdravlje|state=collapsed}}
{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Dijabetes}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}}
[[Kategorija:Vrste dijabetesa]]
[[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>3qrb98arrvu5en2gxmyrqeeb44akr5m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gestacijski dijabetes melitus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534968</id>
    <redirect title="Gestacijski dijabetes" />
    <revision>
      <id>3849109</id>
      <timestamp>2026-05-24T17:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Gestacijski dijabetes]]</comment>
      <origin>3849109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="nl3ixaampoueizaimxvifisiwlvddqn" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Gestacijski dijabetes]]</text>
      <sha1>nl3ixaampoueizaimxvifisiwlvddqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GDM</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534969</id>
    <redirect title="Gestacijski dijabetes" />
    <revision>
      <id>3849110</id>
      <timestamp>2026-05-24T17:30:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Gestacijski dijabetes]]</comment>
      <origin>3849110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="nl3ixaampoueizaimxvifisiwlvddqn" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Gestacijski dijabetes]]</text>
      <sha1>nl3ixaampoueizaimxvifisiwlvddqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sofija Rusova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534971</id>
    <revision>
      <id>3849121</id>
      <timestamp>2026-05-24T19:53:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Unrelated9966</username>
        <id>178239</id>
      </contributor>
      <comment>prevedeno s en.wiki</comment>
      <origin>3849121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11526" sha1="d32gfzaqmkh1p868np3ug9aelj63zs3" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Sofija Rusova
| slika = Sofija Rusowa.jpg
| alt_slike = Sofija Rusova
| opis = Sofija Rusova 1874.
| ime_pri_rođenju = Sofija Fedorivna Lindfors
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|2|18}}
| mjesto_rođenja = [[Olešnja|Olešnji]], [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], [[Černjihivska oblast|Černjihivskoj oblasti]], [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|2|5|1856|2|18}}
| mjesto_smrti = [[Prag]], [[Protektorat Češka i Moravska]]
| nacionalnost = [[Ukrajinci|ukrajinska]]
| druga_imena = {{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}
| bračni_partner = [[Aleksandar Rusov]]
| djeca = 2
| zanimanje = pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja
}}

'''Sofija Fedorivna Rusova''' ({{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}; 18. februar 1856 – 5. februar 1940) bila je [[Ukrajina|ukrajinska]] pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot;&gt;{{Cite web|last=Bohachevsky-Chomiak|first=Marta|title=Rusova, Sofiia|url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovaSofiia.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine|publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta|access-date=25. februar 2026|location=Edmonton|language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot;&gt;{{Cite web|last=Poperečna|first=Lidija|title=Rusova Sofija Fedorivna|url=https://ube.nlu.org.ua/article/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%96%D1%8F%20%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80%D1%96%D0%B2%D0%BD%D0%B0|website=Українська бібліотечна енциклопедія|publisher=Yaroslav Mudryi National Library of Ukraine|access-date=25. februar 2026|location=Kijev|language=uk|date=29. septembar 2025}}&lt;/ref&gt; Bila je članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], a vodila je odjeljenje za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Ukrajine.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt; Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena i Sveukrajinskog udruženja učitelja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
Sofija Fedorivna Lindfors rođena je 18. februara 1856. u [[Olešnja|Olešnji]], tada u [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], na području današnje [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]].&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Njen otac, Fedir Lindfors, bio je penzionisani oficir iz baltičke plemićke porodice švedskog porijekla, a majka Hana Gervais bila je francuskog porijekla.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot;&gt;{{Cite web|title=Софія Русова — громадська й освітня лідerka nekoliko epohh|date=2026-02-18|url=https://tyzhden.ua/sofiia-rusova-hromadska-j-osvitnia-liderka-kilkokh-epokh/|access-date=2026-02-19}}&lt;/ref&gt; U porodici su se svakodnevno govorili ruski i francuski jezik. Kao dijete izgubila je stariju sestru Nataliju i mlađeg brata Volodimira. Nakon smrti majke o njoj je brinula starija sestra Marija. Porodica se preselila u [[Kijev]], gdje je završila Funduklejivsku gimnaziju.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot;&gt;{{Cite book|title=Moi spohady|last=Rusova|first=Sofia|year=1937|location=Lviv, Ukraine}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje i rad ===
Nakon očeve smrti 1871. Sofija je sa sestrom Marijom nastavila živjeti u Kijevu. Kako u gradu tada nije bilo vrtića, sestre su proučavale rano dječije obrazovanje s namjerom da otvore vlastiti vrtić. Godine 1872. otvorile su prvi vrtić u Kijevu.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt; U narednim godinama Rusova je organizirala nedjeljne škole i javna čitanja, sastavila ukrajinsku početnicu i udžbenik iz geografije te predavala na Fröbelovom pedagoškom institutu u Kijevu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Učestvovala je na brojnim učiteljskim kongresima i zalagala se za pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Rusova se smatra jednom od najistaknutijih pedagoginja svog vremena i zagovornicom nacionalnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Iako nije imala formalno visoko obrazovanje, u Pragu je dobila počasnu diplomu iz sociologije, a predavala je i na Bestuževskim kursevima u [[Sankt Peterburg]]u.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Od 1910. do 1914. uređivala je i objavljivala ''Svitlo'', prvi ukrajinski pedagoški časopis u Dnjeprskoj Ukrajini.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Nakon emigracije vodila je pedagošku katedru na Drahomanovom višem pedagoškom institutu u Pragu. Objavila je i rasprave o predškolskom i društvenom obrazovanju 1927. i 1930.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Politički aktivizam ===
Do 19. vijeka [[Ruska Imperija]] je ukinula političke i vojne institucije Ukrajine. Ukrajinci su nazivani „Mali Rusi”, a Ukrajina je svedena na položaj provincije. Krajem 19. vijeka bio je izražen snažan antijukrajinski stav.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot;&gt;{{Cite book|title=Ukraine: A History|last=Subtelny|first=Orest|publisher=University of Toronto Press|year=1988}}&lt;/ref&gt; Carski režim pod [[Aleksandar II|Aleksandrom II]] izdao je [[Emski ukaz]], kojim je zabranjena upotreba ukrajinskog jezika u štampi.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot; /&gt;

Ukrajinska inteligencija nastojala je objaviti cjeloviti ''Kobzar'' [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] u dva toma, uključujući dijelove koji su bili cenzurisani i gotovo nepoznati u Ukrajini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|title=The Complete Kobzar|last=Shevchenko|first=Taras|date=2013|website=issuu.com/glagoslav}}&lt;/ref&gt; Rusova i njen suprug Aleksandar proveli su određeno vrijeme u [[Prag|Pragu]] pripremajući tekst za objavljivanje. [[Fedir Vovk]] pribavio je Ševčenkove rukopise koje je kupio od pjesnikove braće novcem ukrajinskih dobrotvora. Sofija i Aleksandar Rusov potom su objavljeni ''Kobzar'' prenijeli u Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Shchodennyky ta spohady|last=Rusov|first=Oleksander|year=2011|location=Černihiv}}&lt;/ref&gt; Tokom boravka u Pragu izgubili su tromjesečnu kćerku Ljudmilu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Bračni par Rusov više puta je protjerivan u [[Sankt Peterburg]] zbog građanske i političke aktivnosti. Rusova je nekoliko puta hapšena i zatvarana zbog svojih revolucionarnih stavova i tekstova. Porodični dom često je pretresala policija, a Sofija je povjerljiva dokumenta ponekad skrivala u odjeći svoje djece. Njihov mlađi sin Jurij rođen je dok je njegova majka bila pod optužbom za krijumčarenje zabranjenih knjiga iz Galicije za Tarasivtsku bratovštinu. Godine 1915. Rusova je ostala udovica nakon što je Aleksandar umro tokom evakuacije iz Kijeva u Saratov.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Godine 1917. Rusova je postala članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], jedna od jedanaest žena u tom tijelu. Radila je u Ministarstvu prosvjete na odjeljenju za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih i bila odgovorna za derusifikaciju škola i pripremu novih školskih udžbenika. Između marta i septembra 1917. nadgledala je osnivanje 66 škola i 21 gimnazije s nastavom na ukrajinskom jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Kasnije je predavala na [[Kamjanec-Podiljski nacionalni univerzitet]]u. Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Predstavljala je ukrajinske žene na međunarodnom kongresu u Hagu 1922. i u Rimu 1923. Godine 1933. objavila je poruku svjetskoj javnosti u kojoj je osudila sovjetsku politiku tokom [[Holodomor]]a.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Lični život ===
U augustu 1874. Rusova se udala za [[Aleksandar Rusov|Aleksandra Rusova]] (1847–1915), statističara i folkloristu.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Oleksander |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovOleksander.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt; Po Aleksandrovom savjetu, Sofija je posjećivala rodno selo kako bi prikupljala ukrajinske narodne pjesme. Svadbi su prisustvovali [[Mihajlo Drahomanov]] i [[Mykola Lisenko]], koji je za mladu napisao rapsodiju. Aleksandar je bio uvjereni [[narodnik]], a nakon braka on i Sofija uključili su se u građanske, intelektualne i revolucionarne aktivnosti te putovali širom zemlje raspravljajući o razvoju ukrajinskog nacionalnog pokreta.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Par je imao dvoje djece: [[Mihajlo Rusov]]a (1876–1909), etnografa i člana Revolucionarne ukrajinske partije, i [[Jurij Rusov|Jurija Rusova]] (1898–1961), biologa.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MykhailoIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Mykhailo |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovMykhailo.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YuriiIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Yurii |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovYurii.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;

=== Nasljeđe ===
Rusova je promovirala vrtićko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, ljudska prava i političko organiziranje seljaka. Iz Sovjetske Ukrajine pobjegla je 1922. Nastanila se u Pragu, gdje je predavala na Ukrajinskom višem pedagoškom institutu od 1924. do 1939. Umrla je u Pragu u 84. godini i sahranjena na Olšanskom groblju.&lt;ref name=&quot;Day&quot;&gt;{{Cite web|last=Hupalo|first=Serhiy|date=2006-02-28|title=The cross of a great Ukrainian woman|url=https://day.kyiv.ua/en/article/culture/cross-great-ukrainian-woman|website=The Day}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. u Ukrajini je iskovan komemorativni novčić povodom 160. godišnjice njenog rođenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Sofia Rusova|url=https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003801/https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|archive-date=2018-05-07|access-date=2023-02-13|website=National Bank of Ukraine}}&lt;/ref&gt; Spomenik je postavljen na školskom imanju u Ripkiju, a škola Sofije Rusove u Olešnji čuva njen muzej i organizira naučne radionice posvećene Rusovoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2013-10-01|title=Opening of the Museum of Sofia Rusova in Chernihiv|url=http://www.choim.org/%d0%b2%d1%96%d0%b4%d0%ba%d1%80%d0%b8%d1%82%d1%82%d1%8f-%d0%bc%d1%83%d0%B7%d0%B5%D1%8e-%d1%81%d0%be%d1%84%d1%96%D1%97-%d1%80%d1%83%d1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%97-%d0%BD%d0%B0-%d1%87%D0%B5%D1%80%D0%BD/?lang=en|website=Chernihiv Historical Museum of VV. Tarnovsky|language=en|access-date=2023-02-13}}&lt;/ref&gt; U junu 2023. Biblioteka Vladimir Korolenko Rusov u Černihivu preimenovana je u Černihivsku regionalnu univerzalnu naučnu biblioteku Sofije i Oleksandra Rusova.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sofia Rusova}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Rusova, Sofija}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1940.]]
[[Kategorija:Biografije, Ukrajina]]
[[Kategorija:Ukrajinski pisci]]
[[Kategorija:Ukrajinski političari]]</text>
      <sha1>d32gfzaqmkh1p868np3ug9aelj63zs3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849193</id>
      <parentid>3849121</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Ukrajina]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Olešnji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11526" sha1="ts1iqrofm8d72wid87vvmt3mstp1jk1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Sofija Rusova
| slika = Sofija Rusowa.jpg
| alt_slike = Sofija Rusova
| opis = Sofija Rusova 1874.
| ime_pri_rođenju = Sofija Fedorivna Lindfors
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|2|18}}
| mjesto_rođenja = [[Olešnja|Olešnji]], [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], [[Černjihivska oblast|Černjihivskoj oblasti]], [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|2|5|1856|2|18}}
| mjesto_smrti = [[Prag]], [[Protektorat Češka i Moravska]]
| nacionalnost = [[Ukrajinci|ukrajinska]]
| druga_imena = {{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}
| bračni_partner = [[Aleksandar Rusov]]
| djeca = 2
| zanimanje = pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja
}}

'''Sofija Fedorivna Rusova''' ({{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}; 18. februar 1856 – 5. februar 1940) bila je [[Ukrajina|ukrajinska]] pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot;&gt;{{Cite web|last=Bohachevsky-Chomiak|first=Marta|title=Rusova, Sofiia|url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovaSofiia.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine|publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta|access-date=25. februar 2026|location=Edmonton|language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot;&gt;{{Cite web|last=Poperečna|first=Lidija|title=Rusova Sofija Fedorivna|url=https://ube.nlu.org.ua/article/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%96%D1%8F%20%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80%D1%96%D0%B2%D0%BD%D0%B0|website=Українська бібліотечна енциклопедія|publisher=Yaroslav Mudryi National Library of Ukraine|access-date=25. februar 2026|location=Kijev|language=uk|date=29. septembar 2025}}&lt;/ref&gt; Bila je članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], a vodila je odjeljenje za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Ukrajine.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt; Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena i Sveukrajinskog udruženja učitelja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
Sofija Fedorivna Lindfors rođena je 18. februara 1856. u [[Olešnja|Olešnji]], tada u [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], na području današnje [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]].&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Njen otac, Fedir Lindfors, bio je penzionisani oficir iz baltičke plemićke porodice švedskog porijekla, a majka Hana Gervais bila je francuskog porijekla.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot;&gt;{{Cite web|title=Софія Русова — громадська й освітня лідerka nekoliko epohh|date=2026-02-18|url=https://tyzhden.ua/sofiia-rusova-hromadska-j-osvitnia-liderka-kilkokh-epokh/|access-date=2026-02-19}}&lt;/ref&gt; U porodici su se svakodnevno govorili ruski i francuski jezik. Kao dijete izgubila je stariju sestru Nataliju i mlađeg brata Volodimira. Nakon smrti majke o njoj je brinula starija sestra Marija. Porodica se preselila u [[Kijev]], gdje je završila Funduklejivsku gimnaziju.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot;&gt;{{Cite book|title=Moi spohady|last=Rusova|first=Sofia|year=1937|location=Lviv, Ukraine}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje i rad ===
Nakon očeve smrti 1871. Sofija je sa sestrom Marijom nastavila živjeti u Kijevu. Kako u gradu tada nije bilo vrtića, sestre su proučavale rano dječije obrazovanje s namjerom da otvore vlastiti vrtić. Godine 1872. otvorile su prvi vrtić u Kijevu.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt; U narednim godinama Rusova je organizirala nedjeljne škole i javna čitanja, sastavila ukrajinsku početnicu i udžbenik iz geografije te predavala na Fröbelovom pedagoškom institutu u Kijevu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Učestvovala je na brojnim učiteljskim kongresima i zalagala se za pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Rusova se smatra jednom od najistaknutijih pedagoginja svog vremena i zagovornicom nacionalnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Iako nije imala formalno visoko obrazovanje, u Pragu je dobila počasnu diplomu iz sociologije, a predavala je i na Bestuževskim kursevima u [[Sankt Peterburg]]u.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Od 1910. do 1914. uređivala je i objavljivala ''Svitlo'', prvi ukrajinski pedagoški časopis u Dnjeprskoj Ukrajini.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Nakon emigracije vodila je pedagošku katedru na Drahomanovom višem pedagoškom institutu u Pragu. Objavila je i rasprave o predškolskom i društvenom obrazovanju 1927. i 1930.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Politički aktivizam ===
Do 19. vijeka [[Ruska Imperija]] je ukinula političke i vojne institucije Ukrajine. Ukrajinci su nazivani „Mali Rusi”, a Ukrajina je svedena na položaj provincije. Krajem 19. vijeka bio je izražen snažan antijukrajinski stav.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot;&gt;{{Cite book|title=Ukraine: A History|last=Subtelny|first=Orest|publisher=University of Toronto Press|year=1988}}&lt;/ref&gt; Carski režim pod [[Aleksandar II|Aleksandrom II]] izdao je [[Emski ukaz]], kojim je zabranjena upotreba ukrajinskog jezika u štampi.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot; /&gt;

Ukrajinska inteligencija nastojala je objaviti cjeloviti ''Kobzar'' [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] u dva toma, uključujući dijelove koji su bili cenzurisani i gotovo nepoznati u Ukrajini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|title=The Complete Kobzar|last=Shevchenko|first=Taras|date=2013|website=issuu.com/glagoslav}}&lt;/ref&gt; Rusova i njen suprug Aleksandar proveli su određeno vrijeme u [[Prag|Pragu]] pripremajući tekst za objavljivanje. [[Fedir Vovk]] pribavio je Ševčenkove rukopise koje je kupio od pjesnikove braće novcem ukrajinskih dobrotvora. Sofija i Aleksandar Rusov potom su objavljeni ''Kobzar'' prenijeli u Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Shchodennyky ta spohady|last=Rusov|first=Oleksander|year=2011|location=Černihiv}}&lt;/ref&gt; Tokom boravka u Pragu izgubili su tromjesečnu kćerku Ljudmilu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Bračni par Rusov više puta je protjerivan u [[Sankt Peterburg]] zbog građanske i političke aktivnosti. Rusova je nekoliko puta hapšena i zatvarana zbog svojih revolucionarnih stavova i tekstova. Porodični dom često je pretresala policija, a Sofija je povjerljiva dokumenta ponekad skrivala u odjeći svoje djece. Njihov mlađi sin Jurij rođen je dok je njegova majka bila pod optužbom za krijumčarenje zabranjenih knjiga iz Galicije za Tarasivtsku bratovštinu. Godine 1915. Rusova je ostala udovica nakon što je Aleksandar umro tokom evakuacije iz Kijeva u Saratov.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Godine 1917. Rusova je postala članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], jedna od jedanaest žena u tom tijelu. Radila je u Ministarstvu prosvjete na odjeljenju za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih i bila odgovorna za derusifikaciju škola i pripremu novih školskih udžbenika. Između marta i septembra 1917. nadgledala je osnivanje 66 škola i 21 gimnazije s nastavom na ukrajinskom jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Kasnije je predavala na [[Kamjanec-Podiljski nacionalni univerzitet]]u. Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Predstavljala je ukrajinske žene na međunarodnom kongresu u Hagu 1922. i u Rimu 1923. Godine 1933. objavila je poruku svjetskoj javnosti u kojoj je osudila sovjetsku politiku tokom [[Holodomor]]a.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Lični život ===
U augustu 1874. Rusova se udala za [[Aleksandar Rusov|Aleksandra Rusova]] (1847–1915), statističara i folkloristu.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Oleksander |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovOleksander.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt; Po Aleksandrovom savjetu, Sofija je posjećivala rodno selo kako bi prikupljala ukrajinske narodne pjesme. Svadbi su prisustvovali [[Mihajlo Drahomanov]] i [[Mykola Lisenko]], koji je za mladu napisao rapsodiju. Aleksandar je bio uvjereni [[narodnik]], a nakon braka on i Sofija uključili su se u građanske, intelektualne i revolucionarne aktivnosti te putovali širom zemlje raspravljajući o razvoju ukrajinskog nacionalnog pokreta.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Par je imao dvoje djece: [[Mihajlo Rusov]]a (1876–1909), etnografa i člana Revolucionarne ukrajinske partije, i [[Jurij Rusov|Jurija Rusova]] (1898–1961), biologa.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MykhailoIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Mykhailo |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovMykhailo.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YuriiIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Yurii |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovYurii.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;

=== Nasljeđe ===
Rusova je promovirala vrtićko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, ljudska prava i političko organiziranje seljaka. Iz Sovjetske Ukrajine pobjegla je 1922. Nastanila se u Pragu, gdje je predavala na Ukrajinskom višem pedagoškom institutu od 1924. do 1939. Umrla je u Pragu u 84. godini i sahranjena na Olšanskom groblju.&lt;ref name=&quot;Day&quot;&gt;{{Cite web|last=Hupalo|first=Serhiy|date=2006-02-28|title=The cross of a great Ukrainian woman|url=https://day.kyiv.ua/en/article/culture/cross-great-ukrainian-woman|website=The Day}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. u Ukrajini je iskovan komemorativni novčić povodom 160. godišnjice njenog rođenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Sofia Rusova|url=https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003801/https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|archive-date=2018-05-07|access-date=2023-02-13|website=National Bank of Ukraine}}&lt;/ref&gt; Spomenik je postavljen na školskom imanju u Ripkiju, a škola Sofije Rusove u Olešnji čuva njen muzej i organizira naučne radionice posvećene Rusovoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2013-10-01|title=Opening of the Museum of Sofia Rusova in Chernihiv|url=http://www.choim.org/%d0%b2%d1%96%d0%b4%d0%ba%d1%80%d0%b8%d1%82%d1%82%d1%8f-%d0%bc%d1%83%d0%B7%d0%B5%D1%8e-%d1%81%d0%be%d1%84%d1%96%D1%97-%d1%80%d1%83%d1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%97-%d0%BD%d0%B0-%d1%87%D0%B5%D1%80%D0%BD/?lang=en|website=Chernihiv Historical Museum of VV. Tarnovsky|language=en|access-date=2023-02-13}}&lt;/ref&gt; U junu 2023. Biblioteka Vladimir Korolenko Rusov u Černihivu preimenovana je u Černihivsku regionalnu univerzalnu naučnu biblioteku Sofije i Oleksandra Rusova.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sofia Rusova}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Rusova, Sofija}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1940.]]
[[Kategorija:Biografije, Olešnji]]
[[Kategorija:Ukrajinski pisci]]
[[Kategorija:Ukrajinski političari]]</text>
      <sha1>ts1iqrofm8d72wid87vvmt3mstp1jk1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849194</id>
      <parentid>3849193</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:36:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Olešnji]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Olešnja]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3849194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11526" sha1="42udqw0jxg3eyb4ft3m1xg3pgwj15zu" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Sofija Rusova
| slika = Sofija Rusowa.jpg
| alt_slike = Sofija Rusova
| opis = Sofija Rusova 1874.
| ime_pri_rođenju = Sofija Fedorivna Lindfors
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|2|18}}
| mjesto_rođenja = [[Olešnja|Olešnji]], [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], [[Černjihivska oblast|Černjihivskoj oblasti]], [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|2|5|1856|2|18}}
| mjesto_smrti = [[Prag]], [[Protektorat Češka i Moravska]]
| nacionalnost = [[Ukrajinci|ukrajinska]]
| druga_imena = {{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}
| bračni_partner = [[Aleksandar Rusov]]
| djeca = 2
| zanimanje = pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja
}}

'''Sofija Fedorivna Rusova''' ({{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}; 18. februar 1856 – 5. februar 1940) bila je [[Ukrajina|ukrajinska]] pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot;&gt;{{Cite web|last=Bohachevsky-Chomiak|first=Marta|title=Rusova, Sofiia|url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovaSofiia.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine|publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta|access-date=25. februar 2026|location=Edmonton|language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot;&gt;{{Cite web|last=Poperečna|first=Lidija|title=Rusova Sofija Fedorivna|url=https://ube.nlu.org.ua/article/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%96%D1%8F%20%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80%D1%96%D0%B2%D0%BD%D0%B0|website=Українська бібліотечна енциклопедія|publisher=Yaroslav Mudryi National Library of Ukraine|access-date=25. februar 2026|location=Kijev|language=uk|date=29. septembar 2025}}&lt;/ref&gt; Bila je članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], a vodila je odjeljenje za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Ukrajine.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt; Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena i Sveukrajinskog udruženja učitelja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
Sofija Fedorivna Lindfors rođena je 18. februara 1856. u [[Olešnja|Olešnji]], tada u [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], na području današnje [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]].&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Njen otac, Fedir Lindfors, bio je penzionisani oficir iz baltičke plemićke porodice švedskog porijekla, a majka Hana Gervais bila je francuskog porijekla.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot;&gt;{{Cite web|title=Софія Русова — громадська й освітня лідerka nekoliko epohh|date=2026-02-18|url=https://tyzhden.ua/sofiia-rusova-hromadska-j-osvitnia-liderka-kilkokh-epokh/|access-date=2026-02-19}}&lt;/ref&gt; U porodici su se svakodnevno govorili ruski i francuski jezik. Kao dijete izgubila je stariju sestru Nataliju i mlađeg brata Volodimira. Nakon smrti majke o njoj je brinula starija sestra Marija. Porodica se preselila u [[Kijev]], gdje je završila Funduklejivsku gimnaziju.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot;&gt;{{Cite book|title=Moi spohady|last=Rusova|first=Sofia|year=1937|location=Lviv, Ukraine}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje i rad ===
Nakon očeve smrti 1871. Sofija je sa sestrom Marijom nastavila živjeti u Kijevu. Kako u gradu tada nije bilo vrtića, sestre su proučavale rano dječije obrazovanje s namjerom da otvore vlastiti vrtić. Godine 1872. otvorile su prvi vrtić u Kijevu.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt; U narednim godinama Rusova je organizirala nedjeljne škole i javna čitanja, sastavila ukrajinsku početnicu i udžbenik iz geografije te predavala na Fröbelovom pedagoškom institutu u Kijevu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Učestvovala je na brojnim učiteljskim kongresima i zalagala se za pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Rusova se smatra jednom od najistaknutijih pedagoginja svog vremena i zagovornicom nacionalnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Iako nije imala formalno visoko obrazovanje, u Pragu je dobila počasnu diplomu iz sociologije, a predavala je i na Bestuževskim kursevima u [[Sankt Peterburg]]u.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Od 1910. do 1914. uređivala je i objavljivala ''Svitlo'', prvi ukrajinski pedagoški časopis u Dnjeprskoj Ukrajini.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Nakon emigracije vodila je pedagošku katedru na Drahomanovom višem pedagoškom institutu u Pragu. Objavila je i rasprave o predškolskom i društvenom obrazovanju 1927. i 1930.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Politički aktivizam ===
Do 19. vijeka [[Ruska Imperija]] je ukinula političke i vojne institucije Ukrajine. Ukrajinci su nazivani „Mali Rusi”, a Ukrajina je svedena na položaj provincije. Krajem 19. vijeka bio je izražen snažan antijukrajinski stav.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot;&gt;{{Cite book|title=Ukraine: A History|last=Subtelny|first=Orest|publisher=University of Toronto Press|year=1988}}&lt;/ref&gt; Carski režim pod [[Aleksandar II|Aleksandrom II]] izdao je [[Emski ukaz]], kojim je zabranjena upotreba ukrajinskog jezika u štampi.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot; /&gt;

Ukrajinska inteligencija nastojala je objaviti cjeloviti ''Kobzar'' [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] u dva toma, uključujući dijelove koji su bili cenzurisani i gotovo nepoznati u Ukrajini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|title=The Complete Kobzar|last=Shevchenko|first=Taras|date=2013|website=issuu.com/glagoslav}}&lt;/ref&gt; Rusova i njen suprug Aleksandar proveli su određeno vrijeme u [[Prag|Pragu]] pripremajući tekst za objavljivanje. [[Fedir Vovk]] pribavio je Ševčenkove rukopise koje je kupio od pjesnikove braće novcem ukrajinskih dobrotvora. Sofija i Aleksandar Rusov potom su objavljeni ''Kobzar'' prenijeli u Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Shchodennyky ta spohady|last=Rusov|first=Oleksander|year=2011|location=Černihiv}}&lt;/ref&gt; Tokom boravka u Pragu izgubili su tromjesečnu kćerku Ljudmilu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Bračni par Rusov više puta je protjerivan u [[Sankt Peterburg]] zbog građanske i političke aktivnosti. Rusova je nekoliko puta hapšena i zatvarana zbog svojih revolucionarnih stavova i tekstova. Porodični dom često je pretresala policija, a Sofija je povjerljiva dokumenta ponekad skrivala u odjeći svoje djece. Njihov mlađi sin Jurij rođen je dok je njegova majka bila pod optužbom za krijumčarenje zabranjenih knjiga iz Galicije za Tarasivtsku bratovštinu. Godine 1915. Rusova je ostala udovica nakon što je Aleksandar umro tokom evakuacije iz Kijeva u Saratov.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Godine 1917. Rusova je postala članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], jedna od jedanaest žena u tom tijelu. Radila je u Ministarstvu prosvjete na odjeljenju za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih i bila odgovorna za derusifikaciju škola i pripremu novih školskih udžbenika. Između marta i septembra 1917. nadgledala je osnivanje 66 škola i 21 gimnazije s nastavom na ukrajinskom jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Kasnije je predavala na [[Kamjanec-Podiljski nacionalni univerzitet]]u. Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Predstavljala je ukrajinske žene na međunarodnom kongresu u Hagu 1922. i u Rimu 1923. Godine 1933. objavila je poruku svjetskoj javnosti u kojoj je osudila sovjetsku politiku tokom [[Holodomor]]a.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Lični život ===
U augustu 1874. Rusova se udala za [[Aleksandar Rusov|Aleksandra Rusova]] (1847–1915), statističara i folkloristu.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Oleksander |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovOleksander.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt; Po Aleksandrovom savjetu, Sofija je posjećivala rodno selo kako bi prikupljala ukrajinske narodne pjesme. Svadbi su prisustvovali [[Mihajlo Drahomanov]] i [[Mykola Lisenko]], koji je za mladu napisao rapsodiju. Aleksandar je bio uvjereni [[narodnik]], a nakon braka on i Sofija uključili su se u građanske, intelektualne i revolucionarne aktivnosti te putovali širom zemlje raspravljajući o razvoju ukrajinskog nacionalnog pokreta.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Par je imao dvoje djece: [[Mihajlo Rusov]]a (1876–1909), etnografa i člana Revolucionarne ukrajinske partije, i [[Jurij Rusov|Jurija Rusova]] (1898–1961), biologa.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MykhailoIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Mykhailo |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovMykhailo.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YuriiIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Yurii |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovYurii.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;

=== Nasljeđe ===
Rusova je promovirala vrtićko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, ljudska prava i političko organiziranje seljaka. Iz Sovjetske Ukrajine pobjegla je 1922. Nastanila se u Pragu, gdje je predavala na Ukrajinskom višem pedagoškom institutu od 1924. do 1939. Umrla je u Pragu u 84. godini i sahranjena na Olšanskom groblju.&lt;ref name=&quot;Day&quot;&gt;{{Cite web|last=Hupalo|first=Serhiy|date=2006-02-28|title=The cross of a great Ukrainian woman|url=https://day.kyiv.ua/en/article/culture/cross-great-ukrainian-woman|website=The Day}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. u Ukrajini je iskovan komemorativni novčić povodom 160. godišnjice njenog rođenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Sofia Rusova|url=https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003801/https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|archive-date=2018-05-07|access-date=2023-02-13|website=National Bank of Ukraine}}&lt;/ref&gt; Spomenik je postavljen na školskom imanju u Ripkiju, a škola Sofije Rusove u Olešnji čuva njen muzej i organizira naučne radionice posvećene Rusovoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2013-10-01|title=Opening of the Museum of Sofia Rusova in Chernihiv|url=http://www.choim.org/%d0%b2%d1%96%d0%b4%d0%ba%d1%80%d0%b8%d1%82%d1%82%d1%8f-%d0%bc%d1%83%d0%B7%d0%B5%D1%8e-%d1%81%d0%be%d1%84%d1%96%D1%97-%d1%80%d1%83%d1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%97-%d0%BD%d0%B0-%d1%87%D0%B5%D1%80%D0%BD/?lang=en|website=Chernihiv Historical Museum of VV. Tarnovsky|language=en|access-date=2023-02-13}}&lt;/ref&gt; U junu 2023. Biblioteka Vladimir Korolenko Rusov u Černihivu preimenovana je u Černihivsku regionalnu univerzalnu naučnu biblioteku Sofije i Oleksandra Rusova.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sofia Rusova}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Rusova, Sofija}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1940.]]
[[Kategorija:Biografije, Olešnja]]
[[Kategorija:Ukrajinski pisci]]
[[Kategorija:Ukrajinski političari]]</text>
      <sha1>42udqw0jxg3eyb4ft3m1xg3pgwj15zu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849195</id>
      <parentid>3849194</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T05:37:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3849195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11457" sha1="mf2zqm4ak0j5oppmt4dumdxk44jdgjn" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Sofija Rusova
| slika = Sofija Rusowa.jpg
| alt_slike = Sofija Rusova
| opis = Sofija Rusova 1874.
| ime_pri_rođenju = Sofija Fedorivna Lindfors
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|2|18}}
| mjesto_rođenja = [[Olešnja]], [[Gorodnjanski ujezđ]], [[Černjihivska oblast]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|2|5|1856|2|18}}
| mjesto_smrti = [[Prag]], [[Protektorat Češka i Moravska]]
| nacionalnost = [[Ukrajinci|ukrajinska]]
| druga_imena = {{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}
| bračni_partner = [[Aleksandar Rusov]]
| djeca = 2
| zanimanje = pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja
}}

'''Sofija Fedorivna Rusova''' ({{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}; 18. februar 1856 – 5. februar 1940) bila je [[Ukrajina|ukrajinska]] pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot;&gt;{{Cite web|last=Bohachevsky-Chomiak|first=Marta|title=Rusova, Sofiia|url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovaSofiia.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine|publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta|access-date=25. februar 2026|location=Edmonton|language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot;&gt;{{Cite web|last=Poperečna|first=Lidija|title=Rusova Sofija Fedorivna|url=https://ube.nlu.org.ua/article/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%96%D1%8F%20%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80%D1%96%D0%B2%D0%BD%D0%B0|website=Українська бібліотечна енциклопедія|publisher=Yaroslav Mudryi National Library of Ukraine|access-date=25. februar 2026|location=Kijev|language=uk|date=29. septembar 2025}}&lt;/ref&gt; Bila je članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], a vodila je odjeljenje za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Ukrajine.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt; Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena i Sveukrajinskog udruženja učitelja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
Sofija Fedorivna Lindfors rođena je 18. februara 1856. u [[Olešnja|Olešnji]], tada u [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], na području današnje [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]].&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Njen otac, Fedir Lindfors, bio je penzionisani oficir iz baltičke plemićke porodice švedskog porijekla, a majka Hana Gervais bila je francuskog porijekla.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot;&gt;{{Cite web|title=Софія Русова — громадська й освітня лідerka nekoliko epohh|date=2026-02-18|url=https://tyzhden.ua/sofiia-rusova-hromadska-j-osvitnia-liderka-kilkokh-epokh/|access-date=2026-02-19}}&lt;/ref&gt; U porodici su se svakodnevno govorili ruski i francuski jezik. Kao dijete izgubila je stariju sestru Nataliju i mlađeg brata Volodimira. Nakon smrti majke o njoj je brinula starija sestra Marija. Porodica se preselila u [[Kijev]], gdje je završila Funduklejivsku gimnaziju.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot;&gt;{{Cite book|title=Moi spohady|last=Rusova|first=Sofia|year=1937|location=Lviv, Ukraine}}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovanje i rad ===
Nakon očeve smrti 1871. Sofija je sa sestrom Marijom nastavila živjeti u Kijevu. Kako u gradu tada nije bilo vrtića, sestre su proučavale rano dječije obrazovanje s namjerom da otvore vlastiti vrtić. Godine 1872. otvorile su prvi vrtić u Kijevu.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt; U narednim godinama Rusova je organizirala nedjeljne škole i javna čitanja, sastavila ukrajinsku početnicu i udžbenik iz geografije te predavala na Fröbelovom pedagoškom institutu u Kijevu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Učestvovala je na brojnim učiteljskim kongresima i zalagala se za pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Rusova se smatra jednom od najistaknutijih pedagoginja svog vremena i zagovornicom nacionalnog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Iako nije imala formalno visoko obrazovanje, u Pragu je dobila počasnu diplomu iz sociologije, a predavala je i na Bestuževskim kursevima u [[Sankt Peterburg]]u.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Od 1910. do 1914. uređivala je i objavljivala ''Svitlo'', prvi ukrajinski pedagoški časopis u Dnjeprskoj Ukrajini.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Nakon emigracije vodila je pedagošku katedru na Drahomanovom višem pedagoškom institutu u Pragu. Objavila je i rasprave o predškolskom i društvenom obrazovanju 1927. i 1930.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Politički aktivizam ===
Do 19. vijeka [[Ruska Imperija]] je ukinula političke i vojne institucije Ukrajine. Ukrajinci su nazivani „Mali Rusi”, a Ukrajina je svedena na položaj provincije. Krajem 19. vijeka bio je izražen snažan antijukrajinski stav.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot;&gt;{{Cite book|title=Ukraine: A History|last=Subtelny|first=Orest|publisher=University of Toronto Press|year=1988}}&lt;/ref&gt; Carski režim pod [[Aleksandar II|Aleksandrom II]] izdao je [[Emski ukaz]], kojim je zabranjena upotreba ukrajinskog jezika u štampi.&lt;ref name=&quot;Subtelny&quot; /&gt;

Ukrajinska inteligencija nastojala je objaviti cjeloviti ''Kobzar'' [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] u dva toma, uključujući dijelove koji su bili cenzurisani i gotovo nepoznati u Ukrajini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|title=The Complete Kobzar|last=Shevchenko|first=Taras|date=2013|website=issuu.com/glagoslav}}&lt;/ref&gt; Rusova i njen suprug Aleksandar proveli su određeno vrijeme u [[Prag|Pragu]] pripremajući tekst za objavljivanje. [[Fedir Vovk]] pribavio je Ševčenkove rukopise koje je kupio od pjesnikove braće novcem ukrajinskih dobrotvora. Sofija i Aleksandar Rusov potom su objavljeni ''Kobzar'' prenijeli u Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Shchodennyky ta spohady|last=Rusov|first=Oleksander|year=2011|location=Černihiv}}&lt;/ref&gt; Tokom boravka u Pragu izgubili su tromjesečnu kćerku Ljudmilu.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Bračni par Rusov više puta je protjerivan u [[Sankt Peterburg]] zbog građanske i političke aktivnosti. Rusova je nekoliko puta hapšena i zatvarana zbog svojih revolucionarnih stavova i tekstova. Porodični dom često je pretresala policija, a Sofija je povjerljiva dokumenta ponekad skrivala u odjeći svoje djece. Njihov mlađi sin Jurij rođen je dok je njegova majka bila pod optužbom za krijumčarenje zabranjenih knjiga iz Galicije za Tarasivtsku bratovštinu. Godine 1915. Rusova je ostala udovica nakon što je Aleksandar umro tokom evakuacije iz Kijeva u Saratov.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Godine 1917. Rusova je postala članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], jedna od jedanaest žena u tom tijelu. Radila je u Ministarstvu prosvjete na odjeljenju za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih i bila odgovorna za derusifikaciju škola i pripremu novih školskih udžbenika. Između marta i septembra 1917. nadgledala je osnivanje 66 škola i 21 gimnazije s nastavom na ukrajinskom jeziku.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt; Kasnije je predavala na [[Kamjanec-Podiljski nacionalni univerzitet]]u. Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena.&lt;ref name=&quot;memoirs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt; Predstavljala je ukrajinske žene na međunarodnom kongresu u Hagu 1922. i u Rimu 1923. Godine 1933. objavila je poruku svjetskoj javnosti u kojoj je osudila sovjetsku politiku tokom [[Holodomor]]a.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

=== Lični život ===
U augustu 1874. Rusova se udala za [[Aleksandar Rusov|Aleksandra Rusova]] (1847–1915), statističara i folkloristu.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UBE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Oleksander |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovOleksander.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt; Po Aleksandrovom savjetu, Sofija je posjećivala rodno selo kako bi prikupljala ukrajinske narodne pjesme. Svadbi su prisustvovali [[Mihajlo Drahomanov]] i [[Mykola Lisenko]], koji je za mladu napisao rapsodiju. Aleksandar je bio uvjereni [[narodnik]], a nakon braka on i Sofija uključili su se u građanske, intelektualne i revolucionarne aktivnosti te putovali širom zemlje raspravljajući o razvoju ukrajinskog nacionalnog pokreta.&lt;ref name=&quot;tyzh&quot; /&gt;

Par je imao dvoje djece: [[Mihajlo Rusov]]a (1876–1909), etnografa i člana Revolucionarne ukrajinske partije, i [[Jurij Rusov|Jurija Rusova]] (1898–1961), biologa.&lt;ref name=&quot;IEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;OleksanderIEU&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MykhailoIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Mykhailo |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovMykhailo.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YuriiIEU&quot;&gt;{{cite web |title=Rusov, Yurii |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovYurii.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}&lt;/ref&gt;

=== Nasljeđe ===
Rusova je promovirala vrtićko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, ljudska prava i političko organiziranje seljaka. Iz Sovjetske Ukrajine pobjegla je 1922. Nastanila se u Pragu, gdje je predavala na Ukrajinskom višem pedagoškom institutu od 1924. do 1939. Umrla je u Pragu u 84. godini i sahranjena na Olšanskom groblju.&lt;ref name=&quot;Day&quot;&gt;{{Cite web|last=Hupalo|first=Serhiy|date=2006-02-28|title=The cross of a great Ukrainian woman|url=https://day.kyiv.ua/en/article/culture/cross-great-ukrainian-woman|website=The Day}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. u Ukrajini je iskovan komemorativni novčić povodom 160. godišnjice njenog rođenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Sofia Rusova|url=https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003801/https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|archive-date=2018-05-07|access-date=2023-02-13|website=National Bank of Ukraine}}&lt;/ref&gt; Spomenik je postavljen na školskom imanju u Ripkiju, a škola Sofije Rusove u Olešnji čuva njen muzej i organizira naučne radionice posvećene Rusovoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2013-10-01|title=Opening of the Museum of Sofia Rusova in Chernihiv|url=http://www.choim.org/%d0%b2%d1%96%d0%b4%d0%ba%d1%80%d0%b8%d1%82%d1%82%d1%8f-%d0%bc%d1%83%d0%B7%d0%B5%D1%8e-%d1%81%d0%be%d1%84%d1%96%D1%97-%d1%80%d1%83%d1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%97-%d0%BD%d0%B0-%d1%87%D0%B5%D1%80%D0%BD/?lang=en|website=Chernihiv Historical Museum of VV. Tarnovsky|language=en|access-date=2023-02-13}}&lt;/ref&gt; U junu 2023. Biblioteka Vladimir Korolenko Rusov u Černihivu preimenovana je u Černihivsku regionalnu univerzalnu naučnu biblioteku Sofije i Oleksandra Rusova.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sofia Rusova}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Rusova, Sofija}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1940.]]
[[Kategorija:Biografije, Olešnja]]
[[Kategorija:Ukrajinski pisci]]
[[Kategorija:Ukrajinski političari]]</text>
      <sha1>mf2zqm4ak0j5oppmt4dumdxk44jdgjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Norveške na SP 2026. u nogometu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>534972</id>
    <revision>
      <id>3849132</id>
      <timestamp>2026-05-24T21:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sastav nogometne reprezentacije   | ime               = Sastav Norveške na SP 2026. u nogometu   | bg                = #BA0C2F   | fg                = white   | bordercolor       = #00205B   | država            = Norveška   | država_genitiv    = Norveške   | flagvar           =    | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Norveške   | naslov         = Sastav Norveške   | takmič         = SP 2026.   | takmič link    = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.   | pol...</comment>
      <origin>3849132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1979" sha1="6ejxz67c7q6jjw19tubybaedpp38poj" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Norveške na SP 2026. u nogometu
  | bg                = #BA0C2F
  | fg                = white
  | bordercolor       = #00205B
  | država            = Norveška
  | država_genitiv    = Norveške
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Norveške
  | naslov         = Sastav Norveške
  | takmič         = SP 2026.
  | takmič link    = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.
  | pol            = 
 | p1          = [[Ørjan Nyland|Nyland]]
 | p2          = [[Morten Thorsby|Thorsby]]
 | p3          = [[Kristoffer Ajer|Ajer]]
 | p4          = [[Leo Østigård|Østigård]]
 | p5          = [[David Møller Wolfe|Møller Wolfe]]
 | p6          = [[Patrick Berg|Berg]]
 | p7          = [[Alexander Sørloth|Sørloth]]
 | p8          = [[Sander Berge|Berge]]
 | p9          = [[Erling Haaland|Haaland]]
 | p10         = [[Martin Ødegaard|Ødegaard]]&amp;nbsp;{{Kapiten}}
 | p11         = [[Jørgen Strand Larsen|Strand Larsen]]
 | p12         = [[Sander Tangvik|Tangvik]]
 | p13         = [[Egil Selvik|Selvik]]
 | p14         = [[Fredrik Aursnes|Aursnes]]
 | p15         = [[Fredrik André Bjørkan|Bjørkan]]
 | p16         = [[Marcus Holmgren Pedersen|Pedersen]]
 | p17         = [[Torbjørn Heggem|Heggem]]
 | p18         = [[Kristian Thorstvedt|Thorstvedt]]
 | p19         = [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]]
 | p20         = [[Antonio Nusa|Nusa]]
 | p21         = [[Andreas Schjelderup|Schjelderup]]
 | p22         = [[Oscar Bobb|Bobb]]
 | p23         = [[Jens Petter Hauge|Hauge]]
 | p24         = [[Sondre Langås|Langås]]
 | p25         = [[Henrik Falchener|Falchener]]
 | p26         = [[Julian Ryerson|Ryerson]]
  | selektor         = [[Ståle Solbakken|Solbakken]]
  | bilješke         = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Norveške na svjetskim prvenstvima u nogometu|2026.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.|Norveška]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6ejxz67c7q6jjw19tubybaedpp38poj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Austrije na SP 2026. u nogometu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>534973</id>
    <revision>
      <id>3849135</id>
      <timestamp>2026-05-24T21:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sastav nogometne reprezentacije   | ime               = Sastav Austrije na SP 2026. u nogometu   | bg                = #ED2939   | fg                = white   | bordercolor       = #860909   | država            = Austrija   | država_genitiv    = Austrije   | flagvar           =     | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Austrije   | naslov         = Sastav Austrije   | takmič         = SP 2026.   | takmič link    = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.   | pol...</comment>
      <origin>3849135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1995" sha1="qxqr23qk8ld7a4rl2vnqa7lnbny83a6" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Austrije na SP 2026. u nogometu
  | bg                = #ED2939
  | fg                = white
  | bordercolor       = #860909
  | država            = Austrija
  | država_genitiv    = Austrije
  | flagvar           =  
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Austrije
  | naslov         = Sastav Austrije
  | takmič         = SP 2026.
  | takmič link    = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.
  | pol            = 
 | p1           = [[Alexander Schlager|A. Schlager]]
 | p2           = [[David Affengruber (nogometaš, 2001)|Affengruber]]
 | p3           = [[Kevin Danso|Danso]]
 | p4           = [[Xaver Schlager|X. Schlager]]
 | p5           = [[Stefan Posch|Posch]]
 | p6           = [[Nicolas Seiwald|Seiwald]]
 | p7           = [[Marko Arnautović|Arnautović]]
 | p8           = [[David Alaba|Alaba]]&amp;nbsp;{{Kapiten}}
 | p9           = [[Marcel Sabitzer|Sabitzer]]
 | p10          = [[Florian Grillitsch|Grillitsch]]
 | p11          = [[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]]
 | p12          = [[Patrick Pentz|Pentz]]
 | p13          = [[Florian Wiegele|Wiegele]]
 | p14          = [[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]]
 | p15          = [[Philipp Lienhart|Lienhart]]
 | p16          = [[Phillipp Mwene|Mwene]]
 | p17          = [[Carney Chukwuemeka|Chukwuemeka]]
 | p18          = [[Romano Schmid|Schmid]]
 | p19          = [[Christoph Baumgartner|Baumgartner]]
 | p20          = [[Konrad Laimer|Laimer]]
 | p21          = [[Patrick Wimmer|Wimmer]]
 | p22          = [[Alexander Prass|Prass]]
 | p23          = [[Marco Friedl|Friedl]]
 | p24          = [[Paul Wanner|Wanner]]
 | p25          = [[Michael Svoboda|Svoboda]]
 | p26          = [[Alessandro Schöpf|Schöpf]]
  | selektor  = [[Ralf Rangnick|Rangnick]]
  | bilješke  = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Austrije na svjetskim prvenstvima u nogometu|2026.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.|Austrija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qxqr23qk8ld7a4rl2vnqa7lnbny83a6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>534974</id>
    <revision>
      <id>3849138</id>
      <timestamp>2026-05-24T21:35:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Sastav nogometne reprezentacije   | ime               = Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu   | bg                = #002395   | fg                = white   | bordercolor       = #ED2939   | država            = Francuska   | država_genitiv    = Francuske   | flagvar           =    | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Francuske   | naslov         = Sastav Francuske   | takmič         = SP 2026.   | takmič link    = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.   | pol...</comment>
      <origin>3849138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1930" sha1="5ypcdrb4zxww8bla5jbgrvyj3ct79ur" xml:space="preserve">{{Sastav nogometne reprezentacije
  | ime               = Sastav Francuske na SP 2026. u nogometu
  | bg                = #002395
  | fg                = white
  | bordercolor       = #ED2939
  | država            = Francuska
  | država_genitiv    = Francuske
  | flagvar           = 
  | ekipa link     = Nogometna reprezentacija Francuske
  | naslov         = Sastav Francuske
  | takmič         = SP 2026.
  | takmič link    = Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.
  | pol            = 
 | p1          = [[Brice Samba|Samba]]
 | p2          = [[Malo Gusto|Gusto]]
 | p3          = [[Lucas Digne|Digne]]
 | p4          = [[Dayot Upamecano|Upamecano]]
 | p5          = [[Jules Koundé|Koundé]]
 | p6          = [[Manu Koné|Koné]]
 | p7          = [[Ousmane Dembélé|Dembélé]]
 | p8          = [[Aurélien Tchouaméni|Tchouaméni]]
 | p9          = [[Marcus Thuram|Thuram]]
 | p10         = [[Kylian Mbappé|Mbappé]]&amp;nbsp;{{Kapiten}}
 | p11         = [[Michael Olise|Olise]]
 | p12         = [[Bradley Barcola|Barcola]]
 | p13         = [[N'Golo Kanté|Kanté]]
 | p14         = [[Adrien Rabiot|Rabiot]]
 | p15         = [[Ibrahima Konaté|Konaté]]
 | p16         = [[Mike Maignan|Maignan]]
 | p17         = [[William Saliba|Saliba]]
 | p18         = [[Warren Zaïre-Emery|Zaïre-Emery]]
 | p19         = [[Théo Hernandez|T. Hernandez]]
 | p20         = [[Désiré Doué|Doué]]
 | p21         = [[Lucas Hernandez|L. Hernandez]]
 | p22         = [[Jean-Philippe Mateta|Mateta]]
 | p23         = [[Robin Risser|Risser]]
 | p24         = [[Rayan Cherki|Cherki]]
 | p25         = [[Maghnes Akliouche|Akliouche]]
 | p26         = [[Maxence Lacroix|Lacroix]]
  | selektor     = [[Didier Deschamps|Deschamps]]
  | bilješke     = 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije sastava Francuske na svjetskim prvenstvima u nogometu|2026.]]
[[Kategorija:Navkutije sastava na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.|Francuska]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5ypcdrb4zxww8bla5jbgrvyj3ct79ur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opijumski mak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534975</id>
    <revision>
      <id>3849231</id>
      <timestamp>2026-05-25T10:33:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{italic title}} {{taksokvir |boja=lightgreen | ime = [[Opijumski mak]] |slika=Papaver somniferum flowers.jpg | opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887. | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Tracheobionta]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Magnoliidae]] | ordo = [[Ranunculales]] | familia = [[Papaveraceae]] | subfamilia = [[Papaveroideae]] | tribus = [[Papavereae]] | genus = [[Papaver]] | species =...</comment>
      <origin>3849231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72522" sha1="pq3gv8q5c1f44370j21oofb1a8p4502" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
| ime = [[Opijumski mak]]
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''[[pitomi mak]] &lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.
Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
{{gallery|mode=packed|280px}}
|Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
|Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
|Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
}}
==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;Synonyms&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{gkavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}


===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Napomene==
{{notelist}}

==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>pq3gv8q5c1f44370j21oofb1a8p4502</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849233</id>
      <parentid>3849231</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:39:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72526" sha1="i34gvfv7d9egwqznfl4ldz9j44j709n" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv = [[Opijumski mak]]
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''[[pitomi mak]]''' &lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.
Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
{{gallery|mode=packed|280px}}
|Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
|Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
|Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
}}
==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;Synonyms&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{gkavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}


===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Napomene==
{{notelist}}

==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>i34gvfv7d9egwqznfl4ldz9j44j709n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849235</id>
      <parentid>3849233</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:44:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <origin>3849235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72517" sha1="8n2rofeyxgwbenqpw73wah00wlbzxsc" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv = Opijumski mak
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''pitomi mak'''&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.
Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
{{gallery|mode=packed|280px}}
|Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
|Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
|Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
}}
==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;Synonyms&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{gkavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}


===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Napomene==
{{notelist}}

==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>8n2rofeyxgwbenqpw73wah00wlbzxsc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849236</id>
      <parentid>3849235</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opijati */</comment>
      <origin>3849236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72516" sha1="5kjni5bvmbi9tbt0pxm6vpyl7nqhyf8" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv = Opijumski mak
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''pitomi mak'''&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.
Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
{{gallery|mode=packed|280px}}
|Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
|Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
|Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
}}
==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;Synonyms&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{glavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}

===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Napomene==
{{notelist}}

==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>5kjni5bvmbi9tbt0pxm6vpyl7nqhyf8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849237</id>
      <parentid>3849236</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:47:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Napomene */</comment>
      <origin>3849237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72489" sha1="mnjbw7oheqon4gucx94zcz3wr3qtr78" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv = Opijumski mak
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''pitomi mak'''&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.
Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
{{gallery|mode=packed|280px}}
|Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
|Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
|Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
}}
==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;Synonyms&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{glavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}

===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>mnjbw7oheqon4gucx94zcz3wr3qtr78</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849238</id>
      <parentid>3849237</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:52:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kao ukrasna biljka */</comment>
      <origin>3849238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72476" sha1="75nis6t1p4a9l2qgu28v6jn4zt0iex5" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv = Opijumski mak
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''pitomi mak'''&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.

Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
&lt;gallery&gt;
Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
&lt;/gallery&gt;

==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; id=&quot;Synonyms&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;
==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{glavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}

===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>75nis6t1p4a9l2qgu28v6jn4zt0iex5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849239</id>
      <parentid>3849238</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T10:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>/* Taksonomija */</comment>
      <origin>3849239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72464" sha1="ipzmg9nm770tvu3pcid9vjp5zf0y9ud" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv = Opijumski mak
|slika=Papaver somniferum flowers.jpg
| opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887.
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum = [[Tracheobionta]]
| phylum = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| subclassis = [[Magnoliidae]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Papaveraceae]]
| subfamilia = [[Papaveroideae]]
| tribus = [[Papavereae]]
| genus = [[Papaver]]
| species = '''''Papaver somniferum'''''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753&lt;ref&gt;{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}&lt;/ref&gt;
}}
[[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]]
'''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''pitomi mak'''&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;&gt;{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3 January 2026 |website=PlantAtlas}}&lt;/ref&gt; ili '''hljebnozrni mak''',&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;&gt;{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21 November 2020 |access-date=21 November 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}&lt;/ref&gt; jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[mak]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].&lt;ref name=&quot;POWO&quot;/&gt;

==Opis==
''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100 cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;/&gt; donji listovi s kratkom peteljkom.&lt;ref name=&quot;Clapham-1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|40}}   [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18 cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.&lt;ref name=&quot;Streeter&quot;&gt;{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}&lt;/ref&gt; [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest-1981&quot;&gt;{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}&lt;/ref&gt; All parts of the plant exude white latex when wounded.&lt;ref name=&quot;Stace-2019&quot;&gt;{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C &amp; M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}&lt;/ref&gt;{{rp|93}}&lt;ref name=&quot;Blamey-2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A &amp; C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}&lt;/ref&gt;{{rp|32}}
==Biologija==
=== Metabolizam ===
[[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19 October 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Genom ===
[[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kpdon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt; Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza| homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot;/&gt;
Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA.
Geni su moguće grupirani na sljedeći način:&lt;ref name=&quot;Ye-2018&quot; /&gt;

* Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11.
* Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11.
* Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima.
== Ekologija ==
=== Bolesti ===
''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=December 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}&lt;/ref&gt;

Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7 May 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}&lt;/ref&gt; [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=September 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}&lt;/ref&gt; Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3 April 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}&lt;/ref&gt; Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;&gt;{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}&lt;/ref&gt; Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=February 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a.

Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

[[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.&lt;ref name=&quot;Singh-2016&quot;/&gt; U  2006., novi virus, okvirno nazvan &quot;virus mozaika opijumskog maka&quot; (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29 October 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}&lt;/ref&gt;

=== Štetočine ===
Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot; /&gt;

Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;/&gt; Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3 October 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Kultivacija==
U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&amp;nbsp;somniferum''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=October 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}&lt;/ref&gt;

''P.&amp;nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=January 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.&lt;ref name=&quot;Gaur-1986&quot;/&gt; Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3 July 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}&lt;/ref&gt; Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot;/&gt; Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.&lt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;ref name=&quot;Pinke-2014&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;&gt;{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16 September 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}&lt;/ref&gt; ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt; Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).&lt;ref name=&quot;Pinke-2011&quot;/&gt;
Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28 March 2020 |access-date=19 January 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}&lt;/ref&gt; Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

===Kao ukrasna biljka===
Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća.

Iako su &quot;opijumski mak i papaver&quot; navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21 April 2021 |access-date=14 May 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]].

Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a &quot;za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka&quot; 28. jula 1998. godine.
&lt;gallery&gt;
Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka
Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka
Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak
&lt;/gallery&gt;

==Rasprostranjenost i stanište==
Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] &lt;ref&gt;{{cite web | title=Papaver somniferum L. &amp;#124; Plants of the World Online &amp;#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}&lt;/ref&gt;, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]&lt;ref name=&quot;PlantAtlas&quot;/&gt; i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.&lt;ref name=&quot;GBIF.org&quot;&gt;{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}&lt;/ref&gt;

== Taksonomija ==
''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.&lt;ref name=&quot;POWO&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1 November 2017}}&lt;/ref&gt; Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:&lt;ref name=&quot;POWO&quot; /&gt;

* ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''&lt;br&gt;Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp &quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''&lt;br&gt;Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli| Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;
* ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''&lt;br&gt;[[Autonim (botanika)|Autonimska]]  [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot;&gt;{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20 December 2025}}&lt;/ref&gt;

Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.&lt;ref name=&quot;POWO nothosubsp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp setigerum&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;POWO subsp somniferum&quot; /&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; 
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Tabela sinonima
! Ime
! Godina
! Rang
! Sinonim za:
! Bilješke
|-
| ''Papaver album'' {{small|Mill.}}
| 1768
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}}
| 1763
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}}
| 1839
|data-sort-value=A | vrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}}
| 1812
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}}
| 1893
|data-sort-value=J | hibrid
| nothosubsp. ''authemanii''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}}
| 1782
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]]
|-
| ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}}
| 1954
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}}
| 1827
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}}
| 1764
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]]
|-
| ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}}
| 1845
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}}
| 1806
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}}
| 1851
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}}
| 1775
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}}
| 1926
|data-sort-value=A | podvrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}}
| 1863
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}}
| 1815
|data-sort-value=A | vrste
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}}
| 1856
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}}
| 1936
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}}
| 1935
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | varijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}}
| 1934
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| Podvar &quot;Papaver somniferum&quot;. ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=E | podvrsta
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}}
| 1932
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | oblik
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. &amp; Žuk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvariejetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}}
| 1867
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}}
| 1882
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}}
| 1863
|data-sort-value=B | podvrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=D | varijetet
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}}
| 1987
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}}
| 1860
|data-sort-value=J |
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. &amp; G.Martens}}
| 1834
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]]
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}}
| 1908
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}}
| 1821
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier &amp; Layens}}
| 1894
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | proles
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. &amp; Örtendahl}}
| 1914
|data-sort-value=B | podvrsta
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb &amp; Berthel.}}
| 1836
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy &amp; Foucaud}}
| 1893
|data-sort-value=C | prole
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=A | ≡ hom.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}}
| 1866
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=G | konvarijetet
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}}
| 1887
|data-sort-value=F | forma
| subsp. ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}}
| 1964
|data-sort-value=D | raznolikost
| subsp. ''setigerum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}}
| 1975
|data-sort-value=D | sorta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}}
| 1835
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
| ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}}
| 1854
|data-sort-value=A | vrsta
| podvrsta ''somniferum''
|data-sort-value=B | = het.
|-
!colspan=4 style=&quot;text-align: left;&quot; | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]]
|}
===Kultivari ===
''P.&amp;nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;/&gt; S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16 August 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}&lt;/ref&gt; S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.&lt;ref name=&quot;Dittbrenner-2009&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}&lt;/ref&gt;
Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28 December 2025 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

==Upotreba==
Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19 July 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8 January 2018 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt; Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;&gt;{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt; Relativno mala količina sjemena  ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe.
Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.&lt;ref name=&quot;UniWisconsin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt; Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].&lt;ref name=&quot;Chaturvedi-2014&quot;/&gt; Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.&lt;ref name=&quot;Gaevskii-1999&quot;/&gt;

{{gallery|mode=packed
|Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda
|Opium poppy.jpg|[[Cvijet]]
|Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta
|Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza
|Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka
}}
===Sjemenke maka i ulje===
{{glavni|Sjemenke maka}}
[[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
[[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]]
Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 January 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}&lt;/ref&gt; I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu.
Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16 May 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}&lt;/ref&gt; Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.&lt;ref name=&quot;Wilfried-2000&quot;&gt;{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}&lt;/ref&gt;
Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mahanandi &quot; Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3 November 2022 |access-date=30 December 2011 |publisher=Nandyala.org}}&lt;/ref&gt;

===Opijati===
{{glavni|Opijum}}

[[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb| Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]]
Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MS&lt;sup&gt;n&lt;/sup&gt; |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}&lt;/ref&gt; Specifični epitet ''somniferum'' znači &quot;uspavljujući&quot;, što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.&lt;ref name=&quot;Bryant&quot;&gt;Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}&lt;/ref&gt;
Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.&lt;ref name=&quot;IJPC-2006&quot;&gt;{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5 July 2010 |access-date=3 January 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}&lt;/ref&gt; Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],&lt;ref&gt;''The Extra Pharmacopeia Martindale''.  Vol. 1, 24th edition.  London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.&lt;/ref&gt; [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]].
Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.&lt;ref name=&quot;INCB&quot;&gt;{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1 March 2012 |access-date=30 December 2011}}&lt;/ref&gt; Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.&lt;ref name=&quot;Kapoor-1995&quot;/&gt; Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=February 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}&lt;/ref&gt; Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu &lt;ref name=opium.org&gt;{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23 December 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}&lt;/ref&gt;}}

===Proizvodnja===
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;&quot;
! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018
|-
! style=&quot;background:#ddf; width:75%;&quot;| Zemlja
! style=&quot;background:#ddf; width:25%;&quot;| &lt;small&gt;([[tona]]s)&lt;/small&gt;
|-
| {{flag|Turska}} || 26.991
|-
| {{flag|Češka}} || 13.666
|-
| {{flag|Španija}} || 12.360
|-
| {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240'''
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:left;&quot;|&lt;small&gt;Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]&lt;ref name=&quot;FAOSTAT-2019&quot;&gt;{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22 November 2016 |access-date=28 November 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}

====Hrana====
U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}&lt;/ref&gt; Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30 June 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15 November 2018}}&lt;/ref&gt; Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15 November 2018 |website=Index Box}}&lt;/ref&gt;
Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}&lt;/ref&gt;

====Medicina====
[[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11 December 2011 |access-date=2 September 2009 |work=University of Tasmania}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yadav-2006&quot; /&gt; ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.&lt;ref name=&quot;Bradsher-2014&quot;/&gt;

===Restrikcije===
[[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]]
U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.&lt;ref&gt;Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48&lt;/ref&gt;
Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.&lt;ref&gt;167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014&lt;/ref&gt; Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Phillip, Rhodri, &amp; Barry Wigmore |date=14 July 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5 May 2013 |access-date=2 September 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]].

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3 November 2022 |access-date=13 September 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}&lt;/ref&gt; Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30 December 2011 |publisher=UNODC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10 July 2009 |access-date=30 December 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30 December 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}&lt;/ref&gt; navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: &lt;blockquote&gt;Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.&lt;/blockquote&gt; To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1 April 2012 |access-date=31 October 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Young, Richard |date=September 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&amp;q=opium+poppy+control+act+of+1944&amp;pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=&lt;!--Citation bot --&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4 January 2019 |access-date=20 May 2021 |website=Texas Gardener}}&lt;/ref&gt; Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.&lt;ref&gt;{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &amp;#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30 December 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6 March 2014 |access-date=30 December 2011 |publisher=Joffelaw.com}}&lt;/ref&gt;
Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo.
[[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.&lt;ref&gt;{{cite web |date=4 April 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20 June 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}&lt;/ref&gt;

U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija| Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.&lt;ref&gt;{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28 June 2019 |access-date=13 September 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Zeland| Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga.
{{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: &quot;Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga.&quot; &lt;ref&gt;{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&amp;p=1&amp;sr=1 |access-date=7 July 2012}}&lt;/ref&gt;}}
[[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.&lt;ref&gt;{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8 January 2018 |work=The Times of India}}&lt;/ref&gt; U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.&lt;ref&gt;{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8 February 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10 October 2011 |access-date=2 September 2009 |work=The Times |location=UK}}&lt;/ref&gt; UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19 June 2017 |access-date=8 January 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}&lt;/ref&gt;
[[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.&lt;ref&gt;[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute&lt;/ref&gt; Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć.

U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.&lt;ref&gt;[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]&lt;/ref&gt;

===Historija===
{{glavni|Opijum}}
Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}&lt;/ref&gt; Njegov sok su kasnije nazvali &quot;opion&quot; od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika.
Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20 November 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope.
Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a.
Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=December 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.&lt;ref name=&quot;Asthana-1954&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12 November 2020 |access-date=5 September 2018}}&lt;/ref&gt; Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat| Drugog opijumskog rata]].&lt;ref name=&quot;Rinde-2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23 August 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Deming-2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Farooqui-2016&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mills-2016&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5 September 2018 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''.
Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i.
U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson| Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.&lt;ref name=&quot;AlterNet-2010&quot;&gt;{{cite journal |date=2 March 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4 December 2018 |access-date=7 January 2018}}&lt;/ref&gt;

==Kultura==
Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa| Kraljevskog koledža anesteziologa]].

=== Književnost ===
==== More maka ====
{{Glavni|More maka}}
More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14 October 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}
==Reference==
{{reflist}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}}

==Vaanjski linkovi==
{{Commons category|Papaver somniferum}} 
*[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com
*[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com
*[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com
*[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=July 2022}}
*[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral &quot;Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma&quot;, Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005]
*[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 &quot;Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray&quot; TNI Paper by Tom Kramer et al.]
* Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm &quot;Opium. Uncovering the Politics of the Poppy&quot;], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010)

{{Opioidi}} 
{{Ljekovito bilje i gljive}}
{{Taxonbar|from=Q131584}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bilje]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Morfin]]
[[Kategorija:Opijum]]
[[Kategorija:Enteogeni]]
[[Kategorija:Soma (piće)]]
[[Kategorija:Papaver|somniferum]]
[[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]]
[[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Ukrasne biljke]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>ipzmg9nm770tvu3pcid9vjp5zf0y9ud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pitomi mak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534976</id>
    <redirect title="Opijumski mak" />
    <revision>
      <id>3849232</id>
      <timestamp>2026-05-25T10:35:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Papaver somniferum]]</comment>
      <origin>3849232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="sd0tgpja09jdco1db65l5zyzpjfyzrd" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Papaver somniferum]]</text>
      <sha1>sd0tgpja09jdco1db65l5zyzpjfyzrd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Geografija Norveške</title>
    <ns>1</ns>
    <id>534978</id>
    <revision>
      <id>3849242</id>
      <timestamp>2026-05-25T11:16:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Samo popuniš podatke u ovaj šablon</comment>
      <origin>3849242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1715" sha1="azhwn6w6ho8a9rf3eig9f9e6ob6g9e0" xml:space="preserve">{{Vremenski okvir
| naslov = naslov
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = 12,5  | pt_feb = 13,8   | pt_mar = 21,5
| pt_apr = 6,8   | pt_maj = 8,3   | pt_jun = 10,2
| pt_jul = 10,9  | pt_aug = 9,3   | pt_sep = 7,3
| pt_okt = 5,4   | pt_nov = 3,2   | pt_dec = 2,1
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 12,5  | vt_feb = 13,8  | vt_mar = 21,5
| vt_apr = 18,7  | vt_maj = 20,3  | vt_jun = 22,2
| vt_jul = 23,4  | vt_aug = 21,5  | vt_sep = 19,2
| vt_okt = 17,6  | vt_nov = 15,9  | vt_dec = 13,8
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = −12,3 | nt_feb = −10,6 | nt_mar = −9,8
| nt_apr = −6,5  | nt_maj = −3,2  | nt_jun = −1,0
| nt_jul = 0,2   | nt_aug = −0,3  | nt_sep = −5,5
| nt_okt = −7,1  | nt_nov = −10,2 | nt_dec = −11,3
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 15,2   | p_feb = 13,2   | p_mar = 28,7
| p_apr = 100,9  | p_maj = 150,3  | p_jun = 210,2
| p_jul = 170,5  | p_aug = 120,6  | p_sep = 63,3
| p_okt = 42,4   | p_nov = 25,5   | p_dec = 19,8
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan = 0,0   | kd_feb = 0,0   | kd_mar = 1,8
| kd_apr = 9,1   | kd_maj = 15,2  | kd_jun = 21,0
| kd_jul = 17,6  | kd_aug = 12,4  | kd_sep = 5,5
| kd_okt = 2,1   | kd_nov = 0,2   | kd_dec = 0,0
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 7     | vz_feb = 6     | vz_mar = 45
| vz_apr = 68    | vz_maj = 68    | vz_jun = 95
| vz_jul = 77    | vz_aug = 55    | vz_sep = 27
| vz_okt = 18    | vz_nov = 12    | vz_dec = 8
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan = 7,1   | ss_feb = 6,7   | ss_mar = 6,4
| ss_apr = 6,4   | ss_maj = 5,9   | ss_jun = 5,5
| ss_jul = 6,4   | ss_aug = 7,1   | ss_sep = 7,2
| ss_okt = 7,2   | ss_nov = 7,8   | ss_dec = 7,6
&lt;!-- --&gt;
| izvor  = 
}}</text>
      <sha1>azhwn6w6ho8a9rf3eig9f9e6ob6g9e0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srž nadbubrežne žlijezde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534979</id>
    <revision>
      <id>3849243</id>
      <timestamp>2026-05-25T11:26:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija anatomija |Ime        = Srž nadbubrežne žlijezde | Latin       =''Medulla glandulae suprarenalis'' | Image       = Adrenal gland hariadhi.svg | Caption     = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini | Image2      = Adrenal gland (medulla).JPG | Caption2    = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[H&amp;E-boja]] | Precursor   = [[Nervni greben]] | System      =Endokrini sistem|Endokrini...</comment>
      <origin>3849243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9303" sha1="qrzmk7dsf8ic4fgqc3gad22z8afch6g" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
|Ime        = Srž nadbubrežne žlijezde
| Latin       =''Medulla glandulae suprarenalis''
| Image       = Adrenal gland hariadhi.svg
| Caption     = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini
| Image2      = Adrenal gland (medulla).JPG
| Caption2    = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[H&amp;E-boja]]
| Precursor   = [[Nervni greben]]
| System      =[[Endokrini sistem|Endokrini]]
| PartOf      = [[Nadbubrežna žlijezda]]
| Artery      = [[Gornja suprarenalna arterija]], [[srednja suprarenalna arterija]], [[donja suprarenalna arterija]]
| Vein        = [[Suprarenalne vene]]
| Nerve       = [[Celijačni pleksus]], [[bubrežni pleksus]]
| Lymph       = [[Slabinske žlijezde]]
}}
'''Srž nadbubrežne žlijezde''' ([[latinski|lat ]]''medulla glandulae suprarenalis'') je unutrašnji dio [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Carmichael|first=Stephen W.|chapter=8. The Adrenal Medulla|date=1997 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1569258297800359|title=Principles of Medical Biology|volume=10|pages=207–225|editor-last=Bittar|editor-first=E. Edward|series=Molecular and Cellular Endocrinology|publisher=Elsevier |doi=10.1016/s1569-2582(97)80035-9|isbn=978-1-55938-815-3 |editor2-last=Bittar|editor2-first=Neville}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u središtu žlijezde, okružena [[kora nadbubrežne žlijezde|korom nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je najdublji dio nadbubrežne žlijezde, koji se sastoji od [[hromafinska ćelija| hromafinskih ćelija]] koje luče [[kateholamin]]e, uključujući [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i malu količinu [[dopamin]]a, kao odgovor na stimulaciju [[SNS|simpatičkog nervnog sistema (simpatičkih preganglijskih neurona)]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last1=Hinson|first1=Joy|date=2010 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780702033728000057|title=The Endocrine System |edition=2nd |pages=53–60|editor-last=Hinson|editor-first=Joy|publisher=Churchill Livingstone |doi=10.1016/b978-0-7020-3372-8.00005-7|isbn=978-0-7020-3372-8 |last2=Raven|first2=Peter|last3=Chew|first3=Shern|chapter=The Adrenal Glands Part I|editor2-last=Raven|editor2-first=Peter|editor3-last=Chew|editor3-first=Shern}}&lt;/ref&gt;

==Struktura==
Srž nadbubrežne žlijezde sastoji se od nepravilno oblikovanih ćelija grupiranih oko [[ktvni sud|krvnih sudova]]. Ove ćelije su blisko povezane sa simpatičkom podjelom [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] (ANS). Ove ćelije srži nadbubrežne žlijezde modificirani su postganglijski [[neuron]]i, a preganglijska autonomna nervna vlakna vode do njih direktno iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Srž nadbubrežne žlijezde utiče na dostupnost energije, [[puls|otkucaje srca]] i [[bazni metabolizam]]. Nedavna istraživanja pokazuju da srž nadbubrežne žlijezde može primati impulse iz kognitivnih centara višeg reda u [[čeoni režanj|prefrontalnom korteksu]], kao i senzornih i motornih korteksa, što potvrđuje ideju da postoje psihosomatske bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dum|first=Richard|year=2016|title=Motor, cognitive, and affective areas of the cerebral cortex influence the adrenal medulla|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=113|issue=35|pages=9922–7|doi=10.1073/pnas.1605044113|pmc=5024624|pmid=27528671|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj===
[[Hromafinska ćelija|Hromafinske ćelije]] nastaju iz [[embrion]]skog [[nervni greben|nervnog grebena]] i predstavljaju modificirane [[Postganglijsko nervno vlakno|postganglijske simpatičke neurone]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To su modificirani postganglijski simpatički neuroni [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] koji su izgubili svoje [[akson]]e i [[dendrit]]e, primajući inervaciju od odgovarajućih [[preganglijsko vlakno|preganglijskih vlakana]]. Ćelije formiraju klastere oko fenestriranih kapilara gdje oslobađaju norepinefrin i epinefrin u krv.
Kao skup neuronskih ćelija, srž nadbubrežne žlijezde smatra se modificiranim [[autonomna ganglija|gangliom]] simpatičkog nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

==Funkcija==
Umjesto oslobađanja [[neurotransmiter]]a, ćelije srži nadbubrežne žlijezde luče [[hormon]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde jeste glavno mjesto konverzije [[aminokiseline]] [[tirozin]]a u [[kateholamin]]e; [[Adrenalin|epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]].
Budući da ANS, posebno simpatički dio, vrši direktnu kontrolu nad [[hromafinska ćelija| hromafinskim ćelijama]], oslobađanje hormona može se dogoditi prilično brzo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Kao odgovor na [[stresor]]e, kao što su [[vježbanje]] ili neposredna opasnost, ćelije srži oslobađaju kateholamine adrenalin i noradrenalin u [[krv]]. Adrenalin čini oko 85% oslobođenih kateholamina, a noradrenalin ostatak od 15%.&lt;ref&gt;{{UMichAnatomyModule|intro_autonomics_2_module/autonomics_05|Introduction to Autonomics, Part 2 - Page 5 of 12}}&lt;/ref&gt;

Značajni efekti adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina) uključuju povećan [[puls|otkucaje srca]] i [[krvni pritisak]], [[vazokonstrikcija|suženje krvnih sudova]] u koži i gastrointestinalnom traktu, dilataciju glatkih mišića ([[bronhiola]] i [[kapilar]]a) i povećan [[metabolizam]], što je sve karakteristično za [[reakcija borbe ili bijega|reakciju borbe ili bijega]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Oslobađanje kateholamina stimuliraju nervni impulsi, a receptori za kateholamine su široko rasprostranjeni po cijelom tijelu.

==Klinički značaj==
Neoplazme uključuju:
* [[Feohromocitom]] (najčešći), tumor nadbubrežne srži koji luči [[kateholamin]]-lučeće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fung&quot;&gt;{{cite journal|last=Fung|first=M. M.|author2=Viveros, O. H.|author3=O'Connor, D. T.|date=16 November 2007|title=Diseases of the adrenal medulla|journal=Acta Physiologica|volume=192|issue=2|pages=325–335|doi=10.1111/j.1748-1716.2007.01809.x|pmc=2576282|pmid=18021328}}&lt;/ref&gt; Feokromocitomi mogu izazvati iznenadne napade paroksizmnih simptoma zbog prekomjernog lučenja kateholamina. U klasičnoj prezentaciji ovih [[tumor]]a, neki od simptoma koji se obično javljaju su palpitacije, [[znojenje]] i [[glavobolje]]; oni traju različito vrijeme (od minuta do sati) i javljaju se periodično. Ostali simptomi uključuju, ali nisu ograničeni na, bljedilo, mučninu i napade panike. Feokromocitom naziva se često medicinskim &quot;mimikom&quot; jer se često manifestira znacima i simptomima koji oponašaju druga stanja. Naprimjer, feokromocitom može uzrokovati crvenilo, mučninu, gubitak težine, [[umor]], bol u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], bol u prsima i pojavu [[dijabetes]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Därr |first1=Roland |last2=Lenders |first2=Jacques W.M. |last3=Hofbauer |first3=Lorenz C. |last4=Naumann |first4=Bernd |last5=Bornstein |first5=Stefan R. |last6=Eisenhofer |first6=Graeme |title=Pheochromocytoma – update on disease management |journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism |date=February 2012 |volume=3 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1177/2042018812437356 |pmid=23148191 |pmc=3474647 }}&lt;/ref&gt;
* [[Neuroblastom]], neuroendokrini tumor bilo kojeg tkiva nervnog grebena [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
* [[Ganglioneurom]], tumor u nervnim ćelijama [[PNS|perifernog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde može biti slabo formirana ili odsutna u slučajevima odsutne [[nadbubrežna ćlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Nedostatak kateholamina u cirkulaciji je blago simptomski zbog kompenzacije od strane [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], osim u epizodama [[hipoglikemija| hipoglikemije]] gdje [[glikogenoliza]] ne može biti stimulisana cirkulirajućim adrenalinom.&lt;ref name=fung/&gt;

Kod [[deficit dopamin beta-hidroksilaze|deficita dopamin beta-hidroksilaze]]], cijelo tijelo ne može efikasno proizvoditi adrenalin i norepinefrin iz dopamina, što rezultira teškom [[disautonomija| disautonomijom]], ali najvažnije zbog zatajenja [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], koji zahtijeva [[adrenalin]] i [[norepinefrin]] kao [[neurotransmiter]]e, a [[dopamin]] se u ovoj patologiji koristi kao neadekvatna zamjena.&lt;ref name=fung/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Robertson|first=D|author2=Haile, V|author3= Perry, SE|author4= Robertson, RM|author5= Phillips JA, 3rd|author6= Biaggioni, I|title=Dopamine beta-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of cardiovascular regulation.|journal=Hypertension|date=July 1991|volume=18|issue=1|pages=1–8|pmid=1677640|doi=10.1161/01.hyp.18.1.1|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
==Također pogledajte==
* [[Nadbubrežna žlijezda]]
* [[Hromafina ćelija]]
* [[Historija istraživanja kateholamina]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{SUNYAnatomyLabs|40|04|02|02}} — &quot;Posterior Abdominal Wall: Blood Supply to the Suprarenal Glands&quot;
* {{AnatomyAtlasesMicroscopic|15|292}} — &quot;Adrenal Gland&quot;
{{Commonscat|Adrenal medulla]]
{{Nadbubrežna žlijezda}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija: Nadbubrežna žlijezda]]
[[Kategorija: Simpatički nervni sistem]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija: Adrenalin]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>qrzmk7dsf8ic4fgqc3gad22z8afch6g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849244</id>
      <parentid>3849243</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:29:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Funkcija */</comment>
      <origin>3849244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9181" sha1="2cgycyo86a9ypd84yjix7coigmttuac" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
|Ime        = Srž nadbubrežne žlijezde
| Latin       =''Medulla glandulae suprarenalis''
| Image       = Adrenal gland hariadhi.svg
| Caption     = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini
| Image2      = Adrenal gland (medulla).JPG
| Caption2    = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[H&amp;E-boja]]
| Precursor   = [[Nervni greben]]
| System      =[[Endokrini sistem|Endokrini]]
| PartOf      = [[Nadbubrežna žlijezda]]
| Artery      = [[Gornja suprarenalna arterija]], [[srednja suprarenalna arterija]], [[donja suprarenalna arterija]]
| Vein        = [[Suprarenalne vene]]
| Nerve       = [[Celijačni pleksus]], [[bubrežni pleksus]]
| Lymph       = [[Slabinske žlijezde]]
}}
'''Srž nadbubrežne žlijezde''' ([[latinski|lat ]]''medulla glandulae suprarenalis'') je unutrašnji dio [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Carmichael|first=Stephen W.|chapter=8. The Adrenal Medulla|date=1997 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1569258297800359|title=Principles of Medical Biology|volume=10|pages=207–225|editor-last=Bittar|editor-first=E. Edward|series=Molecular and Cellular Endocrinology|publisher=Elsevier |doi=10.1016/s1569-2582(97)80035-9|isbn=978-1-55938-815-3 |editor2-last=Bittar|editor2-first=Neville}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u središtu žlijezde, okružena [[kora nadbubrežne žlijezde|korom nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je najdublji dio nadbubrežne žlijezde, koji se sastoji od [[hromafinska ćelija| hromafinskih ćelija]] koje luče [[kateholamin]]e, uključujući [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i malu količinu [[dopamin]]a, kao odgovor na stimulaciju [[SNS|simpatičkog nervnog sistema (simpatičkih preganglijskih neurona)]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last1=Hinson|first1=Joy|date=2010 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780702033728000057|title=The Endocrine System |edition=2nd |pages=53–60|editor-last=Hinson|editor-first=Joy|publisher=Churchill Livingstone |doi=10.1016/b978-0-7020-3372-8.00005-7|isbn=978-0-7020-3372-8 |last2=Raven|first2=Peter|last3=Chew|first3=Shern|chapter=The Adrenal Glands Part I|editor2-last=Raven|editor2-first=Peter|editor3-last=Chew|editor3-first=Shern}}&lt;/ref&gt;

==Struktura==
Srž nadbubrežne žlijezde sastoji se od nepravilno oblikovanih ćelija grupiranih oko [[ktvni sud|krvnih sudova]]. Ove ćelije su blisko povezane sa simpatičkom podjelom [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] (ANS). Ove ćelije srži nadbubrežne žlijezde modificirani su postganglijski [[neuron]]i, a preganglijska autonomna nervna vlakna vode do njih direktno iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Srž nadbubrežne žlijezde utiče na dostupnost energije, [[puls|otkucaje srca]] i [[bazni metabolizam]]. Nedavna istraživanja pokazuju da srž nadbubrežne žlijezde može primati impulse iz kognitivnih centara višeg reda u [[čeoni režanj|prefrontalnom korteksu]], kao i senzornih i motornih korteksa, što potvrđuje ideju da postoje psihosomatske bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dum|first=Richard|year=2016|title=Motor, cognitive, and affective areas of the cerebral cortex influence the adrenal medulla|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=113|issue=35|pages=9922–7|doi=10.1073/pnas.1605044113|pmc=5024624|pmid=27528671|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj===
[[Hromafinska ćelija|Hromafinske ćelije]] nastaju iz [[embrion]]skog [[nervni greben|nervnog grebena]] i predstavljaju modificirane [[Postganglijsko nervno vlakno|postganglijske simpatičke neurone]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To su modificirani postganglijski simpatički neuroni [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] koji su izgubili svoje [[akson]]e i [[dendrit]]e, primajući inervaciju od odgovarajućih [[preganglijsko vlakno|preganglijskih vlakana]]. Ćelije formiraju klastere oko fenestriranih kapilara gdje oslobađaju norepinefrin i epinefrin u krv.
Kao skup neuronskih ćelija, srž nadbubrežne žlijezde smatra se modificiranim [[autonomna ganglija|gangliom]] simpatičkog nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

==Funkcija==
Umjesto oslobađanja [[neurotransmiter]]a, ćelije srži nadbubrežne žlijezde luče [[hormon]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde jeste glavno mjesto konverzije [[aminokiseline]] [[tirozin]]a u [[kateholamin]]e; [[Adrenalin|epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]].

Budući da ANS, posebno simpatički dio, vrši direktnu kontrolu nad [[hromafinska ćelija| hromafinskim ćelijama]], oslobađanje hormona može se dogoditi prilično brzo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Kao odgovor na [[stresor]]e, kao što su [[vježbanje]] ili neposredna opasnost, ćelije srži oslobađaju kateholamine adrenalin i noradrenalin u [[krv]]. Adrenalin čini oko 85% oslobođenih kateholamina, a noradrenalin ostatak od 15%.

Značajni efekti adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina) uključuju povećan [[puls|otkucaje srca]] i [[krvni pritisak]], [[vazokonstrikcija|suženje krvnih sudova]] u koži i gastrointestinalnom traktu, dilataciju glatkih mišića ([[bronhiola]] i [[kapilar]]a) i povećan [[metabolizam]], što je sve karakteristično za [[reakcija borbe ili bijega|reakciju borbe ili bijega]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Oslobađanje kateholamina stimuliraju nervni impulsi, a receptori za kateholamine su široko rasprostranjeni po cijelom tijelu.

==Klinički značaj==
Neoplazme uključuju:
* [[Feohromocitom]] (najčešći), tumor nadbubrežne srži koji luči [[kateholamin]]-lučeće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fung&quot;&gt;{{cite journal|last=Fung|first=M. M.|author2=Viveros, O. H.|author3=O'Connor, D. T.|date=16 November 2007|title=Diseases of the adrenal medulla|journal=Acta Physiologica|volume=192|issue=2|pages=325–335|doi=10.1111/j.1748-1716.2007.01809.x|pmc=2576282|pmid=18021328}}&lt;/ref&gt; Feokromocitomi mogu izazvati iznenadne napade paroksizmnih simptoma zbog prekomjernog lučenja kateholamina. U klasičnoj prezentaciji ovih [[tumor]]a, neki od simptoma koji se obično javljaju su palpitacije, [[znojenje]] i [[glavobolje]]; oni traju različito vrijeme (od minuta do sati) i javljaju se periodično. Ostali simptomi uključuju, ali nisu ograničeni na, bljedilo, mučninu i napade panike. Feokromocitom naziva se često medicinskim &quot;mimikom&quot; jer se često manifestira znacima i simptomima koji oponašaju druga stanja. Naprimjer, feokromocitom može uzrokovati crvenilo, mučninu, gubitak težine, [[umor]], bol u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], bol u prsima i pojavu [[dijabetes]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Därr |first1=Roland |last2=Lenders |first2=Jacques W.M. |last3=Hofbauer |first3=Lorenz C. |last4=Naumann |first4=Bernd |last5=Bornstein |first5=Stefan R. |last6=Eisenhofer |first6=Graeme |title=Pheochromocytoma – update on disease management |journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism |date=February 2012 |volume=3 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1177/2042018812437356 |pmid=23148191 |pmc=3474647 }}&lt;/ref&gt;
* [[Neuroblastom]], neuroendokrini tumor bilo kojeg tkiva nervnog grebena [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
* [[Ganglioneurom]], tumor u nervnim ćelijama [[PNS|perifernog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde može biti slabo formirana ili odsutna u slučajevima odsutne [[nadbubrežna ćlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Nedostatak kateholamina u cirkulaciji je blago simptomski zbog kompenzacije od strane [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], osim u epizodama [[hipoglikemija| hipoglikemije]] gdje [[glikogenoliza]] ne može biti stimulisana cirkulirajućim adrenalinom.&lt;ref name=fung/&gt;

Kod [[deficit dopamin beta-hidroksilaze|deficita dopamin beta-hidroksilaze]]], cijelo tijelo ne može efikasno proizvoditi adrenalin i norepinefrin iz dopamina, što rezultira teškom [[disautonomija| disautonomijom]], ali najvažnije zbog zatajenja [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], koji zahtijeva [[adrenalin]] i [[norepinefrin]] kao [[neurotransmiter]]e, a [[dopamin]] se u ovoj patologiji koristi kao neadekvatna zamjena.&lt;ref name=fung/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Robertson|first=D|author2=Haile, V|author3= Perry, SE|author4= Robertson, RM|author5= Phillips JA, 3rd|author6= Biaggioni, I|title=Dopamine beta-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of cardiovascular regulation.|journal=Hypertension|date=July 1991|volume=18|issue=1|pages=1–8|pmid=1677640|doi=10.1161/01.hyp.18.1.1|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
==Također pogledajte==
* [[Nadbubrežna žlijezda]]
* [[Hromafina ćelija]]
* [[Historija istraživanja kateholamina]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{SUNYAnatomyLabs|40|04|02|02}} — &quot;Posterior Abdominal Wall: Blood Supply to the Suprarenal Glands&quot;
* {{AnatomyAtlasesMicroscopic|15|292}} — &quot;Adrenal Gland&quot;
{{Commonscat|Adrenal medulla]]
{{Nadbubrežna žlijezda}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija: Nadbubrežna žlijezda]]
[[Kategorija: Simpatički nervni sistem]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija: Adrenalin]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>2cgycyo86a9ypd84yjix7coigmttuac</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849248</id>
      <parentid>3849244</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:31:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3849248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9155" sha1="da5zikkd3sfa7tecyh0me32cqmk250d" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
|Ime        = Srž nadbubrežne žlijezde
| Latin       =''Medulla glandulae suprarenalis''
| Image       = Adrenal gland hariadhi.svg
| Caption     = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini
| Image2      = Adrenal gland (medulla).JPG
| Caption2    = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[H&amp;E-boja]]
| Precursor   = [[Nervni greben]]
| System      =[[Endokrini sistem|Endokrini]]
| PartOf      = [[Nadbubrežna žlijezda]]
| Artery      = [[Gornja suprarenalna arterija]], [[srednja suprarenalna arterija]], [[donja suprarenalna arterija]]
| Vein        = [[Suprarenalne vene]]
| Nerve       = [[Celijačni pleksus]], [[bubrežni pleksus]]
| Lymph       = [[Slabinske žlijezde]]
}}
'''Srž nadbubrežne žlijezde''' ([[latinski|lat ]]''medulla glandulae suprarenalis'') je unutrašnji dio [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Carmichael|first=Stephen W.|chapter=8. The Adrenal Medulla|date=1997 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1569258297800359|title=Principles of Medical Biology|volume=10|pages=207–225|editor-last=Bittar|editor-first=E. Edward|series=Molecular and Cellular Endocrinology|publisher=Elsevier |doi=10.1016/s1569-2582(97)80035-9|isbn=978-1-55938-815-3 |editor2-last=Bittar|editor2-first=Neville}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u središtu žlijezde, okružena [[kora nadbubrežne žlijezde|korom nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je najdublji dio nadbubrežne žlijezde, koji se sastoji od [[hromafinska ćelija| hromafinskih ćelija]] koje luče [[kateholamin]]e, uključujući [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i malu količinu [[dopamin]]a, kao odgovor na stimulaciju [[SNS|simpatičkog nervnog sistema (simpatičkih preganglijskih neurona)]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last1=Hinson|first1=Joy|date=2010 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780702033728000057|title=The Endocrine System |edition=2nd |pages=53–60|editor-last=Hinson|editor-first=Joy|publisher=Churchill Livingstone |doi=10.1016/b978-0-7020-3372-8.00005-7|isbn=978-0-7020-3372-8 |last2=Raven|first2=Peter|last3=Chew|first3=Shern|chapter=The Adrenal Glands Part I|editor2-last=Raven|editor2-first=Peter|editor3-last=Chew|editor3-first=Shern}}&lt;/ref&gt;

==Struktura==
Srž nadbubrežne žlijezde sastoji se od nepravilno oblikovanih ćelija grupiranih oko [[ktvni sud|krvnih sudova]]. Ove ćelije su blisko povezane sa simpatičkom podjelom [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] (ANS). Ove ćelije srži nadbubrežne žlijezde modificirani su postganglijski [[neuron]]i, a preganglijska autonomna nervna vlakna vode do njih direktno iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Srž nadbubrežne žlijezde utiče na dostupnost energije, [[puls|otkucaje srca]] i [[bazni metabolizam]]. Nedavna istraživanja pokazuju da srž nadbubrežne žlijezde može primati impulse iz kognitivnih centara višeg reda u [[čeoni režanj|prefrontalnom korteksu]], kao i senzornih i motornih korteksa, što potvrđuje ideju da postoje psihosomatske bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dum|first=Richard|year=2016|title=Motor, cognitive, and affective areas of the cerebral cortex influence the adrenal medulla|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=113|issue=35|pages=9922–7|doi=10.1073/pnas.1605044113|pmc=5024624|pmid=27528671|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj===
[[Hromafinska ćelija|Hromafinske ćelije]] nastaju iz [[embrion]]skog [[nervni greben|nervnog grebena]] i predstavljaju modificirane [[Postganglijsko nervno vlakno|postganglijske simpatičke neurone]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To su modificirani postganglijski simpatički neuroni [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] koji su izgubili svoje [[akson]]e i [[dendrit]]e, primajući inervaciju od odgovarajućih [[preganglijsko vlakno|preganglijskih vlakana]]. Ćelije formiraju klastere oko fenestriranih kapilara gdje oslobađaju norepinefrin i epinefrin u krv.
Kao skup neuronskih ćelija, srž nadbubrežne žlijezde smatra se modificiranim [[autonomna ganglija|gangliom]] simpatičkog nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

==Funkcija==
Umjesto oslobađanja [[neurotransmiter]]a, ćelije srži nadbubrežne žlijezde luče [[hormon]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde jeste glavno mjesto konverzije [[aminokiseline]] [[tirozin]]a u [[kateholamin]]e; [[Adrenalin|epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]].

Budući da ANS, posebno simpatički dio, vrši direktnu kontrolu nad [[hromafinska ćelija| hromafinskim ćelijama]], oslobađanje hormona može se dogoditi prilično brzo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Kao odgovor na [[stresor]]e, kao što su [[vježbanje]] ili neposredna opasnost, ćelije srži oslobađaju kateholamine adrenalin i noradrenalin u [[krv]]. Adrenalin čini oko 85% oslobođenih kateholamina, a noradrenalin ostatak od 15%.

Značajni efekti adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina) uključuju povećan [[puls|otkucaje srca]] i [[krvni pritisak]], [[vazokonstrikcija|suženje krvnih sudova]] u koži i gastrointestinalnom traktu, dilataciju glatkih mišića ([[bronhiola]] i [[kapilar]]a) i povećan [[metabolizam]], što je sve karakteristično za [[reakcija borbe ili bijega|reakciju borbe ili bijega]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Oslobađanje kateholamina stimuliraju nervni impulsi, a receptori za kateholamine su široko rasprostranjeni po cijelom tijelu.

==Klinički značaj==
Neoplazme uključuju:
* [[Feohromocitom]] (najčešći), tumor nadbubrežne srži koji luči [[kateholamin]]-lučeće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fung&quot;&gt;{{cite journal|last=Fung|first=M. M.|author2=Viveros, O. H.|author3=O'Connor, D. T.|date=16 November 2007|title=Diseases of the adrenal medulla|journal=Acta Physiologica|volume=192|issue=2|pages=325–335|doi=10.1111/j.1748-1716.2007.01809.x|pmc=2576282|pmid=18021328}}&lt;/ref&gt; Feokromocitomi mogu izazvati iznenadne napade paroksizmnih simptoma zbog prekomjernog lučenja kateholamina. U klasičnoj prezentaciji ovih [[tumor]]a, neki od simptoma koji se obično javljaju su palpitacije, [[znojenje]] i [[glavobolje]]; oni traju različito vrijeme (od minuta do sati) i javljaju se periodično. Ostali simptomi uključuju, ali nisu ograničeni na, bljedilo, mučninu i napade panike. Feokromocitom naziva se često medicinskim &quot;mimikom&quot; jer se često manifestira znacima i simptomima koji oponašaju druga stanja. Naprimjer, feokromocitom može uzrokovati crvenilo, mučninu, gubitak težine, [[umor]], bol u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], bol u prsima i pojavu [[dijabetes]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Därr |first1=Roland |last2=Lenders |first2=Jacques W.M. |last3=Hofbauer |first3=Lorenz C. |last4=Naumann |first4=Bernd |last5=Bornstein |first5=Stefan R. |last6=Eisenhofer |first6=Graeme |title=Pheochromocytoma – update on disease management |journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism |date=February 2012 |volume=3 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1177/2042018812437356 |pmid=23148191 |pmc=3474647 }}&lt;/ref&gt;
* [[Neuroblastom]], neuroendokrini tumor bilo kojeg tkiva nervnog grebena [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
* [[Ganglioneurom]], tumor u nervnim ćelijama [[PNS|perifernog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde može biti slabo formirana ili odsutna u slučajevima odsutne [[nadbubrežna ćlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Nedostatak kateholamina u cirkulaciji je blago simptomski zbog kompenzacije od strane [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], osim u epizodama [[hipoglikemija| hipoglikemije]] gdje [[glikogenoliza]] ne može biti stimulisana cirkulirajućim adrenalinom.&lt;ref name=fung/&gt;

Kod [[deficit dopamin beta-hidroksilaze|deficita dopamin beta-hidroksilaze]]], cijelo tijelo ne može efikasno proizvoditi adrenalin i norepinefrin iz dopamina, što rezultira teškom [[disautonomija| disautonomijom]], ali najvažnije zbog zatajenja [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], koji zahtijeva [[adrenalin]] i [[norepinefrin]] kao [[neurotransmiter]]e, a [[dopamin]] se u ovoj patologiji koristi kao neadekvatna zamjena.&lt;ref name=fung/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Robertson|first=D|author2=Haile, V|author3= Perry, SE|author4= Robertson, RM|author5= Phillips JA, 3rd|author6= Biaggioni, I|title=Dopamine beta-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of cardiovascular regulation.|journal=Hypertension|date=July 1991|volume=18|issue=1|pages=1–8|pmid=1677640|doi=10.1161/01.hyp.18.1.1|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
==Također pogledajte==
* [[Nadbubrežna žlijezda]]
* [[Hromafina ćelija]]
* [[Historija istraživanja kateholamina]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{SUNYAnatomyLabs|40|04|02|02}} — &quot;Posterior Abdominal Wall: Blood Supply to the Suprarenal Glands&quot;
* {{AnatomyAtlasesMicroscopic|15|292}} — &quot;Adrenal Gland&quot;
{{Commonscat|Adrenal medulla}}
{{Nadbubrežna žlijezda}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija: Nadbubrežna žlijezda]]
[[Kategorija: Simpatički nervni sistem]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>da5zikkd3sfa7tecyh0me32cqmk250d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849249</id>
      <parentid>3849248</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:33:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Klinički značaj */</comment>
      <origin>3849249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9154" sha1="4jhn3ufckjgaqxc2s24ft4dahr93ark" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
|Ime        = Srž nadbubrežne žlijezde
| Latin       =''Medulla glandulae suprarenalis''
| Image       = Adrenal gland hariadhi.svg
| Caption     = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini
| Image2      = Adrenal gland (medulla).JPG
| Caption2    = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[H&amp;E-boja]]
| Precursor   = [[Nervni greben]]
| System      =[[Endokrini sistem|Endokrini]]
| PartOf      = [[Nadbubrežna žlijezda]]
| Artery      = [[Gornja suprarenalna arterija]], [[srednja suprarenalna arterija]], [[donja suprarenalna arterija]]
| Vein        = [[Suprarenalne vene]]
| Nerve       = [[Celijačni pleksus]], [[bubrežni pleksus]]
| Lymph       = [[Slabinske žlijezde]]
}}
'''Srž nadbubrežne žlijezde''' ([[latinski|lat ]]''medulla glandulae suprarenalis'') je unutrašnji dio [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Carmichael|first=Stephen W.|chapter=8. The Adrenal Medulla|date=1997 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1569258297800359|title=Principles of Medical Biology|volume=10|pages=207–225|editor-last=Bittar|editor-first=E. Edward|series=Molecular and Cellular Endocrinology|publisher=Elsevier |doi=10.1016/s1569-2582(97)80035-9|isbn=978-1-55938-815-3 |editor2-last=Bittar|editor2-first=Neville}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u središtu žlijezde, okružena [[kora nadbubrežne žlijezde|korom nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je najdublji dio nadbubrežne žlijezde, koji se sastoji od [[hromafinska ćelija| hromafinskih ćelija]] koje luče [[kateholamin]]e, uključujući [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i malu količinu [[dopamin]]a, kao odgovor na stimulaciju [[SNS|simpatičkog nervnog sistema (simpatičkih preganglijskih neurona)]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last1=Hinson|first1=Joy|date=2010 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780702033728000057|title=The Endocrine System |edition=2nd |pages=53–60|editor-last=Hinson|editor-first=Joy|publisher=Churchill Livingstone |doi=10.1016/b978-0-7020-3372-8.00005-7|isbn=978-0-7020-3372-8 |last2=Raven|first2=Peter|last3=Chew|first3=Shern|chapter=The Adrenal Glands Part I|editor2-last=Raven|editor2-first=Peter|editor3-last=Chew|editor3-first=Shern}}&lt;/ref&gt;

==Struktura==
Srž nadbubrežne žlijezde sastoji se od nepravilno oblikovanih ćelija grupiranih oko [[ktvni sud|krvnih sudova]]. Ove ćelije su blisko povezane sa simpatičkom podjelom [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] (ANS). Ove ćelije srži nadbubrežne žlijezde modificirani su postganglijski [[neuron]]i, a preganglijska autonomna nervna vlakna vode do njih direktno iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Srž nadbubrežne žlijezde utiče na dostupnost energije, [[puls|otkucaje srca]] i [[bazni metabolizam]]. Nedavna istraživanja pokazuju da srž nadbubrežne žlijezde može primati impulse iz kognitivnih centara višeg reda u [[čeoni režanj|prefrontalnom korteksu]], kao i senzornih i motornih korteksa, što potvrđuje ideju da postoje psihosomatske bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dum|first=Richard|year=2016|title=Motor, cognitive, and affective areas of the cerebral cortex influence the adrenal medulla|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=113|issue=35|pages=9922–7|doi=10.1073/pnas.1605044113|pmc=5024624|pmid=27528671|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj===
[[Hromafinska ćelija|Hromafinske ćelije]] nastaju iz [[embrion]]skog [[nervni greben|nervnog grebena]] i predstavljaju modificirane [[Postganglijsko nervno vlakno|postganglijske simpatičke neurone]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To su modificirani postganglijski simpatički neuroni [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] koji su izgubili svoje [[akson]]e i [[dendrit]]e, primajući inervaciju od odgovarajućih [[preganglijsko vlakno|preganglijskih vlakana]]. Ćelije formiraju klastere oko fenestriranih kapilara gdje oslobađaju norepinefrin i epinefrin u krv.
Kao skup neuronskih ćelija, srž nadbubrežne žlijezde smatra se modificiranim [[autonomna ganglija|gangliom]] simpatičkog nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

==Funkcija==
Umjesto oslobađanja [[neurotransmiter]]a, ćelije srži nadbubrežne žlijezde luče [[hormon]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde jeste glavno mjesto konverzije [[aminokiseline]] [[tirozin]]a u [[kateholamin]]e; [[Adrenalin|epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]].

Budući da ANS, posebno simpatički dio, vrši direktnu kontrolu nad [[hromafinska ćelija| hromafinskim ćelijama]], oslobađanje hormona može se dogoditi prilično brzo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Kao odgovor na [[stresor]]e, kao što su [[vježbanje]] ili neposredna opasnost, ćelije srži oslobađaju kateholamine adrenalin i noradrenalin u [[krv]]. Adrenalin čini oko 85% oslobođenih kateholamina, a noradrenalin ostatak od 15%.

Značajni efekti adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina) uključuju povećan [[puls|otkucaje srca]] i [[krvni pritisak]], [[vazokonstrikcija|suženje krvnih sudova]] u koži i gastrointestinalnom traktu, dilataciju glatkih mišića ([[bronhiola]] i [[kapilar]]a) i povećan [[metabolizam]], što je sve karakteristično za [[reakcija borbe ili bijega|reakciju borbe ili bijega]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Oslobađanje kateholamina stimuliraju nervni impulsi, a receptori za kateholamine su široko rasprostranjeni po cijelom tijelu.

==Klinički značaj==
Neoplazme uključuju:
* [[Feohromocitom]] (najčešći), tumor nadbubrežne srži koji luči [[kateholamin]]-lučeće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fung&quot;&gt;{{cite journal|last=Fung|first=M. M.|author2=Viveros, O. H.|author3=O'Connor, D. T.|date=16 November 2007|title=Diseases of the adrenal medulla|journal=Acta Physiologica|volume=192|issue=2|pages=325–335|doi=10.1111/j.1748-1716.2007.01809.x|pmc=2576282|pmid=18021328}}&lt;/ref&gt; Feokromocitomi mogu izazvati iznenadne napade paroksizmnih simptoma zbog prekomjernog lučenja kateholamina. U klasičnoj prezentaciji ovih [[tumor]]a, neki od simptoma koji se obično javljaju su palpitacije, [[znojenje]] i [[glavobolje]]; oni traju različito vrijeme (od minuta do sati) i javljaju se periodično. Ostali simptomi uključuju, ali nisu ograničeni na, bljedilo, mučninu i napade panike. Feokromocitom naziva se često medicinskim &quot;mimikom&quot; jer se često manifestira znacima i simptomima koji oponašaju druga stanja. Naprimjer, feokromocitom može uzrokovati crvenilo, mučninu, gubitak težine, [[umor]], bol u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], bol u prsima i pojavu [[dijabetes]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Därr |first1=Roland |last2=Lenders |first2=Jacques W.M. |last3=Hofbauer |first3=Lorenz C. |last4=Naumann |first4=Bernd |last5=Bornstein |first5=Stefan R. |last6=Eisenhofer |first6=Graeme |title=Pheochromocytoma – update on disease management |journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism |date=February 2012 |volume=3 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1177/2042018812437356 |pmid=23148191 |pmc=3474647 }}&lt;/ref&gt;
* [[Neuroblastom]], neuroendokrini tumor bilo kojeg tkiva nervnog grebena [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
* [[Ganglioneurom]], tumor u nervnim ćelijama [[PNS|perifernog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde može biti slabo formirana ili odsutna u slučajevima odsutne [[nadbubrežna ćlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Nedostatak kateholamina u cirkulaciji je blago simptomski zbog kompenzacije od strane [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], osim u epizodama [[hipoglikemija| hipoglikemije]] gdje [[glikogenoliza]] ne može biti stimulisana cirkulirajućim adrenalinom.&lt;ref name=fung/&gt;

Kod [[deficit dopamin beta-hidroksilaze|deficita dopamin beta-hidroksilaze]], cijelo tijelo ne može efikasno proizvoditi adrenalin i norepinefrin iz dopamina, što rezultira teškom [[disautonomija|disautonomijom]], ali najvažnije zbog zatajenja [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], koji zahtijeva [[adrenalin]] i [[norepinefrin]] kao [[neurotransmiter]]e, a [[dopamin]] se u ovoj patologiji koristi kao neadekvatna zamjena.&lt;ref name=fung/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Robertson|first=D|author2=Haile, V|author3= Perry, SE|author4= Robertson, RM|author5= Phillips JA, 3rd|author6= Biaggioni, I|title=Dopamine beta-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of cardiovascular regulation.|journal=Hypertension|date=July 1991|volume=18|issue=1|pages=1–8|pmid=1677640|doi=10.1161/01.hyp.18.1.1|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Nadbubrežna žlijezda]]
* [[Hromafina ćelija]]
* [[Historija istraživanja kateholamina]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{SUNYAnatomyLabs|40|04|02|02}} — &quot;Posterior Abdominal Wall: Blood Supply to the Suprarenal Glands&quot;
* {{AnatomyAtlasesMicroscopic|15|292}} — &quot;Adrenal Gland&quot;
{{Commonscat|Adrenal medulla}}
{{Nadbubrežna žlijezda}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija: Nadbubrežna žlijezda]]
[[Kategorija: Simpatički nervni sistem]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>4jhn3ufckjgaqxc2s24ft4dahr93ark</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3849255</id>
      <parentid>3849249</parentid>
      <timestamp>2026-05-25T11:45:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3849255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9181" sha1="syuf2nyslfq6cyh57cqbnvblh87fkb1" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
|Ime        = Srž nadbubrežne žlijezde
| Latin       =''Medulla glandulae suprarenalis''
| Image       = Adrenal gland hariadhi.svg
| Caption     = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini
| Image2      = Adrenal gland (medulla).JPG
| Caption2    = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[boja H&amp;E]]
| Precursor   = [[Nervni greben]]
| System      =[[Endokrini sistem|Endokrini]]
| PartOf      = [[Nadbubrežna žlijezda]]
| Artery      = [[Gornja suprabubrežna arterija]], [[srednja suprabubrežna arterija]], [[donja suprbubrežna arterija]]
| Vein        = [[Suprabibrežna vena|Suprabibrežne vene]]
| Nerve       = [[Celijačni pleksus]], [[bubrežni pleksus]]
| Lymph       = [[Slabinske žlijezde]]
}}
'''Srž nadbubrežne žlijezde''' ([[latinski|lat ]]''medulla glandulae suprarenalis'') je unutrašnji dio [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Carmichael|first=Stephen W.|chapter=8. The Adrenal Medulla|date=1997 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1569258297800359|title=Principles of Medical Biology|volume=10|pages=207–225|editor-last=Bittar|editor-first=E. Edward|series=Molecular and Cellular Endocrinology|publisher=Elsevier |doi=10.1016/s1569-2582(97)80035-9|isbn=978-1-55938-815-3 |editor2-last=Bittar|editor2-first=Neville}}&lt;/ref&gt; Nalazi se u središtu žlijezde, okružena [[kora nadbubrežne žlijezde|korom nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je najdublji dio nadbubrežne žlijezde, koji se sastoji od [[hromafinska ćelija| hromafinskih ćelija]] koje luče [[kateholamin]]e, uključujući [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i malu količinu [[dopamin]]a, kao odgovor na stimulaciju [[SNS|simpatičkog nervnog sistema (simpatičkih preganglijskih neurona)]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last1=Hinson|first1=Joy|date=2010 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780702033728000057|title=The Endocrine System |edition=2nd |pages=53–60|editor-last=Hinson|editor-first=Joy|publisher=Churchill Livingstone |doi=10.1016/b978-0-7020-3372-8.00005-7|isbn=978-0-7020-3372-8 |last2=Raven|first2=Peter|last3=Chew|first3=Shern|chapter=The Adrenal Glands Part I|editor2-last=Raven|editor2-first=Peter|editor3-last=Chew|editor3-first=Shern}}&lt;/ref&gt;

==Struktura==
Srž nadbubrežne žlijezde sastoji se od nepravilno oblikovanih ćelija grupiranih oko [[ktvni sud|krvnih sudova]]. Ove ćelije su blisko povezane sa simpatičkom podjelom [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] (ANS). Ove ćelije srži nadbubrežne žlijezde modificirani su postganglijski [[neuron]]i, a preganglijska autonomna nervna vlakna vode do njih direktno iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Srž nadbubrežne žlijezde utiče na dostupnost energije, [[puls|otkucaje srca]] i [[bazni metabolizam]]. Nedavna istraživanja pokazuju da srž nadbubrežne žlijezde može primati impulse iz kognitivnih centara višeg reda u [[čeoni režanj|prefrontalnom korteksu]], kao i senzornih i motornih korteksa, što potvrđuje ideju da postoje psihosomatske bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Dum|first=Richard|year=2016|title=Motor, cognitive, and affective areas of the cerebral cortex influence the adrenal medulla|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=113|issue=35|pages=9922–7|doi=10.1073/pnas.1605044113|pmc=5024624|pmid=27528671|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Razvoj===
[[Hromafinska ćelija|Hromafinske ćelije]] nastaju iz [[embrion]]skog [[nervni greben|nervnog grebena]] i predstavljaju modificirane [[Postganglijsko nervno vlakno|postganglijske simpatičke neurone]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To su modificirani postganglijski simpatički neuroni [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] koji su izgubili svoje [[akson]]e i [[dendrit]]e, primajući inervaciju od odgovarajućih [[preganglijsko vlakno|preganglijskih vlakana]]. Ćelije formiraju klastere oko fenestriranih kapilara gdje oslobađaju norepinefrin i epinefrin u krv.
Kao skup neuronskih ćelija, srž nadbubrežne žlijezde smatra se modificiranim [[autonomna ganglija|gangliom]] simpatičkog nervnog sistema.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

==Funkcija==
Umjesto oslobađanja [[neurotransmiter]]a, ćelije srži nadbubrežne žlijezde luče [[hormon]]e.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde jeste glavno mjesto konverzije [[aminokiseline]] [[tirozin]]a u [[kateholamin]]e; [[Adrenalin|epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]].

Budući da ANS, posebno simpatički dio, vrši direktnu kontrolu nad [[hromafinska ćelija| hromafinskim ćelijama]], oslobađanje hormona može se dogoditi prilično brzo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Kao odgovor na [[stresor]]e, kao što su [[vježbanje]] ili neposredna opasnost, ćelije srži oslobađaju kateholamine adrenalin i noradrenalin u [[krv]]. Adrenalin čini oko 85% oslobođenih kateholamina, a noradrenalin ostatak od 15%.

Značajni efekti adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina) uključuju povećan [[puls|otkucaje srca]] i [[krvni pritisak]], [[vazokonstrikcija|suženje krvnih sudova]] u koži i gastrointestinalnom traktu, dilataciju glatkih mišića ([[bronhiola]] i [[kapilar]]a) i povećan [[metabolizam]], što je sve karakteristično za [[reakcija borbe ili bijega|reakciju borbe ili bijega]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Oslobađanje kateholamina stimuliraju nervni impulsi, a receptori za kateholamine su široko rasprostranjeni po cijelom tijelu.

==Klinički značaj==
Neoplazme uključuju:
* [[Feohromocitom]] (najčešći), tumor nadbubrežne srži koji luči [[kateholamin]]-lučeće.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fung&quot;&gt;{{cite journal|last=Fung|first=M. M.|author2=Viveros, O. H.|author3=O'Connor, D. T.|date=16 November 2007|title=Diseases of the adrenal medulla|journal=Acta Physiologica|volume=192|issue=2|pages=325–335|doi=10.1111/j.1748-1716.2007.01809.x|pmc=2576282|pmid=18021328}}&lt;/ref&gt; Feokromocitomi mogu izazvati iznenadne napade paroksizmnih simptoma zbog prekomjernog lučenja kateholamina. U klasičnoj prezentaciji ovih [[tumor]]a, neki od simptoma koji se obično javljaju su palpitacije, [[znojenje]] i [[glavobolje]]; oni traju različito vrijeme (od minuta do sati) i javljaju se periodično. Ostali simptomi uključuju, ali nisu ograničeni na, bljedilo, mučninu i napade panike. Feokromocitom naziva se često medicinskim &quot;mimikom&quot; jer se često manifestira znacima i simptomima koji oponašaju druga stanja. Naprimjer, feokromocitom može uzrokovati crvenilo, mučninu, gubitak težine, [[umor]], bol u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], bol u prsima i pojavu [[dijabetes]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Därr |first1=Roland |last2=Lenders |first2=Jacques W.M. |last3=Hofbauer |first3=Lorenz C. |last4=Naumann |first4=Bernd |last5=Bornstein |first5=Stefan R. |last6=Eisenhofer |first6=Graeme |title=Pheochromocytoma – update on disease management |journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism |date=February 2012 |volume=3 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1177/2042018812437356 |pmid=23148191 |pmc=3474647 }}&lt;/ref&gt;
* [[Neuroblastom]], neuroendokrini tumor bilo kojeg tkiva nervnog grebena [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
* [[Ganglioneurom]], tumor u nervnim ćelijama [[PNS|perifernog nervnog sistema]].&lt;ref name=&quot;fung&quot; /&gt;
Srž nadbubrežne žlijezde može biti slabo formirana ili odsutna u slučajevima odsutne [[nadbubrežna ćlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Nedostatak kateholamina u cirkulaciji je blago simptomski zbog kompenzacije od strane [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], osim u epizodama [[hipoglikemija| hipoglikemije]] gdje [[glikogenoliza]] ne može biti stimulisana cirkulirajućim adrenalinom.&lt;ref name=fung/&gt;

Kod [[deficit dopamin beta-hidroksilaze|deficita dopamin beta-hidroksilaze]], cijelo tijelo ne može efikasno proizvoditi adrenalin i norepinefrin iz dopamina, što rezultira teškom [[disautonomija|disautonomijom]], ali najvažnije zbog zatajenja [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], koji zahtijeva [[adrenalin]] i [[norepinefrin]] kao [[neurotransmiter]]e, a [[dopamin]] se u ovoj patologiji koristi kao neadekvatna zamjena.&lt;ref name=fung/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Robertson|first=D|author2=Haile, V|author3= Perry, SE|author4= Robertson, RM|author5= Phillips JA, 3rd|author6= Biaggioni, I|title=Dopamine beta-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of cardiovascular regulation.|journal=Hypertension|date=July 1991|volume=18|issue=1|pages=1–8|pmid=1677640|doi=10.1161/01.hyp.18.1.1|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Nadbubrežna žlijezda]]
* [[Hromafina ćelija]]
* [[Historija istraživanja kateholamina]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{SUNYAnatomyLabs|40|04|02|02}} — &quot;Posterior Abdominal Wall: Blood Supply to the Suprarenal Glands&quot;
* {{AnatomyAtlasesMicroscopic|15|292}} — &quot;Adrenal Gland&quot;
{{Commonscat|Adrenal medulla}}
{{Nadbubrežna žlijezda}}
{{Authority control}}
[[Kategorija: Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija: Nadbubrežna žlijezda]]
[[Kategorija: Simpatički nervni sistem]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]</text>
      <sha1>syuf2nyslfq6cyh57cqbnvblh87fkb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vježbanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534980</id>
    <redirect title="Fizička vježba" />
    <revision>
      <id>3849245</id>
      <timestamp>2026-05-25T11:30:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Genetičar</username>
        <id>181151</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Fizička vježba]]</comment>
      <origin>3849245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="g6yqutp4peqzj6wp4pkqb41cpnpsvar" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Fizička vježba]]</text>
      <sha1>g6yqutp4peqzj6wp4pkqb41cpnpsvar</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dora Beregi</title>
    <ns>1</ns>
    <id>534981</id>
    <revision>
      <id>3849250</id>
      <timestamp>2026-05-25T11:35:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3849250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sofija Rusova</title>
    <ns>1</ns>
    <id>534982</id>
    <revision>
      <id>3849251</id>
      <timestamp>2026-05-25T11:36:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3849251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Emina Žuna</title>
    <ns>1</ns>
    <id>534983</id>
    <revision>
      <id>3849252</id>
      <timestamp>2026-05-25T11:38:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3849252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}</text>
      <sha1>fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>