Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.4 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Filozofija 0 100 3892067 3804670 2026-05-31T13:52:10Z ~2026-32374-86 182005 /* Također pogledajte */ 3892067 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Philbar 3.png|mini|desno|200px|Platon, Kant, Nietzsche, Buda, Konfučije, Ibn-Rušd]] '''Filozofija''' se može definisati kao pokušaj razumijevanja misterija [[Egzistencijalizam|egzistencije]] i stvarnosti. Također, filozofija pokušava razumjeti prirodu istine i znanja, ali i pronaći osnovne ljudske vrijednosti u životu. Odnos između ljudskog društva i prirode je isto bitan dio filozofije koja pokušava iskoristiti ljudsku sklonost ka čuđenju, zanimanju i želji za razumijevanjem, kako bi se došlo do bitnog, kako bi se došlo do istine. Dakle, filozofija je proces analiziranja, kritiziranja, interpretacije i špekuliranja. Filozofija potječe od riječi ''philein'' i ''sophia'', što bukvalno znači ljubav prema znanju ili mudrosti. Ona pokušava spoznati istinu i svijet. Javlja se u VI vijeku p. n. e. u staroj [[Grčka|Grčkoj]]. To što se javlja imalo je svoje razloge jer je vladalo robovlasničko društvo i [[demokratija]] koji su omogućavali dokolicu. Pored toga [[Grčka]] je imala povoljan geografski položaj i ekonomski razvoj. Robovi su omogućavali robovlasnicima da se bave umovanjem jer su robovi obavljali sve fizičke poslove. == Periodizacija == * [[Antička filozofija]] * [[Srednjovjekovna filozofija]] * [[Novovjekovna filozofija]] * [[Savremena filozofija]] == Filozofske discipline == 1. [[Metafizika]] i [[ontologija]] (opća metafizika) :'''Pravci''': :* [[Materijalizam]], [[idealizam]] :* [[Monizam]], [[dualizam]], [[pluralizam]] 2. [[Gnoseologija]] :'''Pravci''': :* [[Empirizam]] :* [[Senzualizam]] :* [[Racionalizam]] :* [[Intuicionalizam]] :* [[Kriticizam]] :* [[Iracionalizam]] :(''i drugi'') 3. [[Etika]]<br /> 4. [[Estetika]]<br /> 5. [[Antropologija]]<br /> 6. [[Logika]] i [[metodologija]] == Metodologija == * [[Analiza]] * [[Sinteza]] * [[Apstrakcija]] * [[Generalizacija]] * [[Specifikacija]] * [[Definicija]] * [[Divizija (filozofija)]] * [[Dedukcija]] * [[Indukcija]] * [[Analogija]] * [[Eksperiment]] * [[Dekonstrukcija]] (''i drugo'') * [[Okamova britva]] == Također pogledajte == * [[Paradoks]] * [[Dobro]] * [[Ljubav]] == Literatura == * Aristotel: Metafizika, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1985. Središnje djelo filozofa koji je tokom 2000 godina snažno uticao na filozofiju i teologiju u Evropi i u islamskom svijetu, a i danas je nezaobilazan. Ovdje je dato u vrlo zahtjevnom prijevodu Tomislava Ladana. Vrlo teško za čitanje. Nije preporučljivo za početnike, za razliku od elegantnih Platonovih dijaloga. * Diels, Hermann: Predsokratovci. Fragmenti, u dvije knjige, Zagreb: Naprijed, 1983. Dielsovo dvojezično izdanje (grčko i njemačko) zbirke svih poznatih fragmenata filozofa prije Sokrata, uz skrupuloznu kritičku obradu, osnovni je izvor za svakoga ko proučava početke filozofije. Prvo izdanje izašlo je još 1903., kasnije je sam autor radio na brojnim dopunama i poboljšanjima u sljedećim izdanjima, a nakon njegove smrti je po njegovim idejama pripremljeno izmijenjeno peto izdanje (1934.–1937.). * Edmonds, David i Eidinow, John: Wittgensteinov žarač. Priča o desetminutnoj svađi dvojice velikih filozofa, Zagreb: Algoritam, 2004. (Wittgenstein's Poker, 2001) Knjiga koju su pisali dvojica publicista o jednom banalnom incidentu, u kojem su se sukobile oprečne filozofske koncepcije dvojice bečlija Ludwiga Wittgensteina i Karla Poppera, odlična je lektira za početnike u filozofiji, a vrijedna i za one naprednije. Obojica sudionika spadaju među ključne mislioce XX stoljeća. * Kalin, Boris: Povijest filozofije. S odabranim tekstovima filozofa, Zagreb: Školska knjiga, 2001. (25. izdanje). Ovo je udžbenik za predmet Povijest filozofije u gimnazijama. * Wittgenstein, Ludwig: Tractatus logico-philosophicus, Ovaj kratki tekst, pisan u rovovima i u zarobljeništvu u vrijeme i po svršetku Prvog svjetskog rata je, po mnogima, najvažnije filozofsko djelo XX stoljeća. Ovo izdanje (prema izdanju "Veselina Masleše" u Sarajevu 1987.). je dvojezično (njemačko i hrvatsko), sa predgovorom Bertranda Russella za prvo englesko izdanje iz 1922. i opsežnom popratnom studijom Gaje Petrovića (koji je i prevodilac) * Logički atomizam i filozofija neizrecivog u Tractatusu Ludwiga Wittgensteina. == Dalje čitanje == === Opći uvod === {{Refbegin|30em}} * {{cite book|author=Aristotle|title=The Basic Works of Aristotle|url=https://archive.org/details/basicworksofaris00aris|date=1941|publisher=Random House|editor=Richard McKeon|editor-link=Richard McKeon|location=New York|author-link=Aristotle}} * Blumenau, Ralph. ''Philosophy and Living''. {{ISBN|978-0-907845-33-1}} * [[Edward Craig (philosopher)|Craig, Edward]]. ''Philosophy: A Very Short Introduction''. {{ISBN|978-0-19-285421-6}} * Harrison-Barbet, Anthony, ''Mastering Philosophy''. {{ISBN|978-0-333-69343-8}} * [[Bertrand Russell|Russell, Bertrand]]. ''[https://web.archive.org/web/20040807090338/http://philosophy.hku.hk/think/phil/russell/ The Problems of Philosophy]''. {{ISBN|978-0-19-511552-9}} * Sinclair, Alistair J. ''What is Philosophy? An Introduction'', 2008, {{ISBN|978-1-903765-94-4}} * [[Elliott Sober|Sober, Elliott]]. (2001). ''Core Questions in Philosophy: A Text with Readings''. Upper Saddle River, Prentice Hall. {{ISBN|978-0-13-189869-1}} * [[Robert C. Solomon|Solomon, Robert C.]] ''Big Questions: A Short Introduction to Philosophy''. {{ISBN|978-0-534-16708-0}} * [[Nigel Warburton|Warburton, Nigel]]. ''Philosophy: The Basics''. {{ISBN|978-0-415-14694-4}} * Nagel, Thomas. ''What Does It All Mean? A Very Short Introduction to Philosophy''. {{ISBN|978-0-19-505292-3}} * ''Classics of Philosophy (Vols. 1, 2, & 3)'' by Louis P. Pojman * Cottingham, John. Western Philosophy: An Anthology. 2nd ed. Malden, MA: Blackwell Pub., 2008. Print. Blackwell Philosophy Anthologies. * [[Richard Tarnas|Tarnas, Richard]]. ''The Passion of the Western Mind: Understanding the Ideas That Have Shaped Our World View''. {{ISBN|978-0-345-36809-6}} {{Refend}} === Tematski uvodi === {{Refbegin|30em}} ====Afrička==== * Imbo, Samuel Oluoch. ''An Introduction to African Philosophy.'' {{ISBN|978-0-8476-8841-8|}} ====Istočna==== * ''A Source Book in Indian Philosophy'' by Sarvepalli Radhakrishnan, Charles A. Moore * Hamilton, Sue. ''Indian Philosophy: a Very Short Introduction''. {{ISBN|978-0-19-285374-5|}} * Kupperman, Joel J. ''Classic Asian Philosophy: A Guide to the Essential Texts''. {{ISBN|978-0-19-513335-6|}} * Lee, Joe and Powell, Jim. ''Eastern Philosophy For Beginners''. {{ISBN|978-0-86316-282-4|}} * Smart, Ninian. ''World Philosophies''. {{ISBN|978-0-415-22852-7|}} * Copleston, Frederick. ''Philosophy in Russia: From Herzen to Lenin and Berdyaev''. {{ISBN|978-0-268-01569-5|}} ====Islamska==== * ''Medieval Islamic Philosophical Writings'' edited by Muhammad Ali Khalidi * {{cite book|last=Leaman|first=Oliver|title=A Brief Introduction to Islamic Philosophy|date=14. 4. 2000|isbn=978-0-7456-1960-6}} * {{cite book|last=Corbin|first=Henry|url={{google books |plainurl=y |id=UNfgAwAAQBAJ}}|title=History Of Islamic Philosophy|date=23. 6. 2014|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-135-19888-6|translator1-last=Sherrard|translator1-first=Liadain|author-link=Henry Corbin|orig-year=1993|translator2-last=Sherrard|translator2-first=Philip|translator2-link=Philip Sherrard}} * {{cite book|last1=Aminrazavi|first1=Mehdi Amin Razavi|url={{google books |plainurl=y |id=WNVcAgAAQBAJ}}|title=The Islamic Intellectual Tradition in Persia|last2=Nasr|first2=Seyyed Hossein|last3=Nasr, PH.D.|first3=Seyyed Hossein|date=16. 12. 2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-78105-6}} {{Refend}} === Historijski uvodi === {{Refbegin|30em}} ====Opće==== * {{cite book|last=Oizerman|first=Teodor|url=http://su-ltd.mylivepage.ru/file/2715/6529_OizermanT.I.-Main_trends_in_Philosophy.pdf|title=The Main Trends in Philosophy. A Theoretical Analysis of the History of Philosophy|publisher=[[Progress Publishers]]|others=translated by H. Campbell Creighton, M.A., Oxon|year=1988|isbn=978-5-01-000506-1|edition=2nd|location=[[Moscow]]|format=DjVu, etc.|author-link=Teodor Oizerman|access-date=20. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306000629/http://su-ltd.mylivepage.ru/file/2715/6529_OizermanT.I.-Main_trends_in_Philosophy.pdf|archive-date=6. 3. 2012|url-status=dead}} First published in Russian as {{lang|ru|Главные философские направления}}. * [[Kathleen Higgins|Higgins, Kathleen M.]] and [[Robert C. Solomon|Solomon, Robert C.]] ''A Short History of Philosophy''. {{ISBN|978-0-19-510196-6|}} * [[Will Durant|Durant, Will]], ''Story of Philosophy: The Lives and Opinions of the World's Greatest Philosophers'', Pocket, 1991, {{ISBN|978-0-671-73916-4|}} * {{cite book|last=Oizerman|first=Teodor|url=http://leninist.biz/en/1973/PHP462/index.html|title=Problems of the History of Philosophy|publisher=[[Progress Publishers]]|others=translated from Russian by Robert Daglish|year=1973|edition=1st|location=[[Moscow]]|author-link=Teodor Oizerman|access-date=20. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706145426/http://leninist.biz/en/1973/PHP462/index.html|archive-date=6. 7. 2011|url-status=dead}} First published in Russian as {{lang|ru|Проблемы историко-философской науки}}. ====Antička==== * Knight, Kelvin. ''Aristotelian Philosophy: Ethics and Politics from Aristotle to MacIntyre''. {{ISBN|978-0-7456-1977-4|}} ====Srednjovjekovna==== * ''The Phenomenology Reader'' by Dermot Moran, Timothy Mooney * Kim, J. and Ernest Sosa, Ed. (1999). ''Metaphysics: An Anthology''. Blackwell Philosophy Anthologies. Oxford, Blackwell Publishers Ltd. * {{cite book|last1=Husserl|first1=Edmund|url={{google books |plainurl=y |id=hC2Ac8VGLacC}}|title=The Essential Husserl: Basic Writings in Transcendental Phenomenology|last2=Welton|first2=Donn|publisher=Indiana University Press|year=1999|isbn=978-0-253-21273-3}} ====Savremena==== * ''The English Philosophers from Bacon to Mill'' by Edwin Arthur * ''European Philosophers from Descartes to Nietzsche'' by Monroe Beardsley * ''Existentialism: Basic Writings (Second Edition)'' by Charles Guignon, Derk Pereboom * Curley, Edwin, ''A Spinoza Reader'', Princeton, 1994, {{ISBN|978-0-691-00067-1|}} * [[Alan Bullock|Bullock, Alan]], R.B. Woodings, and John Cumming, ''eds''. ''The Fontana Dictionary of Modern Thinkers'', in series, ''Fontana Original[s]''. Hammersmith, Eng.: Fontana Press, 1992 [1983]. xxv, 867 p. {{ISBN|978-0-00-636965-3|}} * [[Roger Scruton|Scruton, Roger]]. ''A Short History of Modern Philosophy''. {{ISBN|978-0-415-26763-2|}} * ''Contemporary Analytic Philosophy: Core Readings'' by James Baillie * [[Kwame Anthony Appiah|Appiah, Kwame Anthony]]. ''Thinking it Through&nbsp;&nbsp;– An Introduction to Contemporary Philosophy'', 2003, {{ISBN|978-0-19-513458-2|}} * Critchley, Simon. ''Continental Philosophy: A Very Short Introduction''. {{ISBN|978-0-19-285359-2|}} {{Refend}} === Referentni radovi === {{Refbegin|30em}} * {{cite book|last=Chan|first=Wing-tsit|url={{google books |plainurl=y |id=dzmMaVTvUzAC}}|title=A Source Book in Chinese Philosophy|publisher=Princeton University Press|year=1963|isbn=978-0-691-01964-2|author-link=Wing-tsit Chan}} * {{cite book|last=Huang|first=Siu-chi|url={{google books |plainurl=y |id=sjzPPg8eK7sC}}|title=Essentials of Neo-Confucianism: Eight Major Philosophers of the Song and Ming Periods|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1999|isbn=978-0-313-26449-8}} * ''The Cambridge Dictionary of Philosophy'' by Robert Audi * ''The Routledge Encyclopedia of Philosophy'' (10 vols.) edited by Edward Craig, [[Luciano Floridi]] (available online by subscription); or * ''The Concise Routledge Encyclopedia of Philosophy'' edited by Edward Craig (an abridgement) * {{cite book|url={{google books |plainurl=y |id=uqaajgEACAAJ}}|title=The Encyclopedia of Philosophy|publisher=Macmillan & Free Press|year=1967|editor1-last=Edwards|editor1-first=Paul|editor-link=Paul Edwards (philosopher)}}; in 1996, a ninth supplemental volume appeared that updated the classic 1967 encyclopedia. * ''[[International Directory of Philosophy and Philosophers]]''. Charlottesville, Philosophy Documentation Center. * ''[[Directory of American Philosophers]]''. Charlottesville, Philosophy Documentation Center. * ''Routledge History of Philosophy'' (10 vols.) edited by John Marenbon * ''History of Philosophy'' (9 vols.) by [[Frederick Copleston]] * ''A History of Western Philosophy'' (5 vols.) by [[W.T. Jones (philosopher)|W.T. Jones]] * ''History of Italian Philosophy'' (2 vols.) by [[Eugenio Garin]]. Translated from Italian and Edited by Giorgio Pinton. Introduction by Leon Pompa. * ''Encyclopaedia of Indian Philosophies'' (8 vols.), edited by Karl H. Potter et al. (first 6 volumes out of print) * ''Indian Philosophy'' (2 vols.) by [[Sarvepalli Radhakrishnan]] * ''A History of Indian Philosophy'' (5 vols.) by [[Surendranath Dasgupta]] * ''History of Chinese Philosophy'' (2 vols.) by Fung Yu-lan, Derk Bodde * ''Instructions for Practical Living and Other Neo-Confucian Writings by Wang Yang-ming'' by Chan, Wing-tsit * ''Encyclopedia of Chinese Philosophy'' edited by Antonio S. Cua * ''Encyclopedia of Eastern Philosophy and Religion'' by Ingrid Fischer-Schreiber, Franz-Karl Ehrhard, Kurt Friedrichs * ''Companion Encyclopedia of Asian Philosophy'' by Brian Carr, Indira Mahalingam * ''A Concise Dictionary of Indian Philosophy: Sanskrit Terms Defined in English'' by John A. Grimes * ''History of Islamic Philosophy'' edited by Seyyed Hossein Nasr, Oliver Leaman * ''History of Jewish Philosophy'' edited by Daniel H. Frank, Oliver Leaman * ''A History of Russian Philosophy: From the Tenth to the Twentieth Centuries'' by Valerii Aleksandrovich Kuvakin * Ayer, A.J. et al., Ed. (1994) ''A Dictionary of Philosophical Quotations''. Blackwell Reference Oxford. Oxford, Basil Blackwell Ltd. * Blackburn, S., Ed. (1996)''The Oxford Dictionary of Philosophy''. Oxford, Oxford University Press. * Mautner, T., Ed. ''The Penguin Dictionary of Philosophy''. London, Penguin Books. * {{Cite book|url=http://www.ditext.com/runes/|title=The Dictionary of Philosophy|publisher=The Philosophical Library, Inc.|year=1942|editor-last=Runes|editor-first=D.|location=New York|access-date=27. 12. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424155352/http://www.ditext.com/runes/|archive-date=24. 4. 2014|url-status=live}} * Angeles, P.A., Ed. (1992). ''The HarperCollins Dictionary of Philosophy''. New York, Harper Perennial. * {{cite book|url={{google books |plainurl=y |id=HNWIcgEswrsC}}|title=The Blackwell Companion to Philosophy|date=15. 4. 2008|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-99787-1|editor-last1=Bunnin|editor-first1=Nicholas|editor-last2=Tsui-James|editor-first2=Eric}} * Hoffman, Eric, Ed. (1997) ''Guidebook for Publishing Philosophy''. Charlottesville, Philosophy Documentation Center. * Popkin, R.H. (1999). ''The Columbia History of Western Philosophy''. New York, Columbia University Press. * Bullock, Alan, and Oliver Stallybrass, ''jt. eds''. ''The Harper Dictionary of Modern Thought''. New York: Harper & Row, 1977. xix, 684 p. ''N.B''.: First published in England under the title, "''The Fontana Dictionary of Modern Thought''". {{ISBN|978-0-06-010578-5}} * [[William L. Reese|Reese, W.L.]] ''Dictionary of Philosophy and Religion: Eastern and Western Thought''. Atlantic Highlands, N.J.: Humanities Press, 1980. iv, 644 p. {{ISBN|978-0-391-00688-1}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLG6HMr6sRAxmKMCMr_EXT37ab612jNoMr Filozofija i...], RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal * http://plato.stanford.edu/ * http://www.iep.utm.edu/ * http://www.wadsworth.com/philosophy_d/special_features/timeline/timeline.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080308040333/http://www.wadsworth.com/philosophy_d/special_features/timeline/timeline.html |date=8. 3. 2008 }} * [http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&hl=en&msa=0&msid=107892646478667659520.0004445545f2b2cffb9ed&ll=47.398349,14.326172&spn=28.597229,79.013672&z=4 http://maps.google.com: mapa zapadnih filozofa] * http://philosophyreview.blogspot.com/ * http://ocw.nd.edu/philosophy {{Wikicitat|Filozofija}} {{Spisak_filozofa}} {{Filozofija}} {{Commonscat|Philosophy}} [[Kategorija:Filozofija|*]] [[Kategorija:Akademske discipline]] [[Kategorija:Vjera]] redjkmfn9a9c0x9yqj5w7t70a0ka39p Atom 0 893 3892035 3842377 2026-05-31T12:19:16Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892035 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija | above = Atom | abovestyle = background-color:gray; | headerstyle = background-color:gray; | image = [[Datoteka:Helium atom QM.svg|300px|desno|Osnovno stanje atoma helija.]] | caption = Ilustracija atoma helija, ružičasto je naznačeno jezgro a distribucija elektronskog oblaka crno. Gore desno prikazano je jezgro helija-4. Radi usporedbe, prikazana je crna pruga dužine jednog [[ongstrem]]a ({{val|e=-10|u=m}} ili {{val|100|ul=pm}}). | header1 = Klasifikacija | data2 = Najmanji dio [[hemijski element|hemijskog elementa]] | header3 = Osobine | label4 = Raspon mase | data4 = {{val|1.67|e=-27}} do {{val|4.52|e=-25|u=kg}} | label5 = Naelektrisanje | data5 = nula (neutralno), ili [[ion]]ski naboj | label6 = Raspon prečnika | data6 = 62&nbsp;pm ([[Helij|He]]) do 520&nbsp;pm ([[Cezij|Cs]]) | label7 = Komponente | data7 = [[Elektron]]i i kompaktno jezgro sastavljeno iz [[proton]]a i [[neutron]]a }} '''Atom''' je najmanja gradivna čestica obične [[materija|materije]] koja zadržava osobine nekog [[hemijski element|hemijskog elementa]]. Svako čvrsto tijelo, tečnost, plin i plazma sastavljeni su iz neutralnih ili [[ion]]iziranih atoma. Atomi su veličinom ekstremno mali, obično se njihova veličina kreće oko 100&nbsp;pikometara (deset-milijarditi dio metra). Atomi su dovoljno mali tako da pokušaji da se pretpostavi njihovo ponašanje korištenjem postulata klasične [[fizika|fizike]], naprimjer prikazujući ih u obliku [[bilijar]]skih kugli i slično, daju izrazito netačna predviđanja i rezultate, a uzrok toga su [[kvantna mehanika|kvantni efekti]]. Tokom razvoja teoretske atomske fizike, u modele atoma uključeni su kvantni principi za bolje objašnjavanje i predviđanje ponašanja atoma. Svaki atom sastavljen je iz atomskog jezgra i jednog ili više [[elektron]]a vezanih za to jezgro. Atomsko jezgro sastavljeno je iz jednog ili više [[proton]]a i često istog ili približno istog broja [[neutron]]a. Protoni i neutroni nazivaju se i ''nukleoni''. Više od 99,94% mase atoma otpada na njegovo jezgro. Protoni imaju pozitivan električni naboj, elektroni negativan naboj, dok neutroni nemaju električnog naboja. Ako u atomu postoji jednak broj protona i elektrona, takav atom je električno neutralan. Ako atom ima više ili manje elektrona od protona, tada je on općenitno negativno ili pozitivno naelektrisan, te se naziva [[ion]]. [[Elektromagnetna sila]] privlači elektrone protonima u atomskoj jezgri. Unutar jezgre, protoni i neutroni se međusobno privlače [[Jaka interakcija|nuklearnim silama]], koja je obično mnogo snažnija od elektromagnetnih sila koji odbija pozitivno naelektrisane protone jedne od drugih. Pod određenim okolnostima, odbijajuća elektromagnetna sila postane jača od nuklearnih sila, te se nukleoni izbacuju iz jezgra, a atom tog elementa pretvara se u atom drugog elementa, što predstavlja nuklearni raspad, čiji je krajnji rezultat nuklearna transmutacija. Broj protona u jezgru definira kojem hemijskom elementu taj atom pripada; naprimjer, svi atomi [[bakar|bakra]] imaju 29 protona. Broj neutrona u jezgru definira [[izotop]] tog elementa. Broj elektrona utječe na elektromagnetske osobine atoma. Atom se može spojiti sa jednim ili više drugih atoma putem [[hemijska veza|hemijskih veza]] gradeći [[hemijski spoj|hemijske spojeve]] u vidu [[molekula]]. Sposobnost atoma da se međusobno spajaju i razdvajaju odgovorna je za većinu fizičkih promjena koje se mogu zapaziti u prirodi i predmet je izučavanja [[hemija|hemijskih nauka]]. == Historija atomske teorije == {{Glavni|Atomska teorija}} === U filozofiji === Ideja da je sva materija sastavljena iz sitnih čestica je vrlo stara ideja, koja se pojavljuje u mnogim drevnim kulturama poput grčke i indijske. Riječ "atom" ({{lang-el|ἄτομος}}'', atomos''), što znači "nedjeljiv", "koji se ne može rezati", prvi je spomenuo [[Antička filozofija|antički grčki filozof]] [[Leukip]] i njegov učenik [[Demokrit]].<ref name="Pullman"/><ref name="Kenny2004"/><ref name="GraftonMostSettis2010"/><ref name="CohenLefebvre2017"/> Demokrit je smatrao da je broj atoma beskonačan, da ne mogu nastati niti nestati, da su vječni te da su osobine nekog predmeta rezultat toga od koje vrste atoma je sastavljen.<ref name="Kenny2004"/><ref name="GraftonMostSettis2010"/><ref name="CohenLefebvre2017"/> Demokritov [[atomizam]] razradio je i usavršio kasniji filozof [[Epikur]].<ref name="GraftonMostSettis2010"/><ref name="CohenLefebvre2017"/> Tokom ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], na atomizam se gotovo zaboravilo u zapadnoevropskoj filozofiji, ali je "preživio" u radovima nekih [[Islamska filozofija|islamskih filozofa]].<ref name="GraftonMostSettis2010"/> Tokom 12. vijeka, u zapadnoj Evropi ponovno se javljaju ideje atomizma, koga su tadašnji evropski filozofi spoznali kroz iznova "otkrivene" [[Aristotel]]ove radove.<ref name="GraftonMostSettis2010"/> U 14. vijeku, ponovna "otkrića" velikih dijela antičkih atomista, uključujući djela [[Lukrecije|Lukrecija]] ''De rerum natura'' i [[Diogen Laertije|Diogena Laertija]] ''Životi i mišljenja eminentnih filozofa'', dovela su do povećanja interesovanja za ovu temu.<ref name="GraftonMostSettis2010"/> Ipak, pošto je atomizam bio vezan sa filozofijom [[Epikur]]a, što je bilo u suprotnosti sa ortodoksnim kršćanskim učenjem, vjerovanje u postojanje atoma nije bilo prihvatljivo.<ref name="GraftonMostSettis2010"/> Francuski katolički sveštenik Pierre Gassendi (1592–1655) oživio je Epikurov atomizam uz određena prilagođavanja, tako da je tvrdio da je atome kreirao [[Bog]], pa iako ih ima u nezamislivo ogromnom broju, taj broj nije beskonačan.<ref name="GraftonMostSettis2010"/><ref name="CohenLefebvre2017"/> Gassendijeva izmijenjena atomska teorija bila je široko prihvaćena u [[Francuska|Francuskoj]], a zagovarao ju je i fizičar [[François Bernier]] (1620–1688), kao i u Engleskoj gdje se njome bavio filozof [[Walter Charleton]] (1619–1707).<ref name="GraftonMostSettis2010"/> Hemičar [[Robert Boyle]] i fizičar [[Isaac Newton]] (1642–1727) branili su postulate atomizma te je on krajem 17. vijeka postao prihvaćena teorija u naučnim krugovima.<ref name="GraftonMostSettis2010"/> === Teorije na osnovu dokaza === Početkom 19. vijeka, [[John Dalton]] je koristio koncept atoma u objašnjavanju teorija zašto [[hemijski element|elementi]] uvijek [[Hemijska reakcija|reagiraju]] u odnosima malih cijelih brojeva (zakon višestrukih proporcija). Naprimjer, postoje dvije vrste oksida [[kalaj]]a: jedan sa 88,1% kalaja i 11,9% kisika a drugi sa 78,7% kalaja i 21,3% kisika ([[kalaj(II)-oksid]] i [[kalaj-dioksid]]). To znači da se 100 grama kalaja može spojiti sa 13,5 g ili 27 g kisika. Odnos 13,5 i 27 stoji u proporciji 1:2, tj. proporciji malih cijelih brojeva. Ova općenita šema u hemiji dala je ideju Daltonu da elementi reagiraju višestrukim konačnim jednicama, drugim riječima, atomima. U navedenom primjeru oksida kalaja, jedan atom kalaja spaja se bilo sa jednim ili sa dva atoma [[kisik]]a.<ref name="From AtomosToAtom"/> Dalton je također vjerovao da atomska teorija može objasniti zašto [[voda]] [[Apsorpcija (hemija)|apsorbira]] različite plinove u različitim proporcijama. Naprimjer, on je otkrio da voda apsorbira [[ugljik-dioksid]] mnogo bolje nego što apsorbira [[dušik]].<ref name = "Dalton_1803_paper"/> Dalton je pretpostavio da je razlog tome razlika između masa i konfiguracija čestica plina, jer su molekule ugljik-dioksida (CO<sub>2</sub>) teže i veće od molekula dušika (N<sub>2</sub>). === Brownovo kretanje === Godine 1827, botaničar [[Robert Brown (botaničar)|Robert Brown]] je pomoću [[mikroskop]]a posmatrao čestice prašine koje su plutale u vodi i otkrio da su one kretale haotično i bez reda, a taj fenomen je kasnije nazvan "[[Brownovo kretanje]]". U to vrijeme smatralo se da molekule vode udaraju u čestice prašine i tako ih pomjeraju. Godine 1905. [[Albert Einstein]] je dokazao stvarnost ovih molekula i njihovog kretanja praveći prvu statističku fizikalnu analizu Brownovog kretanja.<ref name=adp322_8_549/><ref name="mazorobert2002"/><ref name=lee_hoon1995/> Na osnovu Einsteinovog rada, francuski fizičar [[Jean Perrin]] je eksperimentalno odredio masu i dimenzije atoma, te time nedvosmisleno dokazao Daltonovu atomsku teoriju.<ref name=e31_2_50/> === Otkriće elektrona === Fizičar [[Joseph John Thomson|J.J. Thomson]] je mjerio masu katodnih zraka, te dokazao da su one sastavljene iz čestica, ali su one bile oko 1800 puta lakše od najlakšeg poznatog atoma, [[vodik]]a. Iz toga je zaključeno da to nisu bili atomi nego nove čestice, odnosno prve otkrivene subatomske čestice koje su najprije nazvane ''korpuskule'', da bi kasnije dobile ime [[elektron]]i, prema nazivu kojeg je predložio George Johnstone Stoney u svojim radovima iz 1874. godine. Thomson je također dokazao da su to identične čestice onima koje emitiraju [[Fotoelektrični efekt|fotoelektrični]] i [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijali.<ref name="Thomson"/> Vrlo brzo došlo se do shvatanja da su to čestice koje "prenose" [[električna struja|električnu struju]] u metalnim provodnicima, te unutar atoma nose negativni električni naboj. Thomsonu je 1906. godine za svoj rad dodijeljena [[Nobelova nagrada za fiziku]]. Time je on oborio vjerovanje su atomi nedjeljive, gradivne čestice materije.<ref name=nobel1096/> Međutim, Thomson je postavio pogrešnu teoriju da su negativno naelektrisani elektroni, vrlo male mase, ravnomjerno raspoređeni po atomu kao jednolični sloj negativnog naelektrisanja. Ovaj model atoma postao je poznat pod nazivom "[[Thomsonov model atoma|model pudinga od šljiva]]". ===Otkriće atomske jezgre=== {{Glavni|Geiger–Marsdenov eksperiment}} Godine 1909. [[Hans Geiger]] i [[Ernest Marsden]], prema savjetima [[Ernest Rutherford|Ernesta Rutherforda]], izvršili su eksperiment bombardiranja metalne folije [[Alfa-zraci|alfa česticama]] i mjerili kako se one ponašaju pri sudaru s njom. Prema njihovim pretpostavkama, sve alfa čestice trebale su proći ravno kroz foliju uz nimalo ili vrlo malo rasipanje ili odbijanje, jer je Thomsonov model atoma pretpostavljao da su naelektrisanja u atomu toliko raštrkana da njihova [[Električno polje|električna polja]] ne mogu mnogo utjecati na alfa čestice. Međutim, Geiger i Mardsen su uočili da su se neke alfa čestice odbijale od atoma pod uglovima većim od 90°, za šta Thomsonov model nije mogao pružiti nikakvo objašnjenje. Da bi takvu pojavu objasnio, Rutherford je postavio teoriju da su pozitivna naelektrisanja u atomu koncentrirana u malom jezgru u središtu atoma.<ref name=pm21_669/> ===Otkriće izotopa=== Dok je eksperimentirao sa proizvodima [[radioaktivni raspad|radioaktivnog raspada]] 1913. godine, hemičar [[Frederick Soddy]] otkrio je da se u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] javlja više od jedne vrste atoma na svakom mjestu u PSE.<ref name=npc1921/> Pojam ''[[izotop]]'' skovala je Margaret Todd kao pogodno ime za različite vrste atoma koji pripadaju istom hemijskom elementu. J.J. Thomson izumio je tehniku separacije izotopa tokom svog rada na proučavanju ioniziranih plinova, što je u konačnici dovelo do otkrića stabilnih izotopa.<ref name=prsA_89_1_1913/> === Bohrov model === [[Datoteka:Bohr atom animation 2.gif|desno|thumb|Bohrov model atoma, danas prevaziđen]] {{Glavni|Bohrov model atoma}} Godine 1913. fizičar [[Niels Bohr]] predložio je model atoma u kojem njegovi elektroni orbitiraju oko jezgra, ali po strogo određenom broju orbita, te da mogu prelaziti između orbita samo uz tačno određenu promjenu energije koja odgovara apsorpciji ili emitiraju fotona.<ref name=stern20050516/> Ova kvantizacija se koristila za objašnjavanje zašto su orbite elektrona stabilne (tj. da nema promjena u ubrzanju njihovog kretanja, uključujući kružno kretanje i gubitak kinetičke energije koja se emitira kao elektromagnetno zračenje) i zašto hemijski elementi apsorbiraju i emitiraju elektromagnetno zračenje u tačno određenom spektru.<ref name=bohr19221211/> Kasnije iste godine [[Henry Moseley]] dao je dodatne eksperimentalne dokaze koji su podržali Bohrovu teoriju. Ove rezultate poboljšali su Rutherfordov i Van den Broekov model atoma, koji su predviđali da atom u svom jezgru sadrži određen broj pozitivnih nuklearnih naboja koji su jednaki atomskom broju tog elementa u periodnom sistemu. U vremenu prije tih eksperimenata, za [[atomski broj]] se nije smatralo da je fizička ili eksperimentalna količina. Činjenica da nuklearni naboj atoma odgovara atomskom broj, ostala je važeća i kod današnjih teorija modela atoma.<ref name="Pais"/> ===Teorija hemijskih veza=== Godine 1916. [[Gilbert Newton Lewis]] postavio je teoriju o [[hemijska veza|hemijskim vezama]] između atoma, prema kojoj su one zapravo interakcije između elektrona u tim atomima.<ref name=jacs38_4_762/> Pošto su hemijske osobine elemenata većinom bile poznate i da su se one pretežno ponavljale u skladu periodičnih zakona,<ref name="scerri"/> tako je 1919. američki hemičar [[Irving Langmuir]] postavio teoriju da bi se taj pojava mogla objasniti ako su elektroni u atomu povezani ili na neki način grupisani. Takve grupe elektrona koje "zauzimaju" tačno određeno područje oko jezgra nazvane su elektronske ljuske.<ref name=jacs41_6_868/> ===Razvoj kvantne fizike=== [[Stern–Gerlachov eksperiment]] iz 1922. dao je daljnje dokaze o kvantnoj prirodi atomskih osobina. Tokom tog eksperimenta, snop atoma [[srebro|srebra]] usmjeren je kroz posebno oblikovano [[magnetno polje]], te se on razdvojio na način koji odgovara smjeru ugaonog momenta atoma odnosno [[spin]]u. Kako je smjer spina isprva bio nasumičan, očekivalo se da će se snop odbiti u nasumičnom smjeru. Umjesto toga, snop se razdvojio u dvije usmjerene komponente koje odgovaraju stanju da li je atomski spin usmjeren prema dolje ili gore u odnosu na magnetno polje.<ref name=fop17_6_575/> Godine 1925. [[Werner Heisenberg]] je objavio prvu konzistentnu [[Matematička formulacija kvantne mehanike|matematičku formulaciju kvantne mehanike]] (''[[matrična kvantna mehanika]]'').<ref name="Pais"/> Godinu ranije, 1924, [[Louis de Broglie]] je postavio teoriju da se sve čestice ponašaju i kreću u obliku talasa, pa je tako 1926. [[Erwin Schrödinger]] upotrijebio tu ideju za razvoj matematičkog modela atoma (''talasna mehanika'') kojim je opisao elektrone u obliku trodimenzionalnog talasa umjesto kao do tada u obliku tačkaste čestice. Kao posljedica postojanja talasnog oblika kojim se opisuju čestice, matematički je nemoguće dobiti neke tačne vrijednosti ni za geometrijsku poziciju ni za moment čestice u bilo kojem vremenskom trenutku. Taj princip postao je poznat kao [[Heisenbergov princip neodređenosti|princip neodređenosti]] a formulirao ga je [[Werner Heisenberg]] 1927. godine.<ref name="Pais"/> Prema tom konceptu, uz određenu tačnost pri mjerenju mjesta nekog elektrona moguće je dobiti samo raspon mogućih vrijednosti momenta i obrnuto.<ref name="chad"/> Takav model mogao je objasniti mjerenja i posmatranja atomskih osobina što prethodni modeli nisu mogli, poput određenih strukturnih i spektralnih osobina atoma težih od vodika. Prema tome, planetarni modeli atoma su prevaziđeni modelom koji je opisao moguće zone [[Atomska orbitala|atomskih orbitala]] oko jezgra gdje postoji najveća vjerovatnoća da bi se određeni elektron mogao nalaziti u određenom vremenu.<ref name=brown2007/><ref name=harrison2000/> ===Otkriće neutrona=== Otkriće [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]] omogućilo je mjerenje mase atoma mnogo preciznije nego što je to bilo ranije moguće. Uređaj je koristio magnet koji je služio za skretanje pravca kretanja snopa iona, te se na osnovu količine odbijanja snopa može odrediti odnos u promjeni [[masa]] atoma prije i nakon toga. Hemičar [[Francis William Aston]] koristio je ovaj instrument kako bi pokazao da izotopi imaju različite mase. [[Atomska masa|Atomske mase]] tih izotopa varirale su i razlikovale međusobno u cijelim iznosima, što je nazvano ''pravilo cijelih brojeva''.<ref name=pm39_6_449/> Objašnjenje tih različitih izotopa čekalo je do otkrića [[neutron]]a, nenabijene čestice mase sličnoj [[proton]]u, što je 1932. uspjelo fizičaru [[James Chadwick|Jamesu Chadwicku]]. Na taj način, otkriveno je da su izotopi hemijski elementi sa istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona u svom jezgru.<ref name=chadwick1935/> ===Fisija i novija otkrića=== Godine 1938, njemački hemičar [[Otto Hahn]], student Ernesta Rutherforda, vršio je eksperiment tako što je usmjerio snop neutrona u atome [[uranij]]a, očekujući da će dobiti neki transuranijski element. Umjesto toga, rezultati njegovog eksperimenta pokazali su da je dobio [[barij]].<ref name=Bowden/><ref name=CHF/> Godinu kasnije, [[Lise Meitner]] i njen sestrić [[Otto Robert Frisch]] potvrdili su Hahnove rezultate kao prvu eksperimentalno izvedenu [[Nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]].<ref name=nature143_3615_239/><ref name=schroeder/> Hahn je 1944. za svoje otkriće fisije dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]]. Međutim, i pored Hahnovog zalaganja, doprinosi Meitner i Frischa ovom otkriću nisu priznati.<ref name=pt50_9_26/> Tokom 1950ih, razvoj naprednih uređaja ubrzivača (akceleratora) čestica i uređaja za njihovu detekciju omogućio je naučnicima izučavanje procesa sudaranja atoma koji se kreću s vrlo visokim kinetičkim energijama.<ref name=kullander2001/> Za neutrone i protone utvrđeno je da su to zapravo [[hadron]]i, odnosno sastavljeni iz još manjih čestica nazvanih [[kvark]]ovi. Time je razvijen standardni model fizike čestica koji je do danas uspješno predstavio osobine jezgra atoma u smislu da tih subatomskih čestica kao i sila koje određuju njihova međudjelovanja.<ref name=npp1990/> ==Struktura== ===Subatomske čestice=== {{Glavni|Subatomske čestice}} Iako je pojam ''atom'' prvobitno označavao česticu koja se ne može razbiti u manje čestice, u modernom naučnom žargonu, smatra se da je atom sastavljen iz više subatomskih čestica. Gradivne čestice atoma su [[elektron]]i, [[proton]]i i [[neutron]]i. Sve tri vrste čestice spadaju u [[fermion]]e. Međutim, atom vodika (izotop H-1) nema neutrona, dok [[hidron]]-ion (<sup>1</sup>H<sup>+</sup>) nema elektrona. Elektroni su ubjedljivo najlakše među ovim česticama, mase {{val|9.11|e=-31|u=kg}}, sa negativnim električnim nabojem i veličine tako male da ga je nemoguće izmjeriti pomoću danas dostupnih tehnika.<ref name="Demtröder"/> On je bio najlakša čestica sa pozitivnom masom u mirovanju, sve do otkrića [[neutrino|neutrina]] i određivanja njegove mase. U uobičajenim okolnostima, elektroni su vezani sa pozitivno naelektrisanim jezgrom putem sile privlačenja suprotno naelektrisanog naboja. Ukoliko atom ima jedan više ili manje elektrona od svog atomskog broja, tada postaje negativno ili pozitivno naelektrisan, respektivno, a nabijeni (naelektrisani) atom naziva se [[ion]]. Elektroni su otkriveni krajem 19. vijeka, uglavnom zahvaljujući radovima [[Joseph John Thomson|J.J. Thomsona]]. Protoni imaju pozitivni naboj i masu 1.836 puta veću od elektron, oko {{val|1.6726|e=-27|u=kg}}. Broj protona u atomu naziva se [[atomski broj]]. [[Ernest Rutherford]] (1919) proučavao je [[dušik]] i bombardirao ga alfa-česticama, pri čemu je zapazio da dušik pri tom emitira nešto što izgleda kao jezgro vodika. Naredne godine, preformulirao je otkriće tako da je zaključio da je jezgro vodika posebna čestica unutar atoma koju je nazvao [[proton]]. Neutroni nemaju električni naboj te imaju slobodnu masu 1.839 puta veću od mase elektrona ili oko {{val|1.6749|e=-27|u=kg}}.<ref name="Woan"/><ref name="2014 CODATA"/> Neutroni su najteži od tri osnovne gradivne čestice atoma, ali se njihova masa može reducirati nuklearnom energijom vezanja. Neutroni i protoni (zajednički nazvani nukleoni) imaju približno iste dimenzije, veličine reda {{val|2.5|e=-15|u=m}}, mada "površina" ovih čestica nije jasno definirana.<ref name="MacGregor"/> Neutrone je 1932. otkrio engleski fizičar [[James Chadwick]]. U [[Standardni model|standardnom modelu]] fizike, elektroni su prave elementarne čestice bez unutrašnje strukture. Međutim, i protoni i neutroni su složene čestice sastavljene iz elementarnih čestica nazvanih [[kvark]]ovi. Postoji dvije vrste kvarkova u atomu, svaki sa djelimičnim električnim nabojem. Protoni su sastavljeni iz dva [[gornji kvark|gornja kvarka]] (''up''-kvark) (svaki sa nabojem +{{Su|p=2|b=3}}) i jednog [[donji kvark|donjeg kvarka]] (sa nabojem -{{Su|p=1|b=3}}). Neutroni su sastavljeni iz jednog gornjeg i dva donja kvarka. Ova razlika "odgovorna" je i za razliku u masama i nabojima između ove dvije čestice.<ref name=pdg2002/><ref name=schombert2006/> Kvarkovi se drže na okupu djelovanjem jake interakcije (tj. jake sile), koju reguliraju [[gluon]]i. Protone i neutrone u jezgru međusobno veže djelovanje nuklearnih sila, koja je "ostatak" jakih sila koje donekle imaju različite osobine u pogledu udaljenosti na kojoj djeluju. Gluoni su članovi porodice [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]], koje su elementarne čestice preko kojih se ispoljavaju fizičke sile.<ref name=pdg2002/><ref name=schombert2006/> ===Jezgro=== {{Glavni|Atomsko jezgro}} [[Datoteka:Binding energy curve - common isotopes.svg|thumb|Energija vezivanja potrebna da bi nukleon "pobjegao" iz jezgra, podaci se odnose na razne izotope]] Svi vezani protoni i neutroni u atomu sačinjavaju relativno malo [[atomsko jezgro]], te se kolektivno nazivaju [[nukleon]]i. Prečnik atomskog jezgra približno je jednak 1,07&nbsp;<span class="nowrap"><sup style="margin-right: -0.5em; vertical-align: 0.8em;">3</sup>&radic;<span style="border-top:1px solid; padding:0 0.1em;">A</span></span>&nbsp;femtometara, gdje je ''A'' ukupni broj nukleona u njemu.<ref name="Jevremovic"/> To je znatno manje od prečnika cijelog atoma, koji je reda veličine 10<sup>5</sup>&nbsp;fm. Nukleoni se drže zajedno vezani privlačnim potencijalom koji djeluje na kratkoj udaljenosti, a naziva se [[rezidualna jaka nuklearna sila]]. Na udaljenostima kraćim od 2,5 fm ova sila je znatno snažnije od elektrostatičke sile koja uzrokuje da se pozitivno nabijeni protoni odbijaju jedan od drugog.<ref name="Pfeffer"/> Atomi istog [[hemijski element|elementa]] imaju isti broj protona u jezgru, a taj broj odgovara [[atomski broj|atomskom broju]] elementa. Za svaki hemijski element, postoje atomi kod kojih broj neutrona varira, a taj broj određuje [[izotop]] tog elementa. Ukupan broj protona i neutrona određuje o kojem [[nuklid]]u se radi. Broj neutrona u odnosu na broj protona određuje koliko je to jezgro stabilno, jer se određeni izotopi raspadaju nekim od [[Radioaktivnost|radioaktivnih]] načina raspada.<ref name=wenner2007/> Proton, elektron i neutron svrstani su u grupu [[fermion]]skih čestica. Za fermione važni [[Paulijev princip isključenja]], koji zabranjuje ''identičnim'' fermionima, kao što je više od jednog protona, da zauzimaju isto kvantno stanje u isto vrijeme. Stoga, svaki proton u jezgru mora zauzimati kvantno stanje različito od svih drugih protona, a isti princip se primjenjuje i na sve neutrone u jezgru i sve elektrone u elektronskom oblaku.<ref name="raymond"/> Atomska jezgra koja imaju različit broj protona i neutrona imaju potencijal da pređu u niže energetsko stanje putem radioaktivnog raspada čije posljedice se ogledaju u tome da se broj neutrona približi broju protona. Rezultat tog procesa je da nastaju atomi koji imaju podjednak broj protona i neutrona i koji su mnogo "otporniji" na raspad. Ipak, povećanjem atomskog broja, međusobno odbijanje protona zahtijeva povećanje odnosa broja neutrona u odnosu na broj protona kako bi se održavala stabilnost jezgra, što neznatno mijenja ovaj trend jednakog broja protona i neutrona kod atoma sa nižim atomskim brojevima.<ref name="raymond"/> [[Datoteka:Wpdms physics proton proton chain 1.svg|lijevo|thumb|Ilustracija procesa nuklearne fuzije kojom od dva protona nastaje jezgro [[deuterij]]a, a koje se sastoji iz protona i neutrona. [[Pozitron]] (e<sup>+</sup>), antimaterijski elektron, emitira se zajedno sa elektron-[[neutrino]]om.]] [[Datoteka:Potential energy well.svg|desno|thumb|Jama potencijala, prema klasičnoj mehanici, pokazuje minimum energije ''V''(''x'') potrebne da se dosegne svaka pozicija ''x''. Prema klasičnom tumačenju, čestica energije ''E'' ograničena je na raspon pozicija između ''x''<sub>1</sub> i ''x''<sub>2</sub>.]] Broj protona i neutrona u atomskom jezgru može se promijeniti, ali je za to potrebna veoma velika energija zbog vrlo snažnih sila koje djeluju unutar jezgra. [[Nuklearna fuzija]] se dešava kada se veći broj lakših atomskih čestica međusobno spoje i izgrade teže atomsko jezgro, poput energetskih sudara dva atomska jezgra. Naprimjer, u središtu [[Sunce|Sunca]] protonima je potrebno približno 3–10 keV energije da bi svladali sile njihovog međusobnog odbijanja, te spojili se u jednu atomsko jezgru. Ta energetska granica nazvana je [[Coulombova barijera]].<ref name=mihos2002/> [[Nuklearna fisija]] je proces suprotan fuziji, pri kojoj se atomsko jezgro raspada na dva manja jezgra, obično praćeno radioaktivnim raspadom. Jegra se mogu izmijeniti i bombardiranjem subatomskim česticama ili [[foton]]ima visoke energije. Ako se u tom procesu promijeni broj protona u jezgru, atom prelazi u drugi hemijski element.<ref name=lbnl20070330/><ref name=makhijani_saleska2001/> Ako je masa jezgra nastalog nakon reakcije fuzije manja od masa polaznih čestica koje su učestvovale u reakciji, tada se razlika između ove dvije vrijednosti može emitirati u vidu neke korisne energije (poput gama zraka) ili [[kinetička energija|kinetičke energije]] u vidu beta čestica, kako je opisano poznatom [[Albert Einstein|Einsteinovom]] formulom ekvivalencije mase i energije, <math>E=mc^2</math>, gdje je <math>m</math> razlika u gubitku mase a <math>c</math> [[brzina svjetlosti]]. Ovaj deficit mase je dio energije vezivanja novonastalog jezgra, i to je nepovratni gubitak energije koji uzrokuje da spojene čestice ostanu zajedno u stanju koje zahtijeva ovu energije da bi se razdvojile.<ref name="Shultis"/> Fuzija dva jezgra kojom nastaje veće i teže jegro sa atomskim masama manjim od [[željezo|Fe]] i [[Nikl|Ni]], gdje je ukupni broj nukleona oko 60, obično je [[egzotermička reakcija]], kojom se otpušta više enegije nego što je potrebno da bi se ona spojila.<ref name=ajp63_7_653/> Ovaj proces kojim se otpušta energija omogućava da se nuklearna fuzija u [[zvijezda]]ma neprekidno odvija. Kod težih jezgara, energija vezivanja po jednom nukleonu u jezgru počinje opadati. To znači da su procesi fuzije, kojima nastaju atomi atomskih brojeva viših od 26 i atomskim masama višim od 60, endotermičke rekacije. Zbog toga masivnije jezge ne mogu održavati reakcije fuzije kojima nastaje "višak" energije niti mogu održavati hidrostatičku ravnotežu zvijezde.<ref name="raymond"/> ===Elektronski oblak=== Elektrone u atomu privlače protoni iz njegovog jezgra [[Elektromagnetna sila|elektromagnetnim silama]]. Ove sile vežu elektrone unutar elektrostatičke [[jama potencijala|jame potencijala]] okružujući malo atomsko jezgro, što znači da je elektronu za "bijeg" iz atoma potreban vanjski izvor energije. Što god je elektron bliži jezgru, veća je njegova privlačna sila. Prema tome, elektroni vezani bliže centru jame potencijala zahtijevaju više energije kako bi bili izbijeni iz atoma, od onih elektrona koji se nalaze dalje od jezgra. Kao i druge čestice, elektroni imaju i čestične i talasne osobine. Elektronski oblak je područje unutar jame potencijala gdje svaki elektron gradi neku vrstu trodimenzionalnog stacionarnog talasa, tj. oblika talasa koji se ne kreće u odnosu na jezgro. Ovo ponašanje definira atomsku orbitalu u obliku [[matematika|matematičke]] funkcije koju karakterizira [[vjerovatnoća]] da će se elektron nalaziti na određenom položaju u trenutku kada se njegov položaj mjeri.<ref name=science157_3784_13/> Postoji samo diskretno kvantizirani set takvih orbitala oko atomskog jezgra, jer se druge moguće talasne pozicije vrlo brzo raspadnu na neku od stabilnijih formi.<ref name=Brucat2008/> Orbitale mogu imati jednu ili više prstenastih ili tačkastih struktura te se jedna od druge razlikuju u veličini, obliku i usmjerenju (orjentaciji).<ref name=manthey2001/> Svaka atomska orbitala odgovara određenom nivou energije elektrona. Elektroni mogu promijeniti svoje stanje na viši energetski nivo putem apsorpcije [[foton]]a koji nosi dovoljnu količinu energije kojom je moguće pobuditi elektron do novog višeg kvantnog stanja. Na sličan način, putem spontane emisije, elektron na višem energetskom nivou može preći na niži energetski nivo istovremeno emitirajući višak energije u vidu fotona. Takve karakteristične vrijednosti energije, definirane kao razlike između energija određenih kvantnih stanja, odgovorne su za pojavu [[Atomska spektrometrija|atomskih spektralnih linija]].<ref name=Brucat2008/> Iznos energije potrebne da se doda ili ukloni elektron, tj. energije vezivanja elektrona, daleko je manji od energije vezivanja nukleona. Naprimjer, potrebno je "samo" 13,6&nbsp;eV da se ukloni elektron u osnovnom stanju iz atoma [[vodik]]a,<ref name=herter_8/> u odnosu na 2,23&nbsp;''miliona'' eV potrebnih da bi se razbilo jezgro [[deuterij]]a.<ref name=pr79_2_282/> Atomi su u električno neutralnom stanju ako imaju isti broj protona i neutrona. Atomi koji imaju višak ili manjak elektrona nazivaju se [[ion]]i. Elektroni koji se nalaze najdalje od jezgra mogu preći na druge susjedne atome ili ih dva atoma mogu dijeliti kao zajedničke. Tim mehanizmom, atomi mogu graditi [[hemijska veza|hemijske veze]] te se međusobno vezati u [[molekula|molekule]] i druge vrste [[hemijski spoj|hemijskih spojeva]] poput ionskog i [[kovalentna veza|kovalentnog]] sistema [[kristalizacija|kristala]].<ref name="Smirnov"/> ==Osobine== ===Nuklearne osobine=== {{Glavni|Izotop}} Po definiciji, bilo koja dva atoma sa identičnim brojem ''protona'' u njihovim jezgrima, pripadaju istom [[hemijski element|hemijskom elementu]]. Atomi sa istim brojem protona, ali različitim brojem ''neutrona'' predstavljaju različite [[izotop]]e istog elementa. Naprimjer, svi atomi vodika imaju po jedan proton u jezgru, ali postoji razni izotopi među kojim je izotop bez [[neutron]]a u jezgru (vodik-1, kojeg ima ubjedljivo najviše,<ref name=matis2000/> zvani protij), sa jednim ([[deuterij]]), dva ([[tricij]]) ili više neutrona. Svi poznati elementi čine set atomskih brojeva, počev od elementa sa jednim ([[vodik]]) do elementa sa 118 protona ([[oganeson]]).<ref name=weiss20061017/> Svi poznati izotopi elemenata koji imaju atomske brojeve veće od 82 su [[radioaktivnost|radioaktivni]], mada je radioaktivnost elementa 83 ([[bizmut]]) tako slaba da se praktično može smatrati da je nema.<ref name=s131/><ref name=dume20030423/> Na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] je otkriveno približno 339 nuklida,<ref name=lidsay20000730/> a kod 254 od njih (oko 75%) nije opažen raspad, te se oni definiraju kao "stabilni izotopi". Ipak, samo 90 tih nuklida su stabilni u odnosu na sve vrste radioaktivnog raspada, čak i u teoriji. Za ostalih 164 (što čini ukupno 254 nuklida) nisu opaženi raspadi, mada je prema njihovoj strukturi u teoriji moguć njihov raspad. Ovi nuklidi se formalno smatraju "stabilnim". Dodatna 34 radioaktivna nuklida imaju vremena poluraspada duža od 80 miliona godina, te su dovoljno dugoživući da bi se na Zemlji mogli nalaziti još iz perioda nastanka Sunčevog sistema. Ova "kolekcija" od 288 nuklida poznati su i kao ''primordijalni nuklidi''. Najzad, poznat je još i 51 kratkoživući nuklid za koje se zna da se prirodno javljaju na Zemlji, kao proizvodi raspada primordijalnih nuklida (poput [[radij]]a iz [[uranij]]a) ili neki drugi način u vidu proizvoda prirodnih energetskih procesa na Zemlji, naprimjer bombardiranjem kosmičkih zraka (poput nastanka ugljika-14).<ref name=tuli2005/><ref group=note>Za najnovija ažuriranja pogledajte [http://www.nndc.bnl.gov/chart interaktivnu kartu nuklida (Nacionalna laboratorija Brookhaven)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725182342/https://www.nndc.bnl.gov/nudat2/ |date=25. 7. 2020 }}.</ref> Od svih hemijskih elemenata, njih 80 ima barem jedan stabilni izotop. Mnogi hemijski elementi imaju nekoliko stabilnih izotopa, prosječno postoji 3,2 stabilna izotopa po svakom hemijskom elementu. Dvadeset šest elemenata ima samo jedan stabilni izotop, dok najveći broj stabilnih izotopa od svih elemenata ima [[kalaj]] sa deset stabilnih izotopa. Elementi [[tehnecij|43]], [[prometij|61]], i svi elementi sa atomskim brojevima [[bizmut|83]] i većim nemaju niti jedan stabilan izotop.<ref name=CRC/> Na stabilnost izotopa primarno utiče odnos broja protona i neutrona, ali također i prisustvo određenih "magičnih brojeva" neutrona i protona koji predstavljaju zatvorene i u potpunosti popunjene kvantne ljuske. Te kvantne ljuske odgovaraju i tačno definisanim setovima nivoa energije unutar modela ljusaka jezgra; popunjene ljuske, kao što je naprimjer popunjena ljuska sa 50 protona kod kalaja, daje neuobičajenu stabilnost tom nuklidu. Od 254 poznata stabilna nuklida, samo njih četiri imaju i neparan broj protona ''i'' neparan broj neutrona: izotop vodika-2 ([[deuterij]]), [[litij]]-6, bor-10 i [[dušik]]-14. Osim toga, samo četiri nuklida koji se javljaju u prirodi, a koji su radioaktivni, imaju neparne brojeve protona i neutrona u jezgru: [[kalij]]-40, [[vanadij]]-50, [[lantan]]-138 i [[tantal]]-180m. Ovi nuklidi imaju vrijeme poluraspada duže od milijardu godina. Većina jezgara sa neparnim brojem i protona i neutrona su veoma nestabilna u odnosu na beta raspad, jer proizvodi raspada imaju parne brojeve i protona i neutrona, pa su stoga mnogo snažnije vezani zbog nuklearnih efekata sparivanja.<ref name=CRC/> ===Masa=== {{Glavni|Atomska masa|Maseni broj}} Velika većina mase atoma sadržana je u protonima i neutronima u njegovom jezgru. Ukupan broj ovih čestica (nazvanih "nukleoni") u nekom atomu naziva se [[maseni broj]]. To je pozitivan, cijeli broj, bez jedinice mjere (iako ima masenu dimenziju) jer označava broj čestica. Primjer korištenja masenog broja je [[ugljik]]-12, što znači da u jezgru ovog izotopa ima 12 nukleona (šest protona i šest neutrona). Stvarna masa atoma u mirovanju često se izražava pomoću unificirane [[Jedinica atomske mase|jedinice atomske mase]] (''u''), također zvane i ''dalton'' (Da). Ova jedinica definirana je kao dvanaestina mase slobodnog neutralnog atoma izotopa ugljika-12, a približno izraženo u [[kilogram]]ima ona iznosi {{val|1.66|e=-27|u=kg}}.<ref name=iupac/> Vodik-1 ([[protij]]) (najlakši izotop vodika, a također i nuklid sa najnižom masom) ima atomsku težinu 1,007825&nbsp;''u''.<ref name=chieh2001/> Vrijednost ovog broja naziva se [[atomska masa]]. Određeni atom ima atomsku masu koja je približno jednaka (uz razliku do 1%) njegovom masenom broju pomnoženom sa jedinicom atomske mase (naprimjer masa atoma dušika-14 je približno 14&nbsp;''u''). Međutim, ovaj broj neće uvijek biti cijeli broj osim kod ugljika-12.<ref name=nist_wc/> Najteži stabilni atom, [[olovo]]-208,<ref name=s131/> ima masu {{val|207.9766521|u=u}}.<ref name=audi2003/> Pošto su i najteži atomi isuviše lahki da bi se s njima moglo direktno raditi i mjeriti, hemičari dogovorno upotrebljavaju jedinicu [[mol (jedinica)|mol]]. Jedan atoma (ili bilo kojih drugih čestica) bilo kojeg elementa uvijek ima isti broj atoma (čestica), oko {{val|6.022|e=23}}. Taj broj naziva se [[Avogadrova konstanta]]. On je odabran tako da ako element ima atomsku masu 1&nbsp;''u'', jedan mol tog elementa imat će masu približno jedan gram. Zbog definicije unificirane jedinice atomske mase, svaki atom ugljika-12 ima atomsku masu tačno 12&nbsp;''u'', pa jedan mol atoma ugljika-12 ima masu tačno 0,012&nbsp;kg.<ref name=iupac/> === Oblik i veličina === {{Glavni|Atomski radijus}} Atomima nedostaje strogo definirana vanjska granica, pa se njihove dimenzije obično opisivaju pojmom [[Atomski radijus|atomskog radijusa]]. On mjeri razdaljinu koliko se elektronski oblak udaljava od jezgra.<ref name=Ghosh02/> Međutim, time se eksplicitno pretpostavlja da atom ima [[sfera|loptast]] oblik, što je moguće ako se atomi posmatraju u [[vakuum]]u ili slobodnom prostoru. Atomski radijusi se mogu izračunati iz udaljenosti između dva jezgra u slučaju kada se dva atoma spoje pomoću neke od [[hemijska veza|hemijskih veza]]. Radijusi su dosta varijabilni u zavisnosti od položaja atoma u periodnom sistemu, vrste hemijske veze koju grade sa drugim atomima, broja susjednih atoma ([[koordinacijski broj]]) i kvantno-mehaničkih osobina poput spina.<ref name=aca32_5_751/> Na [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]], atomi teže povećanju atomskog radijusa idući kroz periode prema dolje, te smanjivanju idući s lijeva na desno kroz grupe hemijskih elemenata.<ref name=dong1998/> Kao posljedica toga, najmanji atom po atomskim radijusima jeste [[helij]] sa radijusom od 32&nbsp;pikometra, dok je jedan od najvećih [[cezij]] sa 225&nbsp;pikometara.<ref name="Zumdahl"/> Kada na njega djeluju vanjske sile poput električnog polja, oblika atoma može značajno odstupiti od loptaste simetrije. Deformacija zavisi od snage električnog polja i vrste orbite krajnje vanjske elektronske ljuske, kako to predviđaju [[Teorija grupa|teorije grupa]]. Asferične (neloptaste) devijacije mogu biti izazvane naprimjer u [[kristal]]ima, gdje se velika kristalno-električna polja mogu javiti na mjestima rešetke s [[Kristalna struktura|niskom simetrijom]].<ref name=Bethe1929/><ref name=ZPB1995a/> Značajne [[elipsoid]]ne deformacije mogu se javiti kod iona [[sumpor]]a<ref name=pssb2008/> i [[Halkogeni elementi|halkogenih]] iona<ref name=mdpi2014/> u spojevima sličnih [[Pirit (mineral)|piritu]]. Veličina atoma je reda veličine oko hiljadu puta manja [[Talasna dužina|talasne dužine]] vidljive svjetlosti (400–700&nbsp;[[Nanometar|nm]]) tako da se oni ne mogu vidjeti pod [[optički mikroskop|optičkim mikroskopom]]. Međutim, pomoću [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]] moguće je vidjeti pojedinačne atome. Da bi se lakše predstavila veličina atoma, smatra se da je debljina obične ljudske dlake u prečniku reda oko milion atoma ugljika.<ref name=osu2007/> Jedna kap [[voda|vode]] sadrži približno 2 x 10{{su|p=21}} atoma kisika i dvostruko veći broj atoma vodika.<ref name="Padillaa"/> [[Dijamant]] od jednog karata, mase {{val|2|e=-4|u=kg}}, sadrži oko 10<sup>22</sup> atoma ugljika.<ref group=note>Karat ima 200&nbsp;miligrama. [[Jedinica atomske mase|Po definiciji]], izotop ugljik-12 ima masu 0,012&nbsp;kg po molu. [[Avogadrova konstanta]] definira da u jednom molu ima {{val|6|e=23}} atoma.</ref> Kada bi se [[jabuka]] povećala do veličine planete Zemlje, tada bi atomi te jabuke bili približno veličine prvobitne jabuke.<ref name="rey"/> ===Radioaktivni raspad=== {{Glavni|Radioaktivnost}} [[Datoteka:Isotopes and half-life.svg|desno|thumb|Dijagram prikazuje [[vrijeme poluraspada]] (T<sub>½</sub>) nekih izotopa sa Z protona i N neutrona.]] Svaki element ima jedan ili više izotopa koji imaju nestabilno jezgro i koje se raspada nekim od radioaktivnih načina raspada, pri čemu jezgro emitira čestice ili elektromagnetsku radijaciju. [[Radioaktivnost]] se može javiti kada je radijus atomskog jezgra dosta veći u odnosu na radijus jake sile, koja može djelovati samo na udaljenostima reda veličine 1&nbsp;fm.<ref name=splung/> Neki od najčešćih načina radioaktivnog raspada su:<ref name="Annunziata"/><ref name=firestone20000522/> * [[Alfa raspad]]: ovaj proces dešava se kada jezgro emitira alfa-česticu, koja je zapravo jezgro atoma helija sa dva protona i dva neutrona. Rezultat ove emisije je novi element sa nižim [[atomski broj|atomskim brojem]]. * [[Beta raspad]] (i [[elektronski zahvat]]): ove procese regulira slaba sila a njihov rezultat je transformacija jednog neutrona u proton ili obrnuto. Prijelaz iz neutrona u proton dešava se istovremeno sa emisijom elektrona i [[antineutrino|antineutrina]], dok prijelaz iz protona u neutron (osim kod elektronskog zahvata) uzrokuje emisiju [[pozitron]]a i [[neutrino|neutrina]]. Emisije elektrona ili pozitrona nazivaju se beta čestice. Pri beta raspadu dešava se ili povećanje ili smanjenje atomskog broja jezgra za jedan. Elektronski zahvat je mnogo češći od emisije pozitrona jer je za njega potrebno mnogo manje energije. Kod ove vrste raspada, jezgro apsorbira jedan elektron umjesto da se iz njega emitira pozitron. U tom procesu se i dalje emitira neutrino a proton prelazi u neutron. * [[Gama raspad]]: u ovom procesu dolazi do promjene energetskih nivoa jezgra u niže stanje, što dovodi do emisije elektromagnetskog zračenja. Pobuđeno stanje jezgra rezultira gama zračenjem nakon čega dolazi do emisije alfa ili beta čestice. Prema tome, nakon gama raspada najčešće slijedi alfa ili beta raspad. Postoje i neki rijetki tipovi radioaktivnog raspada koji, između ostalog, uključuju izbacivanje neutrona ili protona ili grupe nukleona iz jezgra, ili više od jedne beta čestice. Analogno gama zračenju koje omogućava pobuđenom jezgru da izgubi energiju na jedan od načina, postoji i proces ''interne konverzije'' kojim nastaju izuzetno brzi elektroni a koji ne spadaju u beta zrake, dok istovremeno nastaju visokoenergetski [[foton]]i koji nisu gama zraci. Također, moguće je da nekoliko velikih atomskih jezgara eksplodira dajući dva ili više nabijenih fragmenata raznih masa te nekoliko neutrona u procesu koji se naziva spontana [[nuklearna fisija]]. Svaki radioaktivni izotop ima karakteristično vrijeme raspada koje se naziva [[vrijeme poluraspada]]. Ono je definirano kao vremenski period potreban da se raspadne polovina uzorka tog izotopa. To je proces eksponencijalnog raspada kojim se stalno smanjuje preostali udio nekog izotopa za 50% za svaki period vremena poluraspada. Prema tome, nakon dva perioda vremena poluraspada preostaje samo 25% prvobitne količine izotopa i tako dalje.<ref name=splung/> ===Magnetni moment=== Elementarne čestice imaju vlastitu kvantno-mehaničku osobinu poznatu kao [[spin]]. On je analogan [[Ugaona količina kretanja|ugaonom momentu]] nekog predmeta koji se okreće oko svog centra mase, mada ako se uzme prema definiciji, ove čestice se smatraju tačkama i pa se ne može reći da rotiraju. Spin se mjeri u jedinicama reducirane [[Planckova konstanta|Planckove konstante]] (ħ), pri čemu elektroni, protoni i neutroni imaju spin ½&nbsp;ħ, ili "spin-½". U atomu, elektroni koji se kreću oko jezgra, pored spina, imaju i orbitalni ugaoni moment, dok samo jezgro ima vlastiti ugaoni moment zbog svog nuklearnog spina.<ref name=hornak2006/> Atom proizvodi [[magnetno polje]], odnosno magnetni moment, koji se određuje prema tim raznim oblicima ugaonog momenta, slično kao svaki rotirajući naelektrisani objekat koji proizvodi magnetno polje. Ipak, najznačajniji doprinos nastanku ovog polja dolazi od spina elektrona. Zbog prirode elektrona da se ponašaju prema [[Paulijev princip isključenja|Paulijevom principu isključenja]], prema kojem se dva elektrona ne mogu nalaziti u istom kvantnom stanju, vezani elektroni se uparuju međusobno, pri čemu jedan član svakog elektronskog para ima stanje spina ''up'' dok drugi član ima suprotno stanje spina, ''down''. Prema tome, ova dva stanja spina se međusobno poništavaju, smanjujući ukupni magnetni dipol moment na nulu kod nekih atoma koji imaju paran broj elektrona.<ref name=schroeder2/> Kod feromagnetnih elemenata poput [[Željezo|željeza]], [[kobalt]]a i [[nikl]]a, neparan broj elektrona dovodi do postojanja nesparenog elektrona i pojavu određenog ukupnog magnetnog momenta. Orbitale susjednih atoma se preklapaju te se dostiže stanje niže energije kada se spinovi nesparenih elektrona spontano "poravnaju" jedan s drugim, što se naziva interakcija izmjene. Kada se poravnaju magnetni momenti feromagnetnih atoma, tada predmet ili materijal može proizvesti mjerljivo makroskopsko magnetno polje. Paramagnetni materijali imaju atome sa magnetnim momentima koji se poravnavaju u nasumičnim pravcima kada nije prisutno magnetno polje, ali se u prisustvu takvog polja poravnaju (usmjere u istom pravcu).<ref name=schroeder2/><ref name=goebel20070901/> Jezgro atoma neće imati nikakav spin kada u sebi sadrži paran broj i neutrona i protona, međutim u slučajevima kada su neparni brojevi nukleona, onda i jezgro može imati spin. Obično su jezgra sa spinom poravnati u nasumičnim pravcima zbog termalne ravnoteže. Međutim, kod određenih elemenata (poput [[ksenon]]a-129) moguće je da se polariziraju značajni udjeli stanja nuklearnog spina tako da su onda jezgra poravnata u istom pravu. Takvo stanje u fizici naziva se [[hiperpolarizacija]]. Ona ima vrlo važne oblasti primjene naprimjer pri snimanju [[Magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]].<ref name=yarris1997/><ref name="Liang"/> ===Energetski nivoi=== [[Datoteka:Atomic orbital energy levels.svg|thumb|desno|Prikazani su energetski nivoi elektrona (nisu u skali) koji su dovoljni za stabilna stanja atoma do [[kadmij]]a (5s<sup>2</sup> 4d<sup>10</sup>) (uključujući). Treba zapaziti da je čak i vrh dijagrama znatno niži od energetskih stanja nevezanih elektrona.]] [[Potencijalna energija]] elektrona u atomu je [[Negativan broj|negativna]], a zavisnost njegove pozicije doseže minimum (najvišu [[Apsolutna vrijednost|apsolutnu vrijednost]]) unutar jezgra, te potpuno nestaje kada udaljenost od jezgra dosegne beskonačnost, ugrubo računajući obrnutno proporcionalno udaljenosti. Prema kvantno-mehaničkom modelu, vezani elektron može zauzeti samo jedan set kvantnih stanja sa centrom u jezgru, a svako stanje odgovara određenom energetskom nivou. Teoretsko razmatranje tog modela obrađuje [[Schrödingerova jednačina|vremenski nezavisna Schrödingerova jednačina]]. Energetski nivo može biti izmjeren pomoću količine energije potrebne da se elektron izdvoji iz atoma, te se najčešće izražava [[elektronvolt]]ima (eV). Najniže stanje energije vezanog elektrona naziva se osnovno stanje, odnosno stacionarno stanje, dok se tranzicija elektrona na neke više nivoe označava kao pobuđeno stanje.<ref name=zeghbroeck1998/> Energija elektrona povećava se pri povećanju ''n'' (osnovnog kvantnog broja) jer se povećava (prosječna) udaljenost od jezgra. Zavisnost energije od [[Azimutalni kvantni broj|ℓ]] nije uzrokovana elektrostatičkim potencijalom jezgra već interakcijom između elektrona. Elektron koji prelazi između dva različita stanja, naprimjer između osnovnog i prvog pobuđenog, on mora apsorbirati ili emitirati [[foton]] energije koja odgovara razlici između potencijalnih energija ta dva nivoa, u skladu s Bohrovim modelom, što se vrlo precizno može izračunati [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovom jednačinom]]. Elektroni "skaču" između orbitala na način kako bi to činili da su čestice. Naprimjer, ako jedan foton udari u više elektrona, samo jedan elektron promijeni svoje stanje kao odgovor na udar fotona. Energija emitiranog fotona proporcionalna je njegovoj [[frekvencija|frekvenciji]] pa se određeni specifični energetski nivoi javljaju u vidu određenih talasnih dužina elektromagnetskog spektra.<ref name="Fowles1989"/> Svaki hemijski element ima karakterističan spektar koji zavisi od njegovog nuklearnog naboja, podljusaka napunjenih elektronima i elektromagnetnih međudjelovanja između elektrona te drugih faktora.<ref name=martin2007/> Kada kontinuirani elektromagnetni spektar energije prođe kroz [[plin]] ili [[Plazma (fizika)|plazmu]], neke fotone apsorbiraju pojedini atomi uzrokujući da elektroni promijene svoje energetske nivoe. Tako pobuđeni elektroni koji ostanu vezani na svojim atomima spontano emitiraju primljenu energiju u vidu fotona u nasumičnom pravcu te se nakon toga vraćaju na niže energetske nivoe. Na taj način atomi se ponašaju kao filteri koji formiraju seriju tamnih apsorpcijskih vrpci u izlaznom snopu energije. Posmatrač koji posmatra atome tamo gdje nema kontinuiranog spektra u pozadini, umjesto apsorpcijskih vrpci vidi serije emisijskih linija od emitiranih fotona iz atoma. [[Spektroskopija|Spektroskopska]] mjerenja snage i širine atomskih spektralnih linija omogućava određivanje sadržaja i fizičkih osobina ispitivane supstance.<ref name=avogadro/> Detaljnijim istraživanjem spektralnih linija otkrivena je pojava izdvajanja finih spektralnih struktura. To se dešava zbog kuplovanja spina i orbitale, što predstavlja međudjelovanje između spina i kretanja najudaljenijih vanjskih elektrona.<ref name=fitzpatrick20070216/> Kada se atom nalazi u vanjskom magnetnom polju, spektralne linije se rasčlanjuju u tri ili više komponenti. Takav fenomen nazvan je [[Zeemanov efekt]]. On se dešava zbog međudjelovanja magnetnog polja i magnetnog momenta atoma i njegovih elektrona. Neki atomi mogu imati više elektronskih konfiguracija sa istim nivoom energije, pa oni izgledaju kao jedinstvena spektralna linija. Interakcija magnetnog polja sa atomom neznatno pomijera ove [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] do drugačijih energetskih nivoa, što dovodi do pojave višestrukih spektralnih linija.<ref name=weiss2001/> Prisustvo vanjskog [[električno polje|električnog polja]] može također uzrokovati slična razdvajanja i pomijeranja spektralnih linija tako što se mijenjaju energetski nivoi elektrona, a taj fenomen naziva se [[Starkov efekt]].<ref name="Beyer"/> Ako se vezani elektron nalazi u pobuđenom stanju, foton koji djeluje na njega određenom energijom može prouzrokovati stimuliranu emisiju fotona istog energetskog nivoa. Da bi se to desilo, elektron prvo mora preći na niži energetski nivo koji ima razliku u energijama koja odgovara energiji fotona koji djeluje na elektron. Emitirani foton i foton koji je međudjelovao sa elektronom odlaze u paralelnim pravcima i u istim su faznim stanjima. Drugim riječima, talasni obrazac dva fotona je sinhroniziran. Ova fizička osobina iskorištena je u raznim vrstama [[laser]]a, koji emitiraju koherentni snop svjetlosne energije u uskom frekvencijskom opsegu.<ref name=watkins_sjsu/> ===Valencija i vezivanje=== {{Glavni|Valencija (hemija)|Hemijska veza}} [[Datoteka:Bose Einstein condensate.png|desno|thumb|Grafička ilustracija nastanka [[Bose-Einsteinov kondenzat|Bose–Einsteinovog kondenzata]].]] Valencija je potencijalna snaga spajanja nekog elementa. Ona je jednaka broju atoma vodika s kojima se neki atom može spojiti ili istisnuti gradeći neki [[hemijski spoj]]. Krajnja vanjska elektronska ljuska nekog atoma u svom slobodnom, nespojenom stanju se naziva valentna ljuska, dok se elektroni u toj ljusci nazivaju valentni elektroni. Broj valentnih elektrona određuje i [[hemijska veza|hemijsko vezivanje]] atoma s drugim atomima. Oni teže da [[hemijska reakcija|reagiraju]] jedni sa drugim na način da popune (ili isprazne) svoje vanjske valentne ljuske.<ref name=reusch20070716/> Naprimjer, prijelaz jednog elektrona između atoma korisna je aproksimacija za veze koje nastaju između atoma sa jednim elektronom viška od potpuno popunjene orbitale, dok drugom nedostaje jedan elektron za popunu orbitale, što je proces koji se dešava u spoju [[natrij-hlorid]] i drugim [[ion]]skim solima. Međutim, kod mnogih elemenata javljaju se dva ili više valentnih stanja odnosno tendencija da dijele različit broj elektrona u različitim spojevima. Prema tome, hemijsko vezivanje između tih elemenata javlja se u raznim oblicima dijeljenja elektrona što je sasvim drugačiji oblik vezanja od jednostavnog prijelaza elektrona. Takvi primjeri su kod [[ugljik]]a i [[organska hemija|organskih spojeva]].<ref name=chemguide/> U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], hemijski elementi često se prikazuju tako da su grupisani prema ponavljajućim hemijskim osobinama, pa tako elementi sa istim valentnim brojem elektrona grade grupe elemenata koji su svrstani u istu kolonu tabele PSE. Horizontalne kolone odgovaraju redoslijedu popunjavanja kvantnih ljusaka elektronima. Elementi koji su svrstani u krajnju desnu kolonu tabele imaju svoju krajnju vanjsku ljusku u potpunosti popunjenu elektronima, što za posljedicu ima da su oni hemijski inertni elementi, poznati i kao [[plemeniti plinovi]].<ref name=husted20031211/><ref name=baum2003/> ===Stanja=== {{Glavni|Agregatno stanje}} Količine atoma koje se mogu naći u različitim agregatnim stanjima materije zavise od fizičkih uslova kao što su [[temperatura]] i [[pritisak]]. Mijenjanjem ovih uslova, materijali mogu prelaziti između raznih agregatnih stanja: [[Čvrsta tvar|čvrstog]], [[Tečnost|tečnog]], plinovitog i plazme.<ref name="Goodstein" /> U određenom agregatnom stanju, neka supstanca može također postojati u različitim [[Alotropske modifikacije|alotropnim oblicima]]. Primjer alotropa je čvrsti ugljik, koji se u prirodi javlja kao [[grafit]] ili [[dijamant]].<ref name=pu49_7_719/> Također postoje i plinoviti alotropi kao što je to slučaj kod [[Kisik|molekulskog kisika]] i [[ozon]]a. Na temperaturama bliskim [[Apsolutna nula|apsolutnoj nuli]], atomi mogu formirati i [[Bose-Einsteinov kondenzat]], u kojem efekti kvantne mehanike mogu biti posmatrani i na makroskopskoj skali.<ref name="myers" /><ref name="nist_bec" /> Ova super ohlađena kolekcija atoma ponaša se kao jedan ogromni atom, na kojem se mogu vršiti fundamentalni eksperimenti o kvantno-mehaničkom ponašanju atoma.<ref name="colton_fyffe1999" />{{Clear}} ==Identifikacija== [[Datoteka:Atomic resolution Au100.JPG|desno|thumb|Slika načinjena skenirajućim tunelskim mikroskopom prikazuje pojedinačne atome na površini [[zlato|zlata]]. Površinski atomi odstupaju od općenite kristalne strukture te su poredani u kolone široke nekoliko atoma sa prazninama između njih.]] [[Skenirajući tunelski mikroskop]] je uređaj pomoću kojeg je moguće posmatrati površinu uzroka na atomskom nivou. On iskorištava fenomen [[Kvantna mehanika|kvantnog]] [[Tunel efekat|tuneliranja]], koji omogućava da čestice prođu kroz barijeru, kroz koju inače ne bi mogle proći. Elektroni ulaze u "tunel" kroz [[vakuum]] između dvije planarne [[Metal (hemija)|metalne]] elektrode, a na svakoj od njih je adsorbiran atom, dajući gustoću tunelske struje dovoljnu da se može izmjeriti. Skeniranje jednog atoma dok se kreće pored drugih omogućava iscrtavanje vrha odmaka u odnosu uporednu separaciju uz neku konstantnu struju. Izračuni pokazuju u kojoj mjeri se na slikama načinjenim skenirajućim tunelskim mikroskopom mogu vidjeti pojedinačni atomi. S tim se uz vrlo mali postotak greške potvrđuje da mikroskopske slike prikazuju prostorno prosječne dimenzije elektronskih orbitala duž gusto zbijenih energetskih nivoa, tj. Fermijev nivo lokalnih gustoća stanja.<ref name=jacox1997/><ref name=nf_physics1986/> Atom se može [[ion]]izirati uklanjanjem jednog ili više elektrona iz njega. [[Električni naboj]] uzrokuje da se putanja atoma iskrivljuje kada on putuje kroz [[magnetno polje]]. Radijus u kojem se putanja iona koji se kreće iskrivljuje u magnetnom polju zavisi od mase atoma. [[Masena spektrometrija|Maseni spektrometar]] radi na ovom principu čime se mjeri odnos mase i naboja iona. Ako uzorak sadrži više izotopa, masenim spektrometrom se može odrediti proporcija svakog izotopa u uzorku, mjerenjem intenziteta različitih snopova iona. Tehnike isparavanja atoma uključuju, između ostalih, induktivno spregnutu plazmu atomsku emisionu spektroskopiju i induktivno spregnutu plazmu masenu spektroskopiju. Obje tehnike koriste plazmu da bi uzroke pretvorili u plin za analizu.<ref name=sab53_13_1739/> Metoda kojom se može preciznije odabrati određeno područje je [[spektroskopija gubitka energije elektrona]], kojom se mjeri gubitak energije snopa elektrona unutar transmisijskog elektronskog mikroskopa kada oni međudjeluju sa dijelom ispitivanog uzorka. Tomografija atomskom sondom ima rezoluciju manju od nanometra u trodimenzionalnom okruženju te se pomoću nje pojedini atomi mogu hemijski identificirati masenom spektrometrijom koristeći se TOF analizatorom.<ref name=rsi39_1_83/> Spektar pobuđenih stanja se može koristiti za analizu atomskog sastava udaljenih [[zvijezda]]. Određene talasne dužine svjetlosti sadržane u posmatranoj svjetlosti koja dolazi sa neke zvijezde mogu se razdvojiti i po njima odrediti kvanizirani prijelazi u slobodnim atomima plina. Te boje se mogu replicirati koristeći sijalicu sa metalnim parama koja sadrži ispitivani element.<ref name=lochner2007/> Na ovaj način otkriven je plin [[helij]] u spektru Sunčeve svjetlosti, 23 godine prije nego što je isti plin otkriven na Zemlji.<ref name=winter2007/> == Porijeklo i sadašnje stanje == [[Barion]]ska materija sačinjava oko 4% sveukupne gustoće energije u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]], pri čemu prosječna gustoća iznosi oko 0,25&nbsp;čestica/m<sup>3</sup> (uglavnom u obliku [[proton]]a i [[elektron]]a).<ref name=hinshaw20060210/> Unutar [[galaksija]], kao što je naš [[Mliječni put]], čestice se ponegdje nalaze u mnogo većim koncentracijama, gdje se gustoća materije u međuzvjezdanom prostoru kreće od 10<sup>5</sup> do 10<sup>9</sup> atoms/m<sup>3</sup>.<ref name="Liljenzin"/> Smatra se da se [[Sunce]] nalazi unutar Lokalne grupe zvijezda, tako da je gustoća materije u Sunčevom komšiluku približno 10<sup>3</sup> atoma/m<sup>3</sup>.<ref name=science259_5093_327/> Zvijezde se formiraju od gustih oblaka u međuzvjezdanom prostoru, a evolucijski procesi zvijezda rezultirali su konstantnim obogaćivanjem međuzvjezdanog prostora elementima težim od vodika i helija. Oko 95% barionske materije Mliječnog puta koncentrirana je unutar zvijezda gdje vladaju uslovi koji ne pogoduju atomskoj materiji. Ukupna barionska masa zauzima oko 10% mase galaksije;<ref name="Lequeux"/> dok ostatak otpada na pretpostavljenu [[tamna materija|tamnu materiju]].<ref name=nigel2000/> Ekstremno visoke [[temperatura|temperature]] koje vladaju unutar zvijezda mijenjaju atome tako da postaju u potpunosti ionizirani, to jest ''svi'' elektroni se odvajaju od jezgra. U [[kompaktna zvijezda|kompaktnim zvijezdama]], uz izuzetak njihovih površinskih slojeva, izuzetan pritisak čini nemogućim postojanje elektronskih orbitala. ===Nastanak=== Smatra da su elektroni u Svemiru postojali još od prvih trenutaka nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]]. Atomska jezgra formirala su se tokom [[nukleosinteza|nukleosintetskih]] reakcija. Tokom tri minute nukleosinteze nakon Velikog praska nastala je većina atoma [[helij]]a, [[litij]]a i [[deuterij]]a u Svemiru, a možda i nešto atoma [[berilij]]a i [[bor (element)|bora]].<ref name=ns1794_42/><ref name=science267_5195_192/><ref name=hinshaw20051215/> Sveprisutnost i stabilnost atoma počiva na njihovoj energiji vezivanja, što znači da atom ima nižu energiju nego sistem nepovezanih atomskih jezgara i elektrona. Na mjestima gdje je [[temperatura]] znatno viša od ionizacijskog potencijala, materija postoji u obliku [[Plazma (fizika)|plazme]], plina sastavljenog iz pozitivno nabijenih iona (moguće i ogoljenih jezgara) i elektrona. Kada temperatura spadne ispod ionizacijskog potencijala, atomi postaju statistički povoljni. Atomi (cijeli sa vezanim elektronima) postali su dominantni u odnosu na nabijene čestice tek 380 hiljada godina nakon Velikog praska. Ta epoha nazvana je rekombinacija, kada se [[Svemir]] pri širenju ohladio u dovoljnoj mjeri da su se elektroni počeli vezivati za atomska jezgra.<ref name=abbott20070530/> Počev od Velikog praska, tokom kojeg nisu nastali atomi [[ugljik]]a niti elementi teži od njega, jezgra atoma su se spajala unutar [[zvijezda]] procesom [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]] čime su nastajale nove količine elementa [[helij]]a, te (trostrukim alfa procesom) atomi elemenata počev od ugljika do [[željezo|željeza]].<ref name=mnras106_343/> Taj proces naziva se zvjezdana nukleosinteza. Izotopi kao što je [[litij]]-6, kao i određena količina berilija i bora, nastali su svemiru putem procesa spalacije kosmičkim zrakama.<ref name=nature405_656/> Ona se javlja kada visokoenergetski protoni udare u atomska jezgra izbijajući veći broj nukleona iz njega. Elementi teži od željeza nastali su [[r-proces]]om tokom [[supernova|supernove]] kao i [[s-proces]]om u [[Zvijezda asimptotskog divovskog ogranka|zvijezdama asimptotskog divovskog ogranka]]. Oba ova procesa uključuju zahvatanje neutrona unutar atomskog jezgra.<ref name=mashnik2000/> Elementi kao što je [[olovo]] uglavnom nastaju radioaktivnim raspadom težih elemenata.<ref name=kgs20050504/> ===Zemlja=== Većina atoma, koji sačinjavaju planetu [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i njene stanovnike, bila je prisutna u današnjem obliku u [[maglina|maglini]] koja se urušila iz [[Molekularni oblak|molekularnog oblaka]] i iz koje je nastao današnji [[Sunčev sistem]]. Mali dio atoma na Zemlji rezultat je procesa radioaktivnog raspada te se relativni odnos tih atoma može koristiti za određivanje starosti Zemlje putem radiometrijskog datiranja.<ref name=gs190_1_205/>{{sfn|Manuel|2001|pp=407–430, 511–519}} Većina helija u Zemljinoj kori (oko 99% helija iz plinovitih izvora, što pokazuje i mala rasprostranjenost izotopa helija-3) proizvod je alfa raspada.<ref name=anderson_foulger_meibom2006/> Postoji vrlo malo atoma u tragovima na Zemlji koji nisu bili prisutni u vrijeme njenog nastanka (tj. nisu ''primordijalni'' atomi), a nisu ni rezultat radioaktivnog raspada. Izotop ugljika-14 stalno nastaje u atmosferi djelovanjem kosmičkih zraka.<ref name=pennicott2001/> Neki atomi na Zemlji napravljeni su vještački bilo kao rezultat rada naučnika ili kao nusproizvod u nuklearnim reaktorima ili pri nuklearnim eksplozijama.<ref name=yarris2001/><ref name=pr119_6_2000/> Od svih tranuranijskih elemenata, odnosno elemenata sa atomskim brojevima većim od 92, samo se [[plutonij]] i [[neptunij]] mogu pronaći na Zemlji u prirodnom stanju.<ref name=poston1998/><ref name=cz97_10_522/> Transuranijski elementi imaju radioaktivni "životni vijek" znatno kraći od starosti Zemlje<ref name="Zaider"/> pa su se njihove mjerljive količine već odavno raspale na lakše elemente. Jedan od rijetkih izuzetaka je izotop [[plutonij]]a-244, čije tragove je moguće detektirati u sićušnim uzorcima kosmičke prašine.{{sfn|Manuel|2001|pp=407–430, 511–519}} Prirodni depoziti plutonija i neptunija nastaju zahvatom neutrona u rudama [[uranij]]a.<ref name=ofr_cut/> Prema određenim procjenama, na Zemlji se nalazi {{val|1.33|e=50}} atoma.<ref name=weisenberger/> Iako postoji vrlo mali broj atoma koji nisu vezani u molekulu, kao što su atomi plemenitih plinova: [[argon]], [[neon]] i [[helij]], 99% atoma u Zemljinoj atmosferi vezano je u obliku molekula poput [[ugljik-dioksid]]a ili dvoatomskih molekula [[kisik]]a i [[dušik]]a. Na površini Zemlje, ogromna većina atoma spojena je u obliku raznih spojeva, uključujući [[voda|vodu]], soli, silikate i okside. Atomi su također spojeni u obliku materijala koji se ne sastoje iz molekula, kao što su kristali ili tečni i čvrsti metali.<ref name=pidwirnyf/><ref name=pnas99_22_13966/> Takva atomska materija gradi umrežene sisteme koji ne posjeduju određenu vrstu konačnog, razdijeljenog rasporeda u vrlo malom obimu, što je karakteristika molekularne materije.<ref name="luins"/> ===Rijetki i teoretski oblici=== ====Superteški elementi==== {{Glavni|Transaktinoidni elementi}} Iako je poznato da su izotopi sa atomskim brojem višim od 82 ([[olovo]]) radioaktivni, neki naučnici špekulišu o postojanju "[[ostrvo stabilnosti|ostrva stabilnosti]]" za neke elemente sa atomskim brojevima iznad 103. Takvi superteški elementi bi mogli imati atomska jezgra koja su relativno stabilna u odnosu na radioaktivni raspad.<ref name=cern28509/> Jedan od mogućih kandidata za stabilni superteški atom jeste [[unbiheksij]], koji bi trebao imati 126&nbsp;protona i 184&nbsp;neutrona.<ref name=cen84_10_19/> ====Egzotična materija==== Svaka čestica materije ima odgovarajuću česticu [[antimaterija|antimaterije]] sa suprotnim električnim nabojem. Prema tome, [[pozitron]] je pozitivni naelektrisani antielektron dok je [[antiproton]] negativno nabijeni ekvivalent protonu. Prema pretpostavkama, kada se čestice obične materije i antimaterije dodirnu, one poništavaju jedna drugu. Iz tog razloga, zajedno sa neravnotežom između broja čestice materije i antimaterije, antimaterija je vrlo rijetka u svemiru. Konkretni razlozi za ovu neravnotežu još uvijek nisu u potpunosti shvaćeni, mada teorije [[bariogeneza|bariogeneze]] nude određena objašnjenja. Kao rezultat te pojave, u prirodi još nisu otkriveni atomi antimaterije.<ref name=koppes1999/><ref name=cromie20010816/> Međutim, u laboratoriji [[CERN]] u [[Ženeva|Ženevi]] 1996. godine sintetiziran je antimaterijski ekvivalent atomu vodika (antivodik, antihidrogen).<ref name=nature419_6906_439/><ref name=BBC20021030/> Druge egzotične vrste atoma napravljene su zamjenom jednog od protona, neutrona ili elektrona sa drugim česticama iste vrste naelektrisanja. Naprimjer, elektron se može zamijeniti mnogo masivnijom česticom, [[mion]]om, pri čemu nastaje [[mionski atom]]. Takve vrste atoma se mogu koristiti za istraživanje osnovnih pretpostavki fizike.<ref name=ns1728_77/><ref name=psT112_1_20/><ref name=ripin1998/> == Napomena == <references group="note"/> ==Izvori== * {{cite book|last=Manuel|first=Oliver|year=2001|title=Origin of Elements in the Solar System: Implications of Post-1957 Observations|publisher=Springer|isbn=978-0-306-46562-8 |oclc=228374906|ref=harv}} * {{cite book|author=Oliver Manuel|title=Origin of Elements in the Solar System: Implications of Post-1957 Observations|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-0-306-46562-8|oclc=228374906|ref=refManuel2001}} * {{cite book|author=Andrew G. van Melsen|title=From Atomos to Atom: The History of the Concept Atom|publisher=Dover Publications|year=2004|isbn=0-486-49584-1|translator=Henry J. Koren|ref=refMelsen1952|orig-year=1952}} * {{cite book|author=J.P. Millington|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.30924/|title=John Dalton|publisher=J. M. Dent & Co. (London); E. P. Dutton & Co. (New York)|year=1906|ref=refMillington1906}} * {{cite book|author1=Charles H. Holbrow|title=Modern Introductory Physics|url=https://archive.org/details/apu.530.hol.29125|author2=James N. Lloyd|author3=Joseph C. Amato|author4=Enrique Galvez|author5=M. Elizabeth Parks|publisher=Springer Science & Business Media|year=2010|isbn=978-0-387-79079-4|ref=refHolbrowEtAl2010}} * {{cite book|author=John Dalton|url=https://library.si.edu/digital-library/book/newsystemofchemi12dalt|title=A New System of Chemical Philosophy vol. 1|year=1808|ref=refDalton1808}} * {{cite book|author=John Dalton|url=https://library.si.edu/digital-library/book/newsystemofchemi21dalt|title=A New System of Chemical Philosophy vol. 2|year=1817|ref=refDalton1817}} * {{cite book|author=John L. Heilbron|title=Ernest Rutherford and the Explosion of Atoms|url=https://archive.org/details/ernestrutherford0000heil|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2003|isbn=0-19-512378-6|ref=refHeilbron2003}} * {{cite book|author=Jaume Navarro|title=A History of the Electron: J. J. and G. P. Thomson|publisher=Cambridge University Press|year=2012|isbn=978-1-107-00522-8|ref=refNavarro2012}} * {{cite book|author=Bernard Pullman|title=The Atom in the History of Human Thought|url=https://archive.org/details/atominhistoryofh0000pull|publisher=Oxford University Press|year=1998|isbn=0-19-511447-7|translator=Axel Reisinger|ref=refPullman1998}} * {{cite book|last=Gangopadhyaya|first=Mrinalkanti|title=Indian Atomism: History and Sources|publisher=Humanities Press|year=1981|isbn=978-0-391-02177-8|location=Atlantic Highlands, New Jersey|oclc=10916778}} * {{cite book|last=Iannone|first=A. Pablo|title=Dictionary of World Philosophy|url=https://archive.org/details/dictionaryofworl0000iann|publisher=Routledge|year=2001|isbn=978-0-415-17995-9|oclc=44541769}} * {{cite book|last=King|first=Richard|title=Indian philosophy: an introduction to Hindu and Buddhist thought|publisher=Edinburgh University Press|year=1999|isbn=978-0-7486-0954-3}} * {{cite book|last=McEvilley|first=Thomas|title=The shape of ancient thought: comparative studies in Greek and Indian philosophies|url=https://archive.org/details/liang.shapeofancientth0001mcev|publisher=Allworth Press|year=2002|isbn=978-1-58115-203-6}} * {{cite book|last=Siegfried|first=Robert|title=From Elements to Atoms: A History of Chemical Composition|publisher=DIANE|year=2002|isbn=978-0-87169-924-4|oclc=186607849}} * {{cite book|last=Teresi|first=Dick|url=https://books.google.com/books?id=pheL_ubbXD0C|title=Lost Discoveries: The Ancient Roots of Modern Science|publisher=Simon & Schuster|year=2003|isbn=978-0-7432-4379-7|pages=213–214|access-date=25. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804145606/https://books.google.com/books?id=pheL_ubbXD0C|archive-date=4. 8. 2020|url-status=live}} * {{cite book|last=Wurtz|first=Charles Adolphe|title=The Atomic Theory|url=https://archive.org/details/atomictheory02wurtgoog|publisher=D. Appleton and company|year=1881|isbn=978-0-559-43636-9|location=New York}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name=ns1728_77>{{cite journal|author=Barrett Roger|title=The Strange World of the Exotic Atom |journal=New Scientist |year=1990 |issue=1728 |pages=77–115 |url=http://media.newscientist.com/article/mg12717284.600-the-strange-world-of-the-exotic-atom-physicists-can-nowmake-atoms-and-molecules-containing-negative-particles-other-than-electronsand-use-them-not-just-to-test-theories-but-also-to-fight-cancer-.html |access-date=4. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071221164440/http://media.newscientist.com/article/mg12717284.600-the-strange-world-of-the-exotic-atom-physicists-can-nowmake-atoms-and-molecules-containing-negative-particles-other-than-electronsand-use-them-not-just-to-test-theories-but-also-to-fight-cancer-.html |archive-date=21. 12. 2007}}</ref> <ref name=psT112_1_20>{{cite journal |author=Indelicato Paul|title=Exotic Atoms|journal=Physica Scripta|year=2004|volume=T112 |issue=1|pages=20–26 |doi=10.1238/Physica.Topical.112a00020 |arxiv = physics/0409058 |bibcode = 2004PhST..112...20I |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00002825}}</ref> <ref name=ripin1998>{{cite web |author=Ripin Barrett H.|date=1. 7. 1998|url=http://www.aps.org/publications/apsnews/199807/experiment.cfm.html |archive-url=https://archive.today/20120723135110/http://www.aps.org/publications/apsnews/199807/experiment.cfm.html |archive-date=23. 7. 2012|title=Recent Experiments on Exotic Atoms |publisher=Američko fizičko društvo|access-date=15. 2. 2008}}</ref> <ref name=nature419_6906_439>{{cite journal |author=Hijmans Tom W.|title=Particle physics: Cold antihydrogen |journal=Nature|year=2002|volume=419 |pages=439–440|doi=10.1038/419439a|pmid=12368837 |issue=6906 |bibcode = 2002Natur.419..439H}}</ref> <ref name=BBC20021030>{{cite news |author=urednici|date=30. 10. 2002|title=Researchers 'look inside' antimatter|work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2375717.stm |access-date=14. 1. 2008}}</ref> <ref name=koppes1999>{{cite news |author=Koppes Steve|date=1. 3. 1999|title=Fermilab Physicists Find New Matter-Antimatter Asymmetry |publisher=Univerzitet u Chicagu |url=http://www-news.uchicago.edu/releases/99/990301.ktev.shtml |access-date=14. 1. 2008}}</ref> <ref name=cromie20010816>{{cite web|author=Cromie William J.|date=16. 8. 2001|title=A lifetime of trillionths of a second: Scientists explore antimatter|website=Glasilo Univerziteta Harvard|url=http://news.harvard.edu/gazette/2001/08.16/antimatter.html|access-date=14. 1. 2008|archive-date=3. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060903172020/http://www.news.harvard.edu/gazette/2001/08.16/antimatter.html|url-status=dead}}</ref> <ref name=cen84_10_19>{{cite journal |author=Jacoby Mitch |title=As-yet-unsynthesized superheavy atom should form a stable diatomic molecule with fluorine |journal=Chemical & Engineering News|year=2006|volume=84|issue=10|page=19 |doi=10.1021/cen-v084n010.p019a}}</ref> <ref name=cern28509>{{cite journal |title=Second postcard from the island of stability |author=anonimni autor|journal=CERN Courier |date=2. 10. 2001 |url=http://cerncourier.com/cws/article/cern/28509 |access-date=14. 1. 2008| archive-url= https://web.archive.org/web/20080203031237/http://cerncourier.com/cws/article/cern/28509|archive-date= 3. 2. 2008|url-status=live}}</ref> <ref name="luins">{{cite book|author=Pauling Linus|year=1960|title=The Nature of the Chemical Bond|url=https://archive.org/details/natureofchemical0000paul_3ed|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-0333-0|oclc=17518275|pages=[https://archive.org/details/natureofchemical0000paul_3ed/page/5 5]–10}}</ref> <ref name=pidwirnyf>{{cite web |author=Pidwirny Michael |url=http://www.physicalgeography.net/fundamentals/contents.html |title=Fundamentals of Physical Geography |publisher=University of British Columbia Okanagan |access-date=16. 1. 2008| archive-url= https://web.archive.org/web/20080121080709/http://www.physicalgeography.net/fundamentals/contents.html|archive-date=21. 1. 2008|url-status=live}}</ref> <ref name=pnas99_22_13966>{{cite journal |author=Anderson Don L.|title=The inner inner core of Earth |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|year=2002|volume=99|issue=22|pages=13966–13968 |doi=10.1073/pnas.232565899 |pmid=12391308 |pmc=137819|bibcode = 2002PNAS...9913966A}}</ref> <ref name=weisenberger>{{cite web |author=Weisenberger Drew |url=http://education.jlab.org/qa/mathatom_05.html |title=How many atoms are there in the world? |publisher=Jefferson Lab |access-date=16. 1. 2008 |archive-date=22. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071022185850/http://education.jlab.org/qa/mathatom_05.html |url-status=dead }}</ref> <ref name=ofr_cut>{{cite web|url=http://www.oklo.curtin.edu.au/index.cfm |title=Oklo Fossil Reactors |publisher=Curtin University of Technology |access-date=15. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071218194159/http://www.oklo.curtin.edu.au/index.cfm |archive-date=18. 12. 2007 }}</ref> <ref name="Zaider">{{cite book|author=Zaider Marco; Rossi Harald H.|year=2001|title=Radiation Science for Physicians and Public Health Workers|url=https://archive.org/details/radiationscience0000zaid|publisher=Springer|isbn=978-0-306-46403-4|oclc=44110319|page=[https://archive.org/details/radiationscience0000zaid/page/17 17]}}</ref> <ref name=poston1998>{{cite magazine |author=Poston Sr.; John W. |date=23. 3. 1998|title=Do transuranic elements such as plutonium ever occur naturally? |magazine=Scientific American |url=http://www.scientificamerican.com/article/do-transuranic-elements-s/}}</ref> <ref name=cz97_10_522>{{cite journal |author=Keller C |title=Natural occurrence of lanthanides, actinides, and superheavy elements |journal=Chemiker Zeitung |year=1973|volume=97|issue=10|pages=522–530 |osti=4353086}}</ref> <ref name=yarris2001>{{cite news |author=Yarris Lynn |date=27. 7. 2001|title=New Superheavy Elements 118 and 116 Discovered at Berkeley Lab |publisher=Berkeley Lab |url=http://enews.lbl.gov/Science-Articles/Archive/elements-116-118.html |access-date=14. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080109103538/http://enews.lbl.gov/Science-Articles/Archive/elements-116-118.html |archive-date=9. 1. 2008}}</ref> <ref name=pr119_6_2000>{{cite journal |author=Diamond, H |year=1960 |title=Heavy Isotope Abundances in Mike Thermonuclear Device |url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1960-09-15_119_6/page/n198 |journal=Physical Review|volume=119 |issue=6 |pages=2000–2004 |doi=10.1103/PhysRev.119.2000 |bibcode = 1960PhRv..119.2000D}}</ref> <ref name=pennicott2001>{{cite news |author=Pennicott Katie|date=10. 5. 2001|title=Carbon clock could show the wrong time |publisher=PhysicsWeb |url=http://physicsworld.com/cws/article/news/2676 |access-date=14. 1. 2008| archive-url= https://web.archive.org/web/20071215103132/http://physicsworld.com/cws/article/news/2676| archive-date= 15. 12. 2007|url-status=live}}</ref> <ref name=anderson_foulger_meibom2006>{{cite web |author=Anderson Don L.; Foulger, G.R.; Meibom, Anders |date=2. 9. 2006 |url=http://www.mantleplumes.org/HeliumFundamentals.html |title=Helium: Fundamental models |publisher=MantlePlumes.org |access-date=14. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208194933/http://www.mantleplumes.org/HeliumFundamentals.html |archive-date=8. 2. 2007 |url-status=dead }}</ref> <ref name=gs190_1_205>{{cite journal|author=Dalrymple G. Brent |title=The age of the Earth in the twentieth century: a problem (mostly) solved |journal=Geological Society, London, Special Publications |year=2001|volume=190 |issue=1|pages=205–221 |doi=10.1144/GSL.SP.2001.190.01.14 |url=http://sp.lyellcollection.org/cgi/content/abstract/190/1/205 |access-date=14. 1. 2008|bibcode = 2001GSLSP.190..205D}}</ref> <ref name=kgs20050504>{{cite web |author=Geološki zavod Kansasa|date=4. 5. 2005|title=Age of the Earth |url=http://www.kgs.ku.edu/Extension/geotopics/earth_age.html |publisher=Univerzitet Kansasa|access-date=14. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705052359/http://www.kgs.ku.edu/Extension/geotopics/earth_age.html |archive-date=5. 7. 2008}}</ref> <ref name=mashnik2000>{{cite arXiv |author=Mashnik Stepan G. |title=On Solar System and Cosmic Rays Nucleosynthesis and Spallation Processes |year=2000 |arxiv=astro-ph/0008382}}</ref> <ref name=mnras106_343>{{cite journal |title=The synthesis of the elements from hydrogen |author=F. Hoyle|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=106|issue=5 |pages=343–383|year=1946 |bibcode=1946MNRAS.106..343H |doi=10.1093/mnras/106.5.343}}</ref> <ref name=nature405_656>{{cite journal|author=Knauth D.C.; Lambert David L.; Crane P.|title=Newly synthesized lithium in the interstellar medium |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-06-08_405_6787/page/656|journal=Nature|year=2000|volume=405|pages=656–658 |doi=10.1038/35015028|pmid=10864316|issue=6787|bibcode = 2000Natur.405..656K}}</ref> <ref name=abbott20070530>{{cite web|author=Abbott Brian|date=30. 5. 2007|url=http://www.haydenplanetarium.org/universe/duguide/exgg_wmap.php |title=Microwave (WMAP) All-Sky Survey |publisher=Hayden Planetarium |access-date=13. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213023246/http://www.haydenplanetarium.org/universe/duguide/exgg_wmap.php |archive-date=13. 2. 2013}}</ref> <ref name=hinshaw20051215>{{cite web|author=Hinshaw Gary|date=15. 12. 2005|url=http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101bbtest2.html|title=Tests of the Big Bang: The Light Elements|publisher=NASA/WMAP|access-date=13. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080117021252/http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101bbtest2.html|archive-date=17. 1. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name=science267_5195_192>{{cite journal |author=Copi Craig J.; Schramm DN; Turner MS|year=1995|title=Big-Bang Nucleosynthesis and the Baryon Density of the Universe |journal=Science|volume=267|issue=5195|pages=192–199|doi = 10.1126/science.7809624 |pmid=7809624 |arxiv = astro-ph/9407006 |bibcode = 1995Sci...267..192C|url=http://cds.cern.ch/record/265576}}</ref> <ref name=ns1794_42>{{cite journal|author=Croswell Ken |title=Boron, bumps and the Big Bang: Was matter spread evenly when the Universe began? Perhaps not; the clues lie in the creation of the lighter elements such as boron and beryllium |journal=New Scientist |year=1991 |issue=1794 |page=42 |url=https://www.newscientist.com/article/mg13217944.700-boron-bumps-and-the-big-bang-was-matter-spread-evenly-whenthe-universe-began-perhaps-not-the-clues-lie-in-the-creation-of-thelighter-elements-such-as-boron-and-beryllium.html |access-date=14. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080207065342/http://space.newscientist.com/article/mg13217944.700-boron-bumps-and-the-big-bang-was-matter-spread-evenly-whenthe-universe-began-perhaps-not-the-clues-lie-in-the-creation-of-thelighter-elements-such-as-boron-and-beryllium.html |archive-date=7. 2. 2008 }}</ref> <ref name=nigel2000>{{cite web|author=Nigel Smith|date=6. 1. 2000|url=http://physicsworld.com/cws/article/print/809 |title=The search for dark matter |publisher=Physics World|access-date=14. 2. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080216185952/http://physicsworld.com/cws/article/print/809|archive-date=16. 2. 2008|url-status=live}}</ref> <ref name=science259_5093_327>{{cite journal|author=Davidsen Arthur F.|title=Far-Ultraviolet Astronomy on the Astro-1 Space Shuttle Mission |url=https://archive.org/details/sim_science_1993-01-15_259_5093/page/326|journal=Science|year=1993|volume=259 |issue=5093|pages=327–334 |doi=10.1126/science.259.5093.327 |pmid=17832344|bibcode = 1993Sci...259..327D}}</ref> <ref name=hinshaw20060210>{{cite web|author=Hinshaw Gary|date=10. 2. 2006|url=http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101matter.html|title=What is the Universe Made Of?|publisher=NASA/WMAP|access-date=7. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071231143948/http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101matter.html|archive-date=31. 12. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name="Lequeux">{{cite book|author=Lequeux James|year=2005|title=The Interstellar Medium|url=https://archive.org/details/interstellarmedi0000lequ|publisher=Springer|isbn=978-3-540-21326-0|oclc=133157789|page=[https://archive.org/details/interstellarmedi0000lequ/page/4 4]}}</ref> <ref name="Liljenzin">{{cite book|author=Choppin Gregory R.; Liljenzin Jan-Olov; Rydberg Jan|year=2001|title=Radiochemistry and Nuclear Chemistry|publisher=Elsevier|isbn=978-0-7506-7463-8|oclc=162592180|page=441}}</ref> <ref name=winter2007>{{cite web|author=Winter Mark|year=2007|url=http://www.webelements.com/webelements/elements/text/He/hist.html |title=Helium|publisher=WebElements |access-date=3. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071230182148/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/He/hist.html| archive-date=30. 12. 2007|url-status=live}}</ref> <ref name=sab53_13_1739>{{cite journal|author=N. Jakubowski; Moens Luc; Vanhaecke Frank|title = Sector field mass spectrometers in ICP-MS|journal = Spectrochimica Acta Part B: Atomic Spectroscopy |volume = 53|issue = 13|year = 1998|doi=10.1016/S0584-8547(98)00222-5|pages = 1739–1763|bibcode = 1998AcSpe..53.1739J}}</ref> <ref name=rsi39_1_83>{{cite journal|author=Müller Erwin W.; Panitz John A.; McLane S. Brooks|year=1968 |title=The Atom-Probe Field Ion Microscope |journal=Review of Scientific Instruments|volume=39 |issue=1 |pages=83–86 |doi=10.1063/1.1683116|bibcode = 1968RScI...39...83M }}</ref> <ref name=lochner2007>{{cite web|author=Lochner Jim; Gibb, Meredith; Newman, Phil|date=30. 4. 2007|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/how_l1/spectral_what.html |title=What Do Spectra Tell Us? |publisher=NASA/Goddard svemirski centar|access-date=3. 1. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080116035542/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/how_l1/spectral_what.html| archive-date=16. 1. 2008|url-status=live}}</ref> <ref name=nf_physics1986>{{cite web |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1986/index.html |title=The Nobel Prize in Physics 1986 |publisher=Nobelova fondacija|access-date=11. 1. 2008}}</ref> <ref name=jacox1997>{{cite web |author=Jacox Marilyn; Gadzuk, J. William |url=http://physics.nist.gov/GenInt/STM/stm.html |title=Scanning Tunneling Microscope |publisher=Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD|date=1. 11. 1997|access-date=11. 1. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080107133132/http://physics.nist.gov/GenInt/STM/stm.html| archive-date=7. 1. 2008}}</ref> <ref name="Goodstein">{{cite book|author=Goodstein David L.|year=2002|title=States of Matter|url=https://archive.org/details/statesofmatter0000good_e2n5|publisher=Courier Dover Publications|isbn=978-0-13-843557-8|pages=[https://archive.org/details/statesofmatter0000good_e2n5/page/436 436]–438}}</ref> <ref name=colton_fyffe1999>{{cite web|author=Colton Imogen; Fyffe, Jeanette|date=3. 2. 1999|url=http://www.ph.unimelb.edu.au/~ywong/poster/articles/bec.html |title=Super Atoms from Bose-Einstein Condensation |publisher=Univerzitet Melbournea|access-date=6. 2. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20070829200820/http://www.ph.unimelb.edu.au/~ywong/poster/articles/bec.html|archive-date=29. 8. 2007}}</ref> <ref name=nist_bec>{{cite news|author=urednici|date=9. 10. 2001|title=Bose-Einstein Condensate: A New Form of Matter |publisher=National Institute of Standards and Technology |url=https://www.nist.gov/public_affairs/releases/bec_background.cfm |access-date=16. 1. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080103192918/https://www.nist.gov/public_affairs/releases/BEC_background.htm|archive-date=3. 1. 2008|url-status=live}}</ref> <ref name="myers">{{cite book|author=Myers Richard|year=2003|title=The Basics of Chemistry|url=https://archive.org/details/basicsofchemistr0000myer_e0r6|publisher=Greenwood Press|isbn=978-0-313-31664-7|oclc=50164580|page=[https://archive.org/details/basicsofchemistr0000myer_e0r6/page/85 85]}}</ref> <ref name=pu49_7_719>{{cite journal|author=Brazhkin Vadim V.|title=Metastable phases, phase transformations, and phase diagrams in physics and chemistry |journal=Physics-Uspekhi |year=2006|volume=49|issue=7|pages=719–724|doi=10.1070/PU2006v049n07ABEH006013|bibcode=2006PhyU...49..719B}}</ref> <ref name=husted20031211>{{cite web|author=Husted Robert|date=11. 12. 2003|url=http://periodic.lanl.gov/default.htm|title=Periodic Table of the Elements|publisher=Nacionalna laboratorija Los Alamos|access-date=11. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080110103232/http://periodic.lanl.gov/default.htm|archive-date=10. 1. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name=baum2003>{{cite magazine |author=Rudy Baum|year=2003 |url=http://pubs.acs.org/cen/80th/elements.html |title=It's Elemental: The Periodic Table |magazine=Chemical & Engineering News |access-date=11. 1. 2008}}</ref> <ref name=chemguide>{{cite web |url=http://www.chemguide.co.uk/atoms/bonding/covalent.html |title=Covalent bonding – Single bonds |publisher=chemguide |year=2000}}</ref> <ref name=reusch20070716>{{cite web|author=Reusch William |date=16. 7. 2007|url=http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/intro1.htm |title=Virtual Textbook of Organic Chemistry |publisher=Michigan State University |access-date=11. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071029211245/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/intro1.htm |archive-date=29. 10. 2007}}</ref> <ref name=watkins_sjsu>{{cite web |author=Watkins Thayer |url=http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/stimem.htm |title=Coherence in Stimulated Emission |publisher=San José State University |access-date=23. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080112234014/http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/stimem.htm |archive-date=12. 1. 2008 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Beyer">{{cite book|author=Beyer H.F.; Shevelko V.P.|year=2003|title=Introduction to the Physics of Highly Charged Ions|publisher=CRC Press|isbn=978-0-7503-0481-8 |oclc=47150433|pages=232–236}}</ref> <ref name=weiss2001>{{cite web |author=Weiss Michael |year=2001 |url=http://math.ucr.edu/home/baez/spin/node8.html |title=The Zeeman Effect |publisher=University of California-Riverside |access-date=6. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202143147/http://math.ucr.edu/home/baez/spin/node8.html |archive-date=2. 2. 2008 |url-status=dead }}</ref> <ref name=fitzpatrick20070216>{{cite web |author=Fitzpatrick Richard |date=16. 2. 2007|url=http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node55.html |title=Fine structure |publisher=University of Texas at Austin |access-date=14. 2. 2008}}</ref> <ref name=avogadro>{{cite web|url=http://www.avogadro.co.uk/light/bohr/spectra.htm |title=Atomic Emission Spectra – Origin of Spectral Lines |publisher=Avogadro Web Site |access-date=10. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060228231025/http://www.avogadro.co.uk/light/bohr/spectra.htm |archive-date=28. 2. 2006}}</ref> <ref name=martin2007>{{cite web|author=Martin W.C.; Wiese, W.L.|date=1. 5. 2007|url=http://physics.nist.gov/Pubs/AtSpec/ |title=Atomic Spectroscopy: A Compendium of Basic Ideas, Notation, Data, and Formulas |publisher=National Institute of Standards and Technology |access-date=8. 1. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070208113156/http://physics.nist.gov/Pubs/AtSpec/| archive-date=8. 2. 2007|url-status=live}}</ref> <ref name="Fowles1989">{{cite book|author=Fowles Grant R.|year=1989|title=Introduction to Modern Optics|publisher=Courier Dover Publications|isbn=978-0-486-65957-2|oclc=18834711|pages=227–233}}</ref> <ref name=zeghbroeck1998>{{cite web|author=Zeghbroeck Bart J. Van|year=1998|url=http://physics.ship.edu/~mrc/pfs/308/semicon_book/eband2.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20050115030639/http://physics.ship.edu/~mrc/pfs/308/semicon_book/eband2.htm|archive-date=15. 1. 2005|title=Energy levels |publisher=Shippensburg University|access-date=23. 12. 2007}}</ref> <ref name=yarris1997>{{cite journal|author=Yarris Lynn|title=Talking Pictures|journal=Berkeley Lab Research Review|date=1. 4. 1997|url=http://www.lbl.gov/Science-Articles/Research-Review/Magazine/1997/story1.html|access-date=9. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080113104939/http://www.lbl.gov/Science-Articles/Research-Review/Magazine/1997/story1.html|archive-date=13. 1. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="Liang">{{cite book|author=Liang Z.-P.; Haacke E.M.|editor=Webster, J.G.|year=1999|volume=2|title=Encyclopedia of Electrical and Electronics Engineering: Magnetic Resonance Imaging|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-471-13946-1|pages=412–426}}</ref> <ref name=schroeder2>{{cite web |author=Schroeder Paul A.|date=25. 2. 2000|url=http://www.gly.uga.edu/schroeder/geol3010/magnetics.html |title=Magnetic Properties |publisher=Univerzitet Georgije|access-date=7. 1. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070429150216/http://www.gly.uga.edu/schroeder/geol3010/magnetics.html |archive-date=29. 4. 2007}}</ref> <ref name=hornak2006>{{cite web |author=Hornak J.P.|year=2006 |url=http://www.cis.rit.edu/htbooks/nmr/chap-3/chap-3.htm |title=Chapter 3: Spin Physics|website=The Basics of NMR |publisher=Rochester Institute of Technology |access-date=7. 1. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070203044312/http://www.cis.rit.edu/htbooks/nmr/chap-3/chap-3.htm|archive-date= 3. 2. 2007}}</ref> <ref name=goebel20070901>{{cite web |author=Goebel Greg |date=1. 9. 2007|url=http://www.vectorsite.net/tpqm_04.html |title=<nowiki>[4.3]</nowiki> Magnetic Properties of the Atom |website=Elementary Quantum Physics |publisher=In The Public Domain website |access-date=7. 1. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/616Q7pLdl?url=http://www.vectorsite.net/tpqm_04.html |archive-date=21. 8. 2011 }}</ref> <ref name=firestone20000522>{{cite web|author=Firestone Richard B. |date=22. 5. 2000|url=http://isotopes.lbl.gov/education/decmode.html |title=Radioactive Decay Modes |publisher=Berkeley Laboratory |access-date=7. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929111801/http://isotopes.lbl.gov/education/decmode.html |archive-date=29. 9. 2006}}</ref> <ref name="Annunziata">{{cite book|author=L'Annunziata Michael F.|year=2003|title=Handbook of Radioactivity Analysis|url=https://archive.org/details/handbookofradioa0000unse_n3o4|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-436603-9 |oclc=16212955|pages=[https://archive.org/details/handbookofradioa0000unse_n3o4/page/3 3]–56}}</ref> <ref name=splung>{{cite web |url=http://www.splung.com/content/sid/5/page/radioactivity |title=Radioactivity |publisher=Splung.com |access-date=19. 12. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071204135150/http://www.splung.com/content/sid/5/page/radioactivity| archive-date= 4. 12. 2007}}</ref> <ref name="rey">{{cite book|author=Feynman Richard|year=1995|title=Six Easy Pieces|publisher=The Penguin Group|isbn=978-0-14-027666-4|oclc=40499574|page=5}}</ref> <ref name="Padillaa">{{cite book|author=Padilla Michael J.; Miaoulis, Ioannis; Cyr, Martha|year = 2002|title = Prentice Hall Science Explorer: Chemical Building Blocks |publisher = Prentice-Hall, Inc. |location = Upper Saddle River, New Jersey |isbn = 978-0-13-054091-1 |oclc=47925884|page=32}}</ref> <ref name=osu2007>{{cite web |author=urednici|year=2007|url=http://oregonstate.edu/terra/2007/02/small-miracles/|title=Small Miracles: Harnessing nanotechnology|publisher=Oregon State University |access-date=7. 1. 2007}}</ref> <ref name=pssb2008>{{cite journal | author = Birkholz, M.; Rudert, R.|title = Interatomic distances in pyrite-structure disulfides – a case for ellipsoidal modeling of sulfur ions| journal = Physica Status Solidi B | volume = 245 |issue= 9 | pages = 1858–1864 | year = 2008 | doi = 10.1002/pssb.200879532 | url=https://www.researchgate.net/publication/242536174 | bibcode=2008PSSBR.245.1858B}}</ref> <ref name=mdpi2014>{{cite journal | author = Birkholz, M. | title = Modeling the Shape of Ions in Pyrite-Type Crystals| journal = Crystals | volume = 4 | issue = 3| pages = 390–403 | year = 2014 | doi = 10.3390/cryst4030390}}</ref> <ref name=ZPB1995a>{{cite journal|author=Birkholz, Mario|title = Crystal-field induced dipoles in heteropolar crystals – I. concept | journal = Z. Phys. B | volume = 96 | issue = 3 | pages = 325–332 | year = 1995 | doi = 10.1007/BF01313054 |bibcode = 1995ZPhyB..96..325B | url=https://www.researchgate.net/publication/227050494}}</ref> <ref name=Bethe1929>{{cite journal|author= Bethe, Hans|title = Termaufspaltung in Kristallen|journal = Annalen der Physik|volume = 3|issue = 2|pages = 133–208|year = 1929|doi = 10.1002/andp.19293950202|bibcode = 1929AnP...395..133B}}</ref> <ref name=dong1998>{{cite web|author=Dong Judy|year=1998 |url=http://hypertextbook.com/facts/MichaelPhillip.shtml|title=Diameter of an Atom|publisher=The Physics Factbook|access-date=19. 11. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071104160920/http://hypertextbook.com/facts/MichaelPhillip.shtml| archive-date= 4. 11. 2007|url-status=live}}</ref> <ref name=aca32_5_751>{{cite journal|author = Shannon R.D. |title=Revised effective ionic radii and systematic studies of interatomic distances in halides and chalcogenides|journal=Acta Crystallographica A|year=1976|volume=32 |issue = 5 |pages=751–767|doi=10.1107/S0567739476001551|bibcode = 1976AcCrA..32..751S}}</ref> <ref name=Ghosh02>{{cite journal | author = Ghosh, D.C.; Biswas, R. | title = Theoretical calculation of Absolute Radii of Atoms and Ions. Part 1. The Atomic Radii | journal = Int. J. Mol. Sci. | volume = 3 |issue= 11 | pages = 87–113 | year = 2002 | doi=10.3390/i3020087}}</ref> <ref name="Zumdahl">{{cite book|author=Zumdahl Steven S.|year=2002|title=Introductory Chemistry: A Foundation|edition=5|publisher=Houghton Mifflin |url=http://college.hmco.com/chemistry/intro/zumdahl/intro_chemistry/5e/students/protected/periodictables/pt/pt/pt_ar5.html |access-date=5. 2. 2008|isbn=978-0-618-34342-3 |oclc=173081482| archive-url= https://web.archive.org/web/20080304155935/http://college.hmco.com/chemistry/intro/zumdahl/intro_chemistry/5e/students/protected/periodictables/pt/pt/pt_ar5.html| archive-date= 4. 3. 2008|url-status=live}}</ref> <ref name=audi2003>{{cite journal|author=Audi G.; Wapstra A.H.; Thibault C.|title=The Ame2003 atomic mass evaluation (II)|journal=Nuclear Physics A|year=2003|volume=729|issue=1|pages=337–676|url=http://amdc.in2p3.fr/masstables/Ame2003/Ame2003b.pdf|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.003|bibcode=2003NuPhA.729..337A|access-date=10. 6. 2019|archive-date=16. 10. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20051016185841/http://amdc.in2p3.fr/masstables/Ame2003/Ame2003b.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name=nist_wc>{{cite web|url=http://physics.nist.gov/cgi-bin/Compositions/stand_alone.pl?ele=&ascii=html&isotype=some|title=Atomic Weights and Isotopic Compositions for All Elements|publisher=NIST|access-date=4. 1. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20061231212733/http://physics.nist.gov/cgi-bin/Compositions/stand_alone.pl?ele=&ascii=html&isotype=some| archive-date=31. 12. 2006|url-status=live}}</ref> <ref name=chieh2001>{{cite web|author=Chieh Chung|date=22. 1. 2001|url=http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/nuctek/nuclideunstable.html|title=Nuclide Stability|publisher=University of Waterloo|access-date=4. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070830110015/http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/nuctek/nuclideunstable.html|archive-date=30. 8. 2007}}</ref> <ref name=iupac>{{cite book|author=Mills Ian; Cvitaš, Tomislav; Homann, Klaus; Kallay, Nikola; Kuchitsu, Kozo|title=Quantities, Units and Symbols in Physical Chemistry|publisher=IUPAC|location=Oxford|edition=2|year=1993|isbn=978-0-632-03583-0|oclc=27011505|url=https://archive.org/details/quantitiesunitss0000unse/page/70|page=[https://archive.org/details/quantitiesunitss0000unse/page/70 70]}}</ref> <ref name=CRC>David R. Lide (ur.): ''CRC Handbook'', 83. izd, CRC Press, 2002. {{ISBN|978-0849304835}}</ref> <ref name=tuli2005>{{cite web|author=Jagdish K. Tuli|date=1. 4. 2005|title=Nuclear Wallet Cards|publisher=Nacionalni centar za nuklearne podatke, Nacionalna laboratorija Brookhaven|url=http://nucleus.iaea.org/CIR/CIR/NuclearWalletCards.html|access-date=16. 4. 2011}}</ref> <ref name=lidsay20000730>{{cite web|author=Lindsay Don|date=30. 7. 2000|url=http://www.don-lindsay-archive.org/creation/isotope_list.html|title=Radioactives Missing From The Earth|publisher=Don Lindsay Archive|access-date=23. 5. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070428225550/http://www.don-lindsay-archive.org/creation/isotope_list.html| archive-date= 28. 4. 2007|url-status=live}}</ref> <ref name=dume20030423>{{cite news|author=Dumé Belle|date=23. 4. 2003|title=Bismuth breaks half-life record for alpha decay|publisher=Physics World|url=http://physicsworld.com/cws/article/news/17319|archive-date =14. 12. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071214151450/http://physicsworld.com/cws/article/news/17319|access-date=14. 12. 2007|url-status=live}}</ref> <ref name=weiss20061017>{{cite news|author=Weiss Rick|date=17. 10. 2006|title=Scientists Announce Creation of Atomic Element, the Heaviest Yet|newspaper=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/16/AR2006101601083.html|access-date=21. 12. 2007}}</ref> <ref name=matis2000>{{cite web|author=Matis Howard S.|date=9. 8. 2000|url=http://www.lbl.gov/abc/wallchart/chapters/02/3.html|title=The Isotopes of Hydrogen|website=Guide to the Nuclear Wall Chart|publisher=Nacionalna laboratorija Lawrence Berkeley|access-date=21. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071218153548/http://www.lbl.gov/abc/wallchart/chapters/02/3.html|archive-date=18. 12. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name=s131>{{cite book|author=Sills Alan D.|year=2003|title=Earth Science the Easy Way|publisher=Barron's Educational Series|isbn=978-0-7641-2146-3|oclc=51543743|pages=[https://archive.org/details/earthscienceeasy00alan/page/131 131–134]|url=https://archive.org/details/earthscienceeasy00alan/page/131}}</ref> <ref name="Smirnov">{{cite book|author=Smirnov Boris M.|year=2003|title=Physics of Atoms and Ions|publisher=Springer|isbn=978-0-387-95550-6|pages=249–272}}</ref> <ref name=pr79_2_282>{{cite journal|author=Bell R.E.; Elliott L.G.|title=Gamma-Rays from the Reaction H<sup>1</sup>(n,γ)D<sup>2</sup> and the Binding Energy of the Deuteron|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1950-07-15_79_2/page/n34|journal=Physical Review|year=1950|volume=79|issue=2|pages=282–285|doi=10.1103/PhysRev.79.282|bibcode = 1950PhRv...79..282B}}</ref> <ref name=herter_8>{{cite web|author=Herter Terry |year=2006 |url=http://astrosun2.astro.cornell.edu/academics/courses/astro101/herter/lectures/lec08.htm |title=Lecture 8: The Hydrogen Atom |publisher=Univerzitet Cornell|access-date=14. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120222062433/http://astrosun2.astro.cornell.edu/academics/courses/astro101/herter/lectures/lec08.htm |archive-date=22. 2. 2012}}</ref> <ref name=manthey2001>{{cite web|author=Manthey David|year=2001|url=http://www.orbitals.com/orb/|title=Atomic Orbitals|publisher=Orbital Central|access-date=21. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080110102801/http://www.orbitals.com/orb/|archive-date=10. 1. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name=Brucat2008>{{cite web|author=Brucat Philip J. |year=2008 |url=http://www.chem.ufl.edu/~itl/2045/lectures/lec_10.html |title=The Quantum Atom |publisher=Univerzitet Floride |access-date=4. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20061207032136/http://www.chem.ufl.edu/~itl/2045/lectures/lec_10.html |archive-date=7. 12. 2006 }}</ref> <ref name=science157_3784_13>{{cite journal|author=Mulliken Robert S.|title=Spectroscopy, Molecular Orbitals, and Chemical Bonding|url=https://archive.org/details/sim_science_1967-07-07_157_3784/page/12|journal=Science |year=1967|volume=157|issue=3784|pages=13–24|doi=10.1126/science.157.3784.13|pmid=5338306|bibcode = 1967Sci...157...13M}}</ref> <ref name=ajp63_7_653>{{cite journal|author=Fewell M.P.|title=The atomic nuclide with the highest mean binding energy|journal=American Journal of Physics|year=1995|volume=63|issue=7|pages=653–658|bibcode=1995AmJPh..63..653F|doi=10.1119/1.17828}}</ref> <ref name="Shultis">{{cite book|author=Shultis J. Kenneth; Faw Richard E.|title=Fundamentals of Nuclear Science and Engineering|year=2002|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8247-0834-4|oclc=123346507|pages=10–17}}</ref> <ref name=makhijani_saleska2001>{{cite web|author=Arjun Makhijani; Saleska, Scott|date=2. 3. 2001|url=http://www.ieer.org/reports/n-basics.html|title=Basics of Nuclear Physics and Fission|publisher=Institute for Energy and Environmental Research|access-date=3. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070116045217/http://www.ieer.org/reports/n-basics.html|archive-date=16. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name=lbnl20070330>{{cite web|author=uredništvo|date=30. 3. 2007|url=http://www.lbl.gov/abc/Basic.html|title=ABC's of Nuclear Science|publisher=Lawrence Berkeley National Laboratory|access-date=3. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20061205215708/http://www.lbl.gov/abc/Basic.html|archive-date=5. 12. 2006|url-status=dead}}</ref> <ref name=mihos2002>{{cite web|author=Mihos Chris|date=23. 7. 2002|url=http://burro.cwru.edu/Academics/Astr221/StarPhys/coulomb.html|title=Overcoming the Coulomb Barrier|publisher=Case Western Reserve University|access-date=13. 2. 2008|archive-date=12. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060912013620/http://burro.cwru.edu/Academics/Astr221/StarPhys/coulomb.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="raymond">{{cite web|author=Raymond David|date=7. 4. 2006|url=http://physics.nmt.edu/~raymond/classes/ph13xbook/node216.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20021201030437/http://physics.nmt.edu/~raymond/classes/ph13xbook/node216.html |archive-date=1. 12. 2002 |title=Nuclear Binding Energies |publisher=New Mexico Tech |access-date=3. 1. 2007}}</ref> <ref name=wenner2007>{{cite web|author=Wenner Jennifer M.|date=10. 10. 2007|url=http://serc.carleton.edu/quantskills/methods/quantlit/RadDecay.html|title=How Does Radioactive Decay Work?|publisher=Carleton College|access-date=9. 1. 2008}}</ref> <ref name="Pfeffer">{{cite book|author=Pfeffer Jeremy I.; Nir Shlomo|year=2000|title=Modern Physics: An Introductory Text|publisher=Imperial College Press|isbn=978-1-86094-250-1|oclc=45900880|pages=330–336}}</ref> <ref name="Jevremovic">{{cite book|author=Jevremovic Tatjana|year=2005|title=Nuclear Principles in Engineering|url=https://archive.org/details/nuclearprinciple0000jevr|publisher=Springer|isbn=978-0-387-23284-3|oclc=228384008|page=[https://archive.org/details/nuclearprinciple0000jevr/page/63 63]|language=en}}</ref> <ref name=pdg2002>{{cite web|author=Particle Data Group|year=2002|url=http://www.particleadventure.org/|title=The Particle Adventure|publisher=Lawrence Berkeley Laboratory|access-date=3. 1. 2007|archive-url= https://web.archive.org/web/20070104075936/http://www.particleadventure.org/| archive-date=4. 1. 2007}}</ref> <ref name=schombert2006>{{cite web|author=James Schombert|date=18. 4. 2006|url=http://abyss.uoregon.edu/~js/ast123/lectures/lec07.html|title=Elementary Particles|publisher=University of Oregon|access-date=3. 1. 2007|archive-date=30. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830212645/http://abyss.uoregon.edu/~js/ast123/lectures/lec07.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="MacGregor">{{cite book|author=MacGregor Malcolm H.|year=1992|title=The Enigmatic Electron|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-521833-6|oclc=223372888|pages=[https://archive.org/details/astronomyencyclo0000unse/page/33 33–37]|url=https://archive.org/details/astronomyencyclo0000unse/page/33}}</ref> <ref name="2014 CODATA">Mohr, P.J.; Taylor, B.N.; Newell, D.B. (2014), [http://physics.nist.gov/constants "The 2014 CODATA Recommended Values of the Fundamental Physical Constants"] (Web verzija 7.0). Bazu podataka razvili su J. Baker, M. Douma i S. Kotochigova. (2014). Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD, Gaithersburg, Maryland 20899.</ref> <ref name="Woan">{{cite book|author=Woan Graham|year=2000|title=The Cambridge Handbook of Physics|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-57507-2|oclc=224032426|page=[https://archive.org/details/cambridgehandboo0000woan/page/8 8]|url=https://archive.org/details/cambridgehandboo0000woan/page/8}}</ref> <ref name="Demtröder">{{cite book|author=Demtröder Wolfgang|year=2002|title=Atoms, Molecules and Photons: An Introduction to Atomic- Molecular- and Quantum Physics|publisher=Springer|edition=1|isbn=978-3-540-20631-6|oclc=181435713|pages=39–42}}</ref> <ref name=pt50_9_26>{{cite journal|author=Crawford E.; Sime Ruth Lewin; Walker Mark|year=1997|title=A Nobel tale of postwar injustice|url=https://www.researchgate.net/publication/260861491|journal=Physics Today|volume=50|issue=9|pages=26–32|doi=10.1063/1.881933|bibcode = 1997PhT....50i..26C}}</ref> <ref name=kullander2001>{{cite web|author=Kullander Sven|date=28. 8. 2001|title=Accelerators and Nobel Laureates|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/kullander/|publisher=Nobelova fondacija|access-date=31. 1. 2008}}</ref> <ref name=npp1990>{{cite web|date=17. 10. 1990|title=The Nobel Prize in Physics 1990|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1990/press.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=31. 1. 2008}}</ref> <ref name=nature143_3615_239>{{cite journal |author=Meitner Lise; Frisch Otto Robert|year=1939|title=Disintegration of uranium by neutrons: a new type of nuclear reaction|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1939-02-11_143_3615/page/238|journal=Nature|volume=143 |issue=3615 |pages=239–240 |doi=10.1038/143239a0 |bibcode = 1939Natur.143..239M}}</ref> <ref name=schroeder>{{cite web|author=Schroeder M.|title=Lise Meitner – Zur 125. Wiederkehr Ihres Geburtstages|url=http://www.physik3.gwdg.de/~mrs/Vortraege/Lise_Meitner-Vortrag-20031106/|language=de|access-date=4. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719034227/http://www.physik3.gwdg.de/~mrs/Vortraege/Lise_Meitner-Vortrag-20031106/|archive-date=19. 7. 2011}}</ref> <ref name=pm39_6_449>{{cite journal|author=Aston Francis W.|year=1920|title=The constitution of atmospheric neon|journal=Philosophical Magazine|volume=39|issue=6|pages=449–455|doi=10.1080/14786440408636058}}</ref> <ref name=chadwick1935>{{cite web|author=Chadwick James|date=12. 12. 1935|title=Nobel Lecture: The Neutron and Its Properties|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1935/chadwick-lecture.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=21. 12. 2007}}</ref> <ref name="CHF">{{cite web|title=Otto Hahn, Lise Meitner, and Fritz Strassmann|url=https://www.sciencehistory.org/historical-profile/otto-hahn-lise-meitner-and-fritz-strassmann|website=Science History Institute|access-date=20. 3. 2018|date=1. 6. 2016}}</ref> <ref name=Bowden>{{cite book|author=Bowden Mary Ellen|title=Chemical achievers : the human face of the chemical sciences|date=1997|publisher=Chemical Heritage Foundation|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-941901-12-3|chapter=Otto Hahn, Lise Meitner, and Fritz Strassmann|pages=[https://archive.org/details/chemicalachiever0000bowd/page/76 76–80, 125]|url=https://archive.org/details/chemicalachiever0000bowd/page/76}}</ref> <ref name=brown2007>{{cite web|author=Brown Kevin|year=2007|url=http://www.mathpages.com/home/kmath538/kmath538.htm|title=The Hydrogen Atom|publisher=MathPages|access-date=21. 12. 2007|archive-date=20. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221120050221/https://www.mathpages.com/home/kmath538/kmath538.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name=harrison2000>{{cite web|author=Harrison David M.|year=2000|title=The Development of Quantum Mechanics|url=http://www.upscale.utoronto.ca/GeneralInterest/Harrison/DevelQM/DevelQM.html|publisher=Univerzitet u Torontu|access-date=21. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071225095938/http://www.upscale.utoronto.ca/GeneralInterest/Harrison/DevelQM/DevelQM.html|archive-date=25. 12. 2007|url-status=dead}}</ref> <ref name="chad">{{cite web|author=Chad Orzel|url=https://www.youtube.com/watch?v=TQKELOE9eY4|title=What is the Heisenberg Uncertainty Principle? |website=TED-Ed|date=16. 9. 2014|via=YouTube}}</ref> <ref name=fop17_6_575>{{cite journal|author=Scully Marlan O.; Lamb, Willis E.; Barut, Asim|year=1987|title=On the theory of the Stern-Gerlach apparatus|journal=Foundations of Physics|volume=17|issue=6|pages=575–583|doi=10.1007/BF01882788|bibcode = 1987FoPh...17..575S}}</ref> <ref name=jacs38_4_762>{{cite journal|author=Lewis Gilbert N.|year=1916|title=The Atom and the Molecule|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=38|issue=4|pages=762–786|doi=10.1021/ja02261a002}}</ref> <ref name=jacs41_6_868>{{cite journal|author=Langmuir Irving|year=1919|title=The Arrangement of Electrons in Atoms and Molecules|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=41|issue=6|pages=868–934|doi=10.1021/ja02227a002|url=https://zenodo.org/record/1429026}}</ref> <ref name="scerri">{{cite book|author=Scerri Eric R.|title=The periodic table: its story and its significance|publisher=Oxford University Press US|year=2007|isbn=978-0-19-530573-9|pages=[https://archive.org/details/periodictableits0000scer/page/205 205–226]|url=https://archive.org/details/periodictableits0000scer/page/205}}</ref> <ref name=bohr19221211>{{cite web|author=Bohr Niels|date=11. 12. 1922|title=Niels Bohr, The Nobel Prize in Physics 1922, Nobel Lecture|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1922/bohr-lecture.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=16. 2. 2008}}</ref> <ref name=stern20050516>{{cite web|author=Stern David P.|date=16. 5. 2005|title=The Atomic Nucleus and Bohr's Early Model of the Atom|url=http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Q5.htm|publisher=NASA/Svemirski centar Goddard|access-date=20. 12. 2007|archive-date=20. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070820084047/http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Q5.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name="Pais">{{Cite book|author=Pais Abraham|year=1986|location=New York|title=Inward Bound: Of Matter and Forces in the Physical World|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-851971-3|pages=[https://archive.org/details/inwardboundofmat00pais_0/page/228 228–230]|url=https://archive.org/details/inwardboundofmat00pais_0/page/228}}</ref> <ref name=prsA_89_1_1913>{{cite journal|doi=10.1098/rspa.1913.0057|author=Thomson Joseph John|title=Rays of positive electricity|url=http://web.lemoyne.edu/~giunta/canal.html|series=A|journal=Proceedings of the Royal Society|year=1913|volume=89|issue=607|pages=1–20|bibcode = 1913RSPSA..89....1T}}</ref> <ref name=npc1921>{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1921/soddy-bio.html|title=Frederick Soddy, The Nobel Prize in Chemistry 1921 |publisher=Nobelova fondacija|access-date=18. 1. 2008}}</ref> <ref name=pm21_669>{{cite journal|author=Rutherford E.|title=The Scattering of α and β Particles by Matter and the Structure of the Atom|url=http://users.uoa.gr/~pjioannou/mech1/READING/structureatom.pdf|journal=Philosophical Magazine|year=1911|volume=21|pages=669–688|doi=10.1080/14786440508637080|issue=125}}</ref> <ref name=nobel1096>{{cite web|year=1906|title=J.J. Thomson|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1906/thomson-bio.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=20. 12. 2007}}</ref> <ref name="Thomson">{{cite journal|author=Thomson J.J.|title=On bodies smaller than atoms|journal=The Popular Science Monthly|volume=|issue= |pages=323–335|date=1. 8. 1901|url=https://books.google.com/?id=3CMDAAAAMBAJ&pg=PA323|doi= |id= |access-date=21. 6. 2009}}</ref> <ref name=e31_2_50>{{cite journal|author=Patterson G.|year=2007 |title=Jean Perrin and the triumph of the atomic doctrine|url=https://archive.org/details/sim_endeavour_2007-06_31_2/page/50|journal=Endeavour|volume=31|issue=2|pages=50–53|doi=10.1016/j.endeavour.2007.05.003|pmid=17602746}}</ref> <ref name=adp322_8_549>{{cite journal|author=Einstein Albert|year=1905|title=Über die von der molekularkinetischen Theorie der Wärme geforderte Bewegung von in ruhenden Flüssigkeiten suspendierten Teilchen|journal=Annalen der Physik|volume=322|issue=8|pages=549–560|language=de|url=http://www.zbp.univie.ac.at/dokumente/einstein2.pdf|doi=10.1002/andp.19053220806|access-date=4. 2. 2007|bibcode=1905AnP...322..549E|archive-date=18. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718202731/http://www.zbp.univie.ac.at/dokumente/einstein2.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name=lee_hoon1995>{{cite web|author=Lee Y.K.; Hoon, K.|year=1995|title=Brownian Motion|url=http://www.doc.ic.ac.uk/~nd/surprise_95/journal/vol4/ykl/report.html|publisher=Imperial College|access-date=18. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071218061408/http://www.doc.ic.ac.uk/~nd/surprise_95/journal/vol4/ykl/report.html|archive-date=18. 12. 2007|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> <ref name="mazorobert2002">{{cite book|author=Mazo Robert M.|year=2002|title=Brownian Motion: Fluctuations, Dynamics, and Applications|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-851567-8|oclc=48753074|pages=1–7}}</ref> <ref name = "Dalton_1803_paper">Dalton, John. "[http://web.lemoyne.edu/~GIUNTA/dalton52.html On the Absorption of Gases by Water and Other Liquids]", u ''Memoirs of the Literary and Philosophical Society of Manchester''. 1803. Pristupljeno 29. augusta 2007.</ref> <ref name="From AtomosToAtom">{{cite book|author=Andrew G. van Melsen |year=1952 |title=From Atomos to Atom |isbn= 978-0-486-49584-2 |publisher=Dover Publications |location=Mineola, NY}}</ref> <ref name="CohenLefebvre2017">{{cite book|editor=Cohen Henri; Lefebvre Claire|title=Handbook of Categorization in Cognitive Science|year=2017|publisher=Elsevier|location=Amsterdam, Holandija|isbn=978-0-08-101107-2|page=427|edition=2|url=https://books.google.com/?id=zIrCDQAAQBAJ&pg=PA427&dq=Leucippus+Democritus+atom#v=onepage&q=Leucippus%20Democritus%20atom&f=false|ref=harv}}</ref> <ref name="GraftonMostSettis2010">{{cite book|author=Pyle Andrew|year=2010|chapter=Atoms and Atomism|title=The Classical Tradition|chapter-url=https://books.google.com/books?id=LbqF8z2bq3sC&q=Epicurus#v=snippet&q=Atoms&f=false|editor=Grafton Anthony; Most Glenn W.; Settis Salvatore|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts and London|isbn=978-0-674-03572-0|pages=103–104|ref=harv}}</ref> <ref name="Pullman">{{cite book|author=Pullman Bernard|title=The Atom in the History of Human Thought|year=1998|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, Engleska|isbn=978-0-19-515040-7|pages=31–33|url=https://books.google.com/?id=IQs5hur-BpgC&pg=PA56&dq=Leucippus+Democritus+atom#v=onepage&q=Leucippus%20Democritus%20atom&f=false|ref=harv}}</ref> <ref name="Kenny2004">{{cite book|author=Kenny Anthony|year=2004|title=Ancient Philosophy|url=https://books.google.com/?id=cpYUDAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Anthony+Kenny+Ancient+Philosophy#v=onepage&q=Democritus&f=false|series=A New History of Western Philosophy|volume=1|location=Oxford, Engleska|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-875273-8|pages=26–28|ref=harv}}</ref> }} {{HemijaPortal}} {{FizikaPortal}} {{Commonscat|Atoms}} {{Normativna kontrola}} {{Elementarne čestice}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Hemija]] [[Kategorija:Atomi]] 7fj08b7x7wpfuemb71yph8l0avodll9 Neretva 0 1424 3892057 3844397 2026-05-31T12:50:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3892057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Neretva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = ''Nera''; ''Zelena ljepotica'' | slika = TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg | veličina_slike = 250 | opis_slike = Neretva između [[Jablanica|Jablanice]] i [[Mostar]]a | slika_karta = Sliv Neretve.gif | veličina_karte = 250 | karta_opis = Sliv Neretve označen crvenom bojom | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | dužina = 230 | izvor = Gredelj (planine [[Lebršnik]] i [[Zelengora]]) | ušće = [[Ploče]] ([[Hrvatska]]) | ulijeva_se_u = [[Jadransko more]] | etimologija = | nadmorska visina izvora = 1.227 | nadmorska visina ušća = 0 | prosječni protok = 341 | površina sliva = 10.380 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = Jezernica, Slatnica, [[Župski Krupac]], [[Šištica]], [[Baščica]], Glogošnica, [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]], Norin | desne_pritoke = Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], [[Radobolja]], [[Jasenica (rijeka)|Jasenica]], [[Trebižat]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}} | gradovi kroz koje protiče = [[Ulog]], [[Glavatičevo]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Mostar]], [[Počitelj]], [[Čapljina]], [[Metković]], [[Opuzen]], [[Ploče]] | sliv = [[Jadranski sliv]] | plovnost = }} [[Datoteka:Prurva horni Neretvy2, zname sestkove pereje.jpg|mini|250px|Neretva u [[Gornja Neretva|gornjem toku]]]] [[Datoteka:Neretva most.jpg|250px|mini|Most na Neretvi u [[Jablanica|Jablanici]] koji je upotrijebljen za snimanje [[film]]a ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]''.]] [[Datoteka:Salakovac, prehrada na Neretve, podel ni silnice Mostar-Sara.jpg|250px|mini|Ušće [[Mostarska Bijela|Bijele]] u Neretvu]] [[Datoteka:Mostar Stari Most 2008 2.jpg|lijevo|250px|mini|[[Stari most]] u Mostaru]] [[Datoteka:Neretva metkovic2.jpg|250px|mini|desno|Neretva s Lučkog mosta u [[Metković]]u]] [[Datoteka:Dalmatia Neretva river delta IMG 9868.JPG|mini|250px|Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od [[Ploče|Ploča]]]] '''Neretva''' je [[rijeka]] duga 230&nbsp;km, koja najvećim dijelom protječe kroz [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (208&nbsp;km), a manjim dijelom, prije [[ušće|ušća]] u [[Jadransko more]], kroz [[Hrvatska|Hrvatsku]] (22&nbsp;km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne [[obala|obale]]. Izvire u planinskim predjelima visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], ispod planine Jabuke (ogranka [[Zelengora|Zelengore]]). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven [[ekosistem]] u ovom dijelu svijeta.<ref>{{cite web |title= DNK identifikacija autohtonih bh populacija potočne pastrmke (''Salmo trutta'' m. fario L) gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka |url= http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101:5:5678431273924349423::::SELECTED_ID_PRO:243 |publisher=registar.nub.ba |access-date= 15. 1. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110706131431/http://www.registar.nub.ba/pls/htmldb/f?p=101%3A5%3A5678431273924349423%3A%3A%3A%3ASELECTED_ID_PRO%3A243 |archive-date= 6. 7. 2011}}</ref> Desne [[pritoka|pritoke]] Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, [[Jezernica]] ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, [[Dindolka]], [[Bjelimićka rijeka]], [[Slatinica]], [[Račica]], [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]], [[Konjička Ljuta]], [[Trešanica]], [[Neretvica]], [[Rama (rijeka)|Rama]], [[Doljanka]], [[Drežanka]], Grabovica, [[Radobolja]], i [[Trebižat]], a lijeve su [[Živašnica]], [[Lađanica]], [[Župski Krupac]], Bukovica, [[Šištica]], [[Baščica]], Glogošnica, [[Mostarska Bijela]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bregava]], [[Krupa (Neretva)|Krupa]]. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do [[Konjic]]a zvala ''Borča'' ili ''Velika Borča''. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se ''Župa'', a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva. == Ime == Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija [[Narenta]], koja je bila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]] [[Narensi]]. == Historija == '''Narenta''' se može vidjeti u geografskim kartama drevnih [[Rimljani|Rimljana]] kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih [[Ardijejci|Ardijeja(ca)]]. [[Etimologija]] naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ [[Iliri|ilirskog]] porijekla. S druge strane, [[Adrian Room]], stručnjak za porijeklo riječi, u knjizi ''Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things'' spominje korijen riječi ''Nar'', što, prema njegovom mišljenju, na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do ''rijeka''. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, "nar" i riječi ''Narenta'' ili [[Narona]]. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu [[Narensii]]. Postoje i mišljenja da korijen naziva ''Neretva'' ima porijeklo u ilirskom jeziku. Budući da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana, ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako ''Neretva'' i ''Narenta'' proizlaze iz ilirskog ''NERA-ETWA'', što znači ''božanska voda'' (''Božanska rijeka''). Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu s riječju ''Narenta''. == Tok == === Put do Konjica === {{Glavni|Gornja Neretva}} Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do [[Ulog]]a teče prema [[zapad]]u i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz [[Uloško jezero|Crvanjskog jezera]]. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i [[Hotovska Jezernica|Hotovsku Jezernicu]], kad opet teče prema zapadu u [[Glavatičevo]]. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, [[Lađanica|Lađanicu]] u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do [[Konjica]]. Zatim prima Šišticu (otoku [[Boračko jezero|Boračkog jezera]]), [[Rakitnica (Neretva)|Rakitnicu]], [[Konjička Ljuta|Konjičku Ljutu]] i [[Konjičku Bijela|Konjičku Bijelu]]. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, [[Konjic]], prima [[Trešanica|Trešanicu]] i polahko se širi u [[Jablaničko jezero]]. === Jablaničko jezero === Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka: u [[Buturović Polje|Buturović Polju]] [[Neretvica|Neretvicu]], s druge obale, u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]], [[Baščica|Baščicu]], a na samom kraju jezera [[Rama (rijeka)|Ramu]]. U Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog [[estuarij]]a. Neretva zatim protječe kroz [[Jablanica|Jablanicu]], gdje prima [[Doljanka|Doljanku]] i Dobrinju. === Put prema Mostarskoj kotlini === Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko [[Grabovičko jezero]], u koje se ulijevaju Glogošnica s lijeve i [[Diva Grabovica]] i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do [[Drežnica|Drežnice]]. U tom dijelu prima tridesetak povremenih potoka. Kod Drežnice prima [[Drežanka|Drežanku]], s kojom gradi [[Salakovačko jezero]]. Nakon još 3&nbsp;km prima [[Mostarska Bijela|Mostarsku Bijelu]]. Potom ulazi u [[Bijelo polje (Mostar)|Bijelo polje]] kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u [[Mostar]] dobija riječni oblik. Protječući kroz [[Mostar]], prima [[Radobolja|Radobolju]], a nizvodno [[Jasenica (rijeka)|Jasenicu]], koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu, i [[Buna (rijeka)|Bunu]]. Nakon što primi Bunu u [[Buna (Mostar)|istoimenom naselju]], izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod [[Počitelj]]a ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine. === Ušće === Iz Počitelja odlazi u [[Čapljina|Čapljinu]], gdje prima dvije pritoke. Prva je [[Bregava]], koja dotječe s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz [[Tasovčići|Tasovčiće]]. S druge je strane [[Trebižat]], najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima [[Krupa (Neretva)|Krupu]], koja istječe iz [[Hutovo blato|Hutovog blata]]. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih [[brod]]ova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u [[Hrvatska|Hrvatsku]], u [[Metković]], gdje postaje [[Plovnost|plovna]]. Nizvodno od Metkovića prima Norin i Malu Neretvu u [[Opuzen]]u. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje prima Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke [[Pologos]] prima vodu iz [[Deransko jezero|Deranskog blata]] i dio vode iz [[Trebišnjica|Trebišnjice]], raširujući se u brojne okuke i zaljeve.{{izvor}} Glavni rukavac ulazi u [[Komin (Ploče)|Komin]], a nakon još nekoliko kilometara u luku [[Ploče]], gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u [[Jadransko more]], dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz [[Baćinska jezera|Baćinskih jezera]], a u more se ulijeva u samim Pločama. == Hidroelektrane == U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim [[hidroenergija|hidroenergetskim]] potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više [[hidroelektrana]]: [[Hidroelektrana Jablanica|Jablanica]], [[Hidroelektrana Grabovica|Grabovica]], [[Hidroelektrana Salakovac|Salakovac]], [[Hidroelektrana Mostar|Mostar]]. == Zanimljivosti == Poznata je po [[smaragd]]nozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. [[Delta Neretve]] jedan je od rijetkih plodnih krajeva u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] na Neretvi se nalazilo [[brodogradilište]], na mjestu današnjeg [[Počitelj]]a. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim [[Nil]]om. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za [[Egipat]]. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina [[krš|kraška]] rijeka koja je uspjela savladati poniranje. [[Fauna]] Neretve i njenih pritoka veoma je raznovrsna. == Ekološko područje == Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet [[Zaštićena područja u Hrvatskoj|zaštićenih područja]], ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.<ref name="wdphrvatska">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Croatia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=Not+Reported |title= Zaštićena područja u Hrvatskoj |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Uz tradicionalni poljoprivredni pejzaž, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi s plantažama [[mandarina]] i staklenicima povrća.<ref name="modrouredba">{{Cite web |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_94_1780.html |title= Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti« |work= Narodne novine, NN 94/2020, 20. 8. 2020 |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> === Ušće Neretve === Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve" sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s [[Caklenjača|caklenjačom]] (''Salicornia''), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mriješćenje brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja [[riba]] i [[rak]]ova za akvatorij srednje Dalmacije.<ref name="wdpdelta ner">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/67869 |title= Delta Neretve - br. 67869 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> [[File:Modro oko.jpg|mini|180px|lijevo|Modro oko]] === Modro oko i jezero Desne === Posebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne" smješten je na djelomično [[Kras (geomorfologija)|kraškoj]] depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz [[Ploče|Ploča]]. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja postoji više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani s Maticom.<ref>[http://www.nasaneretva.net/zastita-okolisa/zasticena-podrucja/63-znacajni-krajobraz-modro-oko-i-jezero-uz-naselje-desne.html Modro oko i jezero uz naselje Desne]</ref> To je jedno od reprezentativnih [[Močvara|močvarnih]] ekosistema na području delte Neretve, s jezerima i okolnim tršćacima, važno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica. === Kuti === Posebni ornitološki rezervat "Kuti" smješten je na jugoistoku delte, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini [[Neum]]a. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je važno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica te ptica koje migriraju jadranskim seobenim putem. === Pod Gredom === Posebni ornitološki rezervat "Pod Gredom" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965.<ref name="wdppod gredom">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15671 |title= Pod Gredom - br. 15671 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> Pruža se istočno od Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se mogu naći sredozemna gnjezdilišta [[Bukavac|bukavca]] (''Botaurus stellaris''), čija je populacija jedna od najvećih u Sredozemlju, čaplje voljak (''Ixobrychus minutus''), eje močvarice (''Circus aeruginosus'') i patke njorke (''Aythya nyroca''). Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968. do 1979. autohtonom vegetacijom: [[Vrba|vrbom]], [[jasen]]om, topolom, kako bi se privukle ptice koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr., čaplje). === Prud === Posebni ornitološki rezervat "Prud" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.<ref name="wdpprud">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15672 |title= Prud - br. 15672 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> === Orepak === Posebni ornitološki rezervat "Orepak" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.<ref name="wdporepak">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/15673 |title= Orepak - br. 15673 |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja |access-date= 9. 12. 2021}}</ref> === Spomenik parkovne arhitekture – čempres === Čempres (''Cupressus sempervirens, var. pyramidalis'') smješten je u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. Visina čempresa je otprilike 30&nbsp;m, opseg u prsnoj visini 3,35&nbsp;m. Najveći obujam krošnje iznosi 5&nbsp;m. Na visini između 3 i 5&nbsp;m jest splet grana, a na visini približno 10&nbsp;m bočna grana remeti piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću izuzetno je lijep i vrijedan primjerak te vrste. === Ramsarsko područje === Među pet [[Ramsarska konvencija|ramsarskih]] mjesta u Hrvatskoj jest i delta Neretve, proglašena 2. novembra 1992.<ref name="ramsarcro">{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ACroatia |title= Ramsarska područja u Hrvatskoj |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> Područje obuhvata 12.742 ha.<ref name="ramsardelta">{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/585 |title= Delta Neretve - Ramsarsko područje |work= Ramsar Sites Information Service |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 [[ptica]] (115 gnjezdarica), 22 [[Reptili|gmizavca]], 11 [[vodozemci|vodozemaca]]a, 35 slatkovodnih [[riba]], od kojih je 18 endemskih, 29 vilinih konjica i 234 vrste [[leptir]]a, vodenih [[zmija]] i [[Pastrmka|pastrmki]], kao što su [[mehkousna pastrmka|mehkousna]] (''Salmothymus obtusirostris''), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, [[potočna pastrmka|potočna]] i [[kalifornijska pastrmka|kalifornijska]]. U njoj žive i [[jegulja|jegulje]]. Delta je važna migracijska stanica na [[Crno more|crnomorskom]] / mediteranskom preletnom putu za čigre i [[galeb]]ove, kao što su euroazijska žličarka (''Platalea leucorodia''), kentska žlica (''Charadrius alexandrinus'') i crnokrila štula (''Himantopus himantopus''). U [[Metković]]u je druga najveća ornitološka zbirka u Evropi. Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. === Ekološki problemi === S druge strane, postoje razni ekološki problemi kao pretjerana [[melioracija]], koja prijeti isušivanjem svih [[močvara]], salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog [[brana]] u Bosni i Hercegovini, ljetni [[požar]]i te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontinenta kasnije uzrokuju sušu klimu i drugi). == Također pogledajte == * [[Bitka na Neretvi]] * [[Narenta]] * [[Neretvani]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Neretva}} * [https://web.archive.org/web/20150205201116/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/the_dinaric_arc_sustainable_hydropower_initiative2/ The Dinaric Arc Sustainable Hydropower Initiative] * [https://web.archive.org/web/20150205201128/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/ WWF - Neretva & Trebišnjica] * [https://web.archive.org/web/20150205201359/http://mediterranean.panda.org/about/med_freshwater/neretva/neretva/ WWF - Living Neretva Project] * [http://www.dinaricarc.net/ IUCN & WWF project - Environment for People in the Dinaric Arc]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130529050807/http://dinaricarc.net/ |date=29. 5. 2013 }} * [http://www.ptice.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=108:balkanske-rijeke-plavo-srce-evrope&catid=1:latest-news&Itemid=49&lang=bs Balkanske rijeke – Plavo srce Evrope]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20150112235252/http://www.discoverdinarides.com/en/bih WWF - Parks Dinarides] * ''Rijeke: Neretva'', dokumentarni film, [[Al Jazeera Balkans]] ([https://www.youtube.com/watch?v=VW_UtCwLjwg 1. dio], 6. 3. 2017; [https://www.youtube.com/watch?v=mZcutPNY4jA 2. dio], 13. 3. 2017) ([[YouTube]]) {{Neretva}} {{Hidrografija BiH}} {{Hidrografija Hrvatske}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Neretva| ]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jadranski sliv]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] [[Kategorija:Posebni rezervati u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ramsarska područja u Hrvatskoj]] oyjq2nlveubojb1djv5kh4n4i2ulg1w Šablon:Vijesti 10 1715 3892182 3848030 2026-06-01T06:52:37Z Z1KA 87045 3892182 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Peter-Magyar-portrait-2026.jpg | širina = | opis = Magyar 2026. | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[30. maj]] – {{Vijest|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] osvojio je titulu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] pobjedom u finalu protiv [[Arsenal FC|Arsenala]] rezultatom 1:1 (4:3 nakon [[jedanaesterac]]a).}} * [[29. maj]] – {{Vijest|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] odigrala je [[Prijateljska utakmica|prijateljsku utakmicu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverne Makedonije]], koja je završila bez postignutih golova.}} * [[27. maj]] – {{Vijest|[[Aston Villa FC|Aston Villa]] osvojila je titulu [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropske lige]] pobjedom u finalu protiv [[SC Freiburg]]a rezultatom 3:0.}} * [[20. maj]] – {{Vijest|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] osvojio je titulu [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] pobjedom u finalu protiv [[Rayo Vallecano]]a rezultatom 1:0.}} * [[16. maj]] – {{Vijest|Na [[Eurosong 2026.|Eurosongu u Beču]] pobijedila [[Bugarska]] s pjesmom "[[Bangaranga]]" u izvedbi [[Dara (pjevačica)|Dare]].}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]] * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] ** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Građanski rat u Sudanu]] | nedavne_smrti = * [[Ilije Čokan]] * [[Dragoljub Mićunović]] * [[Oscar Schmidt]] * [[Duško Vujošević]] * [[Chuck Norris]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> ktvkbn8v6xsyabbdx2vjvhv9yndpju8 3892184 3892182 2026-06-01T06:54:35Z Z1KA 87045 3892184 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Puskás Aréna 03.jpg | širina = | opis = [[Puskás arena]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] bila je domaćin finalne utakmice [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]. | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[30. maj]] – {{Vijest|[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] osvojio je titulu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] pobjedom u finalu protiv [[Arsenal FC|Arsenala]] rezultatom 1:1 (4:3 nakon [[jedanaesterac]]a).}} * [[29. maj]] – {{Vijest|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] odigrala je [[Prijateljska utakmica|prijateljsku utakmicu]] protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverne Makedonije]], koja je završila bez postignutih golova.}} * [[27. maj]] – {{Vijest|[[Aston Villa FC|Aston Villa]] osvojila je titulu [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropske lige]] pobjedom u finalu protiv [[SC Freiburg]]a rezultatom 3:0.}} * [[20. maj]] – {{Vijest|[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] osvojio je titulu [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]] pobjedom u finalu protiv [[Rayo Vallecano]]a rezultatom 1:0.}} * [[16. maj]] – {{Vijest|Na [[Eurosong 2026.|Eurosongu u Beču]] pobijedila [[Bugarska]] s pjesmom "[[Bangaranga]]" u izvedbi [[Dara (pjevačica)|Dare]].}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Epidemija ebole u Srednjoj Africi 2026.|Epidemija ebole u Srednjoj Africi]] * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] ** [[Rat u Libanu (2026)|Rat u Libanu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Građanski rat u Sudanu]] | nedavne_smrti = * [[Ilije Čokan]] * [[Dragoljub Mićunović]] * [[Oscar Schmidt]] * [[Duško Vujošević]] * [[Chuck Norris]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> hculd3101ysq8truzg9t5aezjzl0wrw Ujedinjeno Kraljevstvo 0 3595 3891995 3844615 2026-05-31T12:04:42Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891995 wikitext text/x-wiki {{About|suverenoj državi|ostrvo u Atlantskom okeanu|Velika Britanija|druga značenja|Ujedinjeno Kraljevstvo (višeznačnica)}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske | izvorno_ime = ''United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland'' {{en simbol}} | ime_genitiv = Ujedinjenog Kraljevstva | zastava = Flag of the United Kingdom.svg|border | grb = Royal Coat of Arms of the United Kingdom.svg | uzrečica = nema | himna = [[God Save the King]] {{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - God Save the King.oga]]}} | mapa = Europe-UK.svg | glavni_grad = [[London]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|51|30|N|0|7|W|type:city|title=London}} | najveći_grad = [[London]] | službeni_jezik = [[engleski]] (''de facto'') | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[ustavna monarhija]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak britanskih kraljeva|Monarh]] | vladar_prva_vlast = [[Charles III]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Keir Starmer]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = [[Zakon o ujedinjenju iz 1707.|Zakon o ujedinjenju]] | nezavisnost_priznato = [[1707.]] | površina = 244.820 | po_površini_na_svijetu = 78. na svijetu | procenat_vode = 1,3% | stanovnika = {{rast}}67,545,757<ref name="pop_census">{{cite web |url=http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/census/2011/uk-census/index.html |title=2011 UK censuses |publisher=Office for National Statistics |access-date=17. 12. 2012 |archive-date=31. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131125807/http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/census/2011/uk-census/index.html |url-status=dead }}</ref> | stanovnika_godina = 2019 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 22. na svijetu | gustoća = 270 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 50. na svijetu | bdp_ukupno = {{rast}}$3.131 milijardi<ref name="imf">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?sy=2016&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=112&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a=&pr.x=77&pr.y=-9 United Kingdom Gross domestic product, current prices], imf.org, pristupljeno 9. jula 2017.</ref> | bdp_godina = Procjena 2019. | po_broju_bdp_na_svijetu = 9. na svijetu | bdp_per_capita = {{rast}}$46,827 | hdi = {{gubitak}}0.920 | hdi_godina = 2018 | hdi_nivo = {{color|#009900|vrlo visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = 16. na svijetu | gini = {{gubitak}}33,1 | gini_godina = 2017 | po_broju_gini_na_svijetu = 33. | valuta = [[Britanska funta]] ([[GBP]]) | vremenska_zona = ([[UTC]]+0) | najveća_tačka_ime = [[Ben Nevis]] | najveća_tačka_metara = 1.344 | najveće_jezero_ime = [[Lough Neagh]] | najveće_jezero_površina = 390 | najveća_rijeka_ime = [[Severn]] | najveća_rijeka_dužina = 354 | nacionalni_dan = [[1. mart]] | internetski_nastavak= [[.uk]] | pozivni_broj = +44 | komentar = }} '''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske''' ({{jez-en|United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland}}), skraćeno '''UK''', jest [[Država|suverena država]] u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]]. Nalazi se sjeverozapadno od obale [[Evropa|Evrope]] te obuhvata [[Velika Britanija|ostrvo Velike Britanije]] (ovaj termin se ponekad pogrešno upotrebljava za naziv zemlje), sjeveroistočni dio [[Irska (ostrvo)|Irskog ostrva]] i raznih manjih ostrva.<ref>{{cite web |title=Definition of Great Britain in English |url=http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/Great-Britain?q=Great+Britain |publisher=Oxford University Press |access-date=29. 11. 2014 |archive-date=14. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160814114302/http://www.oxforddictionaries.com/definition/english/great-britain?q=Great+Britain |url-status=dead }}</ref> [[Sjeverna Irska]] je jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva koji ima kopnenu granicu s drugom državom (u ovom slučaju, [[Irska|Irskom]]). Osim ove kopnene granice, UK je okruženo [[Atlantski okean|Atlantskim okeanom]] sa zapada i sjevera, Sjevernog mora istočno i [[La Manche|Engleskog kanala]] južno. [[Irsko more]] se nalazi između [[Velika Britanija|ostrva Velike Britanije]] i [[Irska (ostrvo)|Irske]]. Površina Ujedinjenog Kraljevstva je 243.000 [[Km²|km<sup>2</sup>]] što ga čini 80. najvećom državom na svijetu i 11. najvećom u Evropi. S nešto više od 63 miliona stanovnika (prema popisu iz 2011) Ujedinjeno Kraljevstvo je 22. zemlja po broju stanovnika.<ref name="imf2">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=63&pr.y=8&sy=2014&ey=2014&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=112&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a= |title=United Kingdom |publisher=International Monetary Fund |access-date=21. 4. 2015}}</ref> Po državnom uređenju je [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[ustavna monarhija]].<ref>[http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/HowtheMonarchyworks/Whatisconstitutionalmonarchy.aspx The British Monarchy, ''What is constitutional monarchy?'']. Pristupljeno 21. 4. 2015</ref><ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html CIA, ''The World Factbook''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190107065049/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html |date=7. 1. 2019 }}. Pristupljeno 21. 4. 2015</ref> Glavni grad je [[London]], važan [[globalni grad]] i finansijski centar s gotovo 9.000.000 stanovnika (2019), što ga čini trećim najvećim gradom u Evropi. Trenutni monarh od 8. septembra 2022. jest kralj [[Charles III]]. Ujedinjeno Kraljevstvo sastoji se od četiri zemlje: [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]], [[Vels]]a i [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]].<ref name="page823">{{cite web |url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.number10.gov.uk/Page823 |title=Countries within a country |publisher=Prime Minister's Office |date=10. 1. 2003|access-date=21. 4. 2015}}</ref> Posljednje tri imaju vlastite uprave<ref name="devoladmins">{{cite web |url=https://www.gov.uk/devolution-of-powers-to-scotland-wales-and-northern-ireland#devolved-administrations |title=Devolution of powers to Scotland, Wales, and Northern Ireland |publisher=United Kingdom Government |access-date=21. 4. 2015}}</ref> s različitim nivoima moći, zavisno od njihovog glavnog grada,<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/education/7859034.stm |title=Fall in UK university students |work=BBC News |date=29. 1. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.transport-research.info/web/countryprofiles/uk.cfm |title=Country Overviews: United Kingdom |publisher=Transport Research Knowledge Centre |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100404062853/http://www.transport-research.info/web/countryprofiles/uk.cfm |archive-date=4. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref> odnosno [[Edinburgh]]a, [[Cardiff]]a i [[Belfast]]a. [[Guernsey]], [[Jersey]] i [[ostrvo Man]] nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva nego su [[Krunski posjed Ujedinjenog Kraljevstva|krunski posjedi Ujedinjenog Kraljevstva]]. Država je odgovorna za njihovu odbranu i međunarodno predstavljanje.<ref>{{cite web |url=http://www.direct.gov.uk/en/Governmentcitizensandrights/LivingintheUK/DG_10012517 |archive-date=3. 10. 2012|title=Key facts about the United Kingdom |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20121015000000/http:/www.direct.gov.uk/en/Governmentcitizensandrights/LivingintheUK/DG_10012517|access-date=21. 4. 2015|publisher=Directgov}}</ref> Odnosi između zemalja Ujedinjenog Kraljevstva znatno su se promijenili kroz vrijeme. [[Vels]] je anektirala [[Kraljevina Engleska]] pomoću Zakona o ujedinjenju ([[Engleski jezik|eng]]. ''Acts of Union'') 1536. i 1543. [[Zakon o ujedinjenju iz 1707.|Sporazum]] [[Engleska|Engleske]] i [[Škotska|Škotske]] iz 1707. doveo je do stvaranja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, koje se spojilo s Kraljevinom Irskom kako bi se stvorilo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske. Pet šestina [[Irska (ostrvo)|Irske]] otcijepilo se od države 1922, ostavljajući je u trenutnoj formi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. UK ima 14 prekomorskih teritorija.<ref name=overseasterrirories>{{cite web |url=https://www.gov.uk/government/policies/protecting-and-developing-the-overseas-territories |title=Supporting the Overseas Territories |publisher=Foreign and Commonwealth Office |access-date=21. 4. 2015}}</ref> To su ostaci [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], koje je tokom 1920-ih zauzimalo gotovo četvrtinu kopnene mase svijeta te je bilo najveće carstvo u historiji. Britanski utjecaj može se primijetiti po jeziku, kulturi i zakonodavnim sistemima koje prijašnje kolonije trenutno koriste. Ujedinjeno Kraljevstvo razvijena je država i ima petu najveću svjetsku ekonomiju po nominalnom [[BDP]]-u i deveta je ili deseta država na svijetu po [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]. Za UK se smatra da ima visok dobit ekonomije i kategorizira se vrlo visoko na [[Human Development Index|Indeksu ljudskog razvoja]] (odnosno HDI), 14. na svijetu. Bila je prva svjetska industrijalizirana država i najveća svjetska sila tokom 19. i početkom 20. vijeka.<ref>{{cite book |title=The First Industrial Nation: the Economic History of Britain, 1700–1914 |url=https://archive.org/details/firstindustrialn00unse |publisher=Routledge |location=London |author=Mathias, P. |year=2001 |isbn=0-415-26672-6}}</ref><ref name="ferguson">{{cite book |last=Ferguson |first=Niall |year=2004 |title=Empire: The rise and demise of the British world order and the lessons for global power |url=https://archive.org/details/empire00nial |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=0-465-02328-2}}</ref> UK je i dalje velika sila sa znatnim ekonomskim, kulturnim, vojnim, naučnim i političkim međunarodnim utjecajem.<ref>{{cite news |url=http://www.theaustralian.com.au/news/opinion/cameron-has-chance-to-make-uk-great-again/story-e6frg6zo-1225866975992 |author=Sheridan, Greg |title=Cameron has chance to make UK great again |access-date=23. 5. 2011 |work=The Australian |location=Sydney |date=15. 5. 2010}}</ref><ref name="David M. McCourt">{{cite book |last=McCourt |first=David |title=Britain and World Power Since 1945: Constructing a Nation's Role in International Politics |publisher=University of Michigan Press |date=28. 5. 2014 |location=Sjedinjene Američke Države|pages=|isbn=0472072218 |url=http://books.google.ie/books?id=lwpOnwEACAAJ&dq=Britain+and+World+Power+Since+1945:+Constructing+a+Nation%27s+Role+in+International+Politics&hl=en&sa=X&ei=TCJkU8TOE6mS7Abw14HIBg&ved=0CDIQ6AEwAA}}</ref> Prepoznat je posjednik nuklearnih oružja i peta ili šesta je na svijetu po vojnim izdacima.<ref name="SIPRI">{{cite web |url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |title=The 15 countries with the highest military expenditure in 2013 (table) |publisher=Stockholm International Peace Research Institute |format=PDF |access-date=21. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150104033821/http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |archive-date=4. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name="iiss.org">[http://www.iiss.org/en/about%20us/press%20room/press%20releases/press%20releases/archive/2014-dd03/february-0abc/military-balance-2014-press-statement-52d7 The Military Balance 2014: Top 15 Defence Budgets 2013] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924033509/http://www.iiss.org/en/about%20us/press%20room/press%20releases/press%20releases/archive/2014-dd03/february-0abc/military-balance-2014-press-statement-52d7 |date=24. 9. 2015 }} (IISS)</ref> UK je stalni član [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od prvog sastanka 1946. Bila je članica [[Evropska unija|Evropske unije]] i njene prethodnice, [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]], od 1973. Međutim, na [[Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji|referendumu iz 2016]], 51,9% glasača odabralo je [[Brexit|izlazak]] države iz Evropske unije što je okončano [[Brexit]]om 31. januara 2020. Također je članica Komonvelta naroda, [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[G7]], [[G8]], [[G20]], [[NATO]]-a, [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj]] (odnosno OECD) i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (WTO). == Historija == === Prije 1707. === Počeci naseljavanja današnjeg područja Ujedinjenog Kraljevstva od strane [[kromanjonac]]a su se javljali u valovima u periodu od prije 30.000 godina.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/wales/south_west/7069001.stm "Ancient skeleton was 'even older']". ''BBC News''. 30. oktobar 2007.</ref> Pri kraju prehistorijskog perioda područja, smatra se da se kultura stanovništva sastojala uglavnom od [[Kelti|Kelta]], time činivši područje Britanije naseljenim Keltskim plemenom [[Briti|Brita]] i Keltsku Irsku.<ref>{{cite book |title=Celtic culture: A historical encyclopedia |page=973 |author=Koch, John T. |isbn=978-1-85109-440-0 |year=2006 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, CA}}</ref> [[Rimsko osvajanje Britanije]] (s početkom 43. godine) i 400-godišnja vladavina južne Britanije, te kasnije naseljivanje područja od strane [[Germani|Germanskih]] [[Anglosaksonci|Anglosaksonca]] je sveukupno smanjilo područje Brita na današnji region [[Vels]]a i historijskog Kraljevstva Strathclydea.<ref>{{cite encyclopedia |editor1-first=John |editor1-last=Davies|editor2-first=Nigel |editor2-last=Jenkins |editor3-first=Menna |editor3-last=Baines|editor4-first=Peredur I. |editor4-last=Lynch |displayeditors=4 |encyclopedia=The Welsh Academy Encyclopaedia of Wales|year=2008 |publisher=University of Wales Press |location=Cardiff |isbn=978-0-7083-1953-6 |page=915}}</ref> Veći dio regiona naseljen Anglosaksoncima je ujedinjenjen u [[Kraljevina Engleska|Kraljevinu Englesku]] tokom 10. vijeka.<ref name="Short Athelstan biography on the BBC History website">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/athelstan.shtml |title=Short Athelstan biography |publisher=BBC History |access-date=9. 4. 2013}}</ref> U međuvremenu, keltski govornici u sjeverozapadnoj Britaniji (koji tradicionalno imaju veze sa sjeveroistokom i su navodno iz tog dijela migrirali u 5. vijeku)<ref>{{cite book |author=Mackie, J.D. |authorlink=J.D. Mackie |title=A History of Scotland |location=London |publisher=Penguin |year=1991 |isbn=978-0-14-013649-4 |pages=[https://archive.org/details/historyofscotlan00mack_0/page/18 18–19] |url=https://archive.org/details/historyofscotlan00mack_0/page/18 }}</ref><ref>{{cite book |author=Campbell, Ewan |title=Saints and Sea-kings: The First Kingdom of the Scots |url=https://archive.org/details/saintsseakingsfi0000camp |publisher=Canongate |location=Edinburgh |year=1999 |isbn=0-86241-874-7 |pages=[https://archive.org/details/saintsseakingsfi0000camp/page/8 8]–15}}</ref> su se ujedinili sa [[Pikti]]ma kako bi napravili [[Kraljevina Škotska|Kraljevinu Škotsku]] u 9. vijeku.<ref>{{cite book |last=Haigh |first=Christopher |title=The Cambridge Historical Encyclopedia of Great Britain and Ireland |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |page=30 |isbn=978-0-521-39552-6}}</ref> Ujedinjeno Kraljevstvo je nastalo 1. maja 1707. godine političkom unijom Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske. Tokom godina Ujedinjeno kraljevstvo je postalo najveća kolonijalna sila na planeti, te nacija sa najviše stanovnika (1936: 550 miliona stanovnika). Na Indiju i dominione je otpadalo 90% teritorije UK i čak 85% stanovništva. Nakon 1949. godine većina dominiona traži nezavisnost, a većina ih je i dobila. === Nakon 1945. === Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je jedno od četiri sile tzv. ''Velike četvorke'' (zajedno sa Sovjetskim Savezom, Kinom i SAD-om), a koja je oblikovala svjetski poredak u postratnom periodu.<ref>{{cite book |last1=Doenecke |first1=Justus D. |last2=Stoler |first2=Mark A. |title=Debating Franklin D. Roosevelt's foreign policies, 1933–1945 |url=https://books.google.com/books?id=xdMF9rX6mX8C&pg=PA62 |year=2005 |access-date=19. 3. 2016 |isbn=0-8476-9416-X }}</ref><ref>{{cite journal |url=https://www.iup.edu/WorkArea/DownloadAsset.aspx?id=37681 |title=The Four Policemen and. Postwar Planning, 1943-1945: The Collision of Realist and. Idealist Perspectives. |last=Kelly |first=Brian |access-date=25. 8. 2015 |archive-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151022125442/https://www.iup.edu/WorkArea/DownloadAsset.aspx?id=37681 |url-status=dead }}</ref> UK je također i jedna od prvih potpisnica [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN]]. Kraljevstvo je također i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata, država je ostala znatno oslabljena, te finansijski dosta zavisna od [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/2006/12/28/business/worldbusiness/28iht-nazi.4042453.html |title=Britain to make its final payment on World War II loan from U.S. |work=The New York Times |date=28. 12. 2006 |access-date=25. 8. 2011}}</ref> == Vlada == Ujedinjeno Kraljevstvo ima parlamentarni sistem, gdje vladom predsjeda [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer]] (''Prime Minister''). Svakodnevne dužnosti monarha se uglavnom svode na ceremonijalne obaveze, poput otvaranja sjednica Parlamenta, sazivanja te raspuštanja Parlamenta, zapošljavanje i otpuštanje ministara, te potpisivanje zakona. Monarh, međutim, po zakonu ima pravo i objaviti rat, staviti veto na zakon, pomilovati zatvorenika. == Političke podjele == Ujedinjeno Kraljevstvo je podijeljeno na [[Engleska|Englesku]], [[Škotska|Škotsku]], [[Vels]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]] == Geografija == U prošlosti, kako se život Evrope odvijao duž Sredozemlja, geografski položaj Ujedinjenog Kraljevstva bio je periferni. U doba velikih geografskih otkrića, a posebno nakon otkrića Amerike, položaj na Atlantskom okeanu postao je vrlo važan jer je ostrvo Velike Britanije poslužilo kao odskočna daska na putovanju od Evrope do Amerike. Ostrvski položaj imao je i pozitivne (širenje zaraznih bolesti, odbrana protiv osvajača) i negativne (izolirane) strane.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/United_Kingdom|title=United Kingdom - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=12. 3. 2025}}</ref> Sa površinom od 244.820&nbsp;km<sup>2</sup>, Ujedinjeno Kraljevstvo je nešto manje od [[Oregon]]a u Sjedinjenim Američkim Državama. Najveća udaljenost između dvije tačke na kopnenom dijelu Velike Britanije je 1.350&nbsp;km, i to između [[Land's End]]a u [[Cornwall]]u (blizu [[Penzance]]a) i Johna O'Groatsa u [[Caithness]]u (blizu Thursa). Veći dio Engleske sastoji se od valovitog nizinskog terena, s nekim planinskim reljefom na sjeverozapadu ([[Kembrijske planine]] u Jezerskom okrugu) i sjeveru (gorska močvara Penina) i krečnjačkim brežuljcima [[Peak District]]a.<ref>{{Cite book|last=Sampson|first=Anthony|title=The changing anatomy of Britain|url=https://archive.org/details/changinganatomyo00samp|date=1982|publisher=Random House|isbn=978-0-394-53143-4|edition=1|location=New York}}</ref> === Klima === Klima je pretežno [[Umjerena klima|umjerena]], iako znatno toplija od nekih drugih lokacija na sličnoj geografskoj širini, kao što je centralna [[Poljska]], zbog utjecaja [[Golfska struja|Golfske struje]] na zagrijavanje. Jug je topliji i većinski suhlji od sjevera.<ref name=":0" /> == Privreda == {{Glavni|Privreda Ujedinjenog Kraljevstva}} Do sredine [[18. vijek]]a Ujedinjeno Kraljevstvo je bila zemlja pretežno orijentisana na poljoprivredu i manjim dijelom na manufakturnnu proizvodnju. Zemlja je bila podijeljena na grofovije koje su imale svoja mala gradska središta, a veći gradovi bili su London, Bristol i York. Pronalazak parne mašine pokrenuo je prvu industrijsku revoluciju i ubrzo je UK postalo vodeća industrijska zemlja svijeta. Zahvaljujući povoljnom prometno-geografskom položaju, industrijskim proizvodima i trgovini Britanci su zavladali morima i osnovali kolonijalno carstvo šireći pritom svoj način života. U 20. vijeku svjetski ratovi opustošili su britansku ekonomiju, carstvo (Commonwealth) počinje slabiti i od vjerovnika postaje dužnikom SAD-a i Kanade. UK više nije vodeća ekonomska zemlja svijeta, ali se snažno razvijenom industrijom i trgovinom još uvijek je jedna od sedam najznačajnijih svjetskih zemalja. == Reljefna obilježja i prirodne regije == U reljefu britanskog i irskog područja koja su paleozojskog i mezozojskog postanka mogu se izdvojiti sljedeće prirodne regije: '''Sjeverno škotsko visočje''' je planinsko područje smješteno u sjevernom dijelu Škotske s visinama koje prelaze 1000 m. Vrh Ben Newis s 1343 m u zapadnom dijelu škotskog visočja najviši je na cijelom arhipelagu. Regijom dominiraju pretežito ogoljele planine, visoravni i duboke riječne doline. Ovo hladno i neplodno područje pruža slabe uvjete za proizvodnju hrane pa je rijetko naseljeno. '''Srednja škotska nizija''' s blago valovitim terenima i plodnim tlom omogućuje povoljne uvjete za razvoj poljoprivrede, dok su bogata nalazišta uglja i željeza dala poticaj razvoju industrije. Ovaj dio Škotske osim što je privredno najrazvijeniji, istovremeno je i najnaseljeniji. '''Južno škotsko pobrđe''' je regija starog gromadnog gorja čije visine ne prelaze 1000 m. Blago valovita brda prekrivena travom i ostalim niskim raslinjem omogućavaju razvoj ovčarstva i proizvodnju kvalitetne vune, naročito u dolini rijeke Tweed. '''Peninsko gorje''' uzdiže se južno od škotskog pobrđa i dopire do središnje Engleske. Penini su gorja zaobljenih vrhova, nastali kaledonskom orogenezom (od kambrija do devona) i bogati su rudama. Zapadno od Penina nalaze se glacijalna jezera Lake District (Jezersko područje), a na sjeveroistoku su močvare sjevernog Yorkshira. '''[[Vels]]''' je država kojom gotovo u cijelosti dominira Kambrijsko gorje čiji vrhovi na sjeveru prelaze 1000 m, pa se to gorje, nepovoljno za naseljavanje, koristi za ispašu ovaca. U južnom dijelu Velsa u blizini rudnika uglja smještene su tvornice, dok su naselja uglavnom u riječnim dolinama ili nizinama uz obalu. U Kambrijskom gorju izvire Severn, druga po dužini britanska rijeka čije je ušće u Bristolskom kanalu. '''Jugozapadno englesko poluostrvo''' je visoravan na čijim obalama preovladavaju strmi odsjeci klifovi-nastali radom valova. Zahvaljujući vlažnoj klimi i plodnom tlu ovdje je razvijeno povrtlarstvo i voćarstvo, a na prostranima pašnjacima i mliječno govedarstvo. Ovo je kraj čije prirodne ljepote i mala ribarska sela privlače veliki broj turista. '''Južnoengleska nizija''' zauzima najveći dio Engleske, najnaseljenija je i privredno najrazvijenija regija Ujednjenog Kraljevstva. Nizinsko-brežuljkasti reljef omogućava razvoj poljoprivrede uz primjenu savremenih agrotehničkih i agrohemijskih mjera. Južnood Penina uz bogata nalazišta kamenog uglja nastao je grad Birmingham, najjače industrijsko središte UK. Jugostočnim dijelom nizine u dolini Temze, dominira najveći grad te političko, trgovačko, kulturno, financijsko i industrijsko središte UK, London. '''Sjeverna Irska (Alster)''' zauzima sjeveroistočni dio istoimenog poluostrva. U krajoliku se smjenjuju brda, duboke riječne doline i brojne plodne nizine. Na pašnjačkim površinama razvijeno je stočarstvo, a nizije su zasijane žitaricama i industrijskim biljem. Većina stanovništva živi u Belfastu, glavnom gradu i industrijskom središtu Sjeverne Irske. === Klima === Klima je pod snažnim utjecajem Atlantskog okeana s kojeg zapadni vjetrovi tokom cijele godine donose vlažan zrak. Arhipelag je gotovo cijele godine pod utjecajem islandske ciklone, dok ljeti suho i stabilno vrijeme, koje ne traje dugo, donosi azorska anticiklona. Padavine se uglavnom izlučuju u gorju na zapadnim stranama arhipelaga te su znatno slabije izražene u istočnom i jugoistočnom dijelu. Pod utjecajem Golfske struje koja zagrijava okolni zrak, zime su blaže nego što bi se moglo zaključiti po geografskoj širini, a ljeta su umjereno topla i vlažna. Godišnja količina padalina veća je od 1000&nbsp;mm. U hladnijem dijelu godine često dolazi do pojave magle koja zajedno s dimom stvara [[smog]]. == Stanovništvo == U UK na površini od 244.820&nbsp;km<sup>2</sup> živi 66.035.143 stanovnika, što prosječno iznosi 270 stanovnika/km<sup>2</sup>. Stanovništvo nije ravnomjerno raspoređeno jer je [[Engleska]] pet puta gušće naseljena od [[Škotska|Škotske]], a tri puta više naseljena od [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]] i [[Vels]]a. Englezi čine 80% stanovništva, Škoti 10%, Irci 4%, Velšani 2% i stranci (najviše Indijci) 4%. Očekivana životna dob je 80 godina. Službeni jezik je [[engleski jezik|engleski]], koji je uslijed iseljavanja stanovništva proširio u različite dijelove svijeta. Njime se služe milijarde ljudi i službeni jezik je u SAD-u, Australiji, Kanadi i Indiji. U Škotskoj se osim engleskog govori i galski, a u Velsu se velški jezik širi nakon što je uveden u osnovne škole. == Kultura == {{Sekcija}} == Sport == {{Sekcija}} == Filatelija == {{Sekcija}} == Također pogledajte == * [[Krunski posjed]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|United Kingdom}} ; Vlada * {{en simbol}} [http://www.gov.uk/ Služebi sajt vlade HM] * {{en simbol}} [http://www.royal.gov.uk/ Službena webstranica Britanske monarhije] * {{en simbol}} [http://www.ons.gov.uk/ons/index.html Službeni godišnjak UK] statistika * {{en simbol}} [http://www.number10.gov.uk/ Službeni sajt Premijera] ; Opće informacije * {{en simbol}} [http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-18023389 UK] iz [[BBC News]] * {{en simbol}} {{CIA World Factbook link|uk|United Kingdom}} * {{en simbol}} [https://web.archive.org/web/20090406224510/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/british.htm United Kingdom] iz ''UCB Libraries GovPubs'' * {{en simbol}} {{dmoz|Regional/Europe/United_Kingdom}} * {{en simbol}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/615557/United-Kingdom UK] prilog u ''Encyclopædia Britannica'' * {{en simbol}} [http://www.oecd.org/unitedkingdom/ United Kingdom] iz [[OECD]] * {{en simbol}} [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=GB Ključne razvojne prognoze za UK] iz [[International Futures]] ; Putovanje * {{en simbol}} [http://www.visitbritain.com/en/EN/ Službeni turistički vodič za UK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213081243/https://www.visitbritain.com/gb/en |date=13. 2. 2021 }} {{Commonwealth}} {{Države Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Politička podjela UK}} {{Vijeće Evrope}} {{G20}} {{G8}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1922.]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1801.]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Ostrvske države]] oosazdhqtl3g4zzbbotld83xvmu88u1 Buda 0 4149 3892066 3849787 2026-05-31T13:51:01Z ~2026-32374-86 182005 /* Također pogledajte */ 3892066 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buddha in Sarnath Museum (Dhammajak Mutra).jpg|mini|desno|Kip Bude iz Sarnatha, Uttar Pradesh, [[Indija]], oko [[475.]] godine. Buda je prikazan kako uči u položaju lotosa, dok pravi Dharmacakra mudru.]] '''Siddharta Gaotama Buda''' (sanskrt. ''buddha:'' probuđeni, prosvijetljeni), osnivač budizma, princ Siddhārthe iz obitelji Gautama (prema predaji Kapilavastu, 566. ili 563. pr. Kr. – Kusinagara, sada Gorakhpur, 486. ili 483. pr. Kr.).<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9952|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2021|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|access-date=25. 1. 2023}}</ref> Buda je bio lutajući asketa i vjerski učitelj koji je živio u Južnoj Aziji<ref>Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', str. 5, 9, 10, 14. Oxford University Press.</ref><ref>Strong, J.S. (2001), ''The Buddha: A Beginner's Guide, str. 1'', Oneworld Publications, ISBN 978-1-78074-054-6.</ref><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', Buddhism Series (3rd ed.), str. 45. Delhi: Motilal Banarsidass.</ref>. Prema budističkoj tradiciji, rođen je u [[Lumbini]]ju, u današnjem [[Nepal]]u, od kraljevskih roditelja klana Shakya, ali se odrekao svog života da bi živeo kao lutajući asketa ([[Sanskrt|sanskrit]]: śramaṇa).<ref>Buswell, Robert E. Jr.; Lopez, Donald S. Jr., eds. (2014), ''The Princeton Dictionary of Buddhism'', Princeton and Oxford: Princeton University Press, ISBN 978-0-691-15786-3, vidi. "Sakyamuni".</ref> Nakon što je vodio život prosjačenja, [[Asketizam|asketizma]] i [[Meditacija|meditacije]], postigao je prosvjetljenje u [[Bodh Gaya]] u današnjoj [[Indija|Indiji]]. Buda je nakon toga lutao donjom Indo-Gangskom ravnicom, podučavajući i gradeći monaški red. Podučavao je srednji put između senzualnog uživanja i ozbiljnog asketizma,<ref>Laumakis, Stephen (2008), ''An Introduction to Buddhist philosophy'', str. 4. Cambridge; New York: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-85413-9.</ref> koji je vodio do [[Nirvana|Nirvane]], to jest, slobode od neznanja, žudnje, ponovnog rođenja i patnje. Njegova učenja su sažeta u [[Plemeniti osmostruki put|Plemenitom osmostrukom putu]], treningu uma koji uključuje etičku obuku i meditativne prakse kao što su obuzdavanje čula, ljubaznost prema drugima, pažljivost i ''jhana''/''dhyana'' (upravna meditacija). Umro je u [[Kushinagaru]], dostigavši paranirvanu. Buda je od tada poštovan od strane brojnih [[religija]] i zajednica širom [[Azija|Azije]]. Nekoliko vijekova nakon njegove smrti, postao je poznat pod titulom Buda, što znači „Probuđeni“ ili „Prosvetljeni“.<ref name=":0">Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', Oxford University Press.</ref><sup>:8</sup> Njegova učenja sastavila je budistička zajednica u [[Vinaya|Vinaji]], njegovi kodeksi za monašku praksu i [[Sutta Piṭaka]], kompilaciju učenja zasnovanih na njegovim diskursima. Oni su prenošeni na srednjoindoarijskim dijalektima kroz usmenu tradiciju.<ref name=":0" /><sup>:40-41</sup><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4-7, 44 Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref> Kasnije generacije su sastavljale dodatne tekstove, kao što su sistematske rasprave poznate kao [[Abhidharma]], biografije Bude, zbirke priča o njegovim prošlim životima poznate kao ''Jataka priče'', i dodatne diskurse, tj. [[Mahayana sutre]].<ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4, Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref><ref>Cox, Collett (2003), "Abidharma", str. 1-7 u Buswell, Robert E. (ed.), ''Encyclopedia of Buddhism'', New York: Macmillan Reference Lib., ISBN 0028657187.</ref> ==Život i učenje== Prema budističkoj tradiciji, historijska ličnost Buddha Siddharta Gautama je rođen u klanu Shakyas na početku Magadha perioda (546-324. p. n. e.), u južnom himelajskom gradu Lumbiniju. On je ,također, znan i kao ''Shakyamuni'' (bukvalno ''Saga o Shakya klanu''). Poslije prvobitnog života u luksuzu i bogatstvu pod zaštitom svoga oca, kralja Kapilavastu, Siddharta je došao u kontakt sa stvarnošću svijeta i zaključio je da je pravi život pun nepodnošljive i neizbježne patnje i tuge. Siddharta je odbacio svoj besmisleni život luksuza i postao je asket. Na posljetku je shvatio i da je asketizam besmislen, pa je izabrao srednji put, put umjerenosti od ekstremnog samozadovoljavanja i samokažnjavnja. Pod drvetom smokve se zakleo da nikada neće napustiti to mjesto dok ne pronađe ''Istinu''. Kada je napunio 35 godina, on je bio prosvijetljen. Od tada je znan kao Gautama Buda, ili jednostavnije ''Buda'', što znači ''probuđeni''. Za ostalih 45 godina života, putovao je indijom i učio ljude svojim doktrinama. Budino opiranje da imenuje svog nasljednika i da formuliše svoje učenje je dovelo do toga da su se u sljedečih 400 godina oformili mnogi pokreti: prvo škole Nikaya Budizma, od kojih je danas preostala samo Theravada, formiranje Mahayane, pan-Budističkog pokreta koji prihvata nova 'sveta pisma'. Prema budističkoj tradiciji, Siddharta Gautama nije tvrdio da je nebesko stvorenje niti da je bio inspirisan nikakvim bogom. On je tvrdio da je učitelj onima koji žele da slušaju, i da mu je to bitnije od njegovog spasenja. O njemu nema pisanih djela; o njemu su pisali njegovi učenici. Osnova učenja njegove filozofije je učenje o bolu i načinu oslobađanja te boli. Cilj je postiči ''nirvanu''- ekstazu u kojoj se odvajamo od vanjskog svijeta, a time i od boli. == U drugim religijama == === Hinduizam === [[Hinduizam|Hinduistička]] sinteza se pojavila nakon života Bude, između 500<ref name=":1">Hiltebeitel, Alf (2013) [2002], "Hinduism", in Kitagawa, Joseph (ed.), ''The Religious Traditions of Asia: Religion, History, and Culture'', Routledge, ISBN <bdi>978-1-136-87597-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 7. 11. 2015</ref><sup>:12</sup>–200<ref>Larson, Gerald (1995), ''[https://books.google.com/books?id=wIOSb97ph3EC&q=hinduism+spread+from+north+to+south India's Agony Over Religion]'', SUNY Press, ISBN <bdi>978-0-7914-2411-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 24. 5. 2021</ref> p. n. e. i 300. n. e.,<ref name=":1" /><sup>:12</sup> pod pritiskom uspjeha [[Budizam|budizma]] i [[džainizam|džainizma]].<ref>Vath, Vijay (2001), "From 'Brahmanism' to 'Hinduism': Negotiating the Myth of the Great Tradition", ''Social Scientist'', '''29''' (3/4): 19–50, doi:10.2307/3518337, JSTOR 3518337</ref><sup>:21</sup> Kao odgovor na uspjeh budizma, Gautama je također postao smatran 9. avatarom [[Višnu|Višne]].<ref>Nagendra, Kumar Singh (1997). "Buddha as depicted in the Purāṇas". ''Encyclopaedia of Hinduism''. Vol. 7. Anmol Publications. pp. 260–275. ISBN <bdi>978-81-7488-168-7</bdi>. pristupljeno 16. 4. 2012.</ref><ref>Gopal, Madan (1990), K.S. Gautam (ed.), ''India through the ages'', Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India, str. 73.</ref><ref>Doniger, Wendy, ed. (1993), ''[https://books.google.com/books?id=-kZFzHCuiFAC Purana Perennis: Reciprocity and Transformation in Hindu and Jaina Texts]'', State University of New York Press, ISBN 0-7914-1381-0, str. 243.</ref> Mnogi hindusi tvrde da je Buda bio hindus i navode vjerovanje da je Buda deveti avatar [[Višnu|Višne]] kao dokaz. Usvajanje Bude kao inkarnacije počelo je otprilike u isto vrijeme kada je [[hinduizam]] počeo da raste, a [[budizam]] opada u [[Indija|Indiji]], dodavanje Bude na listu avatara smatra se aspektom hinduističkih napora da se odlučno oslabi budistička moć i privlačnost u [[Indija|Indiji]].<ref>Doniger, Wendy (30 September 2010). ''[https://books.google.com/books?id=nNsXZkdHvXUC&pg=PA484 The Hindus: An Alternative History]''. OUP Oxford. pp. 481–484. ISBN <bdi>978-0-19-959334-7</bdi>. Arhivirano s originala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 4. 2022.</ref> Međutim, Budina učenja poriču autoritet [[Veda]] i koncepta [[Brahma]]-[[Atman]]a.<ref>"Buddha". ''Stanford Encyclopedia of Philosophy''. Arhivirano s orginala 3. 9. 2015. Pristupljeno 13. 7. 2015.</ref><ref>Sushil Mittal & Gene Thursby (2004), ''The Hindu World'', Routledge, <nowiki>ISBN 978-0-415-77227-3</nowiki>, str. 729–730</ref><ref>C. Sharma (2013), ''A Critical Survey of Indian Philosophy'', Motilal Banarsidass, <nowiki>ISBN 978-81-208-0365-7</nowiki>, str. 66</ref> Shodno tome, [[budizam]] je generalno klasifikovan kao nāstika škola za razliku od šest ortodoksnih škola [[Hinduizam|hinduizma]].<ref>Ambedkar, B.R. "Book One, Part V – The Buddha and His Predecessors". ''The Buddha and his Dharma''. Arhivirano s orginala 2. 5. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2015.</ref><ref>Williams, Paul; Tribe, Anthony (2000). ''Buddhist thought a complete introduction to the Indian tradition''. London: Taylor & Francis e-Library. pp. 1–10. ISBN <bdi>0-203-18593-5</bdi>. Arhivirano s orginala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 5. 2016.</ref><ref>Flood, Gavin D. (1996). ''An Introduction to Hinduism, str. 231-232''. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-43878-0.</ref> === Islam === Islamski poslanik [[Zulkifl]] poistovjećen je s Budom na osnovu sure 95:1 [[Kur'an]]a, u kojoj se spominje smokva – simbol koji nije istaknut u životima nijednog od drugih poslanika spomenutih u [[Kur'an]]u. U međuvremenu se sugerisalo da bi ime Al-Kifl moglo biti referenca na [[Kapilavastu]], dom Sidarthe Gautame kao dječaka.<ref>Yusuf, Imitiyaz (2009). "Dialogue Between Islam and Buddhism through the Concepts Ummatan Wasaṭan (The Middle Nation) and Majjhima-Patipada (The Middle Way)". ''Islamic Studies''. '''48''' (3): 367–394. ISSN 0578-8072. JSTOR 20839172. Arhivirano s orginala 16. 7. 2021. Pristupljeno 16. 7. 2021.</ref><sup>:376</sup> Klasični [[Sunitski islam|sunitski]] učenjak [[El-Tabari]] izvještava da su [[Budizam|budistički]] [[idoli]] doneseni iz [[Afganistan]]a u [[Bagdad]] u devetom vijeku. Takvi su idoli prodavani u budističkim hramovima pored [[Džamija|džamije]] u [[Buhara|Buhari]], ali on dalje ne govori o ulozi Bude. Prema djelima o budizmu [[El-Biruni]]ja (973–poslije 1050), pogledi na tačan Budin identitet bili su različiti. Shodno tome, neki su ga smatrali Ifritom, a neki Božjim poslanikom poslanim ljudskom rodu. Do 12. vijeka, [[El-Šahrastani]] je čak uporedio Budu sa [[Hidrom]], koji je opisan kao idealni čovjek. [[Ibn Nadim]], koji je također bio upoznat sa [[Manihejstvo|manihejskim]] učenjem, čak identificira Budu kao poslanika, koji je podučavao religiju kako bi "protjerao šejtana", iako to ne spominje eksplicitno.<ref>Ahmad Faizuddin Ramli; Jaffary Awang; Zaizul Ab Rahman (2018). ''Muslim scholar's discourse on Buddhism: a literature on Buddha's position''. International Conference on Humanities and Social Sciences (ICHSS 2018). ''SHS Web of Conferences''. Vol. 53, no. 4001. str. 6–7. doi:10.1051/shsconf/20185304001</ref> Buda se također smatra prorokom od strane manjinske [[Ahmedije|Ahmadija]] sekte.<ref>Valentine, Simon Ross (2008), ''Islam and the Ahmadiyya Jamaʻat: History, Belief, Practice'', p. 26, ISBN <bdi>978-0-231-70094-8</bdi>, pristupljeno 15. 11. 2013.</ref> ==Također pogledajte == *[[Budizam]] *[[Filozofija]] *[[Antička filozofija]] *[[Lao Tse]] *[[Konfučije]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Siddhartha Gautama Buddha}} {{Commonscat|Buddha}} *[http://www.accesstoinsight.org/ptf/buddha.html Budin život] *[http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/buddhist.htm Buda i budizam] [[Kategorija:Budizam]] [[Kategorija:Filozofi]] b5fvbbf3miybm45c7odipxzgq11bapb Sigmund Freud 0 4378 3892221 3849802 2026-06-01T08:21:51Z Bosancica by MK 173186 Rzrađen uvodni dio (preveden sa Wikipedia en) i infokutija 3892221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[san]]ove tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. == Djetinjstvo i školovanje == Rođen je [[6. maj]]a [[1856]]. godine u mjestu Freiberg u [[Moravska|Moravskoj]] (mjesto se danas zove Pribor, a nalazi se u [[Češka|Češkoj]]) kao Sigismund Schlomo Freud. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. [[1860]] s roditeljima se seli u [[Beč]], jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio [[Jevreji|Jevrej]] nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije spriječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, italijanski i španski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa, posebno djela [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Hegel]]a, [[Shakespeare]]a i [[Immanuel Kant|Kanta]]. [[1873]] počinje studij medicine u [[Beč]]u. Tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom će se kasnije oženiti. Godine [[1877]]. mijenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi put je to učinio [[1885]]. godine, a [[1907]]. po drugi put. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovoj arhivi koja je bila dostupna samo njegovom ličnom životopiscu Ernestu Jonesu, te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski. == Život i rad == Nakon završetka školovanja [[1881]]. prihvaća radno mjesto u Institutu za [[cerebralna anatomija|cerebralnu anatomiju]] gdje radi istraživanja uspoređujući mozgove odraslih ljudi i [[fetus]]a. Nekoliko godina kasnije radi studiju o [[kokain]]u te [[1884]]. godine otrkiva njegova [[analgetska svojstva]] i iskušava ga na sebi. Naredna [[1885]]. godina biva značajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi četiri mjeseca u [[Pariz]]u i radi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena [[Jean-Martin Charcot|Jeanom Charcotom]] koji je istraživao uzroke i terapiju [[histerija|histerije]] putem [[hipnoza|hipnoze]]. Godine [[1886]]. vraća se iz [[Pariz]]a u [[Beč]] i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Freud se posvećuje oboljelima od histerije koje - što je u to doba bilo uobičajeno - liječi [[elektroterapija|elektroterapijom]] i [[hipnoza|hipnozom]]. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih [[asocijacija]] i [[analiza snova|analizi snova]]. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne. U oktobru [[1886]]. Freud stupa u brak s [[Martha Bernays|Marthom Bernays]] s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku [[Anna Freud|Annu Freud]] koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju [[dječija psihologija|dječije psihologije]]. [[1889]] Freud odlazi u [[Nancy]] gdje posjećuje [[Hippolyite Bernheim|Hippolyita Bernheima]], koji u to vrijeme eksperimentiše sa hipnozom. Iz tih eksperimenata Freud donosi zaključak o postojanju [[podsvjest]]i. Zajedno sa [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]] istražuje [[fenomen]]e [[histerija|histerije]]. Iz tog rada proizilazi njihova zajednička knjiga ''"Studije na području histerije"'' [[1895]] u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. Poučen iskustvima zajedničkih istraživanja, Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao [[psihoanalitička teorija]]. Godine [[1897]]. otkriva [[Edipov kompleks]], a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. U godini [[1900]]. objavljuje knjigu ''"[[Tumačenje snova]]"'' koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: ''"Psihopatologija svakodnevnog života"'' ([[1901]].), ''"Tri eseja o seksualnosti"'' ([[1905]].), ''"Šale i njihova povezanost sa [[podsvjest|nesvjesnim]]"'' (1905.). U knjizi ''"Tri eseja o seksualnosti"'' Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu ''"Fragment jedne analize histerije"'' analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu [[homoseksualnost]]i. Godine [[1902]]. osniva Psihološko društvo srijedom u kojem okuplja svoje prve učenike ([[Ferdern]], [[Rank]]a, [[Alfred Adler]]). Među njegovim najtalentovanijim učenicima, kako će se pokazati godinama kasnije, nalazi se i mladi [[Viktor Tausk]]. Od [[1912]]. bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona života ([[eros]]) i nagona smrti ([[tanatos]]), principa realnosti i principa zadovoljstva. Osam godina kasnije ([[1920]].) zbog [[epidemija|epidemije]] [[gripa|gripe]] umire Freudova kćerka Sophie, a iste godine on predlaže novi model društvenog sklopa u kome se pojavljuju [[ego]] i [[superego]]. Njegov istraživački doprinos uključuje i otkrivanje novih osobina živčanih ćelija kod zlatne ribice i postojanje [[testitis|testisa]] kod mužjaka [[jegulja|jegulje]]. Ipak, najvažnijim otkrićem smatra se činjenica da [[kokain]] može biti upotrijebljen za liječenje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih štetnih učinaka, no njegovo oduševljenje ovim otkrićem ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Zbog [[rak]]a [[1923]]. godine ima i prvu operaciju grla. Nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Austrija|Austriju]] [[1938]]. godine, a prije toga u [[Berlin]]u javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napušta Austriju i preseljava se u [[Engleska|Englesku]] gdje sve do same smrti, 23. septembra [[1939]]. godine, uzrokovane rakom grla liječi svoje pacijente. Sigmund Freud djed je slikara [[Luciano Freud|Luciana Freuda]] te komediografa i pisca Clementa Freuda te pradjed novinarke Emme Freud i modnog dizajnera Belle Freuda te Matthewa Freuda. ==Freudova psihologija - psihoanaliza== Sigmund Freud je glavni predstavnik [[Psihoanaliza|psihoanalize]].<ref>Jones, Ernest (1949) ''What is Psychoanalysis ?'' London: Allen & Unwin. p. 47.</ref> On je predstavio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka.<ref>For its efficacy and the influence of psychoanalysis on psychiatry and psychotherapy, see ''The Challenge to Psychoanalysis and Psychotherapy'', [http://americanmentalhealthfoundation.org/a.php?id=24 Chapter 9, Psychoanalysis and Psychiatry: A Changing Relationship] by [[Robert Michels (physician)|Robert Michels]], 1999 and Tom Burns ''Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry'' London: Allen Lane 2013 pp. 96-97. * For the influence on psychology, see [http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12 ''The Psychologist'', December 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231004848/http://thepsychologist.bps.org.uk/volume-13/edition-12|date=31. 12. 2014}} * For the influence of psychoanalysis in the humanities, see J. Forrester ''The Seductions of Psychoanalysis'' Cambridge University Press (1990). p. 2–3. * For the debate on efficacy, see Fisher, S. and Greenberg, R. P., ''Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy'', New York: John Wiley, (1996). p. 193–217. * For the debate on the scientific status of psychoanalysis see Stevens, R. 1985 ''Freud and Psychoanalysis'' Milton Keynes: Open University Press. p. 91–116 and Gay (2006) pp. 745. * For the debate on psychoanalysis and feminism, see Appignanesi, Lisa & Forrester, John. ''Freud's Women'', London: Penguin Books, (1992). p. 455-474.</ref> ===Topografija ličnosti=== Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 nivoa: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. Nesvjesno je za njega najvažnije. Područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih. To je mnoštvo sadržaja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost. Te misli, sjećanja ili porivi toliko su uznemiravajući (pod neke od uznemirujućih nesvjesnih tema spadaju [[incest]], [[mržnja]] prema braći i sestrama, roditeljima, supružnicima ili sjećanja na traume iz djetinjstva) da bi svjest o njima dovela do osjećaja anksioznosti. U nesvjesnom se nalaze: * sadržaji koji su [[Represija|represijom]] potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše * nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svjest i nisu naučene * iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati. Zadatak psihoanalize je da uđe u nesvjesno, da vidi šta se događa, da izbaci to u svjesno i da riješi problem. Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog: * [[Hipnoza]] – opušteno stanje u kojem osoba ne pruža nikakav otpor već govori sve što je psihijatar pita. * [[Slobodna asocijacija]] – klasična psihoanalitička tehnika u kojoj osoba svjesno govori što joj prvo padne na pamet. * [[San|Snovi]] – kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako težak i to nam ne dopušta naša [[svijest]], [[cenzura]]. Tada bi naš JA bio ugrožen. Kada spavamo, spava i naša cenzura i tada dolazi do prelaska. Međutim, snovi izlaze u simbolima zbog [[strah]]a da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadržaja sna: [[Latentni san|latentni]] (onaj koji sadrži simbole koje onda treba protumačiti) i [[Manifestni san|manifestni]] (onaj koji daje pravo značenje) * [[Šala|Šale]], pogreške i propusti * Podaci o tome šta pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za osobine koje i on sam ima. * Podaci o životu. Ljudi se zbog neuspjeha često odaju nekim preteranim konzumacijama npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan način samokažnjavanja za neuspjeh. * Otpor nekim temama u razgovoru * Umjetnička djela predstavljaju neurotičke [[simptom]]e koji su sami po sebi izraz nesvjesnog U ličnosti, osim nesvjesnog postoje i drugi nivoi svijesti. To su: * [[Predsvjesno]] – svi sadržaji koje koncentracijom i voljom mogu preći u svjesno * [[Svjesno]] – sve ono čega smo sada svjesni Većina [[simbol]]a u Freudovim zapisima ima seksualne konotacije. Pretpostavka za takve interpretacije počiva na tome što je Freud pod uticajem viktorijanske ere, kada je većina ljudi bila seksualno inhibirana, vjerovao da se potisnuti seksualni osjećaji i žudnje izražavaju kroz snove u simboličkome obliku. ===Struktura ličnosti=== Freud govori o tri strukture koje čine ličnost:{{sfn|Mannoni|1971|pp=49-51, 152-54}} * [[Id, ego i super-ego|Id]] – Id je urođena komponenta ličnosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadrži sve ono psihološko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihička energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionisati bez ida. Id je središte svega animalnog, neograničenog, životinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograničenja, pravila, ne želi biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihičku napetost. On je iracionalan, narcističan i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).{{sfn|Mannoni|1971|pp=146–47}} * [[Id, ego i super-ego|Ego]] – Prisutan je kod odraslog čovjeka. Ego je struktura koja funkcioniše po principu realnosti. Freud kaže da je ego tu da bi kontrolisao id, da bi ga ograničio, usmjerio. On je onaj koji usmjerava ličnost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi došao do zadovoljenja na realan način. Sposoban je na promjenu. Raspolaže kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcioniše bez ida. * [[Id, ego i super-ego|Superego]] – to je dio ličnosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni čuvar ličnosti. Na temelju usađenih normi on sudi šta je dobro, a šta loše u postupanju ličnosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego pomaže da superego ne ode previše u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture: ** [[Ego ideal]] – razvija se pod uticajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti ** [[Savjest]] – razvija se pod uticajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjećaj krivnje i grijeha. Od tri strukture koje čine ličnost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnom nivou ličnosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najviše ima u predsvjesnoj, dok superega najviše ima u svjesnoj. == Reference == {{refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] ajefv1n8djc5ayseru6bl0yzo2qso2t Los Angeles 0 4510 3892049 3877367 2026-05-31T12:22:32Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892049 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u SAD-u | ime = Los Angeles | drugo_ime = | vrsta = Grad | službeni_naziv = City of Los Angeles<br />({{bs|Grad Los Angeles}}) | slogan = | nadimak = "L.A.", "City of Angels",<ref name=VOAnick/> "Angeltown",<ref>{{cite news|title=A Teflon Metropolis Where No Nicknames Stick|last=Smith|first=Jack|newspaper=Los Angeles Times|date=12. 10. 1989|page=1|url=http://articles.latimes.com/1989-10-12/news/vw-168_1_los-angeles|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "The Big Orange"<ref name=VOAnick>{{cite news|url=http://learningenglish.voanews.com/content/nicknames-for-los-angeles/1644584.html|title=Nicknames for Los Angeles|work=Voice of America|first1=Shelley|last1=Gollust|date=18. 4. 2013|access-date=15. 5. 2015}}</ref> "La-la-land", "Tinseltown"<ref name=VOAnick/> "City of Flowers and Sunshine"<ref name=VOAnick/> | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 290 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/2 | caption_align = center | image1 = Los Angeles with Mount Baldy.jpg | image2 = Hollywood Sign (Zuschnitt).jpg | image3 = Echo Park Lake.jpg | image4 = Olvera st los angeles (cropped2).jpg | image5 = Los Angeles City Hall 2013 (cropped).jpg | image6 = Griffith observatory 2006.jpg | image7 = Venice Beach, Los Angeles, CA 01 (cropped2).jpg }} | opis_slike = | zastava = Flag of Los Angeles, California.svg | grb = Seal of Los Angeles, California.svg | savezna_država = [[Kalifornija]] | okrug = Los Angeles | nadmorska_visina = 93 | širina_stepeni = 34| širina_minuta = 03| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 118| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = | dužina_IZ = W | površina_zemlje = 1214 | površina_vode = 88 km<sup>2</sup> | površina_grada = 1302 | površina_urban = | površina_metro = | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_grada = 3884307 | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = 12150996 | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 13131431 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = 18351929 | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = 3198 | vrsta_vlade = Gradonačelnik-vijeće-komisija | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = [[Gradsko vijeće Los Angelesa]] | gradonačelnik = [[Karen Bass]] | gradonačelnik_partija = | vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]]) | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = 90001–90068, 90070–90084, 90086–90089, 90091, 90093–90097, 90099, 90101–90103, 90174, 90185, 90189, 90291–90293, 91040–91043, 91303–91308, 91342–91349, 91352–91353, 91356–91357, 91364–91367, 91401–91499, 91601–91609 | pozivni broj = 213, 310/424, 323, 661, 747/818 | FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0644000 06-44000] | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države | web_stranica = [http://www.lacity.org/ www.lacity.org] | bilješka = <ref name="CaliforniaCounty1899">{{cite book|last=Barrows|first=H.D.|title=Historical Society of Southern California Quarterly|url=http://books.google.com/books?id=JMg1AAAAIAAJ&pg=PA151|access-date=15. 5. 2015|year=1899|page=151ff|chapter=Felepe de Neve|volume=4}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| title = California Cities by Incorporation Date| publisher = California Association of Local Agency Formation Commissions| access-date = 15. 5. 2015| archive-url = https://web.archive.org/web/20141103002921/http://www.calafco.org/docs/Cities_by_incorp_date.doc| archive-date=3. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |title=About the City Government |publisher=City of Los Angeles |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208103544/http://www.lacity.org/city-government/about-city-government |archive-date=8. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref name=dir>{{cite web| url = http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| title = City Directory| access-date = 25. 5. 2015| publisher = City of Los Angeles| archive-url = https://web.archive.org/web/20141113102218/http://www.lacity.org/CityDirectory/index.htm| archive-date=13. 11. 2014| url-status = dead}}</ref><ref name=gazetteer>[http://www2.census.gov/geo/docs/maps-data/data/gazetteer/2010_place_list_06.txt "2010 Census U.S. Gazetteer Files – Places – California".]</ref><ref>{{Cite web |url=http://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |title="Los Angeles City Hall". GNIS. |access-date=15. 5. 2015 |archive-date=3. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803121241/https://geonames.usgs.gov/apex/f?p=gnispq:3:::NO::P3_FID:1682200 |url-status=dead }}</ref><ref name=elvadist>{{cite web|url=http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|title=Elevations and Distances|publisher=US Geological Survey|date=29. 4. 2005|access-date=15. 5. 2015|archive-date=9. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131109183109/http://egsc.usgs.gov/isb//pubs/booklets/elvadist/elvadist.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Census Bureau">{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places of 50,000 or More, Ranked by July 1, 2013 Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Places of 50,000+ Population|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Urban Areas|url=http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516110036/http://www2.census.gov/geo/ua/ua_list_all.txt|archive-date=16. 5. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Metropolitan Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|publisher=United States Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Annual Estimates of the Resident Population: April 1, 2010 to July 1, 2013 - United States -- Combined Statistical Area; and for Puerto Rico|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?src=bkmk|website=Census Bureau|publisher=Census Bureau|access-date=15. 5. 2015}}</ref> }} '''Los Angeles''', službeno "Grad Los Angeles", poznat po inicijalima '''L. A''', veliki je grad u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Udaljen je 551&nbsp;km od [[San Francisco|San Franciska]] i drugi je grad po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u nakon [[New York]]a s brojem stanovnika od 3.792.621,<ref>{{cite web | url = http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | title = U.S. Census Bureau Releases Data on Population Distribution and Change in the U.S. Based on Analysis of 2010 Census Results | date = 24. 3. 2010 | publisher = United States Census Bureau | access-date = 6. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111016002430/http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn124.html | archive-date=16. 10. 2011 | url-status = dead }}</ref> što ga čini najnaseljenijim gradom u Kaliforniji. Poznat je po svojoj [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]], etničkoj raznovrsnosti, kulturi poznatih ličnosti, prometu, te filmskoj i televizijskoj industriji. Nalazi se u velikom obalnom slivu okruženom planinama s tri strane koje dostižu [[Nadmorska visina|nadmorsku visinu]] preko 3.000 [[Metar|m]]. Iako je historijski bio dom raznim plemenima poput [[Chumasha]] i [[Tongva]], Juan Rodríguez Cabrillo ga je prisvojio [[Španija|Španiji]] 1542. kao i ostatak područja koji se danas naziva [[Alta Kalifornija]]. Grad je službeno osnovao španski guverner [[Felipe de Neve]] 4. septembra 1781. Postao je dio [[Prvo špansko carstvo|Prvog španskog carstva]] (današnjeg [[Meksiko|Meksika]]) 1821. nakon [[Meksički rat za nezavisnost|Meksičkog rata za nezavisnost]]. Nakon završetka [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] 1848, Los Angeles i ostatak Kalifornije kupljeni su prema dogovoru Guadalupe Hidalgo kojim su kupljena mjesta postala dio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Grad je postao općina 4. aprila 1850 – pet mjeseci prije nego što je [[Kalifornija]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Centar je mnogo većeg [[metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskog područja Los Angelesa]] (13 miliona ljudi)<ref>{{cite web|url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|title = Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas|date = 1. 7. 2012|access-date = 6. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau|archive-url = https://web.archive.org/web/20130401093220/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2012/tables/CBSA-EST2012-01.csv|archive-date=1. 4. 2013|url-status = dead}}</ref> i područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]] (18 miliona ljudi). Ovo ga čini jednim od najvećih [[Metropolitansko područje|metropolitanskih područja]] na svijetu, te drugim po veličini u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Grad je središte [[Okrug Los Angelesa|istoimenog]], najnaseljenijeg okruga u SAD-u. Stanovnici grada se izvorno nazivaju "Angelenos". Globalni je grad s jakim biznisima, međunarodnom [[Trgovina|trgovinom]], [[Zabava|zabavom]], kulturom, [[mediji]]ma, [[Moda|modom]], [[Nauka|naukom]], [[sport]]ovima, [[Tehnologija|tehnologijom]], [[obrazovanje]]m, [[Medicina|medicinom]] i istraživanjem. Još je poznat kao "Grad anđela". Grad je 6. na globalnom indeksu najboljih gradova i 9. na indeksu globalnih ekonomskih snaga. Dom je renomiranim institucijama koje pokrivaju širok spektar profesionalnih i kulturnih polja, te je jedan od najodržljivih ekonomskih snaga u SAD-u. Prema podacima iz 2008, [[kombinirano statističko područje Los Angelesa]] (ili skraćeno CSA) ima bruto metropolitanski proizvod (BMP ili GMP) od 831 milijarde [[Američki dolar|dolara]]. Ova statistika ga čini trećim po bruto proizvodu nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i [[Njujorško metropolitansko područje|Njujorškog metropolitanskog područja]]. Pošto je [[Hollywood]] dio Los Angelesa, ova četvrt ga čini liderom u proizvodnji televizijskih programa, [[film]]ova, [[Videoigra|videoigara]] i [[Muzika|muzike]]. Grad je također bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. ==Historija== {{Quote box |width=18.5em |align=left |bgcolor=#E5ECF4 |title=Hronološka pripadnost |fontsize=90% |quote={{plainlist| * {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko Carstvo]] (1781–1821) * {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo Meksičko Carstvo]] (1821–1823) * {{ZD|Meksiko}} [[Meksiko]] (1823–1848) * {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska Republika]] (1846) * {{ZD|SAD|1848}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1848–) }} }} ===Period prije kolonizacije=== [[Datoteka:Rafael, a Chumash who shared cultural knowledge with Anthropologists.jpg|lijevo|mini|200x200px|Plemena [[Chumash]] su živjela u Los Angelesu prije dolaska [[Evropa|evropskih]] doseljenika.]] Obalno područje Los Angelesa su prvo naselila domorodačka plemena [[Tonga]] (još poznati pod nazivom ''Gabrieleños'') i [[Chumash]] prije nekoliko hiljada godina. Poznato Gabrielino naselje u ovom području se nazivalo "iyáangẚ" ([[Španija|španci]] su ga zapisivali kao Yang-na), što je značilo "mjesto otrovnog [[hrast]]a".<ref name="google86">{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=CET4QodMZysC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=yang-na+and+poison+oak&source=bl&ots=Njvw9GpJT2&sig=cDlnR5Of9NuUxxaOD5O942HpIhk&hl=en&sa=X&ei=F0RsUdGKBaKdiAK_m4DgAg&ved=0CEkQ6AEwBQ#v=onepage&q=yang-na%20and%20poison%20oak&f=false|title=Fifteen Hundred California Place Names|author=William Bright|isbn=9780520212718|lccn=97043147|year=1998|page=86|publisher=University of California Press|quote=Founded on the site of a Gabrielino Indian village called Yang-na, or more accurately iyáangẚ, 'poison-oak place.'}}</ref><ref name="sfgate2002">{{cite news|title=Roots of native names|author=Sullivan|date=7. 12. 2002|url=http://www.sfgate.com/homeandgarden/thedirt/article/Roots-of-native-names-2712675.php|quote=Los Angeles itself was built over a Gabrielino village called Yangna or iyaanga', 'poison oak place.'|first = Ron|newspaper = San Francisco Chronicle|access-date = 6. 5. 2015}}</ref> [[Portugal]]ski istraživač (u službi [[Španija|Španije]]) [[Juan Rodríguez Cabrillo]] je prisvojio područje [[Južna Kalifornija|južne Kalifornije]] [[Špansko carstvo|Španskom carstvu]] 1542.<ref>{{cite book|last=Willard|first=Charles Dwight|url=http://books.google.com/books?id=o0cOAAAAIAAJ&pg=PA21 |title=The Herald's History of Los Angeles|location=Los Angeles|publisher=Kingsley-Barnes & Neuner|year=1901|pages=21–24|access-date=6. 5. 2015}}</ref> [[Gaspar de Portolà]] i franjevac [[Juan Crespí]] su prvi put dostigli područje današnjeg Los Angelesa 2. augusta 1769.<ref>{{cite web|url = http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|title = Portola Expedition 1769 Diaries|access-date = 6. 5. 2015|publisher = Pacifica Historical Society|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113232240/http://pacificahistory.wikispaces.com/Portola+Expedition+1769+Diaries|url-status = dead}}</ref> ===Španski period=== Franjački kaluđer [[Junípero Serra]] je 1771. predvodio građenje prve mise područja pod nazivom "[[Misa San Gabriela Arcángela]]".<ref name="LeffingwellWorden2005">{{cite book|last1=Leffingwell|first1=Randy|last2=Worden|first2=Alastair|title=California missions and presidios|url=http://books.google.com/books?id=zFn57UJ1mJIC&pg=PA43|access-date=6. 5. 2015|date=4. 11. 2005|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-89658-492-1|pages=43–44}}</ref> Grupa od 44 doseljenika (poznata pod nazivom "Los Pobladores") je 4. septembra 1781. osnovala naselje pod imenom "El Pueblo de Nuestra Señora la Reina de los Ángeles del Río de Porciúncula"; na [[Bosanski jezik|bosanskom]] bi naziv grada bio "Grad naše dame, kraljice anđela rijeke Porciúncula". "Kraljica anđela" se ovdje odnosi na [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] u [[Katoličanstvo|rimokatoličkoj]] [[Religija|religiji]].<ref name="Sullivan2009">{{cite book|last=Sullivan|first=Noelle|title=It Happened in Southern California: Remarkable Events That Shaped History|url=http://books.google.com/books?id=bwRrshiH0oUC&pg=PA7|access-date=7. 5. 2015|edition=2nd|date=8. 12. 2009|publisher=Globe Pequot|isbn=978-0-7627-5423-6|pages=7–9}}</ref> Dvije trećine doseljenika su bili mestici i mulati sa mješavinom [[Afrika|afričkog]], [[Domorodački narodi Amerike|domorodačkog]] i [[Evropljani|evropskog]] porijekla.<ref>{{cite book|last1=Mulroy|first1=Kevin|last2=Taylor|first2=Quintard|author3=Autry Museum of Western Heritage|title=Seeking El Dorado: African Americans in California|url=http://books.google.com/?id=2eH35EuLuUsC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=University of Washington Press|isbn=978-0-295-98082-9|page=79|chapter=The Early African Heritage in California (Forbes, Jack D.)}}</ref> Naselje je duže vrijeme bilo u obliku malog gradića, uglavnom fokusiranog na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stanovništvo je 1820. poraslo na 650 osoba.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=63}}</ref> Danas se naselje obilježava u historijskom distriktu [[Los Angeles Pueblo Plaza]] i [[Olvera Street|ulici Olvera]], koji je najstariji dio Los Angelesa.<ref name="Estrada2006">{{cite book|last=Estrada|first=William D.|title=Los Angeles's Olvera Street|url=http://books.google.com/books?id=NzlO8C5-Q88C|access-date=7. 5. 2015|year = 2006|publisher=Arcadia Publishing|isbn=978-0-7385-3105-2}}</ref> ===Meksički period=== [[Nova Španija]] se uspjela odvojiti od [[Špansko Carstvo|Španskog Carstva]] 1821. nakon čega je naselje nastavilo biti dio [[Meksiko|Meksika]]. Guverner [[Pío Pico]] je, pod meksičkom vladavinom, izabrao Los Angeles za glavni grad područja [[Alta Kalifornija|Alta Kalifornije]]. ===Američki period=== [[Datoteka:LosAngeles-Plaza-1869.jpg|mini|Naselje ''Pueblo de Los Ángeles Plaza'' 1869.]] Meksička vladavina se završila tokom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]]: Amerikanci su preuzeli kontrolu od stanovnika Kalifornije nakon nekoliko borbi, što je dovelo do potpisivanja Cahuenga dogovora 13. januara 1847.<ref>{{cite book|last=Guinn|first=James Miller|title=Historical and biographical record of southern California: containing a history of southern California from its earliest settlement to the opening year of the twentieth century|url=http://books.google.com/books?id=KyFPAAAAYAAJ|access-date=7. 5. 2015|year=1902|publisher=Chapman pub. co.|page=50}}</ref> Nakon završetka [[Južno-pacifična željeznica|Južno-pacifične željezničke linije]] 1876, [[Željeznica|željeznice]] su se počele koristiti u Los Angelesu.<ref name="Mulholland2002">{{cite book|last=Mulholland|first=Catherine|title=William Mulholland and the Rise of Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=iP575do7D48C|access-date=7. 5. 2015|year=2002|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-23466-6|page=15}}</ref> [[Nafta]] je otkrivena u gradu i okružnim područjima 1923. Otkrivanje je pomoglo Kaliforniji da postane najveći proizvođač nafte u državi sa jednom četvrtinom svjetske nafte.<ref name="Kipen2011">{{cite book|last=Kipen|first=David|title=Los Angeles in the 1930s: The WPA Guide to the City of Angels|url=http://books.google.com/books?id=aezmS52IavcC&pg=PA45|access-date=7. 5. 2015|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26883-8|pages=45–46}}</ref> Stanovništvo je poraslo na 102.000 osoba do 1900,<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab13.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1900|date = 15. 6. 1998|access-date = 8. 1. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> što je otežalo snabdijevanje vodom.<ref>{{cite web|url = http://www1.american.edu/ted/mono.htm|title = The Los Angeles Aqueduct and the Owens and Mono Lakes (MONO Case)|access-date = 7. 5. 2015|publisher = American University|archive-url = https://web.archive.org/web/20150109051618/http://www1.american.edu/ted/mono.htm|archive-date=9. 1. 2015|url-status = dead}}</ref> Nastavak rasta grada je osiguralo pravljenje [[Akvadukt Los Angelesa|akvadukta Los Angelesa]] 1913. pod vodstvom [[William Mulholland|Williama Mulhollanda]].<ref name="Reisner1993">{{cite book|last=Reisner|first=Marc|title=Cadillac desert: the American West and its disappearing water|url=http://books.google.com/books?id=Akn6rUgR_eEC|access-date=7. 5. 2015|year=1993|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017824-1|page=86}}</ref> [[Datoteka:House in Cheviot Hills, Los Angeles.JPG|mini|lijevo|Mansion iz 20. stoljeća u bogatom susjedstvu Los Angelesa – [[Cheviot Hills (Los Angeles)|Cheviot Hills]].]] [[Hollywood]] se 1910. spojio sa Los Angelesom. U to vrijeme je u gradu radilo 10 filmskih kompanija. Preko 80% svjetske filmske industrije se od 1921. nalazilo u Los Angelesu.<ref name="Buntin2010">{{cite book|last=Buntin|first=John|title=L.A. Noir: The Struggle for the Soul of America's Most Seductive City|url=http://books.google.com/books?id=y6ZlIkYXjiMC&pg=PA18|access-date=7. 5. 2015|date=6. 4. 2010|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-0-307-35208-8|page=18}}</ref> Novac koji je filmska industrija proizvodila je omogućila gradu da izbjegne veći dio ekonomskog utjecaja [[Velika depresija|Velike depresije]].<ref name="YoungYoung2007">{{cite book|last1=Young|first1=William H.|last2=Young|first2=Nancy K.|title=The Great Depression in America: a cultural encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=QYYMqXUyjnUC&pg=PA21|access-date=7. 5. 2015|date=1. 3. 2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33521-1|page=21}}</ref> Broj stanovnika je prevazišao milion do 1930.<ref>{{cite web|url = https://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab16.txt|title = Population of the 100 Largest Urban Places: 1930|date = 15. 6. 1998|access-date = 7. 5. 2015|publisher = United States Census Bureau}}</ref> Grad je bio domaćin [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]]. Los Angeles je bio važan centar proizvodnje [[avion]]a i [[brod]]ova tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kompanija [[California Shipbuilding Corporation|Calship]] je izgradila na stotine takozvanih "Liberty" i "Victory" lađa na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]]. Područje Los Angelesa je bilo sjedište šest proizvođača letjelica: [[Douglas Aircraft Company]], [[Hughes Aircraft Company|Hughes Aircraft]], [[Lockheed Corporation|Lockheed]], [[North American Aviation]], [[Northrop Corporation]] i [[Vultee Aircraft|Vultee]]. Više aviona je proizvedeno u jednoj godini ovog rata nego u svim prethodnim ratovima otkad su Wright braća izmislila avion 1903. Proizvodnja je naglo porasla, kao što je to potvrdio [[William S. Knudsen]] iz državnog komiteta za nacionalnu sigurnost svojim komentarom: "Pobjedili smo zato što smo ugušili neprijatelja sa lavinom proizvodnje koju do tada nikada nisu vidjeli niti su sanjali o nečemu takvom."<ref>Parker, Dana T. ''Building Victory: Aircraft Manufacturing in the Los Angeles Area in World War II,'' pp.5-8, 14, 26, 36, 50, 60, 78, 94, 108, 122, Cypress, CA, 2013. {{ISBN|978-0-9897906-0-4}}.</ref> [[Datoteka:GebhardRichfieldBuilding.jpg|mini|Toranj "Richfield". Predstavlja spomenik u Art Deco stilu. Uništen je 1969.]] Los Angeles je nastavio sa rastom u [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]] nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Bruegmann2006">{{cite book|last=Bruegmann|first=Robert|title=Sprawl: A Compact History|url=http://books.google.com/books?id=HFjLm2BauZ8C|access-date=7. 5. 2015|date=1. 11. 2006|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-07691-1|page=133}}</ref> Proširivanje sistema autoputeva tokom 1950-ih i 1960-ih je povećalo naseljivanje u predgrađa i označilo kraj gradskoj željeznici, koja je jednom bila najveća željeznica u saveznoj državi. Odnos rasa je prekapio čašu 1960-ih [[Watts pobune|Wattsovim pobunama]] 1965, u kojima je usmrćeno 34 i ozljeđeno preko 1.000 osoba. Ovo je bila najveća pobuna u historiji grada sve do pobuna 1992. Los Angeles je 1969. postao jedan od mjesta rođenja [[internet]]a nakon što je prvo [[ARPANET]] prenos izvršen iz [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] (odnosno UCLA) do SRI-ja u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]], [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="HafnerLyon1999">{{cite book|last1=Hafner|first1=Katie|last2=Lyon|first2=Matthew|title=Where Wizards Stay Up Late: The Origins Of The Internet|url=http://books.google.com/books?id=RLKxSvCBQZcC|access-date=7. 5. 2015|date=1. 8. 1999|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-684-87216-2|page=153}}</ref> Grad je [[Olimpijske igre 1984.|1984.]] po drugi put bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Uprkos bojkotu 14 komunističkih zemalja 1984, Olimpijske igre su ipak bile uspješnije u finansijskom pogledu od prethodnih<ref>{{cite news | url = http://articles.latimes.com/2004/jun/30/local/me-rood30 | title = Rodney W. Rood, 88; Played Key Role in 1984 Olympics, Built Support for Metro Rail | author = Woo | date = 30. 6. 2004 | access-date =7. 5. 2015|first = Elaine|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> i druge su Olimpijske igre koje su imale značajan profit, odmah nakon [[Olimpijske igre 1932.|Olimpijskih igara 1932]], koje su također održane u Los Angelesu.<ref name=Zarnowski>{{cite journal | last = Zarnowski | first = C. Frank | date = 1. 8. 1992 | title = A Look at Olympic Costs | journal = Citius, Altius, Fortius | volume = 1 | issue = 1 | pages = 16–32 | url = http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | access-date = 7. 5. 2015 | archive-date = 28. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080528012143/http://www.la84foundation.org/SportsLibrary/JOH/JOHv1n1/JOHv1n1f.pdf | url-status = dead }}</ref> Rasne tenzije su eruptirale 29. aprila 1992. zbog oslobađajuće presude porote [[Dolina Simi (Kalifornija)|doline Simi]], koji su oslobodili policajce uhvaćene kako tuku [[Rodney King|Rodneyja Kinga]] na video snimku.<ref name="RuckerUpton2007">{{cite book|last1=Rucker|first1=Walter C.|last2=Upton|first2=James N.|last3=Hughey|first3=Matthew W.|title=Encyclopedia of American race riots|url=http://books.google.com/books?id=mQcrpqn0124C&pg=PA376|access-date=7. 5. 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33301-9|pages=376–85|chapter=Los Angeles (California) Riots of 1992}}</ref> Ovo je bila najveća pobuna u historiji [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a sa procjenom štete od otprilike 1,3 milijarde [[Američki dolar|dolara]] i sa 53 usmrćena i 2.000 ozljeđenih lica.<ref>{{cite web|url = http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|title = The 10 Biggest Ever American Riots|date = 24. 2. 2014|access-date = 7. 5. 2015|website = |publisher = TheRichest|last = |first = |archive-date = 1. 5. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150501000704/http://www.therichest.com/rich-list/nation/the-10-biggest-ever-american-riots/10/|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|url = http://www.cnn.com/2012/04/25/us/california-post-riot/|title = Riot anniversary tour surveys progress and economic challenges in Los Angeles|last = Wilson|first = Stan|date = 25. 4. 2012|work = [[CNN]]|access-date = 7. 5. 2015}}</ref> [[Zemljotres Northridge]] je 1994. prouzrokovao štetu od 12,5 milijardi dolara i 72 smrtna slučaja.<ref>{{cite news|last=Reich|first=Kenneth|title=Study Raises Northridge Quake Death Toll to 72|date=20. 12. 1995|page=B1|url=http://articles.latimes.com/1995-12-20/news/mn-16032_1_quake-death-toll|access-date=7. 5. 2015|newspaper = Los Angeles Times}}</ref> Vijek se završio sa Rampart skandalom. To je bio jedan od najopširnijih slučaja nedoličnog ponašanja policije u američkoj historiji.<ref>{{Cite news|url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/lapd/scandal/cron.html|title = Rampart Scandal Timeline|access-date = 7. 5. 2015|publisher = PBS Frontline}}</ref> Glasači su 2002. odbili pokušaj otcijepljenja [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]] i [[Hollywood]]a od grada.<ref>{{cite news | url=http://www.dailynews.com/20121104/secession-drive-changed-san-fernando-valley-los-angeles | title=Secession drive changed San Fernando Valley, Los Angeles | newspaper=Los Angeles Daily News | date=3. 11. 2012 | access-date=7. 5. 2015 | author=Orlov, Rick}}</ref> ==Geografija== ===Gradski pejzaž=== {{Široka slika|Los angeles mountains to ocean pano.jpg|1900px|align-cap=center|Panorama Los Angelsa. Pogled sa [[Mulholland Drive|Muholland Drivea]]. Sa lijeva ka desno: [[Planine Santa Ane]], [[Centar Los Angelesa|centar]], Hollywood (prvi plan), [[Wilshire Boulevard|bulvear Wilshirea]], [[Luka Los Angelesa]], [[Poluostrvo Palos Verdes]], [[Ostrvo Santa Catalina (Kalifornija)|ostrvo Santa Catalina]] i [[Međunarodni aerodrom Los Angelesa]]}} [[Datoteka:Hollywood boulevard from kodak theatre.jpg|mini|300px|Hollywood. Ovo je znatno poznat distrikt Los Angelesa za koji ljudi često pogriješe da je zaseban grad iako graniči sa zasebnim gradom [[West Hollywood]].]] Grad je podijeljen u preko 80 distrikta i susjedstava<ref>{{cite news | url = http://www.latimes.com/news/local/la-me-map19-2009feb19,0,5915275.story | title = L.A. neighborhoods, you're on the map |newspaper=Los Angeles Times | date = 19. 2. 2009 | access-date =7. 5. 2015 | first=Bob | last=Pool}}</ref> od kojih su većina bili zasebni gradovi i zajednice koje su se spojile u grad.<ref name="Abu-Lughod1999">{{cite book|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|title=New York, Chicago, Los Angeles: America's global cities|url=http://books.google.com/books?id=rrLlt1k59voC&pg=PA66|access-date=7. 5. 2015|year=1999|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3336-4|page=66}}</ref> Općenito gledajući, grad je podijeljen na sljedeća područja: [[Centar Los Angelesa]], [[Istočni Los Angeles (region)|Istočni Los Angeles]] i [[Sjeveroistočni Los Angeles]], [[Južni Los Angeles]] i [[Harbor region Los Angelesa]], [[Širi Hollywood]], [[Wilshire(Los Angeles)|Wilshire]], [[Westside (okrug Los Angelesa)|Westside]] i doline San Fernanda i Crescenta. ====Znamenitosti==== Los Angeles sadrži sljedeće poznate znamenitosti: [[Walt Disney]] koncertnu salu, katedralu Naše dame anđela, [[Angels Flight]], pozorište Kodak, Griffith obzervatorijum, Getty centar, Getty vilu, memorijalni koloseum Los Angelesa, muzej umjetnosti oblasti Los Angelesa, [[Graumanovo kinesko pozorište]], znak [[Hollywood]]a, Bradbury zgradu, Hollywoodski bulevar, zgradu diskografske kuće [[Capital Records]], gradsku vijećnicu Los Angelesa, amfiteatar Hollywood Bowl, ratni brod USS Iowa, Watts tornjeve, centar Staples, [[Stadion "Dodger"|Dodger stadion]] i ulicu Olvera. <gallery> Datoteka:Staples Center LA Live.jpg|[[L.A. Live]] Datoteka:Grauman's Chinese Theatre, by Carol Highsmith fixed & straightened.jpg|Kinesko pozorište TCL Datoteka:Griffith Observatory, Los Angeles, California.jpg|Griffith obzervatorijum Datoteka:Capitol Records Building LA.jpg|Zgrada diskografske kuće Capital Records Datoteka:Angels Flight East.jpg|[[Angels Flight]] Datoteka:Los Angeles California photo D Ramey Logan.jpg|Zračna fotografija centra grada pri zalasku sunca Datoteka:USS_Iowa_(BB-61)_superstructure.jpg|Ratni brod Iowa </gallery> ===Topografija=== [[Datoteka:Los Angeles Basin JPLLandsat.jpg|lijevo|mini|240px|Sliv Los Angelesa]] Grad Los Angelesa je nepravilno oblikovan i pokriva područje od 1.302&nbsp;km<sup>2</sup>, od čega je 1.214&nbsp;km<sup>2</sup> kopno, a 88&nbsp;km<sup>2</sup> voda.<ref name=gazetteer /> Perimetar grada iznosi 550&nbsp;km. Los Angeles je u isto vrijeme ravan a i brdovit grad. Najviša tačka grada se nalazi na sjeveroistočnom kraju doline San Fernanda i to je planina Lukens, te joj [[nadmorska visina]] iznosi 1.547 m.<ref>{{cite web | url=http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | title=Elevations of the 50 Largest Cities (by population, 1980 Census) | publisher=United States Geological Survey | access-date=9. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111015012701/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#50 | archive-date=15. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | title=Mount Lukens Guide | publisher=Sierra Club Angeles Chapter | access-date=9. 5. 2015 | archive-date=24. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111124012746/http://angeles.sierraclub.org/hps/guides/09e.htm | url-status=dead }}</ref> Istočni kraj [[Planine Santa Monica|planina Santa Monica]] se proteže od centra grada pa sve do [[Tihi okean|Tihog okeana]] te odvaja sliv Los Angelesa od doline San Fernanda. Drugi brdoviti dijelovi Los Angelesa su [[Washington (planina, Los Angeles)|planina Washington]] u području sjeverno od centra grada, istočni dijelovi poput [[Boyle Heights]]a, okruga Crenshaw oko [[Baldwin Hills (Los Angeles|brda Baldwin]] i okruga [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]]. Grad okružuju mnogo više [[planine]]. Odmah ka sjeveru se nalaze [[planine San Gabriel]], koje su popularno rekreaciono područje za stanovnike Los Angelesa. Najveća tačka je [[Mount San Antonio|planina San Antonio]] koja se lokalno naziva i "Mount Baldy", te dostiže nadmorsku visinu od 3.068 m. Najviša tačka područja šireg Los Angelesa je [[planina San Gorgonio]] sa nadmorskom visinom od 3.506 m. Glavni odvodni kanal je [[Los Angeles (rijeka)|rijeka Los Angeles]]. Korpus inženjeringa ju je izravnao i obložio u 82&nbsp;km betona kako bi se koristila za zaštitu od poplava.<ref name="Gumprecht2001">{{cite book|last=Gumprecht|first=Blake|title=The Los Angeles River: Its Life, Death, and Possible Rebirth|url=http://books.google.com/books?id=2ftBJpp7aIoC|access-date=9. 5. 2015|date=1. 3. 2001|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-6642-5|page=173}}</ref> Rijeka ulazi u grad u susjedstvu Canoga Park. Teče istočno iz doline San Fernanda, sjevernim rubom planinâ Santa Monice i skreće južno kroz centar grada kako bi se ulila u [[Tihi okean]] u pristaništu [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]]. Manji potok pod nazivom Balloona se ulijeva u [[Zaliv Santa Monica|zaliv Santa Monice]] u [[Playa del Rey (Los Angeles)|susjedstvu Playa del Rey]]. ===Flora i fauna=== Los Angeles je bogat po različitim vrstama biljaka zbog raznolikosti u staništima, poput [[plaža]] i [[planina]]. Najčešće botaničko okruženje je područje obalnog žbunja,<ref name="Miller2008">{{cite book|last=Miller|first=George Oxford|title=Landscaping with Native Plants of Southern California|url=http://books.google.com/books?id=RjbPQ6ZOgzMC&pg=PA15|access-date=10. 5. 2015|date=15. 1. 2008|publisher=Voyageur Press|isbn=978-0-7603-2967-2|page=15}}</ref> koje pokriva obronke zapaljivog čestara. Autothne vrste koje se nalaze u ovom području su: ''[[Eschscholzia californica]]'', ''[[Romneya]]'', ''[[Heteromeles arbutifolia]]'', ''[[Quercus agrifolia]]'' i ''[[Leymus condensatus]]''. Mnoge autothne vrste poput [[Helianthus nuttallii|suncokreta Los Angelesa]] su postale toliko rijetke da se gotovo mogu smatrati ugroženim. Iako nije autothna vrsta Los Angelesa, službeno stablo Los Angelesa se smatra koralno stablo (''[[Erythrina caffra]]'')<ref name="Innovation1979">{{cite book|author=National Research Council (U.S.). Advisory Committee on Technology Innovation|title=Tropical legumes: resources for the future: report of an ad hoc panel of the Advisory Committee on Technology Innovation, Board on Science and Technology for International Development, Commission on International Relations, National Research Council|url=http://books.google.com/books?id=MkArAAAAYAAJ&pg=PA258|access-date=10. 5. 2015 |year= 1979 |publisher= National Academies|page=258|id=NAP:14318}}</ref> te je službeni cvijet Los Angelesa ''[[Strelitzia reginae]]''.<ref name= "Communications2003">{{cite book|title=Los Angeles Magazine|url=http://books.google.com/books?id=-10EAAAAMBAJ&pg=PA62|access-date=10. 5. 2015 |date= 1. 4. 2003|publisher=Emmis Communications|page=62|chapter=Flower|issn=15229149}}</ref> ''[[Washingtonia robusta]]'', [[kanarska datulja]], ''[[Syagrus romanzoffiana]]'', [[hurma]] i ''[[Washingtonia filifera]]'' također su česti u području Los Angelesa iako je jedino posljednja vrsta autohtona u Los Angelesu. ===Geologija=== Los Angeles je pod čestim utjecajem [[zemljotres]]a zbog svog smještaja na pacifičkom vatrenom prstenu. Geološka nestabilnost je dovela do pojave znatnog broja [[rasjed]]a koji prouzrokuju oko 10.000 zemljotresa u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], mada većina njih nije toliko jaka da bi se mogla značajno osjetiti.<ref name="quakes">{{cite web | url=http://earthquake.usgs.gov/learn/facts.php | title=Earthquake Facts | publisher=United States Geological Survey | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Jedan od većih je [[rasjed San Andreasa]]. Smješten je na granici između [[Tihookeanska ploča|Tihookeanske]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke]] ploče, te na njega potencionalno može utjecati ogroman zemljotres pod nazivom "The Big One".<ref>{{cite web|url=http://www.physorg.com/news70114196.html |title=San Andreas Fault Set for the Big One |publisher=Physorg.com |date=21. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2015}}</ref> Sljedeći zemljotresi su pogodili područje Los Angelesa: [[Northridge zemljores 1994.]], [[Whitter Narrows zemljotres 1987.]], [[zemljotres San Fernanda 1971.]] blizu naselja [[Sylmar (Los Angeles)|Sylmar]] i [[Zemljotres u Long Beachu 1933.|zemljotres Long Beacha 1933]]. Iako se većina zemljotresa ne može osjetiti, dva posljedna su bila ovakvog tipa - odnosno zemljotresi [[Rasjed Newport-Ingelwood|rasjeda Newport-Inglewooda]] 3. maja 2015. i 12. aprila 2015. U oba slučaja, nije bilo povrijeđenih.<ref name=quakes /><ref>{{Cite web |url=http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506000933/http://www.msn.com/en-us/news/us/magnitude-39-quake-shakes-buildings-across-los-angeles/ar-BBj6vOV |archive-date=6. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> Metropolitansko područje kao i sliv Los Angelesa su rizično mjesto takozvanih "slijepih" navlačnih zemljotresa, koji se javljaju kada se obrnuti rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa ne može vidjeti na površini zemlje, samim time oznaka "slijepi" zemljotresi.<ref>{{cite journal | url = https://www.sciencemag.org/content/283/5407/1516.abstract?ck=nck | journal = Science | title = An Elusive Blind-Thrust Fault Beneath Metropolitan Los Angeles | date = 5. 3. 1999 | volume = 283 | pages = 1516–1518 | last1 = Shaw | first1 = John H. | last2 = Shearer | first2 = Peter M. | access-date =10. 5. 2015 | issue = 5407 | doi = 10.1126/science.283.5407.1516 | pmid = 10066170}}</ref> Na određene dijelove grada mogu značajno utjecati [[cunami]]ji. Primjer ovoga je kad je došlo do oštećenja lučnog područja od strane valova zemljotresa Valdivia 1960.<ref>{{cite web | url=http://geology.com/records/largest-earthquake/ | title=World's Largest Recorded Earthquake | publisher=Geology.com | access-date=12. 1. 2015}}</ref> ===Klima=== [[Datoteka:Macarthur Park.jpg|lijevo|mini|230px|[[Park "MacArthur"]]]] Klima Los Angelesa je mješavina [[Suptropi|suptropske]] i [[Mediteranska klima|mediteranske klime]], te prima taman dovoljno padavina kako bi izbjegao klasifikaciju [[Stepa|stepske klime]]. Los Angeles ima znatno puno sunca godišnje sa prosjekom od 35 dana sa znatnom količinom padavina.<ref name="weatherbase">{{cite web | url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | title=Historical Weather for Los Angeles, California, United States of America | publisher=Weatherbase.com | access-date=10. 5. 2011 | archive-date=11. 1. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111084326/http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=159227&refer= | url-status=dead }}</ref> Temperature obalnog sliva prekoračuju 32[[°C]] nekoliko puta godišnje, počevši od jednog dana mjesečno u aprilu, maju, junu i novembru, tri dana mjesečno u julu, augustu i oktobru pa sve do pet dana mjesečno u septembru.<ref name=weatherbase/> Temperature u dolinama San Fernanda i San Gabriela su značajno više. Temperature se dnevno redovito mijenjaju - unutrašnja područja imaju razliku u temperaturi od 16&nbsp;°C između najniže i najviše prosječne temperature.<ref name="NCDC-CANOGA">{{cite web | url=http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | title=Climatography of the United States No. 20 (1971–2000) | publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration | access-date=10. 5. 2015 | year=2004 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20130902181245/http://cdo.ncdc.noaa.gov/climatenormals/clim20/ca/041484.pdf | archive-date=2. 9. 2013 | url-status=dead }}</ref> Godišnja prosječna temperatura mora je 17&nbsp;°C, dok je 14&nbsp;°C u januaru a 20&nbsp;°C u augustu.<ref>{{cite web | url=http://www.beachcalifornia.com/beach/california-ocean-temperature.html | title=Pacific Ocean Temperatures on California Coast | publisher=beachcalifornia.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> Broj sunčanih sati je više od 3.000 godišnje, sa prosjekom od 7 sati dnevno u decembru pa sve do 12 u julu.<ref>{{cite web | url=http://www.weather2travel.com/climate-guides/united-states/california/los-angeles-ca.php | title=Los Angeles Climate Guide | publisher=weather2travel.com | access-date=10. 5. 2015}}</ref> U području Los Angelesa se također javljaju [[mikroklime]], za koje su karakteristične drastične promjene temperature u obližnjim područjima. Na primjer, najviša temperatura u pristaništu [[Santa Monica (Kalifornija)|Santa Monice]] je 24&nbsp;°C dok je u parku Canoga 35&nbsp;°C.<ref name="climateofCA">{{cite web | url=http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | title=Climate of California | publisher=Western Regional Climate Center | access-date=10. 5. 2015 | archive-date=21. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090721042030/http://www.wrcc.dri.edu/narratives/CALIFORNIA.htm | url-status=dead }}</ref> Za ovaj grad je također specifična pojava kasnog proljeća, odnosno ranog ljeta u junu, što je isto tako često za veći dio obale južne Kalifornije. Ovo znači da će nebo biti oblačno ujutro, dok će se vrlo brzo razvedriti i biti sunca prije popodneva.<ref name="Poole2010">{{cite book|last=Poole|first=Matthew R.|title=Frommer's Los Angeles 2011|url=http://books.google.com/books?id=HAPWv2OkeXUC&pg=PA22|access-date=10. 5. 2015|date=22. 9. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-62619-1|page=22}}</ref> Tačka rose, u toplijim mjesecima, varira od 13,6&nbsp;°C u junu pa sve do 16,2&nbsp;°C u augustu.<ref name=NOAA/> Godišnje padavine u centru grada iznose 384,6 [[mm]] te se većinom dešavaju tokom zime i proljeća (od novembra pa sve do kraja aprila), najčešće u vidu blagih padavina, mada se mogu pojaviti i veće padavine tokom zimskih oluja. Za vrijeme ljetnih dana rijetko kad pada kiša. Upad vlažnog zraka sa juga ili istoka ponekad može dovesti do kratke grmljavine praćene kišom pri kraju ljeta, pogotovo u planinama. Obalno područje inače ima malo manje padavina, dok planine imaju više. Uprkos ovome, [[dolina San Fernanda]] može dobiti od 406&nbsp;mm pa do 508&nbsp;mm kiše godišnje. Šablon za padavine je nekoliko sušnih godina koje prate vlažne godine kako bi "poboljšale" prosjek padavina. Padavina snijega je veoma rijetka u slivu grada, mada snijeg pada svake zime na planinama unutar granica grada. Najveća količina snijega izmjerena u centru grad je bila 1932. i iznosila je svega 5&nbsp;cm.<ref name="BurtStroud2007">{{cite book|last1=Burt|first1=Christopher C.|last2=Stroud|first2=Mark|title=Extreme weather: a guide & record book|url=http://books.google.com/books?id=SV229set7RIC&pg=PA100|access-date=10. 5. 2015|date=26. 6. 2007|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=978-0-393-33015-1|page=100}}</ref> Najviša temperatura u Los Angelesu je zabilježena 27. septembra 2010. te je iznosila 45&nbsp;°C.<ref name="RecordHighTemp113">{{cite news | url=http://articles.latimes.com/2010/sep/27/local/la-me-hottest-ever-20100928 | title=L.A.'s hottest day ever | newspaper=Los Angeles Times | date=27. 9. 2010 | access-date=10. 5. 2015 | first1=Bob | last1=Pool | last2=Lin II | first2=Rong-Gong}}</ref> Najniža temperatura je zabilježena 22. decembra 1944. i iznosila je −4&nbsp;°C. {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Univerzitet Južne Kalifornije|USC]], [[Centar grada Los Angelesa|centar grada]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 14,4 | pt_feb = 14,9 | pt_mar = 15,9 | pt_apr = 17,3 | pt_maj = 18,8 | pt_jun = 20,7 | pt_jul = 22,9 | pt_aug = 23,5 | pt_sep = 22,8 | pt_okt = 20,3 | pt_nov = 16,9 | pt_dec = 14,2 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 20,1 | vt_feb = 20,3 | vt_mar = 21,2 | vt_apr = 22,6 | vt_maj = 23,6 | vt_jun = 25,6 | vt_jul = 28,4 | vt_aug = 29,1 | vt_sep = 28,4 | vt_okt = 25,8 | vt_nov = 22,7 | vt_dec = 19,8 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 8,8 | nt_feb = 9,6 | nt_mar = 10,6 | nt_apr = 11,9 | nt_maj = 13,9 | nt_jun = 15,7 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,8 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 14,8 | nt_nov = 11,1 | nt_dec = 8,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 79,2 | p_feb = 96,5 | p_mar = 61,7 | p_apr = 23,1 | p_maj = 6,6 | p_jun = 2,3 | p_jul = 0,3 | p_aug = 1 | p_sep = 6,1 | p_okt = 16,8 | p_nov = 26,4 | p_dec = 59,2 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,1 | kd_feb = 6,4 | kd_mar = 5,5 | kd_apr = 3,2 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,3 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,5 | kd_nov = 3,3 | kd_dec = 5,2 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1977)<ref name= NOAA>{{cite web |url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=lox |title = NowData – NOAA Online Weather Data |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 7. 7. 2013}}</ref><ref name="NOAA txt USC">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES DWTN USC CAMPUS |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051536/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00093134.normals.txt }}</ref><ref name= sun>{{cite web |url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00045115.TXT |title = LOS ANGELES/WBO CA Climate Normals |publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration |access-date = 10. 5. 2015}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles (LAX), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 13,7 | pt_feb = 13,9 | pt_mar = 14,4 | pt_apr = 15,6 | pt_maj = 17,1 | pt_jun = 18,6 | pt_jul = 20,4 | pt_aug = 20,9 | pt_sep = 20,5 | pt_okt = 18,8 | pt_nov = 16,2 | pt_dec = 13,7 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 18,1 | vt_feb = 17,9 | vt_mar = 18 | vt_apr = 19,1 | vt_maj = 20,1 | vt_jun = 21,4 | vt_jul = 23,2 | vt_aug = 23,8 | vt_sep = 23,7 | vt_okt = 22,5 | vt_nov = 20,5 | vt_dec = 18,1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 9,3 | nt_feb = 10,0 | nt_mar = 10,9 | nt_apr = 12,1 | nt_maj = 14,1 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 17,6 | nt_aug = 17,9 | nt_sep = 17,3 | nt_okt = 15,2 | nt_nov = 11,8 | nt_dec = 9,3 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 68,6 | p_feb = 82,6 | p_mar = 47,0 | p_apr = 17,8 | p_maj = 5,6 | p_jun = 2,0 | p_jul = 0,8 | p_aug = 1,3 | p_sep = 5,3 | p_okt = 14,2 | p_nov = 28,2 | p_dec = 52,1 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,0 | kd_feb = 6,6 | kd_mar = 5,8 | kd_apr = 2,8 | kd_maj = 1,2 | kd_jun = 0,6 | kd_jul = 0,5 | kd_aug = 0,3 | kd_sep = 1,0 | kd_okt = 2,3 | kd_nov = 3,4 | kd_dec = 5,2 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 63,4 | vz_feb = 67,9 | vz_mar = 70,5 | vz_apr = 71,0 | vz_maj = 74,0 | vz_jun = 75,9 | vz_jul = 76,6 | vz_aug = 76,6 | vz_sep = 74,2 | vz_okt = 70,5 | vz_nov = 65,5 | vz_dec = 62,9 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (1961–1990)<ref name= NOAA/><ref name="NOAA txt LAX">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt |publisher=National Oceanic and Atmospheric Administration |title=Station Name: CA LOS ANGELES INTL AP |url-status=dead |access-date=10. 5. 2015 |archive-date=25. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525051540/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023174.normals.txt }}</ref><ref name= RH >{{cite web | url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72295.TXT | title = WMO Climate Normals for LOS ANGELES/INTL. CA 1961–1990 | access-date = 10. 5. 2015 | publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration}}</ref> }} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za Los Angeles ([[Park "Canoga"]], u području [[Dolina San Fernanda|doline San Fernanda]]), prosječne temperature za 1981.–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 12,1 | pt_feb = 13,0 | pt_mar = 14,0 | pt_apr = 16,3 | pt_maj = 18,4 | pt_jun = 21,7 | pt_jul = 24,4 | pt_aug = 24,9 | pt_sep = 23,1 | pt_okt = 19,3 | pt_nov = 14,6 | pt_dec = 12,0 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 19,9 | vt_feb = 21,1 | vt_mar = 22,2 | vt_apr = 25,4 | vt_maj = 27,4 | vt_jun = 31,6 | vt_jul = 35 | vt_aug = 35,6 | vt_sep = 33,2 | vt_okt = 29,1 | vt_nov = 23,7 | vt_dec = 20,4 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 4,2 | nt_feb = 4,9 | nt_mar = 5,7 | nt_apr = 7,1 | nt_maj = 9,5 | nt_jun = 11,8 | nt_jul = 13,8 | nt_aug = 14,2 | nt_sep = 12,9 | nt_okt = 9,6 | nt_nov = 5,4 | nt_dec = 3,5 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 97,3 | p_feb = 111,8 | p_mar = 91,4 | p_apr = 22,4 | p_maj = 8,1 | p_jun = 1,8 | p_jul = 0,3 | p_aug = 3,8 | p_sep = 6,1 | p_okt = 15,7 | p_nov = 32,8 | p_dec = 60,5 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 6,2 | kd_feb = 5,9 | kd_mar = 6,1 | kd_apr = 3,0 | kd_maj = 1,3 | kd_jun = 0,4 | kd_jul = 0,1 | kd_aug = 0,7 | kd_sep = 1,3 | kd_okt = 2,0 | kd_nov = 3,2 | kd_dec = 4,4 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA<ref name="NCDC-CANOGA"/> }} === Problemi okoliša === [[Datoteka:Los Angeles Pollution.jpg|mini|desno|500px|Pogled na Los Angeles pokriven smogom]] Postojalo je naselje pod imenom ''iyáangẚ'' (odnosno ''Yang-na'' na [[Španski jezik|španskom]]), čiji se naziv prevodio kao "mjesto otrovnog hrasta".<ref name="google86"/><ref name="sfgate2002"/> ''Yang-na'' je također bio poznat pod imenom "dolina dima".<ref>{{cite news | url=http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | title=Smoke is Normal&nbsp;– for 1800 | newspaper=The Sacramento Bee | date=8. 7. 2008 | access-date=13. 5. 2015 | last=Bowman | first=Chris | archive-url=https://web.archive.org/web/20080709015204/http://www.sacbee.com/101/story/1066675.html | archive-date=9. 7. 2008 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://webarchive.iiasa.ac.at/Admin/PUB/Documents/IR-98-077.pdf|title=Environment: Evolution of a Concept|author=Gordon J. MacDonald|page=2|quote=The Native American name for Los Angeles was Yang na, which translates into "the valley of smoke."}}</ref> Los Angeles duguje geografiji, teškoj upotrebi automobila i lučnom kompleksu Los Angelesa i [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beacha]] za prekomjerno zagađenje zraka u vidu [[smog]]a. [[Sliv Los Angelesa]] i [[dolina San Fernanda]] su podložni [[Atmosferska inverzija|atmosferskoj inverziji]] koja zadržava izduvne gasove iz automobila, aviona, lokomotiva, vozila za prijevoz i proizvodnju kao i iz drugih izvora.<ref>{{cite book|last=Stimson|first=Thomas E.|title=What can we do about smog?|url=http://books.google.com/books?id=xdwDAAAAMBAJ&pg=PA65|access-date=13. 5. 2015|date=1. 7. 1955|publisher=Popular Mechanics|page=65|issn=00324558}}</ref> Sezona smoga traje od maja do oktobra.<ref name="Information1983">{{cite book|title=Smog Hangs Over Olympic Athletes|url=http://books.google.com/books?id=CJNJjq8h2zwC&pg=PA393|access-date=13. 5. 2015|date=11. 8. 1983|publisher=New Scientist|page=393|issn=02624079}}{{Mrtav link}}</ref> Zagađenje se nakuplja nekoliko uzastopnih dana, jer Los Angeles dobija samo 380&nbsp;mm kiše godišnje, za razliku od drugih većih gradova koji se oslanjaju na kišu da očiste nivoe smoga. Problem čistog zraka Los Angelesa i drugih većih gradova je doveo do donošenja raznih državnih zakona o okolišu, uključujući Akt za čisti zrak ([[Engleski jezik|eng]]. ''Clean Air Act''). [[Kalifornija|Savezna država Kalifornija]] u posljednje vrijeme pokušava dovesti do smanjenja problema okoliša u cijelog državi nalaganjem vozila sa niskom emisijom štetnih gasova. Očekuje se da će se pojava smoga drastično spustiti za nekoliko godina zbog agresivnih načina rješenja ovog problema, kao što su pojava električnih i hibridnih automobila, poboljšanje javnog prijevoza kao i raznih drugih mjera. Smog se označava u nekoliko faza. Broj upozorenja prve faze se spustio sa preko 100 godišnje tokom 1970-ih do skoro 0 u novom milenijumu.<ref>{{cite web|last1=Marziali|first1=Carl|title=L.A.'s Environmental Success Story: Cleaner Air, Healthier Kids|url=https://news.usc.edu/76761/las-environmental-success-story-cleaner-air-healthier-kids/|website=USC News|access-date=13. 5. 2015|date=4. 3. 2015}}</ref> Uprkos napredovanju, godišnji izvješaji ''American Lung Association''-a su rangirali grad kao najzagađeniji u državi sa kratkotrajnim neželjenim efektima i godišnjim zagađenjem čestica.<ref name="shortTermPollutedCities">{{cite web | url=http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | title=Most Polluted Cities | publisher=American Lung Association | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=7. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150107185644/http://www.stateoftheair.org/2013/city-rankings/most-polluted-cities.html | url-status=dead }}</ref> Grad je bio na drugom mjestu 2008. po zagađenju i ponovo je bio na prvom mjestu po zagađenju čestica.<ref>{{cite web | url=http://www.citymayors.com/environment/polluted_uscities.html | title=Pittsburgh and Los Angeles the most polluted US cities | publisher=citymayors.com | date=4. 5. 2008 | access-date=7. 10. 2011 | archive-date=12. 9. 2008}}</ref> Grad je 2010. dostigao cilj o pružanju 20% [[Električna energija|električne energije]] grada putem obnovljivih izvora.<ref name="Renewable Energy">{{cite news | url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | title=Los Angeles meets 20 percent renewable energy goal | work=Bloomberg News | date=14. 1. 2011 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110201090303/http://www.bloomberg.com/news/2011-01-14/los-angeles-meets-20-percent-renewable-energy-goal.html | archive-date=1. 2. 2011 | url-status=live }}</ref> ''American Lung Association'' je, 2013, rangirao metropolitansko područje kao najgore u državi po pogledu smoga i četvrto po kratkotrajnim i godišnjim zagađenjima.<ref>{{cite web | url=http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | title=John Buccigross | publisher=ESPN | access-date=13. 5. 2015 | archive-date=24. 3. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150324034721/http://espnmediazone.com/us/bios/buccigross_john/ | url-status=dead }}</ref> [[Klimatske promjene]] su već imale značajan utjecaj na Los Angeles. Prosječne temperature su porasle za 4 stepena od 1878. Proučavanje [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerziteta Kalifornije u Los Angelesu]] predviđa da će se temperature podići za 3 do 4 stepena u obalnim područjima, odnosno 4 do 4,5 stepena u urbanim područjima.<ref name=":0">{{Cite news|url = http://www.businessinsider.com/climate-change-affect-on-los-angeles-2014-6|title = Climate Change Is Ruining Some Of The Best Things About Los Angeles|last = Baehr|first = Leslie|date = 17. 6. 2014|work = Business Insider|access-date = 13. 5. 2015}}</ref> Sezona požara 2014. se nije završila u [[Južna Kalifornija|južnoj Kaliforniji]], te proučavanja predviđaju da će klimatske promjene imati značajan utjecaj na pojavu češćih i većih požara do kraja ovog vijeka.<ref name=":0" /> Promjena klime će također imati utjecaja na dizanje nivoa mora. Očekuje se dizanje od 12 do 60&nbsp;cm od 2000. do 2050, što će dovesti do češćih oluja i valova, te bi to moglo dovesti do poplava i uništenja kritične obalne infrastrukture grada.<ref name=":0" /> == Demografija == [[Datoteka:Los Angeles County Mexican 2000.png|mini|desno|300px|Mapa okruga Los Angelesa. Prikazuje postotak stanovništva koji se izjasnio da su Meksikanci po porijeklu. Najgušće naseljeni dijelovi su Istočni L.A, Echo/Silver jezero, South Central, San Fernando i San Pedro/Wilmington.]] {{USCensusPop|align=right |1850= 1610 |1860= 4385 |1870= 5728 |1880= 11183 |1890= 50395 |1900= 102479 |1910= 319198 |1920= 576673 |1930= 1238048 |1940= 1504277 |1950= 1970358 |1960= 2479015 |1970= 2816061 |1980= 2966850 |1990= 3485398 |2000= 3694820 |2010= 3792621 |estimate= 3884307 |estyear= 2013 |footnote=Izvor:<ref name="Census Bureau"/> |}} Popis stanovništva iz 2010.<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA — Los Angeles|publisher=United States Census Bureau|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160130154808/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0644000|archive-date=30. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> je ustanovio da Los Angeles ima 3.792.621 stanovnika.<ref name="Census 2010, LA city">{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |title=Los Angeles (city), California |publisher=United States Census Bureau |access-date=13. 5. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6A73lV8Wv?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0644000.html |archive-date=22. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Gustoća stanovništva je bila 2.913 osoba po km<sup>2</sup>. 874.525 osoba (odnosno 23,1%) je bilo mlađih od 18 godina, 434.478 osoba (odnosno 11,5%) je bilo između 18 do 24 godine starosti, 1.209.367 osoba (odnosno 31,9%) je bilo osoba između 25 do 44 godine starosti, 877.555 osoba (odnosno 23,1%) je bilo od 45 do 64 godine starosti dok je 396.696 osoba (odnosno 10,5%) bilo 65 godina starosti ili stariji.<ref name="Census 2010, LA city" /> Srednja dob stanovništva je bila 34,1 godina. Na svakih 100 žena, bilo je 99,2 muškarca. Za svakih 100 žena od 18 godina ili veće starosti, bilo je 97,6 muškaraca.<ref name="Census 2010, LA city" /> Popisano je 1.413.995 stambenih jedinica, od kojih je 1.298.350 bilo tokom 2005. pa sve do 2009.<ref name="Census 2010, LA city" /> Prosječna gustoća stambenih jedinica je iznosila 1.086/km<sup>2</sup>. Od ukupnog broja stambenih jedinica, 503.863 (odnosno 38,2%) ih je bilo u vlasništvu stanara, dok je 814.305 (odnosno 61,8%) stambenih jedinica bilo u vlasništvu iznajmljivača. Iznos upražnjenih domova koji su bili u vlasništvu stanara je iznosio 2,1%, dok je iznos u vlasništvu iznajmljivača bio 6,1%. 1.535.444 osoba (odnosno 40,5% stanovnika) je živjelo u stambenim jedinicama čiji su oni bili vlasnici, dok je 2.172.576 (odnosno 57,3%) stanovnika iznajmljivalo stambene jedinice.<ref name="Census 2010, LA city" /> Po podacima iz popisa stanovništva 2010, prosječni prihodi domaćinstava su iznosili 49.745 $, te je 21,2% stanovništva živjelo ispod državnog nivoa siromaštva.<ref name="Census 2010, LA city" /> === Rase i etnicitet === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |- ! Rasa !! 2010<ref name="Census 2010, LA city"/> !! 1990<ref name="Census"/> !! 1970<ref name="Census"/> !! 1940<ref name="Census"/> |- | [[Evropeidna rasa|Bijelci]] || 49,8% || 52,8% || 77,2% || 93,5% |- |&nbsp;–&nbsp;Nešpanski bijelci || 28,7% || 37,3% || 61,1%<ref name="fifteen">Uzeto iz uzora od 15%</ref> || 86,3% |- | [[Afroamerikanci]] || 9,6% || 14,0% || 17,9% || 4,2% |- | [[Latinoamerikanci]] (bilo koje rase) || 48,5% || 39,9% || 17,1%<ref name="fifteen"/> || 7,1%<ref>Špansko porijeklo je bazirano na udjelu bijelog stanovništva kojima je maternji jezik španski.</ref> |- | [[Azijati]] || 11,3% || 9,8% || 3,6% || 2,2% |} Los Angeles udomljava osobe iz preko 140 država koji govore 224 različita jezika.<ref>{{cite web | url=http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | title=City Basics | publisher=City of Los Angeles | date=12. 4. 2005 | access-date=13. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101127033250/http://www.lacity.org/mayor/deliveringresults/results_cibasic.htm | archive-date=27. 11. 2010 | url-status=dead }}</ref> Dobri primjeri poligotskog karaktera grada su etnička naselja poput [[Kineska četvrt (Los Angeles)|Kineske četvrti]], historijske Filipinske četvrti, [[Korejska četvrt (Los Angeles)|Korejske četvrti]], [[Mala Armenija (Los Angeles)|Male Armenije]], [[Mala Etiopija (Los Angeles)|Male Etiopije]], [[Mali Bangladeš (Los Angeles)|Malog Bangladeša]] i [[Tajlandska četvrt (Los Angeles)|Tajlandske četvrti]]. Po podacima iz popisa stanovništva 2010, rasna podjela Los Angelesa je bila sljedeća: 1.888.158 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (49,8%), 365.118 [[Afroamerikanci|afroamerikanca]] (9,6%), 28.215 [[Domorodački narodi Amerike|domorodaca]] (0,7%), 426.959 [[Azijati|azijata]] (11,3%), 5.577 [[Pacifički otočani|pacifičkih otočana]] (0,1%), 902.959 drugih rasa (23,8%) i 175.635 (4,6%) osoba sa dvije ili više rase.<ref name="Census 2010, LA city"/> [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase je bilo 1.838.822 (odnosno 48,5%). Bijelci su, 2010, sačinjavali 28,7% stanovništva,<ref name="Census 2010, LA city"/> dok je ova cifra 1940. iznosila 86,3%.<ref name="Census">{{cite web|title=Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=United States Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> [[Meksiko|Meksikanci]] sačinjavaju najveći udio latinoamerikanaca grada sa 31,9% stanovništva. Odmah nakon njih su [[El Salvador|Salvadorci]] (6,0%) i [[Gvatemala|Gvatemalci]] (3,6%). Latinoamerikanci su rasprostranjeni širom grada Los Angelesa i njegovog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]], te je najgušće naseljen dio područje [[Istočni Los Angeles|Istočnog Los Angelesa]] koji već duže vrijeme ima uspostavljenu srednjoameričku i zajednicu meksičkih amerikanaca. Najbrojnije etničke grupe azijata sačinjavaju [[Filipini]] (3,2%) i [[Korejci]] (2,9%), te žive u svojim etničkim naseljima: Korejska četvrt u okrugu Wilshire Center i historijskoj Filipinskoj četvrti. Veći dio azijata (koji sačinjavaju 1,8% stanovništva Los Angelesa) živi van granica Los Angelesa u [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] koja se nalazi u Istočnom Los Angeles okrugu, mada se dio stanovnika također nalazi u [[Kineska četvrt Los Angelesa|Kineskoj četvrti Los Angelesa]]. Kineska i Tajlandska četvrt također udomljavaju [[Tajlanđani|Tajlanđane]] i [[Kambodžani|Kambodžane]] koji sačinjavaju 0,3%, odnosno 0,1% stanovništva Los Angelesa. [[Japanci]] čine 0,9% stanovnika Los Angelesa, te imaju vlastitu četvrt pod nazivom Mali Tokio. Još jedan veći dio japanskog stanovništva se nalazi u okrugu Sawtelle u [[Zapadni Los Angeles|Zapadnom Los Angelesu]]. [[Vijetnamci]] čine 0,5% stanovništva dok Indijci čine 0,9%. Grad Los Angelesa i njegovo metropolitansko područje udomljavaju veliki dio stanovnika iz [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Armeni|Armene]] i [[Iranci|Irance]], koji su djelomično naseljeni u enklavama poput Male Armenije i Tehrangelesa (kombinacija engleske riječi [[Teheran|Tehran]] i Los Angeles). [[Afroamerikanci]] su najbrojniji narod u Južnom Los Angelesu, te pogotovu u susjedstvima Crenshaw i Watts.<ref name=MaryEllen>{{cite book | url=http://www.amazon.com/city-Watts-California-1907-1926/dp/091704701X | title=The City of Watts, California: 1907 to 1926 | author=Ray, MaryEllen Bell | year=1985 | isbn=091704701X}}</ref> Popis stanovništva iz 1970. je prikazao da je 17,9% stanovnika bilo crne boje kože, 61,1% je bili bijelaca bez španskog porijekla dok je 17,1% bilo latinoamerikanca.<ref name="Census"/> Počevši od 1980-ih godina, javlja se hrpa imigranata iz [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] koji preplavljuju grad i prekoračuju broj afroamerikanaca u [[Južni Los Angeles|Južnom Los Angelesu]]. Gradovi u Južnom Los Angelesu poput grada Compton, koji su nekada bili isključivo zajednice afroamerikanaca, se polako pretvaraju u zajednice latinoamerikanaca.<ref>{{cite web |url=http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |title=History of the City |publisher=City of Compton |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=10. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710154944/http://www.comptoncity.org/index.php/About-Compton/history-of-the-city.htm |url-status=dead }}</ref> Pacifički otočani sačinjavaju 0,1% stanovništva Los Angelesa i prvenstveno žive u jugozapadnom okrugu Los Angelesa, pogotovo u naseljima [[Long Beach (Kalifornija)|Long Beach]] i [[Carson (Kalifornija)|Carson]]. Oba naselja su dom hiljadama [[samoa]]nskih amerikanaca.<ref name='latimes91'>{{cite news | first = Michelle | last = Fuestch | title = Samoans Protest Killing of 2 Brothers | date = 13. 3. 1991 | url = http://articles.latimes.com/1991-03-13/local/me-94_1_compton-police | newspaper = Los Angeles Times | access-date = 14. 5. 2015}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Lacathedral.jpg|mini|[[Katedrala naše dame anđela]] je sjedište nadbiskupije Los Angelesa.]] [[Datoteka:Los Angeles Temple 1.jpg|mini|[[Hram "Los Angeles California"]] je najveći hram [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] na svijetu, te je sagrađen 1956.]] [[Rimokatolički nadbiskup Los Angelesa]] upravlja najvećom [[Nadbiskupija|nadbiskupijom]] u državi.<ref>{{cite news|last=Pomfret|first=John|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/04/01/AR2006040101206.html|title= Cardinal Puts Church in Fight for Immigration Rights|work=[[The Washington Post]]|date=2. 4. 2006|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Kardinal [[Roger Mahony]] je nadgledao izgradnju katedrale "Naše dame anđela", koja je otvorena u septembru 2002. u centru grada.<ref>{{cite news| newspaper = Los Angeles Times | url = http://articles.latimes.com/2002/sep/04/local/me-cathedral4 | title = Pomp Past, Masses Flock to Cathedral | date = 4. 9. 2002 | access-date = 14. 5. 2015 | last1 = Stammer | first1 = Larry B. | last2=Becerra | first2=Hector}}</ref> Izgradnja je označila sazrijevanje [[Katoličanstvo|katoličke]] zajednice grada, koju su većinom činili Latinoamerikanci. Postoji nekolicina katoličkih crkvi i župa širom Los Angelesa. Ranije je bilo često vršiti povorku i misu u čast Nuestra Señora de los Ángeles, čime se obilježava osnivanje grada Los Angelesa 1781. Ovu tradiciju je obnovila Queen of Angels Foundation ([[Bosanski jezik|bos]]. Fondacija kraljice anđela) 2011. uz podršku i odobrenje nadbiskupa Los Angelesa i nekoliko građanskih vođa.<ref>{{cite news | url=http://www.thequeenofangels.com/wp-content/media/tidings-online20110906.pdf | title=2011 'Grand Procession' revives founding of L.A. Marian devotion | work=The Tidings Online | date=6. 9. 2011 | access-date= 14. 5. 2015 | author=Dellinger, Robert}}</ref> Ponovo obnovljena tradicija se nastavlja na prvobitne povorke i mise koje su se održale počevši od prvog obilježavanja osnivanja grada 1782, te se tradicija potom nastavila skoro cijeli vijek. Grad je drugi po naseljenju [[Jevreji|Jevreja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u sa 621.000 jevreja unutar [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] i 490.000 unutar granica grada.<ref name=Jews>{{cite web|url=http://www.simpletoremember.com/vitals/world-jewish-population.htm |title=World Jewish Population |publisher=SimpleToRemember.com |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Područje [[Boyle Heights (Los Angeles)|Boyle Heightsa]] i [[Sjeverozapadni Los Angeles|Sjeverozapadnog Los Angelesa]] je ranije bilo značajno mjesto jevereja, dok danas većina jevreja živi u [[Westside (Los Angeles)|Westsideu]] i [[Dolina San Fernanda|dolini San Fernanda]]. Postoji nekoliko varijancija [[Judaizam|judaizma]] u ovom području, uključujući reformatski, konzervativni, ortodoksni i rekonstruktivni judaizam. Najveća sinagoga je The Breed Street Shul u [[Istočni Los Angeles|Istočnom Los Angelesu]]. Izgrađena je 1923, te je bila najveća [[sinagoga]] zapadno od [[Chicago|Chicaga]] u svojim ranijim godinama.<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|title=Washington Symposium and Exhibition Highlight Restoration and Adaptive Reuse of American Synagogues|work=Jewish Heritage Report|number=1|date=1. 3. 1997|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105250/http://www.isjm.org/jhr/no1/america.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> (Više nije sveto mjesto te se trenutno pretvara u muzej i društveni centar.)<ref>{{cite news|url=http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|title=Los Angeles's Breed Street Shul Saved by Politicians|work=Jewish Heritage Report|volume=II|number=1–2|date=1. 4. 1998|access-date=14. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110327105245/http://www.isjm.org/jhr/IInos1-2/breedstreet.htm|archive-date=27. 3. 2011|url-status=dead}}</ref> Centar Kabbalah se također nalazi u gradu.<ref>{{cite news | url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | work = Time Magazine | title = Madonna Finds A Cause | date = 6. 8. 2006 | last = Luscombe | first = Belinda | access-date = 14. 5. 2015 | archive-date = 23. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130823131348/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1223372,00.html | url-status = dead }}</ref> [[Aimee Semple McPherson]] je 1927. osnovala međunarodnu crkvu Foursquare Gospel koja i danas ima sjedište u gradu. Crkva se nekoliko godina sazivala u [[Hram Angelus (Los Angeles)|hramu Angelus]] koji je u vrijeme svoje izgradnje bio najveća crkva u državi.<ref>{{cite web|url=http://www.ldschurchtemples.com/losangeles/ |title=LDS Los Angeles California Temple |publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints |access-date=14. 5. 2015}}</ref> Hram Los Angeles California je drugi po veličini hram kojim upravlja [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana]] te se nalazi na bulevaru Santa Monica u [[Westwood (Los Angeles)|okrugu Westwood]] Los Angelesa. Bio je prvi SPD hram sagrađen u Kaliforniji i najveći na svijetu u vrijeme završetka izgradnje. [[Hollywood]] područje Los Angelesa također sadrži značajna sjedišta, crkve i centar [[Scijentologija|scijentologije]]. Pošto je Los Angeles različit po etničkoj strukturi, prakticira se ogroman broj religija uključujući [[islam]], [[budizam]], [[hinduizam]], [[zoroastrizam]], [[sikizam]], [[baha'i]], razne religije vezane za [[Pravoslavna crkva|istočnu pravoslavnu crkvu]], [[Tesavuf|sufizam]] i druge. Na primjer, imigranti iz [[Azija|Azije]] su osnovali značajan broj budističkih kongregacija širom grada činivši ga jednim od najraznovrsnijih gradova po prisustvu budizma. [[Ateizam]] i druga [[Sekularizam|sekularna]] vjerovanja su također česta jer je grad najveći u zapadnu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a iz "[[Bezcrkveni pojas|Bezcrkvenog pojasa]]". == Ekonomija == [[Datoteka:LA Skyline.jpg|mini|lijevo|Sljedeće kompanije imaju sjedište ili urede u gradskom finansijskom distriktu: [[US Bancorp]], [[Ernst & Young]], [[Aon Corporation|Aon]], [[Manulife Financial]], [[City National Bank (Kalifornija)|City National Bank]], [[Wells Fargo]], [[Bank of America]], [[Deloitte]], [[KPMG]] i [[Union Bank of California]].]] {|class="toc" style="float:right; font-size:90%; text-align:center; margin:1em;" | colspan="6" style="background:tan;"|'''Najveće kompanije koje javno trguju<br> u Los Angelesu za 2014. godinu'''<br> (raspoređeni po prihodima)<br />''sa oznakama za rang u gradu i SAD-u'' |-style="background:#ccc;" || '''LA'''|||| style="background:#ccc;"|'''Kompanija'''|||| style="background:#ccc;"|'''SAD''' |- | 1||||[[Occidental Petroleum Corporation]]||||116 |- | 2||||[[Health Net, Inc.]]|||||254 |- | 3||||[[Reliance Steel & Aluminum Co.]]||||299 |- | 4||||[[AECOM Technology Corporation]]||||332 |- | 5||||[[Oaktree Capital Group, LLC]]||||354 |- | 6||||[[CBRE Group, Inc.]]||||363 |- |colspan="5"|'''Izvor:''' ''Bogatih'' 500<ref name="fortune500">{{cite web|title=Fortune 500|url=http://fortune.com/fortune500/|website=Fortune|publisher=Time Inc.|access-date=14. 5. 2015}}</ref> |} Za ekonomiju Los Angelesa je zaslužna međunarodna trgovina, zabavni sadržaj (poput [[film]]ova, televizijskih serija, [[Muzika|muzike]] i [[Videoigra|videoigara]]), zračno-kosmički prostor, tehnologija, [[nafta]], moda, odjeća i obuća kao i [[turizam]]. Los Angeles je također najveći proizvođački centar u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref name="citydata">{{cite web | url=http://www.city-data.com/us-cities/The-West/Los-Angeles-Economy.html | title=Los Angeles: Economy | publisher=City-Data | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Luke Los Angeles i Long Beach zajedno postaju peta najprometnija luka svijeta i najznačajnija luka zapadne hemisfere, te je značajna za trgovinu u [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]].<ref name='citydata' /> Druge proizvodnje koje su također značajne gradu su medijska produkcija, finansije, telekomunikacije, pravo, zdravstvena zaštita i prijevoz. Los Angeles je često povezan sa zabavnom industrijom. Tri od šest većih filmskih studija se nalaze u Los Angelesu: [[Paramount Pictures]], [[20th Century Fox]] i [[Universal Pictures]], dok se ostala tri nalaze u okolnim gradovima. Pored proizvodnje filmova i televizijskih serija, za Los Angeles su važne i sljedeće industrije: međunarodna trgovina za koju je veoma važna [[luka Los Angelesa]], proizvodnja i snimanje muzike, zračno-kosmički prostor i [[medicina]]. [[Metropolitansko statističko područje]] Los Angeles–Long Beach–Santa Ana ima [[Bruto domaći proizvod|BDP]] od 735,5 milijardi dolara, prema podacima iz 2010.<ref>{{cite web|title=Gross Metropolitan Product|url=http://greyhill.com/gross-metropolitan-product|publisher=Greyhill Advisors|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ovo područje je stoga treće po ekonomskoj vrijednosti nakon područja [[Širi Tokio|Šireg Tokija]] i metropolitanskog statističkog područja New York-Newark-Bridgeport.<ref name="citymayors.com">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/statistics/richest-cities-2005.html |publisher=citymayors.com|title=The 150 richest cities in the world by GDP in 2005|date= 11. 3. 2007|access-date=14. 5. 2015}}</ref> Ako bi se okolno statističko područje računalo kao država, bilo bi 15. ekonomija na svijetu u vidu nominalnog BDP-a.<ref>{{cite web | url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2195.html | title=CIA World Factbook, 2009: GDP (official exchange rate) | publisher=[[Central Intelligence Agency]] | date=1. 11. 2008 | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081004071135/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook//fields/2195.html | archive-date=4. 10. 2008 | url-status=live }}</ref> Proučavanje univerziteta Loughborough u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je 2012. označilo Los Angeles kao "alfa velegrad".<ref>{{cite web | url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | title=The World According to GaWC 2012 | publisher=Loughborough University | work=Globalization and World Cities Research Network | access-date=14. 5. 2015 | archive-date=20. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140320212149/http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012t.html | url-status=dead }}</ref> Los Angeles udomljava 6 od [[Bogatih 500]].<ref name="fortune500"/> Nekolicina drugih kompanija također ima sjedište u Los Angelesu poput sljedećih: [[American Apparel]], [[Far East National Bank]], [[Farmers Insurance Group]], [[Herbalife]], [[Mercury Insurance Group]], [[Sunkist]] i druge. [[Univerzitet Južne Kalifornije]] (ili USC) je najveći poslodavac privatnog sektora grada, te godišnje pridodaje 4 milijarde dolara gradskoj ekonomiji.<ref>{{cite news | url=http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | title=Trojan Dollars: Study Finds USC Worth $4 Billion Annually to L.A. County | newspaper=Los Angeles Downtown News | date=11. 12. 2006 | last=George | first=Evan | archive-url=https://web.archive.org/web/20090430211002/http://www.downtownnews.com/articles/2006/12/11/news/news05.txt | archive-date=30. 4. 2009 | access-date=14. 5. 2015 | url-status=live }}</ref> Po listi obimnog godišnjeg finansijskog izvještaja 2010, sljedeći poslodavci su bili najveći u gradu 2009. (po opadajućem redosljedu): Grad Los Angelesa, [[okrug Los Angeles]]a, [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)]], [[Univerzitet Južne Kalifornije]], medicinski centar Cedars-Sinai, [[Kaiser Permanente]], [[Fox Entertainment Group]], [[Farmers Insurance Group]], [[TeamOne]], i [[Northrop Grumman]].<ref>{{cite web | url=http://ens.lacity.org/ctr/financial/ctrfinancial18265184_02262010.pdf | title=City of Los Angeles CAFR | publisher=City of Los Angeles | access-date=14. 5. 2015 | format=PDF | page=332 (367)}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Oscar1 (2).jpg|mini|goredesno|[[Pozorište "Dolby"]]; služi kao mjesto održavanja [[Oscar]]a.]] [[Datoteka:Walt Disney Concert Hall, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|lijevo|[[Koncertna dvorana "Walt Disney"]].]] Los Angeles se često naziva "kreativni glavni grad svijeta" jer jedan od šest stanovnika radi u kreativnoj industriji<ref>{{cite web |url=http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |title=Is Los Angeles really the creative capital of the world? Report says yes |publisher=SmartPlanet |date=19. 11. 2009 |access-date=14. 5. 2015 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409103827/http://www.smartplanet.com/blog/smart-takes/is-los-angeles-really-the-creative-capital-of-the-world-report-says-yes/2202 |url-status=dead }}</ref> te je više [[muzičar]]a, spisatelja, [[glumac]]a, plesača i drugih osoba u Los Angelesu nego u bilo kojem drugom gradu u bilo koje dobe u historiji.<ref name="Only In LA">{{cite web | url=http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | title=Only In LA: Tapping L.A. Innovation | publisher=Univerzitet Južne Kalifornije (USC) | access-date=14. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111002195549/http://stevens.usc.edu/news_only_in_la.php | archive-date=2. 10. 2011 | url-status=dead }}</ref> === Filmovi i izvođačka umjetnost === Los Angeles u sebi sadrži [[Hollywood]] koji se smatra epicentrom filmske industrije. Prikaz istaknutosti filmske industrije grade se pokazuje u činjenici da je grad domaćin [[Oscar]]a, koji su godišnja nagradna ceremonija filmske umjetnosti. Los Angeles također sadrži [[USC School of Cinematic Arts]] koja je jedna od najstarijih filmskih škola u državi.<ref>{{cite news|first=Sharon|last=Waxman|url=http://www.nytimes.com/2006/01/31/movies/31film.html|title= At U.S.C, a Practical Emphasis in Film | newspaper = [[The New York Times]]|date= 31. 1. 2006 | access-date =14. 5. 2015}}</ref> Izvođačka umjetnost igra značajnu ulogu u kulturnom identitetu Los Angelesa. Po USC institutu za inovaciju "izvodi se više od 1.100 pozorišnih produkcija godišnje te se svake sedmice otvara 21. nova predstava."<ref name="Only In LA"/> [[Muzički centar Los Angelesa]] je "jedan od najvećih umjetničkih centara države" te dobija više od 1,3 miliona posjetitelja svake godine.<ref>{{cite web |url=http://www.musiccenter.org/visit/index.html |title=Explore the Center |date=14. 5. 2005 |access-date=14. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224204136/http://www.musiccenter.org//visit/index.html |archive-date=24. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> [[Koncertna dvorana "Walt Disney"]] je središte muzičkog centra. Udomljava [[Filharmonija Los Angelesa|filharmoniju Los Angelesa]]. Postoje i druge kompanije koje su dio muzičkog centra poput: [[Center Theatre Group]], the [[Los Angeles Master Chorale]] i the [[Los Angeles Opera]]. Talent se najčešće traži po lokalnim školama poput škole Colburn i USC Thornton School of Music (Škola muzike "Thornton"). === Muzeji i galerije === U okrugu Los Angelesa se nalazi 841 muzej i galerija.<ref name="lmu">{{cite web | url=http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | title=The Los Angeles Region | publisher=Loyola Marymount University | date=5. 5. 2008 | access-date=20. 11. 2011 | archive-date=18. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111018115613/http://www.lmu.edu/about/The_Los_Angeles_Region.htm | url-status=dead }}</ref> Naime, Los Angeles ima najviše muzeja po stanovniku od bilo kojeg drugog grada na svijetu.<ref name=lmu /> Neki od većih muzeja Los Angelesa su: Muzej umjetnosti okruga Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles County Museum of Art), koji je najveći muzej umjetnosti u zapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a,<ref>{{cite web | url=http://www.lacma.org/overview | title=Overview | publisher=Los Angeles County Museum of Art | access-date=14. 5. 2015}}</ref>) centar "Getty" ([[Engleski jezik|eng]]. Getty Center), koji je dio veće institucije naziva J. Paul Getty Trust,<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|date = 16. 3. 2009|last=Boehm|first=Mike|title=Getty slashes operating budget after severe investment losses|url=http://articles.latimes.com/2009/mar/16/entertainment/et-getty16|access-date=15. 4. 2015}}</ref> Battleship Iowa i muzej savremene umjetnosti ([[Engleski jezik|eng]]. Museum of Contemporary Art). Veći dio muzeja se nalazi u distriktu [[Gallery Row (Los Angeles)|Gallery Row]], te hiljade ljudi učestvuje u umjetničkom hodu koji se održava svakog mjeseca.<ref>{{cite news|newspaper=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/local/la-me-0805-art-walk-20110805|date=5. 8. 2011|first=Kate|last=Mather|title=Downtown L.A. Art Walk safety changes planned|access-date=14. 5. 2015}}</ref> [[Datoteka:Foxyplaza.jpg|mini|[[Fox Plaza (Los Angeles)|Fox Plaza]] u okrugu [[Century City (Los Angeles)|Century City]]. Sjedište je kompanijer [[20th Century Fox]].]] === Kultovi === Los Angeles ima dugu historiju privlađenja raznih [[kult]]ova i vođa kultova.<ref>{{cite news|url=http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|title=An Introduction to the Long History of Los Angeles Cults|work=Curbed LA|date=20. 11. 2014|access-date=14. 5. 2015|archive-date=12. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150412155724/http://la.curbed.com/archives/2014/10/an_introduction_to_the_long_history_of_los_angeles_cults.php|url-status=dead}}</ref> Diplomirani student Georgetown univerziteta i glumica [[Brit Marling]] je, u junu 2014, izjavila sljedeće: "Ima toliko kultnih krugova, toliko ponuda za popravak vašeg života kako bi bio blažen poput vremena napolju."<ref>{{cite news | url=http://www.vulture.com/2014/07/brit-marling-on-i-origins.html?mid=facebook_nymag | title=Talking Gluten-Free Living, and Other Cults, With Brit Marling | work=New York Magazine | date=12. 7. 2014 | access-date=14. 5. 2015 | author=Meltzer, Marissa}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Dodger Stadium.jpg|mini|[[Stadion "Dodger"]] je domaći teren tima [[Los Angeles Dodgers]].]] Los Angeles je dom nekolici timova profesionalnih sportskih liga. Neki od ovih timova su [[Los Angeles Dodgers]], koji igraju u [[Major League Baseball]] rangu profesionalnog [[bejzbol]]a, [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] koji igraju za [[National Basketball Association]] (odnosno NBA) i tim [[Los Angeles Kings]] koji igra u ligi [[National Hockey League]] kori igraju [[National Football League]] i [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]]. U metropolitanskom području Los Angelesa se nalazi još timova. U [[Carson (Kalifornija)|Carsonu]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] se nalazi tim [[Los Angeles Galaxy]] koji igra u [[nogomet]]noj ligi Major League Soccer. U medijskom marketu Los Angelesa sa sjedištem u [[Anaheim (Kalifornija)|Anaheimu]] se nalaze timovi [[Los Angeles Angels of Anaheim]] (koji igraju za [[bejzbol]]sku ligu [[Major League Baseball]]) i Anaheim Ducks (koji igraju u [[hokej]]škoj ligi [[National Hockey League]]). Angels su počeli kao prošireni tim Los Angelesa 1961, te su se 1966. premjestili u Anaheim.<ref name=iron>{{Cite book | last =Leonard Pitt, Dale Pitt | title =Los Angeles A to Z | url =https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt | publisher=University of California Press | year =1997 | pages =[https://archive.org/details/losangelestozenc00pitt/page/560 560]–561 | isbn =0-520-20530-8}}</ref> Tim Ducks je prvobitno bio pod vlasništvom [[Disney]]ja, te su cijelo vrijeme igrali u Anaheimu. Tim je počeo sa korištenjem tačno ovog imena 2006, što je godinu dana nakon što je [[Disney]] prodao franšizu.<ref>{{cite web | url=http://ducks.nhl.com/club/page.htm?id=44140 | title=Ducks History: The Ducks Look | publisher=[[National Hockey League]] | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Drugi timovi grada su [[Los Angeles Sparks]] koji igraju u ženskoj košarkaškoj ligi [[Women's National Basketball Association]] i timovi UCLA Bruins i USC Trojans koji igraju u NCAA. Oba tima iz NCAA lige igraju u prvoj diviziji konferencije "Pacific-12". Los Angeles je drugi po veličini grad u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a a sve do 1995. nije imao [[NFL]] tim. Los Angeles je jedno vrijeme imao dva NFL tima: Rams i Raiders. Oba tima su napustila grad 1995, te su se Rams premjestili u St. Louis, dok su se Raiders vratili nazad u [[Oakland]]. Rams su, prije 1995, nazivali svoj stadion domaćim terenom (1946–1979), a Raiders su igrali svoje domaće utakmice na istom Memorial Coliseum stadionu od 1982. do 1994. [[Datoteka:Staples Center, LA, CA, jjron 22.03.2012.jpg|mini|[[Centar "Staples"]] je sportska area i domaći teren timova [[Los Angeles Lakers]], [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Kings]].]] Nakon napuštanja ovih franšiza, NFL i zasebni vlasnici NFL timova su se pokušali premjestiti u grad. Tim [[Seattle Seahawks]] su se planirali premjestiti u LA nakon 1995. sezone [[NFL]]-a pod novim imenom i sa novim logom za 1996. sezonu. Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] podnijela je tužbu kako bi spriječila premještanje.<ref>{{cite news | url=http://www.seattlepi.com/sports/football/article/Dark-days-10-years-ago-the-Seahawks-nearly-1194634.php | title=Dark days: 10 years ago, the Seahawks nearly moved to California |newspaper= Seattle Post-Intelligencer | date=1. 2. 2006 | access-date=14. 5. 2015|last=Farnsworth|first=Clare}}</ref> Iako Los Angeles nije uspio sagraditi novi stadion za [[NFL]] tim, očekuje se da će se vratiti u ligu nakon raznih proširenja i premještaja.<ref>{{cite news | url= http://espn.go.com/los-angeles/nfl/story/_/id/9500649/arash-markazi-no-team-arrives-years-nfl-not-return-los-angeles-long | title=Might be soon or never for NFL in L.A. | publisher=ESPN | date=23. 7. 2013 | access-date=14. 5. 2015 | author=Markazi, Arash}}</ref> Gradsko vijeće Los Angelesa je 9. augusta 2011. odobrilo izgradnju stadiona Farmers Field koji će možda postati domaćinski stadion nekom [[NFL]] timu u budućnosti.<ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/lanow/2011/08/nfl-stadium-los-angeles.html | title=L.A. NFL stadium agreement approved by City Council on 12-0 vote&nbsp;– latimes.com | newspaper=Los Angeles Times | date=9. 8. 2011 | access-date=14. 5. 2015 | author=Zahniser, David}}</ref> Los Angeles je dva puta bio domaćin ljetnih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] – [[Olimpijske igre 1932.|1932]]. i [[Olimpijske igre 1984.|1984]]. Oba puta korišten je stadion Memorial Coliseum. Kada su se održale desete Olimpijske igre 1932, prijašnja "10. ulica" preimenovana je u "Olympic Blv" ([[Bosanski jezik|bos]]. Olimpijski bulevar). Natjecanja Super Bowl I i VII su također bila smještena u Los Angelesu kao i nekolicina igara [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prventstva u nogometu]] u Rose Bowlu 1994, uključujući završnu utakmicu. Los Angeles će biti domaćin specijalnih ljetnih Olimpijskih igara 2015.<ref>{{cite web | url=http://www.specialolympics.org/RegionsPages/content.aspx?id=17736&LangType=1033 | title=Los Angeles To Host 2015 Special Olympics World Summer Games | publisher=Special Olympics | date=14. 9. 2011 | access-date=14. 5. 2015}}</ref> Los Angeles ima nekoliko sportskih prostora: stadion "Dodger", stadion "Memorial Coliseum", "The Forum", centar "StubHub", centar "Staples" i "Rose Bowl" blizu [[Pasadena|Pasadene]]. Centar "Staples" je domaći teren timovima [[Los Angeles Clippers]] i [[Los Angeles Lakers]] iz [[NBA]]-ja, [[Los Angeles Sparks]] iz [[WNBA]]-ja i [[Los Angeles Kings]] iz [[NHL]]-a. Također je bio domaći stadion timu [[Los Angeles Avengers]], koji nije sudjelovao u daljnim natjecajima AFL lige. == Vlada == Los Angeles funkcionira na sistemu [[Povelja|povelje]], za razliku od drugih gradova. Trenutna povelja grada je usvojena 8. juna 1999, te je na nju dodan veliki broj amandmana.<ref>{{cite web|url=http://www.lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|title=Los Angeles, California Code Resources|publisher=American Legal Publishing|access-date=15. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150123035002/http://lacity.org/city-government/city-charter-rules-and-codes|archive-date=23. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Izabrana vlada se sastoji od gradskog vijeća Los Angelesa i gradonačelnika koji upravljaju pod zajedničkom vladom, gradskim pravnikom (koga ne treba poistovjećavati sa okružnim tužiocom grada) i kontrolerom. Trenutni gradonačelnik je Eric Garcetti. Postoji 15 distrikata gradskog vijeća. Grad ima mnoštvo odjela uključujući sljedeće: [[Policija|policijski odjel]] Los Angelesa (ili skraćeno LAPD), odbor policijskih komesara, vatrogasna služba Los Angelesa (ili LAFD), stambeni organ grada Los Angelesa (skraćeno HACLA), odjel za prijevoz (ili LADOT) i javnu biblioteku Los Angelesa (odnosno LAPL). Povelja grada Los Angelesa, koju su glasači odobrili 1999, stvorila je sistem savjetodavnih vijeća po susjedstvima koja bi jednako predstavljala aktere i osobe koje žive i rade u tim susjedstvima. Susjedska savjetodavna vijeća su značajno autonomna i spontana u vidu definiranja svojih granica, uspostavljanja vlastitih zakona, te izvora svojih službenika. Trenutno postoji 90 savjetodavnih vijeća. Stanovnici Los Angelesa izabiru nadzornike za prve, druge, treće i četvrte nadzorne odbore. === Zastupljenost grada === Los Angeles je podijeljen na 14 okruga u skupštini [[Kalifornija|savezne države Kalifornije]].<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054757/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_ad_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U senatu savezne države, Los Angeles je podijeljen na 8 okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151023054153/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_sd_finaldraft_splits.zip | archive-date=23. 10. 2015 | url-status = dead }}</ref> U [[predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država|predstavničkom domu Sjedinjenih Država]], Los Angeles je podijeljen u 10 kongresnih okruga.<ref>{{cite web | url = http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | title = Communities of Interest&nbsp;— City | publisher = California Citizens Redistricting Commission | access-date = 15. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130930184128/http://wedrawthelines.ca.gov/downloads/meeting_handouts_072011/handouts_20110729_q2_cd_finaldraft_splits.zip | archive-date=30. 9. 2013 | url-status = dead }}</ref> === Kriminal === [[Datoteka:May Day Immigration March LA66.jpg|mini|Policijski odjel Los Angelesa ([[LAPD]]) 2006. ispred novog sjedišta Caltrans District 7.]] Poput većine američkih gradova, stopa [[kriminal]]a u Los Angelesu se polako smanjuje počevši od sredine 1990-ih. Najniža stopa ubistava u 50 godina je dostignuta 2006. sa 314 ubistava.<ref>{{cite news | url=http://abclocal.go.com/story?section=news/local/los_angeles&id=7204706 | title=Los Angeles crime rates hit 50-year lows | date=6. 1. 2010 | access-date=15. 5. 2015 | author=Powell, Amy | publisher=KABC-TV | archive-url=https://web.archive.org/web/20150721210109/http://abclocal.go.com/story?section=news%2Flocal%2Flos_angeles&id=7204706 | archive-date=21. 7. 2015 | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | title=LAPD year-end crime statistics | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaOQtEgk?url=http://www.lapdonline.org/read_the_beat_magazine/pdf_view/43819 | url-status=dead }}</ref> Ovo je stopa od 7,85 na 100.000 stanovnika, što je značajno manje od stope 1993. koja je iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/assets/pdf/cityprof.pdf | title=LAPD Online Crime Rates | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> U ovu stopu su uključena i ubistva policijskih službenika. Jedan vatreni okršaj je doveo do ubistva [[SWAT]] službenika [[Randal Simmons|Randala Simmonsa]], što se prvi put da se tako nešto desi u historiji LAPD-ja.<ref name="swat_killed">{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | title=Simmons, Randal | work=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=15. 6. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100615144654/http://lapdonline.org/officers_killed_in_the_line_of_duty/content_basic_view/37466 | url-status=dead }}</ref> Los Angeles je 2013. imao 251 ubistvo, što je za 16% manje u odnosu na prethodnu godinu. Policija spekulira na razne faktore koje su doveli do smanjenja ove stope, poput činjenice da mlađe osobe provode sve više vremena na [[internet]]u.<ref>{{cite web | url=http://losangeles.cbslocal.com/2014/01/06/lapd-city-murder-rate-drops-16-percent-in-2013/ | title=LAPD City Murder Rate Drops 16 Percent | publisher=KCBS-TV | date=6. 1. 2014 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Tokom [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicijske ere Sjedinjenih Američkih Država]], javile su se dvije porodice koje su dominirale organiziranim kriminalom - Dragna i Cohen.<ref name="mafiaLA"/> Dostigli su svoj vrh tokom 1940-ih i 1950-ih godina kao dio američke mafije, mada su se sada značajno utišala pojavom raznih afroameričkih i latinoameričkih bandi.<ref name="mafiaLA">{{cite book | url=http://books.google.ca/books?id=vyIXw1oq56YC&pg=PA153&dq=joe+ardizzone#v=onepage&q=&f=false | title=The Mafia Made Easy: The Anatomy and Culture of La Cosa Nostra | publisher=Tate Publishing | access-date=15. 5. 2015 | last=DeVico | first=Peter | year=2007 | page=154 | isbn=1-60247-254-8}}</ref> Prema podacima policijskog odjela Los Angelesa, u gradu se nalazi preko 45.000 članova bandi koji su organizirani u 450 bandi.<ref>{{cite web | url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | title=Gangs | publisher=Los Angeles Police Department | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=23. 6. 2013 | archive-url=https://www.webcitation.org/6HaORUqDn?url=http://www.lapdonline.org/get_informed/content_basic_view/1396 | url-status=dead }}</ref> Među njima su afroameričke bande [[Banda Crips|Crips]] i [[Banda Bloods|Bloods]] koje potječu iz Južnog Los Angelesa. Bande poput meksičke [[Sureños]] i salvadorske [[Mara Salvatrucha]], obe potječu iz područja grada Los Angelesa. [[Banda 18th Street]] ima većim djelom latinoamerikance, mada je većinom višeetničke strukture. Sve ove statistike su dovele do prozivanja grada "glavnim banditnim gradom Amerike".<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | title=Police target 11 worst Los Angeles street gangs | work=[[Reuters]] | date=8. 2. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | author=Serjeant, Jill | archive-date=23. 1. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150123224131/http://www.reuters.com/article/2007/02/09/idUSN08492271 | url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == === Fakulteti i univerziteti === [[Datoteka:UCLA-old-statenormal-campus.jpg|mini|lijevo|Druga grana [[Kalifornijske normalne škole|Kalifornijskih normalnih škola]] u centru grada je svoja vrata otvorila [[1882]].]] Postoje tri javna univerziteta koja se nalaze unutar granica grada Los Angelesa, a to su: [[Kalifornijski državni univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijski državni univerzitet, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Los Angeles ili skraćeno CSULA), [[Kalifornijski državni univerzitet (Northridge)|Kalifornijski državni univerzitet, Northridge]] ([[Engleski jezik|eng]]. California State University, Northridge ili skraćeno CSUN) i [[Univerzitet Kalifornije (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije, Los Angeles]] ([[Engleski jezik|eng]]. University of California, Los Angeles ili skraćeno UCLA). Sljedeći se univerziteti nalaze u gradu, te su privatni: [[AFI Conservatory]], [[Međunarodni univerzitet "Alliant"]], [[Univerzitet "Syracuse"]] (kampus u Los Angelesu), [[Američka akademija dramskih umjetnosti]] (kampus u Los Angelesu), [[Američki jevrejski univerzitet]], [[Američka muzička i dramska akademija]] (kampus u Los Angelesu), [[Univerzitet "Antioch"]] (kampus u Los Angelesu), [[Charles R. Drew univerzitet medicine i nauke]], [[Kraljevski fakultet tradicionalne orijentalne medicine]], [[Modni institut dizajna i tehnologije i poznavanja robe]] (kampus u Los Angelesu), [[Filmska škola Los Angelesa]], Univerzitet "Loyola Marymount" (ovaj univerzitet je nadređeni univerzitet [[Pravna škola "Loyola"|Pravne škole "Loyola"]] koja se nalazi u Los Angelesu), [[Fakultet "Marymount"]], [[Univerzitet "Mount St. Mary's"]], [[Nacionalni univerzitet Kalifornije]], [[Fakultet "Occidental"]] ("Oxy), [[Otis fakultet umjetnosti i dizajna]] (Otis), [[Institut arhitekture južne Kalifornije]] (SCI-Arc), [[Jugozapadna pravna škola]] i [[Univerzitet južne Kalifornije]] (USC). Sistem komunoloških fakulteta se sastoji od 9 istih kojim upravlja okrug komunoloških fakulteta Los Angelesa: [[Istočni fakultet Los Angelesa]] (ELAC), [[Fakultet grada Los Angelesa]] (LACC), [[Lučni fakultet Los Angelesa]], [[Misijski fakultet Los Angelesa]], [["Pierce" fakultet Los Angelesa]], [[Fakultet doline Los Angelesa]] (LAVC), [[Jugozapadni fakultet Los Angelesa]], [[Trgovinsko-tehnički fakultet Los Angelesa]] i [[Zapadni fakultet Los Angelesa]]. Postoji još niz fakulteta i univerziteta u području [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]. Udruženje ustanova "Clerement" fakulteta se nalazi 56&nbsp;km istočno od centar Los Angelesa i sadrži neke od najprestižnijih školskih ustanova u [[Sjedinjene Američke Države|državi]]. === Škole i biblioteke === [[Datoteka:Los-angeles-central-library.jpg|mini|[[Javna biblioteka Los Angelesa|Središnja javna biblioteka Los Angelesa]] se nalazi u centru grada.]] [[Ujedinjeni školski okrug Los Angelesa]] služi kako bi pružio pristup školovanju 800.000 studenata iz okolnih zajednica kao i iz samog grada Los Angelesa.<ref>{{cite web | url=http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | title=US Census, District information | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071101225512/http://www.census.gov/hhes/www/saipe/district.html | archive-date=1. 11. 2007 | url-status=dead }}</ref> Nakon usvojenja "Prijedloga 13" 1978, urbani školski okruzi su imali poteškoća sa finansijama. Upravo zato je ovaj okrug poznat po slabim finansijskim sredstvima, prenatrpavanju i loše održivanim kampusima. Nekoliko manjih dijelova Los Angelesa se nalazi u [[Ujedinjeni školski okrug Las Virgenesa|Ujedinjenom školskom okrugu Las Virgenesa]]. Okružni obrazovni ured Los Angelesa upravlja [[Visoka škola umjetnosti Los Angelesa|Visokom školom umjetnosti Los Angelesa]]. Sistem javnih biblioteka Los Angelesa upravlja 72 javnim bibliotekama grada.<ref>{{cite web | url=http://www.lapl.org/branches/ | title=Los Angeles Public Library Branches | publisher=Los Angeles Public Library | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Enklave područja koja nisu uključena u ovaj sistem koriste sistem javnih biblioteka okruga Los Angelesa. Većina ovih je nadohvat većini stanovnika. == Mediji == Najveće i najpoznatije novine napisane [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] su ''[[Los Angeles Times]]''. ''[[La Opinión]]'' su gradske [[Španski jezik|španske]] novine, dok su [[The Korea Times (Los Angeles)|''The Korea Times'']] gradske [[Korejski jezik|korejske]] novine. ''[[The World Journal]]'' su najuspješnije i najpoznatije gradske [[Kineski jezik|kineske]] novine te su ''[[Los Angeles Sentinel]]'' najpoznatije sedmične afroameričko-centrične novine, te imaju najveći postotak afroameričkih čitatelja za zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Sa sjedištem u [[Playa Del Rey (Los Angeles)|Playa Del Reyu]], ''[[Investor's Business Daily]]'' se distribuiraju širom Los Angelesa. [[Datoteka:Latimeshq.JPG|mini|desno|Sjedište novina [[Los Angeles Times]].]] U gradu se nalazi mnoštvo manjih regionalnih dnevnih i sedmičnih novina kao i časopisa uključujući sljedeće: ''[[Los Angeles Register]]'', ''[[Daily News]]'' (koji se fokusirana na [[Dolina San Fernanda|dolinu San Fernanda]]), ''[[LA Weekly]]'', ''[[L.A. Record]]'' (koji se fokusira na muzičku scenu područja [[Širi Los Angeles|Šireg Los Angelesa]]), ''[[Los Angeles magazine]]'', ''[[Los Angeles Business Journal]]'', ''[[Los Angeles Daily Journal]]'' (pravne industrijske novine), ''[[The Hollywood Reporter and Variety]]'' (novine zabavne industrije) i ''[[Los Angeles Downtown News]]''. Kao dodatak ovom velikom broju novina, postoji još nekolicina časopisa koji omogućava imigrantima čitanje vijesti na vlastitom maternjem jeziku uključujući armenski, korejski, perzijski, ruski, kineski, japanski, jevrejski i arapski. Neka susjedna mjesta također imaju vlastite novine i časopise koji se ponekad preklapaju sa novinama i časopisima Los Angelesa poput časopisa ''[[The Daily Breeze]]'' (koji se izdaje u South Bayu) i ''[[The Long Beach Press-Telegram]]''. Los Angeles i [[New York]] su jedina dva medijska marketa koja imaju sedam VHF alokacija.<ref>{{cite web | url=http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | title=Allocation | publisher=Museum of Broadcast Communications | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=29. 8. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130829172310/http://www.museum.tv/archives/etv/A/htmlA/allocation/allocation.htm | url-status=dead }}</ref> Grad ima nekoliko većih postaja uključujući tri lokalne [[PBS]] stanice. World TV se emitira na dva kanala i sadrži nekoliko mreža na [[Španski jezik|španskom]]. Sa sjedištem u [[Santa Ana (Los Angeles)|Santa Ani]], [[KTBN]] 40 je predstavljajuća stanica [[Religija|religijske]] TBN mreže. Nekoliko nezavisnih stanica također pruža svoje usluge u području Los Angelesa. == Saobraćaj == === Autoputevi === [[Datoteka:Los Angeles - Echangeur autoroute 110 105.JPG|mini|desno|Čvor Judge Harry Pregerson povezuje autoputeve I-105 sa I-110.]] Izrazito komplikovana i opširna mreža autoputeva i cesta omogućava prijevoz u [[Metropolitansko područje Los Angelesa|metropolitanskom području Los Angelesa]]. [[Teksaški institut za prijevoz]] objavljuje godišnje izvještaje o urbanim putevima, te je 2005. rangirao puteve Los Angelesa kao najopterećenije puteve u državi koristeći podatke godišnjeg kašnjenja putnika.<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate.html | title=Best And Worst Cities For Commuters | work=Forbes | date=25. 4. 2008 | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Ispitivanje tvrdi da prosječan putnik godišnje provede 72 sata zaglavljen u saobraćaju. Nakon Los Angelesa slijede [[San Francisco]], [[Oakland]], [[Washington, D.C.]] i [[Atlanta]] (od kojih su svaki imali po 60 sati čekanja u saobraćaju godišnje).<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2008/04/24/cities-commute-fuel-forbeslife-cx_mw_0424realestate3_slide_3.html?thisSpeed=undefined | title=In Depth: 10 Worst Cities For Commuters | work=Forbes | access-date=15. 5. 2015 | last=Woolsey | first=Matt}}</ref> Uprkos zaglavljenim puteva, prosječno vrijeme putovanja je kraće u usporedbi sa većim gradovima kao što su [[New York]], [[Philadelphia]] i [[Chicago]]. Prosječno vrijeme putovanja je 2006. iznosilo 29,2 minuta, što je slično [[San Francisco|San Francisku]] i [[Washington, D.C.|D.C-ju]].<ref name="ACS2006">{{cite web | url=http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | title=American Community Survey 2006, Table S0802 | publisher=United States Census Bureau | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=16. 9. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080916055045/http://factfinder.census.gov/servlet/DCGeoSelectServlet?ds_name=ACS_2006_EST_G00_ | url-status=dead }}</ref> Od većih autoputeva koji povezuju Los Angelesa s ostatkom savezne države može se navesti I-5, koji ide južno kroz [[San Diego]], pa do [[Tijuana|Tijuane]] u [[Meksiko|Meksiku]], te sjeverno kroz [[Sacramento]], [[Portland]], [[Seattle]], pa sve do [[Granica između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država|granice]] s [[Kanada|Kanadom]]; I-10 koji je najjužnije postavljen istočno ka zapadnu, odnosno s obale na obalu od svih autoputeva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u te koji vodi do centralne obale Kalifornije, [[San Francisco|San Franciska]], [[Redwood Empire]]a i obala [[Oregon]]a i Washingtona. === Tranzitni sistemi === [[Datoteka:Los Angeles County Metro Rail and Metro Liner map.svg|mini|Trenutna podzemna željeznica Los Angelesa i mapa njenih vožnji.]] Metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, kao i druge agencije zajedno upravljaju opširnim sistemom autobuskih linija, podzemnih i lakih željeznica koje se sve pružaju kroz okrug Los Angelesa te ih koristi, sve zajedno, 38,8 miliona ljudi prema podacima iz septembra 2010. Veći dio putnika (odnosno 30,5 miliona ljudi) koristi autobusni sistem,<ref name="metro">{{cite web | url=http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | title=Ridership Statistics | publisher=Los Angeles County Metropolitan Transportation Authority | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=1. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111101115617/http://www.metro.net/news/pages/ridership-statistics/ | url-status=dead }}</ref> koji je ujedno najprometniji u državi. Laku i podzemnu željeznicu mjesečno koristi oko 8,2 miliona osoba.<ref name=metro /> 10,2% svih putnika Los Angelesa se koristilo nekom vrstom javnog prijevoza, prema podacima iz 2006.<ref>{{cite news | url=http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title=New Yorkers are Top Transit Users | publisher=[[CNN]] | date=29. 6. 2007 | access-date=15. 5. 2015 | last=Christie | first=Les | archive-date=16. 5. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080516222801/http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | url-status=dead }}</ref> Sistem podzemne željeznice je 9. po prometu u državi te je laka željeznica 2. po prometu u državi.<ref name="APTA">{{cite web | url=http://www.apta.com/resources/statistics/Documents/Ridership/2011_q1_ridership_APTA.pdf | title=Public Transit Ridership Report | publisher=American Public Transportation Association | access-date=15. 5. 2015 | year=2011}}</ref> Sistem podzemnih željeznica se sastoji od crvene i ljubičaste željezničke linije, dok se lake željeznice sastoje od zlatnih, plavih, expo i zelenih linija. Narandžaste i srebrene linije se koriste za autobuse te imaju sličan raspored vožnji poput željeznica. Grad sadrži i pridgradsku željeznicu koja povezuje Los Angeles sa okolnim okruzima i pridgrađima. Pored željezničke usluge koju pruža metropolitansko prijevozno tijelo Los Angelesa, nalaze i [[Amtrak]] vozovi. Glavna željeznička stanica grada se nalazi u [[Union Station (Kalifornija)|Union Stationu]], što je sjeverno od centra grada. === Aerodromi === [[Datoteka:LAX LA.jpg|mini|Zgrada "Theme" i kontrolni toranj aerodroma LAX.]] Glavni domaći i međunarodni aerodrom koji se nalazi u Los Angelesu je LAX, odnosno [[međunarodni aerodrom Los Angelesa]] ([[Engleski jezik|eng]]. Los Angeles International Airport). 6. je po svjetskom prometu a 3. je po domaćem prometu. LAX je 2013. imao preko 66 miliona putnika i preko 2 miliona tone tereta. Drugi obližni komercijalni aerodromi su: * (IATA: '''ONT''', ICAO: '''KONT''') LA/Ontario International Airport. Posjeduje ga grad Los Angelesa; pruža usluge [[Inland Empire]]u. * (IATA: '''BUR''', ICAO: '''KBUR''') Bob Hope Airport, prije je bio poznat pod imenom ''Burbank Airport''; pruža usluge [[San Fernando|San Fernandu]] i [[Dolina San Gabriela|dolini San Gabriela]] * (IATA: '''LGB''', ICAO: '''KLGB''') Long Beach Airport, pruža usluge području [[Long Beach]]a i Harbora * (IATA: '''SNA''', ICAO: '''KSNA''') John Wayne Airport, pruža usluge [[Okrugu Orange (Kalifornija)|okrugu Orange]] Jedan od najprometnijih aerodroma opće avijacije koji se nalazi u Los Angelesu je [[aerodrom "Van Nuys"]] (ATA: '''VNY''', ICAO: '''KVNY''').<ref>{{cite web | url=http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | title=Van Nuys Airport General Description | publisher=Los Angeles World Airports | access-date=15. 5. 2015 | archive-date=5. 10. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111005140814/http://www.lawa.org/welcome_VNY.aspx?id=92 | url-status=dead }}</ref> === Morske luke === [[Datoteka:Los Angeles Bridge.jpg|mini|[[Most "Vincent Thomas"]] se nalazi na [[Ostrvo Terminal|ostrvu Terminal]].]] [[Luka Los Angelesa]] se nalazi u [[zalivu San Pedra]] u [[San Pedro (Los Angeles)|istoimenom susjedstvu]], te je udaljena 32&nbsp;km južno od centra grada. Lučni kompleks pokriva površinu zemlje od 30&nbsp;km<sup>2</sup> te pokriva 69&nbsp;km<sup>2</sup> rive. Graniči [[Luka Long Beacha|luku Long Beacha]]. Morske [[Luka Los Angelesa|luke Los Angelesa]] i [[Luka Long Beacha|Long Beacha]] zajedno prave luku ''Los Angeles/Long Beach''.<ref>{{cite web |url=http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Safety Committee |format=PDF |access-date=15. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061008141319/http://www.mxsocal.org/pdffiles/108th%20HSC%20Mtg%20Apr%205%202006.pdf |archive-date=8. 10. 2006 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.harboremployers.com/web/ |title=Los Angeles/Long Beach Harbor Employers Association |publisher=Harboremployers.com |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Po podacima iz 2008, zajedno su bili 5. na svijetu po prometu kontejnera te imali volumen od 14,2 miliona [[Jedinica ekvivalentne dvadesete stope|jedinice ekvivalentne dvadesete stope]] (odnosno TEU).<ref>{{cite web|url=http://aapa.files.cms-plus.com/Statistics/WORLD%20PORT%20RANKINGS%2020081.pdf |title=AAPA World Port Rankings 2008 |format=PDF |access-date=15. 5. 2015}}</ref> Luka Los Angelesa zasebno je i dalje najprometnija u vidu kontejnera u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i najveći je centar kruzera u zapadnom dijelu SAD-a. Svjetski kruzerni centar u Los Angelesu je 2014. imao 590.000 putnika.<ref>{{cite web | url=http://www.portoflosangeles.org/facilities/passenger.asp | title=Cruise Passenger and Ferry Terminals | publisher=Port of Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> Ima još luka duž obale Los Angelesa koje se ne koriste u industrijske svrhe. Također se nalazi nekoliko mostova: mostovi [[Most "Vincent Thomas"|Vincent Thomas]], [[Most "Henry Ford"|Henry Ford]], [[Most "Gerald Desmond"|Gerald Desmond]] i most [[Most "Commodore Schuyler F. Heim"|Commodore Schuyler F. Heim]]. Catalina Express pruža trajektnu liniju iz San Pedra do [[Avalon (Kalifornija)|Avalona]] na [[Ostrvo Santa Cataline|ostrvu Santa Cataline]]. == Gradska partnerstva == [[Datoteka:Los Angeles City Hall with sister cities 2006.jpg|mini|upright|Znak pored [[Gradske vijećnica Los Angelesa|gradske vijećnice Los Angelesa]] prikazuje gradska partnerstva.]] Los Angeles ima 25 bratska grada,<ref name="Sistercities">{{cite web | url=http://sistercities.lacity.org/ | title=Sister Cities of Los Angeles | publisher=Sister Cities Los Angeles | access-date=15. 5. 2015}}</ref> te su ovdje poredani hronološki: {{div col||20em}} * [[Eilat]], [[Izrael]] (1959) * [[Nagoya]], [[Japan]] (1959) * [[Salvador (Bahia)|Salvador]], [[Brazil]] (1962) * [[Bordeaux]], [[Francuska]] (1964)<ref name="Bordeaux twinnings">{{cite web | url=http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | title=Bordeaux– Rayonnement européen et mondial | work=Mairie de Bordeaux | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207154903/http://www.bordeaux.fr/p63778/europe%C2%A0et%C2%A0international | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref><ref name="Bordeaux twinnings 2">{{cite web | url=http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | title=Bordeaux-Atlas français de la coopération décentralisée et des autres actions extérieures | work=Délégation pour l'Action Extérieure des Collectivités Territoriales (Ministère des Affaires étrangères) | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130207152951/http://www.cncd.fr/frontoffice/bdd-recherche-resultat.asp?searchField=bordeaux&x=36&y=14 | archive-date=7. 2. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Berlin]], [[Njemačka]] (1967)<ref name="Berlin twinnings">{{cite web | url=http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | title=Berlin City Partnerships | work=Der Regierende Bürgermeister Berlin | access-date=17. 9. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130521054019/http://www.berlin.de/rbmskzl/staedteverbindungen/staedtepartnerschaft_ueberblick.en.html | archive-date=21. 5. 2013 | url-status=dead }}</ref> * [[Lusaka]], [[Zambija]] (1968) * [[Ciudad de México]], [[Meksiko]] (1969) * [[Auckland]], [[Novi Zeland]] (1971) * [[Busan]], [[Južna Koreja]] (1971) * [[Mumbai]], [[Indija]] (1972) * [[Teheran]], [[Iran]] (1972) * [[Taipei]], [[Tajvan]] (1979) * [[Guangzhou]], [[Kina]] (1981)<ref name="Guangzhou twinnings">{{cite web | url=http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | title=Guangzhou Sister Cities | publisher=Guangzhou Foreign Affairs Office | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121024091437/http://www.gzwaishi.gov.cn/Category_121/Index.aspx | archive-date=24. 10. 2012 | url-status=dead }}</ref> * [[Atina]], [[Grčka]] (1984) * [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] (1984) * [[Vancouver]], [[Kanada]] (1986)<ref name="Vancouver">{{cite web | url=http://vancouver.ca/ctyclerk/cclerk/20080311/documents/a14.pdf | title=Vancouver Twinning Relationships | publisher=City of Vancouver | access-date=15. 5. 2015 | format=PDF}}</ref> * [[Giza]], [[Egipat]] (1989) * [[Jakarta]], [[Indonezija]] (1990) * [[Kaunas]], [[Litvanija]] (1991) * [[Makati]], [[Filipini]] (1992) * [[Split]], [[Hrvatska]] (1993)<ref name="Split twinnings">{{cite web | url=http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | title=Gradovi prijatelji Splita | trans-title=Split Twin Towns | work=Grad Split [Split Official City Website] | access-date=15. 5. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120324035937/http://www.split.hr/Default.aspx?sec=526 | archive-date=24. 3. 2012 | url-status=live }}</ref> * [[San Salvador]], [[El Salvador]] (2005) * [[Bejrut]], [[Liban]] (2006) * [[Ischia]], [[Italija]] (2006) * [[Erevan]], [[Armenija]] (2007)<ref name="Yerevan twinnings 2">{{cite web | url=http://www.yerevan.am/en/partner/sister-cities/ | title=Yerevan Twin Towns & Sister Cities | work=Yerevan Municipality Official Website | access-date=15. 5. 2015}}</ref> {{div col end}} Los Angeles također ima sljedeće prijateljske gradove:<ref name="Manchester">{{cite web | url=http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/greater-manchester-news/twinning-link-with-la-925445 | title=Twinning link with LA | newspaper=Manchester Evening News | date=27. 7. 2009 | access-date=15. 5. 2015}}</ref> * [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] * [[Łódź]], [[Poljska]] * [[Manchester]], Engleska, UK * [[Tel Aviv]], Izrael<ref>{{cite web | url=http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | title=Tel Aviv/Los Angeles Partnership | publisher=The Jewish Federation of Greater Los Angeles | access-date=7. 8. 2008 | year=2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080623075353/http://www.jewishla.org/Tel_Aviv_LA_Partnership.cfm | archive-date=23. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == {{div col||30em}} * [[Pobune u Los Angelesu 1992.]] * [[Spisak gradova Kalifornije]] * [[Spisak gradova južne Kalifornije]] * [[Spisak najvećih gradova u Kaliforniji po broju stanovnika]] * [[Spisak muzeja Los Angelesa]] * [[Spisak muzičkih mjesta Los Angelesa]] * [[Spisak najviših zgrada Los Angelesa]] * [[Fondacija kraljice anđela]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Literatura == {{div col|small=yes}} ;Općenito * {{cite book | author = Carey McWilliams | publisher = Peregrine Smith | title = Southern California: An Island on the Land | edition = 9 | year = 2009 | isbn = 978-0-87905-007-8 | url = https://archive.org/details/southerncaliforn00mcwi }} * {{cite book | author=Richard White | title = It's Your Misfortune and None of My Own: A New History of the American West | publisher=University of Oklahoma Press | year = 1991 | isbn = 978-0-8061-2567-1}} * {{cite book | author =David Rieff | title = Los Angeles: Capital of the Third World | url =https://archive.org/details/losangelescapita0000rief | publisher = Touchstone | year = 1992 | isbn = 978-0-671-79210-7}} * {{cite book | author=Peter Theroux | title=Translating LA: A Tour of the Rainbow City | publisher=Norton | year=1994 | isbn=978-0-393-31394-9 | url=https://archive.org/details/translatingla00pete }} * {{cite book | author=Paul Glover | title = Los Angeles: A History of the Future | publisher=Greenplanners | year = 1995 | isbn = 978-0-9622911-0-4}} * {{cite book | author=Leonard Pitt i Dale Pitt | title = Los Angeles A to Z: An Encyclopedia of the City and County | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2000 | isbn = 978-0-520-20530-7}} * {{cite book | author = Kevin Starr i David Ulin | editor = Jim Heimann | title = Los Angeles: Portrait of a City | publisher = Taschen America | year = 2009 | isbn = 978-3-8365-0291-7}} ;Arhitektura i teorija urbanizacije * {{cite book | author=Reyner Banham | title = Los Angeles: The Architecture of Four Ecologies | url=https://archive.org/details/losangelesarchit0000banh | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 2009 | edition = 2nd | isbn = 978-0-520-26015-3}} * {{cite book | author=Mike Davis | title = City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles | url=https://archive.org/details/cityofquartzexca0000davi | publisher=Verso | year = 2006 | isbn = 978-1-84467-568-5}} * {{cite book | author=Robert M. Fogelson | title = The Fragmented Metropolis: Los Angeles 1850–1930 | url=https://archive.org/details/fragmentedmetrop0000foge_l1o1 | publisher=University of California Press | place = Berkeley | year = 1993 | isbn = 978-0-520-08230-4}} * {{cite book | author=Norman M. Klein | title = The History of Forgetting: Los Angeles and the Erasure of Memory | url=https://archive.org/details/historyofforgett0000klei | publisher=Verso | year = 1997 | isbn = 978-1-84467-242-4}} * {{cite book | author = Sam Hall Kaplan | title = L.A. Lost & Found: An Architectural History of Los Angeles | publisher = Hennessey and Ingalls | year = 2000 | isbn = 978-0-940512-23-8}} * {{cite book | author = Wim de Wit i Christopher James Alexander | title = Overdrive: L.A. Constructs the Future, 1940–1990 | url = https://archive.org/details/overdrivelaconst0000unse | publisher = Getty Publications | year = 2013 | isbn = 978-1-60606-128-2}} ;Odnos rasa * {{cite book|author=Rodolfo Acuña|title=Anything but Mexican: Chicanos in contemporary Los Angeles|url=http://books.google.com/books?id=0lQXqQPNOUcC|access-date=31. 12. 2015|year=1996|publisher=Verso|isbn=978-1-85984-031-3}} * {{cite book | author=Lynell George | title = No Crystal Stair: African Americans in the City of Angels | url=https://archive.org/details/nocrystalstairaf0000geor | publisher=Verso | year = 1992 | isbn = 978-0-86091-389-4}} * {{cite book | title = L.A. City Limits: African American Los Angeles from the Great Depression to the Present | author = Josh Sides | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2006 | isbn = 978-0-520-24830-4}} * {{cite book | title = Murder at the Sleepy Lagoon: Zoot Suits, Race, and Riot in Wartime L.A. | author = Eduardo Obregón Pagán | publisher = The University of North Carolina Press | year = 2006 | isbn = 978-0-8078-5494-5}} * {{cite book | title = The Great Black Way: L.A. in the 1940s and the Last African American Renaissance | url = https://archive.org/details/greatblackwayla00smit | author = R. J. Smith | year = 2007 | publisher = PublicAffairs | isbn = 978-1-58648-521-4}} ;LGBT * {{cite book | title = Gay L. A.: A History of Sexual Outlaws, Power Politics, And Lipstick Lesbians | author = Lillian Faderman i Stuart Timmons | year = 2006 | publisher = Basic Books | isbn = 0-465-02288-X | url = https://archive.org/details/gaylahistoryofse00lill }} * {{cite book | title = Bohemian Los Angeles: and the Making of Modern Politics | url = https://archive.org/details/bohemianlosangel0000hure | author = Daniel Hurewitz | publisher = University of California Press | place = Berkeley | year = 2007 | isbn = 0-520-24925-9}} ;Okoliš * {{cite book | author=Marc Reisner | title=Cadillac Desert: The American West and its Disappearing Water | publisher=Penguin Books | year=1986 | isbn=978-0-14-017824-1 | url=https://archive.org/details/cadillacdesertam00reis }} * {{cite book | title = Smogtown: The Lung-Burning History of Pollution in Los Angeles | author = Chip Jacobs i William Kelly | publisher = Outlook Hardcover | year = 2008 | isbn = 1-58567-860-0 | url = https://archive.org/details/smogtownlungburn00jaco }} ;Umjetnost i književnost * {{cite book | editor = David L. Ulin | title = Writing Los Angeles: A Literary Anthology | publisher = Library of America | year = 2002 | isbn = 978-1-931082-27-3 | url = https://archive.org/details/writinglosangele0000unse }} * {{cite book | title = Pop L.A.: Art and the City in the 1960s | author = Cécile Whiting | place = Berkeley | publisher = University of California Press | year = 2008 | isbn = 978-0-520-25634-7}} {{div col end}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Los Angeles}} * {{en simbol}} [http://www.lacity.org/ Službeni veb-sajt grada Los Angelesa] * {{en simbol}} [http://life.time.com/?attachment_id=4004 "Los Angeles Then and Now"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709164512/http://life.time.com/?attachment_id=4004 |date=9. 7. 2014 }} – slikovna prezentacija časopisa ''Life'' * {{de simbol}} [https://www.faz.net/aktuell/reise/michael-lange-fotografiert-in-den-industrievierteln-von-los-angeles-15991837.html?GEPC=s9 Svjetlosnim farom preko grada] – monografija iz ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'' {{Divlji zapad}} {{Gradovi domaćini LJOI-a}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Los Angeles|*]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Los Angeles]] [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] jpc6tespzc3w3zb6ws2nwtki3o4zdd4 24. april 0 4757 3892151 3837418 2026-06-01T00:11:04Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1950]] – Počeo sa radom [[Muzej Hercegovine Mostar]]. 3892151 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''24. april / travanj (24. 4)''' jest 114. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (115. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 251 dan. == Događaji == * [[1877]] – [[Rusko Carstvo|Rusija]] objavila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. * [[1950]] – Počeo sa radom [[Muzej Hercegovine Mostar]]. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1856]] – [[Philippe Pétain]], francuski general, predsjednik Višijske Francuske * [[1896]] – [[Marja Grolmusec]], [[Lužički Srbi|lužičkosrspka]] publicistica i članica socijalističkog otpora protiv nacističke vlade === 20. vijek === * [[1906]] – [[William Joyce]], britanski fašistički političar, moderator nacionalnosocijalističkog radijskog programa ''Germany Calling'' * [[1934]] – [[Shirley MacLaine]], američka glumica * [[1942.]] ** [[Barbra Streisand]], američka pjevačica i glumica ** [[Isao Ono]], japanski [[biatlon]]ac * [[1945]] – [[Larry Tesler]], američki računarski naučnik * [[1946]] – [[Esko Karu]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1952]] – [[Jean-Paul Gaultier]], francuski modni dizajner * [[1954]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik * [[1963]] – [[Patrick Howdle]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1970]] – [[Han Myung-hee]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac * [[1975]] – [[Sebastian Bieniek]], njemački umjetnik, filmski redatelj i pisac * [[1976]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska [[biatlon]]ka * [[1977]] – [[Valentina Pejčinova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[1979]] – [[Željka Stričević]], srbijanska glumica * [[1982]] – [[Kelly Clarkson]], američka pjevačica i televizijska voditeljica == Umrli == === 18. vijek === * [[1760]] – [[Michele Mascitti]], italijanski violinist i kompozitor === 20. vijek === * [[1960]] – [[Max von Laue]], njemački fizičar * [[1983]] – [[Jernej Zaplotnik]], jugoslavenski i slovenski alpinist === 21. vijek === * [[2003]] – [[Nüzhet Gökdoğan]], [[turska]] [[astronom]]kinja i [[matematičar]]ka * [[2010]] – [[Nicolae Cristoloveanu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[2011]] – [[Sathya Sai Baba]], indijski guru i vjerski vođa * [[2016]] – [[Klaus Siebert]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[2020]] – [[Antica Menac]], hrvatska lingvistica * [[2023]] – [[Senahid Halilović]], bosanskohercegovački lingvist * [[2025]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[2026]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|24 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/24 Na današnji dan (24. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-24/ Na današnji dan (24. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr024]] bpxzx4nxymiiwwmh4efdkexypbceqpi 3892190 3892151 2026-06-01T07:15:56Z KWiki 9400 3892190 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''24. april / travanj (24. 4)''' jest 114. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (115. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 251 dan. == Događaji == * [[1877]] – [[Rusko Carstvo|Rusija]] objavila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. * [[1950]] – Počeo s radom [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]] u [[Mostar]]u. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1856]] – [[Philippe Pétain]], francuski general, predsjednik Višijske Francuske * [[1896]] – [[Marja Grolmusec]], [[Lužički Srbi|lužičkosrspka]] publicistica i članica socijalističkog otpora protiv nacističke vlade === 20. vijek === * [[1906]] – [[William Joyce]], britanski fašistički političar, moderator nacionalnosocijalističkog radijskog programa ''Germany Calling'' * [[1934]] – [[Shirley MacLaine]], američka glumica * [[1942.]] ** [[Barbra Streisand]], američka pjevačica i glumica ** [[Isao Ono]], japanski [[biatlon]]ac * [[1945]] – [[Larry Tesler]], američki računarski naučnik * [[1946]] – [[Esko Karu]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1952]] – [[Jean-Paul Gaultier]], francuski modni dizajner * [[1954]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik * [[1963]] – [[Patrick Howdle]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1970]] – [[Han Myung-hee]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac * [[1975]] – [[Sebastian Bieniek]], njemački umjetnik, filmski redatelj i pisac * [[1976]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska [[biatlon]]ka * [[1977]] – [[Valentina Pejčinova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[1979]] – [[Željka Stričević]], srbijanska glumica * [[1982]] – [[Kelly Clarkson]], američka pjevačica i televizijska voditeljica == Umrli == === 18. vijek === * [[1760]] – [[Michele Mascitti]], italijanski violinist i kompozitor === 20. vijek === * [[1960]] – [[Max von Laue]], njemački fizičar * [[1983]] – [[Jernej Zaplotnik]], jugoslavenski i slovenski alpinist === 21. vijek === * [[2003]] – [[Nüzhet Gökdoğan]], [[turska]] [[astronom]]kinja i [[matematičar]]ka * [[2010]] – [[Nicolae Cristoloveanu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[2011]] – [[Sathya Sai Baba]], indijski guru i vjerski vođa * [[2016]] – [[Klaus Siebert]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[2020]] – [[Antica Menac]], hrvatska lingvistica * [[2023]] – [[Senahid Halilović]], bosanskohercegovački lingvist * [[2025]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[2026]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|24 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/24 Na današnji dan (24. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-24/ Na današnji dan (24. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr024]] 2ia8w5gnlxbqdxynu65tpuxt67vf059 FK Velež Mostar 0 5507 3892162 3845286 2026-06-01T04:59:18Z VisokiPredstavnik 121981 3892162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Rahimić]] | Trener = [[Ibrahim Rahimić]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]) | Webstranica = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2023/2024.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _pumafinal24r | uzorak_t1 = _pumafinal24r | uzorak_dr1 = _pumafinal24r | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _pumaglory22w | uzorak_t2 = _pumaglory24w | uzorak_dr2 = _pumaglory22w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.<ref>{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}</ref> Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Stadion == Dugoročna budućnost kluba na [[Stadion "Rođeni"|stadionu "Rođeni"]] pravno je osigurana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara od 12. oktobra 2012. godine kojom je Velež dobio pravo na korištenje cijelog stadionskog kompleksa bez naknade na period od 40 godina. Ovim sporazumom prava kluba su proširena izvan prvobitnih 8.000 kvadratnih metara samog terena na sve izgrađene tribine, pristupne puteve i pomoćne objekte. Višedecenijski ugovor pružio je Veležu stabilan institucionalni okvir neophodan za dobijanje UEFA-inih licenci za domaća i evropska takmičenja, te za pokretanje kapitalnih projekata poput ugradnje hibridnog travnjaka i izgradnje južne tribine. == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}</ref> [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibrahim Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]]. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. "Rođeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. ===Nogometna škola=== Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. ==Uspjesi== {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **Četvrtfinale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 21. april 2025.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)'' {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12 | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 59 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/12 | style="text-align:center;" | 42 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |-bgcolor=#EEEEEE | [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |- | [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–5 | 2–6 |} == Poznati igrači == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] *{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] *{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] *{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] *{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] *{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] *{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] *{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] *{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] *{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] *{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] *{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] *{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] *{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] *{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] *{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] *{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] *{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] *{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] *{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} ==Treneri== {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023) *{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024) *{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024) *{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025) *{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025) *{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2025–danas) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]] eq2bojs4fx0ecy9jo5v6sucftqfziiv 3892163 3892162 2026-06-01T05:02:36Z VisokiPredstavnik 121981 /* Stadion */ 3892163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EF0000 | Ime kluba = FK Velež Mostar | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Velež Mostar<br /> | Grb = FK Velež Mostar logo.svg | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Rođeni'' | Osnovan = {{Početni datum i godine|1922|6|26}} | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#EF0000}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = UEFA | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion "Rođeni"|Rođeni]] | Kapacitet = 7.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Admir Rahimić]] | Trener = [[Ibrahim Rahimić]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = Adema Buća 6, <br />88104 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]) | Webstranica = [https://fkvelez.ba/ fkvelez.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2023/2024.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _pumafinal24r | uzorak_t1 = _pumafinal24r | uzorak_dr1 = _pumafinal24r | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = EF0000 | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = EF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | uzorak_lr2 = _pumaglory22w | uzorak_t2 = _pumaglory24w | uzorak_dr2 = _pumaglory22w | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} {{Velež Mostar}} '''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine.<ref>{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/prije-ii-svjetskog-rata/|title=Prije II Svjetskog rata|date=14. 10. 2019|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=18. 6. 2024}}</ref> Član je [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]]. Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''"Rođeni"'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion "Rođeni"|"Rođeni"]] u [[Mostar]]u. == Stadion == Dugoročna budućnost kluba na [[Stadion "Rođeni"|stadionu "Rođeni"]] pravno je osigurana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara od 12. oktobra 2012. godine kojom je Velež dobio pravo na korištenje cijelog stadionskog kompleksa bez naknade na period od 40 godina. Ovim sporazumom prava kluba su proširena izvan prvobitnih 8.000 kvadratnih metara samog terena na sve izgrađene tribine, pristupne puteve i pomoćne objekte. Višedecenijski ugovor pružio je Veležu stabilan institucionalni okvir neophodan za dobijanje UEFA-inih licenci za domaća i evropska takmičenja, te za pokretanje kapitalnih projekata poput ugradnje hibridnog travnjaka i izgradnje južne tribine.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Historija == Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava. Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca. Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja. Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić. Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao. U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] "Crnom Gorom", igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput "Dolje [[fašizam]]!" U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu. U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]],<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/crna-kronika/mostarska-nogometna-legenda-preminuo-franjo-vladic-kulje/225138/|title=MOSTARSKA NOGOMETNA LEGENDA Preminuo Franjo Vladić - Kulje|date=18. 6. 2024|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=18. 6. 2024}}</ref> [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]]. === U kupu, do finala === Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom [[Miloš Milutinović|Milošem Milutinovićem]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]]. U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da "veležovci" po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] s 3:1. Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu. Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibrahim Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1. === Velež u Evropi === "Rođeni" su osam puta izlazili na evropsku scenu: četiri puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]], dva puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] i dva puta u kvalifikacijama za [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijsku ligu]]. Najuspješniji su bili u sezoni 1974/75, kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminisali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]] da bi s golom manjka (1:0, 0:2) ispali od [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić]], [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] s trenerom [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do osmine finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem. Ostat će upamćen i dvoboj s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije. Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te [[Daleki istok|Dalekom istoku]] i [[Australija|Australiji]]. Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Poljska|Poljske]], [[Iran]]a, [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]. "Rođeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta. ===Nogometna škola=== Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić. ==Uspjesi== {| valign=top |- |valign=top| *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]] **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989. *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87. *'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55. *'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05. |valign=top| *'''[[Mitropa kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976. *'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **Četvrtfinale '''(1)''': 1981. |} == Igrači == ''Posljednja izmjena: 21. april 2025.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Đanis Gosto]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Adin Bajrić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=[[Dino Halilović]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Omar Pršeš]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Ante Hrkać]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HAI|ime=[[Frantz Pierrot]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=HRV|ime=[[Mihael Mlinarić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Faris Ribić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BRA|ime=[[Elzio Lohan]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Tarik Šikalo]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Nermin Haskić]]|poz=N}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=SRB|ime=[[Nikola Savić (nogometaš)|Nikola Savić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Selmir Pidro]]|poz=O}} ''(na posudbi iz [[St. Louis City FC|St. Louis Cityja]])'' {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=HRV|ime=[[Ivan Šarić (nogometaš)|Ivan Šarić]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=HRV|ime=[[Karlo Išasegi]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=SLO|ime=[[Klemen Šturm]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=[[Edo Vehabović]]|poz=V}} ''(vicekapiten)'' {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BIH|ime=[[Osman Hadžikić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=BIH|ime=[[Haris Jogunović]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=BIH|ime=[[Dženan Puce]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=BIH|ime=[[Kenan Đuliman]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=47|ime=[[Amar Milak]]|nac=BIH|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|ime=[[Arman Rebac]]|nac=BIH|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=65|ime=[[Omar Kuko]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=70|ime=[[Nikola Srećković]]|nac=SRB|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=80|ime=[[Tino Blaž Lauš]]|nac=HRV|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Tarik Karić]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Michael Ologo]]|nac=NIG|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SRB|ime=[[Vasilije Đurić]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|ime=[[Eldar Mehić]]|nac=BIH|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=BIH|ime=[[Samir Halilagić]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/22 | style="text-align:center;" | 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16 | style="text-align:center;" | 42 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 17/20 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 45 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/16 | style="text-align:center;" | 63 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 64 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16 | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 36 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 33 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16 | style="text-align:center;" | 34 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16 | style="text-align:center;" | 54 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/16 | style="text-align:center;" | 38 |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16 | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 9 |- |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 11/16 | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16 | style="text-align:center;" | 55 |- | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16 | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 76 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12 | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12 | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12 | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/12 | style="text-align:center;" | 59 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/12 | style="text-align:center;" | 42 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" ! width="60"|Sezona ! width="150"|Takmičenje ! width="30"|Runda ! width="190"|Protivnik ! width="30"|Domaćin ! width="30"|Gost ! width="90"|Ukupno |- | [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|2–4 | 3–5 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]] | rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]] | bgcolor="#ddffdd"|2–0 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 3–3 (g. u g.) |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–1 |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] | bgcolor="#ddffdd"|4–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–3 | 5–4 |-bgcolor=#EEEEEE | ČF | align="left" |{{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 1–2 |- | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]] | bgcolor="#ddffdd"|6–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 7–2 |- | R2 | align="left" |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–2 (1–4 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]] | rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] | R1 | align="left" |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]] | bgcolor="#ddffdd"|3–2 | bgcolor="#ffffdd"|2–2 | 5–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Vitoša Sofija]] | bgcolor="#ddffdd"|4–3 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 4–5 |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]] | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] | bgcolor="#ddffdd"|5–0 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 5–3 |- | R2 | align="left" |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–2 | 2–3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | R1 | align="left" |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | bgcolor="#ddffdd"|1–0 | bgcolor="#ddffdd"|5–2 | 6–2 |-bgcolor=#EEEEEE | R2 | align="left" |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | bgcolor="#ffffdd"|0–0 | 0–0 (4–3 p.) |-bgcolor=#EEEEEE | R3 | align="left" |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–3 | 2–4 |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] | rowspan=3|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | 4–2 |- | KV2 | align="left" |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC|AEK]] | bgcolor="#ddffdd"|2–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 2–2 (3–2 p.) |- | KV3 | align="left" |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]] | bgcolor="#ffdddd"|1–4 | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | 2–5 |-bgcolor=#EEEEEE | [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV2 | align="left" | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]] | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | bgcolor="#ffdddd"|0–1 | 0–2 |- | [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | KV1 | align="left" | {{ZD|AND}} [[Inter Club d'Escaldes|Inter d'Escaldes]] | bgcolor="#ffffdd"|1–1 | bgcolor="#ffdddd"|1–5 | 2–6 |} == Poznati igrači == {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]] *{{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]] *{{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]] *{{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]] *{{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]] *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] *{{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]] *{{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]] *{{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]] *{{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]] *{{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]] *{{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]] *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] *{{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]] *{{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]] *{{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]] *{{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]] *{{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]] *{{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]] *{{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]] *{{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]] *{{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] *{{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]] *{{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]] *{{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]] *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] *{{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]] *{{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]] *{{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]] {{div col end}} ==Treneri== {{div col|3}} *{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959) *{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Dragoslav Filipović]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982) *{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983) *{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987) *{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990) *{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990) *{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Zijad Tojaga]] ''(privremeno)'' (1996) *{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003) *{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007) *{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007) *{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010) *{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010) *{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011) *{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2012–2013) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2015) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015) *{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Zijad Tojaga]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2016–2019)<ref>{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}</ref> *{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2022–2023) *{{ZD|HRV}} [[Dean Klafurić]] (2023–2024) *{{ZD|AUT}} [[Damir Čanadi]] (2024) *{{ZD|TUR}} [[İrfan Buz]] (2024–2025) *{{ZD|SRB}} [[Vladimir Janković (nogometaš)|Vladimir Janković]] (2025) *{{ZD|HRV}} [[Goran Sablić]] (2025) *{{ZD|BIH}} [[Ibrahim Rahimić]] (2025–danas) {{div col end}} == Navijači == [[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]] Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]]. == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|FK Velež Mostar}} {{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt] * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]] * [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu'' * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu'' * [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti"], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017. {{FK Velež}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Prva liga FBiH}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]] q26jy99o40lz8z5gztmh2t673d0oa2g Melek 0 5636 3892033 3823049 2026-05-31T12:18:08Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892033 wikitext text/x-wiki '''Meleci''' ({{Jez-ar|ملاك٬ ملك}}‎, anđeo) u islamu su nebeska bića, stvorena od svjetla od strane [[Allah]]a.<ref>{{cite encyclopedia |author-last=Webb |author-first=Gisela |author-link=Gisela Webb |year=2006 |title=Angel |editor-last=McAuliffe |editor-first=Jane Dammen |editor-link=Jane Dammen McAuliffe |encyclopedia=[[Encyclopaedia of the Qurʾān]] |volume=I |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00010 |isbn=90-04-14743-8}}</ref><ref>MacDonald, D.B. and Madelung, W., "[http://dx.doi.org/10.1163/1573-3912_islam_COM_0642 Malāʾika]", in: Encyclopaedia of Islam, Second Edition, Edited by: P. Bearman, Th. Bianquis, C.E. Bosworth, E. van Donzel, W.P. Heinrichs. Online, retrieved 4 January 2024 Erste Online-Publikation: 2012 Erste Druckedition: ISBN 9789004161214, 1960-2007</ref><ref name="Reynolds 2009">{{cite encyclopedia |author-last=Reynolds |author-first=Gabriel S. |author-link=Gabriel Said Reynolds |year=2009 |title=Angels |editor1-last=Fleet |editor1-first=Kate |editor2-last=Krämer |editor2-first=Gudrun |editor2-link=Gudrun Krämer |editor3-last=Matringe |editor3-first=Denis |editor4-last=Nawas |editor4-first=John |editor5-last=Rowson |editor5-first=Everett K. |editor5-link=Everett K. Rowson |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam 3|Encyclopaedia of Islam, THREE]] |volume=3 |location=[[Leiden]] |publisher=[[Brill Publishers]] |doi=10.1163/1573-3912_ei3_COM_23204 |isbn=978-90-04-18130-4 |issn=1873-9830}}</ref><ref name="Kassim 2007">{{cite journal |author-last=Kassim |author-first=Husain |year=2007 |title=Nothing can be Known or Done without the Involvement of Angels: Angels and Angelology in Islam and Islamic Literature |editor1-last=Beentjes |editor1-first=Pancratius C. |editor2-last=Liesen |editor2-first=Jan |journal=Deuterocanonical and Cognate Literature Yearbook |volume=2007 |issue=2007 |location=[[Berlin]] |publisher=[[De Gruyter]] |pages=645–662 |doi=10.1515/9783110192957.6.645 |issn=1614-337X |s2cid=201096692}}</ref> [[Kur'an]] je glavni izvor islamskog koncepta anđela,<ref name="burge angels1">{{cite book |author-last=Burge |author-first=Stephen |year=2015 |orig-date=2012 |chapter=Part 1: Angels, Islam, and al-Suyūṭī's ''Al-Ḥabāʾik fī akhbār al-malāʾik'' – Angels in Classical Islam and contemporary scholarship |chapter-url=https://books.google.com/books?id=ZzVACwAAQBAJ&pg=PA3 |title=Angels in Islam: Jalāl al-Dīn al-Suyūṭī's Al-Ḥabāʾik fī akhbār al-malāʾik |location=[[London]] and [[New York City|New York]] |publisher=[[Routledge]] |edition=1st |pages=3–15 |doi=10.4324/9780203144978 |isbn=978-0-203-14497-8 |lccn=2011027021 |oclc=933442177 |s2cid=169825282}}</ref> ali opsežnije karakteristike anđela pojavljuju se u [[hadis]]koj literaturi, [[Isra i Mi'radž|Mi'radž literaturi]], [[Tefsir|islamskoj egzegezi]], [[Teologija|teologiji]], [[Islamska filozofija|filozofiji]] i [[Tesavuf|misticizmu]].<ref name="Reynolds 2009"/><ref name="Kassim 2007"/><ref>Stephen Burge ''Angels in Islam: Jalal al-Din al-Suyuti's al-Haba'ik fi akhbar al-mala'ik'' Routledge 2015 {{ISBN|978-1-136-50473-0}} p. 22-23</ref> Vjerovanje u meleke jedno je od osnovnih načela unutar islama, jer je jedan od [[Imanski šarti|šest stubova vjere]].<ref name="Uthaymeen; Syarh Usl Iman">{{cite book |author1=Muhammad ibn al-Uthaymin |editor1-last=Saleh al-Saleh |title=شرح اصل الايمان/Explaining the foundations of faith |date=1998 |publisher=Cooperative Office for Call & Islamic Guidance at Unaizah; King Fahd National Library Cataloging-in-Publication Data; Riyadh |isbn=9960-783-17-0 |pages=49–54 |chapter=The Belief in Angel}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/beliefs/beliefs.shtml|title=BBC – Religions – Islam: Basic articles of faith|archive-url=https://web.archive.org/web/20180813005904/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/beliefs/beliefs.shtml|archive-date=13. 8. 2018|url-status=live|access-date=13. 8. 2018}}</ref> Meleci su istaknutiji u islamu u poređenju sa [[Judaizam|jevrejskom]] i [[Kršćanstvo|kršćanskom]] tradicijom.<ref>{{Cite journal |last=Kiel |first=Micah D. |date=2009 |title=Review of Angels: The Concept of Celestial Beings—Origins, Development and Reception (Deuterocanonical and Cognate Literature Yearbook 2007) |url=http://www.jstor.org/stable/43726529 |journal=The Catholic Biblical Quarterly |volume=71 |issue=1 |pages=215–218 |jstor=43726529 |issn=0008-7912}}</ref> Meleci se razlikuju od drugih nevidljivih stvorenja po svom stavu kao stvorenja vrline, za razliku od zlih đavola ({{Jez-ar|شَيَاطِين}}, romanizirano: šejatin ili perzijski: دیو, romanizirano: dīv) i dvosmislenih [[Džin (islam)|džina]] ({{Jez-ar|جِنّ}} ili perzijski: پَری, romanizirano: parī).<ref name="Reynolds 2009"/><ref>(Mahmoud Omidsalar) Originally Published: December 15, 2000 Last Updated: February 7, 2012 This article is available in print. Vol. X, Fasc. 4, pp. 418-422</ref><ref>{{cite book |last=el-Zein |first=Amira |year=2009 |chapter=Correspondences Between Jinn and Humans |chapter-url=https://books.google.com/books?id=JjTctEZXHCQC&pg=PA20 |title=Islam, Arabs, and Intelligent World of the Jinn |location=[[Syracuse, New York]] |publisher=[[Syracuse University Press]] |series=Contemporary Issues in the Middle East |page=20 |isbn=978-0-8156-5070-6 |jstor=j.ctt1j5d836.5 |lccn=2009026745 |oclc=785782984}}</ref><ref>Reynolds, Gabriel Said, "Angels", in: Encyclopaedia of Islam, THREE, Edited by: Kate Fleet, Gudrun Krämer, Denis Matringe, John Nawas, Devin J. Stewart. Consulted online on 02 January 2024 <http://dx.doi.org/10.1163/1573-3912_ei3_COM_23204> First published online: 2009 First print edition: 9789004181304, 2009, 2009-3</ref> Uprkos tome što se smatraju vrlim bićima, meleci nisu nužno donositelji dobrih vijesti, jer prema islamskoj tradiciji, meleci mogu obavljati tmurne i nasilne zadatke.<ref>Yazaki, Saeko. "Classes of Beings in Sufism." Sufi Cosmology. Brill, 2022. 68-88.</ref> Meleci se konceptualiziraju kao nebeska bića. Kao takvi, kaže se da nemaju strasti i tjelesnih želja. U islamu se raspravlja o tome da li meleci ipak mogu podbaciti. [[Mu'tezile|Mu'teziliti]] i mnoge [[Selefizam|selefije]] obično smatraju da su meleci uvijek poslušni i da nikada ne podbace u obavljanju svojih zadataka. Nasuprot tome, teološke škole (Kalām) često prihvataju pogrešivost meleka. [[Ašarizam|Ašariti]] se slažu da meleci nemaju slobodnu volju, ali tvrde da ipak mogu propasti i pasti. [[Maturidizam|Maturidi]] kažu da su nebeska stvorenja testirana i da meleci mogu pasti na takvom testu, nakon čega bivaju otpušteni sa svojih dužnosti. U islamskoj filozofiji i sufizmu, meleci su povezani s prirodom razuma ('aql). Prema sufijskoj kosmologiji, oni povezuju više sfere intelekta s nižim svijetom materije. Dakle, ljudski um se konceptualizira tako da formira vezu s nebeskim sferama (malakūt) putem takvih nebeskih entiteta povezanih sa svjetlošću (nūr). Nasuprot tome, [[šejtan]]i pokušavaju poremetiti vezu preusmjeravanjem uma u niže sfere, koje su stoga povezane s vatrom (nār). == Etimologija == Kur'anska riječ za anđela (arapski: ملك, romanizirano: melek) potiče ili od riječi Meleka, što znači "on je kontrolisao", zbog njihove moći da upravljaju različitim poslovima koji su im dodijeljeni,<ref>Ali, Syed Anwer. [1984] 2010. ''Qurʼan, the Fundamental Law of Human Life: Surat ul-Faateha to Surat-ul-Baqarah (sections 1–21).'' Syed Publications. p. 121.</ref> ili od troslovnog korijena '-l-k, l-'-k ili m-l-k sa širokim značenjem "poslanik", baš kao i njegov pandan u hebrejskom jeziku (malʾákh). Međutim, za razliku od hebrejske riječi, ovaj termin se koristi isključivo za nebeske duhove božanskog svijeta, za razliku od ljudskih glasnika. Kur'an se i na anđeoske i na ljudske glasnike odnosi kao na resul.<ref>{{cite journal |last=Burge |first=Stephan R. |date=2011 |title=The Angels in Sūrat al-Malāʾika: Exegeses of [[Q. 35:1]] |journal=[[Journal of Qur'anic Studies]] |volume=10 |issue=1 |pages=50–70|doi=10.3366/E1465359109000230}}</ref> U predislamskoj arapskoj kulturi, ovaj termin su koristili i Semudi za bića koja zaslužuju molitvu.<ref>Al-Azmeh, Aziz. The emergence of Islam in late antiquity: Allah and his people. Cambridge University Press, 2014. str: 294</ref> == Kur'an i egzegeza == Kur'an opisuje meleke u kontekstu ranijih bliskoistočnih kulturnih tradicija, i monoteističkih i politeističkih sistema vjerovanja.<ref>Kuehn, Sara, Stefan Leder, and Hans-Peter Pökel. "Introduction: Angels and Their Religious and Cosmological Contexts." The Intermediate Worlds of Angels. Ergon-Verlag, 2019. str. 18-19</ref> Vjerovanje u anđele je propisano za vjernika.<ref name="Reynolds, G. S. 2009">Reynolds, G. S. (2009)- Angels, In K. Fleet, G. Krämer, D. Matringe, J. Nawas and D. J. Stewart (eds.), Encyclopedia of Islam Three Online. Brill</ref><ref>Piras A. (2016) Angel. In Vocabulary for the stury of religion Brill</ref> [[Fatir|Sura 35]] je, u nekim rukopisima, nazvana po njima (el-melā’ikah).<ref name="Reynolds, G. S. 2009"/> Uz nekoliko izuzetaka, meleci u Kur'anu su uglavnom bezlični.<ref name="saet.ac.uk">Stephen Burge. 2024. 'Angels (malāʾika)', St Andrews Encyclopaedia of Theology. Edited by Brendan N. Wolfe et al. https://www.saet.ac.uk/Islam/Angels Accessed: 4 November 2024 str. 4</ref> Pojavljuju se u pričama o mitskoj prošlosti, eshatološkim slikama (raj/pakao) i u raspravama o proročanstvu i obožavanju.<ref name="saet.ac.uk"/> Dok se u [[Biblija|Bibliji]] termin 'anđeo' odnosi na 'glasnike' (svjetovne ili božanske), Kur'an umjesto toga koristi termin 'resul'.<ref>Kuehn, Sara, Stefan Leder, and Hans-Peter Pökel. "Introduction: Angels and Their Religious and Cosmological Contexts." The Intermediate Worlds of Angels. Ergon-Verlag, 2019. str. 26</ref><ref>S.R. Burge Journal of Qurʼanic Studies The Angels in Sūrat al-Malāʾika: Exegeses of Q. 35:1 Sep 2011. vol. 10, No. 1 : str. 50–70</ref> Meleci su isključivo nebeski duhovi. Kao i u biblijskoj tradiciji, meleci prenose poruku [[Zaharija|Zehariji]] (3:39) i [[Djevica Marija|Mariji]] (3:45).<ref name="Reynolds, G. S. 2009"/> U Kur'anu, meleci nisu ograničeni samo na glasnike, već su i dio nebeskog vijeća. Oni služe kao pisari (50:17-18), služe kao Božiji ratnici (9:26) i nose Božiji prijestol.<ref name="Reynolds, G. S. 2009"/> Bog naređuje anđelima da se poklone pred [[Adem]]om, slično sirijskoj [[Pećina blaga|''Pećini blaga'']].<ref name="Reynolds, G. S. 2009"/> Kur'an prikazuje [[džahilijet]] kao one koji obožavaju meleke kao manja božanstva (Sura 53:19-22; 6:100; 16:57; 37:149), za koje se vjeruje da djeluju kao posrednici (Sura 10:18). U predislamskoj arapskoj religiji, božanstva, džini, anđeli i demoni nisu jasno razgraničeni i preklapaju se u nešto drugo.<ref>Izutsu, Toshihiko. "Revelation as a linguistic concept in Islam." Studies in Medieval Thought 5 (1962): 142.</ref><ref>Kuehn, Sara, Stefan Leder, and Hans-Peter Pökel. "Introduction: Angels and Their Religious and Cosmological Contexts." The Intermediate Worlds of Angels. Ergon-Verlag, 2019. str. 28</ref> Nekoliko meleka u Kur'anu funkcionišu kao personificirani meteorološki fenomeni i mogu imati korijene u politeističkim animističkim vjerovanjima.<ref name="Kuehn, Sara 2019">Kuehn, Sara, Stefan Leder, and Hans-Peter Pökel. "Introduction: Angels and Their Religious and Cosmological Contexts." The Intermediate Worlds of Angels. Ergon-Verlag, 2019. str. 29</ref> Kur'anski izvještaj o stvaranju sugeriše superiornost ljudi nad melecima: Kada je Bog stvorio Adema, naučio ga je imenima svih stvari, znanju koje meleci nemaju. Muslimanski egzegeti ovo čitaju kao demonstraciju jedinstvene sposobnosti (vježbanje 'akla), koji meleci ne posjeduju.<ref name="Kuehn, Sara 2019"/><ref>Stephen Burge. 2024. 'Angels (malāʾika)', St Andrews Encyclopaedia of Theology. Edited by Brendan N. Wolfe et al. https://www.saet.ac.uk/Islam/Angels Accessed: 4 November 2024 str. 5</ref> Kao takvi, meleci više nisu objekti zasluženog obožavanja i također se razlikuju od Boga.<ref>Kuehn, Sara, Stefan Leder, and Hans-Peter Pökel. "Introduction: Angels and Their Religious and Cosmological Contexts." The Intermediate Worlds of Angels. Ergon-Verlag, 2019. p. 29</ref> Prema Kur'anskoj egzegezi, neki meleci su odbili prihvatiti superiornost čovječanstva i postali su đavoli (šejtani).<ref name="Reynolds, G. S. 2009"/> Ova debata je usko povezana s diskusijom o drugim ajetima o melecima. == Reference == {{Refspisak}} {{Ličnosti i imena u Kur'anu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meleci]] [[Kategorija:Kategorija:Ritualna čistoća u islamu]] ttqtydim8jlm0ljw98e7iifs1bjuq34 1950. 0 5873 3892152 3830382 2026-06-01T00:13:50Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[24. april]] - Počeo sa radom [[Muzej Hercegovine (Mostar)]]. 3892152 wikitext text/x-wiki {{godina}} '''1950.''' (MCML) je uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1950. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 950. godina 2. milenija, 50. godina 20. stoljeća i prve godine decenije 1950-ih.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Osnovano [[Narodno pozorište u Zenici]] (Tada kao Oblasno pozorište). * Utemeljen Gradski muzej u [[Travnik]]u. * U Narodnoj skupštini [[Jugoslavija|Jugoslavije]] izglasan Zakon o predaji preduzeća na upravljanje radnicima, u skladu s [[Karl Marx|Marksovim]] “Fabrike radnicima – zemlja seljacima”. Ozakonjeno [[radničko samoupravljanje]]. * [[Miroslav Krleža]] u [[Zagreb]]u osniva [[Jugoslavenski leksikografski zavod]]. * Održane prve [[Dubrovačke ljetne igre]]. * U [[Indonezija|Indoneziji]] otkriven do sada najstariji [[Prahistorija|prahistorijski]] pećinski crtež. Starost crteža je [[uranij]]-[[torij]] analizom procijenjena na oko 40.000 godina. * [[23. februar]] - Održana [[7. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[24. april]] - Počeo sa radom [[Muzej Hercegovine (Mostar)]]. * [[25. maj]] - Na sceni [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta u Sarajevu]] ''[[Sarajevski balet]]'' izveo svoju prvu samostalnu predstavu. * [[25. juni]] - Prelaskom [[Korejska demarkaciona linija|demarkacione linije]] od strane [[Korejska narodna armija|Sjevernokorejske armije]] ({{Kor|조선인민군|朝鮮人民軍|Joseon inmingun}}) ''(KNA)'', započeo je [[Korejski rat]]<ref name="history.com">http://www.history.com/topics/korean-war</ref>. * [[20. august]] – U [[Dubrovnik]]u započela [[Šahovska olimpijada 1950.|deveta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država. * [[11. septembar]] – U [[Buenos Aires]]u završena [[Šahovska olimpijada 1950.|deveta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Jugoslavije. * [[22. oktobar]] - U [[Argentina|Argentini]] započelo prvo [[svjetsko prvenstvo u košarci]]. * [[26. novembar]] - [[Kina|Kineske]] trupe izvršile invaziju na [[Koreja|Koreju]]. == Rođeni == === Januar=== * 3. januar – [[Vesna Vulović]], stjuardesa koja je preživjela pad sa visine 10.160 [[metar]]a bez padobrana i ušla u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovua knjigu rekorda]] * [[23. januar]] – [[Richard Dean Anderson]], američki glumac * [[31. januar]] – [[Nikolaj Kruglov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. === Februar === * [[3. februar]] – [[Milo Hrnić]], hrvatski pjevač * [[10. februar]] – [[Mark Spitz]], američki plivač === Mart === * [[8. mart]] – [[Seid Memić Vajta]], bosanskohercegovački pjevač * [[9. mart]] – [[Milić Vukašinović]], bosanskohercegovački muzičar * [[11. mart]] – [[Sune Adolfsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[20. mart]] – [[Albert Mächler]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[22. mart]] – [[Goran Bregović]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor * [[26. mart]] – [[Alan Silvestri]], američki kompozitor i dirigent === April === * [[22. april]] – [[Peter Frampton]], engleski kantautor i [[gitarist]] * [[23. april]] – [[Đurđica Barlović]], hrvatska pjevačica === Maj === * [[17. maj]] – [[Janez Drnovšek]], slovenski političar i državnik === Juni === * [[7. juni]] – [[Svjetlana Knežević]], srbijanska glumica * [[13. juni]] ** [[Katica Želi]], srbijanska glumica ** [[Bogosava Nikšić]], srbijanska glumica === Juli === * [[7. juli]] – [[Enver Hadžihasanović]], bosanskohercegovački general i osuđeni ratni zločinac * [[11. juli]] – [[Nicolae Veştea]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[15. juli]] – [[Ivo Miro Jović]], bosanskohercegovački političar * [[24. juli]] – [[Jadranka Stojaković]], bosanskohercegovačka kantautorica * [[29. juli]] – [[Wang Yumjie]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === August === * [[5. august]] – [[Rosi Mittermaier]], [[njemačka]] [[alpska skijašica]] * [[8. august]] – [[Josef Keck]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[16. august]] – [[Neda Ukraden]], bosanskohercegovačka pjevačica * [[19. august]] – [[Aino Kallunki]], [[finska]] [[biatlon]]ka; * [[25. august]] – [[André Geourjon]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Ademir Kenović]], bosanskohercegovački režiser * [[21. septembar]] – [[Bill Murray]], irsko-američki glumac, režiser i producent === Oktobar === * [[17. oktobar]] – [[Sandra Reemer]], nizozemska pjevačica * [[19. oktobar]] – [[Franjo Vladić]], jugoslavenski nogometaš * [[20. oktobar]] – [[Tom Petty]], američki muzičar * [[21. oktobar]] – [[Raimo Seppänen]]. [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[31. oktobar]] – [[Zaha Hadid]], britansko-iračka arhitektica === Novembar === * [[11. novembar]] – [[Gheorghe Gârniţă]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[15. decembar]] - [[Ramiz Tahiri]], kosovski i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[22. decembar]] – [[Zijah Sokolović]], [[bosanskohercegovački]] glumac i režiser * [[23. decembar]] – [[Vicente del Bosque]], španski nogometni trener i bivši nogometaš * [[30. decembar]] – [[Bjarne Stroustrup]], [[računar]]ski stručnjak i tvorac [[programski jezik|programskog jezika]] [[C++]] == Umrli == * [[21. januar]] - [[George Orwell]], britanski pisac i novinar * [[11. maj]] - [[Royal Harwood Frost]], [[USA|američki]] [[astronom]] * [[2. novembar]] - [[George Bernard Shaw]], englesko-irski dramatičar * [[15. novembar]] - [[Agnes Repplier]], američka književnica * [[10. decembar]] - [[Kim Gyu-sik]] ({{kor|김규식|金奎植|}}), korejski političar, diplomat i pjesnik == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == [[Datoteka:Cecil Powell.jpg|mini|desno|150px|Cecil Powell]] * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Cecil Powell]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Otto Diels]], [[Zapadna Njemačka]] ** [[Kurt Alder]], [[Zapadna Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Edward C. Kendall]], [[SAD]] ** [[Tadeus Reichstein]], [[SAD]] ** [[Philip S. Hench]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Bertrand Russell]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ralph Bunche]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1950|1950.}} b326857lbf46smb82qj3d0bs1bz3str Elektromagnetno zračenje 0 6019 3892021 3874898 2026-05-31T12:13:18Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 4 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892021 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Light-wave.svg|mini|300px|Elektromagnetni talas: prikaz električnog i magnetnog polja]] '''Elektromagnetno zračenje''' je kombinacija oscilujućeg [[električno polje|električnog]] i [[magnetno polje|magnetnog polja]] koja zajedno putuju kroz prostor u obliku međusobno okomitih [[talas]]a. Ovo zračenje je nosilac elektromagnetne interakcije (sile) i može se interpretirati kao talas ili kao čestica, u zavisnosti od slučaja. Čestice koje kvantifikuju elektromagnetno zračenje su [[foton]]i. Elektromagnetne talase je teorijski predvideo [[James Clerk Maxwell|James Maxwell]] pokušavajući da objasni efekte [[indukcija|indukcije]] električne struje u magnetnim poljima i obrnuto. Kasnije je [[Heinrich Rudolf Hertz]] potvrdio ovu teoriju proizvevši radiotalase koje je detektovao sa drugog kraja svoje laboratorije jednostavnom oscilacijom električne struje kroz provodnik (time demonstriravši primitivan oblik antene). Svako naelektrisanje promjenom brzine kretanja generiše elektromagnetno polje. Ova informacija se prostire kroz prostor [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] i osobine odgovarajućeg elektromagnetnog talasa su direktno vezane za dinamiku promjene kretanja naelektrisanja. Ako imamo provodnik u kome naelektrisanje osciluje, generisani elektormagnetni talas će imati istu [[frekvencija|frekvenciju]] oscilovanja. Alternativno, ako elektromagnetno zračenje gledamo kao emisiju čestica (fotona), [[energija]] koju one nose je direktno vezana za [[talasna dužina|talasnu dužinu]], odnosno učestalost talasa. Što je veća učestalost to je veća energija fotona. Tačan odnos je opisan Plankovom relacijom E = hν gdje je E energija fotona h je [[Planckova konstanta]], a ν je frekvencija talasa. Kao što oscilujuća električna struja u provodniku može da proizvede elektromagnetni talas, takav talas također može da u nekom provodniku indukuje električnu struju iste oscilacije, na taj način omogućavajući transfer informacije od emitora ka prijemniku, što je osnov svih bežičnih komunikacija. Osobine elektromagnetnog zračenja zavise od njegove talasne dužine. Cijeli opseg talasnih dužina elektromagnetnog zračenja naziva se [[elektromagnetni spektar]]. On obuhvata [[gama zračenje]], [[rendgensko zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]], vidljivu [[svjetlost]], [[infracrveno zračenje]], [[mikrotalasno zračenje]] i [[radiotalas]]e. U [[vakuum]]u se elektromagnetni talasi prostiru brzinom svjetlosti, dok se pri prolasku kroz [[gas]]ove ili [[tečnost]]i dijelovi spektra mogu [[apsorpcija|apsorbovati]], odnosno rasipati pri haotičnom kretanju čestica usljed efekta ekscitacije atoma, pri čemu talas prestaje da se kreće pravolinijski pa je percepcija da se kreće sporije od brzine svjetlosti. ==Definicije== [[Slika:Onde electromagnetique.svg|thumb|300px|[[linearna polarizacija|Linearno polarizirani]] [[sinusoida|sinusoidni]] elektromagnetski talas, širi se u pravcu +'''z''' kroz homogeni, izotropni medij bez rasipanja, kao što je vakuum. Električno polje (<span https://stats.u.org/#/be.wikisource.org{{Mrtav link}} =span style = "color:blue;">plave strelice</span>) osciliraju u pravcu ±'''x''', a pravougaono [[magnetno polje]] (<span style = "color: red;">crvene strelice</span>) oscilira u fazi sa električnim poljem, ali u smjeru ± '''y'''.]] U [[fizika|fizici]], '''elektromagnetno zračenje''' ('''EM zračenje''' ili '''EMR''') odnosi se na talase (ili njihove [[kvant]]e, [[foton]]a) [[elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]], koje se širi (zrači) kroz [[svemir]], noseći elektromagnetnu [[energija zračenja|energiju zračenja]].<ref>*{{cite book | author=Purcell and Morin, Harvard University. | title=Electricity and Magnetism, 820p| edition= 3rd | publisher= Cambridge University Press, New York| year = 2013 | isbn= 978-1-107-01402-2}} p 430: "These waves... require no medium to support their propagation. Traveling electromagnetic waves carry energy, and... the ''Poynting'' vector describes the energy flow...;" p 440: ... the electromagnetic wave must have the following properties: 1) The field pattern travels with speed c (speed of light); 2) At every point within the wave... the electric field strength E equals "c" times the magnetic field strength B; 3) The electric field and the magnetic field are perpendicular to one another and to the direction of travel, or propagation."</ref> Uključuje [[radio talas]]a, [[mikrotalasna pećnica|mikrotalasne pećnice]], [[infracrvena svjetlost|infracrvenu]], [[Svjetlos|(vidljivu) svjetlost]], [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]], [[X-zraka|rendgenska]] i [[gama zraka|gama zrake]].<ref>* {{cite book | author=Browne, Michael | title=Physics for Engineering and Science, p427| url=https://archive.org/details/schaumsoutlinesp0000brow | edition= 2nd | publisher= McGraw Hill/Schaum, New York.| year = 2013 | isbn= 978-0-07-161399-6}}; p319</ref> [[Klasični elektromagnetizam|Klasično]], elektromagnetno zračenje sastoji se od '''elektromagnetnih talasa''', koji su sinhronizirane [[oscilacija|oscilacije]] [[električno polje|električnog]] i [[magnetno polje|magnetnih polja]]. U vakuumu, elektromagnetni talasi putuju [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], obično označenom sa ''c''. U homogenim, izotropnim medijima, oscilacije dvaju polja međusobno su okomite i okomite na smjer širenja energije i talasa, formirajući [[poprečni talas]]. [[Talasni front]] elektromagnetnih talasaa koji se emituju iz [[tačkasti izvor|tačkastog izvora]] (kao što je sijalica) je [[sfera]]n. Položaj elektromagnetnog talasa unutar [[elektromagnetni spektar|elektromagnetnog spektra]] može se okarakterizirati ili njegovom [[frekvencija|frekvencijom]] oscilacije ili [[talasna dužina|talasnom dužinom]]. Elektromagnetni talasi različite frekvencije nazivaju se različitim imenima, jer imaju različite izvore i efekte na materiju. Redom za povećanje frekvencije i smanjivanje talasne dužine to su: radio talasi, mikrotalasi, infracrveno zračenje, vidljiva svetlost, ultraljubičasto zračenje, X-zrake i gama zrake.<ref>{{cite journal|last1=Maxwell|first1=J. Clerk|title=A Dynamical Theory of the Electromagnetic Field|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London|volume=155|pages=459–512|doi=10.1098/rstl.1865.0008|date=1. 1. 1865|bibcode=1865RSPT..155..459C}}</ref> Elektromagnetni talasi emitiraju se električno [[nabijena čestica|nabijenim česticama]] pod ubrzanjem,<ref name="Cloude">{{cite book| last1 = Cloude| first1 = Shane | title = An Introduction to Electromagnetic Wave Propagation and Antennas| publisher = Springer Science and Business Media| date = 1995| pages = 28–33| url = https://books.google.com/books?id=8-NLj54dU2YC&q=%22electromagnetic+radiation%22+charges+accelerates&pg=PA28| isbn = 978-0387915012}}</ref><ref name="Bettini">{{cite book| last1 = Bettini| first1 = Alessandro | title = A Course in Classical Physics, Vol. 4 - Waves and Light| publisher = Springer | date = 2016| pages = 95, 103| url = https://books.google.com/books?id=Ip9xDQAAQBAJ&q=%22electromagnetic+waves%22+charges+accelerating&pg=PA95| isbn=978-3319483290}}</ref> i mogu naknadno stupiti u interakciju s drugim nabijenim česticama, vršeći silu na njih. EM talasi nose [[energija|energiju]], [[zamah]] i [[ugaoni zamah]] dalje od izvorne čestice i mogu dati one količine [[materija]] kojima su u interakciji. Elektromagnetno zračenje povezano je s onim EM talasima koji se mogu sami širiti („zračiti“) bez trajnog uticaja pokretnih naboja koji su ih proizveli, jer su postigli dovoljnu udaljenost od tih naboja. Stoga se EMR ponekad naziva i [[Blisko i daleko polje|daleko polje]]. U ovom jeziku, [[Blisko i daleko polje|blisko polje]] odnosi se na EM polja u blizini naboja i struje koja ih je direktno proizvela, posebno pojave zvane [[elektromagnetna indukcija|elektromagnetna]] i [[elektrostatička indukcija]]. U [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], alternativni način gledanja EMR-a je taj da se sastoji od [[foton]]a, nenapunjenih [[elementarna čestica|elementarnih čestica]] s nultom [[masa mirovanja|masom mirovanja]] koji su [[kvant]]ovi [[elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]], odgovornog za sve elektromagnetske interakcije.<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/themes/physics/ekspong/|title=The Dual Nature of Light as Reflected in the Nobel Archives|website=www.nobelprize.org|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170715170621/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/themes/physics/ekspong/|archive-date=15. 7. 2017|df=dmy-all}}</ref> [[Kvantna elektrodinamika]] je teorija o tome kako EMR djeluje s materijom na atomskom nivou.<ref>{{Cite web|url=http://www.encyclopedia.com/science-and-technology/astronomy-and-space-exploration/astronomy-general/electromagnetic-spectrum|title=Electromagnetic Spectrum facts, information, pictures {{!}} Encyclopedia.com articles about Electromagnetic Spectrum|website=www.encyclopedia.com|language=en|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170613005456/http://www.encyclopedia.com/science-and-technology/astronomy-and-space-exploration/astronomy-general/electromagnetic-spectrum|archive-date=13. 6. 2017|df=dmy-all}}</ref> Kvantni efekti pružaju dodatne izvore EMR-a, poput [[Atomska elektronska tranzicija|tranzicije elektrona]] na niže [[nivo energije|nivoe energija]] u atomu i [[zračenje crnog tijela]].<ref name="Tipler">{{cite book| last1 = Tipler| first1 = Paul A. | title = Physics for Scientists and Engineers: Vol. 1: Mechanics, Oscillations and Waves, Thermodynamics| publisher = MacMillan| date=1999| pages = 454| url=https://books.google.com/books?id=U9lkAkTdAosC&q=%22electromagnetic+waves%22+charges+accelerate&pg=PA454| isbn=978-1572594913}}</ref> Energija pojedinačnog fotona je [[Kvantizacija (fizika)|kvantizirana]] i veća je za [[foton]]e više frekvencije. Ovaj odnos daje [[Planck – Einsteinova relacija|Planckova jednadžba]] {{nowrap begin}}''E'' = ''hf''{{nowrap end}}, gdje je ''E'' = energija po fotonu, ''f'' = frekvencija fotona, a ''h'' = [[Planckova konstanta]]. Naprimjer, jedan foton gama zraka može nositi ~100.000 puta veću energiju pojedinog fotona vidljive svjetlosti. Efekti EMR-a na hemijske spojeve i biološke organizme ovise, kako o [[Snaga (fizika)|snazi]] zračenja tako i o njegovoj učestalosti. EMR vidljivih ili nižih frekvencija (tj. vidljive i infracrvene svetlosti, mikrotalasa i radio talasa) naziva se ''[[neionizirajuće zračenje]]'', jer njegovi fotoni nemaju pojedinačno dovoljno energije da [[ionizacija|joniziraju]] atom ili molekulu ili da prekidaju [[hemijska veza|hemijsku vezu]]. Efekti ovih zračenja na hemijske sisteme i živo tkivo uzrokovani su prvenstveno efektima zagreijavanja od kombiniranog prijenosa energije mnogih fotona. Suprotno tome, visokofrekventna ultraljubičasta zračenja i gama zrake nazivaju se ''[[ionizirajuće zračenje]]'', jer pojedinačni fotoni tako visoke frekvencije imaju dovoljno energije da [[ionizacija|ionizuje]] molekule ili razbiju [[hemijska veza|hemijske veze]]. Ova zračenja imaju sposobnost da izazovu [[hemijska reakcija|hemijsku reakciju]] i oštete žive ćelije, osim onih koje nastaju jednostavnim zagrijavanjem i mogu predstavljati opasnost po zdravlje. ==Fizika== ===Teorija=== [[Slika:VisibleEmrWavelengths.svg|thumb|Prikaz relativne talasne dužine elektromagnetnih talasa tri različite boje [[svjetlost]]i (plava, zelena i crvena) sa skalom udaljenosti u mikrometrima duž osi x.]] {{glavni|Maxwellove jednadžbe}} ==== Maxwellove jednadžbe ==== [[James Clerk Maxwell]] izveo je [[Jednadžba elektromagnetnog talasa|Oblik talasa električnih i magnetskih jednadžbi]], otkrivajući tako prirodu talasastih električnih i magnetskih polja i njihovu [[Simetrija (fizika)|simetriju]]. Budući da se brzina EM talasa predviđena ovom jednadžbom poklapala s izmjerenom [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], Maxwell je zaključio da je i sama [[svjetlost]] EM talas.<ref>{{Cite web|url=https://physics.info/em-waves/|title=Electromagnetic Waves|website=The Physics Hypertextbook|last=Elert|first=Glenn|access-date=4. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.clerkmaxwellfoundation.org/html/maxwell-s_impact_.html|title=The Impact of James Clerk Maxwell's Work|website=www.clerkmaxwellfoundation.org|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170917213509/http://www.clerkmaxwellfoundation.org/html/maxwell-s_impact_.html|archive-date=17. 9. 2017|df=dmy-all}}</ref> Maxwellove jednadžbe potvrdio je [[Heinrich Hertz]] eksperimentima sa radio talasima. Prema [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovim jednadžbama]], prostorno promenljivo [[električno polje]] uvek je povezano sa [[magnetno polje|magnetnim poljem]] koje se mijenja tokom vremena .<ref>Purcell, p 438, section 9.4: ''An Electromagnetic Wave''.</ref> Slično tome, prostorno promjenjivo magnetno polje povezano je sa određenim promjenama u električnom polju tokom vremena. U elektromagnetnom talasu promjene u električnom polju uvijek prati talas u magnetnom polju u jednom smjeru i obrnuto. Ova veza između njih dvoje se javlja bez toga da bilo koja vrsta polja uzrokuje drugo. Događaju se zajedno, na isti način na koji se vremenske i prostorne promjene događaju zajedno i međusobno su povezane [[specijalna relativnost|specijalnom relativnošću]]. Zapravo, magnetna polja mogu se gledati kao električna polja u drugom referentnom okviru, a električna polja mogu se gledati kao magnetna polja u drugom referentnom okviru, ali imaju jednak značaj, jer je fizika ista u svim referentnim okvirima, tako da blizak odnos između prostora i vremena ovdje je više od analogije. Ova polja zajedno tvore elektromagnetni talas koji se širi i odmiče u svemir i više nikada ne mora stupiti u interakciju s izvorom. Daleko EM polje nastalo na ovaj način ubrzanjem naboja sa sobom nosi energiju koja se "zrači" kroz svemir, pa otuda i pojam. === Svojstva === [[Slika:Electromagneticwave3D.gif|thumb|280px| Elektromagnetski talasi mogu se zamisliti kao samoproširujući poprečni oscilirajući talas električnih i magnetnih polja. <br>Ova 3D animacija prikazuje ravni linearno polariziranog talasa, koji se širi slijeva udesno. <br>Električno i magnetno polje u takvom talasu međusobno su u fazi, zajedno dostižući minimum i maksimum.]] [[Elektrodinamika]] je [[fizika]] elektromagnetnog zračenja, a [[elektromagnetizam]] je fizički fenomen povezan sa teorijom elektrodinamike. Električna i magnetna polja podvrgavaju se svojstvima [[princip superpozicije|superpozicije]]. Dakle, polje zbog bilo koje određene čestice ili vremenski promenljivo električno ili magnetno polje doprinosi poljima koja se nalaze u istom prostoru zbog drugih uzroka. Dalje, kako su to [[vektor (geometrija)|vektorska]] polja, svi se vektori magnetnog i električnog polja zbrajaju prema [[vektorska adicija|adiciji vektora]]. Bilo koji broj elektromagnetnih talasa može se širiti kroz isto područje bez međusobnog utjecaja. Polje '''E''' u vremenskoj tački prostora je vektorski zbir električnih polja pojedinačnih talasa, a isto vrijedi i za '''B'''. Naprimjer, u optici dva ili više koherentnih svjetlosnih talasa mogu međudjelovati i konstruktivnim ili destruktivnim [[Interferencija|interferencijskim]] pojavama, rezultirajuće zračenje odstupa od zbira zračenja pojedinačnih svjetlosnih komponenti. Putovanje kroz statička električna ili magnetna polja u linearnom mediju, kao što je vakuum ne utiče na elektromagnetna polja svjetlosti. Međutim, u nelinearnim medijima, poput nekih [[kristal]]a, mogu se pojaviti interakcije između svjetlosti i statičkih električnih i magnetnih polja – te interakcije uključuju i [[Faradayov efekt]] i [[Kerrov efekt]].<ref>{{cite journal|title=Experimental observation of relativistic nonlinear Thomson scattering|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-12-17_396_6712/page/653|first1=Szu-yuan|last1=Chen|first2=Anatoly|last2=Maksimchuk|first3=Donald|last3=Umstadter|date=17. 12. 1998|journal=Nature|volume=396|issue=6712|pages=653–655|doi=10.1038/25303|arxiv=physics/9810036|bibcode=1998Natur.396..653C|df=dmy-all}}</ref><ref name=crowther-1920>{{cite book|last1=Crowther|first1=James Arnold|title=The life and discoveries of Michael Faraday|date=1920|publisher=Society for promoting Christian knowledge|pages=54–57|url={{google books |plainurl=y |id=iWe4AAAAIAAJ|page=5}}|access-date=15. 6. 2014}}</ref> U [[refrakcija|refrakciji]], talas koji prelazi iz jednog u drugi medij različite [[gustoća|gustoće]] mijenja svoju [[Brzina|brzinu i smjer]] pri ulasku u novi medij. Odnos indeksa loma medija određuje stepen refrakcije i sažet je u [[Snellov zakon]]. Svjetlost kompozitnih talasnih dužina (prirodne sunčeve svjetlosti) raspršuje se u vidljivi [[elektromagnetni spektar|spektar]] koji prolazi kroz prizmu, zbog [[indeks refrakcije|indeksa refrakcije]] [[prizma|prizmolikog]] materijala koji ovisi o talasnoj dužini ([[disperzija ( optika)|disperzije]]); to jest, svaki komponentni talas unutar kompozitnog svjetla ima savijenu i različitu količinu.<ref>{{Cite web|title=Prisms|url=https://www.spectroscopyonline.com/view/prisms|access-date=17. 1. 2021|website=Spectroscopy Online}}</ref> EM zračenje istovremeno pokazuje svojstva talasa i svojstva [[Subatomska čestica|čestica]]. Karakteristike talasa i čestica potvrđene su u mnogim eksperimentima. Karakteristike talasa su očiglednije kada se EM zračenje mjeri na relativno velikim vremenskim skalama i na velikim udaljenostima, dok su karakteristike čestica očiglednije kada se mjere mali vremenski okviri i udaljenosti. Naprimjer, kada tvar apsorbira elektromagnetno zračenje, svojstva nalik česticama bit će očiglednija kada je prosječni broj fotona u kocki odgovarajuće talasne dužine mnogo manji od 1. Nije tako teško eksperimentalno promatrati nejednoliko taloženje energije kada se svjetlost apsorbira, ali samo to, nije dokaz ponašanja "čestica". Umjesto toga, odražava kvantnu prirodu "materije".<ref>{{cite web |url=http://www.qo.phy.auckland.ac.nz/talks/photoelectric.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070627171942/http://www.qo.phy.auckland.ac.nz/talks/photoelectric.pdf|url-status=dead|archive-date=27. 6. 2007|title=Einstein and the Photoelectric Effect |first=H. J. |last=Carmichael |publisher=Quantum Optics Theory Group, University of Auckland |access-date=22. 12. 2009}}</ref> Demonstriranje da je sama svjetlost kvantizirana, a ne samo njena interakcija s materijom, suptilnija je stvar. Neki eksperimenti prikazuju i talasnu i čestičnu prirodu elektromagnetnih talasa, poput samointerferencije pojedinog [[foton]]a.<ref>{{cite journal|doi=10.1119/1.1737397|url=http://people.whitman.edu/~beckmk/QM/grangier/Thorn_ajp.pdf|title=Observing the quantum behavior of light in an undergraduate laboratory|year=2004|last1=Thorn|first1=J. J.|last2=Neel|first2=M. S.|last3=Donato|first3=V. W.|last4=Bergreen|first4=G. S.|last5=Davies|first5=R. E.|last6=Beck|first6=M.|journal=American Journal of Physics|volume=72|issue=9|pages=1210|bibcode=2004AmJPh..72.1210T|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201214040/http://people.whitman.edu/~beckmk/QM/grangier/Thorn_ajp.pdf|archive-date=1. 2. 2016|df=dmy-all}}</ref> Kada se jedan foton pošalje kroz [[interferometar]], on prolazi kroz obje staze, interferirajući, kao što to čine talasi, ali ga [[fotomultipler]] ili drugi osjetljivi detektor otkriva samo jednom. [[Kvantna mehanika|Kvantna teorija]] interakcije između elektromagnetnog zračenja i materije kao što su elektroni opisana je teorijom [[kvantna elektrodinamika]]. Elektromagnetni talasi mogu biti [[Polarizacija|polarizirani]], reflektirani, lomljeni, [[Difrakcija|difraktirani]] ili ometati jedni druge.<ref>{{Cite web|url=http://galileo.phys.virginia.edu/classes/usem/SciImg/home_files/introduction.htm|title=DATE|website=galileo.phys.virginia.edu|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150512060344/http://galileo.phys.virginia.edu/classes/usem/SciImg/home_files/introduction.htm|archive-date=12. 5. 2015|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www-jcsu.jesus.cam.ac.uk/~rpc25/notes/physics/waves/waves.html|title=Physics – Waves|website=www-jcsu.jesus.cam.ac.uk|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170904153721/http://www-jcsu.jesus.cam.ac.uk/~rpc25/notes/physics/waves/waves.html|archive-date=4. 9. 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://science.nasa.gov/ems/03_behaviors|title=Wave Behaviors {{!}} Science Mission Directorate|website=science.nasa.gov|language=en|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170514053337/https://science.nasa.gov/ems/03_behaviors|archive-date=14. 5. 2017|df=dmy-all}}</ref> ===Talasni model=== [[Slika:Circular.Polarization.Circularly.Polarized.Light Right.Handed.Animation.305x190.255Colors.gif|thumb|right|280px| Prikaz vektora električnog polja talasa kružno polariziranog elektromagnetnog zračenja.]] U homogenim, izotropnim medijima, elektromagnetno zračenje je [[poprečni talas]],<ref>{{cite book |title=Electromagnetic Theory |first=Julius Adams|last=Stratton|publisher=McGraw-Hill Book Company, New York, NY |year=1941 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=zFeWdS2luE4C&q=%22electromagnetic+theory%22+stratton |chapter=Chapter V Plane waves in unbounded, isotropic media|isbn=9780470131534}}</ref> što znači da su njegove oscilacije okomite na smjer prijenosa i putovanja energije. Električni i magnetni dijelovi polja stoje u fiksnom omjeru jakosti kako bi se zadovoljile dvije [[Maxwellove jednadžbe]] koje određuju kako se jedan proizvodi od drugog. U medijima bez rasipanja (bez gubitaka), ova polja '''E''' i '''B''' također su u fazi, dostižući maksimume i minimume na istim tačkama u prostoru (vidi ilustracije). Uobičajena zabluda je da su polja '''E''' i '''B''' u elektromagnetnom zračenju izvan faze, jer promjena jednog proizvodi drugo, što bi stvorilo faznu razliku između njih, kao sinusoidnih funkcija (kao što se zaista događa u [[elektromagnetna indukcija|elektromagnetnoj indukciji]] i u [[blisko i daleko polje|bliskom polju]] blizu antena). Međutim, u EM zračenju dalekog polja koje je opisano s dvije Maxwellove jednadžbe bez izvora) tačniji je opis da je vremenska promjena u jednom tipu polja proporcionalna promjena prostora u drugom. Ovi derivati zahtijevaju da polja '''E''' i '''B''' u EMR budu u fazi . Važan aspekt prirode svjetlosti je [[frekvencija]]. Frekvencija talasa je njegova brzina oscilacije i mjeri se u [[herc]]ima, [[SI]] jedinici frekvencije, gdje je jedan herc jednak jednom osciliranju po [[sekunda|sekundi]]. Svjetlost obično ima više frekvencija koje se zbrajaju da bi stvorile rezultujući talas. Različite frekvencije prolaze pod različitim uglovima loma, što je [[fenomen]] poznat kao [[Disperzijska relacija|disperziji]]. Monohromatski talas (talas jedne frekvencije) sastoji se od uzastopnih korita i grebena, a udaljenost između dva susjedna grebena ili korita naziva se [[talasna dužina]]. Talasi elektromagnetnog spektra variraju u veličini, od vrlo dugih radiotalasa dužih od kontinenta do vrlo kratkih gama zraka, manjih od atomskih jezgara. Frekvencija je obrnuto proporcionalna talasnoj dužini, prema jednadžbi :<ref>{{Cite web|url=https://astronomy.swin.edu.au/cosmos/E/Electromagnetic+Radiation|title=Electromagnetic Radiation {{!}} COSMOS|website=astronomy.swin.edu.au|access-date=29. 3. 2020}}</ref> :<math>\displaystyle v=f\lambda</math> gdje ''v'' = brzina talasa (''[[brzina svjetlostii]]'' u vakuumu ili manje u drugim medijima), ''f'' = frekvencija, a λ = talasna dužina. Kako valovi prelaze granice između različitih medija, njihove brzine se mijenjaju, ali frekvencije ostaju konstantne. Elektromagnetni talasi u slobodnom prostoru moraju biti rješenja Maxwellove [[jednadžba elektromagnetnog talasa|jednadžbe elektromagnetnog talasa]]. Poznate su dvije glavne klase rješenja, a to su ravni i sferni talasi. Ravni talasi mogu se promatrati kao ograničavajući slučaj sfernih, na vrlo velikoj (idealno beskonačnoj) udaljenosti od izvora. Obje vrste talasaa mogu imati talasasti oblik koji je proizvoljna vremenska funkcija (sve dok je dovoljno diferencijabilan kako bi se prilagodio talasnoj jednadžbi). Kao i svaka vremenska funkcija, ona se pomoću [[Fourierova analiza|Fourierove analize]] može razgraditi na svoj [[frekvencijski spektar]] ili na pojedinačne sinusoidne komponente, od kojih svaka sadrži jednu frekvenciju, amplitudu i fazu. Za takav komponentni talas kaže se da je '' monohromatski''. Monohromatski elektromagnetni talas može se okarakterizirati frekvencijom ili talasnom dužinom, vršnom amplitudom, fazom u odnosu na neku referentnu fazu, smjerom širenja i polarizacijom. Interferencija je superpozicija dva ili više talasa, što rezultira novim talasnim obrascem. Ako polja imaju komponente u istom smjeru, oni se konstruktivno ometaju, dok suprotni smjerovi uzrokuju destruktivne smetnje. Primjer smetnji uzrokovanih EMR-om je [[elektromagnetna interferencija]] (EMI) ili kako je poznatijE kao [[Radio frekvencijska nterferencija|radiofrekvencijska interferencija]] (RFI). Pored toga, mogu se kombinirati (tj. Interferirati) višestruki polarizacijski signali, da bi se stvorila nova stanja polarizacije, koja su poznata kao [[paralelno stvaranje polarizacionog stanja]].<ref>{{cite journal|last1=She|first1=Alan|last2=Capasso|first2=Federico|title=Parallel Polarization State Generation|journal=Scientific Reports|volume=6|pages=26019|doi=10.1038/srep26019|pmid=27184813|pmc=4869035|date=17. 5. 2016|arxiv=1602.04463|bibcode=2016NatSR...626019S}}</ref> Energija u elektromagnetnim talasima se ponekad naziva [[energija zračenja]].<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/38169-electromagnetism.html|title=What Is Electromagnetic Radiation?|work=Live Science|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170904152301/https://www.livescience.com/38169-electromagnetism.html|archive-date=4. 9. 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite book|url={{google books |plainurl=y |id=sjQHyn5ZVcIC|page=635}}|title=The Earth Around Us: Maintaining A Livable Planet|last=Schneiderman|first=Jill|date=27. 3. 2000|publisher=Henry Holt and Company|isbn=9781466814431|language=en|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite book|url={{google books |plainurl=y |id=AUriAAAAMAAJ|page=22}}|title=The Michigan Technic|date=1960|publisher=UM Libraries|language=en|df=dmy-all}}</ref> === Model čestica i kvantna teorija === Potkraj 19. stoljeća pojavila se anomalija koja uključuje protivrječnost između talasne teorije svjetlosti i mjerenja elektromagnetnih spektara koju emitiraju toplotni radijatori poznati kao [[crno tijelo|crna tijela]]. Fizičari su se dugi niz godina bezuspješno borili s tim problemom. Kasnije je postala poznata kao [[ultraljubičasta katastrofa]]. U 1900., [[Max Planck]] razvio je novu teoriju [[Planckov zakon zračenja crnog tijela|zračenja crnog tijela]] koja je objasnila posmatrani spektar. Planckova teorija temeljila se na ideji da crna tijela emitiraju svjetlost (i drugo elektromagnetno zračenje) samo kao diskretne snopove ili pakete [[energija|energije]]. Ti paketi zvali su se [[kvant]]i. U 1905., [[Albert Einstein]] predložio je da se kvanti svjetlosti smatraju stvarnim česticama. Kasnije je čestica svjetlosti dobila ime [[foton]], kako bi odgovarala drugim česticama koje su se opisivale u to vrijeme, poput [[elektron]]a i [[proton]]a. Foton ima energiju, ''E'', proporcionalnu njegovoj frekvenciji, ''f'', prema : <math>E = hf = \frac{hc}{\lambda} \,\! </math> gdje ''h'' = [[Planckova konstanta]], <math>\lambda</math> = talasna dužina, a ''c'' = [[brzina svjetlosti]]. Ovo je poznato i kao [[Planck-Einsteinova jednadžba]].<ref> {{cite book | title = Physical Chemistry | url = https://archive.org/details/physicalchemistr0000monk | url-access = limited | author = Paul M. S. Monk | publisher = John Wiley and Sons | year = 2004 | isbn = 978-0-471-49180-4 | page = [https://archive.org/details/physicalchemistr0000monk/page/435 435] }}</ref> U kvantnoj teoriji, energija fotona je prema tome direktno proporcionalna frekvenciji talasa EMR .<ref>{{cite book |last=Weinberg |first=S. |title=The Quantum Theory of Fields |volume=1 |publisher=Cambridge University Press |year=1995 |isbn=978-0-521-55001-7 |pages=[https://archive.org/details/quantumtheoryoff00stev/page/15 15–17] |url=https://archive.org/details/quantumtheoryoff00stev/page/15 }}</ref> Slično tome, moment ''p'' fotona također je proporcionalan njegovoj frekvenciji i obrnuto proporcionalan njegovoj talasnoj dužini: : <math>p = { E \over c } = { hf \over c } = { h \over \lambda }. </math> Izvor Einsteinovog prijedloga da se svjetlost sastoji od čestica (ili bi mogla djelovati kao čestica u nekim okolnostima) bila je eksperimentalna anomalija koja nije objašnjena teorijom talasa: [[fotoelektrični efekt]], u kojem je svjetlost, udarajući o metalnu površinu, izbacivala elektrone iz površine, uzrokujući da [[električna struja]] teče preko primijenjenog [[napon]]a. Eksperimentalna mjerenja pokazala su da je energija pojedinačnih izbačenih elektrona proporcionalna ''[[frekvencija|frekvenciji]]'', a ne ''[[intenzitet (fizika)|intenzitetu]]'' svjetlosti. Nadalje, ispod određene minimalne frekvencije, koja je ovisila o određenom metalu, struja ne bi tekla, bez obzira na intenzitet. Činilo se da su ova zapažanja u suprotnosti s teorijom talasa i godinama su fizičari uzalud pokušavali pronaći objašnjenje. U 1905., Einstein je objasnio ovu zagonetku, uskrsnuvši teoriju čestica svjetlosti, kako bi objasnio opaženi efekt. Zbog prevlasti dokaza u korist teorije talasa, međutim, Einsteinove ideje su u početku nailazile na veliku skepsu među etabliranim fizičarima. Na kraju, prihvaćeno je Einsteinovo objašnjenje jer je uočeno novo ponašanje svjetla nalik na čestice, poput [[Comptonov efekt|Comptonovog efekta]].<ref>{{Cite book|last1=Ling|first1=Samuel J.|title=University physics. Volume 3|last2=Sanny|first2=Jeff|last3=Moebs|first3=William|publisher=OpenStax|year=2016|isbn=9781947172227|location=|pages=|chapter=The Compton Effect}}</ref> Kako foton apsorbira [[atom]], [[pobuđeno stanje|pobuđuje]] ga, podižući [[elektron]] na viši [[nivo energije]] (onaj koji je u prosjeku udaljeniji od jezgra). Kada se elektron u pobuđenoj molekuli ili atomu spusti na niži nivo energije, emitira foton svjetlosti na frekvenciji koja odgovara energetskoj razlici. Budući da su nivoi energije elektrona u atomima diskretni, svaki element i svaka molekula emitiraju i apsorbiraju svoje karakteristične frekvencije. Neposredna emisija fotona naziva se [[fluorescencija]], tip [[fotoluminiscencija|fotoluminiscencije]]. Primjer je vidljiva svjetlost koja se emituje iz fluorescentnih boja, kao odgovor na ultraljubičasto svjetlo ([[crno svjetlo]]). Mnoge druge fluorescentne emisije poznate su u spektarskim opsezima, osim vidljive svjetlosti. Odložena emisija naziva se [[fosforescencija]].<ref>{{Cite web|url=http://www.majordifferences.com/2016/11/7-differences-between-fluorescence-and-Phosphorescence.html|title=7 Differences between Fluorescence and Phosphorescence|last=Haneef|first=Deena T. Kochunni, Jazir|access-date=4. 9. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170904152324/http://www.majordifferences.com/2016/11/7-differences-between-fluorescence-and-Phosphorescence.html|archive-date=4. 9. 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite book|url={{google books |plainurl=y |id=kAn4AgAAQBAJ|page=93}}|title=Fundamental Physics of Radiology|last1=Meredith|first1=W. J.|last2=Massey|first2=J. B.|date=22. 10. 2013|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=9781483284354|language=en|df=dmy-all}}</ref> ===Dualnost talasne čestice === {{glavni|Dualnost talasne čestice}} Moderna teorija koja objašnjava prirodu svjetlosti uključuje pojam dualnosti talasnih čestica. Općenito, teorija kaže da sve ima i prirodu čestica i prirodu talasa, a mogu se izvesti razni eksperimenti kako bi se otkrilo jedno ili drugo. Prirodu čestica lakše je prepoznati pomoću predmeta velike mase. Hrabar prijedlog naveo je [[Louis de Broglie]] 1924., naučnoj zajednicu da shvati da materija (npr. [[elektron]]i također pokazuje dualnost talas-čestica.<ref>{{cite book | author=Browne, Michael|title= ''Physics for Engineering and Science'' | url=https://archive.org/details/schaumsoutlinesp0000brow| publisher= McGraw-Hill/Schaum |edition= 2nd | date=2010| isbn= 978-0-07-161399-6}} Chapter 36, page 382: de Broglie Waves. "Light exhibits both wave properties (interference, diffraction, refraction) and particle properties (photoelectric effect, scattering.)"</ref> === Efekti talasa i čestica elektromagnetnog zračenja === Zajedno, efekti talasa i čestica u potpunosti objašnjavaju spektar emisije i apsorpcije EM zračenja. Sastav materije medija kroz koji svjetlost putuje određuje prirodu spektra apsorpcije i emisije. Ovi opsezi odgovaraju dozvoljenim nivoima energije u atomima. Tamne trake u [[apsorpciona spektroskopija|apsorpcijskom spektru]] nastaju zbog atoma u mediju koji intervenira između izvora i posmatrača. Atomi apsorbiraju određene frekvencije svjetlosti između emitora i detektora/oka, a zatim ih emitiraju u svim smjerovima. Detektoru se pojavljuje tamna traka zbog zračenja raspršenog izvan snopa. N primjer, tamne trake u svjetlosti koju emituje udaljena [[zvijezda]] nastaju zbog atoma u njenoj atmosferi. Sličan fenomen dešava se za [[Emisija (fizika)|emisiju]], što se vidi kada emitirani plin svijetli usljed pobuđivanja atoma zbog bilo kojeg mehanizma, uključujući toplotu. Kako se elektroni spuštaju na niže energetske nivoe, emitira se spektar koji predstavlja skokove između energetskih nivoa elektrona, ali se vide linije, jer se emisija opet dešava samo kod određenih energija nakon pobude.<ref>Browne, p 376: "Radiation is emitted or absorbed only when the electron jumps from one orbit to the other, and the frequency of radiation depends only upon on the energies of the electron in the initial and final orbits.</ref> Primjer je [[Emisija (fizika)|emisija]] spektarske [[maglica|maglice]]. Elektroni koji se brzo kreću najoštrije su ubrzani kada naiđu na područje sile, pa su odgovorni za proizvodnju mnogih najviših frekvencijsko elektromagnetnog zračenja uočenog u prirodi. Ovi fenomeni mogu pomoći raznim hemijskim određivanjima sastava plinova, osvijetljenih straga (spektri apsorpcije) i užarenih plinova (spektri emisije). Spektroskopija (naprimjer) određuje šta [[hemijski element]] sadrži određene zvijezde. Koristi se i za određivanje udaljenosti zvijezde, pomoću [[crveni preokret|crvenog preokreta]].<ref>{{cite web|title=Spectroscopy|url=http://www.redshift.org.uk/spectroscopy|website=National Redshift Project|publisher=National Redshift Project|access-date=19. 1. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170201234024/http://www.redshift.org.uk/spectroscopy|archive-date=1. 2. 2017|df=dmy-all}}</ref> === Specijalna teorija relativnosti === {{Glavni|Specijalna teorija relativnosti}} Do kasnog devetnaestog stoljeća, razne eksperimentalne anomalije nisu se mogle objasniti teorijom jednostavnih talasaa. Jedna od ovih anomalija uključivala je kontroverzu oko brzine svjetlosti. Brzina svjetlosti i ostali EMR predviđeni Maxwellovim jednadžbama, nisu se pojavili ukoliko jednadžbe nisu izmijenjene na način koji su prvi predložili [[George Francis FitzGerald|FitzGerald]] i [[Hendrik Lorentz|Lorentz]] ili bi u suprotnom ta brzina ovisila o brzini posmatrača u odnosu na "medij" (nazvan [[luminiferni eter]]) koji je navodno "nosio" elektromagnetni talas (na način analogan načinu na koji zrak prenosi zvučne talase). Eksperimenti nisu uspjeli pronaći nikakav efekat posmatrača. U 1905., Einstein je predložio da su prostor i vrijeme entiteti koji se mijenjaju brzinom širenja svjetlosti i sve druge procese i zakone. Ove promjene predstavljale su postojanost brzine svjetlosti i svih elektromagnetnih zračenja, sa stanovišta svih posmatrača – čak i onih u relativnom kretanju. == Elektromagnetni spektar == {{glavni| Elektromagnetni spektar}} [[Slika:EM spectrumrevised.png|thumb|upright=2.25|right|[[Elektromagni spektar]] sa označenom viljivom svjetlošću]] [[Slika:Light spectrum.svg|right|frame|<br /> γ = [[Gama zrake]]<br/> HX = Jake [[rendgen]]ske<br/> SX = Mehke rendgenske zrake <br/> EUV = Ekstremne [[ultraljubičasta svjetlost|UV-zrake]] <br /> NUV = Skoro ultraljubičaste <br/> [[Vidljivo svjetlo]] (trake u boji) <br> NIR = Blizu[[infracrvena svjettlost|infracrvene]] <br /> MIR = Srednje infracrvene zrake <br /> FIR = Dalekoinfracrvene zrake <br> EHF = [[Izuzetno visoka frekvencija]] (mikotalasne pećnice) <br/> SHF = [[Supervisoka frekvencija]] (mikrotalasne pećnice) <br/> UHF = [[Ultravisoka frekvencija]] (radio talasi) <br/> VHF = [[Vrlo visoka frekvencija]] (radio) <br/> HF = [[Visoka frekvencija]] (radio) <br/> MF = [[Srednja frekvencija]] (radio) <br/> LF = [[Niska frekvencija]] (radio) <br/> VLF = [[Vrlo niska frekvencija]] (radio) <br/> VF = [[Frekvencija plina]] <br/> ULF = [[Ultraniska frekvencija]] (radio) <br/> SLF = [[Superniska frekvencija]] (radio) <br/> ELF = [[Izuzetno niska frekvencija]] (radio)]] EM zračenje (oznaka „zračenje“ isključuje statička električna i magnetna i [[blisko i daleko polje|bliska polja]]) klasificirano je prema talasnoj dužini u [[radiotalas]]ima, mikrotalasima, [[infracrvena svjetlost|infratalasima]], [[vidljivi spektar|vidljivim]], [[ultraljubičasta svjetlost|ultrljubičastim]], rendgenskim i [[gama zraci]]ma. Proizvoljni elektromagnetni talasi mogu se izraziti pomoću [[Fourierova analiza|Fourierove analize]] u terminima [[sinusoida|sinusoidnih]] [[boja|monohromatskih]] talasa, koji se zauzvrat mogu klasificirati u ove regije EMR spektra Za određene klase EM talasaa, talasni oblik se najkorisnije tretira kao ''slučajan'', a zatim se spektarska analiza mora izvršiti malo drugačijim matematičkim tehnikama, prikladnim za slučajne ili [[stohastički proces|stohastičke procese]]. U takvim slučajevima su pojedinačne frekvencijske komponente predstavljene u smislu njihovog sadržaja „snage“, a informacije o fazi nisu sačuvane. Takav prikaz naziva se [[spektralna gustina snage]] slučajnog procesa. Slučajno elektromagnetno zračenje koje zahtijeva ovakvu analizu susreće se, naprimjer, u unutrašnjosti [[zvijezda]] i u nekim drugim vrlo širokopojasnim oblicima zračenja, poput [[polje nulte tačke|polja talasa nulte tačke]] elektromagnetnog vakuuma. Ponašanje EM zračenja i njegova interakcija s materijom ovisi o njegovoj frekvenciji, a kvalitativno se mijenja kako se frekvencija mijenja. Niže frekvencije imaju duže talasne dužine, a veće frekvencije imaju kraće talaasne dužine i povezane su s fotonima veće energije. Ne postoji osnovno ograničenje koje je poznato za ove talasne dužine ili energije, ni na jednom kraju spektra, iako će fotoni sa energijama u blizini [[Planckove energije]] ili prekoračiti ih (daleko previsoke da bi ikad bile uočene) zahtijevati opise nove fizičke teorije. === Radio i mikrotalasi === {{glavni| Radio talasi}} Radio talasii imaju najmanje energije i najnižu frekvenciju. Kada radio talasi nalete na [[električni vodič|vodič]], spajaju se s provodnikom, putuju duž njega i [[radiofrekvencijska indukcija|indciraju]] električnu struju na površini provodnika, premeštajući elektrone provodnog materijala u korelirane gomile naboja. Takvi efekti mogu pokriti makroskopske udaljenosti u provodnicima (kao što su radio antene), jer je talasna dužina radiotalasa duga. Fenomeni elektromagnetnog zračenja talasnih dužina u rasponu od jednog metra do kratkog milimetarskog, nazivaju se mikrotalasima; sa frekvencijama između 300&nbsp;MHz (0,3&nbsp;GHz) i 300&nbsp;GHz. Na radio i mikrotalasnim frekvencijama, EMR komunicira s materijom uglavnom kao skup skupova naboja koji se šire na veliki broj zahvaćenih atoma. U [[električni provodnik|električnim provodnicima]], takvo inducirano skupno kretanje naboja ([[električna struja]]) rezultira apsorpcijom EMR-a ili odvajanjem naboja koji uzrokuju stvaranje novog EMR-a (efektivni odraz EMR-a). Primjer je apsorpcija ili emisija radio talasa antenama ili apsorpcija mikrotalasa [[Voda|vodom]] ili drugim molekulama sa električnim dipolnim momentom, kao naprimjer unutar [[mikrovalna pećnica|mikrovalne pećnice]]. Te interakcije proizvode ili električne struje ili toplotu, ili oboje. === Infracrvena === {{glavni|Infracrvena svjetlost}} Poput radija i mikrotalasne pećnice, i infracrveno (IR) se reflektuje od metala (a također i većina EMR, i to u ultraljubičastom opsegu). Međutim, za razliku od radiofrekvencijskog i mikrotalasnog zračenja niže frekvencije, infracrveni EMR obično komunicira s dipolima u pojedinačnim molekulama, koji se mijenjaju, dok atomi vibriraju na krajevima jedne hemijske veze. Posljedično ga apsorbira širok spektar supstanci, što uzrokuje njihovo povišenje temperature, kako se vibracije raspršuju kao [[toplota]]. Isti postupak, izveden obrnuto, uzrokuje spontano zračenje rasutih supstanci u infracrvenom zračenju. Infracrveno zračenje podijeljeno je u spektarske podregije. Iako postoje različite sheme podjele,<ref>{{cite web|last=Henderson |first=Roy |url=http://info.tuwien.ac.at/iflt/safety/section1/1_1_1.htm |title=Wavelength considerations |publisher=Instituts für Umform- und Hochleistungs |access-date=18. 10. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20071028072110/http://info.tuwien.ac.at/iflt/safety/section1/1_1_1.htm |archive-date = 28. 10. 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/Regions/irregions.html |title=Near, Mid and Far-Infrared |publisher=NASA IPAC |access-date=4. 4. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20120529/http://www.ipac.caltech.edu/Outreach/Edu/Regions/irregions.html |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> spektar se obično dijeli na blizinuinfracrvene (0,75–1,4 μm), infracrvene (kratke) talasne dužine (1,4–3 μm), dugotalasne infracrvene srednje talasne dužine (3–8 μm), infracrvene dugotalasne dužine (8–15 μm) i [[daleka infracrvena]] (15–1000 μm).<ref name="Byrnes">{{Cite book|last=Byrnes |first=James |title=Unexploded Ordnance Detection and Mitigation |publisher=Springer |year=2009 |pages=21–22 |isbn=978-1-4020-9252-7|bibcode=2009uodm.book.....B }}</ref> === Vidljiva svjetlost === {{glavni|Svjetlost}} Prirodni izvori proizvode EM zračenje u čitavom spektru. EM zračenje sa [[talasna dužina|talasnom dužinom]] između približno 400 [[nanometar|nm]] i 700&nbsp;nm direktno otkriva [[ljudsko oko]] i doživljava ga kao vidljivu [[svjetlost]]. Ostale talasne dužine, posebno infracrvene zrake u blizini (duže od 700&nbsp;nm) i ultraljubičaste (kraće od 400&nbsp;nm), također se ponekad nazivaju svjetlošću. Kako se frekvencija povećava u vidljivi opseg, fotoni imaju dovoljno energije da promijene strukturu veze nekih pojedinačnih molekula. Nije slučajno što se to događa u vidljivom opsegu, jer [[čulo vida|mehanizam vida]] uključuje promjenu veze jednu molekule u [[mrežnjača|mrežnjači]], koja apsorbira jedan foton. Promjena mrežnjače uzrokuje promjenu oblika proteina [[rodopsin]]a, što započinje biohemijski proces koji uzrokuje da [[mrežnjača]] ljudskog oka osjeti svjetlost. [[Fotosinteza]] postaje moguća i u ovom opsegu, iz istog razloga. Jedana molekula [[hlorofil]]a pobuđuje jedan foton. U biljnim tkivima koja vrše fotosintezu, [[karotenoid]]i djeluju na gašenje elektronski pobuđenog hlorofila proizvedenog vidljivom svjetlošću, u procesu koji se naziva [[nefotohemijsko gašenje]], kako bi se spriječile reakcije koje bi inače mogle ometati fotosintezu pri visokim nivoima svjetlosti . Životinje koje otkrivaju infracrveno svjetlo ([[zmije]], npr.) koriste male paketiće vode koji mijenjaju temperaturu, u osnovi termički proces koji uključuje mnogo [[foton]]a. Poznato je da infracrveni, mikrotalasi i radio talasi oštećuju molekule i biološko tkivo samo masovnim zagrijavanjem, a ne pobuđivanjem pojedinačnih fotona zračenja. Vidljiva svjetlost može uticati na samo mali postotak svih molekula. Obično ne na trajni ili oštećujući način, već foton pobuđuje elektron, koji zatim emitira drugi foton, kada se vraća u prvobitni položaj. Ovo je izvor boje koju proizvodi većina nijansi. [[Mrežnjača]] je izuzetak. Kad se foton apsorbira, mrežnjača trajno mijenja strukturu iz cis u trans, i potreban joj je protein da je pretvori natrag, tj. resetira da bi mogla ponovo funkcionirati kao detektor svjetlosti. Ograničeni dokazi ukazuju da su neke [[reaktivne vrste kisika]] stvorene vidljivom svetlošću u koži i da mogu imati neku ulogu u fotostarenju, na isti način kao i [[ultraljubičasta svjetloast|ultraljubičasto A]].<ref name="r1">{{Cite journal | last1 = Liebel | first1 = F. | last2 = Kaur | first2 = S. | last3 = Ruvolo | first3 = E. | last4 = Kollias | first4 = N. | last5 = Southall | first5 = M. D. | title = Irradiation of Skin with Visible Light Induces Reactive Oxygen Species and Matrix-Degrading Enzymes | doi = 10.1038/jid.2011.476 | journal = Journal of Investigative Dermatology | volume = 132 | issue = 7 | pages = 1901–1907 | year = 2012 | pmid = 22318388 | doi-access = free }}</ref> === Ultraljubičasta === {{glavni|Ultraljubičasta svjetlost}} Kako se frekvencija povećava u ultraljubičasto zračenje, fotoni nose dovoljno energije (oko tri [[elektrovolt]]a ili više) da pobude određene dvostruko povezane molekule u trajno hemijsko preslagivanje. U [[DNK]] ovo uzrokuje trajna oštećenja. Također je indirektno oštećuju reaktivne vrste kisika, proizvedene ultraljubičastim A (UVA) dijelu, čija je energija preniska da bi mogla direktno oštetiti DNK. Zbog toga, ultraljubičasto zračenje na svim talasm dužinama može oštetiti DNK i sposobno je uzrokovati [[kancer|rak]] i [[UVB]]opekotine kože (opekline od sunca) koje su daleko gore nego što bi nastale jednostavnim efektima zagrijavanja (porasta temperature). Ovo svojstvo nanošenja molekulskih oštećenja koje nije proporcionalno efektima zagrijavanja karakteristično je za sve EMR frekvencije u opsegu vidljive svjetlosti i više. Ova svojstva visokofrekventnog EMR-a su posljedica kvantnih efekata koji trajno oštećuju materijale i tkiva na molekularnom nivou. Na višem kraju ultraljubičastog opsega, energija fotona postaje dovoljno velika da elektronima preda dovoljno energije da ih oslobodi od atoma, u procesu koji se naziva [[fotoionizacija]]. Energija potrebna za to uvijek je veća od oko 10 [[elektronska volta|elektrovolti]] (eV) što odgovara talasnim dužinama manjim od 124&nbsp;nm (neki izvori sugeriraju realniji presjek od 33 &nbsp;eV, što je energija potrebna za [[ionizacija|ionizaciju]] vode) . Ovaj visoki kraj ultraljubičastog spektra sa energijama u približnom opsegu ionizacije, ponekad se naziva "ekstremnim UV zračenjem". Ionizirajuće UV zrake snažno filtrira Zemljina atmosfera. === X-zrake i gama zrake === {{glavni|Gama zrake}} Elektromagnetno zračenje sastavljeno od fotona koji nose energiju minimalne ionizacije ili više (što uključuje čitav spektar kraćih talasnih dužina); stoga se naziva [[ionizirajuće zračenje]]. (Mnoge druge vrste ionizujućeg zračenja izrađene su od ne-EM čestica). Ionizujuće zračenje elektromagnetnog tipa proteže se od krajnjeg ultraljubičastog zračenja do svih viših frekvencija i kraćih talasnih dužina, što znači da svi [[rendgenski zraci]] i [[gama zraci]] ispunjavaju ove uslove. Oni su sposobni za najteže vrste molekulskih oštećenja, koja se u biologiji mogu dogoditi bilo kojoj vrsti biomolekule, uključujući [[mutacije]] i rak, i često na velikim dubinama ispod kože, budući da je viši kraj rendgenskog spektra, i da cijeli spektar gama zraka prodire u materiju. == Atmosfera i magnetosfera == {{glavni|Ionosfera}} [[Slika:Atmospheric electromagnetic opacity.svg|thumb|upright=2.25| Grubi prikaz Zemljine atmosferske apsorpcije i rasipanja (ili [[neprozirnost (optika)|neprozirnosti]]) različitih [[talasna dužina|talasnih dužina]] elektromagnetnog zračenja]] Većina UV i X-zraka blokiraju se apsorpcijom prvo iz molekulskog [[dušik]]a, a zatim (za talasne dužine u gornjem dijelu UV) elektronskim pobuđivanjem [[dioksigen]]a i konačno [[ozon]]a sredinom UV opsega. Samo 30% Sunčeve ultraljubičaste svjetlosti dopire do tla i gotovo se sve to dobro prenosi. Vidljiva svjetlost se dobro prenosi u zraku, jer nije dovoljno energična da pobuđuje dušik, kisik ili ozon, ali previše energična da pobuđuje molekulske vibracijske frekvencije vodene pare. Apsorpcijski pojasevi u infracrvenom zraku nastaju zbog načina vibracijskog pobuđivanja u vodenoj pari. Međutim, pri energijama preniskim za pobuđivanje vodene pare, atmosfera ponovo postaje prozirna, što omogućava slobodan prijenos većine mikro- i radio-talasa. Konačno, na talasnim dužinama dužim od 10 metara ili otprilike oko 30&nbsp;MHz, zrak u donjim slojevima atmosfere ostaje proziran za radio, ali plazma u određenim slojevima [[ionosfera|ionosfere]] počinje komunicirati sa radio-talasima. Ovo svojstvo omogućava da se reflektiraju neke duže talasne dužine (100 metara ili 3&nbsp;MHz) i rezultiraju u [[kratkotalasni radio]] izvan vidnog polja. Međutim, [[ionosfera|određeni ionosferski efekti]] počinju blokirati dolazne radiotalase iz svemira, kada je njihova frekvencija manja od oko 10&nbsp;MHz (talasna dužina veća od oko 30 metara).<ref>{{Cite journal|last=Dabas|first=R S|title=Ionosphere and its influence on radio communications|journal=Resonance|language=en|volume=5|issue=7|pages=28–43|doi=10.1007/bf02867245|issn=0971-8044|date=juli 2000}}</ref> == Toplotno i elektromagnetno zračenje kao oblik toplote == {{glavni| Toplotno zračenje}} Osnovna struktura [[materija|materije]] uključuje nabijene čestice povezane zajedno. Kada elektromagnetno zračenje naiđe na materiju, uzrokuje osciliranje nabijenih čestica i dobijanje energije. Krajnja sudbina ove energije ovisi o kontekstu. Moglo bi se odmah ponovo zračiti i izgledati kao rasulo, odbijeno ili prenošeno zračenje. Može se raspršiti i u drugim mikroskopskim pokretima unutar materije, doći do [[toplotne ravnoteže]] i manifestirati se kao [[toplotna energija]], ili čak [[Kinetika|kinetička energija]], u materijal. Uz nekoliko izuzetaka, koji se odnose na fotone visoke energije (kao što su [[fluorescencija]], [[stvaranje harmonika]], [[fotohemijska reakcija]] [[fotonaponski efekt]] za ionizujuće zračenje dalekog ultraljubičastog zračenja, X- zračenje i gama zračenje), apsorbirano elektromagnetno zračenje jednostavno taloži svoju energiju [[toplota|toplotom]] materijala. To se događa kod infracrvenog, mikrotalasnog i radijskog talasa. Intenzivni radio talasi mogu toplotno sagorjeti živo tkivo i mogu kuhati hranu. Pored infracrvenih [[laser]]a, dovoljno intenzivni vidljivi i ultraljubičasti laseri mogu lahko zapaliti [[papir]].<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.nuceng.ca/candu/|title=CANDU textbook|website=www.nuceng.ca|access-date=24. 3. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170420121747/http://www.nuceng.ca/candu/|archive-date=20. 4. 2017|df=dmy-all}}</ref>{{citation needed|date=juli 2013}} Ionizujuće zračenje stvara elektrone velike brzine u materijalu i prekida hemijske veze, ali nakon što se ti elektroni sudare mnogo puta s drugim atomima, na kraju većina energije postaje toplotna, sve u malom djeliću sekunde. Ovaj postupak čini [[ionizirajuće zračenje]] daleko opasnijim po jedinici energije od [[neionizirajuće zračenje|neionizujućeg zračenja]]. Ovo upozorenje odnosi se i na UV, iako gotovo sve to nije ionizujuće, jer UV može oštetiti molekule uslijed elektronskog pobuđivanja, što je po jedinici energije daleko veće od efekata zagrijavanja. Infracrveno zračenje u spektarskoj raspodjeli [[crno tijelo|crnog tijela]] obično se smatra oblikom toplote, jer ima ekvivalentnu temperaturu i povezano je sa promjenom entropije po jedinici toplotne energije. Međutim, "toplota" je u fizici i termodinamici tehnički pojam i često se brka s toplotnom energijom. Bilo koja vrsta elektromagnetne energije može se transformirati u toplotnu u interakciji s materijom. Dakle, 'bilo koje' elektromagnetno zračenje može "zagrijati" (u smislu povećanja [[toplotna enerfija|toplotne energije]] temperature) materijala kada se apsorbira.<ref>{{Cite web|url=https://docs.kde.org/stable5/en/kdeedu/kstars/ai-blackbody.html|title=Blackbody Radiation|website=docs.kde.org|access-date=24. 3. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808154617/https://docs.kde.org/stable5/en/kdeedu/kstars/ai-blackbody.html|archive-date=8. 8. 2017|df=dmy-all}}</ref> Inverzni ili vremenski obrnuti proces apsorpcije je toplotno zračenje. Veliki dio toplotne energije u materiji sastoji se od slučajnog gibanja nabijenih čestica i ta se energija može zračiti dalje iz materije. Rezultirajuće zračenje može naknadno apsorbirati drugi komad materije, a taložena energija zagrijava materijal.<ref>{{Cite web|url=https://www2.southeastern.edu/Academics/Faculty/wparkinson/help/thermochemistry/|title=Thermodynamics Part 1: Work, Heat, Internal Energy and Enthalpy|website=www2.southeastern.edu|access-date=24. 3. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170324012259/http://www2.southeastern.edu/Academics/Faculty/wparkinson/help/thermochemistry/|archive-date=24. 3. 2017|df=dmy-all}}</ref> Elektromagnetno zračenje u neprozirnoj šupljini u toplotnoj ravnoteži je ustvari oblik toplotne energije koja ima maksimum [[entropija|entropije zračenja]].<ref>{{Cite web|url=http://www.astro.lu.se/Education/utb/ASTA21/pdf/Planck's%20law.pdf|title=Planck's law|website=astro.lu.se|url-status=dead|access-date=24. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20161130131244/http://www.astro.lu.se/Education/utb/ASTA21/pdf/Planck%27s%20law.pdf|archive-date=30. 11. 2016|df=dmy-all}}</ref> == Biološki efekti == {{glavni|Elektromagnetno zračenje i zdravlje}} [[Bioelektromagnetika]] je proučavanje interakcija i efekata EM-zračenja na žive organizme. Efekti elektromagnetnog zračenja na žive ćelije, uključujući one na ljude, ovise o snazi i frekvenciji zračenja. Za niskofrekventno zračenje (radiotalasi prema vidljivoj svjetlosti) najbolje se razumiju efekti samo zbog snage zračenja, koji djeluju zagrijavanjem, kada se zračenje apsorbuje. Za ove toplotne efekte važna je frekvencija jer utiče na intenzitet zračenja i prodiranje u [[Organizam (biologija)|organizam]] (naprimjer, mikrotalasi prodiru bolje od infracrvenih). Opće je prihvaćeno da polja niske frekvencije koja su preslaba da bi izazvala značajno zagrijavanje ne bi mogla imati bilo kakav biološki učinak. Uprkos općeprihvaćenim rezultatima, provedeno je istraživanje koje je pokazalo da su slabija ''netoplotna'' elektromagnetna polja (uključujući i slaba ELF magnetna polja, iako se potonje ne kvalificira strogo kao EM zračenje.<ref name=Binhi/><ref>{{Cite journal | last1 = Delgado | first1 = J. M. | last2 = Leal | first2 = J. | last3 = Monteagudo | first3 = J. L. | last4 = Gracia | first4 = M. G. | title = Embryological changes induced by weak, extremely low frequency electromagnetic fields | journal = Journal of Anatomy | volume = 134 | issue = Pt 3 | pages = 533–551 | year = 1982 | pmid = 7107514 | pmc = 1167891 }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Harland | first1 = J. D. | last2 = Liburdy | first2 = R. P. | doi = 10.1002/(SICI)1521-186X(1997)18:8<555::AID-BEM4>3.0.CO;2-1 | title = Environmental magnetic fields inhibit the antiproliferative action of tamoxifen and melatonin in a human breast cancer cell line | journal = Bioelectromagnetics | volume = 18 | issue = 8 | pages = 555–562 | year = 1997 | pmid = 9383244 | url = https://zenodo.org/record/1235522 }}</ref>), and modulated RF and microwave fields have biological effects.<ref name="Aalto S, Haarala C, Brück A, Sipilä H, Hämäläinen H, Rinne JO 2006 885–90">{{Cite journal | last1 = Aalto | first1 = S. | last2 = Haarala | first2 = C. | last3 = Brück | first3 = A. | last4 = Sipilä | first4 = H. | last5 = Hämäläinen | first5 = H. | last6 = Rinne | first6 = J. O. | doi = 10.1038/sj.jcbfm.9600279 | title = Mobile phone affects cerebral blood flow in humans | journal = Journal of Cerebral Blood Flow & Metabolism | volume = 26 | issue = 7 | pages = 885–890 | year = 2006 | pmid = 16495939 | doi-access = free }}</ref><ref>{{Cite journal | doi = 10.1002/bem.2250110107 | last1 = Cleary | first1 = S. F. | last2 = Liu | first2 = L. M. | last3 = Merchant | first3 = R. E. | title = In vitro lymphocyte proliferation induced by radio-frequency electromagnetic radiation under isothermal conditions | journal = Bioelectromagnetics | volume = 11 | issue = 1 | pages = 47–56 | year = 1990 | pmid = 2346507 }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Ramchandani | first1 = P. | title = Prevalence of childhood psychiatric disorders may be underestimated | journal = Evidence-Based Mental Health | volume = 7 | issue = 2 | pages = 59 | year = 2004 | pmid = 15107355 | doi=10.1136/ebmh.7.2.59 | doi-access = free }}</ref> Osnovni mehanizmi interakcije između biološkog materijala i elektromagnetnih polja na netermičkim nivoima nisu u potpunosti razumljivi.<ref name=Binhi>{{cite book |last= Binhi|first= Vladimir N|others= Repiev, A & Edelev, M (translators from Russian)|title= Magnetobiology: Underlying Physical Problems |publisher= Academic Press|location= San Diego|year= 2002|pages= 1–16|isbn= 978-0-12-100071-4|oclc= 49700531}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] klasificirala je radiofrekvencijsko elektromagnetno zračenjeu IARC grupu 2B mogućih kancerogene.<ref>[http://www.iarc.fr/en/media-centre/pr/2011/pdfs/pr208_E.pdf IARC classifies Radiofrequency Electromagnetic Fields as possibly carcinogenic to humans] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110601063650/http://www.iarc.fr/en/media-centre/pr/2011/pdfs/pr208_E.pdf |date=1. 6. 2011 }}. World Health Organization. 31 May 2011</ref><ref>{{cite news | url=http://www.cbsnews.com/2100-503063_162-20068246.html | work=CBS News | title=Trouble with cell phone radiation standard | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20130509153533/http://www.cbsnews.com/2100-503063_162-20068246.html | archive-date=9. 5. 2013 | df=dmy-all }}</ref> Ova skupina sadrži moguće kancerogene tvari kao što su [[olovo]], [[DDT]] i stiren. Naprimjer, epidemiološke studije koje traže vezu između upotrebe [[mobilni telefon|mobilnih telefona]] i razvoja raka mozga, u velikoj mjeri nisu bile konačne, osim da bi se pokazalo da učinak, ako postoji, ne može biti velik. Na višim frekvencijama (vidljivim i šire), efekti pojedinačnih fotona počinju da postaju važni, jer oni sada imaju dovoljno pojedinačne energije da direktno ili indirektno oštete biološke molekule<ref>See {{cite journal | pmid =22318388 | doi=10.1038/jid.2011.476 | volume=132 | issue=7 | title=Irradiation of skin with visible light induces reactive oxygen species and matrix-degrading enzymes | date=juli 2012 | journal=J. Invest. Dermatol. | pages=1901–7| last1=Liebel | first1=F | last2=Kaur | first2=S | last3=Ruvolo | first3=E | last4=Kollias | first4=N | last5=Southall | first5=M. D. | doi-access=free}}</ref> za dokaze o kvantnom oštećenju vidljive svjetlosti putem [[reaktivne vrste kisika]] generirane u koži. To se dešava i sa UVA. Uz UVB, oštećenje [[DNK]] postaje direktno, sa [[fotohemija|fotohemijskim]] stvaranjem [[pirimidin|pirimidinskih dimera]].<ref>{{cite journal|last=Narayanan|first=DL |author2=Saladi, RN |author3=Fox, JL|title=Ultraviolet radiation and skin cancer|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-dermatology_2010-09_49_9/page/978|journal=International Journal of Dermatology|date=septembar 2010|volume=49|issue=9|pages=978–86|pmid=20883261|doi=10.1111/j.1365-4632.2010.04474.x}}</ref><ref name=Review05>{{cite journal|last=Saladi|first=RN|author2=Persaud, AN|title=The causes of skin cancer: a comprehensive review|journal=Drugs of Today|date=januar 2005|volume=41|issue=1|pages=37–53|pmid=15753968|doi=10.1358/dot.2005.41.1.875777}}</ref> Dakle, na UV frekvencijama i višim (i vjerojatno donekle i u vidljivom opsegu), elektromagnetno zračenje nanosi veću štetu biološkim sistemima, nego što predviđa jednostavno zagrijavanje. To je najočitije u "dalekom" (ili "ekstremnom") ultraljubičastom zračenju. UV-zračenje sa rentgenskim i gama-zračenjem naziva se [[ioniziraujuće zračenje]], zbog sposobnosti fotona ovog zračenja da proizvode [[ion]]e i [[slobodni radikali|slobodne radikale]] u materijalima (uključujući žive tkivo). Budući da takvo zračenje može ozbiljno oštetiti život na nivoima energije koji proizvode malo zagrijavanja, smatra se daleko opasnijim (u smislu štete nastale po jedinici energije ili snage) od ostatka elektromagnetnog spektra. == Također pogledajte == * [[Terahercno zračenje]] * [[Neionizirajuće zračenje]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.lightandmatter.com/html_books/0sn/ch11/ch11.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110603233123/http://www.lightandmatter.com/html_books/0sn/ch11/ch11.html |date=3. 6. 2011 }} * https://web.archive.org/web/20120617205739/http://www.learnemc.com/tutorials/Radiation/EM_Radiation.html * http://www.physnet.org/modules/pdf_modules/m210.pdf * http://www.hydrogenlab.de/elektronium/HTML/einleitung_hauptseite_uk.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100417023635/http://www.hydrogenlab.de/elektronium/HTML/einleitung_hauptseite_uk.html |date=17. 4. 2010 }} {{Elektromagnetni spektar}} {{FizikaPortal}} {{Stub-fiz}} {{Commonscat|Electromagnetic spectrum}} [[Kategorija:Elektromagnetizam]] [[Kategorija:Teorijska fizika]] [[Kategorija:Elektromagnetno zračenje]] [[Kategorija:Zračenje]] kdufike742thv44jw3bvqlbh4wnqwmk KK Bosna 0 6671 3892105 3849888 2026-05-31T20:02:46Z Bakir123 110053 3892105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #732727 | boja3 = #F0AE02 | ime_kluba = KK Bosna | nadimak = ''Studenti'' | logo = KK Bosna Royal.png | liga = [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] | osnovan = {{Start date and age|1951}} | historija = | dvorana = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]<br/>{{small|(kapacitet: 6500)}}<br>[[Olimpijska dvorana Zetra]]<br/>{{small|(kapacitet: 12.000)}} | lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|#732727}} {{colorbox|white}} {{colorbox|#F0AE02}} | predsjednik = | trener = [[Muhamed Pašalić]] | prvaci = '''1''' [[Euroliga|Prvaci Evrope]]<br/>'''3''' [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|Prvaci Jugoslavije]]<br/>'''2''' [[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]]<br/>'''5''' [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|Prvaci BiH]]<br/>'''5'' [[Kup Bosne i Hercegovine u košarci|Kup BiH]]<br/>'''1''' [[ABA 2 liga]] | veb-sajt = {{URL|https://kkbosna.ba/}} | dom_tijelo = 732727 | dom_uzorak_t = _kkbosna | dom_šorc = 732727 | gost_tijelo = FFFFFf | gost_uzorak_t = _kkbosna_away | gost_šorc = FFFFFF }} '''Košarkaški klub Bosna''' iz [[Sarajevo|Sarajeva]] osnovan je 1951, a njegov prvi predsjednik i trener bio je [[Nedžad Brkić]]. Najpoznatiji je član [[USD "Bosna"|Univerzitetskog sportskog društva "Bosna"]]. Pobjedom u finalu [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|Kup evropskih prvaka u košarci za sezonu 1978/79.]] 4. aprila 1979. Bosna je ostvarila najveći uspjeh bosanskohercegovačke klupske košarke i okončala dominaciju [[italija]]nske ekipe [[Pallacanestro Varese|Varese]], koja je tada igrala 10. uzastopno finale, uz osvojenih pet titula evropskog prvaka. ==Historija kluba== ===Počeci=== Od osnivanja, pa u naredne četiri godine KK Bosna Royal (nekadašnji KK Bosna) - čiji su članovi uglavnom bili studenti [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskog univerziteta]] – takmičio se u gradskoj ligi, da bi 1955. godine osvojio prvi u nizu trofeja, Kup Grada Sarajeva, i tim dostignućem se plasirao u viši rang takmičenja, [[SR Bosna i Hercegovina|Republičku ligu Bosne i Hercegovine]]. Ovaj prvi uspjeh ekipe koja će obilježiti historiju bosanskohercegovačke košarke, i šire, ostvarili su: Brkić, Marušić, Takač, Bise, Bjelica, Cindrić, Bilić, Đurasković, Fetahagić, Uzelac, Džapa, Pilav, Hofbauer, Lovrenović, Beganović i Dimitrijević. Narednih 17 godina bilo je potrebno da se u redovima studenata formira generacija koja će klub odvesti stepenicu više - u tadašnju izuzetno kvalitetnu Prvu jugoslovensku košarkašku ligu. Stariji ljubitelji košarke u Sarajevu i sada se sjećaju, i još uvijek prepričavaju, nezaboravni meč gradskih rivala Bosne i Željezničara; odigran je 28. aprila 1972. godine u KSC [[Skenderija|Skenderiji]]. Slavili su "Studenti" i ovo se može smatrati prvim korakom ka kasnijim velikim dostignućima, koja su kulminirala osvajanjem evropske titule. Idejni vođa ekipe koja je postigla ovaj historijski rezultat i njegov tvorac bio je [[Bogdan Tanjević]], a njegove zamisli na parketu su ostvarivali: Terzić, Milavić, Čečur, Pavlić, Nadaždin, Dumić, Soče, Varajić, Pejović, Pešić, Krvavac i Đogić. ===Šampionska generacija=== Šampionski sastav Bosne kompletiran je dolaskom igrača koji će postati legenda, izuzetna ličnost među obručima, virtuoz sa narandžastom loptom - naravno, radi se o [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]], popularnom Kinđetu, koji je stigao iz rodne Tuzle. Upravo Delibašić - zajedno sa nenadmašnim strijelcem [[Žarko Varajić|Žarkom Varajićem]] i visokim [[Ratko Radovanović|Ratkom Radovanovićem]], uz dragocjenu i značajnu pomoć Krvavca, Bosiočića, Izića, Ostojića, Zrne, Hadžića, Pešića, Bilalovića i Benačeka, a pod budnim trenerskim okom Bogdana Tanjevića i njegovog prvog asistenta, Draška Prodanovića, postiže prvu titulu prvaka države u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. "Studenti" su bili najbolji u jugoslovenskoj ligi u sezoni 1977/78. Najveći uspjeh dotadašnje jugoslavenske i bosanskohercegovačke klupske košarke Bosna je ostvarila 4. aprila 1979. godine u francuskom Grenoblu. Pred 12 hiljada gledalaca, od kojih je veliki broj bio navijača "Studenata", u finalu Kupa šampiona Evrope Bosna je savladala italijanski ''Emerson'' rezultatom 96:93. U fenomenalnoj utakmici Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, predvođeni briljantnim strategom sa klupe Bogdanom Tanjevićem, pokazali su do tada neviđeno košarkaško umijeće. U naredne četiri godine Bosna je osvojila još dvije titule prvaka Jugoslavije - u sezonama 1979/80 i 1982/83. Od značajnih međunarodnih dostignuća osvojila je drugo mjesto na klupskom prvenstvu svijeta, Interkontinentalnom kupu odigranom 1980. godine u Brazilu, a 1981. je Bosna osvojila titulu prvaka Jugoslavije za kadete (ispod 17 godina). ===Smjena generacija i rat=== Nakon pet godina kontinuiranih uspjeha dolazi do neminovne smjene generacija, iz kluba u inostranstvo odlaze trener Tanjević, Delibašić, Varajić, Radovanović, Đogić, a iz omladinskog pogona dolazi niz vrlo perspektivnih košarkaša poput Alihodžića, Markovića, Avdića, Dobrasa, Bukve, Bećiragića, Firića. Oni su trebali vratiti Bosnu u vrh jugoslovenske košarke, ali je rat prekinuo uspon ove generacije, koja se raspršila širom svijeta. U periodu od 1992-1997 godine Bosna je egzistirala uz dosta poteškoća. Igrana su takmičenja regionalnog značaja, a vrijedni članovi Bosne su se trudili da okupe što više mladih stručnjaka i igrača kako bi se ponovo stvorila respektabilna ekipa. ===Poslijeratni period=== U sezoni 1997/98. organizovano je doigravanje klubova sa područja Federacije Bosne i Hercegovine; Bosna je u finalu, nakon tri utakmice, rezultatom 1:2 poražena od Širokog Brijega. Godinu dana kasnije ekipa u sastavu Mirković, Terzić, Subašić, Konaković, Kurtagić, Halimić, Lerić, Isaković, Bukva, Džuho, Radović, te trener [[Sabit Hadžić]] i njegov pomoćnik [[Miralem Zubović]], uspjeli su u reorganizovanom ligaškom takmičenju, koje je okupilo timove sa područja Federacije Bosne i Hercegovine, ubjedljivo zauzeti prvo mjesto i osvojiti šampionsku titulu. Nastup naredne sezone u međunarodnom takmičenju pod nazivom "Saporta kup" u jakoj konkurenciji ocijenjen je kao uspješan, ali su sljedeće sezone donijele kadrovska i igračka previranja, tako da su izostali očekivani rezultati i nisu ispunjeni zacrtani planovi. Bosna je jedan od idejnih začetnika regionalne košarkaške lige, koja je pod nazivom [[Jadranska liga]] osnovana 2001. godine. U ovom takmičenju, kao i u novoformiranoj jedinstvenoj ligi Bosne i Hercegovine, ekipu je vodio novi trener [[Draško Prodanović]], sa potpuno novim igračkim kadrom, ali bez značajnijih rezultata i dostignuća. To je ponukalo Upravu na čelu sa predsjednikom Nihadom Imamovićem da sačini plan reorganizacije i kluba i tima. Na čelo stručnog štaba postavljen je mladi i perspektivni trener [[Mensur Bajramović]], na mjesta direktora i sportskog menadžera došli su nekadašnje Bosnine vedete i kapiteni [[Samir Avdić]] i [[Elmedin Konaković]]. Utakmice su se ponovo igrale na starom mjestu, u Skenderiji, a pravi mamac za publiku bio je povratak najboljeg bosanskohercegovačkog košarkaša minule decenije Nenada Markovića. Ekipu su pojačali i iskusni Kovačević i Parežanin, te naš najbolji mladi košarkaš [[Kenan Bajramović]]. Sve je to rezultiralo punim tribinama Skenderije, prvim mjestom na kraju prvog dijela sezone, te prvom pozicijom pred doigravanje i plasmanom u završnicu Kup takmičenja u prošloj sezoni. U finalnoj seriji prvenstva Bosnu je, nakon tri neizvjesna susreta, tek poslije produžetaka "majstorice" porazio [[HKK Široki|Široki Hercegtisak]]. Sve postignuto je bilo motiv za rukovodstvo Bosne da se još više angažuje kako bi ekipa ovu sezonu dočekala kvalitetnija i spremnija u organizacionom i igračkom pogledu. Povratak publike, te veliko interesovanje javnosti za rezultate i nastupe Bosne, privukli su i značajne sponzore tako da se mogla ostvariti i zamišljena konstrukcija tima. Ostali su Marković, Bajramović, Kovačević, Parežanin, Bukva, a došli su reprezentativac Valjevac, bek Đorić, iskusni strijelac Aleksić, te dva kvalitetna pojačanja iz Amerike, [[Darren Fenn]] i [[Lance Williams]]. ===Povratak Bosne=== Na završnici Kupa BiH u sezoni 2004/05. organizovanoj u Sarajevu, Bosna pobjeđuje Široki u finalu i osvaja prvi trofej u sezoni. Kolika je nadmoć studenata bila u domaćem takmičenju najbolje oslikava podataka da su u finalu play-offa u samo dvije utakmice stigli do naslova najboljeg tima države. Protivnik je ponovo bio Široki. Kruna sezone stigla je plasmanom na doigravanje među osam najboljih timova Goodyear lige. Grad domaćin bio je Beograd, a Bosna je zaustavljena u četvrtfinalu, od vršačkog Hemofarma, kasnijeg osvajača Lige. ===Promjena imena=== Oktobra 2014. klub je promijenio ime u '''Bosna Royal'''.<ref>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kk-bosna-se-ne-gasi-postaje-bosna-royal Basketball Club "Bosna" not dissolved, changed name to "Bosna Royal"], Al Jazeera Balkans, 22 October 2014.</ref><ref>[http://www.avaz.ba/clanak/141938/skupstina-odlucila-studenti-kao-kk-bosna-royal Club Assembly Decides: "Students" from now on KK Bosna Royal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141023163418/http://www.avaz.ba/clanak/141938/skupstina-odlucila-studenti-kao-kk-bosna-royal |date=23. 10. 2014 }}, Avaz daily, Sarajevo. 21 October 2014.</ref> === Naslovni sponzor === Predsjednik KK Bosna i predstavnici kompanije [[Meridianbet]] potpisali su 27. oktobra višegodišnji ugovor o naslovnom sponzorstvu. Od sezone 2022/23. takmičiti pod novim imenom KK Bosna Meridianbet.<ref>[https://www.klix.ba/sport/sampionski-potez-meridianbet-naslovni-sponzor-kk-bosna/221027127]</ref> ==Trenutni sastav== {| class="wikitable" style="border:5px solid #000000;" cellspacing="3" |-align="center" bgcolor="#b22222" | colspan="3" | <big>'''KK "Bosna" Sarajevo'''<br>'''Sezona 2023/2024.'''</big><ref>{{Cite web|url=https://www.eurobasket.com/index.aspx|title=KK Bosna Meridianbet Sarajevo basketball, News, Roster, Rumors, Stats, Awards, Transactions, Details-eurobasket|last=Eurobasket|website=Eurobasket LLC|access-date=25. 9. 2023}}</ref> |- | colspan="3" | Trener: {{ZD|CG}} Zoran Kašćelan |- | colspan="3" |Pomoćni trener: {{ZD|BIH}} Dino Kosovac |- | colspan="3" |Pomoćni trener: {{ZD|BIH}} Sadin Šehović |- | colspan="3" |Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Hasib Muratović |- | colspan="3" |Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Amer Salihagić |- | colspan="3" |Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Benjamin Bašović |- | colspan="3" |Službeni predstavnik kluba: {{ZD|BIH}} Ajla Avdagić |- |18 |{{ZD|BIH}} |Muhamed Pašalić (C) |- |0 |{{ZD|BIH}} |Mudžahid Smajlović |- |1 |{{ZD|BIH}} |Adi Zahiragić |- |5 |{{ZD|BIH}} |Eman Jašarević |- |6 |{{ZD|BIH}} |Emir Likić |- | algin="right" |7 |{{ZD|BIH}} |Luka Jovanović |- | algin="right" |8 |{{ZD|BIH}} |Emin Bučuk |- | algin="right" |10 |{{ZD|BIH}} |Vojin Ilić |- | algin="right" |14 |{{ZD|SRB}} |Milivoje Božović |- | algin="right" |17 |{{ZD|BIH}} |Haris Ćurevac |- |22 |{{ZD|USA}} |Dontay Caruthers |- | algin="right" |23 |{{ZD|BIH}} |Ali Mašić |- | algin="right" |24 |{{ZD|BIH}} |Faris Verlašević |- | algin="right" |27 |{{ZD|BIH}} |Elmir Džafić |- | algin="right" |31 |{{ZD|BIH}} |Jure Zubac |- |} ==Najveći uspjesi KK Bosna== {{col-start}} {{col-2}} *1972. ulazak u 1. ligu SFRJ *1978. finalist Kupa "Radivoj Korać" *1978. osvajač Kupa SFRJ *1978. prvak SFRJ *1979. [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|pobjednik Kupa evropskih prvaka]] *1979. 2. mjesto u Interkupu *1980. prvak SFRJ *1980. finalist Kupa SFRJ *1981. prvak SFRJ za kadete (ispod 17) *1983. prvak SFRJ *1984. osvajač Kupa SFRJ *1986. finalist Kupa SFRJ {{col-2}} *1990. polufinalist Kupa pobjednika kupova *1998. učesnik Kupa "R. Saporte" *1999. učesnik Kupa "R. Saporte" *1999. prvak Bosne i Hercegovine *2005. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2005. prvak Bosne i Hercegovine *2006. prvak Bosne i Hercegovine *2008. prvak Bosne i Hercegovine *2009. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2010. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2024. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2025. pobjednik ABA 2 lige *2026. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2026. prvak Bosne i Hercegovine {{col-end}} == Nagrade == * [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] - 1978. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikivijesti|Pobjeda Bosne, poraz Širokog}} *[https://web.archive.org/web/20140109112625/http://kkbosna.ba/ Službeni sajt] {{Univerzitetsko sportsko društvo Bosna}} {{KK Bosna - prvak Evrope 1979.}} {{Osvajači KEŠ-a / Eurolige}} {{Sarajevo}} {{DEFAULTSORT:Bosna, KK}} [[Kategorija:KK Bosna| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški klubovi]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1951.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Univerzitetsko sportsko društvo Bosna]] bfnednlkuwzmsj7953ij7qz93um9wfq 3892113 3892105 2026-05-31T20:04:47Z Bakir123 110053 3892113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #732727 | boja3 = #F0AE02 | ime_kluba = KK Bosna | nadimak = ''Studenti'' | logo = KK Bosna Royal.png | liga = [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci]] | osnovan = {{Start date and age|1951}} | historija = | dvorana = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]<br/>{{small|(kapacitet: 6500)}}<br>[[Olimpijska dvorana Zetra]]<br/>{{small|(kapacitet: 12.000)}} | lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | boje = {{colorbox|#732727}} {{colorbox|white}} {{colorbox|#F0AE02}} | predsjednik = | trener = [[Muhamed Pašalić]] | prvaci = '''1''' [[Euroliga|Prvaci Evrope]]<br/>'''3''' [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci|Prvaci Jugoslavije]]<br/>'''2''' [[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]]<br/>'''5''' [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|Prvaci BiH]]<br/>'''5''' [[Kup Bosne i Hercegovine u košarci|Kup BiH]]<br/>'''1''' [[ABA 2 liga]] | veb-sajt = {{URL|https://kkbosna.ba/}} | dom_tijelo = 732727 | dom_uzorak_t = _kkbosna | dom_šorc = 732727 | gost_tijelo = FFFFFf | gost_uzorak_t = _kkbosna_away | gost_šorc = FFFFFF }} '''Košarkaški klub Bosna''' iz [[Sarajevo|Sarajeva]] osnovan je 1951, a njegov prvi predsjednik i trener bio je [[Nedžad Brkić]]. Najpoznatiji je član [[USD "Bosna"|Univerzitetskog sportskog društva "Bosna"]]. Pobjedom u finalu [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|Kup evropskih prvaka u košarci za sezonu 1978/79.]] 4. aprila 1979. Bosna je ostvarila najveći uspjeh bosanskohercegovačke klupske košarke i okončala dominaciju [[italija]]nske ekipe [[Pallacanestro Varese|Varese]], koja je tada igrala 10. uzastopno finale, uz osvojenih pet titula evropskog prvaka. ==Historija kluba== ===Počeci=== Od osnivanja, pa u naredne četiri godine KK Bosna Royal (nekadašnji KK Bosna) - čiji su članovi uglavnom bili studenti [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskog univerziteta]] – takmičio se u gradskoj ligi, da bi 1955. godine osvojio prvi u nizu trofeja, Kup Grada Sarajeva, i tim dostignućem se plasirao u viši rang takmičenja, [[SR Bosna i Hercegovina|Republičku ligu Bosne i Hercegovine]]. Ovaj prvi uspjeh ekipe koja će obilježiti historiju bosanskohercegovačke košarke, i šire, ostvarili su: Brkić, Marušić, Takač, Bise, Bjelica, Cindrić, Bilić, Đurasković, Fetahagić, Uzelac, Džapa, Pilav, Hofbauer, Lovrenović, Beganović i Dimitrijević. Narednih 17 godina bilo je potrebno da se u redovima studenata formira generacija koja će klub odvesti stepenicu više - u tadašnju izuzetno kvalitetnu Prvu jugoslovensku košarkašku ligu. Stariji ljubitelji košarke u Sarajevu i sada se sjećaju, i još uvijek prepričavaju, nezaboravni meč gradskih rivala Bosne i Željezničara; odigran je 28. aprila 1972. godine u KSC [[Skenderija|Skenderiji]]. Slavili su "Studenti" i ovo se može smatrati prvim korakom ka kasnijim velikim dostignućima, koja su kulminirala osvajanjem evropske titule. Idejni vođa ekipe koja je postigla ovaj historijski rezultat i njegov tvorac bio je [[Bogdan Tanjević]], a njegove zamisli na parketu su ostvarivali: Terzić, Milavić, Čečur, Pavlić, Nadaždin, Dumić, Soče, Varajić, Pejović, Pešić, Krvavac i Đogić. ===Šampionska generacija=== Šampionski sastav Bosne kompletiran je dolaskom igrača koji će postati legenda, izuzetna ličnost među obručima, virtuoz sa narandžastom loptom - naravno, radi se o [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]], popularnom Kinđetu, koji je stigao iz rodne Tuzle. Upravo Delibašić - zajedno sa nenadmašnim strijelcem [[Žarko Varajić|Žarkom Varajićem]] i visokim [[Ratko Radovanović|Ratkom Radovanovićem]], uz dragocjenu i značajnu pomoć Krvavca, Bosiočića, Izića, Ostojića, Zrne, Hadžića, Pešića, Bilalovića i Benačeka, a pod budnim trenerskim okom Bogdana Tanjevića i njegovog prvog asistenta, Draška Prodanovića, postiže prvu titulu prvaka države u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. "Studenti" su bili najbolji u jugoslovenskoj ligi u sezoni 1977/78. Najveći uspjeh dotadašnje jugoslavenske i bosanskohercegovačke klupske košarke Bosna je ostvarila 4. aprila 1979. godine u francuskom Grenoblu. Pred 12 hiljada gledalaca, od kojih je veliki broj bio navijača "Studenata", u finalu Kupa šampiona Evrope Bosna je savladala italijanski ''Emerson'' rezultatom 96:93. U fenomenalnoj utakmici Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, predvođeni briljantnim strategom sa klupe Bogdanom Tanjevićem, pokazali su do tada neviđeno košarkaško umijeće. U naredne četiri godine Bosna je osvojila još dvije titule prvaka Jugoslavije - u sezonama 1979/80 i 1982/83. Od značajnih međunarodnih dostignuća osvojila je drugo mjesto na klupskom prvenstvu svijeta, Interkontinentalnom kupu odigranom 1980. godine u Brazilu, a 1981. je Bosna osvojila titulu prvaka Jugoslavije za kadete (ispod 17 godina). ===Smjena generacija i rat=== Nakon pet godina kontinuiranih uspjeha dolazi do neminovne smjene generacija, iz kluba u inostranstvo odlaze trener Tanjević, Delibašić, Varajić, Radovanović, Đogić, a iz omladinskog pogona dolazi niz vrlo perspektivnih košarkaša poput Alihodžića, Markovića, Avdića, Dobrasa, Bukve, Bećiragića, Firića. Oni su trebali vratiti Bosnu u vrh jugoslovenske košarke, ali je rat prekinuo uspon ove generacije, koja se raspršila širom svijeta. U periodu od 1992-1997 godine Bosna je egzistirala uz dosta poteškoća. Igrana su takmičenja regionalnog značaja, a vrijedni članovi Bosne su se trudili da okupe što više mladih stručnjaka i igrača kako bi se ponovo stvorila respektabilna ekipa. ===Poslijeratni period=== U sezoni 1997/98. organizovano je doigravanje klubova sa područja Federacije Bosne i Hercegovine; Bosna je u finalu, nakon tri utakmice, rezultatom 1:2 poražena od Širokog Brijega. Godinu dana kasnije ekipa u sastavu Mirković, Terzić, Subašić, Konaković, Kurtagić, Halimić, Lerić, Isaković, Bukva, Džuho, Radović, te trener [[Sabit Hadžić]] i njegov pomoćnik [[Miralem Zubović]], uspjeli su u reorganizovanom ligaškom takmičenju, koje je okupilo timove sa područja Federacije Bosne i Hercegovine, ubjedljivo zauzeti prvo mjesto i osvojiti šampionsku titulu. Nastup naredne sezone u međunarodnom takmičenju pod nazivom "Saporta kup" u jakoj konkurenciji ocijenjen je kao uspješan, ali su sljedeće sezone donijele kadrovska i igračka previranja, tako da su izostali očekivani rezultati i nisu ispunjeni zacrtani planovi. Bosna je jedan od idejnih začetnika regionalne košarkaške lige, koja je pod nazivom [[Jadranska liga]] osnovana 2001. godine. U ovom takmičenju, kao i u novoformiranoj jedinstvenoj ligi Bosne i Hercegovine, ekipu je vodio novi trener [[Draško Prodanović]], sa potpuno novim igračkim kadrom, ali bez značajnijih rezultata i dostignuća. To je ponukalo Upravu na čelu sa predsjednikom Nihadom Imamovićem da sačini plan reorganizacije i kluba i tima. Na čelo stručnog štaba postavljen je mladi i perspektivni trener [[Mensur Bajramović]], na mjesta direktora i sportskog menadžera došli su nekadašnje Bosnine vedete i kapiteni [[Samir Avdić]] i [[Elmedin Konaković]]. Utakmice su se ponovo igrale na starom mjestu, u Skenderiji, a pravi mamac za publiku bio je povratak najboljeg bosanskohercegovačkog košarkaša minule decenije Nenada Markovića. Ekipu su pojačali i iskusni Kovačević i Parežanin, te naš najbolji mladi košarkaš [[Kenan Bajramović]]. Sve je to rezultiralo punim tribinama Skenderije, prvim mjestom na kraju prvog dijela sezone, te prvom pozicijom pred doigravanje i plasmanom u završnicu Kup takmičenja u prošloj sezoni. U finalnoj seriji prvenstva Bosnu je, nakon tri neizvjesna susreta, tek poslije produžetaka "majstorice" porazio [[HKK Široki|Široki Hercegtisak]]. Sve postignuto je bilo motiv za rukovodstvo Bosne da se još više angažuje kako bi ekipa ovu sezonu dočekala kvalitetnija i spremnija u organizacionom i igračkom pogledu. Povratak publike, te veliko interesovanje javnosti za rezultate i nastupe Bosne, privukli su i značajne sponzore tako da se mogla ostvariti i zamišljena konstrukcija tima. Ostali su Marković, Bajramović, Kovačević, Parežanin, Bukva, a došli su reprezentativac Valjevac, bek Đorić, iskusni strijelac Aleksić, te dva kvalitetna pojačanja iz Amerike, [[Darren Fenn]] i [[Lance Williams]]. ===Povratak Bosne=== Na završnici Kupa BiH u sezoni 2004/05. organizovanoj u Sarajevu, Bosna pobjeđuje Široki u finalu i osvaja prvi trofej u sezoni. Kolika je nadmoć studenata bila u domaćem takmičenju najbolje oslikava podataka da su u finalu play-offa u samo dvije utakmice stigli do naslova najboljeg tima države. Protivnik je ponovo bio Široki. Kruna sezone stigla je plasmanom na doigravanje među osam najboljih timova Goodyear lige. Grad domaćin bio je Beograd, a Bosna je zaustavljena u četvrtfinalu, od vršačkog Hemofarma, kasnijeg osvajača Lige. ===Promjena imena=== Oktobra 2014. klub je promijenio ime u '''Bosna Royal'''.<ref>[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kk-bosna-se-ne-gasi-postaje-bosna-royal Basketball Club "Bosna" not dissolved, changed name to "Bosna Royal"], Al Jazeera Balkans, 22 October 2014.</ref><ref>[http://www.avaz.ba/clanak/141938/skupstina-odlucila-studenti-kao-kk-bosna-royal Club Assembly Decides: "Students" from now on KK Bosna Royal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141023163418/http://www.avaz.ba/clanak/141938/skupstina-odlucila-studenti-kao-kk-bosna-royal |date=23. 10. 2014 }}, Avaz daily, Sarajevo. 21 October 2014.</ref> === Naslovni sponzor === Predsjednik KK Bosna i predstavnici kompanije [[Meridianbet]] potpisali su 27. oktobra višegodišnji ugovor o naslovnom sponzorstvu. Od sezone 2022/23. takmičiti pod novim imenom KK Bosna Meridianbet.<ref>[https://www.klix.ba/sport/sampionski-potez-meridianbet-naslovni-sponzor-kk-bosna/221027127]</ref> ==Trenutni sastav== {| class="wikitable" style="border:5px solid #000000;" cellspacing="3" |-align="center" bgcolor="#b22222" | colspan="3" | <big>'''KK "Bosna" Sarajevo'''<br>'''Sezona 2023/2024.'''</big><ref>{{Cite web|url=https://www.eurobasket.com/index.aspx|title=KK Bosna Meridianbet Sarajevo basketball, News, Roster, Rumors, Stats, Awards, Transactions, Details-eurobasket|last=Eurobasket|website=Eurobasket LLC|access-date=25. 9. 2023}}</ref> |- | colspan="3" | Trener: {{ZD|CG}} Zoran Kašćelan |- | colspan="3" |Pomoćni trener: {{ZD|BIH}} Dino Kosovac |- | colspan="3" |Pomoćni trener: {{ZD|BIH}} Sadin Šehović |- | colspan="3" |Kondicioni trener: {{ZD|BIH}} Hasib Muratović |- | colspan="3" |Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Amer Salihagić |- | colspan="3" |Fizioterapeut: {{ZD|BIH}} Benjamin Bašović |- | colspan="3" |Službeni predstavnik kluba: {{ZD|BIH}} Ajla Avdagić |- |18 |{{ZD|BIH}} |Muhamed Pašalić (C) |- |0 |{{ZD|BIH}} |Mudžahid Smajlović |- |1 |{{ZD|BIH}} |Adi Zahiragić |- |5 |{{ZD|BIH}} |Eman Jašarević |- |6 |{{ZD|BIH}} |Emir Likić |- | algin="right" |7 |{{ZD|BIH}} |Luka Jovanović |- | algin="right" |8 |{{ZD|BIH}} |Emin Bučuk |- | algin="right" |10 |{{ZD|BIH}} |Vojin Ilić |- | algin="right" |14 |{{ZD|SRB}} |Milivoje Božović |- | algin="right" |17 |{{ZD|BIH}} |Haris Ćurevac |- |22 |{{ZD|USA}} |Dontay Caruthers |- | algin="right" |23 |{{ZD|BIH}} |Ali Mašić |- | algin="right" |24 |{{ZD|BIH}} |Faris Verlašević |- | algin="right" |27 |{{ZD|BIH}} |Elmir Džafić |- | algin="right" |31 |{{ZD|BIH}} |Jure Zubac |- |} ==Najveći uspjesi KK Bosna== {{col-start}} {{col-2}} *1972. ulazak u 1. ligu SFRJ *1978. finalist Kupa "Radivoj Korać" *1978. osvajač Kupa SFRJ *1978. prvak SFRJ *1979. [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|pobjednik Kupa evropskih prvaka]] *1979. 2. mjesto u Interkupu *1980. prvak SFRJ *1980. finalist Kupa SFRJ *1981. prvak SFRJ za kadete (ispod 17) *1983. prvak SFRJ *1984. osvajač Kupa SFRJ *1986. finalist Kupa SFRJ *1990. polufinalist Kupa pobjednika kupova {{col-2}} *1998. učesnik Kupa "R. Saporte" *1999. učesnik Kupa "R. Saporte" *1999. prvak Bosne i Hercegovine *2005. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2005. prvak Bosne i Hercegovine *2006. prvak Bosne i Hercegovine *2008. prvak Bosne i Hercegovine *2009. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2010. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2024. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2025. pobjednik ABA 2 lige *2026. osvajač Kupa Bosne i Hercegovine *2026. prvak Bosne i Hercegovine {{col-end}} == Nagrade == * [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] - 1978. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikivijesti|Pobjeda Bosne, poraz Širokog}} *[https://web.archive.org/web/20140109112625/http://kkbosna.ba/ Službeni sajt] {{Univerzitetsko sportsko društvo Bosna}} {{KK Bosna - prvak Evrope 1979.}} {{Osvajači KEŠ-a / Eurolige}} {{Sarajevo}} {{DEFAULTSORT:Bosna, KK}} [[Kategorija:KK Bosna| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški klubovi]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1951.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Univerzitetsko sportsko društvo Bosna]] 1em6184ym9o7ndp9xo1cw8ljlci66e5 Ugljik 0 6884 3891984 3821846 2026-05-31T12:00:41Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Ugljik | Simbol = C | Atomski broj = 6 | Serija = Nemetali | Grupa = 14 | Perioda = 2 | Blok = p | Boja serije = LimeGreen | Slika = [[Datoteka:Diamond-and-graphite-with-scale.jpg|180px]] | Izgled = crn ([[grafit]])<br />bezbojan ([[dijamant]]) | Zastupljenost = 0,087<ref name="binder" /> | Atomska masa = 12,011 (12,0096 – 12,0116)<ref name="wieser" /> | Atomski radijus = 70 | Atomski radijus izračunat = 67 | Kovalentni radijus = 77 | Van der Waalsov radijus = 170 | Elektronska konfiguracija = [[Helij|He]] 2s<sup>2</sup> 2p<sup>2</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 4 | Izlazna energija = 4,81<ref name="kuchling" /> | Energija ionizacije_1 = 1086,2<ref name="nautilus" /> | Energija ionizacije_2 = 2352<ref name="nautilus" /> | Energija ionizacije_3 = 4620<ref name="nautilus" /> | Energija ionizacije_4 = 6222<ref name="nautilus" /> | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 0,5 (grafit)<br />10 (dijamant) | Struktura kristala = heksagonalna (grafit)<br />kubična prostorno centrirana (dijamant) | Gustoća = 2260 (grafit)<br />3510 (dijamant)<ref name="arnold" /> | Magnetizam = dijamagnetičan<br>(D: <math>\chi_{m}</math> = −2,2 · 10<sup>−5</sup><ref name="crc90" />;<br>G: <math>\chi_{m}</math> do −4,5 · 10<sup>−4</sup>)<ref name="Simon_Geim" /> | Tačka topljenja_K = - | Tačka topljenja_C = sublimira | Tačka ključanja_K = 3915<ref name="crc90" /> | Tačka ključanja_C = 3642 | Molarni volumen = 5,31 · 10<sup>-6</sup> (grafit)<br>3,42 · 10<sup>-6</sup> (dijamant) | Toplota isparavanja = 715 (sublimacija) | Toplota topljenja = | Pritisak pare = 1 | Pritisak pare_K = 2710 | Brzina zvuka = 18350 (dijamant) | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 709 (grafit)<ref name="crc90" /><br>427 (dijamant) | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = grafit: 3 · 10<sup>6</sup> S/m<br />dijamant: 1 · 10<sup>-4</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = grafit: 119–165 W/(m · K)<br />dijamant: 900–1300 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 2, '''4''' | Oksidi = CO<sub>2</sub>; CO | Elektrodni potencijal = | Elektronegativnost = 2,55 | Oznaka upozorenja ={{Oznake upozorenja|-}}<br /> | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = C | Maseni broj = 10 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 19,255 s | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 3,648 | Tipraspada1ZP = <sup>10</sup>B }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = C | Maseni broj = 11 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 20,39 min | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,982 | Tipraspada1ZP = [[Bor (element)|<sup>11</sup>B]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = C | Maseni broj = 12 | Rasprostranjenost u prirodi = '''98,9''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = C | Maseni broj = 13 | Rasprostranjenost u prirodi = 1,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = C | Maseni broj = 14 | Rasprostranjenost u prirodi = < 10<sup>-9</sup> | Vrijeme poluraspada = 5730 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,156 | Tipraspada1ZP = [[Dušik|<sup>14</sup>N]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = C | Maseni broj = 15 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,449 s | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 9,772 | Tipraspada1ZP = <sup>15</sup>N }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = C | Maseni broj = 16 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 0,747 s | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 8,012 | Tipraspada1ZP = <sup>16</sup>N }} |}} '''Ugljik''' ili '''karbon''' (od {{jez-la|carboneum}}) jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''C''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 6. U periodnom sistemu elemenata nalazi se u [[14. grupa hemijskih elemenata|IV glavnoj grupi]], nazvanoj po njemu, i u 2. periodi. Spada u [[nemetal]]e. U prirodi se javlja u [[samorodni elementi|samorodnoj formi]] u obliku [[dijamant]]a i [[grafit]]a, a mnogo više u obliku brojnih hemijskih spojeva (karbonata, [[ugljik-dioksid]]a, prirodne [[nafta|nafte]] i plina, [[ugalj|uglja]] i drugih). Zbog svoje posebne elektronske konfiguracije (polupopunjena L-ljuska), posjeduje mogućnost stvaranja izuzetno kompleksnih molekula, i među svim hemijskim elementima pokazuje najveću raznolikost u stvaranju brojnih hemijskih spojeva. Spojevi ugljika čine molekularnu osnovu za cjelokupni živi svijet na Zemlji. == Historija == [[René Antoine Ferchault de Réaumur|René A. F. de Réaumur]] je 1772. pokazao da se [[željezo]] pretvara u [[čelik]] apsorpcijom supstance, za koju se danas zna da je ugljik.<ref name="reaumur" /> Godine 1772, [[Antoine Lavoisier]] je dokazao da je dijamant forma ugljika, spaljivanjem uzorka ugljika i dijamanta, pri čemu je dokazao da ne nastaje voda kao produkt i da i jedan i drugi oslobađaju istu količinu [[ugljik-dioksid]]a po gramu. [[Carl Wilhelm Scheele]] je dokazao da je grafit, za koji se mislilo da je oblik olova, u stvari oblik ugljika.<ref name="antoine" /> Godine 1786, francuski naučnici [[Claude Louis Berthollet]], [[Gaspard Monge]] i C. A. Vandermonde pokazali su da je ova supstanca ugljik.<ref name="giolitti" /> Oni su predložili ime '''karbon''' za ovaj element ({{jez-la|carbonum}}). Antoine Lavoisier uveo je ugljik kao hemijski element u svojoj knjizi iz 1789. godine.<ref name="antoine" /> == Osobine == [[Datoteka:Carbon-phase-diagram_bs.svg|thumb|lijevo|Fazni dijagram ugljika]] Pri normalnom pritisku i temperaturama ispod 4000&nbsp;K grafit je termodinamički stabilnija modifikacija ugljika, što se vidi na faznom dijagramu. Zbog visoke energije aktiviranja i dijamant je stabilan na sobnoj temperaturi, a tek na temperaturi iznad 500&nbsp;°C uočljivo se pretvara u grafit. Obrnuta transformacija iz grafita u dijamant je moguća uz [[pritisak]] od najmanje 20.000&nbsp;bara (2&nbsp;GPa). Za dovoljno brzu reakciju, temperatura bi trebala biti iznad 1500&nbsp;°C a pritisak oko 60.000 bara što odgovara faznom dijagramu. Ugljik ima najveću otpornost na visoke temperature od svih poznatih materijala. Ne topi se pri normalnom pritisku, nego [[Sublimacija (fizika)|sublimira]] pri temperaturi od 3915&nbsp;K (3642&nbsp;°C),<ref name="crc90" /> bez prethodnog gubljenja čvrstoće. [[Trojna tačka]] ugljika je na 10,8&nbsp;±&nbsp;0,2 MPa i 4600&nbsp;±&nbsp;300 K.<ref name="triple" /><ref name="zazula" /> Ugljik je dijamagnetičan. Pirolitički izdvojen grafit ima visoku [[anizotropija|anizotropiju]] u magnetskom susceptibilitetu (paralelno: <math>\chi_{m}</math> = −85&nbsp;·&nbsp;10<sup>−6</sup>, vodoravno: <math>\chi_{m}</math> = −450&nbsp;·&nbsp;10<sup>−6</sup>),<ref name="Simon_Geim" />, nasuprot njemu dijamant je izotropan (<math>\chi_{m}</math> = −22&nbsp;·&nbsp;10<sup>−6</sup>). === Alotropske modifikacije === {{Glavni|Dijamant|Grafit}} Ovaj [[valencija (hemija)|četvorovalentni]] [[nemetal]] ima nekoliko [[Alotropske modifikacije|alotropskih modifikacija]]. [[Dijamant]] je najtvrđi poznati [[mineral]], kod kojeg atomi ugljika prave sp<sup>3</sup>-hibridizaciju sa tetraedarskim prostornim rasporedom. Svaki atom ugljika u dijamantu je povezan s četiri druga ugljikova atoma [[sigma veza|sigma vezom]], te je čitav [[kristal]] jedna velika molekula. [[Datoteka:Diamond and graphite.jpg|mini|lijevo|Alotropske modifikacije ugljika: [[grafit]] i [[dijamant]]]] [[Grafit]] (jedna od najmekših supstanci) ima lisnatu strukturu. Svaki ugljikov atom je povezan s tri druga ugljikova atoma. To znači da je prisutna sp<sup>2</sup>-[[hibridizacija orbitala|hibridizacija]] i tri hibrida leže u jednoj ravni. Preostali π-elektron pravi dvostruku vezu, te je prisutna [[Rezonanca (hemija)|rezonanca]]. Kod grafita je zbog toga svaka od tri veze nešto pojačana, pa je on ''stabilniji'' od dijamanta za energiju rezonance.<ref name="Filipović" /> Razlike u fizikalnim osobinama ove dvije modifikacije su ekstremne. Dijamant je jedan od najtvrđih minerala, dok je grafit mehka supstanca. Dijamant je najbolji provodnik toplote, dok je grafit izolator. Dijamant je izrazito transparentan, a grafit neproziran. Grafit je provodnik [[električna struja|električne struje]], dok je dijamant izolator. Osim grafita i dijamanta poznate su još neke alotropske modifikacije, kao npr. [[fulereni]]. [[Lonsdaleit]], nazvan također i ''heksagonalni dijamant'', jeste jedna veoma rijetka modifikacija dijamanta. Ime je dobio po [[Irska|irskoj]] kristalografinji Kathleen Lonsdale, a pronađen je u Barringerovom krateru u [[Arizona|Arizoni]].<ref name="krater" /> On nastaje kada se grafit izloži određenim ekstremnim uslovima, tj. veoma visokom pritisku i temperaturi koji se dešavaju naprimjer pri udaru [[meteor]]a ili [[Asteroidi|asteroida]]. Pri tome se zadržava heksagonalni karakter kristalne strukture grafita, ali za razliku od običnog grafita svaki atom ugljika se veže kovalentnom vezom sa još četiri atoma.<ref name="nemeth" /> === Amorfni ugljik === Postoji više oblika elementarnog ugljika, pod zajedničkim nazivom ''amorfni ugljik''. Rentgenskom analizom je utvrđeno da čestice amorfnog ugljika sadrže grafitnu strukturu, pa zbog toga amorfni ugljik nije posebna alotropska modifikacija. Glavne vrste amorfnog ugljika su: [[aktivni ugalj]], mineralni [[ugalj]], [[koks]], [[čađ]].<ref name="Filipović"/> === Pentagrafen === Istraživači na Univerzitetu Virginia Commonwealth i univerzitetima u [[Japan]]u i Kini sačinili su u augustu 2014. novu strukturnu varijantu ugljika nazvanu ''pentagrafen''. On se sastoji iz veoma tankih slojeva čistog ugljika koji ima jedinstvenu strukturu, inspiriranu pentagonalnom shemom koja podsjeća na popločane ulicu u [[Kairo|Kairu]]. Ovaj novootkriveni materijal je dinamički, termalno i mehanički stabilan. Istraživanja su pokazala da kada se pentagrafen umota u obliku valjka, takve nanocijevi posjeduju poluprovodničke osobine, bez obzira na njihovu [[hiralnost]]. Očekuje se da će ovaj materijal naći široku primjenu u nanoelektronici i nanomehanici.<ref name="pentagrafen" /> === Izotopi === [[Datoteka:C14 metoda fizikalna osnova.png|thumb|lijevo|Ciklus <sup>14</sup>C]] Ugljik ima dva stabilna [[izotop]]a: <sup>12</sup>C i<sup>13</sup>C. Izotop <sup>12</sup>C je daleko uobičajeniji u prirodi i čini 98,9 % prirodnog ugljika, dok na izotop <sup>13</sup>C otpada 1,1%. Po definiciji izotop <sup>12</sup>C je osnova za jedinicu atomske mase. Izotop <sup>13</sup>C se može detektirati u [[Nuklearna magnetna rezonanca|NMR spektroskopskim]] ispitivanjima, jer ima drugačiji magnetski momenat od <sup>12</sup>C. Osim ova dva stabilna izotopa postoji još nekoliko nestabilnih. Najpoznatiji nestabilni izotop ugljika je <sup>14</sup>C koji ima [[vrijeme poluraspada]] od 5730 godina. On nastaje prirodnim raspadanjem [[dušik|<sup>14</sup>N]] u gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. Organski materijal, koji učestvuje u ugljikovom ciklusu u prirodi, ima isti udio <sup>14</sup>C u odnosu na stabilne izotope kao i ugljik u atmosferi. Nakon završetka razmjene materija, naprimjer pri opadanju lišća sa drveta, ovaj odnos se postepeno smanjuje zbog radioaktivnog raspada. Mjerenjem odnosa količina izotopa <sup>14</sup>C i stabilnih izotopa moguće je tačno procijeniti starost predmeta koji je nastao od organskog materijala, što je poznato kao ''metoda datiranja ugljikom C-14'' a našla je primjenu u [[arheologija|arheologiji]]. == Rasprostranjenost == [[Slika:Carbon cycle-cute diagram.svg|500px|thumb|'''Ciklus ugljika u prirodi''':<br> Crni brojevi pokazuju koliko je ugljika uskladišteno u različitim ležištima, u milijardama tona ("GtC" znači gigatone ugljika, oko 2004.).<br> Ljubičasti brojevi pokazuju koliko se ugljika svake godine kreće između ležišta. <br>Sedimenti, kako su definirani na ovom dijagramu, ne uključuju ≈70 miliona GtC karbonatnih stijena i kerogena.]] Ugljik je esencijalni element u [[biosfera|biosferi]], te po masenom udjelu drugi najrasprostranjeniji element nakon [[kisik]]a u živim organizmima. Sva živa tkiva su sastavljena iz [[organska hemija|organskih spojeva]] ugljika. Međutim, geološki gledano on se ne ubraja u najrasprostranjenije elemente. Ugljik je zastupljen u [[Zemlja (planeta)|zemljinoj]] kori u količini od 0,087%.<ref name="binder" /> On se nalazi u neživoj prirodi pretežno u obliku spojeva, ali i slobodan u obliku [[dijamant]]a i [[grafit]]a. Glavna nalazišta dijamanata nalaze se u Africi ([[Južnoafrička Republika]] i [[Demokratska Republika Kongo|Kongo]]) i [[Rusija|Rusiji]]. Oni se često mogu naći u vulkanskim stijenama poput [[kimberlit]]a. Grafit se javlja relativno rijetko u metamorfnim stijenama bogatim ugljikom. Najznačajnija nalazišta su u Indiji i Kini. Ugljik se u prirodi najčešće može naći u obliku neorganskih karbonatnih stijena (oko 2,8 · 10<sup>16</sup>&nbsp;t). Karbonatne stijene su veoma rasprostranjene na Zemlji i ponegdje formiraju i cijele planine. Jedna od najpoznatijih primjera planina sastavljenih iz ovih stijena su [[Dolomiti]] u Italiji. Najvažniji karbonatni minerali su [[kalcij-karbonat]] CaCO<sub>3</sub> (sa brojnim modifikacijama: [[krečnjak]], [[kreda (materijal)|kreda]], [[mramor]]), [[kalcij magnezij-karbonat]] CaCO<sub>3</sub> · MgCO<sub>3</sub> ([[dolomit]]), [[željezo(II)-karbonat]] FeCO<sub>3</sub> i [[cink-karbonat]] ZnCO<sub>3</sub>. Poznati spojevi ugljika su [[fosilna goriva]] [[ugalj]], [[nafta]] i [[zemni plin]]. Oni nisu čisti ugljikovi spojevi, nego mješavine mnogih različitih organskih spojeva. Oni nastaju pretvaranjem biljnih (ugalj) i životinjskih (nafta i plin) ostataka pod velikim pritiskom. Najveća nalazišta uglja nalaze se u SAD, Kini i Rusiji, a u Bosni i Hercegovini veća nalazišta uglja se nalaze u okolini [[Banovići|Banovića]], [[Zenica|Zenice]], [[Kakanj|Kaknja]], [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Breza (općina)|Breze]], [[Živinice|Živinica]], [[Doboj]]a ([[Stanari]]), [[Ugljevik]]a, [[Gacko|Gacka]] i drugih mjesta. Najvažnije rezerve nafte se nalaze na Arapskom poluostrvu ([[Irak]], [[Saudijska Arabija]], [[Kuvajt]]), Meksičkom zalivu i Sjevernom moru. Nešto manje poznata su nalazišta čvrstog [[metan hidrat]]a u velikim dubinama. Ugljik se nalazi u atmosferi u obliku [[ugljik-dioksid]]a (ugljik(IV) oksida). On je sastavni dio [[zrak]]a. U zraku ima prosječni udio od oko 0,04%. Ugljik-dioksid nastaje pri sagorijevanju spojeva koji sadrže ugljik, prilikom [[disanje|disanja]] svih živih bića, vulkanskom aktivnošću i putem [[fotosinteza|fotosinteze]] biljaka. Čak i u [[voda|morskoj vodi]] rastvoreno je oko 0,01% CO<sub>2</sub> (po masenom udjelu). U pogledu količine najveći dio ugljika nalazi se u sastavu stijena ([[litosfera]]). Svi ostali oblici ugljika čine samo oko 0,1% ukupne količine ugljika na Zemlji. Stvaranje jezgra atoma ugljika zahtijeva gotovo simultani trostruki sudar alfa čestica (jezgara [[helij]]a) unutar središta ogromne zvijezde ''giganta'' ili supergiganta, u procesu poznatim pod nazivom [[trostruki alfa proces]], kao proizvod daljnjih reakcija nuklearne fuzije helija sa vodonikom ili drugom jezgrom helija stvara se izotop [[litij]]a Li-5 i [[berilij]]a Be-8, respektivno, a oba su vrlo nestabilni i gotovo odmah se raspadaju nazad u manja jezgra.<ref name="Audi" /> Ovo se dešava u uslovima temperature iznad 100 megakelvina i koncentracije helija koja se brzo širi i hladi što nije bilo slučaj u ranom svemiru, tako da ne postoje dokazi da su se značajne količine ugljika kreirale tokom [[Veliki prasak|Velikog praska]]. Umjesto toga, u unutrašnjosti zvijezda u horizontalnoj ravni H-R dijagrama transformiraju se tri jezgra atoma helija u ugljik pomoću ovog trostrukog alfa procesa.<ref name=" Ostlie"/> Da bi ugljik bio dostupan za formiranje života kakvog danas znamo, ovaj ugljik mora biti raširen u svemir kao prašina nakon eksplozije [[supernova]], kao dio materijala od kojeg se kasnije formira druga i treća generacija zvjezdanih sistema koje imaju prisutne planete formirane od takve prašine.<ref name="dust2" /> [[Sunčev sistem]] je jedan zvjezdani sistem treće generacije. Drugi mehanizam fuzije kojeg pogone zvijezde je [[CNO ciklus]], u kojem ugljik djeluje kao [[katalizator]] omogućavajući odvijanje reakcije. Rotacijska tranzicija različitih izotopskih oblika ugljik-monoksida (naprimjer <sup>12</sup>CO, <sup>13</sup>CO i C<sup>18</sup>O) se može otkriti u submilimetarskom rasponu talasnih dužina i koristi se u proučavanju formiranja novih zvijezda u molekularnim oblacima.<ref name="solomon" /> == Spojevi == [[Datoteka:Methane-2D-stereo.svg|mini|lijevo|100px|Najjednostavniji organski spoj: [[metan]]]] Ugljik je element koji poslije [[vodik]]a može graditi najveći broj poznatih spojeva među svim elementima (vodik je na prvom mjestu, jer većina spojeva ugljika također sadrži i vodik). Posebnost ugljika je da može praviti duge lance i prstenove molekula sa samim sobom kao i s drugim elementima, a u molekulama može se spajati i dvostrukom i trostrukom vezom koristeći π-orbitale. Prilikom stvaranja višestrukih veza ugljiku preostaje i jedan slobodan elektron, koji može dalje reagirati, za razliku od takvih veza kod kisika i dušika. To znači da se otvaraju mogućnosti za dalje reakcije i formiranje spojeva. Zbog svoje srednje snažne [[elektronegativnost]]i ima izuzetno dobre mogućnosti spajanja bilo sa elektropozitivnim kao i sa elektronegativnim elementima. U prirodnim organskim i neorganskim spojevima nalazi se u oksidacijskim stanjima u cijelom rasponu od -IV do +IV. Spojevi ugljika se tradicionalno ubrajaju u [[organska hemija|organsku hemiju]], uz samo nekoliko izuzetaka. Ova grana hemije ponekad se naziva i ''hemija ugljika''. Organska hemija obuhvata, zbog posebnih sposobnosti ugljika, da gradi duge molekulske lance i kovalentne veze sa drugim atomima, više spojeva nego cijela [[neorganska hemija]]. I [[biohemija]] je također dio organske ugljikove hemije. Među najjednostavnije organske spojeve ubrajaju se alkani [[metan]] i [[etan]]. Samo relativno malehni broj spojeva ugljika se tradicionalno ubraja u neorganske spojeve, među njima količinski najvažniji spojevi sa kisikom: * karbidi; spojevi ugljika tipa E<sub>x</sub>C<sub>y</sub>, u kojima je ugljik elektronegativniji dio molekule. Mnogi metali mogu graditi karbide, a koji su djelimično izuzetno tvrdi i pogodni za izradu alata za rezanje (naprimjer [[volfram-karbid]]) * [[Ugljik-monoksid|ugljik(II)-oksid]] (CO, ugljik-monoksid), vrlo otrovni plin, koji djeluje kao jako redukciono sredstvo i igra značajnu ulogu u industrijskom topljenju metala (naprimjer [[željezo|željeza]]) * [[ugljik-dioksid]] (CO<sub>2</sub>, ugljik(IV)-oksid) je staklenički plin koji se otpušta u velikim količinama sagorijevanjem fosilnih goriva (uglja, nafte i zemnog plina). Otpuštaju ga i većina živih bića u procesu disanja, a za biljke je neophodan za proces [[fotosinteza|fotosinteze]]. Ugljik-dioksid čini oko 0,038% Zemljine atmosfere, a procjenjuje se da je prije industrijske ere njegova koncentracija u atmosferi iznosila oko 0,028%. * [[ugljična kiselina]] (H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>) je metastabilni proizvod sastavljen od vode i u vodi otopljenog CO<sub>2</sub>; srednje jaka kiselina, ali se zbog neprestanog prelaska između ugljične kiseline i otopljenog CO<sub>2</sub>, najčešće se obuhvata zajedno sa ugljik-dioksidom. * [[Suboksid]]i kao što su [[ugljik-suboksid|triugljik dioksid]] (C<sub>3</sub>O<sub>2</sub>), [[tetraugljik-dioksid]] (C<sub>4</sub>O<sub>2</sub>), [[pentaugljik-dioksid]] (C<sub>5</sub>O<sub>2</sub>) i [[anhidrid oksalne kiseline]] (C<sub>4</sub>O<sub>6</sub>)<ref name="oksalnianh" />. * Hidrogenkarbonat ili bikarbonat E<sup>+</sup> HCO<sub>3</sub><sup>−</sup>, čiji je najpoznatiji predstavnik [[natrij hidrogen karbonat]], šire poznat i pod trgovačkim nazivom ''soda bikarbona''. * [[Karbonat]]i E<sup>2+</sup> CO<sub>3</sub><sup>2−</sup> su dvovalentne soli ugljične kiseline. Dva najpoznatija karbonata su natrij karbonat (sa trivijalnim imenom ''soda''), važna sirovina za proizvodnju stakla i [[kalcij-karbonat]] koji se može izdvojiti iz školjki, oklopa puževa i slično, a gradi i kamene korale. Tokom Zemljine geneze kalcij karbonat koji se taložio i drugim procesima sakupljao od školjki i sličnih životinja te danas su od njega građene cijele planine. Kalcij karbonat je važan građevinski materijal. *Spojevi ugljika i sumpora, među kojima je najpoznatiji spoj [[ugljik-disulfid]] (CS<sub>2</sub>), koji je vrlo otrovna tekućina. *Spojevi ugljika i dušika, poput [[cijanid]]a, čiji je najpoznatiji predstavnik [[kalij-cijanid]], vrlo snažni otrov koji blokira disanje čovjeka. Mnogi drugi cijanidi su također otrovni za čovjeka. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="wieser">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)''. u: Pure and Applied Chemistry. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="kuchling">{{Cite book|author=Horst Kuchling|title=Taschenbuch der Physik|publisher=Fachbuchverlag |location=Leipzig|year=2007|edition=17|isbn=9783446217607}}</ref> <ref name="nautilus">{{Cite web |url=http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e00692.html |title=Carbon: Properties Atomic |access-date=6. 12. 2014 |archive-date=22. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171022054232/http://nautilus.fis.uc.pt/st2.5/scenes-e/elem/e00692.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="arnold">{{Cite book|author=Arnold F. Holleman, Nils Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|page=864|isbn=978-3-11-017770-1}}</ref> <ref name="crc90">David R. Lide (Ed.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics''. 90. izd. (Internet Version: 2010), CRC Press/Taylor and Francis, Boca Raton, FL, Properties of the Elements and Inorganic Compounds, str. 4-8, 135</ref> <ref name="Simon_Geim">Simon MD, Geim AK (2000): ''Diamagnetic levitation: Flying frogs and floating magnets''. Journal of Applied Physics 87, str.&nbsp;6200–6204 {{doi|10.1063/1.372654}}</ref> <ref name="reaumur">{{cite book |author=R-A Ferchault de Réaumur |year=1722 |title=L'art de convertir le fer forgé en acier, et l'art d'adoucir le fer fondu, ou de faire des ouvrages de fer fondu aussi finis que le fer forgé (English translation from 1956) |location=Paris, Chicago}}</ref> <ref name="antoine">{{Cite web |url=http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/inorganic/faq/discovery-of-carbon.shtml |title=General Chemistry Online! Who discovered carbon? |access-date=26. 2. 2008 |archive-date=7. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071207230348/http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/inorganic/faq/discovery-of-carbon.shtml |url-status=dead }}</ref> <ref name="giolitti">Federico Giolitti (1914): The Cementation of Iron and Steel,McGraw-Hill Book Company, inc.</ref> <ref name="triple">{{cite journal|journal = Nature|volume = 276|pages= 695–696|year=1978|title = The controversial carbon solid–liquid–vapour triple point|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1978-12-14_276_5689/page/694|first =A.|last = Greenville Whittaker}} {{doi|10.1038/276695a0}}</ref> <ref name="zazula">{{cite news|url = http://lbruno.home.cern.ch/lbruno/documents/Bibliography/LHC_Note_78.pdf|title = On Graphite Transformations at High Temperature and Pressure Induced by Absorption of the LHC Beam|author = J.M. Zazula|year = 1997|access-date = 6. 6. 2009|publisher = CERN|archive-date = 25. 3. 2009|archive-url = https://web.archive.org/web/20090325230751/http://lbruno.home.cern.ch/lbruno/documents/Bibliography/LHC_Note_78.pdf|url-status = dead}}</ref> <ref name="Filipović">Filipović, I., Lipanović, S.: ''Opća i anorganska kemija'', Školska knjiga, 1973</ref> <ref name="krater">[http://www.uni-bayreuth.de/pressemitteilungen-html/224-Lonsdaleit/index.html Lonsdaleit - ein Phantom der Materialwissenschaft und der Planetenforschung?]{{Mrtav link}}, Univerzitet Bayreuth, medijska izjava br. 224/2014 od 21. novembra 2014.</ref> <ref name="nemeth">Péter Németh, Laurence A. J. Garvie, Toshihiro Aoki, Natalia Dubrovinskaia, Leonid Dubrovinsky, Peter R. Buseck, ''Lonsdaleite is faulted and twinned cubic diamond and does not exist as a discrete material'', Nature Communications 5, Article number: 5447, objavljeno 20. novembra 2014, {{doi|10.1038/ncomms6447}}</ref> <ref name="pentagrafen">Shunhong Zhanga, Jian Zhouc, Qian Wanga, Xiaoshuang Chend, Yoshiyuki Kawazoef, Puru Jenac: ''Penta-graphene: A new carbon allotrope'', PNAS, Proceedings of the National Academy of Sciences, 2015., 2. februar 2015., {{doi|10.1073/pnas.1416591112}}</ref> <ref name="Audi">{{cite journal|last1=Audi|first1=G, et. al.|title=The Nubase evaluation of nuclear and decay properties|year=1997|page=1|volume=624|journal=Nuclear Physics A|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/nubase97.pdf|date=|access-date=20. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928003647/http://amdc.in2p3.fr/nubase/nubase97.pdf|archive-date=28. 9. 2011|url-status=dead}} {{doi|10.1016/S0375-9474(97)00482-X}}</ref> <ref name=" Ostlie">{{cite book|author=Ostlie, D.A.; Carroll, B.W. |title=An Introduction to Modern Stellar Astrophysics|url=https://archive.org/details/introductiontomo0000ostl_p7i5 |publisher=Addison Wesley, San Francisco|year=2007|isbn=0-8053-0348-0}}</ref> <ref name="dust2">{{Cite book|author=Whittet D. C. B.|year=2003|title=Dust in the Galactic Environment|url=https://archive.org/details/dustingalacticen0000whit|pages=[https://archive.org/details/dustingalacticen0000whit/page/45 45]–46|publisher=CRC Press|isbn=0-7503-0624-6}}</ref> <ref name="solomon">{{cite book|author=Pikelʹner, Solomon Borisovich|title=Star formation|url=http://books.google.com/books?id=qbGLgcxnfpIC&pg=PA38|access-date=6. 6. 2011|year=1977|publisher=Springer|pages=38–|isbn=978-90-277-0796-3}}</ref> <ref name="oksalnianh">Paolo Strazzolini, Alberto Gambi, Angelo G. Giumanini, Hrvoj Vancik (1998). ''The reaction between ethanedioyl (oxalyl) dihalides and Ag2C2O4: a route to Staudinger’s elusive ethanedioic (oxalic) acid anhydride''. J. Chem. Soc., Perkin Trans. 1 (16): 2553–2558 {{doi|10.1039/a803430c}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Carbon}} {{HemijaPortal}} * [http://www.chemieseite.de/hauptelemente/node35.php Ugljik na Chemieseite.de] * [http://pharmaboard.de/Thread-Kohlenstoff-und-Hybridisierung Hibridizacija ugljika] {{Alotropi ugljika}} {{PSE}} {{Elementi u biologiji}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Višeatomni nemetali]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Reducensi]] 84maiqwr7lzx8g0mr808pllm9ka4hop Kisik 0 6888 3892037 3842839 2026-05-31T12:19:55Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Kisik | Simbol = O | Atomski broj = 8 | Serija = [[Nemetal]] | Grupa = 16 | Perioda = 2 | Blok = s | Boja serije = LimeGreen | Izgled = bezbojni plin | Zastupljenost = 49,4<ref name="binder"/> | Atomska masa = 15,999 (15,99903 – 15,99977)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 60 | Atomski radijus izračunat = 48 | Kovalentni radijus = 66 | Van der Waals radijus = 152 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Helij|He]]&#x5D;2s<sup>2</sup>2p<sup>4</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 6 | Energija ionizacije_1 = 1313,9 | Energija ionizacije_2 = 3388,3 | Energija ionizacije_3 = 5300,5 | Energija ionizacije_4 = 7469,2 | Agregatno stanje = gas | Struktura kristala = kubična | Gustoća = 1,429<ref name="gestis" /> | Gustoća_K = 273,15 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 1,9 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="weast" /> | Toplota isparavanja = 5,58<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 0,222 | Tačka topljenja_K = 54,8 | Tačka topljenja_C = −218,3 | Tačka ključanja_K = 90,15 | Tačka ključanja_C = −183<ref name="zhang" /> | Molarni volumen = 17,36&nbsp;·&nbsp;10<sup>−6</sup> (''čvrsti'') | Pritisak pare = 1&nbsp;·&nbsp;10<sup>4</sup> | Pritisak pare_K = 73 | Brzina zvuka = 317,5 | Brzina zvuka_K = 293 | Specifična toplota = 920 | Specifična toplota_K = 298 | Specifična električna provodljivost = 0 | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 0,02658 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''−2''', −1, 0, +1, +2 | Elektrodni potencijal = 1,23 | Elektronegativnost = 3,44 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|O}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|8}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|(2)|17}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = O | Maseni broj = 15 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 122,24&nbsp;s | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,754 | Tipraspada1ZP = <sup>15</sup>N }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = O | Maseni broj = 16 | Rasprostranjenost u prirodi = '''99,762''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = O | Maseni broj = 17 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,038 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = O | Maseni broj = 18 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,2 }} }} '''Kisik''' ili '''oksigen''' ({{jez-la|oxygenium}}, iz grčkog ὀξύς‚ oxys‘, ''oštar, kiseo'' i γεννάω‚ gen-‘ ''koji stvara'', odnosno ''onaj koji stvara kiselinu'') jest [[hemijski element]] koji se označava [[hemijski simbol|simbolom]] '''O''' i ima [[atomski broj]] 8. U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u [[Halkogeni elementi|šestu glavnu grupu]], odnosno pripada halkogenim [[nemetal]]ima. On je najrasprostranjeniji element u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] s udjelom 48,9%<ref name="rompp"/> do 49,4%<ref name="binder"/>, odnosno približno 30% po masenom udjelu,<ref name="geolog" /> po čemu je poslije željeza drugi po rasprostranjenosti. Također čini i 20,8% [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. U elementarnom obliku kisik se pretežno javlja kao kovalentni homodimer, tj. kao spoj iz dva atoma sumarne formule {{Chem|O|2}}, što označava molekularni kisik, [[dioksigen]] ili dikisik. On je bezbojan gas bez mirisa i okusa, a u čistom zraku ga ima oko 20,942%. Neophodan je za sagorijevanje i koroziju. Potreban je za život gotovo svih živih bića na Zemlji. Stvaraju ga biljke u procesu [[fotosinteza|fotosinteze]], ali ga i same troše za disanje, mada ne toliko koliko ga proizvedu fotosintezom. Za disanje biljke uzimaju kisik direktno iz zraka ili resorpcijom iz vode (rastvoreni kisik). U visokim koncentracijama kisik je za većinu živih bića otrovan. Metastabilni, vrlo reaktivni [[Alotropske modifikacije|alotropski oblik]] kisika sa tri atoma kisika {{chem|O|3}} naziva se [[ozon]]. Atomarni kisik, odnosno kisik u obliku slobodnih, pojedinačnih atoma je stabilan samo pod ekstremnim uslovima, naprimjer u [[vakuum]]u u [[svemir]]u ili u vrelim atmosferama zvijezda. On ima određeni značaj kao međuproizvod u mnogim reakcijama u hemiji atmosfere. == Historija == Švedsko-njemački [[hemičar]] [[Carl Wilhelm Scheele]] 1774. i [[Engleska|engleski]] [[hemičar]] [[Joseph Priestley]] 1771., nezavisno jedan od drugog, otkrili su i izolirali kisik u sklopu proučavanja procesa sagorijevanja.<ref name="Pilgrim" /> Od kamenog doba do srednjeg vijeka, [[vatra]] je za ljude bila vrlo značajna, kao ''dar neba''. Preko pojave vatre nastala su različita vjerovanja počev od prirodnjačkih antičkih filozofa do alhemičara. Vatra je bila jedan od osnovih sastojaka u učenju ''o četiri osnovna elementa''. U 17. vijeku nastalo je vjerovanje o postojanju jednog ''lahkog tajanstvenog sastojka'' ili supstance. Ovaj [[Flogistonska teorija|flogiston]] je navodno izlazio iz gorućeg materijala, tako da se toplota smatrala materijom. Švedsko-njemački apotekar Carl Wilhelm Scheele izveo je eksperimente tako što je zagrijavao [[Mangan(IV)-oksid|mangan dioksid]] ili [[kalij-permanganat]] sa koncentriranom [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] (''vitriol'') čime je dobio bezbojni gas. Ovaj gas je podržavao sagorijevanje te ga je Scheele nazvao ''goreći zrak'' ili po porijeklu ''vitriol-zrak''. Otkrio je i pojavu da se obični [[zrak]] sastoji iz ovog ''kisika'' i ''pokvarenog'' zraka. Potpuno nezavisno od njega, engleski hemičar Joseph Priestley je dvije godine kasnije zagrijavanjem [[živa(II)-oksid|živa-oksida]] također dobio kisik. Britanac je svoja zapažanja objavio 1774. godine, dok je Scheele objavio svoju knjigu ''Chemische Abhandlung von der Luft und dem Feuer'' tek 1777. godine.<ref name="further" /> :2 HgO (s) → 2Hg (l) + O<sub>2</sub> (g) Otkrićem kisika i dalje nije bio poznat njegov značaj prilikom sagorijevanja. Francuz [[Antoine Lavoisier]] je tokom svojih ekperimenata pronašao da se pri sagorijevanju ne oslobađa nikakav flogiston, već da se veže kisik. Pomoću vaganja proizvoda sagorijevanja pronašao je da materijal ne postaje lakši nego teži. Uzrok dodatne težine tokom procesa sagorijevanja bilo je vezivanje kisika. Tada se smatralo da je kisik osnovni sastojak za pravljenje [[kiseline|kiselina]]. Zbog toga je i nazvan ''oxygenium'' (onaj koji gradi kiseline), a naziv je predložio Lavoisier 1779. godine. Zapravo su neorganske kiseline sadržavale kisik [[otapalo|rastvaranjem]] nemetalnih oksida u [[voda|vodi]]. Halogeni elementi, poput [[hlor]]a i [[brom]]a dugo vremena su smatrani oksidima nekog nepoznatog elementa. Kasnije je otkriveno da je vodik odgovoran za kiseli karakter. Naučnici [[Karol Olszewski]] i [[Zygmunt Florenty Wróblewski]] su prvi uspjeli dobiti tečni kisik 1883. godine. == Osobine == === Fizičke === Molekularni kisik je gas bez boje, okusa i mirisa, koji se pri −183&nbsp;°C kondenzira u bezbojnu tečnost. Međutim, u debelim slojevima, tečni i gasoviti kisik ima određeni plavu nijansu. Na temperaturi ispod −218,75&nbsp;°C<ref name="Holleman-Wiberg"/> tečni kisik prelazi u čvrsto stanje u obliku plavih kristala. U čvrstom stanju paramagnetične molekule O<sub>2</sub> nalaze se na udaljenosti od 121 pm jedna od druge, a vezane su dvostrukom [[hemijska veza|vezom]]. Element u čvrstom stanju se pojavljuje u nekoliko modifikacija. Između −218,75 i −229,35&nbsp;°C<ref name="Holleman-Wiberg"/> kisik je u kubičnoj γ-modifikaciji, a između −229,35 i −249,26&nbsp;°C<ref name="Holleman-Wiberg"/> ima romboedarsku β-modifikaciju. Na temperaturi ispod −249,26&nbsp;°C prelazi u monoklinsku α-modifikaciju koja je i najstabilnija. Nasuprot drugih nemetala, kisik je paramagnetičan i ima diradikalni karakter. [[Trojna tačka]] kisika se nalazi na 54,36 K (−218,79&nbsp;°C) i 0,1480 kPa.<ref name="Ullmann" /> [[Kritična temperatura|Kritična tačka]] se nalazi pri pritisku od 50,4 bara i temperaturi od 154,7&nbsp;K (−118,4&nbsp;°C).<ref name="kaye" /> Kritična gustoća iznosi 0,436&nbsp;g/cm<sup>3</sup>.<ref name="adean" /> Kisik u vodi nije mnogo rastvorljiv. Rastvorljivost zavisi od pritiska i temperature. Raste sa padom temperature i povećanjem pritiska. Pri 0&nbsp;°C i parcijalnim pritiskom kisika od 212&nbsp;hPa u čistoj vodi se rastvara 14,16&nbsp;mg/l kisika. [[Datoteka:Oxygen discharge tube.jpg|thumb|lijevo|Kisik u cijevi za pražnjenje]] U spektralnoj cijevi sa pražnjenjem u gasu kisika molekularne orbitale kisika se uzbuđuju do emisije svjetlosti. Uslovi pod kojima se ovo odvija su pritisak od oko 5–10&nbsp;mBar, visoki [[Električni napon|napon]] električne struje od 1,8&nbsp;kV, jačina struje od 18&nbsp;mA i njena frekvencija od 35&nbsp;kHz. Rekombiniranje ioniziranih molekula gasa emitira se karakterističan spektar boja spontane emisije. Pri tome se samo manjim dijelom, a uslovljeno dotokom i dodavanje energije, reverzibilno stvara i [[ozon]]. === Hemijske === Kisik reagira direktno sa većinom hemijskih elemenata. Postoji samo nekoliko izuzetaka, naročito među [[nemetal]]ima i [[Plemeniti metali|plemenitim metalima]]. Sa [[dušik]]om, kisik reagira samo pod posebnim uslovima, i to za vrijeme [[munja]] ali je njihovo spajanje moguće i u [[Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem|motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem]].<ref name="jirgen" /> [[Fluor]] sa kisikom gradi spoj [[dikisik-diflour]] (O<sub>2</sub>F<sub>2</sub>) samo na vrlo niskim temperaturima i pod električnim pražnjenjem. Najplemenitiji metal [[zlato]], [[hlor]], [[brom]] i [[jod]] kao i [[Plemeniti plinovi|plemeniti gasovi]] ne reagiraju direktno sa kisikom. Drugi plemeniti metali poput [[platina|platine]] i [[srebro|srebra]] vrlo slabo reagiraju sa kisikom. Elementarni, gasoviti kisik je dosta inertan, mnoge se reakcije sa njim pri normalnim uslovima gotovo ne odvijaju ili se odvijaju vrlo sporo. Razlog za to leži da je kisik metastabilan i da su reakcije [[Hemijska kinetika|kinetički]] onemogućene drugim supstancama. Da bi se pokrenule reakcije sa takvim kisikom potrebno je dovesti veliku energiju aktivacije ili su neophodni neki vrlo reaktivni radikali. Ova barijera se može preći povećanjem temperature, svjetlošću ili [[katalizator]]om (poput platine). Osim toga kod mnogih metala reakcija je onemogućena, jer je materijal prekriven tankim slojem metalnog oksida i stoga je pasiviziran. Kod nekih reakcija kao što je eksplozivna reakcija sa [[vodik]]om, dovoljno je samo nekoliko radikala da bi došlo do reakcije, nakon čega dolazi do mehanizma lančane reakcije. Mnogo oksidativniji od gasovitog kisika, i pored niskih temperatura, je kisik u tečnom stanju. U njemu se vrlo lahko gradi reaktivni ''singletni'' kisik. Također za razliku od vode i vodene pare mnoge oksidacije sa kisikom se odvijaju mnogo lakše. Reakcije sa kisikom su gotovo uvijek [[redoks reakcija|redoks reakcije]], u kojima kisik po pravilu uzima dva [[elektron]]a i tako se reducira do oksida. Zbog toga se element ubraja u oksidaciona sredstva. Često ove reakcije, zbog velike energije rešetki i veza koja se oslobađa, protiču uz snažno oslobađanje toplote. Također postoje i eksplozivne reakcije, kao što je reakcija ''praskavog gasa'' ili eksplozija prašine nastala zapaljenjem isitnjenih materijala u zraku ili čistom kisiku. === Izotopi === Najčešći stabilni [[izotop]] kisika je <sup>16</sup>O (99,76 %), a stabilni su još i izotopi <sup>18</sup>O (0,20 %) i <sup>17</sup>O (0,037 %). Osim stabilnih izotopa poznato je još 13 nestabilnih, radioaktivnih nuklida od <sup>12</sup>O do <sup>28</sup>O<ref name="nubase" /> koji se mogu dobiti samo vještački. Njegovo [[vrijeme poluraspada]] iznosi uglavnom samo nekoliko milisekundi do sekundi, od čega izotop <sup>15</sup>O ima najduže vrijeme poluraspada od 2 minute<ref name="nubase"/> i često se koristi za tomografiju emisijom pozitrona. Kao jedini stabilni izotop, rijetki <sup>17</sup>O ima spin jezgre od <sup>5</sup>/<sub>2</sub> <ref name="Webelements-NMR" /> i može se upotrebljavati za ispitivanja putem [[Nuklearna magnetna rezonanca|nuklearne magnetne rezonance]] (NMR). == Rasprostranjenost == === Na Zemlji === [[Datoteka:Mineral Feldespato GDFL008.JPG|lijevo|thumb|200px|[[Feldspat]]]] Kisik je najčešći i najrasprostranjeniji element na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref name="Allegre" /> Osim u atmosferi, ima ga i vezanog u [[litosfera|litosferi]], rastvorenog u [[hidrosfera|hidrosferi]] i [[biosfera|biosferi]]. Kisik ima maseni udio u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] oko 50,5%<ref name="dtv" /> (do dubine od 16&nbsp;km, uključujući hidrosferu i atmosferu). U zraku kisik ima maseni udio od 23,16 %<ref name="Holleman-Wiberg"/>, a po [[zapremina|zapremini]] na njega otpada 20,95 %<ref name="Holleman-Wiberg"/>. Kao sastavni dio vode na njega otpada 88,8 %<ref name="Holleman-Wiberg" />, dok ga u morskoj vodi ima samo 86 %<ref name="Holleman-Wiberg"/>, jer se u njoj nalaze rastvorene velike količine soli koje ne sadrže kisik (poput obične [[natrij hlorid|morske soli]]). Najviše kisika na Zemlji je sadržano u brojnim hemijskim spojevima. U Zemljinoj kori, pored vode, gotovo svi [[minerali]] i [[stijene]] sadrže neki od spojeva kisika. Među najvažnije minerale koji sadrže kisik ubrajaju se [[Silikatni minerali|silikatni]] kao što su [[feldspat]]i, [[olivin]]i i drugi; [[Karbonatni minerali|karbonatni]] poput [[kalcij-karbonat]]a u [[krečnjak]]u i [[oksidi]] kao [[silicij-dioksid]] u [[kvarc]]u. U elementarnom stanju kisik je vezan u obliku molekule O<sub>2</sub> u gasnom stanju je u atmosferi i otopljen u vodama. Količina relativno reaktivnog elementarnog kisika dugoročno je konstantna, jer biljke koje proizvode kisik u procesu fotosinteze otpuštaju otprilike onoliko kisika, koliko aerobna živa bića koriste za disanje zajedno sa kisikom koji se potroši za druge procese oksidacije ili sagorijevanja. Bez ovog biološkog ciklusa, kisik bi se nalazio isključivo u svojim spojevima, tako da elementarni kisik postoji u dinamičkoj ravnoteži. Razvoj koncentracije kisika u Zemljinoj atmosferi je detaljnije obrađen u članku [[razvoj Zemljine atmosfere]]. U malehnim količinama u atmosferi se nalazi i alotropska modifikacija elementarnog kisika poznatog kao [[ozon]] O<sub>3</sub>. === U svemiru === U [[svemir]]u, kisik je, nakon [[vodik]]a i [[helij]]a, treći najčešći element. Maseni udio kisika u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] iznosi oko 0,8% (što odgovara brojnom udjelu atoma od oko 500 [[ppm]]).<ref name="davies" /> Kisik ''nije'' nastao tokom primordijalne nukleosinteze, ali jeste u ogromnim zvijezdama putem 3α-procesa helija u velikim količinama. U tom procesu se iz tri jezgra atoma helija stvarao <sup>12</sup>C, koji se kasnije sa još jednom jezgrom helija spajao u <sup>16</sup>O. Kisik <sup>18</sup>O je nastao putem fuzije jezgre <sup>4</sup>He sa jezgrom <sup>14</sup>N. Također i u takozvanim [[Glavni niz|zvijezdama glavnog niza]] poput Sunca, kisik igra vrlo važnu ulogu pri dobijanju energije. U [[CNO-ciklus]]u, kisik predstavlja međuproizvod nuklearnih reakcija, pri čemu djeluje kao katalizator hvatajući [[proton]]e iz jezgra <sup>12</sup>C, čime nastaju jezgra <sup>4</sup>He (alfa čestice). U ekstremno teškim zvijezdama u kasnoj fazi njihovog razvoja dolazi do nuklearne fuzije kisika, pri čemu kisik služi kao gorivo za nuklearne reakcije kojima nastaju još teža jezgra atoma. Većina [[Bijeli patuljak|bijelih patuljaka]], koji po današnjem stanju teorije predstavljaju ishod razvoja 97% svih zvijezda, sastoji se, pored helija i ugljika, velikim dijelom i iz kisika.<ref name="kippen" /> == Upotreba == * U procesima sagorijevanja radi postizanja viših [[temperatura]]. * U hemijskoj industriji za proizvodnju sintetičkih plinova, u [[piroliza|pirolitičkim]] procesima. * Ostale primjene: [[biologija|biološke]] [[nauka|nauke]], prehrambena [[industrija]] (kao aditiv '''E948'''), naučnotehnička istraživanja. === U medicini === Korištenje kisika u humanoj [[medicina|medicini]] podliježe zakonskim regulativima i strogoj kontroli. U mnogim zemljama, poput Njemačke,<ref name="amgde" /> boce kisika sa označene bijelom bojom, napunjene medicinskim kisikom važe za gotovo medicinsko sredstvo, tj. gotov lijek. Kod njegove upotrebe važno je obratiti pažnju kod pacijenata sa hroničnim oboljenjem pluća, koji pate od povećanog parcijalnog pritiska CO<sub>2</sub>. Kod takvih pacijenata može zbog naglog ''prekomjernog dotoka'' kisika doći do takozvane CO<sub>2</sub> narkoze i do prestanka disanja.<ref name="anew" /> === U tehnici === Industrijski, kisik se najčešće koristi u [[metalurgija|metalurgiji]] za proizvodnju [[sirovo željezo|sirovog željeza]] i [[čelik]]a, kao i za rafiniranje [[bakar|bakra]]. Čistiji kisik ili zrak obogaćen kisikom služi za postizanje viših tempertura, a s druge strane za uklanjanje viška [[ugljik]]a, [[silicij]]a, [[mangan]]a i [[fosfor]]a iz sirovog čelika, koji oksidiraju i uklanjaju se. Čistiji kisik u odnosu na obični zrak ima prednosti što se u rastopljenu sirovinu ne unosi dušik. Dušik ima negativan uticaj na mehaničke karakteristike čelika. U hemijskim procesima kisik se koristi najviše za oksidaciju različitih osnovnih materijala, kao što se olefinska oksidacija [[eten]]a u [[etilen oksid]] te djelimična (parcijalna) oksidacija teškog lož-ulja (teškog mazuta) i uglja. Osim toga, kisik je neophodan i za dobijanje vodika i sintetskog gasa, kao i za proizvodnju sumporne i dušične kiseline. Oksidacijom sa kisikom dobijaju se vrlo važni proizvodi hemijske industrije poput [[acetilen]]a, acetaldehida, [[acetatna kiselina|sirćetne kiseline]], vinilacetata i [[hlor]]a. Različiti gorivi gasovi ([[propan]], [[vodik]], [[etin]] i drugi) tek nakon miješanja sa kisikom dostižu dovoljno visoku temperaturu sagorijevanja dajući vreli plamen bez čađi, a koristi se za autogeno zavarivanje i tvrdo lemljenje ili topljenje i obrađivanje stakla. Nakon zagrijavanja i paljenja slijedi i siječenje betona sa samogorivim ''oksigenskim kopljem'' (termalnim kopljem) čime se može samo oštrim mlazom kisika rezati i željezo. Kisik se može pretvoriti i u ozon, kao oksidacijsko sredstvo u gorivim ćelijama i u poluprovodničkoj tehnici. U raketnoj tehnologiji tečni kisik se koristi kao oksidacijsko sredstvo a označava se skraćenicom ''LOX'' (po engleskom nazivu: ''liquid oxygen''). === Postupak s plinom === Upotreba kisika pod pritiskom i upotreba tečnog kisika podliježu posebnim propisima i mjerama zaštite. Nije dozvoljen kontakt kisika s organskim materijalima. Za tečni kisik preporučuje se [[austenit]]ni čelici, [[aluminij]] i legure, [[bakar]] i legure. Dozvoljena je upotreba [[fluor]]nih [[polimer]]a ([[teflon]]). Za plinoviti kisik, pod određenim uslovima, dozvoljena je primjena ugljičnih lahko legiranih [[čelik]]a i legura bakra i [[aluminij]]a. === Način dobijanja i distribucije === Kisik se industrijski dobija frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] ukapljenog zraka. Zrak u tečnom stanju postepeno se zagrijava i najprije se odvaja [[dušik]], zatim [[argon]], a kisik ostaje u tečnom stanju. Najčešće se isporučuje u čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika kisika. == E948 == '''E948''' je kod za [[Prehrambeni aditivi|aditiv]] kisik u hrani. * Funkcija i karakteristike: koristi se u modifikovanoj atmosferi kod pakovanja kao sredstvo zaštite. * Proizvodi: u gasu pakovano povrće<ref name="food" /> == Također pogledajte == * [[Oksidi]] * [[Peroksidi]] * [[Superoksidi]] * [[Zasićenost kisikom]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="iupac">Michael E. Wieser, Tyler B. Coplen: ''Atomic weights of the elements 2009 (IUPAC Technical Report)'' u: Pure and Applied Chemistry. 2010, str. 1, {{doi|10.1351/PAC-REP-10-09-14}}</ref> <ref name="gestis">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=007080 GESTIS]{{Mrtav link}} baza podataka</ref> <ref name="weast">{{Cite book|author=Weast, Robert C. (gl.ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="rompp">{{cite book|title=Römpp Lexikon Chemie|publisher=Georg Thieme Verlag|year=1989|edition=9|isbn=3-13-734609-6}}</ref> <ref name="geolog">[http://www.spektrum.de/lexikon/geowissenschaften/sauerstoff/14048? Sauerstoff], Lexikon der Geowissenschaften, pristupljeno 25. septembra 2017. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="Pilgrim">{{Cite book|author=E. Pilgrim|title=Entdeckung der Elemente|publisher=Mundus Verlag|location=Stuttgart|year=1950}}</ref> <ref name="further">{{Cite journal|author=Joseph Priestley|title=An Account of Further Discoveries in Air. By the Rev. Joseph Priestley, LL.D. F. R. S. in Letters to Sir John Pringle, Bart. P. R. S. and the Rev. Dr. Price, F. R. S.|journal=Phil. Trans.|date=1. 1. 1775|volume=65|pages=384-394|doi=10.1098/rstl.1775.0039}}</ref> <ref name="Holleman-Wiberg">{{Cite book|author=Holleman, Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|pages=497–540}}</ref> <ref name="Ullmann">{{Cite book|author=M.J. Kirschner|chapter=Oxygen|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2012|publisher=Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a18_329}}</ref> <ref name="kaye">National Physical Laboratory, Kaye and Laby: ''Tables of Physical and Chemical Constants,'' 16 izd., 1995; D. Ambrose, M.B. Ewing, M.L. McGlashan, [http://www.kayelaby.npl.co.uk/chemistry/3_5/3_5.html Critical constants and second virial coefficients of gases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170324045806/http://www.kayelaby.npl.co.uk/chemistry/3_5/3_5.html |date=24 Mart 2017 }}.</ref> <ref name="adean">J. A. Dean: ''Lange's Handbook of Chemistry'', 15. izd., McGraw-Hill, 1999; sekcija 6; tabela 6.5 ''Critical Properties''.</ref> <ref name="jirgen">Juergen Carstens: ''[http://ip.com/IPCOM/000019466 Berechnung der NOx-Rohemission eines Verbrennungsmotor im Schichtladebetrieb]'', The IP.com Journal, 2003.</ref> <ref name="nubase">[http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf The Nubase evaluation of nuclear and decay properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724211828/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf |date=24. 7. 2013 }} (PDF) {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="Webelements-NMR">[https://web.archive.org/web/20140728212034/http://www.webelements.com/oxygen/nmr.html NMR-osobine kisika na www.webelements.com]</ref> <ref name="Allegre">{{Cite journal|author=Claude Allègre, Gérard Manhès, Éric Lewin|title=Chemical composition of the Earth and the volatility control on planetary genetics|journal=Earth and Planetary Science Letters|year=2001|volume=185 (1-2)|pages=49–69|doi=10.1016/S0012-821X(00)00359-9}}</ref> <ref name="dtv">{{Cite book|title=dtv-Atlas Chemie|volume=1|publisher=dtv-Verlag|edition=10|year=2006|isbn=978-3-423-03217-9}}</ref> <ref name="davies">{{Cite book|author=A. M. Davies (ur.)|title=Treatise on Geochemistry, Volume 1: Meteorites, Comets, and Planets|publisher=Elsevier|year=2003|isbn=0-08-044720-1}}</ref> <ref name="kippen">{{Cite book|author=Kippenhahn, Weigert|title=Stellar Structure and Evolution|edition=1|publisher=Springer|location=Berlin|year=1991|isbn=3-540-58013-1|url=https://archive.org/details/stellarstructure00kipp}}</ref> <ref name="amgde">[https://web.archive.org/web/20060526210800/http://www.bmg.bund.de/nn_603266/SharedDocs/Gesetzestexte/Arzneimittel/AMG,templateId=raw,property=publicationFile.pdf/AMG.pdf Arzneimittelgesetz – AMG, § 50.] (PDF), 10. juni 2007.</ref> <ref name="anew">{{Cite journal|author=A. New|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16439751?dopt=Abstract|title=Oxygen: kill or cure? Prehospital hyperoxia in the COPD patient|journal=Emerg Med J|year=2006|volume=23|pages=144–146|doi=10.1136/emj.2005.027458|pmid=16439751}}</ref> <ref name="food">[http://www.food-info.net/uk/e/e948.htm E948: Oxygen] na stranici food-info.net, pristupljeno 25. septembra 2017.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{HemijaPortal}} {{Commonscat|Oxygen}} * [http://www.periodicvideos.com/videos/008.htm Kisik] na ''The Periodic Table of Videos'' (Univerzitet u Nottinghamu) * [https://www.organic-chemistry.org/chemicals/oxidations/oxygen.shtm Oksidirajuća sredstva > kisik] * [http://www.uigi.com/oxygen.html Kisik (O<sub>2</sub>) Karakteristike, koristi, primjene] * [https://web.archive.org/web/20170223212610/http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/29647/page/1 Roald Hoffmann članak "The Story of O"] * [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/O/index.html WebElements.com&nbsp;– kisik] * [http://www.rsc.org/chemistryworld/podcast/element.asp Hemija u svojim elementima podcast] (MP3) iz ''Royal Society of Chemistry's Chemistry World'': [http://www.rsc.org/images/CIIE_oxygen_48k_tcm18-117681.mp3 Kisik] * {{In Our Time|Kisik|b0088nql|Oxygen}} * [http://scrippso2.ucsd.edu/ Scripps Institute: Atmospheric Oxygen has been dropping for 20 years] * [https://web.archive.org/web/20160316025543/http://halal.ba/site/index.php?option=com_content&view=article&id=514&Itemid=148&lang=ba http://www.halal.ba, podaci o E-brojevima (bos.)] {{E-brojevi}} {{PSE}} {{Elementi u biologiji}} {{Dvoatomni elementi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kisik| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Dvoatomni nemetali]] [[Kategorija:Reaktivni nemetali]] [[Kategorija:Halkogeni]] [[Kategorija:Hemijske supstance za urgentnu medicinu]] [[Kategorija:Oksidansi]] [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] 965nq2a75kbxc1fxytqbv51uq08eo1v Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine 0 6986 3892200 3870447 2026-06-01T07:28:50Z Z1KA 87045 /* 2026. */ 3892200 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih26 | uzorak_t1 = _bih26h | uzorak_dr1 = _bih26 | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 001B76 | tijelo1 = 001B76 | desna ruka1 = 001B76 | šorc1 = 001B76 | čarape1 = 001B76 | uzorak_lr2 = _bih26 | uzorak_t2 = _bih26a | uzorak_dr2 = _bih26 | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka turnir 2001.|Merdeka turniru]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001 (Iran)|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:Bosna i Hercegovina - Njemačka (11.10.2024) 2.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Stadion Grbavica July 2022.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|20:30|+2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/ | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = 28.961 | sudac = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Bosna i Hercegovina – Panama]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|14:00|−5}} | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG-D|PAN}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Energizer Park]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Stručni štab == === Trenutni stručni štab === {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} === Statistika selektora === {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači koji su pozvani za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]].<ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za Svjetsko prvenstvo |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-svjetsko-prvenstvo/ |website=www.nfsbih.ba |access-date=11. 5. 2026 |language=bs |date=11. 5. 2026}}</ref> {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|09}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=V|ime=[[Ermin Mahmić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|14}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]|klubnac=ČEŠ}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''148''' |73 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''64''' |0 |2013–trenutno |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''73''' |148 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === {{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |77 | |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}} === Evropsko prvenstvo === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} {{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}} === UEFA Liga nacija === {{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} {{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostali turniri === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Turnir !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Merdeka turnir 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''1.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |- | style="text-align: center;" |31. mart 2026. | style="text-align: center;" |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]] | style="text-align:center;"|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"|{{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"|'''1'''–0 |Pobjeda u baražu za kvalifikaciju na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]''' ** Viceprvaci (1): [[Dunhill kup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Merdeka turnir]]''' ** Viceprvaci (1): [[Merdeka turnir 2001.|2001.]] * '''[[LG kup (nogomet)|LG kup]]''' ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup 2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] tizpezwnsrceyk17n4e6v7rk8qanwff Molibden 0 7131 3891993 3831640 2026-05-31T12:04:18Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Molibden | Simbol = Mo | Atomski broj = 42 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 6 | Perioda = 5 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Molybdenum element.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = sivi metal | Zastupljenost = 1,4 · 10<sup>−3</sup><ref name="Harry H. Binder"/> | Atomska masa = 95,95(1)<ref name="IUPAC"/><ref name="CIAAW"/> | Atomski radijus = 145 | Atomski radijus izračunat = 190 | Kovalentni radijus = 154 | Van der Waalsov radijus = | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Kripton|Kr]]&#x5D; 5s<sup>1</sup>4d<sup>5</sup> | Izlazna energija = | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 13, 1 | Energija ionizacije_1 = 684,3 | Energija ionizacije_2 = 1560 | Energija ionizacije_3 = 2618 | Energija ionizacije_4 = 4480 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 5,5 | Struktura kristala = kubna prostorno centrirana | Gustoća = 10280<ref name="Greenwood"/> | Gustoća_K = 293,15 | Magnetizam = paramagnetičan<ref name="handbook" /> (<math>\chi_{m}</math> = 1,2 · 10<sup>−4</sup>) | Tačka topljenja_K = 2896 | Tačka topljenja_C = 2623 | Tačka ključanja_K = 4885<ref name="Zhang"/> | Tačka ključanja_C = 4612 | Molarni volumen = 9,38 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 617<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 36 | Pritisak pare = 10 | Pritisak pare_K = 2994 | Brzina zvuka = 6190 | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 250 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 18,2 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 139 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 2, 3, 4, 5, '''6''' | Oksidi = | Elektrodni potencijal = -0,152 [[Volt|V]] (MoO<sub>2</sub> + 4e<sup>−</sup> + 4 H<sup>+</sup> → Mo + 2 H<sub>2</sub>O) | Elektronegativnost = 2,16 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 90 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 5,67 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,489 | Tipraspada1ZP = <sup>90</sup>Nb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 91 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 15,49 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 4,434 | Tipraspada1ZP = <sup>91</sup>Nb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mo | Maseni broj = 92 | Rasprostranjenost u prirodi = 14,84 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 93 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 4000 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,405 | Tipraspada1ZP = <sup>93</sup>Nb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mo | Maseni broj = 94 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,25 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mo | Maseni broj = 95 | Rasprostranjenost u prirodi = 15,92 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mo | Maseni broj = 96 | Rasprostranjenost u prirodi = 16,68 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mo | Maseni broj = 97 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,55 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Mo | Maseni broj = 98 | Rasprostranjenost u prirodi = 24,13 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 99 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 65,94 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,357 | Tipraspada1ZP = <sup>99</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 100 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,63 | Vrijeme poluraspada = 7,3 · 10<sup>18</sup> [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup> β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 3,034 | Tipraspada1ZP = <sup>100</sup>Ru }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 101 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 14,61 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 2,824 | Tipraspada1ZP = <sup>101</sup>Tc }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mo | Maseni broj = 102 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 11,3 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,010 | Tipraspada1ZP = <sup>102</sup>Tc }} |}} '''Molibden''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Mo''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 42. Njegovo ime je izvedeno iz [[latinski jezik|novolatinskog]] ''molybdaenum'', odnosno iz [[grčki jezik|grčkog]] Μόλυβδος (''molybdos'') u značenju [[olovo]], jer se za njegove rude često mislilo da su olovne.<ref name="CRCdescription"/> [[Mineral]]i molibdena su bili poznati još iz prahistorije, ali je element otkriven (u smislu da je izdiferenciran kao nepoznata supstanca iz mineralnih soli drugih metala) tek 1778. Otkrio ga je [[Carl Wilhelm Scheele]], ali ga je u elementarnom obliku prvi izdvojio [[Peter Jacob Hjelm]] 1781. godine. Molibden se ne javlja u prirodi u [[samorodni elementi|slobodnom]] (elementarnom) obliku na Zemlji. Umjesto toga, on se javlja u mineralima u raznim [[oksidacijsko stanje|oksidacijskim stanjima]]. Elementarni molibden, izgledom sivi srebrenasti metal, ima šestu najvišu [[tačka topljenja|tačku topljenja]] od svih poznatih elemenata. On vrlo lahko gradi tvrde, stabilne karbide u [[legura]]ma, pa se iz tog razloga najveći dio svjetske proizvodnje elementa (približno 80%) koristi za dobijanje raznih vrsta [[čelik]]a i legura, uključujući legure izrazito velike čvrstoće te superlegure. Većina spojeva molibdena je slabo [[rastvorljivost|rastvorljiva]] u [[voda|vodi]], ali je ion molibdata {{chem|MoO|4|2-}} rastvorljiv, a formira se kada minerali koji sadrže molibden dođu u kontakt sa [[kisik]]om i vodom. U industrijskim količinama, [[hemijski spoj|spojevi]] molibdena (oko 14% svjetske proizvodnje elementa) koriste se u visokotemperaturnim i visokotlačnim aplikacijama, te kao pigmenti i [[katalizator]]i. [[Enzim]]i koji sadrže ovaj element su ubjedljivo najčešći katalizatori koje koriste neke [[bakterija|bakterije]] za razbijanje [[hemijska veza|hemijskih veza]] u atmosferskom molekularnom [[dušik]]u, omogućavajući biološko [[Fiksacija dušika|fiksiranje dušika]]. Poznato je najmanje 50 enzima koji sadrže molibden u bakterijama i životinjama, mada su samo bakterijski i cijanobakterijski enzimi uključeni u fiksiranje dušika. Ove nitrogenaze sadrže molibden u različitim oblicima, koji se razlikuju od drugih molibdenskih enzima. Svi oni sadrže potpuno oksidirani molibden inkorporiran u molibdenski koenzim. Molibden je esencijalni element za život za sve više [[Eukarioti|eukariotske organizme]], ali ne i za sve bakterije, najviše zbog toga što ima raznolike funkcije u različitim enzimima molibdenskih [[koenzim|kofaktora]]. == Historija == [[Molibdenit]], osnovna ruda iz koje se danas dobija molibden, ranije je bio poznat kao ''molibdena''. On se često pogrešno zamjenjivao sa [[grafit]]om, a često se i kao grafit upotrebljavao. Kao i on, molibdenit se također može koristiti za zatamnjivanje površina ili kao čvrsto sredstvo za podmazivanje (lubrikant).<ref name="Lansdown1999"/> Čak i kada su ljudi počeli razlikovati molibdenu od grafita, i dalje su je zamjenjivali sa običnom [[olovo|olovnom]] rudom PbS (danas se ona naziva galena). Pojam molibdena potječe od {{Jez-el|Μόλυβδος}} (''molybdos''), što znači ''olovo''.<ref name="nbb" /> Međutim, sama grčka riječ je, po nekim mišljenjima,<ref name="melchert"/> posuđenica iz anatolskog, luvijskog i lidijskog jezika. Iako postoje naznake da je svjesno legiranje [[čelik]]a molibdenom korišteno u [[Japan]]u u 14. vijeku (približno oko 1330) pri izradi poznatih japanskih [[mač]]eva, ta vještina nikad nije zaživjela niti se raširila, pa je kasnije i zaboravljena.<ref name="imoa"/><ref name="institute"/> Na Zapadu, tek je 1754. godine [[Bengt Andersson Qvist]] proučavajući molibdenit otkrio da on ne sadrži olovo, te ne može biti isto što i ''galena''.<ref name="vanderkrogt"/> Do 1778. godine [[Švedska|švedski]] [[hemičar]] [[Carl Wilhelm Scheele]] pružio je čvrste dokaze da "molibdena" zaista nije niti ''galena'' niti grafit.<ref name="elemental"/><ref name="Wasserbley"/> Umjesto toga, Scheele je u istraživanjima otišao i dalje te tačno zaključio da je "molibdena" zapravo ruda sasvim novog elementa, kojeg je nazvao ''molibden'' prema mineralu u čijem je sastavu pronađen i iz kojeg je kasnije i izdvojen. [[Peter Jacob Hjelm]] je uspio izolirati metalni molibden 1781. koristeći [[ugljik]] i ulje iz [[lan]]enog sjemena.<ref name="nbb" /><ref name="Erde"/> Gotovo cijeli vijek nakon izoliranja, molibden i dalje nije imao nikakve industrijske primjene, uglavnom zbog svoje relativne rijetkosti, poteškoća oko dobijanja čistog metala ali i nerazvijenosti pogodnih [[metalurgija|metalurških]] tehnika.<ref name="Hoyt1921"/><ref name="Krupp1888"/><ref name=Gupta1992/> Prvobitne čelične legure sa molibdenom bile su obećavajućih osobina u pogledu povećanja tvrdoće, ali trud oko njihove masovne proizvodnje je opao zbog nekonzistentnih rezultata i njihove tendencije ka rekristalizaciji i krhkoći. [[William D. Coolidge]] je 1906. prijavio patent za dobijanje [[duktilnost|duktilnog]] molibdena. To je dovelo do korištenja ovog metala za izradu grijnih elemenata za visokotemperaturne peći i kao podrška za [[volfram]]ove niti u sijalicama, mada je formiranje oksida i njegova degradacija zahtijevala da se molibden fizički zapečati ili drži u intertnom gasu.<ref name="ZVkZNyVI4toC"/> [[Frank E. Elmore]] je 1913. razvio proces flotacije pjenom kako bi izdvojio molibdenit iz ruda. Do danas je [[flotacija]] ostala osnovni proces njegovog izdvajanja.<ref name="HT4aAQAAIAAJ"/> Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potražnja za molibdenom je snažno porasla. On se koristio za oklopljavanje vozila te kao zamjena za volfram u brzoreznim čelicima. Neki britanski [[tenk]]ovi bili su zaštićeni oplatom od [[mangan]]skog čelika debelog 75&nbsp;mm, ali je ona bila neefikasna. Te ploče od manganskog čelika zamijenjene su pločama od molibdenovog čelika debelim 25&nbsp;mm, što je omogućilo veću brzinu tenkova, bolje manevrisanje i zaštitu.<ref name="nbb" /> Nijemci su također koristili čelik ojačan molibdenom za tešku artiljeriju, kao što je to bio slučaj kod superteške haubice zvane "Debela Bertha".<ref name="lenntech"/> Ovo je bilo iz razloga što se tradicionalni čelik topio pri temperaturama koje je razvijao [[barut]] pri ispaljivanju granate teške jednu tonu.<ref name="Spoon"/> Nakon rata, potražnja je opala sve do vremena kada je napredak u metalurgiji omogućio veći razvitak mirnodopskih aplikacija. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], molibden je ponovno postao strateška sirovina kao zamjena za volfram u čeličnim legurama.<ref name="Millholland1941"/> == Osobine == === Fizičke === U svom elementarnom, čistom obliku, molibden je srebreno-sivi [[metal (hemija)|metal]], koji po [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] ima tvrdoću od 5,5. Njegova [[tačka topljenja]] iznosi 2623&nbsp;°C. Među svim elementima u prirodi, samo [[tantal]], [[osmij]], [[renij]], [[volfram]] i [[ugljik]] imaju višu tačku topljenja od njega.<ref name="CRCdescription" /> Slaba oksidacija molibdena počinje već pri 300&nbsp;°C. On ima jedan od najnižih koeficijenata toplotnog širenja (ekspanzije) među svim komercijalno korištenim metalima.<ref name="nbb"/> Čvrstoća zatezanja molibdenovih žica povećava se oko tri puta, sa oko 10 na 30 GPa, ako se njen promjer smanji sa približno ~50–100 [[nanometar|nm]] na 10&nbsp;nm.<ref name="Inherent"/> === Hemijske === {|class="wikitable" style="float:left; margin-right: 1em;" |- !Oksidacijsko<br />stanje !Primjer<ref name="Schmidt"/> |- | −2||{{chem|Na|2|[Mo|2|(CO)|10|]}} |- | 0||[[Molibden-heksakarbonil|{{chem|Mo(CO)|6|}}]] |- | +1||{{chem|Na[C|6|H|6|Mo]}} |- | +2||[[Molibden(II)-hlorid|{{chem|MoCl|2}}]] |- | +3||{{chem|Na|3|[Mo(CN)]|6}} |- | '''+4'''||[[Molibden-disulfid|{{chem|MoS|2}}]] |- | +5||[[Molibden(V)-hlorid|{{chem|MoCl|5}}]] |- | '''+6'''||[[Molibden(VI)-fluorid|{{chem|MoF|6}}]] |} [[Datoteka:Phosphotungstate-3D-polyhedra.png|thumb|lijevo|[[Kegginova struktura]] fosfomolibdatnog aniona (P[Mo<sub>12</sub>O<sub>40</sub>]<sup>3−</sup>), kao primjer polioksometalata]] Molibden je [[prelazni metal]] koji ima [[elektronegativnost]] 2,16 na Paulingovoj skali te standardnu atomsku težinu od 95,95 g/mol.<ref name="CIAAW"/><ref name="Berglund"/> Ne reagira vidljivo sa kisikom ili vodom na sobnoj temperaturi, a vidljiva oksidacija se dešava pri temperaturama iznad 600&nbsp;°C stvarajući [[molibden-trioksid]]: :2 Mo + 3 {{chem|O|2}} → 2 {{chem|MoO|3}} Trioksid je volatilan (isparljiv) i [[Sublimacija (fizika)|sublimira]] pri visokim temperaturama. Time se onemogućava formiranje neprekinutog zaštitnog sloja oksida, koji bi mogao zaustaviti oksidaciju metala.<ref name="JosephRD"/> Molibden ima nekoliko [[oksidacijsko stanje|oksidacijskih stanja]], među kojima su +4 i +6 najstabilnija. Hemija i spojevi molibdena pokazuju više sličnosti [[volfram]]u nego [[hrom]]u. Primjer toga je nestabilnost spojeva molibdena(III) i volframa(III) u usporedbi sa stabilnošću spojeva hroma(III). Najviše oksidacijsko stanje javlja se u spoju [[molibden(VI)-oksid]]u (MoO<sub>3</sub>), dok je uobičajenih spoj sa [[sumpor]]om [[molibden-disulfid]] MoS<sub>2</sub>.<ref name="Holl"/> [[Molibden(VI)-oksid]] je rastvorljiv u snažnom [[baza (hemija)|alkalnom]] rastvoru, dajući molibdate (MoO<sub>4</sub><sup>2−</sup>). Molibdati su slabiji oksidansi od hromata, ali i oni pokazuju sličnu sklonost da grade kompleksne oksianione pri [[kondenzacija|kondenzaciji]] pri nižim [[pH]] vrijednostima, kao naprimjer [Mo<sub>7</sub>O<sub>24</sub>]<sup>6−</sup> i [Mo<sub>8</sub>O<sub>26</sub>]<sup>4−</sup>. Polimolibdati mogu inkorporirati druge [[ion]]e u svoju strukturu dajući [[polioksometalat]]e.<ref name="Angewandte"/> Tamno plavi heteropolimolibdati koji sadrže [[fosfor]] P[Mo<sub>12</sub>O<sub>40</sub>]<sup>3−</sup> koriste se u spektroskopskoj detekciji fosfora.<ref name="Nollet"/> Široki spektar oksidacijskih stanja molibdena se reflektira kroz različitost hlorida koje gradi:<ref name="Holl"/> * [[Molibden(II)-hlorid]] MoCl<sub>2</sub> (žut) * Molibden(III)-hlorid MoCl<sub>3</sub> (tamno crven) * [[Molibden-tetrahlorid|Molibden(IV)-hlorid]] MoCl<sub>4</sub> (crn) * [[Molibden(V)-hlorid]] MoCl<sub>5</sub> (tamno zelen) * Molibden(VI)-hlorid MoCl<sub>6</sub> (smeđ) Struktura MoCl<sub>2</sub> sastoji se iz klastera Mo<sub>6</sub>Cl<sub>8</sub><sup>4+</sup> sa četiri hloridna iona zbog kompenzacije naboja.<ref name="Holl"/> Poput [[hrom]]a i nekih drugih prelaznih metala, molibden ima sposobnost formiranja četvorostrukih veza, kao što je to slučaj u spoju Mo<sub>2</sub>(CH<sub>3</sub>COO)<sub>4</sub>. Taj spoj se može transformirati u Mo<sub>2</sub>Cl<sub>8</sub><sup>4−</sup>, koji također ima četvorostruku vezu.<ref name="Holl"/> Oksidacijsko stanje 0 (nula) moguće je sa [[ugljik-monoksid]]om kao [[ligand]]om, u [[molibden-heksakarbonil]]u, Mo(CO)<sub>6</sub>.<ref name="Holl"/> === Izotopi === {{Glavni|Izotopi molibdena}} Postoji 35 poznatih [[izotop]]a molibdena, čije se [[atomska masa|atomske mase]] kreću od 83 do 117, kao i četiri metastabilna [[nuklearni izomer|nuklearna izomera]]. Sedam izotopa se javlja u prirodi s atomskim masama: 92, 94, 95, 96, 97, 98 i 100. Od ovih prirodnih izotopa, samo je molibden-100 nestabilan (slabo radioaktivan).<ref name="Audi"/> Molibden-98 je najrasprostranjeniji izotop, čineći 24,14% udjela. Molibden-100 ima [[vrijeme poluraspada]] od oko 10<sup>19</sup> godina te se raspada dvostrukim beta raspadom na [[rutenij]]-100. Svi izotopi molibdena sa masenim brojevima od 111 do 117 imaju vremena poluraspada od približno 150 ns.<ref name="CRCdescription"/><ref name="Audi"/> Svi nestabilni '''Mo''' izotopi raspadaju se na izotope [[niobij]]a, [[tehnecij]]a i [[rutenij]]a.<ref name="CRCdescription"/> Najčešće izotopske aplikacije molibdena bazirane se na molibdenu-99, koji je proizvod fisije. On je radioizotopski prethodnik kratkoživućeg nuklearnog izomera [[tehnecij-99m|tehnecija-99m]], koji emitira [[Gama zračenje|gama zrake]]. 99m-Tc se koristi u različitim [[medicina|medicinskim]] aplikacijama.<ref name="armstrong"/> Na Tehnološkom univerzitetu Delft u Holandiji je 2008. prijavljen patent za proizvodnju molibdena-99 zasnovanu na izotopu molibdena-98.<ref name="Hubert"/> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Molly Hill molybdenite.JPG|thumb|[[Molibdenit]] na [[kvarc]]u]] [[Datoteka:Molybdenum world production.svg|thumb|Trend svjetske proizvodnje]] Molibden je 54. element po rasprostranjenosti u Zemljinoj kori, te 25. po rasprostranjenosti u njenim [[okean]]ima, uz prosječni udio od 10 ppb (dijelova na milijardu). U [[svemir]]u je 42. po rasprostranjenosti.<ref name="nbb"/><ref name="Nostrand"/> Ruska misija [[Luna 24]] otkrila je zrnca koja sadrže molibden (1 x 0,6&nbsp;µm) u [[piroksen]]skim fragmentima uzetim sa [[mjesec (satelit)|mjesečevog]] [[Mare Cristium]].<ref name="minsocam"/> Komparativna rijetkost molibdena u Zemljinoj kori u kontrastu je sa njegovom koncentracijom u brojnim rudama rastvorljivim u [[voda|vodi]], često u kombinaciji sa [[sumpor]]om na isti način kao i bakar, sa kojim se također često i nalazi. Iako je molibden nađen u mineralima poput [[vulfenit]]a (PbMoO<sub>4</sub>) i [[powellit]]a (CaMoO<sub>4</sub>), njegov osnovni komercijalni izvor i dalje je [[molibdenit]] (Mo[[sumpor|S]]<sub>2</sub>). Molibden se kopa kao osnovna ruda ali se izdvaja i kao sporedni proizvod u rudarenju bakra i volframa.<ref name="CRCdescription" /> Svjetska proizvodnja molibdena 2011. godine iznosila je 250 hiljada tona. Najveći proizvođači bili su [[Kina]] (94.000 t), [[Sjedinjene Američke Države]] (64.000 t), [[Čile]] (38.000 t), [[Peru]] (18.000 t) i [[Meksiko]] (12.000 t). Ukupne rezerve ovog metala procjenjuju se na oko 10 miliona tona, a pretežno su koncentrirane na Kinu (4,3 miliona t), SAD (2,7 miliona t) i Čile (1,2 miliona t). Po kontinentima, oko 93% svjetske proizvodnje molibdena je približno ravnomjerno raspoređeno između Sjeverne i Južne Amerike te Kine. Evropa i ostatak Azije (uglavnom Armenija, Rusija, Iran i Mongolija) proizvode ostatak.<ref name=USGS/> Pri obradi molibdenita, ruda se prvo prži na [[zrak]]u pri temperaturi od oko 700&nbsp;°C. Pri tome nastaje gasoviti [[sumpor-dioksid]] i [[molibden(VI)-oksid]]:<ref name="Holl"/> :2 MoS<sub>2</sub> + 7 O<sub>2</sub> → 2 MoO<sub>3</sub> + 4 SO<sub>2</sub> Oksidirana ruda se zatim obično izdvaja sa tečnim [[amonijak]]om dajući amonij-molibdat: :MoO<sub>3</sub> + 2 NH<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O → (NH<sub>4</sub>)<sub>2</sub>(MoO<sub>4</sub>) + H<sub>2</sub>O [[Bakar]], kao nečistoća u molibdenitu, je slabije rastvorljiv u amonijaku. Da bi se on u potpunosti uklonio iz rastvora, taloži se pomoću [[vodik-sulfid]]a.<ref name="Holl"/> Amonij-molibdat se prevodi u [[amonij-dimolibdat]], koji se izdvaja kao čvrsta tvar. Njegovim zagrijavanjem dobija se molibden-trioksid:<ref name=ullmann/> : (NH<sub>4</sub>)<sub>2</sub>Mo<sub>2</sub>O<sub>7</sub> → 2 MoO<sub>3</sub> + 2 NH<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O Sirovi trioksid se dalje može pročišćavati sublimiranjem pri 1100&nbsp;°C. Metalni molibden se dobija redukcijom oksida sa [[vodik]]om: :MoO<sub>3</sub> + 3 H<sub>2</sub> → Mo + 3 H<sub>2</sub>O Molibden koji se koristi u industriji čelika reducira se aluminotermijskom reakcijom sa dodatkom željeza kako bi se dobio [[feromolibden]]. Uobičajni oblik feromolibdena sadrži oko 60% molibdena.<ref name=Gupta1992/><ref name="Holl"/> Molibden na [[London]]skoj [[berza|berzi]] metala ima cijenu od oko 12.000 US$ po toni (stanje: april 2016).<ref name="londber"/> U periodu od 1997. do 2003. cijena se održavala na nivou od oko 10.000 US$ po toni. Međutim, zbog porasta potražnje, ona je u junu 2005. dostigla vrhunac od 103.000 US$ po toni.<ref name="Charts"/> Londonska berza metala je 2008. objavila da će se molibdenom moći regularno trgovati na berzi počev od druge polovine 2009.<ref name="lmecom"/> === Historija rudarenja === Historijski, rudnik Knaben u južnoj [[Norveška|Norveškoj]], otvoren 1885, bio je prvi rudnik u kojem se namjenski kopala ruda molibdena. Bio je zatvoren u periodu 1973-2007. ali je opet otvoren krajem 2007. godine.<ref name="Langedal"/> Veliki rudnici u američkoj saveznoj državi [[Colorado]] (poput rudnika Henderson i Climax)<ref name="Coffman"/> te u kanadskoj provinciji [[Britanska Kolumbija]] kopaju molibdenit kao svoj osnovni proizvod, dok mnogi porifirni depoziti bakra poput rudnika Bingham Canyon u [[Utah]]u i rudnika Chuquicamata u Čileu proizvode molibden kao sporedni proizvod pri dobijanju bakra. == Upotreba == === Legure === [[Datoteka:Plate of Molybdenum Copper .jpg|thumb|Ploča od legure molibdena i bakra]] [[Datoteka:Phosphomolybdic acid crystals.jpg|thumb|Kristali [[fosfomolibdenska kiselina|fosfomolibdenske kiseline]]]] Oko 86% proizvedenog molibdena koristi se u metalurškim aplikacijama poput [[legura]], dok se ostatak koristi u vidu spojeva za razne hemijske aplikacije. Procjena udjela industrijske upotrebe molibdena u globalnim razmjerama izgleda približno ovako: 35% za proizvodnju strukturalnog čelika, 25% za nehrđajuće čelike, 14% za razne hemikalije, 9% za alatne i brzorezne čelike, 6% za [[liveno gvožđe]], 6% kao elementarni metalni molibden te 5% za superlegure.<ref name="pitac"/> Sposobnost molibdena da izdrži ekstremne temperature bez ikakvog značajnijeg širenja ili omekšavanja čini ga izuzetno korisnim u aplikacijama koje podrazumijevaju visoku temperaturu, kao što je proizvodnja oklopnih vozila, dijelova aviona, električnih kontakta, industrijskih motora i niti u sijalicama.<ref name="nbb"/><ref name="azom" /> Neke od najčvršćih čeličnih legura (naprimjer čelici 41xx) sadrže od 0,25% do 8% molibdena.<ref name="CRCdescription" /> I pored tako malehnog udjela, više od 43 hiljade tona molibdena se svake godine potroši kao sredstvo za legiranje nehrđajućih čelika, alatnih čelika, livenog gvožđa i visokotemperaturnih [[superlegura]].<ref name="Nostrand" /> Molibden se također koristi i u čeličnim legurama zbog svoje velike otpornosti na [[korozija|koroziju]] i lahke zavarivosti.<ref name="Nostrand" /><ref name=USGS/> On dopirnosi većoj otpornosti na koroziju nehrđajućih čelika tipa 300 (naročito tip 316) kao i takozvanih super-[[austenit]]nih nehrđajućih čelika (poput legura [[AL-6XN]], 254SMO ili 1925hMo). Molibden djeluje tako što povećava naprezanje rešetke, pa time i povećava energiju potrebnu da se rastvore atomi [[željezo|željeza]] sa površine. On se može koristiti i za poboljšanje otpornosti na koroziju [[Ferit (željezo)|feritskih]] (naprimjer stepena 444) i [[martenzit]]skih (naprimjer 1,4122 i 1,4418) nehrđajućih čelika. Zbog njegove manje gustoće (u odnosu na volfram) i relativno stabilne cijene, molibden se ponekad koristi umjesto volframa.<ref name="Nostrand" /> Takav primjer su ''M'' serije brzoreznih čelika kao što su M2, M4 i M42 kao zamjena za ''T'' serije čelika, koji sadrže volfram. Molibden se može upotrijebiti i kao legirno sredstvo i zaštitni sloj protiv vatre za druge metale. Iako je njegova tačka topljenja na 2623&nbsp;°C, on se vrlo brzo oksidira na temperaturi iznad 760&nbsp;°C, pa je njegova upotreba pogodnija u [[vakuum]]skom okruženju.<ref name="azom"/> TZM (Mo (~99%), [[Titanij|Ti]] (~0,5%), [[Cirkonij|Zr]] (~0,08%) i nešto C) je superlegura molibdena otporna na koroziju kao i na istopljene [[fluorid]]ne soli pri temperaturama iznad 1300&nbsp;°C. Ona je gotovo dvostruko snažnija od čistog molibdena, više je duktilna i bolje se zavariva. U testovima vršenim 1100 sati pokazala je takvu otpornost prema koroziji od djelovanja standardnih eutektičnih soli (FLiBe) i para soli korištenih u reaktorima sa istopljenim solima, da je nastalo tako malo korozije koju gotovo nije bilo moguće ni izmjeriti.<ref name="Smallwood"/><ref name="energyfromthorium"/> Druge legure na bazi ovog metala, a koje ne sadrže željezo, nemaju značajniji vid primjene. Naprimjer, zbog otpornosti na koroziju protiv istopljenog [[cink]]a, čisti molibden kao i legura Mo/W (70%/30%) se koriste za pravljenje pumpi, cijevi i uređaja za miješanje koji dolaze u dodir s istopljenim cinkom.<ref name="Bakerjian"/> === Druge aplikacije čistog elementa=== * Prah molibdena se koristi u sastavu vještačkih đubriva za neke biljke, kao što je [[karfiol]].<ref name="Nostrand" /> * Elementarni molibden se koristi u analizatorima dušikovih oksida NO, NO<sub>2</sub>, NO<sub>x</sub> u električnim centralama za kontrolu zagađivanja. Pri temperaturi od 350&nbsp;°C element reagira kao katalizator za NO<sub>2</sub>/NO<sub>x</sub> gradeći samo NO molekule za konzistentna očitanja pomoću infracrvene svjetlosti.<ref name="Patil"/> * [[Anoda|Anode]] od molibdena zamjenjuju volfram u određenim izvorima x-zraka niskog napona, a specijalizirane su za upotrebu u [[mamografija|mamografiji]].<ref name="Lancaster"/> * Radioaktivni izotop molibden-99 se koristi za dobijanje [[tehnecij-99m|tehnecija-99m]], važnog nuklearnog izomera korištenog u medicinskoj dijagnostici.<ref name="Grayth"/> == Spojevi == * [[Molibden-disulfid]] (MoS<sub>2</sub>) koristi se kao čvrsto sredstvo za podmazivanje (lubrikant) i sredstvo protiv habanja pri visokim temperaturama i pritiscima. On sačinjava veoma snažne slojeve na metalnim površinama te je uobičajen dodatak u HPHT podmazivačima. Čak i u slučaju da takvi podmazivači "zakažu", tanki sloj molibdena bi spriječio kontakt podmazanih dijelova.<ref name="fundamental"/> On također ima i poluprovodničke osobine sa posebnim prednostima u odnosu na tradicionalni [[silicij]] ili [[grafen]] u elektroničkim aplikacijama.<ref name="physorg"/> MoS<sub>2</sub> se upotrebljava i kao katalizator pri hidrokrekiranju frakcija [[nafta|nafte]] koje sadrže [[dušik]], [[sumpor]] i [[kisik]].<ref name="Clausent"/> * [[Molibden-disilicid]] (MoSi<sub>2</sub>) je električno provodljiva [[keramika]], koja se prvenstveno koristi u grijačim elementima pri radnim temperaturama iznad 1500&nbsp;°C u kontaktu sa zrakom.<ref name="Herbert"/> * [[Molibden-trioksid]] (MoO<sub>3</sub>) se koristi kao adheziv između emajliranih predmeta i metala.<ref name="elemental" /> [[Olovo-molibdat]] ([[vulfenit]]) istaložen zajedno sa olovo-hromatom i olovo-sulfatom sačinjava svijetlo narandžasti pigment korišten za keramiku i plastiku.<ref name="imoa"/> * Mješoviti oksidi na bazi molibdena su raznovrsno upotrebljivi katalizatori u hemijskoj industriji. Neki od tih primjera su katalizatori za selektivnu oksidaciju [[propilen]]a u [[akrolein]] i akrilsku kiselinu te amoksidacija propilena do akrilonitrila.<ref name="Fierro"/><ref name="Cavanig"/> Pogodni katalizatori i procesi za direktnu selektivnu oksidaciju [[propan]]a u akrilsku kiselinu još uvijek su u fazi istraživanja.<ref name="Kinetic"/><ref name="jjcat201312008"/><ref name="Multifunctionality"/><ref name="jjcat201109012"/> * [[Amonij-heptamolibdat]] se koristi u biološkim procedurama bojenja. * Krečno-natronsko [[staklo]] obloženo molibdenom korišteno je za proizvodnju CIGS solarnih ćelija. * [[Fosfomolibdenska kiselina]] se koristi u [[tankoslojna hromatografija|tankoslojnoj hromatografiji]] za bojenje uzoraka. * Izotop molibdena-99 je roditeljski radioizotop tehnecija-99m, koji se koristi u mnogim medicinskim procedurama. Izotop se prodaje i skladišti u vidu molibdata.<ref name="Gottschalk"/> == Biološki značaj == === Nitrogenaze === [[Datoteka:Molybdenum cofactor.svg|thumb|Molibdenski koenzim (na slici) sastavljen je od organskog kompleksa bez molibdena zvanog [[molibdopterin]], a koji je spojen sa oksidiranim atomom molibdena(VI) preko susjednih atoma sumpora (ponekad i selena). Svi poznati enzimi na bazi Mo koriste ovaj koenzim, osim drevnih nitrogenaza.]] Najznačajnija uloga molibdena u živim [[Organizam (biologija)|organizmima]] je u vidu metalnog [[heteroatom]]a na aktivnom mjestu u određenim [[enzim]]ima.<ref name="Mendelr"/><ref name="ChiChung"/> Pri fiksiranju [[dušik]]a kod nekih bakterija, enzim [[nitrogenaza]], a koji je uključen u krajnji korak reduciranja molekularnog dušika, obično sadrži molibden na aktivnom mjestu (mada su poznati slučajevi zamjene molibdena sa željezom ili [[vanadij]]em). Struktura katalitičkog centra enzima je slična onoj kod željezo-sumpornih bjelančevina: ona inkorporira Fe<sub>4</sub>S<sub>3</sub> i veći broj MoFe<sub>3</sub>S<sub>3</sub> klastera.<ref name="Patriciac"/> Reakcija koju izvode enzimi nitrogenaze je sljedeća: :<math> \mathrm{N_2 + 8 \ H^+ + 8 \ e^- + 16 \ ATP + 16 \ H_2O \longrightarrow 2 \ NH_3 + H_2 + 16 \ ADP + 16 \ P_i} </math> Sa [[proton]]ima i elektronima iz transportnog lanca elektrona, dušik se reducira do amonijaka i slobodnog gasovitog vodika. Ovaj proces troši energiju, tako što mu je neophodna [[hidroliza]] [[Adenozin-trifosfat|ATP-a]] do [[Adenozin-difosfat|ADP-a]] plus slobodni fosfat ('''P<sub>i</sub>'''). Godine 2008. objavljen je dokaz o "nedostatku" molibdena u prvobitnim [[okean]]ima na Zemlji, a predstavljao je ograničavajući faktor tokom gotovo dvije milijarde godina kasnije [[evolucija|evolucije]] [[eukarioti|eukariotskog života]] (koji uključuje gotovo sve životinje i biljke) iz razloga što eukarioti ne mogu fiksirati dušik pa zato većinu pogodno oksidiranog dušika za dobijanje organskih dušikovih spojeva (između ostalih i bjelančevina) dobijaju od prokariotskih bakterija.<ref name="Scottetal"/><ref name="ito032508"/><ref name="sut032508"/> Nedostatak molibdena rezultat je relativnog nedostatka kisika u prvobitnim okeanima. Većina molibdenovih spojeva ima slabu [[rastvorljivost]] u vodi, ali je molibdatni [[ion]] MoO<sub>4</sub><sup>2−</sup> rastvorljiv i nastaje kada su molibdenovi minerali u kontaktu sa kisikom i vodom. Kada su prvi životni oblici počeli otpuštati kisik u okeane, on je pomogao rastvarati molibden u rastvorljive molibdate, uzimajući ga iz [[mineral]]a sa dna mora, i čineći ga po prvi put dostupnim bakterijama koje fiksiraju dušik, što im je omogućilo da višim formama života pruže više korisnih dušikovih spojeva. Godine 2013. iznesena je teorija da su [[bor (element)|bor]] i molibden katalizirali proizvodnju [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] na [[Mars]]u, a tako nastali život je prenesen na Zemlju pomoću [[meteorit]]a prije 3 milijarde godine.<ref name=mars/> Iako je kisik omogućio [[fiksacija dušika|fiksiranje dušika]] tako što je učinio molibden dostupnim u vodi, on je također i direktno zatrovao enzime nitrogenaze. Zbog toga, u [[Razvoj Zemljine atmosfere|prahistoriji Zemljine atmosfere]], nakon što se kisik pojavio u velikim količinama u zraku i vodi, organizmima koji su nastavili fiksirati dušik u aerobskim uslovima bilo je neophodno da izdvoje i zaštite njihove enzime za fiksiranje u heterocistama ili sličnim strukturama od suviška kisika. Takve reakcije strukturne izolacije fiksacije dušika od utjecaja viška kisika u aerobnim organizmima odvija se i danas. === Kofaktorski enzim === Iako molibden gradi spojeve sa mnogim [[organska hemija|organskim molekulama]], uključujući i [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] i [[aminokiselina|aminokiseline]], on se također transporuje kroz ljudski organizam u vidu MoO<sub>4</sub><sup>2−</sup>.<ref name="IMOAoverview" /> Do 2002. pronađeno je i proučeno najmanje 50 [[enzim]]a koji sadrže molibden, uglavnom u bakterijama, a broj novootkrivenih raste svake godine;<ref name="Analogues"/><ref name="jbbamcr2006"/> ti enzimi uključuju [[aldehid oksidaza|aldehid oksidazu]], [[sulfit oksidaza|sulfit oksidazu]] i [[ksantin oksidaza|ksantin oksidazu]].<ref name="nbb" /> Kod nekih životinja, kao i kod ljudi, oksidacija [[ksantin]]a od [[mokraćna kiselina|urinske kiseline]], koja predstavlja proces [[purin]]skog katabolizma, katalizirana je ksantin oksidazom, enzimom koji u svom sastavu sadrži molibden. Aktivnost ksantin oksidaze je direktno proporcionalna količini molibdena u tijelu. Ipak, ekstremno visoke koncentracije molibdena djeluju suprotno ovom trendu, te mogu djelovati kao inhibitor i za purinski katabolizam i za druge procese. Smatra se da koncentracija molibdena može utjecati na sintezu bjelančevina, [[metabolizam]] i rast.<ref name="IMOAoverview" /> Kod životinja i biljaka, triciklični spoj zvani [[molibdopterin]] (koji ''ne'' sadrži molibden), reagira sa molibdatom te gradi potpuni [[koenzim]] koji sadrži molibden nazvan [[molibdenski kofaktor]]. Pored ranije navedenih filogenetski prastarih molibdenskih nitrogenaza, koje fiksiraju dušik kod nekih bakterija i [[cijanobakterije|cijanobakterija]], svi enzimi koji koriste molibden a koji su pronađeni u prirodi, koriste molibdenski kofaktor, gdje je molibden u oksidacijskom stanju VI, slično kao i molibdati.<ref name="Fischer"/> Molibdenski enzimi kod biljaka i životinja kataliziraju oksidaciju, a ponekad i redukciju određenih malih molekula, kao dio regulacije ciklusâ dušika, sumpora i ugljika.<ref name="comparison"/> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="Lancaster">{{cite book|title=Physics of Medical X-Ray Imaging|url=http://ric.uthscsa.edu/personalpages/lancaster/DI-II_Chapters/DI_chap4.pdf|chapter=Ch. 4: Physical determinants of contrast|author=Lancaster, Jack L.|publisher=University of Texas Health Science Center|access-date=15. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20151010172937/http://ric.uthscsa.edu/personalpages/lancaster/DI-II_Chapters/DI_chap4.pdf|archive-date=10. 10. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="Grayth">{{Cite book|author=Theodore Gray|title=Elements: A Visual Exploration of Every Known Atom in the Universe|publisher=Black Dog & Leventhal|isbn=978-1579128951|pages=105–107}}</ref> <ref name="fundamental">{{cite journal|doi =10.1016/0043-1648(67)90187-1|title =Molybdenum disulfide as a lubricant: A review of the fundamental knowledge |year=1967|author =Winer W.|journal =Wear|volume =10|page=422|issue =6}}</ref> <ref name="physorg">{{cite web|url=http://www.physorg.com/news/2011-01-transistors-alternative-silicon-graphene.html|title=New transistors: An alternative to silicon and better than graphene|publisher=Physorg.com|date= 30. 1. 2011|access-date=15. 4. 2016}}</ref> <ref name="Clausent">{{cite book| author =Topsøe, H.; Clausen, B. S.; Massoth, F. E. | title =Hydrotreating Catalysis, Science and Technology| publisher = Springer-Verlag| location= Berlin|year= 1996}}</ref> <ref name="Herbert">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=FbMfaqSgOxsC&pg=PA141|page=141|title=Electroceramics: materials, properties, applications|author=Moulson, A. J.; Herbert, J. M.|publisher=John Wiley and Sons|year=2003|isbn=0-471-49748-7}}</ref> <ref name="Fierro">{{cite book|author=J. G. L. Fierro (ur.)|title=Metal Oxides, Chemistry and Applications|year=2006|publisher=CRC Press|pages=414–455}}</ref> <ref name="Cavanig">{{cite book|author=G. Centi; F. Cavani; F. Trifiro|title=Selective Oxidation by Heterogeneous Catalysis|year=2001|publisher=Kluwer Academic/Plenum Publishers|pages=363–384}}</ref> <ref name="Kinetic">{{cite web|title=Kinetic studies of propane oxidation on Mo and V based mixed oxide catalysts|url=http://hdl.handle.net/11858/00-001M-0000-0012-3000-A|website=PhD Thesis}}</ref> <ref name="jjcat201312008">{{cite journal|title=The reaction network in propane oxidation over phase-pure MoVTeNb M1 oxide catalysts|journal=Journal of Catalysis|date=1. 3. 2014|volume=311|pages=369–385|doi=10.1016/j.jcat.2013.12.008|url=http://pubman.mpdl.mpg.de/pubman/faces/viewItemOverviewPage.jsp?itemId=escidoc:1896844:6}}</ref> <ref name="Multifunctionality">{{cite journal|title=Multifunctionality of Crystalline MoV(TeNb) M1 Oxide Catalysts in Selective Oxidation of Propane and Benzyl Alcohol|journal=ACS Catalysis|date=7. 6. 2013|volume=3|issue=6|pages=1103–1113|doi=10.1021/cs400010q|url=http://pubman.mpdl.mpg.de/pubman/faces/viewItemOverviewPage.jsp?itemId=escidoc:1739887:5}}</ref> <ref name="jjcat201109012">{{cite journal|title=Surface chemistry of phase-pure M1 MoVTeNb oxide during operation in selective oxidation of propane to acrylic acid|journal=Journal of Catalysis|date=1. 1. 2012|volume=285|issue=1|pages=48–60|doi=10.1016/j.jcat.2011.09.012|url=http://hdl.handle.net/11858/00-001M-0000-0012-1BEB-F}}</ref> <ref name="Gottschalk">{{cite journal|doi = 10.1146/annurev.me.20.020169.001023|pmid = 4894500|year= 1969|author = Gottschalk A.|title = Technetium-99m in clinical nuclear medicine|volume = 20|pages = 131–40|journal = Annual Review of Medicine|issue=1}}</ref> <ref name="Mendelr">{{cite book|author=Ralf R. Mendel|editor=Lucia Banci |series=Metal Ions in Life Sciences |volume=12 |chapter= Chapter 15 Metabolism of Molybdenum|title=Metallomics and the Cell |year=2013 |publisher=Springer |isbn=978-94-007-5560-4|doi=10.1007/978-94-007-5561-10_15}}</ref> <ref name="ChiChung">{{cite book |author=Lee Chi Chung; Ribbe Markus W.; Hu Yilin |editor=Peter M.H. Kroneck; Martha E. Sosa Torres |title=The Metal-Driven Biogeochemistry of Gaseous Compounds in the Environment |series=Metal Ions in Life Sciences |volume=14|year=2014|publisher=Springer |chapter=Chapter 7. ''Cleaving the N,N Triple Bond: The Transformation of Dinitrogen to Ammonia by Nitrogenases''|pages=147–174 |doi=10.1007/978-94-017-9269-1_6}}</ref> <ref name="Patriciac">{{cite journal|title = A newly discovered role for iron-sulfur clusters|author = Patricia C.; Dos Santos Dean; Dennis R.| doi = 10.1073/pnas.0805713105| journal=PNAS|year=2008|volume=105|pages=11589–11590 |pmid = 18697949|issue = 33|pmc = 2575256|bibcode = 2008PNAS..10511589D }}</ref> <ref name="Scottetal">{{cite journal|author=Scott C.; T. W. Lyons; A. Bekker; Y. Shen|year=2008| title=Tracing the stepwise oxygenation of the Proterozoic ocean|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2008-03-27_452_7186/page/456| journal=Nature| volume=452| issue=7186| pages=456–460| doi=10.1038/nature06811| pmid=18368114| bibcode = 2008Natur.452..456S}}</ref> <ref name="ito032508">{{cite web|url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-03/asu-ito032508.php|title=International team of scientists discover clue to delay of life on Earth|publisher=Eurekalert.org|access-date=17. 4. 2016|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506133723/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-03/asu-ito032508.php|url-status=dead}}</ref> <ref name="sut032508">{{cite web|url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-03/nu-sut032508.php|title=Scientists uncover the source of an almost 2 billion year delay in animal evolution|publisher=Eurekalert.org|access-date=17. 4. 2016|archive-date=5. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210505082043/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-03/nu-sut032508.php|url-status=dead}}</ref> <ref name=mars>{{cite news|url=http://www.newscientist.com/article/dn24120-primordial-broth-of-life-was-a-dry-martian-cupasoup.html?cmpid=RSS%7CNSNS%7C2012-GLOBAL%7Clife#.Uh98K5BwaUk|title=Primordial broth of life was a dry Martian cup-a-soup|work=New Scientist|date=29. 8. 2013|access-date=17. 4. 2016}}</ref> <ref name="IMOAoverview">{{cite web|author= Mitchell Phillip C. H.|title = Overview of Environment Database|publisher = International Molybdenum Association|year = 2003|url = http://hse.imoa.info/Default.asp?Page=110|archive-url = https://web.archive.org/web/20071018005253/http://hse.imoa.info/Default.asp?Page=110|archive-date =18. 10. 2007|access-date =18. 4. 2016}}</ref> <ref name="Analogues">{{cite journal|title=Synthetic Analogues and Reaction Systems Relevant to the Molybdenum and Tungsten Oxotransferases|journal=Chem. Rev.|year=2004|volume=104|pages=1175–1200|doi=10.1021/cr020609d|author=John H. Enemark; J. Jon A. Cooney; Jun-Jieh Wang; R. H. Holm|pmid=14871153|issue=2}}</ref> <ref name="jbbamcr2006">{{cite journal|doi = 10.1016/j.bbamcr.2006.03.013|pages = 621–635|pmid = 16784786|year = 2006|author = Mendel Ralf R.; Bittner Florian|title = Cell biology of molybdenum|volume = 1763|issue = 7|journal = Biochimica et Biophysica Acta}}</ref> <ref name="Fischer">{{cite journal|pmid=9861725|year=1998|author=Fischer B.; Enemark JH; Basu P.|title=A chemical approach to systematically designate the pyranopterin centers of molybdenum and tungsten enzymes and synthetic models|volume=72|issue=1–2|pages=13–21|journal=Journal of Inorganic Biochemistry|doi=10.1016/S0162-0134(98)10054-5}}. Sumarizirano u: [http://pathway.gramene.org/META/NEW-IMAGE?type=COMPOUND&object=CPD-4 MetaCyc Compound: molybdopterin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160604060520/http://pathway.gramene.org/META/NEW-IMAGE?type=COMPOUND&object=CPD-4 |date=4. 6. 2016 }}. Pristupljeno 18. aprila 2016.</ref> <ref name="comparison">{{cite journal|title = A structural comparison of molybdenum cofactor-containing enzymes|journal=FEMS Microbiol. Rev.|year =1999|volume = 22|doi = 10.1111/j.1574-6976.1998.tb00384.x|pmid =9990727|issue = 5|pages = 503–521|author= Kisker C.; Schindelin H.; Baas D.; Rétey J.; Meckenstock R.U; Kroneck P.M.H}}</ref> <ref name="Patil">{{cite journal|doi = 10.1023/A:1010730821844|year= 2001|author= Lal S.; Patil R. S.|journal = Environmental Monitoring and Assessment|volume = 68|pages= 37–50|pmid = 11336410|title = Monitoring of atmospheric behaviour of NO<sub>x</sub> from vehicular traffic|url = https://archive.org/details/sim_environmental-monitoring-and-assessment_2001-04_68_1/page/37|issue = 1}}</ref> <ref name="Bakerjian">{{cite book|title =Tool and manufacturing engineers handbook|author = W. H. Cubberly; Bakerjian, Ramon|publisher = Society of Manufacturing Engineers|isbn = 978-0-87263-351-3|url = https://books.google.com/?id=NRXnXmFRjWYC&pg=PT421|page = 421|year=1989}}</ref> <ref name="energyfromthorium">{{cite web|url = http://www.energyfromthorium.com/forum/download/file.php?id=805|title = Compatibility of Molybdenum-Base Alloy TZM, with LiF-BeF<sub>2</sub>-ThF<sub>4</sub>-UF<sub>4</sub>|publisher = Oak Ridge National Laboratory Report|access-date =14. 4. 2016|date =1. 12. 1969}}</ref> <ref name="pitac">[https://web.archive.org/web/20111001060521/http://www.lme.com/minormetals/6782.asp Pie chart of world Mo uses]. Londonska berza metala, pristupljeno 13. aprila 2016.</ref> <ref name="Smallwood">{{cite book|author=Smallwood Robert E.|title=ASTM special technical publication 849: Refractory metals and their industrial applications: a symposium|url=https://books.google.com/?id=agaacIr25KcC&pg=PA9|year=1984|publisher=ASTM International|isbn=9780803102033|page=9|chapter=TZM Moly Alloy}}</ref> <ref name="Coffman">{{cite journal|author=Paul B. Coffman|title = The Rise of a New Metal: The Growth and Success of the Climax Molybdenum Company|journal = The Journal of Business of the University of Chicago|page= 30|year= 1937|volume = 10|doi = 10.1086/232443}}</ref> <ref name="azom">{{cite web|title=Molybdenum|publisher=AZoM.com Pty. Limited|year=2007|url=http://www.azom.com/article.aspx?ArticleID=616|access-date=13. 4. 2016}}</ref> <ref name="londber">[http://www.metalprices.com/historical/database/molybdenum/lme-molybdenum-summary LME Molybdenum Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140822113609/http://www.metalprices.com/historical/database/molybdenum/lme-molybdenum-summary |date=22. 8. 2014 }}, na stranici metalprices.com, pristupljeno 12. aprila 2016.</ref> <ref name="Langedal">{{cite journal|doi = 10.1016/S0375-6742(96)00069-6|title = Dispersion of tailings in the Knabena—Kvina drainage basin, Norway, 1: Evaluation of overbank sediments as sampling medium for regional geochemical mapping|year= 1997|author = Langedal M|journal = Journal of Geochemical Exploration|volume = 58|page= 157|issue = 2–3}}</ref> <ref name="Charts">{{cite web|title = Dynamic Prices and Charts for Molybdenum|publisher = InfoMine Inc.|year=2007|url = http://www.infomine.com/investment/charts.aspx?c=molybdenum&u=mt&submit1=Display+Chart&x=usd&r=15y#chart|access-date=12. 4. 2016}}</ref> <ref name="lmecom">{{cite web |title=LME to launch minor metals contracts in H2 2009 |url=http://lme.com/6241.asp |date=4. 9. 2008 |publisher=London Metal Exchange |access-date=12. 4. 2016 |archive-date=19. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090219055148/http://lme.com/6241.asp |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name=USGS>{{cite web|title = Molybdenum Statistics and Information|publisher = U.S. Geological Survey|date = 10. 5. 2007|url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/molybdenum/|access-date = 11. 4. 2016|archive-date = 19. 5. 2007|archive-url = https://web.archive.org/web/20070519151353/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/molybdenum/|url-status = dead}}</ref> <ref name=ullmann>Roger F. Sebenik et al. "Molybdenum and Molybdenum Compounds" u: ''Ullmann's Encyclopedia of Chemical Technology'' 2005; Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a16_655}}</ref> <ref name="Nostrand">{{cite book|contribution = Molybdenum|year = 2005|title = Van Nostrand's Encyclopedia of Chemistry|url = https://archive.org/details/vannostrandsency0036unse|pages = [https://archive.org/details/vannostrandsency0036unse/page/1038 1038]–1040|place= New York|publisher = Wiley-Interscience|isbn=978-0-471-61525-5|editor= Considine, Glenn D.}}</ref> <ref name="minsocam">{{cite journal|url=http://www.minsocam.org/msa/AmMin/TOC/Abstracts/2002_Abstracts/Jan02_Abstracts/Jambor_p181_02.pdf|title=New mineral names|journal=American Mineralogist|volume=87|page=181|year=2002|author=Jambor, J.L.}}</ref> <ref name="Spoon">{{Cite book|author=Sam Kean|title=The Disappearing Spoon|year=2010|publisher=Little, Brown and Company|edition=1|isbn=978-0316051644|pages=88–89}}</ref> <ref name="Millholland1941">{{cite journal|author = Ray Millholland | title = Battle of the Billions: American industry mobilizes machines, materials, and men for a job as big as digging 40 Panama Canals in one year | date = 1. 8. 1941 | work = Popular Science | page = 61 | url = https://books.google.com/books?id=xScDAAAAMBAJ&pg=PA56}}</ref> <ref name="HT4aAQAAIAAJ">{{cite book | url = https://books.google.com/?id=HT4aAQAAIAAJ&q=Elmore+flotation+molybdenum+1913&dq=Elmore+flotation+molybdenum+1913| page = 3 | title = Molybdenum deposits of Canada | author = Vokes Frank Marcus |year= 1963}}</ref> <ref name="lenntech">[http://www.lenntech.com/periodic/elements/mo.htm Molybdenum - Mo], na stranici Lenntech, pristupljeno 11. aprila 2016.</ref> <ref name=Gupta1992>{{cite book |author= Gupta C.K. | title = Extractive Metallurgy of Molybdenum | publisher = CRC Press |year = 1992 | isbn = 978-0-8493-4758-0}}</ref> <ref name="ZVkZNyVI4toC">{{cite book | url = https://books.google.com/books?id=ZVkZNyVI4toC&pg=PA117| page = 117 | title = The Making of American Industrial Research: Science and Business at Ge and Bell, 1876–1926 | isbn = 9780521522373 | author = Reich Leonard S | date = 22. 8. 2002}}</ref> <ref name="Hoyt1921">{{cite book |author= Hoyt Samuel Leslie | title = Metallography | volume = 2 | publisher = McGraw-Hill | year= 1921}}</ref> <ref name="Krupp1888">{{cite book | author = Krupp Alfred; Wildberger Andreas | title = The metallic alloys: A practical guide for the manufacture of all kinds of alloys, amalgams, and solders, used by metal-workers ... with an appendix on the coloring of alloys | publisher = H.C. Baird & Co. |year = 1888 | page = 60}}</ref> <ref name="Wasserbley">{{cite journal|author = Scheele, C. W. K.|title = Versuche mit Wasserbley;Molybdaena|journal = Svenska vetensk. Academ. Handlingar|page=238|year = 1779|volume = 40|url = http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN324352840_0040}}</ref> <ref name="Erde">{{cite journal|author = Hjelm, P. J.|title = Versuche mit Molybdäna, und Reduction der selben Erde|journal = Svenska vetensk. Academ. Handlingar|page = 268|year = 1788|volume = 49|url = http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN324352840_0009_02_NS}}</ref> <ref name="vanderkrogt">{{cite web|author = Van der Krogt, Peter|title = Molybdenum|work = Elementymology & Elements Multidict|date = 10. 1. 2006|url = http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Mo|access-date = 11. 4. 2016|archive-date = 23. 1. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20100123002743/http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Mo|url-status = dead}}</ref> <ref name="elemental">{{cite web|author = Gagnon Steve|title = Molybdenum|publisher = Jefferson Science Associates, LLC|url = http://education.jlab.org/itselemental/ele042.html|access-date = 11. 4. 2016|archive-date = 26. 4. 2007|archive-url = https://web.archive.org/web/20070426150528/http://education.jlab.org/itselemental/ele042.html|url-status = dead}}</ref> <ref name="imoa">International Molybdenum Association, [http://www.imoa.info/molybdenum/molydbenum_history.php "Molybdenum History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130722102351/http://www.imoa.info/molybdenum/molydbenum_history.php |date=22. 7. 2013 }}</ref> <ref name="institute">{{cite book |title = Accidental use of molybdenum in old sword led to new alloy | url = https://books.google.com/?id=yUpYAAAAMAAJ&q=Japanese+sword+molybdenum&dq=Japanese+sword+molybdenum | author = Institut "American Iron and Steel" |year = 1948 }}</ref> <ref name="Lansdown1999">{{cite book |author= Lansdown A. R. | title = Molybdenum disulphide lubrication | volume = 35 | work = Tribology and Interface Engineering | publisher = Elsevier |year= 1999 | isbn = 978-0-444-50032-8}}</ref> <ref name="melchert">{{cite web|author=Melchert, Craig | url=http://www.linguistics.ucla.edu/people/melchert/webpage/molybdos.pdf| title=Greek mólybdos as a Loanword from Lydian | publisher=University of North Carolina at Chapel Hill |access-date=11. 4. 2016}}</ref> <ref name="armstrong">{{cite web|author=Armstrong, John T. |url=http://pubs.acs.org/cen/80th/technetium.html|title=Technetium|publisher=Chemical & Engineering News|year=2003|access-date=7. 7. 2009}}</ref> <ref name="Hubert">Wolterbeek, Hubert Theodoor; Bode, Peter [http://worldwide.espacenet.com/publicationDetails/biblio?DB=EPODOC&adjacent=true&locale=nl_NL&FT=D&date=20110330&CC=EP&NR=2301041A1&KC=A1 "A process for the production of no-carrier added 99Mo"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130122082910/http://worldwide.espacenet.com/publicationDetails/biblio?DB=EPODOC&adjacent=true&locale=nl_NL&FT=D&date=20110330&CC=EP&NR=2301041A1&KC=A1 |date=22. 1. 2013 }}. Evropski patent br. EP2301041 (A1) od 30. 3. 2011. Pristupljeno 9. aprila 2016.</ref> <ref name="Nollet">{{cite book|isbn = 978-0-8247-8433-1|pages = 280–288|editor = Nollet, Leo M. L.|year = 2000|publisher = Marcel Dekker|location = New York, NY|title = Handbook of water analysis|url=https://books.google.com/?id=YZpW4Y4Q_PIC&pg=PA280}}</ref> <ref name="Audi">{{cite journal|author= Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A. H.|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal = Nuclear Physics A|volume = 729|pages = 3–128|publisher = Atomic Mass Data Center|year= 2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|bibcode=2003NuPhA.729....3A}}</ref> <ref name="JosephRD">{{cite book|author= Davis Joseph R.|title = Heat-resistant materials|work = Molybdenum|publisher = ASM International|url = https://books.google.com/books?id=GEHA8_bix0oC&pg=PA365|page=365|year=1997|isbn=0-87170-596-6}}</ref> <ref name="Angewandte">{{cite journal|journal = Angewandte Chemie International Edition|volume = 30|page=34|year = 1997|title = Polyoxometalate Chemistry: An Old Field with New Dimensions in Several Disciplines|author= Michael T. Pope; Müller Achim|doi = 10.1002/anie.199100341}}</ref> <ref name="Berglund">{{cite journal |author=M. E. Wieser; M. Berglund |year=2009 |title=Atomic weights of the elements 2007 (IUPAC Technical Report) |url=http://www.ciaaw.org/pubs/TSAW2007.pdf |journal=Pure and Applied Chemistry |volume=81 |issue=11 |pages=2131–2156 |doi=10.1351/PAC-REP-09-08-03}}</ref> <ref name="Holl">{{cite book|publisher = Walter de Gruyter|year = 1985|edition = 91–100|pages = 1096–1104|isbn = 3-11-007511-3|title = Lehrbuch der Anorganischen Chemie|author=Holleman, Arnold F.; Wiberg, Egon; Wiberg, Nils}}</ref> <ref name="Inherent">{{cite journal|doi=10.1088/1468-6996/10/4/045004|title=Inherent tensile strength of molybdenum nanocrystals|year=2009|author=Shpak, Anatoly P.; Kotrechko, Sergiy O.; Mazilova, Tatjana I; Mikhailovskij, Igor M|journal=Science and Technology of Advanced Materials|volume=10|page=045004|bibcode=2009STAdM..10d5004S|issue=4}}</ref> <ref name="Schmidt">{{cite book|title=Anorganische Chemie II.|chapter = VI. Nebengruppe|pages=119–127|author= Max Schmidt|publisher=Wissenschaftsverlag|year= 1968|language=de}}</ref> <ref name="CRCdescription">{{Cite book|contribution = Molybdenum|year= 1994|title = CRC Handbook of Chemistry and Physics|volume = 4|page = 18|publisher = Chemical Rubber Publishing Company|isbn=0-8493-0474-1|editor=Lide, David R.}}</ref> <ref name="nbb">{{cite book|last = Emsley|first = John|title = Nature's Building Blocks|url=http://books.google.com/?id=j-Xu07p3cKwC&pg=PA265|publisher = Oxford University Press|year= 2001|location = Oxford|pages = 262–266|isbn =0-19-850341-5}}</ref> <ref name="Greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1291}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="IUPAC">[http://www.iupac.org/news/news-detail/article/standard-atomic-weights-revised-v2.html IUPAC, Standard Atomic Weights Revised v2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160108142215/http://www.iupac.org/news/news-detail/article/standard-atomic-weights-revised-v2.html |date=8. 1. 2016 }}.</ref> <ref name="CIAAW">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013].</ref> <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="handbook">Robert C. Weast (izd.): [http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf Magnetic susceptibility of the elements and inorganic compounds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112012253/http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf |date=12. 1. 2012 }}, u ''Handbook of Chemistry and Physics'' 81. izd., CRC press.</ref> }} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} {{PSE}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] 30t6usdtifr5ekfmlubr1m65stzbxsz Barij 0 7426 3892004 3835347 2026-05-31T12:08:34Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Barij | Simbol = Ba | Atomski broj = 56 | Serija = Zemnoalkalni metali | Grupa = 2 | Perioda = 6 | Blok = s | Slika = [[Datoteka:Barium2.jpg|180px]] | Boja serije = DarkOrange | Izgled = sivobijeli metal | Zastupljenost = 0,026<ref name="Harry H. Binder"/> | Atomska masa = 137,327(7)<ref name="CIAAW"/> | Atomski radijus = 215 | Atomski radijus izračunat = 253 | Kovalentni radijus = 215 | Van der Waalsov radijus = 268<ref name="Manjeera"/> | Elektronska konfiguracija = <nowiki>[</nowiki>[[Ksenon|Xe]]<nowiki>]</nowiki> 6s<sup>2</sup> | Izlazna energija = 2,7<ref name="Schaefer"/> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 18, 8, 2 | Energija ionizacije_1 = 502,9 | Energija ionizacije_2 = 965,2 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 1,25 | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana | Gustoća = 3620 | Gustoća_K = 293,15<ref name="Greenwood"/> | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 6,8 · 10<sup>−6</sup>)<ref name="Weast"/> | Tačka topljenja_K = 1000 | Tačka topljenja_C = 727 | Tačka ključanja_K = 1910<ref name="Zhang"/> | Tačka ključanja_C = 1637 | Molarni volumen = 38,16 · 10<sup>−6</sup> | Toplota isparavanja = 149<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 8 | Pritisak pare = 98 | Pritisak pare_K = 371 | Brzina zvuka = 1620 | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 204 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 2,94 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 18 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = +2 | Oksidi = BaO | Elektrodni potencijal = −2,92 [[Volt|V]] <br />(Ba<sup>2+</sup> + 2e<sup>−</sup> → Ba) | Elektronegativnost = 0,89 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F|Xi}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11|14/15|36/37/38}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|26|43|36/37}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ba | Maseni broj = 128 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,43 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,521 | Tipraspada1ZP = <sup>128</sup>[[Cezij|Cs]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ba | Maseni broj = 129 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 2,23 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,433 | Tipraspada1ZP = <sup>129</sup>Cs }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 130 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,106 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ba | Maseni broj = 131 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 11,50 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,370 | Tipraspada1ZP = <sup>131</sup>Cs }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 132 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,101 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ba | Maseni broj = 133 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 10,51 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,517 | Tipraspada1ZP = <sup>133</sup>Cs }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 134 | Rasprostranjenost u prirodi = 2,417 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 135 | Rasprostranjenost u prirodi = 6,592 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 136 | Rasprostranjenost u prirodi = 7,854 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 137 | Rasprostranjenost u prirodi = 11,23 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ba | Maseni broj = 138 | Rasprostranjenost u prirodi = ''' 71,7''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ba | Maseni broj = 139 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 83,06 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 2,317 | Tipraspada1ZP = <sup>139</sup>[[Lantan|La]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ba | Maseni broj = 140 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 12,752 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada1ZE = 1,047 | Tipraspada1ZP = <sup>140</sup>La }} |}} '''Barij''' ({{la|barium}}) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Ba''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 56. To je peti element u [[Zemnoalkalni metali|drugoj grupi]] periodnog sistema, mehki srebrenasti metal, koji spada u grupu zemnoalkalnih metala. Zbog izuzetno velike hemijske reaktivnosti, barij se nikad ne javlja u prirodi u elementarnom stanju. Njegov hidroksid još u prahistoriji bio je poznat kao [[Barij-hidroksid|barita]]; ova supstanca ne javlja se kao [[mineral]], ali se može dobiti zagrijavanjem barij-karbonata. Među najčešćim mineralima barija u prirodi javljaju se [[barit]] ([[barij-sulfat]], BaSO<sub>4</sub>) i [[viterit]] ([[barij-karbonat]], BaCO<sub>3</sub>), oba nerastvorljiva u vodi. Ime ovog elementa potječe iz [[alhemija|alhemijskih]] derivata "barita", čiji dalje naziv potječe od [[grčki jezik|grčke riječi]] βαρύς (''barys'') u značenju "težak". Otkriven je 1774, ali sve do 1808. nije reduciran u metalni oblik, nakon razvoja elektrolize. Barij se u industriji koristi u samo nekoliko aplikacija. Historijski, koristio se kao geter ("sakupljač gasova") u vakuumskim cijevima. On je i jedna od komponenta [[YBCO]] (visokotemperaturnih superprovodnika) i elektrokeramike, te se dodaje u [[čelik]] i lijevano gvožđe radi smanjenja veličine ugljikovih čestica unutar mikrostrukture metala. Spojevi barija se dodaju u [[vatromet]] za postizanje zelene boje. [[Barij-sulfat]] se koristi kao nerastvorljivi teški aditiv u tečnosti za bušenje [[nafta|naftnih]] bušotina, kao i u veoma čistom obliku kao kontrastno sredstvo pri fotografisanju x-zračenjem [[Probavni sistem čovjeka|ljudskog probavnog sistema]]. Rastvorljivi spojevi barija su [[otrov]]ni zbog otpuštanja rastvorljivih [[ion]]a barija te se zbog toga oni koriste kao [[rodenticid]]. == Historija == Alhemičari u ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] poznavali su neke od minerala barija. Mineral barit u obliku glatkih kamenih oblutaka nađen kod [[Bologna|Bologne]], [[Italija]], bio je poznat kao "kamenje iz Bologne". Oni su pokazali ogromno zanimanje za to kamenje jer nakon njihovog izlaganja [[svjetlost|svjetlošću]], nastavili su svijetliti i godinama nakon toga.<ref name=history/> Fosforescentne osobine barita zagrijanog s organskim tvarima opisao je 1602. godine V. Casciorolus.<ref name="Ullman2005" />{{rp|5}} [[Carl Wilhelm Scheele]] spoznao je 1774. da barit sadrži neki novi element, ali nije uspio izdvojiti barij nego je dobio [[barij-oksid]]. [[Johan Gottlieb Gahn]] je također izolirao barij-oksid dvije godine ranije pri sličnim proučavanjima. Oksidirani barij je najprije nazvan "barot" od strane [[Guyton de Morveau]]a, ime koje je [[Antoine Lavoisier]] promijenio u ''barita''. Također u 18. vijeku, engleski mineralog [[William Withering]] zapazio je jedan teški mineral u rudnicima olova u [[Cumberland]]u, danas poznat kao [[viterit]]. Barij je prvi put izdvojio [[Humphry Davy]] u Engleskoj 1808. pomoću elektrolize njegovih istopljenih soli.<ref name="decomposition"/> Analogijom sa [[kalcij]]om, Davy je elementu dao ime "barium" po bariti, gdje nastavak ''-ium'' označava metalni element.<ref name=history/> [[Robert Wilhelm Bunsen|Robert Bunsen]] i [[Augustus Matthiessen]] uspjeli su dobiti čisti metalni barij elektrolizom istopljene smjese [[barij-hlorid]]a i [[amonij-hlorid]]a.<ref name="Masthead"/><ref name="Notizen"/> Proizvodnja čistog kisika putem [[Brinov proces|Brinovog procesa]] bila je aplikacija koja je upotrebljavala barij-peroksid u velikom obimu tokom 1880tih, prije nego se kisik počeo dobijati elektrolizom vode i frakcijskom [[destilacija|destilacijom]] ukapljenog zraka početkom 20. vijeka. U Brinovom procesu, barij-oksid pri 500-600&nbsp;°C reagira sa kisikom iz zraka gradeći barij-peroksid, a koji se raspada pri 700&nbsp;°C otpuštajući kisik:<ref name=O2/><ref name="Ihde"/> :2 BaO + O<sub>2</sub> ⇌ 2 BaO<sub>2</sub> Godine 1908. barij-sulfat je prvi put korišten kao radiokontrastno sredstvo za snimanje probavnog sistema rendgenskim zračenjem.<ref name="Schott"/> == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Barium_unter_Argon_Schutzgas_Atmosph%C3%A4re.jpg|mini|lijevo|Barij pod zaštitnom atmosferom argona]] [[Datoteka:Barium 1.jpg|thumb|lijevo|Oksidirani barij]] Barij je mehki, srebrenasto-bijeli metal. Kada je izrazito čist bez primjesa, ima blagu zlatnu nijansu.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|2}} Srebrenasto-bijela boja metalnog barija vrlo brzo nestaje nakon što se izloži [[zrak]]u pri čemu oksidira, dobijajući tamno sivi sloj [[barij-oksid|oksida]]. Barij ima osrednju specifičnu težinu i relativno dobro provodi [[električna struja|električnu struju]]. Dobijanje barija visoke čistoće je izuzetno teško, pa do danas mnoge osobine čistog barija nisu u dovoljnoj mjeri proučene i izmjerene.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|2}} Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, ovaj metal se kristalizira u prostorno-centriranom [[kubični kristalni sistem|kubičnom kristalnom sistemu]], gdje udaljenost između dva atoma iznosi 503 pikometra, a pri zagrijavanju se širi brzinom od približno 1,8{{e|-5}}/°C.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|2}} Ovaj metal se odlikuje izuzetnom mehkoćom, njegova [[Mohsova skala tvrdoće|tvrdoća po Mohsu]] iznosi 1,25.<ref name="Ullman2005" />{{rp|2}} Topi se pri temperaturi od 727&nbsp;°C<ref name="Weast"/>{{rp|4–43}} što je između lakšeg [[stroncij]]a (777&nbsp;°C)<ref name="Weast"/>{{rp|4–86}} i težeg [[radij]]a (700&nbsp;°C).<ref name="Weast"/>{{rp|4–78}} Međutim, njegova tačka ključanja (1637&nbsp;°C) viša je nego kod stroncija (1380&nbsp;°C).<ref name="Weast"/>{{rp|4–86}} Gustoća barija (3,62 g·cm<sup>−3</sup>)<ref name="Weast"/>{{rp|4–43}} je također između stroncija (2,63 g·cm<sup>−3</sup>)<ref name="Weast"/>{{rp|4–86}} i radija (~5,5 g·cm<sup>−3</sup>).<ref name="Weast"/>{{rp|4–78}} === Hemijske === U hemijskom smislu, barij je sličan magneziju, [[kalcij]]u i stronciju, a od njih je i još reaktivniji. On se u svojim spojevima uvijek javlja u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]] +2.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|2}} Njegove reakcije sa halkogenim elementima su izuzetno egzotermne (otpušta se velika količina energije); reakcija sa [[kisik]]om ili [[zrak]]om odvija se na sobnoj temperaturi, pa se elementarni barij skladišti u atmosferi nekog inertnog gasa.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|2}} Reakcije sa drugim nemetalima, poput [[ugljik]]a, [[dušik]]a, fosfora, silicija i vodika, općenito su egzotermne te se odvijaju zagrijavanjem.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|2–3}} Reakcije s vodom i alkoholima su također veoma egzotermne te se u njima otpušta gasoviti [[vodik]]:<ref name="Ullman2005"/>{{rp|3}} : Ba + 2 ROH → Ba(OR)<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>↑ (gdje je ''R'' alkil ili atom vodika) Pored toga, barij reagira s [[amonijak]]om dajući komplekse kao što je Ba(NH<sub>3</sub>)<sub>6</sub>.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|3}} Metal vrlo lahko napada većina kiselina. Međutim, [[sumporna kiselina]] je jedan od rijetkih izuzetaka, jer se zbog pasivizacije zaustavlja reakcija formirajući nerastvorljivi [[barij-sulfat]].<ref name="Muller"/> Barij se kombinira sa nekoliko metala, uključujući [[aluminij]], [[cink]], [[olovo]]m i kalajom, gradeći međumetalne faze i legure.<ref name="Ferro"/> === Izotopi === Barij se na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] javlja u prirodi kao smjesa sedam primordijalnih nuklida: barij-130, barij-132, te od 134 do 138.<ref name="iso"/> Izotop barij-130 se raspada veoma sporo na [[ksenon]]-130 preko dvostrukog β<sup>+</sup> raspada, a za barij-132 se pretpostavlja da se raspada na sličan način do ksenona-132. Međutim odgovarajuća vremena poluraspada bi kod ova dva izotopa prevazilazila pretpostavljenu starost [[svemir]]a najmanje hiljadu puta.<ref name="NUBASE"/> Stoga se ti izotopi u praktične svrhe smatraju stabilnim. Njihova [[radioaktivnost]] je tako slaba da ne predstavljaju gotovo nikakvu opasnost po život živih bića. Njihov udio u prirodnom bariju iznosi oko 0,1%.<ref name="iso"/> Od svih stabilnih izotopa na barij-138 otpada 71,7% prirodnog barija, a što je lakši izotop, to je njegov udio manji.<ref name="iso"/> Sveukupno, poznato je oko 50 izotopa ovog elementa, čije mase se kreću u rasponu od 114 do 153. Najstabilniji metastabilni izotop je barij-133, čije [[vrijeme poluraspada]] iznosi približno 10,51 godina, a drugih pet izotopa imaju vremena poluraspada duža od jednog dana.<ref name="NUBASE"/> Barij također ima 10 meta-stanja, od kojih je barij-133m1 najstabilniji sa vremenom poluraspada od oko 39 sati.<ref name="NUBASE"/> == Rasprostranjenost == {{dvostruka slika |left|smjer = vertikalno |Barite.jpg|200px|BariteWorldProductionUSGS.PNG|200px |Mineral [[barit]]|Trend proizvodnje barita u svijetu }} Udio barija u Zemljinoj kori iznosi oko 0,026 %, dok ga u morskoj vodi ima oko 13&nbsp;µg/L. Osnovni komercijalni izvor ovog elementa je [[barit]] (poznat i pod naziv teški spar), koji je zapravo mineral barij-sulfata.<ref name="Ullman2005" />{{rp|5}} Njegova nalazišta su raspršena po cijelom svijetu. Jedini drugi ekonomični izvor je daleko manje značaja od barita, [[viterit]], kao mineral [[barij-karbonat]]a. Viterita ima u Engleskoj, [[Rumunija|Rumuniji]] i zemljama bivšeg Sovjetskog saveza.<ref name="Ullman2005" />{{rp|5}} Rezerve barita u svijetu se procjenjuju na 0,7 do 2 milijarde [[tona]]. Najveća proizvodnja ostvarena je 1981. sa 8,3 miliona tona, a samo 7% do 8% je iskorišteno za dobijanje barija ili njegovih spojeva.<ref name="Ullman2005" />{{rp|5}} Proizvodnja barita je ponovno porasla počev od druge polovine 1990tih, od 5,6 miliona tona u 1996, preko 7,6 miliona u 2005. do 7,8 miliona u 2011. godini. U Kini se dobija više od 50% ove količine, a slijede je [[Indija]] (14% u 2011), [[Maroko]] (8,3%), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (8,2%), [[Turska]] (2,5%) te [[Iran]] i [[Kazahstan]] (svaki po 2,6%).<ref name="mcs2012"/> Iskopana ruda se najprije opere, smrvi, razvrsta te odvoji od [[kvarc]]a. Ako je kvarc srastao isuviše duboko u rudu, ili je udio željeza, cinka ili olova nenormalno visok, primjenjuju se metode [[flotacija|flotacije]]. Proizvod tog procesa je 98%-tni čisti barit (po masi). Njegova čistoća ne bi trebala biti ispod 95%, sa što nižim udjelom željeza i [[silicij-dioksid]]a.<ref name="Ullman2005" />{{rp|7}} On se dalje reducira pomoću [[ugljik]]a do [[barij-sulfid]]a:<ref name="Ullman2005" />{{rp|6}} :BaSO<sub>4</sub> + 2 C → BaS + 2 CO<sub>2</sub>↑ Barij-sulfid rastvorljiv u [[voda|vodi]] je polazna tačka za druge spojeve. Rastvoreni BaS nakon reakcije sa kisikom daje sulfate, sa dušičnom kiselinom nitrate, sa [[ugljik-dioksid]]om karbonate i tako dalje.<ref name="Ullman2005" />{{rp|6}} Nitrat se termalno može raspasti dajući [[oksid]].<ref name="Ullman2005" />{{rp|6}} Metalni barij se proizvodi njegovom redukcijom sa [[aluminij]]em pri temperaturi od 1100&nbsp;°C. Međumetalni spoj BaAl<sub>4</sub> nastaje prvi:<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} :3 BaO + 14 Al → 3 BaAl<sub>4</sub> + Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub> To je međuproizvod, koji reagira s barij-oksidom te daje metal. Međutim, u toj reakciji ne reducira se sav barij.<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} :8 BaO + BaAl<sub>4</sub> → Ba↑ + 7 BaAl<sub>2</sub>O<sub>4</sub> Preostali barij-oksid reagira sa nastalim [[aluminij-oksid]]om:<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} :BaO + Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub> → BaAl<sub>2</sub>O<sub>4</sub> pa tako, sveukupna reakcija glasi<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} :4 BaO + 2 Al → 3 Ba↑ + BaAl<sub>2</sub>O<sub>4</sub> Ovim procesom nastaju pare barija koje se skupljaju u hladnijem dijelu mašine te se zatim skladište u kalupe u atmosferi inertnog gasa [[argon]]a.<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} Ovaj metod se koristi i komercijalno te može dati barij izrazito velike čistoće.<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} Komercijalno dostupni barij na tržištu prodaje se kao 99% čisti metal, a osnovne nečistoće u njemu su [[stroncij]] i kalcij (od 0,25% do 0,8%) dok ostale nečistoće učestvuju do najviše 0,1% udjela.<ref name="Ullman2005" />{{rp|4}} Slična reakcija dešava se sa silicijem pri 1200&nbsp;°C dajući barij i [[barij-metasilikat]].<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} Elektroliza nije pogodna jer se barij vrlo lahko rastvara u rastopljenim halidima te se dobija nečist pri izoliranju ovim metodom.<ref name="Ullman2005" />{{rp|3}} [[Benitoit]] je [[mineral]] koji u svom sastavu sadrži barij (barij-titanij-silikat) a javlja se kao veoma rijetki fluorescentni dragi kamen, koji je zvanični dragulj američke savezne države [[Kalifornija|Kalifornije]]. == Upotreba == === Metal i legure === Barij, kao metal ili u leguri s aluminijem, koristi se za uklanjanje nepoželjnih gasova (getering) iz [[vakuum]]skih cijevi, kao što su televizorske katodne cijevi.<ref name="Ullman2005" />{{rp|4}} Barij je pogodan u ove svrhe jer ima vrlo nizak [[pritisak pare]] te visoku reaktivnost prema kisiku, dušiku, ugljik-dioksidu i vodi. Jednim malim dijelom može uklanjati i plemenite gasove rastvarajući ih u svojoj kristalnoj rešeci. Međutim, ova primjena barija postepeno nestaje zbog sve manjeg obima korištenja i proizvodnje starih televizora sa katodnim cijevima odnosno povećanja popularnosti LCD i plazma televizora i monitora.<ref name="Ullman2005" />{{rp|4}} Ostale upotrebe elementarnog barija su neznatne a uključuju njegovo dodavanje [[silumin]]u (legurama aluminija i silicija) gdje on poboljšava njegovu strukturu, kao i za<ref name="Ullman2005" />{{rp|4}} * legure za ležajeve; * topive legure olova i kalaja, kojima povećava otpornost na [[puzanje (defomacija)|puzanje]]; * legure sa [[nikl]]om za pravljenje svjećica; * dodavanje čeliku i lijevanom gvožđu kao inokulant; * legure sa kalcijem, manganom, silicijem i aluminijem kao visokokvalitetni deoksideri čelika. ===Barij-sulfat i barit=== [[Barij-sulfat]] (mineral [[barit]], BaSO<sub>4</sub>) je važan u industriji [[nafta|nafte]], naprimjer kao tekućina za bušenje u naftim bušotinama.<ref name="Weast" />{{rp|4–5}} Talog ovog spoja (nazvan ''blanc fixe'', od francuskog izraza koji znači "trajno bijelo") koristi se u bojama i izbjeljivačima.<ref name="Ullman2005" />{{rp|9}}<ref name=Cardarelli/> Također se koristi i kao pigment za oblaganje papira.<ref name="Ullman2005" />{{rp|9}} U obliku [[nanočestica]], može poboljšati fizičke osobine nekih polimera poput epoksi-smola.<ref name="Ullman2005" />{{rp|9}} == Spojevi == {| class="wikitable" style="float:left; margin-top:1; margin-left:1em; margin-right:1em; text-align:center; font-size:10pt; line-height:11pt; width:25%;" |+ style="margin-bottom: 5px;"|Gustoće nekih od zemnoalkalnih i cinkovih soli, g·cm<sup>−3</sup> |- ! ! [[oksid|{{chem|O|2-}}]] ! [[sulfid|{{chem|S|2-}}]] ! [[fluorid|{{chem|F|-}}]] ! [[hlorid|{{chem|Cl|-}}]] ! [[sulfat|{{chem|SO|4|2-}}]] ! [[karbonat|{{chem|CO|3|2-}}]] ! [[peroksid|{{chem|O|2|2-}}]] ! [[hidrid|{{chem|H|-}}]] |- ! scope="row"|[[kalcij|{{chem|Ca|2+}}]]<ref name="Weast"/>{{rp|4–48–50}} |3,34 |2,59 |3,18 |2,15 |2,96 |2,83 |2,9 |1,7 |- ! scope="row"|[[stroncij|{{chem|Sr|2+}}]]<ref name="Weast"/>{{rp|4–86–88}} |5,1 |3,7 |4,24 |3,05 |3,96 |3,5 |4,78 |3,26 |- ! scope="row" style="background:#ff9;"| '''''{{chem|Ba|2+}}'''''<ref name="Weast"/>{{rp|4–43–45}} | style="background:#ff9;"| ''5,72'' | style="background:#ff9;"| ''4,3'' | style="background:#ff9;"| ''4,89'' | style="background:#ff9;"| ''3,89'' | style="background:#ff9;"| ''4,49'' | style="background:#ff9;"| ''4,29'' | style="background:#ff9;"| ''4,96'' | style="background:#ff9;"| ''4,16'' |- ! scope="row"|[[cink|{{chem|Zn|2+}}]]<ref name="Weast"/>{{rp|4–95–96}} |5,6 |4,09 |4,95 |2,09 |3,54 |4,4 |1,57 |— |} Soli barija su najčešće bijele u čvrstom stanju, a bezbojne kad se rastvore, jer im [[ion]]i barija ne daju nikakvu posebnu boju.<ref name="Slowinski"/> Oni su također i mnogo gušći od svojih analoga stroncija i [[kalcij]]a, sa izuzetkom halidnih soli (vidi tabelu, cink je naveden za usporedbu). [[Barij-hidroksid]] (barita) je bio poznat i srednjovjekovnim [[alhemija|alhemičarima]], koji su ga dobijali zagrijavanjem [[barij-karbonat]]a. Za razliku od kalcij-hidroksida, on je [[Apsorpcija (hemija)|apsorbirao]] vrlo malo CO<sub>2</sub> u vodenim rastvorima te je bio neosjetljiv na atmosferske promjene. Ova osobina se koristila za podešavanje opreme za mjerenje [[pH]] vrijednosti. Nestabilni, isparljivi spojevi barija sagorijevaju zelenim do tamnozelenim plamenom, koji je vrlo pogodan test za dokazivanje prisustva barijevih spojeva. Boja potječe od spektralnih linija na 455,4; 493,4; 553,6 i 611,1&nbsp;nm.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|3}} Organobarijevi spojevi su klasa spojeva koji sve više dobijaju na značaju. Naprimjer poznati su dialkili barija u vidu alkilhalobarija.<ref name="Ullman2005"/>{{rp|3}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="CIAAW">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013].</ref> <ref name="Manjeera">{{Cite journal|author=Manjeera Mantina, Adam C. Chamberlin, Rosendo Valero, Christopher J. Cramer, Donald G. Truhlar|title=Consistent van der Waals Radii for the Whole Main Group|journal=J. Phys. Chem. A|year=2009|volume=113|pages=5806–5812|doi=10.1021/jp8111556}}</ref> <ref name="Schaefer">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, vol. 6: Festkörper|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|location=Berlin|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=361}}</ref> <ref name="Greenwood">{{Cite book|author=Norman N. Greenwood, Alan Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=136}}</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 do E-145}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name=history>{{cite book| page = 80| url = https://books.google.com/?id=yb9xTj72vNAC| title = The history and use of our earth's chemical elements: a reference guide| author = Krebs, Robert E. | publisher = Greenwood Publishing Group|year= 2006| isbn=0-313-33438-2}}</ref> <ref name="Ullman2005">{{cite book |author=Kresse, Robert; Baudis, Ulrich; Jäger, Paul; Riechers, H. Hermann; Wagner, Heinz; Winkler, Jocher; Wolf, Hans Uwe|chapter=Barium and Barium Compounds |editor=Ullman, Franz |title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |year=2007 |publisher=Wiley-VCH |doi=10.1002/14356007.a03_325.pub2}}</ref> <ref name="decomposition">Davy, H. (1808) "[https://books.google.com/books?id=gpwEAAAAYAAJ&pg=102 Electro-chemical researches on the decomposition of the earths; with observations on the metals obtained from the alkaline earths, and on the amalgam procured from ammonia]," ''Philosophical Transactions of the Royal Society of London'', vol. 98, str. 333–370.</ref> <ref name="Masthead">{{cite journal|doi = 10.1002/jlac.18550930301|title = Masthead|year= 1855|journal = Annalen der Chemie und Pharmacie|volume = 93|issue = 3|pages = fmi–fmi}}</ref> <ref name="Notizen">{{cite journal|doi =10.1002/prac.18560670194|title =Notizen|year =1856|author =Wagner Rud; Neubauer C.; Deville H. Sainte-Claire; Sorel Wagenmann|journal =Journal für Praktische Chemie|volume =67|pages =490–508}}</ref> <ref name=O2>{{cite journal|author= Jensen William B.|title = The Origin of the Brin Process for the Manufacture of Oxygen|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_2009-11_86_11/page/1266|journal = Journal of Chemical Education|volume = 86|pages = 1266|year= 2009|doi = 10.1021/ed086p1266|issue = 11 |bibcode = 2009JChEd..86.1266J}}</ref> <ref name="Ihde">{{cite book|url = https://books.google.com/books?id=34KwmkU4LG0C&pg=PA681|page = 681|title = The development of modern chemistry|isbn = 978-0-486-64235-2|author = Ihde, Aaron John|date =1. 4. 1984}}</ref> <ref name="Schott">{{cite journal|pmc = 1081520|title = Some Observations on the History of the Use of Barium Salts in Medicine|year= 1974|volume = 18|issue = 1|author=Schott, G. D.|journal=Med. Hist.|pages=9–21|doi = 10.1017/S0025727300019190|pmid = 4618587}}</ref> <ref name="Muller">{{cite book|author=Müller, Hermann|chapter=Sulfuric Acid and Sulfur Trioxide|editor=Ullman, Franz|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2007|publisher=Wiley-VCH|doi=10.1002/14356007.a03_325.pub2}}</ref> <ref name="Ferro">{{cite book|author= Ferro, Riccardo; Saccone, Adriana|page=[https://archive.org/details/intermetallicche0000ferr/page/355 355]|title=Intermetallic Chemistry|url= https://archive.org/details/intermetallicche0000ferr|publisher=Elsevier|year=2008|isbn=978-0-08-044099-6}}</ref> <ref name="iso">{{cite journal|year=2003 |title=Atomic weights of the elements. Review 2000 (IUPAC Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry |volume=75 |issue=6 |pages=683–800 |doi=10.1351/pac200375060683|author=De Laeter J. R.; Böhlke J. K.; De Bièvre P.; Hidaka H.}}</ref> <ref name="NUBASE">{{cite journal|author= Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A.H.|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center|year = 2003| doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001| bibcode=2003NuPhA.729....3A}}</ref> <ref name="mcs2012">Miller, M. M. [http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/barite/mcs-2012-barit.pdf Barite]. USGS.gov</ref> <ref name=Cardarelli>{{Cite book|author=F. Cardarelli|title=Materials Handbook|year=2000|publisher=Springer|isbn=978-1-84628-668-1}}</ref> <ref name="Slowinski">{{cite book|page=[https://archive.org/details/qualitativeanaly0000slow_u6f2/page/87 87]|title=Qualitative analysis and the properties of ions in aqueous solution|url=https://archive.org/details/qualitativeanaly0000slow_u6f2|author=Slowinski, Emil J.; Masterton, William L.|publisher=Saunders|year=1990|edition=2|isbn=978-0-03-031234-2}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Barium}} * [http://www.periodicvideos.com/videos/056.htm Barij] na sajtu ''Periodic Videos'' {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Barij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Zemnoalkalni metali]] [[Kategorija:Toksikologija]] [[Kategorija:Reducensi]] go4tc64ei70shig80md4cqhtwu4t4rb Živa 0 7692 3892044 3838660 2026-05-31T12:21:40Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892044 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Živa (višeznačnica)}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Živa | Simbol = Hg | Atomski broj = 80 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 12 | Perioda = 6 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Mercury1.jpg|200px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = srebreno bijela tekućina | Zastupljenost = 4 · 10<sup>-5</sup> <ref name="Harry H. Binder" /> | Atomska masa = 200,59 | Atomski radijus = 150 | Atomski radijus izračunat = 171 | Kovalentni radijus = 132 | Van der Waalsov radijus = 155 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>2</sup> | Izlazna energija = 4,49<ref name="Bergman" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 18, 2 | Energija ionizacije_1 = 1007,1 | Energija ionizacije_2 = 1810 | Agregatno stanje = tekuće | Mohsova skala tvrdoće = - | Struktura kristala = - | Gustoća = 13545,9<ref name="GESTIS" /> | Magnetizam = dijamagnetična<ref name="Weast" /> | Tačka topljenja_K = 234,32 | Tačka topljenja_C = -38,83 | Tačka ključanja_K = 630,2<ref name="Zhang" /> | Tačka ključanja_C = 357,05 | Molarni volumen = 14,09 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 58,2<ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 2,29 | Pritisak pare = 0,163<ref name="GESTIS"/> | Pritisak pare_K = 293 | Brzina zvuka = 1407 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 140 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,04 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 8,3 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''', 4<ref name="Wang" /> | Oksidi = Hg<sub>2</sub>O, HgO | Elektrodni potencijal = 0,8535 [[Volt|V]] (Hg<sup>2+</sup> + 2e<sup>-</sup> → Hg) | Elektronegativnost = 2,00 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|T+|N}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|61|26|48/23|50/53}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45|60|61}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 196 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,15 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 197 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 64,14 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,60 | Tipraspada1ZP = <sup>197</sup>[[Zlato|Au]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 198 | Rasprostranjenost u prirodi = 9,97 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 199 | Rasprostranjenost u prirodi = 16,87 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 200 | Rasprostranjenost u prirodi = 23,1 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 201 | Rasprostranjenost u prirodi = 13,18 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 202 | Rasprostranjenost u prirodi = 29,86 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Hg | Maseni broj = 203 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 46,612 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Beta-zraci|β<sup>−</sup>]] | Tipraspada1ZE = 0,462 | Tipraspada1ZP = <sup>203</sup>[[Talij|Tl]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Hg | Maseni broj = 204 | Rasprostranjenost u prirodi = 6,87 }} |}} '''Živa''' ({{la|hydrargyrum}}, iz starogrčkog ὑδρος: ''hydros'' – voda i άργυρος: ''árgiros'' – srebro) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Hg''' i atomskim brojem 80. Spada u [[prelazni metal|prelazne metale]]. Svrstana je u [[12. grupa hemijskih elemenata|12. grupu]] i [[Elementi 6. periode|6. periodu]] [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema]]. Ona je jedini [[Metal (hemija)|metal]] i, uz [[brom]], jedini element koji je u normalnim uvjetima u tečnom stanju. Zbog svoje velike [[Površinski napon|napetosti površine]], živa ne vlaži površinu na kojoj se nalazi nego zbog jake [[Kohezija (hemija)|kohezije]] stvara kapi u obliku sočiva. Kao i svi drugi metali, odlično provodi [[Električna struja|električnu struju]]. == Historija == [[Datoteka:Mercury symbol.svg|thumb|lijevo|100px|Alhemijski simbol za živu]] Živa je poznata najmanje iz vremena [[antika|antike]]. Tako naprimjer spomenuta je već u djelima [[Aristotel]]a, Teofrasta iz Erozosa, [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] i drugih antičkih pisaca. U srednjem vijeku koristila je i kao ljekovito sredstvo (mada je zbog svoje [[otrov]]nosti djelovala suprotno). U to vrijeme živa se dobijala utrljavanjem [[cinabarit]]a u [[Acetatna kiselina|sirće]] ili zagrijavanjem cinabarita preko procesa [[Sublimacija (fizika)|sublimacije]]. [[Vitruvije]] je poznavao legure žive i zlata. To se koristilo za pozlaćivanje predmeta pri čemu je živa isparavala. U 5. vijeku spoznalo se da je sublimat [[živa(II)-hlorid]]a zapravo živin spoj. [[Paracelsus]] je bio prvi [[ljekar]] koji je izradio bazične živine soli i komplekse i njih koristio kao ljekovito sredstvo. Od 16. vijeka živa postaje sve značajnija, jer je bila neophodna za dobijanje srebra iz srebrenih ruda zbog stvaranja [[amalgam (hemija)|amalgamskih]] spojeva. Holandski fizičar [[Heike Kamerlingh Onnes]] otkrio je 1911. godine po prvi put fenomen superprovodljivosti kod žive.<ref>Neue Zürcher Zeitung: [http://www.nzz.ch/2005/09/28/ft/articleD609Z.html Unkonventionelle Supraleiter und ihre Parallelen], 28. septembar 2005.</ref> Na temperaturi od 4,2 [[Kelvin|K]] (-268,9 [[Stepen Celzija|°C]]) potpuno nestaje [[električni otpor]] žive. === Etimologija === [[Datoteka:HgKviksølv.JPG|thumb|lijevo|Kapljice žive u ampuli]] Živa je na latinskom nazivana ''argentum vivum'' (doslovno ''živo srebro''). U germanskim jezicima (njemačkom, švedskom, danskom i drugima) i danas se njen naziv izvodi iz latinskog (''Quecksilber'', ''Kvicksilver''), dok je engleski ''mercury'' te slični nazivi u romanskim jezicima povezani su sa rimskim božanstvom [[Merkur (mitologija)|Merkurom]]. Ruski naziv ''rtut''' izveden je iz praslavenskog ''rьtǫtь'' u značenju kotrljanja. U južnoslavenskim jezicima njen naziv također označava njenu osobinu ''da teče'', ''da se kreće kao da je živa''. === Alhemija === U grčkoj antici živu je simboliziralo božanstvo [[Hermes]], koji je također bio ''zadužen'' i za planetu [[Merkur]]. Tu mitologiju su preuzeli [[Rimljani]] i [[Alhemija|alhemičari]], te su stvorili svoj pandan u obliku božanstva [[Merkur (mitologija)|Merkura]]. Stoga engleski naziv ''mercury'' i danas označava oba pojma: živu i planetu Merkur. Kao alternativni naziv za živu u engleskom jeziku koristi se i riječ ''Quicksilver''. Za srednjevjekovne alhemičare, živa, sumpor i [[So|kuhinjska so]] su bila tri osnovna elementa. Mitološka životinja [[jednorog]] je simbolizirao živu. == Osobine == [[Datoteka:Pouring liquid mercury bionerd.jpg|thumb|lijevo|Živa na sobnoj temperaturi]] Živa je srebrenobijeli, tečni, [[teški metal]]. Još samo ponegdje se ubraja u [[plemeniti metal|plemenite metale]] ali je mnogo reaktivnija od klasičnih plemenitih metala (poput [[Platina|platine]] i [[Zlato|zlata]]), a nalaze se u istoj periodi. Gradi [[Legura|legure]] sa brojnim metalima koji se nazivaju [[amalgam (hemija)|amalgami]]. Živa u odnosu na druge metale dosta slabije provodi električnu struju. Ona je jedini element pored [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]] koji je jednoatomni na sobnoj temperaturi u gasnoj fazi.<ref name="greenwood" /> Živa je oko 13,5 puta [[Gustoća|gušća]] od [[voda|vode]], tako da je po [[Arhimedov zakon|Arhimedovom zakonu]] njena ''nosivost'' 13,5 puta viša od vode. Stoga na živi pliva i željezna kocka (željezo je oko 7,87 puta gušće od vode). Nedavno uvedena [[Monte Carlo simulacija]] pokazuje da i gustoća žive podliježe relativističkim efektima. Nerelativističkim izračunima došlo se do procjene gustoće od oko 16,1 g/cm<sup>3</sup>.<ref name="Calvo" /> Odgovor na pitanje zašto je živa tečna na sobnoj temperaturi može se razmatrati na osnovu veza između atoma žive. Atom žive ima jednu izuzetnu i jedinstvenu konfiguraciju elektrona, koja je ne dopušta nikakve stabilne veze između pojedinih atoma. Atome svih drugih metala, koji su na sobnoj temperaturi u čvrstom stanju, na okupu drži putem [[elektrostatika|elektrostatike]] takozvani ''elektronski gas'' koji se sastoji iz delokaliziranih elektrona iz vanjskih [[atomska orbitala|orbitala atoma]]. [[Metalna veza|Metalne veze]] elemenetarnih metala se javljaju zbog takozvanih modela elektronskih traka, gdje su sadržani određeni elektroni nekog energetskog nivoa. Takve trake su neophodne da bi se ispoštovao [[Paulijev princip isključenja|Paulijev princip]]. Kod metalnih veza elektroni ''iskaču'' iz [[Valencija (hemija)|valentne]] trake, koja je energetski najviša traka potpuno ispunjena elektronima, te ''uskaču'' u provodnu traku, koja nije potpuno ispunjena elektronima, i nazad. Tim procesom od atoma metala nastaje jedna vrsta slabih [[Ion|kationa]], koji se drže na okupu putem negativnog naboja udaljenih elektrona, kao i tzv. ''elektronskog gasa''. U isto vrijeme elektroni su dovoljno pokretljivi da mogu služiti i kao nosioci naboja za električnu struju, što objašnjava i električnu provodljivost metala. Kao element 12. grupe [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] atomi žive imaju potpuno ispunjene ''s-'' i ''d-''orbitale, što znači da imaju veoma stabilnu i energetski vrlo povoljnu konfiguraciju. Zbog toga je provodna elektronska traka kod nje prazna. Kod lakših homolognih elemenata poput [[cink]]a i [[kadmij]]a koji se nalaze u istoj grupi PSE kao i živa, a na sobnoj temperaturi su ipak u čvrstom stanju, energetske razlike između valentne i provodne trake su dosta manje tako da elektroni bez problema mogu skakati iz valentne u provodnu traku, čime nastaju metalne veze. Posebnost žive je da sa 14 elektrona ima potpuno popunjenu 4f-orbitalu, koja se nalazi i kod cinka i kadmija, ali kod njih ona nije popunjena. Dok cink i kadmij imaju u vanjskoj ljusci po 12 elektrona, živa ima 26. Iz razloga [[Lantanoidi|lantanoidne]] kontrakcije i relativističkog efekta dolazi do porasta masa i manje efikasnog ''pokrivanja'' naelektrisanja jezgre. Tek nedavno se došlo do dokaza putem Monte Carlo simulacije da je anomalija niske tačke topljenja kod žive povezana sa relativističkim efektom. Bez tog efekta moglo bi se očekivati da talište žive iznosi oko 105 K iznad onog koje je eksperimentalno dokazano.<ref name="Calvo" /> Na taj način, zauzeta orbitala se privlači bliže jezgra, kao što je slučaj kod valentne trake kod žive. Nezauzeta orbitala, provodna traka, se ne privlači blizu jezgra, što dovodi do posebno velike razlike u energijama između valentne i provodne trake, koja je značajno manja kod cinka i kadmija. Na taj način, valentnu traku elektroni gotovo da ne mogu napustiti, što se manifestira da se metalna veza izuzetno slabo drži. Ovim se može objasniti tekuče stanje kod žive kao i činjenica da ima neuobičajeno ''slabu ''električnu provodljivost. Živa rastvara metale (izuzetak su: [[željezo]], [[platina]], [[volfram]] i [[molibden]]). Prag bezbjednosti žive u [[zrak]]u iznosi 0,05 mg Hg m<sup>-3</sup> zraka, zato prosuta živa predstavlja potencijalnu opasnost od trovanja. === Pritisak pare === {|class="wikitable" style="text-align:right" |- style="text-align:center" !Temperatura<br />(°C) !! Pritisak pare <br />(Pa) !! Pritisak pare<br />(torr) !! Napomena |- | -38,8344 || 0,000165 || || trojna tačka |- |0{{0|,0000}} || 0,0467 || 0,000350 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |10{{0|,0000}} || 0,103{{0}} || 0,000775 || <ref name="prola.aps.org" /> |- |20{{0|,0000}} || 0,242{{0}} || 0,00182{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |30{{0|,0000}} || 0,543{{0}} || 0,00407{{0}} || <ref name="prola.aps.org" /> |- |50{{0|,0000}} || 2{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |100{{0|,0000}} || 37{{0|,0000}} || || <ref name="CRC_Handbook 6-77" /> |- |126,2{{0|,000}} || 130{{0|,0000}} || 1{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |164,8{{0|,000}} || 670{{0|,0000}} || 5{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |204,6{{0|,000}} || 2.660{{0|,0000}} || 20{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |242{{0|,0000}} || 8.000{{0|,0000}} || 60{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |290,7{{0|,000}} || 26.700{{0|,0000}} || 200{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |323{{0|,0000}} || 53.300{{0|,0000}} || 400{{0|,00000}} || <ref name="CRC_Handbook 6-110" /> |- |357{{0|,0000}} || 101.325{{0|,0000}} || 760{{0|,00000}} || Tačka ključanja<br>u normalnim uslovima |- |1476,9{{0|,000}} || 174.000.000{{0|,0000}} || || kritična tačka |} === Izotopi === Poznato je ukupno 34 [[izotop]]a žive i 9 [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] sa masenim brojevima između 175 i 208. Sedam ovih izotopa su stabilni, sa [[Maseni broj|masenim brojevima]] 196, 198, 199, 200, 201, 202 i 204. Od radioaktivnih izotopa jedino izotop <sup>194</sup>Hg ima relativno dugo vrijeme poluraspada od 444 godine (po novijim podacima 520 godina<ref name="matpack.de" />). Drugi izotopi i jezgreni izomeri imaju vremena poluraspada između 1,1 milisekunde i 46,612 dana. == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Mercure natif 3(Espagne).jpg|thumb|lijevo|Zrnca žive na mineralu [[cinabarit]]u]] Živa se može pronaći u čistom obliku u prirodi i jedina je tečna supstanca tradicionalno svrstana u [[mineral]]e od strane Međunarodne mineraloške asocijacije (IMA).<ref name="minerali" /> Najveći depoziti rude žive nalaze se između ostalih u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Španija|Španiji]], [[Srbija|Srbiji]] (rudnik "Šuplja stena" na [[Avala|Avali]]<ref name="Avala" />), [[Italija|Italiji]], [[Kina|Kini]], [[Alžir]]u i [[Rusija|Rusiji]]. Na području Bosne i Hercegovine ruda žive se nekad kopala na području [[Fojnica|Fojnice]] u rudniku Čemernica,<ref name="Fojnica" /> a ležišta žive nalaze se i u Draževićima u blizini [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]], ali rudnik nije otvoren zbog slabe potražnje na međunarodnom tržištu.<ref name="Srednje" /> Rude žive se uglavnom javljaju u mineralnom obliku kao [[cinabarit]] (HgS), najviše na mjestima nekadašnje vulkanske aktivnosti. Mnogo rjeđe, živa se javlja i u samorodnom obliku. U španskom mjestu [[Almadén]] nalazi se najveće ležište cinabarita na Zemlji. Od 2003. godine njegova eksploatacija je zaustavljena a rudnik je preinačen u turističku atrakciju.<ref name="milara" /> U slovenskom gradu [[Idrija]] se nalazio drugi po veličini rudnik žive na svijetu, ali je nedavno zatvoren. Danas postoji inicijativa da se rudnici u Idriji i španskom [[Almadén]]u uvrste na UNESCO-ov [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak svjetske baštine]].<ref name="dalje" /> Nešto rjeđi minerali žive su [[montroydit]] (kao HgO), [[paraschachnerit]]<ref name="atlas2" />, [[schachnerit]]<ref name="atlas1" />, [[eugenit]], [[luanheit]] i [[moschellandsbergit]] (svi kao AgHg). Donekle drugačijeg sastava je i mineral [[belendorffit]] (kao CuHg). Živa se uobičajeno skladišti u metalnim posudama (eng. ''flask'') težine 76 [[funta (masa)|funti]] (34,473 kg) a na berzi metala označava se kao ''FL'' (''flask''). Čista živa se dobija u procesu ''prženja'' rude žive, odnosno [[cinabarit]]a (HgS) u prisustvu kisika iz zraka. Kao proizvod reakcije dobijaju se elementarna živa i [[sumpor-dioksid]]:<ref name="werner"/> :::<math>\mathrm{{}HgS\ + O_2 \longrightarrow {}Hg + SO_2}</math> == Upotreba == === Termometar === [[Datoteka:Hg_Mercury.jpg|mini|lijevo|Živa]] Termičko istezanje žive je zapravo veoma malo, ali u gotovo svim vidovima primjene ono je gotovo direktno proporcionalno povećanju i smanjenju [[temperatura|temperature]]: :V<sub>ϑ</sub> = V<sub>0 °C</sub> (1 + 1,82&nbsp;×&nbsp;10<sup>−4</sup> ϑ + 7,8&nbsp;×&nbsp;10<sup>−9</sup> ϑ<sup>2</sup>). Osim toga, živa ne kvasi staklo i vrlo dobro je primjetna. Zbog toga je idealna za upotrebu kod termometara na bazi tekućine i kontaktnih [[termometar]]a. Kao vanjski termometar u područjima koja imaju izuzetno hladnu klimu može se koristiti samo za mjerenje temperatura koje nisu niže od njene tačke smrzavanja odnosno -38,83°C. Zbog otrovnosti danas je njena upotreba je dosta smanjena i ograničena još samo na naučnu oblast. U termometrima se umjesto žive danas koriste obojeni [[alkohol]] ili tečna legura [[galinstan]] a sve više se koriste elektronski termometri. Prvi živin termometar je napravio i u upotrebu uveo [[Daniel Gabriel Fahrenheit]] oko 1720. godine. U termometrima se u prosjeku nalazi oko 150&nbsp;mg žive, a u nekim medicinskim termometrima količina žive može dostizati i jedan gram. To otprilike odgovara kuglici prečnika oko 5,2&nbsp;mm. Od 3. aprila 2009. godine u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] je zabranjena proizvodnja i stavljanje na tržište novih medicinskih termometara, [[barometar]]a i aparata za mjerenje krvnog pritiska na bazi žive, uz izuzetak mjernih uređaja koji su namijenjeni za naučnu i medicinsku upotrebu kao i starih i polovnih aparata do isteka njihovog vijeka trajanja.<ref name="amtsblatt" /> === Manometar/barometar === [[Datoteka:Barometer mercury column hg.jpg|thumb|lijevo|Manometar sa živinom cijevi]] Klasični dizajn [[manometar|manometra]] (mjerač razlike pritisaka) je u obliku U-cijevi, čiji su krajevi spojeni preko cijevi sa obje atmosfere čiji se pritisak mjeri. Sve do današnjeg vremena kao tečnost u manometrima upotrebljava se živa. Stari način izrade [[barometar]]a je također jedna uspravno postavljena U-cijev čiji je gornji kraj zatvoren, te tako predstavlja posebnu vrstu manometra. Živina cijev na zatvorenom kraju se potapa sve dok pritisak zraka i težina živa ne budu u ravnoteži. Kod normalnog pritiska (npr. 1 [[Standardna atmosfera|atmosfera]]), visina žive iznosi oko 760 mm. Stare mjere za pritisak zraka (torr) su odgovarale visini žive u cijevi u milimetrima tako da je jedan milimetar žive u cijevi odgovarao pritisku od 133,322 [[Paskal (jedinica)|paskala]]. [[Datoteka:Common mercury thermometer - termômetro.jpg|mini|Merkurijalni toplomjer]] === Prekidači === [[Datoteka:Old mercury switches bionerd.jpg|thumb|150px|Stari živini prekidači]] Zbog svoje [[Specifična električna provodljivost|električne provodljivosti]] i vrlo visokog [[Površinski napon|površinskog napona]] (0,476&nbsp;N/m na temperaturi od 20&nbsp;°C) živa je idealna kao kontaktni materijal u nekada korištenim živinim prekidačima. Međutim, zbog problema oko zbrinjavanja elektronskog i električnog otpada od 2005. godine u EU (Direktiva o ograničenju upotrebe opasnih materija ''RoHS direktiva'') je zabranjena upotreba živinih prekidača. U posebnim okolnostima, i danas se koriste kontakti koji sadrže živu, samo u slučajevima kada se nastoji dobiti posebno malehan otpor kod kontakta ili da se izbjegnu kratki spojevi u kontaktu (npr. kod živinih releja). Kod posebnih živnih prekidača, živa se kreće unutar prekidača te zatvara ili otvara strujni krug u zavisnosti od mehaničkog položaja prekidača, analogno kao kod [[libela|libele]] (''vaser-vage''). Takva vrsta prekidača je našla primjenu kod starih vremenskih prekidača za osvjetljenje stepeništa, kod termostata u bojlerima, prekidača za pritisak kod pumpi za domaćinstva ili kao osigurača protiv nepoželjnog kretanja kod mašina za pranje rublja. Kod, danas zastarijelih, turbo [[invertor]]a mlaz žive se koristio kao ''prekidač''. === Ispiranje zlata === Velike količine žive se koriste za dobijanje [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]]. Pri ispiranju zlata, živom se otapa fina zlatna prašina pri čemu nastaje zlatni amalgam. Zbog živine niske tačke topljenja, ona pravi legure koje se također vrlo lahko tope. Pri pranju i kasnijem zagrijavanju amalgama, dobija se čisto zlato, a živa pri tom procesu vrlo često dospijeva u okolinu. Ovaj proces je jedan od osnovnih uzorka velikog zagađenja područja gdje se zlato dobija na ovaj način. Ovim načinom moguće je pozlaćivanje bakarnih predmeta i limova, a na ovaj način je pozlaćena i kupola katedrale svetog Izaka u [[Sankt Peterburg]]u iz 19. vijeka. Ranije je i srebro dobijano na ovaj način u njemačkom [[Harz|gorju Harz]]. === Ostalo === Živa se upotrebljava u [[sijalica]]ma i lampama koje rade na principu cijevi unutar kojih se vrši električno pražnjenje kao što su ''štedljive lampe'', katodne cijevi, živine lampe pod pritiskom i [[kvarc]]ne lampe (takozvane lampe sa crnom svjetlošću). U grobnici jednog prvih poznatih kineskih careva [[Qin Shihuangdi]]ja navodno su tekle ''rijeke'' žive. Naučnici su pri istraživanju tla u okolini njegove grobnice pronašli neuobičajeno visoke koncentracije žive. Međutim, ovo otkriće ne daje konačni dokaz kojim bi se potvrdila legenda o rijekama žive. Američki umjetnik [[Alexander Calder]] je 1937. godine izgradio živinu fontanu u čast žrtava rudara koji su umrli pri kopanju žive. Navodno su oko 1000. godine postojali bazeni ispunjeni živom u palatama i dvorcima halife u [[Córdoba (Španija)|Córdobi]] (Medina az-Zahra), Kairu i [[Bagdad]]u, koji su služili za stvaranje svjetlosnih efekata. == Spojevi == Navedeni su neki od važnijih spojeva žive(I), di-žive(I) i žive(II): * [[Dimetil živa]] * [[Živa(II)-acetat]] * [[Živa(II)-amidhlorid]] * [[Živa(I)-hlorid]] ''(mineral [[kalomel]])'' * [[Živa(II)-hlorid]] ''(sublimat)'' * [[Živa(II)-fulminat]] (''praskava živa'') * [[Živa(II)-jodid]] ''(Nesslerov reagens)'' * [[Živa(II)-nitrat]] * [[Živa(II)-oksid]] * [[Živa(II)-sulfid]] ''(mineral [[cinabarit]])'' == Otrovnost == Ako živa dospije u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerađuju tako da nastaje organometalni spoj koji se rastvara u mastima. Mnoge tragične događaje su izazvali baš organski spojevi žive, naprimjer u [[Japan]]u, [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Irak]]u, [[Pakistan]]u. Svi ti slučajevi su bili izazvani korištenjem namirnica koje su bile zatrovane živom. U Iraku je 1971-1972 pomrlo oko 650 ljudi<ref name="bakir" /> zbog korištenja pšenice koja je u sebi sadržavala fenil-živu. Unošenjem alkalnih spojeva žive u ljudski organizam, živa pomoću krvotoka dolazi do moždanih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] onemogućavajući mozgu dotok [[krv]]i i izazivajući poremećaje u nervnom sistemu. Kationi žive Hg<sup>2+</sup> i Hg<sub>2</sub><sup>2+</sup> imaju različite osobine. Kation Hg<sub>2</sub><sup>2+</sup> pripada prvoj analitičkoj grupi kationa, a kation Hg<sup>2+</sup> drugoj analitičkoj grupi. == Također pogledajte == * [[Minamata sindrom]] * [[Amalgam (stomatologija)]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Harry H. Binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Bergman">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, tom 6: Festkörper|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|isbn=978-3-11-017485-4|page=361}}</ref> <ref name="GESTIS">Stavka u GESTIS bazi podataka pod [http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=008490 CAS-brojem 7439-97-6]{{Mrtav link}} pristupljeno 10. januar 2010.</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="Wang">{{Cite journal|author=Xuefang Wang, Lester Andrews, Sebastian Riedel, Martin Kaupp|title=Mercury Is a Transition Metal: The First Experimental Evidence for HgF<sub>4</sub>|journal=Angewandte Chemie|volume=119|year=2007|pages=8523–8527|doi=10.1002/ange.200703710}}</ref> <ref name="minerali">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} (PDF 1,8 MB; str.&nbsp;184).</ref> <ref name="milara">{{Cite journal|author=Milara, F. J. C.|title=The mining park of Almadén|journal=Urban Research & Practice|volume=4|issue=2|year=2011|pages=215-218|doi=10.1080/17535069.2011.605847}}</ref> <ref name="Fojnica">[http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=27278:zlatna-groznica-kree-potraga-za-pet-tona-zlata-u-bakoviima-kod-fojnice&catid=1:dogaaji&Itemid=2 dnevni-list.ba]</ref> <ref name="Srednje">[http://www.radiosarajevo.ba/novost/70085 O rudarima u BiH danas]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="Avala">[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:190780-Avala-zivi-sa-zivom Avala živi sa živom] na stranici Novosti.rs</ref> <ref name="dalje">{{Cite web |url=http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |title=Slovenski rudnik kandidat za UNESCO |access-date=17. 12. 2013 |archive-date=18. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210918094602/http://dalje.com/hr-svijet/slovenski-rudnik-kandidat-za-unesco/42613 |url-status=dead }}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|isbn=3-527-26169-9}}Gr</ref> <ref name="werner">{{Cite book|author=Werner Schröter, K. -H. Lautenschläger|title=Chemie für Ausbildung und Praxis|publisher=Verlag Harry Deutsch|location=Thun / Frankfurt am Main|year=1996|isbn=3-8171-1484-2|page=314}}</ref> <ref name="Calvo">{{Cite journal|author=Florent Calvo, Elke Pahl, Michael Wormit, Peter Schwerdtfeger|title=Evidence for Low-Temperature Melting of Mercury owing to Relativity|journal=Angewandte Chemie International Edition|year=2013|volume=52|doi=10.1002/anie.201302742}}</ref> <ref name="prola.aps.org">[http://prola.aps.org/abstract/PR/v20/i3/p259_1 Measurement of Mercury Vapor Pressure by Means of the Knudsen Pressure Gauge]{{Mrtav link}} u: Phys. Rev. 20, 259 (1922).</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-77">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-77.</ref> <ref name="CRC_Handbook 6-110">''CRC Handbook of Chemistry and Physics'', 76. izdanje, str.&nbsp;6-110.</ref> <ref name="matpack.de">matpack.de: {{Cite web | url=http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | title=80-Hg-194 | access-date=19. 12. 2013 | archive-date=26. 10. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101026152847/http://www.matpack.de/Info/Nuclear/Nuclids/H/Hg194.html | url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="amtsblatt">Službene novine EU: [http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2007:257:0013:0015:DE:PDF ''RICHTLINIE 2007/51/EG DES EUROPÄISCHEN PARLAMENTS UND DES RATES vom 25. September 2007 zur Änderung der Richtlinie 76/769/EWG des Rates hinsichtlich der Beschränkung des Inverkehrbringens bestimmter quecksilberhaltiger Messinstrumente.''], 3. oktobar 2007.</ref> <ref name="atlas2">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Paraschachnerit Mineralienatlas Paraschachnerit]</ref> <ref name="atlas1">[http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Schachnerit&lang=en&language=english Mineralienatlas Schachnerite (Schachnerit)]</ref> <ref name="bakir">{{cite journal |author=Bakir F, ''et al.''|title=Methylmercury poisoning in Iraq |journal=Science |volume=181 |issue=4096 |pages=230–41 |year=1973 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/pdf_extract/181/4096/230 |format=PDF | access-date= 11. 6. 2010|doi=10.1126/science.181.4096.230}}</ref> }} {{Commonscat|Mercury}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Živa| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Hladila]] [[Kategorija:Hladila za nuklearne reaktore]] [[Kategorija:Ometači endokrinog sistema]] [[Kategorija:Neurotoksini]] [[Kategorija:Sigurnost i zdravlje na radu]] [[Kategorija:Trovanje živom]] [[Kategorija:Minerali žive]] aemozp7dgpnomi7ufz2c80wfqdp4x2l Dubnij 0 7704 3892042 3798860 2026-05-31T12:21:10Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Dubnij | Simbol = Db | Atomski broj = 105 | Serija = Prelazni metali | Grupa = 5 | Perioda = 7 | Blok = d | Boja serije = LightCoral | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = 262,1138 | Izgled = | Atomski radijus = 139 (''pretpostavljeno'')<ref name="haire" /> | Kovalentni radijus = 149 (''pretpostavljeno'')<ref name="royal" /> | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f<sup>14</sup>6d<sup>3</sup>7s<sup>2</sup> (''pretpostavljeno'')<ref name="haire" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 11, 2 | Energija ionizacije_1 = 664,8 (''pretpostavljeno'') | Energija ionizacije_2 = 1546,7 (''pretpostavljeno'') | Energija ionizacije_3 = 2378,4 (''pretpostavljeno'')<ref name="haire" /> | Agregatno stanje = čvrsto (''pretpostavljeno'')<ref name="ostlin" /> | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana (''pretpostavljeno'')<ref name="ostlin" /> | Gustoća = 29.300<ref name="haire" /><ref name="fricke" />{{Efn|Pri na 0 °C, 101,325 kPa}} | Oksidacioni broj = '''5''', (4), (3)<ref name="haire" /><ref name="fricke" />{{Efn|Oksidacijski brojevi u zagradi su pretpostavljeni}} | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 3 | Simbol = Db | Maseni broj = 263 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 27 [[sekunda|s]]<ref name="sixnew" /> | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SF]] (56%) | Tipraspada1ZE = | Tipraspada1ZP = | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (41%) | Tipraspada2ZE = 8,36 | Tipraspada2ZP = [[Lorensij|<sup>259</sup>Lr]] | Tipraspada3ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] (3%) | Tipraspada3ZE = | Tipraspada3ZP = [[Raderfordij|<sup>263m</sup>Rf]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Db | Maseni broj = 266 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 22 [[minuta|min]]<ref name="sixnew" /> | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SF]] | Tipraspada1ZE = | Tipraspada1ZP = | Tipraspada2ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = [[Raderfordij|<sup>266</sup>Rf]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Db | Maseni broj = 268 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 29 [[Sat (jedinica)|h]]<ref name="sixnew" /> | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SF]] | Tipraspada1ZE = | Tipraspada1ZP = | Tipraspada2ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = [[Raderfordij|<sup>268</sup>Rf]] }} |}} '''Dubnij''' ({{jez-la|dubnium}}) jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Db''' i atomskim brojem 105. Izuzetno je radioaktivan; njegov najstabilniji poznati [[izotop]] dubnij-268 ima vrijeme poluraspada približno 29 sati, što znatno ograničava istraživanje ovog elementa. Nema ga u prirodnom stanju na Zemlji i dobija se vještački. Njegovo otkriće objavili su sovjetski naučnici sa Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja (JINR) 1968, a nakon toga su i američki naučnici s [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta u Kaliforniji]] u Berkeleyju 1970. objavili isto otkriće. Oba tima predložila su svoja imena za novi element, koja su koristili bez zvaničnog odobrenja [[IUPAC]]-a. Dugogodišnje razmirice okončane su 1993. zvaničnom istragom o tvrdnjama o otkriću do kojih je došla zajednička komisija IUPAC-a i IUPAP-a, što je u konačnici dovelo da se otkriće pripiše obama timovima. Zvanično je nazvan ''dubnij'' 1997. po gradu [[Dubna|Dubni]], gdje je sjedište JINR-a. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] smješten je u petu grupu kao treći član ''6d'' serije prelaznih metala. Ograničena istraživanja pokazala su da se ponaša kao tipični element grupe 5 te kao teži homolog [[tantal]]a. Ipak, postoje određena odstupanja od periodičnih trendova osobina zbog, kako se pretpostavlja, relativističkih efekata. == Historija == === Otkriće === [[Uranij]], element s atomskim brojem 92, najteži je element koji se u većim količinama javlja u prirodi. Teži elementi od njega uglavnom se dobijaju određenim postupcima sinteze ili fuzijom, odnosno bombardiranjem jezgrima lakših elemenata. Prva sinteza novog elementa, [[neptunij]]a (broj 93) dogodila se 1940, a izveli su je naučnici u SAD.<ref name="Choppingr"/> U narednim godinama američki naučnici nesporno su sintetizirali i teže elemente, sve do elementa broj 101, [[mendelevij]]a, 1955. Međutim, počevši od elementa 102, prioritet otkića elemenata postao je predmet debate između američkih i sovjetskih naučnika.<ref name="Hoffmandc"/> Njihovo rivalstvo rezultiralo je "utrkom" u otkrivanju novih elemenata i davanju njihovih imena, što je kasnije nazvano "[[transfermijski ratovi]]". Prvi izvještaj o [[Otkriće hemijskih elemenata|otkriću elementa 105]] objavio je [[Zajednički institut za nuklearna istraživanja]] (JINR) u Dubni kod [[Moskva|Moskve]] 1968. Meta načinjena od izotopa [[americij|<sup>243</sup>Am]] bombardirana je snopom iona izotopa [[neon|<sup>22</sup>Ne]]. Naučnici iz Dubne otkrili su alfa-raspade energija 9,4&nbsp;MeV (uz pretpostavljeno [[vrijeme poluraspada]] 0,1–3 sekunde) i 9,7&nbsp;MeV (''t''<sub>1/2</sub>&nbsp;>&nbsp;0,05&nbsp;s) nakon čega je uslijedila alfa-aktivnost slična onoj kod izotopa [[lorensij|<sup>256</sup>103]] i <sup>257</sup>103. Dva niza aktivnosti, zasnovane na prethodnim teoretskim predviđanjima, dodijeljene su izotopima <sup>261</sup>105 i <sup>260</sup>105, respektivno.<ref name="1993 report" /> :{{Su|p=243|b=&nbsp;95}}Am + {{Su|p=22|b=10}} Ne → <sup>265−''x''</sup>105 + ''x'' n (''x'' = 4, 5) Istraživanja o ovoj reakciji su nastavljena, a daljnja proučavanja usmjerena su na traženje fisijskih fragmenata izotopa elementa 105. Naknadni radovi objavljeni su u februaru 1970. Otkrivene su dvije radioaktivnosti s vremenima poluraspada 14&nbsp;ms i 2,2±0,5 s. Ranije otkrivena aktivnost dodijeljena je izotopu <sup>242mf</sup>Am, a za drugu je navedeno da je uzrokovana nekim izotopom elementa 105. Vjerovatnost da je druga aktivnost mogla proizaći iz transferne reakcije<, pa tako ne bi ni mogla biti od elementa 105, smanjena je zbog činjenice da je prinos iz ove reakcije bio niži nego od transferne reakcije kojom je dobijen <sup>242mf</sup>Am. Ideja da je u toj reakciji sinteze zaista riječ o reakciji (<sup>22</sup>Ne,''x''n) podržana je istraživanjima o reakcijama gdje je meta od <sup>243</sup>Am bombardirana <sup>18</sup>O. Reakcije u kojima su nastali <sup>256</sup>103 i <sup>257</sup>103 imale su vrlo malo aktivnosti spontane fisije (što je odgovaralo potvrđenim podacima), a reakcija kojom su nastali teži <sup>258</sup>103 i <sup>259</sup>103 nije pokazivala nikakvu aktivnost spontane fisije, što je potpuno odgovaralo teoriji.<ref name="1993 report"/> U aprilu 1970. tim naučnika predvođen [[Albert Ghiorso|Albertom Ghiorsom]], radeći na Univerzitetu Kalifornije u ([[Berkeley (Kalifornija)|Berkeleyju]]) počeo je nadmetanje sa Sovjetima. Ghiorso je tvrdio da su uspjeli sintetizirati element bombardirajući metu sačinjenu iz [[kalifornij]]a-249 iona dušika-15. Izmjerena je alfa-aktivnost energije 9,1&nbsp;MeV. Američki naučnici pokušali su i reakcije s drugim nuklidima: bombardiranje <sup>249</sup>Cf sa <sup>14</sup>N, zatim Pb sa <sup>15</sup>N kao i Hg sa <sup>15</sup>N, ali u njima nije potvrđena slična aktivnost. Osobine "kćerki" jezgara bile su korelaciji sa onima kod izotopa <sup>256</sup>103, što je ukazivalo da je <sup>260</sup>105 "roditeljski" nuklid.<ref name="1993 report" /> :{{Su|p=249|b=&nbsp;98}}Cf + {{Su|p=15|b=&nbsp;7}} N → <sup>260</sup>105 + 4 n Ovi rezultati naučnika iz Berkeleyja nisu potvrdili otkrića sovjetskih naučnika u vezi s energijama 9,4&nbsp;MeV ili 9,7&nbsp;MeV pri alfa-raspadu izotopa <sup>260</sup>105, što je ostavljalo mogućnost da je mogao nastati samo izotop <sup>261</sup>105.<ref name="1993 report"/> U maju 1970. JINR je objavio još jedan izvještaj o dubniju. U njemu se navodilo da su izvršene daljnje sinteze ovog elementa. Također je objavljeno da su ranije izvršene sinteze potvrđene, a prema tom izvještaju, izotop dobijen u Dubni vjerovatno je bio <sup>261</sup>105, mada ni mogućnost da je riječ o <sup>260</sup>105 nije isključena.<ref name="1993 report" /> Izvještaj je uključio i prvobitna ispitivanja hemijskih osobina: upotrijebljena je verzija metode termalnog gradijenta [[Plinska hromatografija|plinske hromatografije]] da bi se pokazalo da je hlorid nečeg što je nastalo spontanim raspadom gotovo potpuno odgovarao [[niobij(V)-hlorid|niobij-hloridu]], a ne [[hafnij-tetrahlorid]]u, što je pripisano elementu 105. Tim je identificirao aktivnost spontanog raspada trajanja 2,2 sekunde sadržanu u isparljivom hloridu koji je imao osobine pripisane ''eka''-tantalu.<ref name="1993 report"/> U junu 1970. tim iz Dubne načinio je određena poboljšanja njihovog prvobitnog eksperimenta, praveći metu veće čistoće i smanjujući intenzitet transfernih reakcija tako što su instalirali [[kolimator]] prije uređaja za "hvatanje". Ovog puta njima je uspjelo dokazati alfa-aktivnost energije 9,1&nbsp;MeV sa "kćerkama" izotopima koji su mogli biti <sup>256</sup>103 ili <sup>257</sup>103, pa je prema tome prvobitni izotop mogao biti <sup>260</sup>105 ili <sup>261</sup>105.<ref name="1993 report"/> === Kontroverza u vezi s imenom === Sovjetski naučnici najprije su predložili ime ''nielsborij'' (Ns) u čast [[Danska|danskog]] nuklearnog fizičara [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]], jednog od osnivača teorija [[atomska struktura|atomske strukture]] i "stare" [[kvantna teorija|kvantne teorije]]. Američki tim predložio je da se novi element nazove ''hanij'' (Ha) u čast njemačkog hemičara [[Otto Hahn|Otta Hahna]], "oca nuklearne hemije". Zbog takvih stavova, nastala je kontroverza u vezi s imenom ovog elementa.<ref name="FontaniCosta2014"/> Međutim, tenzije između naučnika su dokle bile ublažene krajem 1960ih i 1970ih. Oba tima su se pozabavila sintetiziranjem narednog, težeg elementa ''106'', ali su odlučili da mu neće predlagati nova imena.<ref name="gauner"/> Sovjetski tim je 1968. godine predstavio svoj izvještaj, navodeći kako su priznanja za otkrića elemenata ''102'' i ''103'' koja su objavili drugi timovi, uključujući i američki, "preuranjena".<ref name="1993 responses" /> Nakon toga, oni su predložili osnivanje međunarodne komisije koja bi elaborirala kriterije otkrića. Taj prijedlog usvojen je 1974. mada se novoosnovana komisija nikad nije sastala kako bi proučila tvrdnje.<ref name="1993 responses" /> Nijedan tim naučnika nije pokazao interes za razrješenje sukoba putem medijacije, pa su vodeći naučnici sa LBL-a, Ghiorso i [[Glenn Seaborg]], 1975. otputovali u Dubnu, gdje su se sastali s vođom sovjetskog tima [[Georgij Fljorov|Georgijem Fljorovom]] u pokušaju da se spor razriješi unutar timova te da se neutralna zajednička grupa učini nepotrebom. Međutim, ovaj sastanak nije bio uspješan.<ref name="meetingsaps"/> Spor je ostao nerazriješen, pa je IUPAC 1979. objavio novi prijedlog načina sistematskog davanja imena novih elemenata (prema kojem bi se element ''105'' trebao nazivati ''unnilpentium'', prema latinskim korijenima ''un-'' i ''nil-'' te grčkom korijenu ''pent-'', što znači ''jedan'', ''nula'' i ''pet'', kao referencu decimalnih brojeva njegovog atomskog broja), što bi se koristilo privremeno do davanja konačnih imena elemenata. Ipak, naučnici su većinom ignorirali ove preporuke, ne želeći "oslabiti pozicije" svojih prijedloga imena usvajanjem neutralnog sistema imenovanja.<ref name="ohrstrom"/> Godine 1981 "utrci" oko superteških elemenata pridružio se novi učesnik: ''Gesellschaft für Schwerionenforschung'' (bosanski: ''Društvo za istraživanje teških iona'') iz njemačkog grada [[Darmstadt]]a. Oni su tvrdili da su sintetizirali element 107, a njihov izvještaj je uslijedio pet godina nakon prve objave iz Dubne ali je sadržavao veći nivo preciznosi, što je davalo mnogo veću "težinu" tvrdnjama o otkriću.<ref name="1993 report"/> Njemački tim se pridružio sovjetskom po tome što je predložio naziv ''nielsborij'' za novi element, smatrajući da je Bohr zaslužio da se neki element nazove po njemu, a ujedno se nadajući da će umanjiti američko-ruske tenzije u vezi kontroverznog imena elementa 105.<ref name="1993 responses" /> Sovjetski naučnici nisu žurili s novim prijedlogom imena za element 105, navodeći da je mnogo važnije prethodno odrediti ko je stvarni otkrivač elementa.<ref name="1993 responses" /> Godine 1996. IUPAC se ponovno sastao i razmotrio sva imena koja su se u međuvremenu predlagala te usvojio novi set preporuka na tom sastanku. Ista su napokon odobrena i objavljena godinu kasnije, 1997.<ref name="Bera1999"/> Element 105 napokon je dobio svoje stalno, današnje ime ''dubnij'' (Db) po ruskom gradu Dubna, sjedištu Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja. Ovu odluku nerado su prihvatili i američki naučnici.<ref name="transurpep"/> IUPAC je naglasio da su laboratoriji u Berkeleyju već nekoliko puta priznali zasluge za davanje imena elemenata (npr. [[berkelij]], [[kalifornij]], [[americij]]) a priznanje imena ''[[raderfordij]]'' i ''[[siborgij]]'' za elemente 104 i 106 bilo bi "pošteno" da se istovremeno priznaju i zasluge ruskog tima u vezi otkrića elemenata 104, 105 i 106. (Pitanje davanja imena elementu 107 prepušteno je Kraljevskoj danskoj akademiji nauka, koja je preporučila da se koristi ime ''borij''.)<ref name="pac19976"/> == Pretpostavljene osobine == [[Datoteka:7s electrons dubnium relativistic vs nonrelativistic.svg|thumb|180px|desno|Relativistička (puna linija) i nerelativistička (iscrtana linija) radijalna distribucija ''7s'' valentnih elektrona u dubniju.]] === Atomske i fizičke === Porastom atomskih brojeva elemenata direktni relativistički efekat se iskazuje u tome da se unutrašnji [[elektron]]i počinju brže okretati oko jezgra, što je rezultat povećanja elektromagnetnog privlačenja između elektrona i jezgra. Slični efekti su pronađeni za ''s'' orbitale (kao i za p<sub>1/2</sub> mada se to ne može primijeniti na dubnij): naprimjer, ''7s'' orbitala je smanjena za oko 25% po veličini a stabilnija je za 2,6 [[elektronvolt|eV]].<ref name=haire/> Mnogo posredniji efekat bio bi taj da orbitale ''s'' i ''p<sub>1/2</sub>'' više i efektivnije "štite" naboj jezgra, ostavljajući još manje za vanjske ''d'' i ''f'' elektrone, koji se zbog toga kreću po mnogo višim orbitalama. Ovaj efekat je znatno izražen kod dubnija. Za razliku od prethodnih članova 5. grupe, njegovi ''7s'' elektrone je daleko teže odvojiti od atoma nego ''6d'' elektrone, pa ovi nivoi energije ostaju vrlo bliski jedan drugom.<ref name=haire/> Drugi efekat jeste interakcija [[spin]]a i orbitale, tačnije odvajanje spina i orbitale koja se kod dubnija ogleda u odvajanju ''6d'' podljuske (azimutalni kvantni broj ℓ za ''d'' ljusku je 2) u dvije podljuske, sa četiri od deset orbitala koji imaju svoj ℓ snižen do 3/2 te šest orbitala gdje je povećan na 5/2. Iako je svih deset nivoa energije zapravo povišeno (sniženo je u apsolutnim vrijednostima), čine ih mnogo manje energetski stabilnim, pri čemu su četiri od njih nešto više stabilne od ostalih šest. (Tri ''6d'' elektrona normalno preuzimaju energetske nivoe najniže energije, 6d<sub>3/2</sub>.)<ref name=haire/> Dok se preostali valentni elektroni u jednostruko [[ion]]iziranom atomu dubnija (Db<sup>+</sup>) organiziraju u konfiguraciji 6d<sup>2</sup>7s<sup>2</sup>, dvostruko (Db<sup>2+</sup>) ili trostruko (Db<sup>3+</sup>) ionizirani atomi eliminiraju ''7s'' elektrone, što je po suprotnom redoslijedu od njihovih lakših homologa. Uprkos razlikama, za dubnij se i dalje očekuje da koristi svojih pet elektrona kao valentne elektrone. Nivoi energije ''7p'' nisu pokazali nikakav uticaj na dubnij i njegove osobine. Kako su ''6d'' orbitale dubnija više destabilizirane od ''5d'' orbitala kod [[tantal]]a, za ion Db<sup>3+</sup> se očekuje da ima dva preostala ''d'' umjesto ''s'' elektrona, što bi kao rezultat imalo da mu je to [[oksidacijsko stanje]] nestabilno i čak rjeđe nego kod tantala. Potencijal ionizacije dubnija u njegovom maksimalnom oksidacijskom stanju trebao bi biti neznatno niži nego kod tantala a ionski radijus dubnija bi trebao biti veći u odnosu na tantal. Ova pretpostavka ima značajne efekte na hemiju dubnija.<ref name=haire/> Kada bi se veliki atoma dubnija uspio sakupiti i sačiniti uzorak u čvrstom stanju, oni bi se organizirali u prostorno centriranu kubičnu konfiguraciju, sličnu onoj kao kod prethodnih elemenata 5. grupe.<ref name=ostlin/> Pretpostavljena gustoća dubnija je oko 29&nbsp;g/cm<sup>3</sup>.<ref name=haire/> === Hemijske === Istraživanja o hemijskim osobinama dubnija proveli su brojni autori<ref name=haire/> na primjeru dubnij-pentahlorida: pomoću [[Računarska hemija|računarske hemije]] došlo se do podataka koji uglavnom odgovaraju periodičnim trendovima i zakona, tako što on pokazuje osobine slične spojevima elemenata d-bloka. Naprimjer, nivoi molekularnih orbitala daju naznaku da dubij koristi tri nivoa ''6d'' elektrona, što se i očekivalo. Druga osobina za koju se očekivalo da će dubnij-pentahlorid također imati jeste osnaživanje njegove [[Kovalentna veza|kovalentne veze]] (u usporedbi sa njegovim analogom kod tantala): smanjenje efektivnog naboja na atomu a njegovo povećanje na području preklapanja veze (između orbitala dubnija i [[hlor]]a).<ref name=haire/> Izračuni za hemiju rastvora također ukazuju da bi najviše oksidacijsko stanje dubnija +5 moglo biti stabilnije od istog stanja kod niobija i tantala, dok bi stanje +3 moglo biti manje stabilno od istog stanja kod niobija i tantala. Sklonost kationa ka [[hidroliza|hidrolizi]] u najvišem oksidacijskom stanju mogla bi se nastaviti smanjivati unutar 5. grupe elemenata. Ipak, očekivanja su da bi ona i dalje bila vrlo brza. Za komplekse dubnija se očekuje da bi trebali nastaviti trendove unutar 5. grupe, naročito po njihovom bogatstvu. Izvršeni su izračuni za hidroko-hlorido kompleksa dubnija, a pokazali su obrnute trendove formiranja kompleksa i ekstrakcije elemenata 5. grupe, pri čemu je dubnij mnogo skloniji tome od tantala.<ref name=haire/> === Izotopi === Dubnij sa svojim atomskim brojem 105 je superteški element; a kao i svi elementi sa tako visokim atomskim brojevima, vrlo je nestabilan. Najstabilniji poznati [[izotop]] dubnija je <sup>268</sup>Db koji ima [[vrijeme poluraspada]] od oko jednog dana.<ref name=NUBASE/> Stoga, čak i da je nekad u prošlosti i postojao na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], već davno bi se potpuno raspao, pa se danas može dobiti isključivo vještački.{{efn|Iako moderna teorija nuklearnih jezgara ne predviđa postojanje dugoživućeg izotopa dubnija, ranije su postojale tvrdnje da su nepoznati izotopi superteških elemenata zapravo postojali na primordijalnoj Zemlji, naprimjer takva tvrdnja je postojala 1963. godine za izotop <sup>267</sup>108 sa vremenom poluraspada od 400 do 500 miliona godina<ref name="emsley"/> ili 2009. godine za izotop <sup>292</sup>122 sa vremenom poluraspada od preko 100 miliona godina;<ref name="Marinov"/> ipak, niti jedna tvdnja do danas nije prihvaćena.}} Kratko vrijeme poluraspada ograničava obim eksperimenata u vezi dubnija. Ovo je više naglašeno i zbog odnosa neutrona i protona u najstabilnijim izotopima elemenata sa rastom atomskog broja, što je trend za koji se očekuje da će se nastaviti i kod narednih superteških elemenata.<ref name="doi00047"/> Time se komplikuje sinteza najstabilnijih izotopa jer takvi izotopi bi imali više neutrona po jednom protonu nego zajedno meta i snop jezgara kojim se ona bombardira. (Iako se izučavaju razne tehnike zasnovane na brzom zahvatu neutrona (''r-proces''),<ref name="Botvina"/> u modernim istraživanjima najviše je zastupljena ona tehnika zasnovana na sudaru velikih i malih jezgara atoma.) == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="haire">{{Cite book|author=Haire, Richard G.|year=2006|chapter=Transactinides and the future elements|editor=Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|edition=3|location=Dordrecht, Holandija|publisher=Springer Science+Business Media|isbn=1-4020-3555-1}}</ref> <ref name="royal">{{Cite web|url=http://www.rsc.org/periodic-table/element/105/dubnium|title=Chemical Data. Dubnium - Db|publisher=Kraljevsko hemijsko društvo|access-date=18. 2. 2018}}</ref> <ref name="ostlin">{{Cite journal|author=Östlin, A.; Vitos, L.|year=2011|title=First-principles calculation of the structural stability of 6d transition metals|journal=Physical Review B|volume=84|issue=11|doi=10.1103/PhysRevB.84.113104}}</ref> <ref name="fricke">{{Cite journal|author=Fricke, Burkhard|year=1975|title=Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties|journal=Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry|volume=21|pages=89–144|doi=10.1007/BFb0116498}}</ref> <ref name="sixnew">{{Cite web|url=http://newscenter.lbl.gov/news-releases/2010/10/26/six-new-isotopes|title=Six New Isotopes of the Superheavy Elements Discovered|publisher=Berkeley Lab. News center|access-date=26. 10. 2010}}</ref> <ref name="Choppingr">{{Cite book|title=Radiochemistry and Nuclear Chemistry|author=Choppin G. R.; Liljenzin J.-O.; Rydberg J.|publisher=Elsevier|year=2002|isbn=978-0-7506-7463-8|page=416}}</ref> <ref name="Hoffmandc">{{cite report|url=http://www.iaea.org/inis/collection/NCLCollectionStore/_Public/28/017/28017156.pdf|title=The Transuranium Elements: From Neptunium and Plutonium to Element 112|last=Hoffman|first=D. C.|publisher=Lawrence Livermore National Laboratory|access-date=14. 10. 2017|year=1996}}</ref> <ref name="1993 report">{{Cite journal|year=1993|title=Discovery of the Transfermium elements|url=http://s3.documentcloud.org/documents/562229/iupac1.pdf|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=65|issue=8|doi=10.1351/pac199365081757|pmid=|access-date=7. 9. 2016}}</ref> <ref name="FontaniCosta2014">{{cite book|author=Fontani M.; Costa M.; Orna M. V.|title=The Lost Elements: The Periodic Table's Shadow Side|url=https://books.google.com/books?id=Te1jBAAAQBAJ&pg=PA386|date=1. 10. 2014|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-938335-1|page=386}}</ref> <ref name="gauner">{{cite book|title=Можно ли сделать золото? Мошенники, обманщики и ученые в истории химических элементов|language=ru|author=Hoffmann K.|pages=180–181|year=1987|publisher=Nauka}} Prevod od: {{cite book|title=Kann man Gold machen? Gauner, Gaukler und Gelehrte. Aus der Geschichte der chemischen Elemente|trans-title=Može li neko napraviti zlato? Prevaranti, žongleri i naučnici. Iz historije hemijskih elemenata|language=de|author=Hoffmann K.|year=1979|publisher=Urania}}</ref> <ref name="1993 responses">{{Cite journal|year=1993|title=Responses on the report 'Discovery of the Transfermium elements' followed by reply to the responses by Transfermium Working Group |url=https://www.iupac.org/publications/pac/1993/pdf/6508x1815.pdf|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=65|issue=8|pages=1815–1824|doi=10.1351/pac199365081815|access-date=7. 9. 2016}}</ref> <ref name="meetingsaps">{{Cite journal|author=Robinson A.|year=2017|title=An Attempt to Solve the Controversies Over Elements 104 and 105: A Meeting in Russia, 23 September 1975|url=http://meetings.aps.org/Meeting/APR17/Session/B10.3|journal=Bulletin of the American Physical Society|volume=62|pages=|access-date=14. 10. 2017|number=1}}</ref> <ref name="ohrstrom">{{Cite journal|author=Öhrström L.; Holden N. E.|year=2016|title=The Three-letter Element Symbols:|url=http://www.degruyter.com/view/j/ci.2016.38.issue-2/ci-2016-0204/ci-2016-0204.xml|journal=Chemistry International|volume=38|issue=2|doi=10.1515/ci-2016-0204|issn=1365-2192}}</ref> <ref name="Bera1999">{{Cite journal|author=Bera J. K.|year=1999|title=Names of the Heavier Elements |journal=Resonance|volume=4|issue=3|doi=10.1007/BF02838724}}</ref> <ref name="transurpep">{{cite book |author=Hoffman D. C.; Ghiorso A.; Seaborg G. T.|title=The Transuranium People: The Inside Story |url=https://archive.org/details/transuraniumpeop0000hoff|year=2000 |pages=[https://archive.org/details/transuraniumpeop0000hoff/page/369 369]–399 |publisher=Imperial College Press |isbn=978-1-86094-087-3}}</ref> <ref name="pac19976">{{cite journal | doi=10.1351/pac199769122471|title=Names and symbols of transfermium elements (IUPAC Recommendations 1997) | year=1997 | journal=Pure and Applied Chemistry | volume=69 | pages=2471 | issue=12}}</ref> <ref name=NUBASE>{{cite journal |author=G. Audi; F. G. Kondev; M. Wang; B. Pfeiffer ''et al.'' |year=2012 |title=The NUBASE2012 evaluation of nuclear properties |url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2012-v3.pdf |journal=Chinese Physics C |volume=36 |issue=12 |pages=1157–1286 |doi=10.1088/1674-1137/36/12/001 |bibcode=2012ChPhC..36....1A |date= |access-date=21. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160706052152/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2012-v3.pdf |archive-date=6. 7. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="emsley">{{cite book|author=Emsley J.|title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|url=https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b1k4|edition=novo|year=2011|publisher=Oxford University Press|location=New York, NY|isbn=978-0-19-960563-7|pages=[https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl_b1k4/page/215 215]–217}}</ref> <ref name="Marinov">{{cite book|title=Evidence for a long-lived superheavy nucleus with atomic mass number A=292 and atomic number Z=~122 in natural Th |author=A. Marinov; I. Rodushkin; D. Kolb; A. Pape ''et al.''|arxiv=0804.3869 |year=2008|bibcode=2010IJMPE..19..131M |doi=10.1142/S0218301310014662}}</ref> <ref name="doi00047">{{cite book|doi=10.1007/978-3-319-00047-3_6|chapter=Superheavy Nuclei: Decay and Stability|title=Exciting Interdisciplinary Physics|series=FIAS Interdisciplinary Science Series|page=69|year=2013|author=Karpov A. V.; Zagrebaev V. I.; Palenzuela Y. M.; Greiner W.|isbn=978-3-319-00046-6}}</ref> <ref name="Botvina">{{Cite journal|author=Botvina Al.; Mishustin I.; Zagrebaev V.; Greiner W.|year=2010|title=Possibility of synthesizing superheavy elements in nuclear explosions|url=http://www.worldscientific.com/doi/abs/10.1142/S0218301310016521|journal=International Journal of Modern Physics E|volume=19|issue=10|pages=2063–2075|doi=10.1142/S0218301310016521|issn=0218-3013|arxiv=1006.4738|bibcode=2010IJMPE..19.2063B}}</ref> }} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Dubnium}} * [https://periodictable.com/Elements/105/data.html Tehnički podaci o dubniju] {{en simbol}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dubnij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] 9w1ibjuo5u43h9eei2jmnc3gv26j4fb Borij 0 7707 3892046 3798863 2026-05-31T12:22:00Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Borij | Simbol = Bh | Atomski broj = 107 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 7 | Perioda = 7 | Blok = d | Boja serije = LightCoral | Izgled = - | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = 262,1229 | Atomski radijus = 128<ref name="haire" /> | Atomski radijus izračunat = - | Kovalentni radijus = 141<ref name="chemdataroyal" /> | Van der Waalsov radijus = - | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f<sup>14</sup>6d<sup>5</sup>7s<sup>2</sup><ref name="haire" /><ref name="fricke" /> | Izlazna energija = | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 13, 2 | Energija ionizacije_1 = 742,9 <ref name="haire" /><small>(''procjena'')</small> | Energija ionizacije_2 = 1688,5 | Energija ionizacije_3 = 2566,5 | Agregatno stanje = čvrsto<ref name="ostlin" /> <small>(''pretpostavljeno'')</small> | Mohsova skala tvrdoće = | Struktura kristala = heksagonalna gusto pakovana<ref name="ostlin" /> | Gustoća = 37100 <ref name="haire" /><ref name="fricke1975" /><small>(''procjena'')</small> | CAS registarski broj = 54037-14-8 | Oksidacioni broj = '''7''', (5), (4), (3)<ref name="haire" /><ref name="fricke1975" />{{Efn|Oksidacijski brojevi u zagradama su pretpostavljeni}} | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Bh | Maseni broj = 274 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = ~54&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 8,8 | Tipraspada1ZP = [[Dubnij|<sup>270</sup>Db]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Bh | Maseni broj = 272 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 9,8&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 9,02 | Tipraspada1ZP = [[Dubnij|<sup>268</sup>Db]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Bh | Maseni broj = 271 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,2&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 9,35 | Tipraspada1ZP = [[Dubnij|<sup>267</sup>Db]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Bh | Maseni broj = 270 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 61&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 8,93 | Tipraspada1ZP = [[Dubnij|<sup>266</sup>Db]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Bh | Maseni broj = 267 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 17&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 8,83 | Tipraspada1ZP = [[Dubnij|<sup>263</sup>Db]] }} |}} '''Borij''' je vještački [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Bh''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 107. Dobio je ime po [[danska|danskom]] fizičaru [[Niels Bohr|Nielsu Bohru]]. Budući da je vještački element, može se dobiti isključivo u laboratoriji. [[Radioaktivnost|Radioaktivan]] je, a njegov najstabilniji [[izotop]], <sup>270</sup>Bh, ima [[vrijeme poluraspada]] približno 61&nbsp;sekunde, mada postoji, još nepotvrđeno, otkriće izotopa <sup>278</sup>Bh, koji bi mogao imati nešto duže vrijeme poluraspada (690&nbsp;sekundi). U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u ''d''-blok transaktinoidnih elemenata. Član je 7. periode te spada među elemente 7. grupe kao peti član ''6d'' serije prelaznih metala. Hemijski eksperimenti potvrdili su da se ponaša kao teži homolog [[renij]]a, koji je također u [[7. grupa hemijskih elemenata|7. grupi elemenata]]. Hemijske osobine borija samo su djelomično istražene, ali se smatra da one dosta nalikuju hemiji drugih elemenata iz 7. grupe. == Historija == Dvije grupe naučnika tvrdile su prvu sintezu i otkriće ovog elementa. Dokaz postojanja borija prvi je pružio sovjetski istraživački tim 1976, na čelu kojeg je bio [[Jurij Oganesjan]]. Oni su obavili eksperiment bombardiranja mete sačinjene od izotopa [[bizmut]]a-209 i olova-208 jako ubrzanim jezgrima metala [[hrom]]a-54 i [[mangan]]a-55, respektivno.<ref name="yutsog"/> Zapažene su dvije aktivnosti, jedna sa vremenom poluraspada od jedne do dvije milisekunde, a druga sa približnim vremenom poluraspada od pet sekundi. Pošto je odnos intenziteta ove dvije aktivnosti ostao konstantan tokom cijelog eksperimenta, kasnije je donesen zaključak da prva aktivnost potječe od izotopa borija-261, dok se kod druge aktivnosti radi o njegovoj "kćerki"-izotopu elementa [[dubnij]]a-257. Naredna istraživanja ispravila su pretpostavke da se zapravo radilo o izotopu dubnij-258, koji se zaista i poluraspada za pet sekundi (Db-257 ima vrijeme poluraspada od jedne sekunde). Međutim, vrijeme poluraspada koje je izmjereno za roditeljski nuklid bilo je znatno kraće od vremena poluraspada koja su kasnije izmjerena kod konačnog, nesumnjivog otkrića borija u Darmstadtu 1981. Radna grupa [[IUPAC]]/IUPAP (TWG) zaključila je da, iako je u ovom eksperimentu možda i bila riječ o dubniju-258, dokaz dobijanja njegovog roditeljskog nuklida Bh-262 nije bio dovoljno uvjerljiv.<ref name="93TWG"/> Godine 1981. njemački tim naučnika koji su predvodili [[Peter Armbruster]] i [[Gottfried Münzenberg]] pri Centru za istraživanje teških iona GSI Helmholtz (''GSI Helmholtzzentrum für Schwerionenforschung'') u blizini [[Darmstadt]]a bombardirali su metu sačinjenu od bizmuta-209 ubrzanim jezgrima hroma-54 čime su dobili pet atoma izotopa borija-262:<ref name="262Bh"/> :{{Su|p=209|b=83}}Bi + {{Su|p=54|b=24}}Cr → {{Su|p=262|b=107}}Bh + [[neutron|n]] Ovo otkriće kasnije je potkrijepljeno njihovim detaljnim mjerenjima lanca alfa-raspada proizvedenih atoma borija do već ranije poznatih izotopa elemenata [[fermij]]a i [[kalifornij]]a. Transfermijska radna grupa IUPAC/IUPAP-a (TWG) prihvatila je u svom izvještaju 1992. godine<ref name="93TWG"/> grupu naučnika iz GSI instituta kao zvanične pronalazače elementa borija. Nijemci su predložili naziv nielsbohrij, da bi nagradili Nielsa Bohra, a Rusi su htjeli da mu daju ime dubnij. Nesuglasice su dovele do toga da element privremeno dobije ime unilseptium. Godine 1994. komitet [[IUPAC]]-a predložio je ime ''borij''. Ipak, nesuglasice su postojale sve do 1997, kada je dobio današnji naziv. == Osobine == === Izotopi === Borij nema stabilnih niti prirodnih izotopa. Sintetizirano je nekoliko radioaktivnih izotopa u laboratoriji, bilo putem fusije dva atoma ili detekcijom izotopa tokom raspada nekog težeg elementa. Do danas poznato je 12 različitih izotopa borija sa [[atomska masa|atomskim masama]] 260–262, 264–267, 270–272, 274 i 278, među kojim se za borij-262 zna da ima još jedno [[nuklearni izomer|metastabilno stanje]]. Postojanje svih navedenih izotopa je potvrđeno eksperimentima, osim izotopa <sup>278</sup>Bh. Svi izotopi se raspadaju isključivo alfa raspadom, mada se za neke, još neotkrivene, izotope predviđa da bi se mogli raspadati spontanom fisijom.<ref name=nuclidetable/> Lakši izotopi borija uglavnom imaju kraća vremena poluraspada, a koja se kreću od manje od 100&nbsp;ms kod izotopa <sup>260</sup>Bh, <sup>261</sup>Bh, <sup>262</sup>Bh i <sup>262m</sup>Bh. Izotopi <sup>264</sup>Bh, <sup>265</sup>Bh, <sup>266</sup>Bh i <sup>271</sup>Bh su stabilni oko jedne sekunde, dok izotopi <sup>267</sup>Bh i <sup>272</sup>Bh imaju vremena poluraspada od oko deset sekundi. Najteži izotopi su ujedno i najstabilniji, jer su za izotope <sup>270</sup>Bh i <sup>274</sup>Bh izmjerena vremena poluraspada od 61&nbsp;s i 40&nbsp;s, respektivno, dok se za još teži, ali još uvijek nepotvrđeni, izotop <sup>278</sup>Bh pretpostavlja da bi mogao imati još duže vrijeme poluraspada od oko 690&nbsp;s. Do sad još neotkriveni izotopi <sup>273</sup>Bh i <sup>275</sup>Bh mogli bi imati čak i duže vrijeme poluraspada od oko 90 odnosno 40&nbsp;minuta, respektivno. Prije nego što je otkriven, za izotop <sup>274</sup>Bh se pretpostavljalo da bi mogao imati dosta dugo vrijeme poluraspada od oko 90&nbsp;minuta, ali je nakon otkrića izmjereno vrijeme od samo 40&nbsp;sekundi.<ref name=nuclidetable/> Izotopi "bogati" protonima sa masama 260, 261 i 262 direktno su dobijeni metodom hladne fuzije, a izotopi sa masama 262 i 264 otkriveni su i u lancu raspada elemenata [[majtnerij]]a i [[rendgenij]]a. Izotopi "bogati" [[neutron]]ima sa masama 265, 266 i 267 dobijeni su zračenjem uzoraka nekih aktinoida. Pet izotopa najbogatijih neutronima sa masama 270, 271, 272, 274 i 278 (nepotvrđen) "pojavili" su se u lancu raspada izotopa <sup>282</sup>Nh, <sup>287</sup>Mc, <sup>288</sup>Mc, [[tenesin|<sup>294</sup>Ts]] i <sup>290</sup>Fl, respektivno. Tih 11 izotopa imaju vremena poluraspada u rasponu od 10&nbsp;milisekundi kod <sup>262m</sup>Bh do jedne minute kod <sup>270</sup>Bh i <sup>274</sup>Bh, a koja se produžavaju na oko 12&nbsp;minuta kod nepotvrđenog izotopa <sup>278</sup>Bh, za koji se smatra da bi mogao biti jedan od najduže živućih superteških nuklida.<ref name="Doi_"/> === Hemijske === Borij je peti član ''6d'' serije prelaznih metala i najteži član [[7. grupa hemijskih elemenata|7. grupe elemenata]] u periodnom sistemu, ispod [[mangan]]a, [[tehnecij]]a i [[renij]]a. Svi članovi 7. grupe iskazuju [[oksidacijsko stanje]] +7 svojstveno toj grupi, a ono postaje sve stabilnije kako se "silazi" niz grupu (posmatrajući u standardnom PSE). Stoga se za borij očekuje da gradi stabilno stanje +7. Osim toga, tehnecij također iskazuje i stabilno +4 stanje dok renij pokazuje i stabilna stanja +4 i +3. Idući tim trendom, za borij se očekuje da bi također mogao imati slična niža stanja.<ref name=fricke/> Više oksidacijsko stanje +7 bi sa većom vjerovatnoćom moglo postojati u oksianionima kao što su perborijati{{efn|Treba razlikovati ''perborijate'' od ''perborata'', spojeva bora}} {{chem|BhO|4|-}}, analogno lakšim [[permanganat]]ima, pertehnecijatima i perrenatima. Ipak, za borij(VII) se pretpostavlja da bi vrlo vjerovatno mogao biti nestabilan u vodenim rastvorima, te bi se vjerovatno mogao lahko reducirati do nešto stabilnijeg borija(IV).<ref name=haire/> Za tehnecij i renij je poznato da grade isparljive heptokside opće formule M<sub>2</sub>O<sub>7</sub> (M = Tc, Re), pa bi i borij također mogao graditi isparljivi oksid Bh<sub>2</sub>O<sub>7</sub>. Takav oksid bi trebao biti rastvorljiv u vodi, gradeći perboričnu kiselinu, HBhO<sub>4</sub>. Renij i tehnecij grade spektar oksihalida putem halogenacije oksida. Hlorinacijom oksida dobijaju se oksihloridi MO<sub>3</sub>Cl, pa bi se tako ovom reakcijom trebao formirati i BhO<sub>3</sub>Cl. Fluorinacijom se dobijaju još i MO<sub>3</sub>F i MO<sub>2</sub>F<sub>3</sub> kod težih elemenata pored spojeva renija kao što su ReOF<sub>5</sub> i ReF<sub>7</sub>. Prema tome, nastanak oksifluorida borija bi moglo pomoći u analitičkom dokazivanju osobina ''eka''-renija.<ref name="hgnadler"/> Pošto su oksihloridi asimetrični, oni bi trebali imati znatno povećane dipolne momente, kako se ide dolje niz 7. grupu, a trebali bi postajati sve manje isparljivi redoslijedom TcO<sub>3</sub>Cl &gt; ReO<sub>3</sub>Cl &gt; BhO<sub>3</sub>Cl: ovo je i eksperimentalno potvrđeno 2000. godine mjerenjem entalpija adsorpcije za ova tri spoja. Vrijednosti za TcO<sub>3</sub>Cl i ReO<sub>3</sub>Cl su −51&nbsp;kJ/mol i −61&nbsp;kJ/mol, respektivno; dok je eksperimentalna vrijednost za BhO<sub>3</sub>Cl −77,8&nbsp;kJ/mol, što je veoma blisko teoretski očekivanoj vrijednosti od −78,5&nbsp;kJ/mol.<ref name=haire/> === Fizičke === Za borij se očekuje da bude u čvrstom agregatnom stanju pri standardnim uslovima temperature i pritiska te da zauzima heksagonalnu gusto pakovanu kristalnu strukturu (<sup>''c''</sup>/<sub>''a''</sub>&nbsp;=&nbsp;1,62), slično kao i njegov lakši kongener renij.<ref name="ostlin"/> To bi trebao biti veoma teški metal gustoće od oko 37,1&nbsp;g/cm<sup>3</sup>, čime bi trebao biti treći najgušći element od svih, do danas poznatih, 118 elemenata, manje samo od [[majtnerij]]a (37,4&nbsp;g/cm<sup>3</sup>) i [[hasij]]a (41&nbsp;g/cm<sup>3</sup>), dva elementa koji ga slijede u periodnom sistemu. Usporedbe radi, najgušći poznati element čiju gustoću je moguće precizno izmjeriti, [[osmij]], ima gustoću od samo 22,61&nbsp;g/cm<sup>3</sup>. Ovo je rezultat velike atomske težine borija, kontrakcija lantanoida i aktinoida te relativističkih efekata, mada je proizvodnja dovoljno velikih količina borija, kako bi se ova vrijednost izmjerila, veoma nepraktična, a uzorak bi se vrlo brzo raspao.<ref name=haire/> Za [[atomski radijus]] borija očekuje se da iznosi oko 128&nbsp;pm.<ref name=haire/> Zbog relativističke stabilizacije ''7s'' orbitale i destabilizacije ''6d'' orbitale, predviđa se da bi ion Bh<sup>+</sup> mogao imati [[elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] [Rn] 5f<sup>14</sup> 6d<sup>4</sup> 7s<sup>2</sup>, otpuštajući ''6d'' elektron umjesto ''7s'' elektrona, što je u suprotnosti od ponašanja njegovih lakših homologa mangana i tehnecija. S druge strane, renij slijedi obrazac borija, otpuštajući ''5d'' elektron prije ''6s'' elektrona, jer se relativistički efekti pojačavaju u šestoj periodi, gdje su oni, između ostalog, "odgovorni" za žutu boju [[zlato|zlata]] i nisku tačku topljenja [[živa|žive]]. Za ion Bh<sup>2+</sup> se očekuje da ima elektronsku konfiguraciju [Rn] 5f<sup>14</sup> 6d<sup>3</sup> 7s<sup>2</sup>. Za razliku od njega, za ion renija Re<sup>2+</sup> se očekuje da bi trebao imati konfiguraciju [Xe] 4f<sup>14</sup> 5d<sup>5</sup>, ovog puta analogno manganu i tehneciju.<ref name=haire/> Za [[ionski radijus]] heksaordiniranog sedmovalentnog borija pretpostavlja se da bi bio oko 58&nbsp;pm (sedmovalentni mangan, tehnecij i renij imaju vrijednosti 46, 57 i 53&nbsp;pm, respektivno). Petovalentni borij mogao bi imati još veći ionski radijus od 83&nbsp;pm.<ref name=haire/> == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="haire">Haire, Richard G. (2006). ''Transactinides and the future elements''. u Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean. ''The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements'' (3. izd.). Dordrecht, Holandija: Springer Science+Business Media. {{ISBN|1-4020-3555-1}}.</ref> <ref name="chemdataroyal">[http://www.rsc.org/chemsoc/visualelements/pages/data/bohrium_data.html Chemical Data. Bohrium - Bh], Kraljevsko hemijsko društvo</ref> <ref name="fricke">Johnson, E.; Fricke, B.; Jacob, T.; Dong, C. Z.; Fritzsche, S.; Pershina, V. (2002). ''Ionization potentials and radii of neutral and ionized species of elements 107 (bohrium) and 108 (hassium) from extended multiconfiguration Dirac–Fock calculations''. The Journal of Chemical Physics 116: 1862. {{doi|10.1063/1.1430256}}</ref> <ref name="ostlin">Östlin, A.; Vitos, L. (2011). ''First-principles calculation of the structural stability of 6d transition metals''. Physical Review B 84 (11). {{doi|10.1103/PhysRevB.84.113104}}</ref> <ref name="fricke1975">Fricke, Burkhard (1975). ''Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties''. Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry 21: 89–144. {{doi|10.1007/BFb0116498}}</ref> <ref name="yutsog">Yu. Ts. Oganessian ''et al.'' [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0375947476906072 On spontaneous fission of neutron-deficient isotopes of elements 103, 105 and 107], Nuclear Physics A., 1976, Т. 273., br. 2., str. 505-522. {{doi|10.1016/0375-9474(76)90607-2}}</ref> <ref name="93TWG">{{Cite journal|doi=10.1351/pac199365081757|title=Discovery of the transfermium elements. Part II: Introduction to discovery profiles. Part III: Discovery profiles of the transfermium elements|year=1993|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=65|pages=1757|author=Barber, R. C.; Greenwood N. N.; Hrynkiewicz A. Z.; Jeannin Y. P. ''et al.''|issue=8}}</ref> <ref name="262Bh">{{cite journal|author=Münzenberg G.; Hofmann S.; Heßberger F. P.; Reisdorf W. ''et al.''|year=1981|title=Identification of element 107 by α correlation chains|journal=Zeitschrift für Physik A|volume=300|issue=1|pages=107–8|doi=10.1007/BF01412623|bibcode = 1981ZPhyA.300..107M|url=https://www.researchgate.net/publication/238901044_Identification_of_Element_107_by_a_Correlation_Chains|access-date=24. 12. 2016}}</ref> <ref name=nuclidetable>{{cite web |url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=107&n=163 |title=Interactive Chart of Nuclides |publisher=Brookhaven National Laboratory |author=Sonzogni, Alejandro |location=National Nuclear Data Center |access-date=26. 3. 2018 |archive-date=12. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612141714/http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=107&n=163 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Doi_">{{cite book|author=Münzenberg G.; Gupta M.|editor=Attila Vértes, Sándor Nagy, Zoltán Klencsár, Rezso György Lovas, Frank Rösch|title=Handbook of Nuclear Chemistry|chapter=Production and Identification of Transactinide Elements|pages=877|year=2011|doi=10.1007/978-1-4419-0720-2_19|isbn=978-1-4419-0719-6}}</ref> <ref name="hgnadler">{{Cite book|author=Hans Georg Nadler|chapter=Rhenium and Rhenium Compounds|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2000|isbn=9783527303854|doi=10.1002/14356007.a23_199}}</ref> }} {{Commonscat|Bohrium}} {{PSE}} {{Hemijski elementi nazvani po naučnicima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Borij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Prijelazni metali]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] hfygw0wdyxo2kwfqw19xzmqlshtngfl Europij 0 8753 3892038 3819773 2026-05-31T12:20:07Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Europij | Simbol = Eu | Atomski broj = 63 | Serija = [[Lantanoidi]] | Grupa = La | Perioda = 6 | Blok = f | Boja serije = Plum | Slika = [[Datoteka:Europium.jpg|180px]] | Izgled = srebrenobijeli metal | Zastupljenost = 9,9 • 10<sup>-6</sup><ref name="binder" /> | Atomska masa = 151,964 | Atomski radijus = 185 | Atomski radijus izračunat = 231 | Kovalentni radijus = 198 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f<sup>7</sup>6s<sup>2</sup> | Izlazna energija = 2,5 | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 25, 8, 2 | Energija ionizacije_1 = 547,1 | Energija ionizacije_2 = 1085 | Energija ionizacije_3 = 2404 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana | Gustoća = 5245 (25 °C)<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = paramagnetičan (''Χ<sub>m</sub>'' = 0,013)<ref name="Weast"/> | Tačka topljenja_K = 1099 | Tačka topljenja_C = 826 | Tačka ključanja_K = 1440 | Tačka ključanja_C = 1713<ref name="zhang" /> | Molarni volumen = 28,97 · 10<sup>-6</sup> | Toplota isparavanja = 176<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 9,2 | Pritisak pare = 144 | Pritisak pare_K = 1095 | Brzina zvuka = | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 180 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,11 · 10<sup>6</sup> | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 14 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 2 , '''3''' | Oksidi = | Elektrodni potencijal = −1,99 V (Eu<sup>3+</sup> + 3 e<sup>−</sup> → Eu) | Elektronegativnost = 1,2 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|14/15|17}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|7/8|43}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Eu | Maseni broj = 150 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 36,9 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,261 | Tipraspada1ZP = <sup>150</sup>Sm }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Eu | Maseni broj = 151 | Rasprostranjenost u prirodi = 47,8 | Vrijeme poluraspada = 5 • 10<sup>18</sup> [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 1,9644 | Tipraspada1ZP = <sup>147</sup>Pm }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Eu | Maseni broj = 152 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 13,516 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,874 | Tipraspada1ZP = <sup>152</sup>Sm | Tipraspada2ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]] | Tipraspada2ZE = 1,819 | Tipraspada2ZP = <sup>152</sup>Gd }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Eu | Maseni broj = 153 | Rasprostranjenost u prirodi = 52,2 }} |}} '''Europij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Eu''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 63. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] smješten je u grupu [[lantanoidi|lantanoida]] i zbog toga se ubraja u rijetke zemne metale. Samo su europij i [[americij]] elementi nazvani po [[kontinent]]ima. Kao i ostali lantanoidi, europij je također srebreno-sjajni teški metal. Njegove osobine ne slijede [[kontrakcija lantanoida|kontrakciju lantanoida]]. Zbog njegove [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]], ima znatno manju [[gustoća|gustoću]] i dosta niže [[talište|tačke topljenja]] i [[tačka ključanja|ključanja]] u odnosu sa susjedne elemente. On je hemijski najreaktivniji rijetki zemni metal. Ima znatnu primjenu u tehnici jer se koristi kao materijal za izradu svjetlećih tijela, poput [[katodni monitor|katodnih monitora]], koji su ranije korišteni kao ekrani za [[računar]]e i [[televizor]]e, zatim u sijalicama i [[LCD monitor]]ima. U tim proizvodima crvena i plava boja dobijaju se od supstanci dopiranih europijem, a koje tako fluoresciraju u određenom željenom spektru. == Historija == Prve naznake o postojanju elementa koji je kasnije nazvan ''europij'' dao je [[William Crookes]] 1885. Pri ispitivanju spektra [[Fluorescencija|fluorescencije]] smjese [[samarij]]a i [[itrij]]a zabilježio je signale neobičnih narančastih spektralnih linija, a koje su bile snažnije u smjesi elemenata nego kada su ti elementi bili u čistom stanju. Shvatio je da te linije ukazuju na postojanje novog nepoznatog elementa, pa ih je nazvao "nenormalne linije", a hipotetički element S<sub>δ</sub>.<ref name="Crookes"/> Otkriće koje je utrlo put otkriću ovog elementa napravio je [[Paul Émile Lecoq de Boisbaudran]] 1892, kada je pored "nenormalnih" Crookesovih linija, u spektru samarija otkrio još tri dotad nepoznate plave [[Spektar (fizika)|spektralne]] linije.<ref name="bpt6k307"/> Godine 1896. [[Eugène-Anatole Demarçay]] na osnovu ultraljubičastog spektra pretpostavio je postojanje novog elementa između samarija i [[gadolinij]]a,<ref name="bpt6k3078"/> pri čemu je 1900. utvrdio da bi taj element mogao biti isti onaj koji su proučavali Crookes i Boisbaudran. Naredne godine Demarçayu je pošlo za rukom da taj element izolira pomoću frakcijske [[Kristalizacija|kristalizacije]] dvostrukih soli samarij/europij-magnezij-nitrata. Element je nazvao po [[Evropa|Evropi]].<ref name="bpt6k30888"/><ref name="stable92772"/> Analogno načinu kako je europij dobio ime, naučnici [[Glenn T. Seaborg]], [[Ralph A. James]] i [[Leon O. Morgan]] element koji je u periodnom sistemu direktno ispod europija, a koji spada u [[Aktinoidi|aktinoide]], također su nazvali po jednom kontinentu ([[Amerika|Americi]]), ''[[americij]]''.<ref name="purl4435330"/> Prva važnije tehnička upotreba ovog elementa bila je proizvodnja europijem dopiranog itrij-vanadata. Taj materijal za izradu crvenih svjetlećih tijela otkrili su 1964. [[Albert K. Levine]] i [[Frank C. Palilla]], a kasnije je odigrao vrlo važnu ulogu u razvoju televizije u boji.<ref name="levinea"/> U te i slične svrhe izgrađen je i prvi rudnik za dobijanje ruda rijetkih zemalja u [[Mountain Pass (Kalifornija)|Mountain Passu]],<ref name="castorsb"/> u [[Kalifornija|Kaliforniji]], iz kojeg se počevši od 1954. intenzivno eksploatira ruda.<ref name="harald"/> == Osobine == === Fizičke === Kao i ostali lantanoidi, europij je mehki, teški [[Metal (hemija)|metal]], srebrenog sjaja. Ima neuobičajeno nisku [[Gustoća|gustoću]] od 5,245 g/cm<sup>3</sup>, što je znatno niže od njemu susjednih lantanoida iz periodnog sistema, kao što su [[samarij]] ili gadolinij, a također niže i od [[lantan]]a. Isto važi i za njegovu relativno nisku [[Talište|tačku topljenja]] od 826&nbsp;°C i tačku ključanja 1440&nbsp;°C (kod gadolinija: tačka topljenja 1312&nbsp;°C, a ključanja 3000&nbsp;°C). Ove vrijednosti u suprotnosti su s inače primjenjivom [[Kontrakcija lantanoida|kontrakcijom lantanoida]], a uzrok tome je [[elektronska konfiguracija]] europija [Xe] 4f<sup>7</sup> 6s<sup>2</sup>. Budući da mu je f-ljuska polovično popunjena, samo dva [[Valencija (hemija)|valentna]] elektrona (6s<sup>2</sup>) dostupna su za kreiranje [[Metalna veza|metalnih veza]]; zbog toga nastaju dosta stabija sile vezivanja i znatno veći [[atomski radijus]] metala. Slične karakteristike zapažene su i kod [[iterbij]]a. Kod ovog elementa, s dvije potpuno popunjene f-ljuske također postoje samo dva valentna elektrona dostupna za kreiranje metalnih veza.<ref name="HoWi1938"/> U normalnim uvjetima [[Kristalizacija|kristalizira]] se u kubičnu-prostorno centriranu rešetku s parametrom rešetke a=455 pm.<ref name="Barrettcs"/> Osim ove [[Kristalna struktura|kristalne strukture]], poznate su još dvije visokotlačne [[Alotropske modifikacije|modifikacije]]. Redoslijed modifikacija pri povećanju pritiska, kao što je to slučaj kod iterbija, ne odgovara redoslijedu kod drugih lantanoida. Tako, naprimjer, kod europija nije poznata modifikacija u dvostrukoj heksagonalnoj strukturi ni u tzv. strukturi samarija. Prvi fazni prelaz kod ovog metala odvija se pri pritisku od 12,5 GPa, a iznad ovog pritiska europij se kristalizira u heksagonalnoj, gusto pakovanoj kristalnoj strukturi s parametrima rešetke a=241 pm i c=545 pm. Pri pritisku iznad 18 GPa otkrivena je još jedna struktura sa Eu-III slična heksagonalnoj, gusto pakovanoj kuglastoj strukturi.<ref name="syassenk"/><ref name="wagrosshans"/> Pri izuzetno visokom pritisku iznad 34 GPa mijenja se elektronska konfiguracija europija iz dvovalentne u trovalentnu. Ovim se postiže [[superprovodljivost]] elementa, a koja se javlja pri pritisku od oko 80 GPa i temperaturi od oko 1,8 K.<ref name="Debessai"/> Ioni europija, koji su ugrađeni u vlastite osnovne rešetke, pokazuju izrazitu [[fluorescencija|fluorescenciju]]. Pritom je emitovana talasna dužina zavisna od oksidacijskog stanja. Tako naprimjer [[ion]]i Eu<sup>3+</sup> fluoresceniraju gotovo nezavisno od osnovne rešetke u rasponu od 613 do 618&nbsp;nm, što odgovara intenzivnoj crvenoj boji.<ref name="Rost"/> Za razliku od njega, maksimum emisije iona Eu<sup>2+</sup> daleko je zavisniji od osnovne rešetke te, naprimjer, za osnovnu rešetku barij magnezij-aluminata iznosi 447&nbsp;nm u plavom dijelu spektra,<ref name="Baumfield"/> dok za [[stroncij-aluminat]] (SrAl<sub>2</sub>O<sub>4</sub>:Eu<sup>2+</sup>) iznosi 520&nbsp;nm u zelenom spektru.<ref name="lakshmanan"/> === Hemijske === [[Datoteka:Europium on air oxidized.jpg|thumb|lijevo|180px|Komad europija oksidiran stajanjem na [[zrak]]u, presvučen žutim europij(II)-karbonatom]] Europij je tipičan neplemeniti metal i reagira sa većinom nemetala. On je jedan od najreaktivniji lantanoida, a sa [[kisik]]om reagira najbrže. Ako se zagrije na temperaturu od oko 180&nbsp;°C, spontano se zapali u kontaktu sa zrakom i sagorijeva do europij(III)-oksida.<ref name="Emsley"/> :<math>\mathrm{4\ Eu + 3\ O_2 \longrightarrow 2\ Eu_2O_3}</math> Europij reagira također i sa halogenim elementima [[fluor]]om, hlorom, [[brom]]om i [[jod]]om dajući [[halidi|trihalide]]. Pri reakciji s [[vodik]]om nastaju [[stehiometrija|nestehiometrijske]] hidridne faze, u kojim [[atom]]i vodika ulaze u šupljine unutar kuglaste kristalne rešetke metala.<ref name="HoWi1938"/> Ovaj metal vrlo sporo se rastvara u [[voda|vodi]], dok se u kiselinama rastvara mnogo brže istiskujući iz nje vodik i gradeći bezbojne [[ion]]e Eu<sup>3+</sup>. Također bezbojni ioni Eu<sup>2+</sup> dobijaju se [[elektroliza|elektrolitičkom]] redukcijom na [[katoda|katodi]] u vodenom rastvoru. To je jedini dvovalentni ion nekog lantanoida koji je stabilan u vodenom rastvoru. Europij se može rastvarati u [[amonijak]]u, pri čemu kao i kod alkalnih metala nastaje plavi rastvor u kojem se nalaze [[solvatizirani elektron]]i.<ref name="HoWi1938"/> Kation Eu<sup>3+</sup> spada, pored Sm<sup>3+</sup>, Tb<sup>3+</sup> i Dy<sup>3+</sup> među katione lantanoida, koji u posebno sačinjenim kompleksima mogu emitirati [[svjetlost]] u vidljivom dijelu spektra usljed apsorpcije određenih talasnih dužina. Trovalentni kation europija je jedan od kationa koji je u vodenom rastvoru bezbojan, ali s kojem organski ligandi mogu izazvati takozvani ''efekt antene'' sa koordiniranim izduženim sistemom ''π'' elektrona, pri čemu centralne čestice snažno iskazuju luminescentne osobine. Tako ''π'' elektroni liganda provode apsorbiranu energiju ulazne svjetlosti (od oko 355&nbsp;nm) do ''5d'' elektrona iona Eu<sup>3+</sup>, čime on odlazi u ''4f'' orbitalu te pri povratku u prvobitnu orbitalu emitira svjetlost u vidljivom dijelu spektra (oko 610&nbsp;nm talasne dužine). === Izotopi === Postoji ukupno 38 izotopa te 13 nuklearnih izomera europija između <sup>130</sup>Eu i <sup>167</sup>Eu. Od njih samo je <sup>153</sup>Eu stabilan, a drugi, <sup>151</sup>Eu, dugo vremena je smatran stabilnim, sve dok 2007. godine nisu pronađene indicije da se raspada alfa raspadom uz [[vrijeme poluraspada]] od najmanje 1,7 triliona godina.<ref name="bellip"/> Oba ova [[izotop]]a nalaze se u prirodi, gdje izotop <sup>153</sup>Eu ima udio od 52,2 % u prirodnoj smjesi izotopa, a izotop <sup>151</sup>Eu 47,8 %.<ref name="nubase"/> Više izotopa europija kao što su <sup>152</sup>Eu, <sup>154</sup>Eu i <sup>155</sup>Eu nastaju pri razbijanju jezgara atoma [[uranij]]a i [[plutonij]]a. U tom procesu, izotop <sup>155</sup>Eu ima udio od oko 0,03 % od ukupne količine proizvoda raspada te predstavlja najčešći izotop europija koji nastane na taj način.<ref name="aragonne"/> Prisustvo radioaktivnih izotopa europija potvrđeno je na [[atol]]u [[Rongelap]] tri godine nakon kontaminacije atola u čijoj blizini je izvršen test atomske bombe u sklopu "operacije Castle".<ref name="palumbo"/> == Rasprostranjenost == Europij je na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] vrlo rijedak element. Njegov udio u kontinentalnoj Zemljinoj kori iznosi oko 2 [[Parts per million|ppm]].<ref name="Weast"/> On se nalazi u vidu sporednih sastojaka u različitim lantanoidnim mineralima, a [[mineral]]i gdje je europij glavni sastojak nisu poznati. Metal je sadržan u ceritnim rudama poput [[monacit]]a i [[bastnesit]]a, kao i u rudama iterbija poput [[ksenotim]]a, a gdje udio europija uglavnom iznosi između 0,1 i 0,2%.<ref name="Ullmann"/> Za industrijsko dobijanje europija najvažnije nalazište do 1985. bila je ruda bastnesita u kalifornijskom rudniku Mountain Pass, a poslije je glavni izvor rude ovog metala postao kineski rudnik [[Bayan Obo]] (白云矿区).<ref name="Haxelb"/> U nekim [[Magmatit|magmatskim stijenama]], koncentracija europija može biti viša ili niža od one koja bi se očekivala kao standard relativne zastupljenosti rijetkih metala određen pomoću [[Hondriti|hondrita]]. Ovaj fenomen naziva se i '''anomalija europija''' a odnosi se na to, da se pod reducirajućim uslovima unutar [[Magma|magme]] Eu<sup>3+</sup> može reducirati do Eu<sup>2+</sup>. Ovaj ion posjeduje veći ionski radijus od trovalentnog europija pa se zbog toga može lakše uklopiti i integrirati u određene minerale, uglavnom na mjesta [[stroncij]]a ili [[kalcij]]a u [[kalifeldspat]]u i [[plagioklas]]u, pri čemu onda oni iskazuju ''pozitivnu'' anomaliju europija. Ovi minerali se kristaliziraju iz istopljene magme te se zatim odvajaju iz nje, dok trovalentni europij ostaje rastopljen u magmi.<ref name="Shyama"/><ref name="Drake"/> Međutim, za uklapanje u neke stijene poput [[piroksen]]a i [[olivin]]a na mjesta gdje se nalaze [[željezo]], [[magnezij]] i kalcij, [[ion]] Eu<sup>2+</sup> je isuviše velik, pa tako dolazi do ''negativne'' anomalije europija.<ref name="Myron"/> Osim pri kristalizaciji plagioklasa, anomalija europija se može desiti i pri topljenju stijena. Pošto je koeficijent razdvajanja između kristala i istopljene smjese oko 10 puta veći nego kod drugih rijetkih zemnih elemenata, pri djelimičnom topljenju stijena bogatih plagioklasom u istopljenju smjesu dospijeva vrlo malo europija što rezultira negativnom anomalijom europija kada stijene ponovno počnu otvrdnjavati. Ova anomalija je pokazatelj stepena frakcionizacije magmatskih stijena. Vrlo izražena anomalija europija pronađena je u [[stijena]]ma donesenim sa [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], pri čemu uzorci bogati plagioklasom sa Mjesečevih "visoravni" imaju pozitivnu (povišen udio europija), dok [[bazalt]]ni uzorci nađeni u kraterima i dolinama Mjeseca negativnu anomaliju. Prema mišljenjima naučnika,<ref name="Jakes"/> ova činjenica pruža izuzetne podatke o geološkoj historiji Mjeseca. Pri tome se pretpostavlja da su visoravni sa svojim [[anortozit]]ima izdiferencirale od Mjesečevog unutrašnjeg omotača prije otprilike 4,6 do 4,4 milijarde godina, pa se stoga sastoje iz olivinsko-piroksenskih stijena siromašnih europijem. Mlađe bazaltne stijene iz Mjesečevih dolina, koje su nastale iz bazaltskog djelimično otopljenog omotača jezgra Mjeseca, iz istog razloga su siromašne europijem.<ref name="srtaylor"/> == Dobijanje == [[Datoteka:Eu-Block.jpg|thumb|lijevo|180px|Europij, komad od oko 300 g, kristaliziran u obliku dendrita, visoke čistoće 99,998 % Eu/TREM]] Zbog sličnosti sa metalima s kojima je redovno povezan u rudama i mineralima, kao i zbog vrlo male koncentracije u njima, razdvajanje europija od drugih lantanoida je izrazito teško, a istovremeno i izuzetno važno, pogotovo zbog tehničkih načina upotrebe elementa. Nakon "digestije" (starenja [[taloženje|taloga]] polaznih materijala poput monacita ili bastnesita pomoću sumporne kiseline ili sode, mogući su različiti načini odvajanja metala. Osim ionsko-izmjenjivačkih tehnika, najviše se izvode postupci koji se zasnivaju na tečno-tečno ekstrakciji i redukciji Eu<sup>3+</sup> na Eu<sup>2+</sup>. U tim postupcima, iz bastnesita, kao polaznog materijala, odvaja se [[cerij]] u obliku cerij(IV)-oksida. Preostale rijetke zemlje rastvaraju se u [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnoj kiselini]]. Nakon toga, pomoću smjese [[DEHPA]] (di(2-etilheksil) fosforne kiseline) i [[kerozin]]a u tečno-tečnoj ekstrakciji odvajaju se europij, gadolinij i [[samarij]] od ostalih rijetkih zemnih metala. Od preostala dva elementa, europij se odvaja redukcijom dvovalentnog Eu<sup>2+</sup> i njegovim taloženjem kao teško rastvorljivi europij(II)-sulfat, dok ostali ioni ostaju i dalje u rastvoru.<ref name="Ullmann" /> Metalni europij može se dobiti reakcijom europij(III)-oksida sa [[lantan]]om ili mišmetalom. Ako se ovakva reakcija izvodi u vakuumu, europij se [[destilacija|izdestilira]] pa se tako može odvojiti od drugih metala i nečistoća:<ref name="Ullmann" /> :<math>\mathrm{Eu_2O_3 + La \longrightarrow Eu \uparrow + La_2O_3}</math> U svijetu je 2010. godine proizvedeno oko 600 tona europija dok je oko 500 tona potrošeno (u oba slučaja prikazano u vidu europij-oksida). Zbog rastućih potreba za ovim metalom, postoji bojazan da će srednjoročno potražnja za njim premašiti ponudu i da će doći do nestašice europija na tržištu. Stoga se radi na povećanju proizvodnje ovog metala, naročito u pogledu otvaranja novih rudnika kao što su [[Australija|australijski]] [[Mount Weld]] i ponovno otvaranje rudnika ''Mountain Pass''. Zbog velike potražnje za njim, cijena europija je znatno porasla u posljednjih nekoliko godina. Godine 2002. cijena na tržištu kretala se oko 240 US$ po kilogramu, a 2011. porasla je na 1830 dolara po kilogramu (za europij 99%-tne čistoće).<ref name="stevancu"/><ref name="Abigail"/> == Upotreba == Europij se prvenstveno koristi kao sredstvo za dopiranje u proizvodnji svjetlećih tijela, koje se uglavnom upotrebljavaju u ekranima sa katodnom cijevi, a koji su ranije ugrađivani u računarske monitore i televizore, a danas se ponegdje koriste u avionskim instrumentima i svjetiljkama od kompaktnih materijala. Za postizanje različitih boja i nijansi svjetlećih materijala koristi se i dvovalentni i trovalentni europij. Naprimjer, za dobijanje crvenih boja pretežno se upotrebljava [[itrij-oksid]] dopiran europijem (Y<sub>2</sub>O<sub>3</sub>:Eu<sup>3+</sup>), dok je u prošlosti korišten itrij-oksisulfid ili, kao prvi značajni crveni svjetleći materijal itrij-vanadat također dopiran europijem (Eu<sup>3+</sup>). Dvovalentni Eu<sup>2+</sup> pretežno se koristi za plave svjetleće materijale u spojevima poput stroncij-hlorofosfata (Sr<sub>5</sub>(PO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>Cl:Eu<sup>2+</sup>, stroncij-hloroapatit, SCAP) i barij magnezij-aluminata (BaMgAl<sub>11</sub>O<sub>17</sub>:Eu<sup>2+</sup>, BAM).<ref name="Baumfield"/><ref name="saezr"/> Za proizvodnju tzv. "plazma" ekrana potrebni su materijali koji pretvaraju VUV zrake (ultraljubičaste zrake u vakuumu), emitovane od strane plemenitih gasova u stanju [[plazma (fizika)|plazme]], u vidljivu [[svjetlost]]. Za to se koriste svjetleće materije dopirane europijem za plavu i crvenu svjetlost, i to za plavu: barij magnezij-aluminat a za crvenu: (Y,Gd)BO<sub>3</sub>:Eu<sup>3+</sup>.<ref name="haninen"/> Zbog svoje fluorescencije, europij se koristi i u novčanicama [[euro|eura]] da bi se spriječilo krivotvorenje.<ref name="Cotton"/> Ova osobina se također može iskoristiti i za spektrofluorometriju (fluorescentnu spektroskopiju). U tu svrhu, europij se naprimjer veže sa nekim pogodnim kompleksom, koji se zatim uvodi na željeno mjesto i reagira sa određenom bjelančevinom, te se zatim tamo obogaćuje.<ref name="Rost"/> == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="castorsb">{{Cite journal|author=Stephen B. Castor|title=Rare Earth Deposits of North America|journal=Resource Geology|volume=58|year=2008|pages=337–347|doi=10.1111/j.1751-3928.2008.00068.x}}</ref> <ref name="harald">{{Cite web|author=Harald Elsner|url=http://www.bgr.bund.de/DE/Gemeinsames/Produkte/Downloads/Commodity_Top_News/Rohstoffwirtschaft/36_kritische-versorgungslage.pdf?__blob=publicationFile&v=4|title=Kritische Versorgungslage mit schweren Seltenen Erden – Entwicklung „Grüner Technologien“ gefährdet?|publisher=Commodity Top News|year=2011|number=36|language=de|access-date=29. 8. 2017|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304083541/http://www.bgr.bund.de/DE/Gemeinsames/Produkte/Downloads/Commodity_Top_News/Rohstoffwirtschaft/36_kritische-versorgungslage.pdf?__blob=publicationFile&v=4|url-status=dead}}</ref> <ref name="HoWi1938">{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|isbn=978-3-11-017770-1|pages=1938–1944}}</ref> <ref name="Barrettcs">{{Cite journal|author=C. S. Barrett|title=Crystal Structure of Barium and Europium at 293, 78, and 5°K|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-physics_1956-12_25_6/page/1123|journal=The Journal of Chemical Physics|volume=25|year=1956|page=1123|doi=10.1063/1.1743161}}</ref> <ref name="syassenk">{{Cite journal|author=K. Takemura, K. Syassen|title=Pressure-volume relations and polymorphism of europium and ytterbium to 30 GPa|journal=Journal of Physics F: Metal Physics|volume=15|year=1985|pages=543–559|doi=10.1088/0305-4608/15/3/010}}</ref> <ref name="wagrosshans">{{Cite journal|author=W. A. Grosshans, W. B. Holzapfel|title=X-ray studies on europium and ytterbium up to 40 GPa|journal=Journal of Magnetism and Magnetic Materials|volume=47–48|year=1985|pages=295–296|doi=10.1016/0304-8853(85)90420-2}}</ref> <ref name="Debessai">{{Cite journal|author=M. Debessai, T. Matsuoka, J. Hamlin, J. Schilling, K. Shimizu|title=Pressure-Induced Superconducting State of Europium Metal at Low Temperatures|journal=Physical Review Letters|volume=102|year=2009|pages=197002–197005|doi=10.1103/PhysRevLett.102.197002}}</ref> <ref name="Rost">{{Cite book|author=F. W. D. Rost|title=Fluorescence Microscopy|volume=2|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=0-521-41088-6|page=291|url=https://books.google.ba/books?id=-eJsstG_ClcC}}</ref> <ref name="Baumfield">{{Cite book|author=Peter Bamfield|title=Chromic phenomena. Technological applications of colour chemistry|publisher=Royal Society of Chemistry|year=2001|isbn=0-85404-474-4|page=159|url=https://books.google.ba/books?id=aFbgmoyArYoC&lpg=PP1&pg=PA159}}</ref> <ref name="lakshmanan">{{Cite book|author=Arunachalam Lakshmanan|title=Luminescence and Display Phosphors. Phenomena and Applications|publisher=Nova Publishers|year=2008|isbn=978-1-60456-018-3|page=269|url=https://books.google.ba/books?id=lKCWAaCiaZgC&lpg=PP1&pg=PA269}}</ref> <ref name="Emsley">{{Cite book|author=John Emsley|title=Nature’s building blocks. An A–Z guide to the elements|publisher=Oxford University Press|year=2001|isbn=0-19-850341-5|page=139–141|url=https://books.google.ba/books?id=Yhi5X7OwuGkC}}</ref> <ref name="bellip">{{Cite journal|author=P. Belli, R. Bernabei, F. Cappella, R. Cerulli, C. J. Dai, F. A. Danevich, A. d Angelo, A. Incicchitti, V. V. Kobychev, S. S. Nagorny, S. Nisi, F. Nozzoli, D. Prosperi, V. I. Tretyak, S. S. Yurchenko|title=Search for α decay of natural Europium|journal=Nuclear Physics|volume=A 789|year=2007|pages=15–29|doi=10.1016/j.nuclphysa.2007.03.001}}</ref> <ref name="nubase">{{Cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|journal=Nuclear Physics|volume=A 729|year=2003|pages=3–128|date=|access-date=5. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720233206/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|archive-date=20. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name="aragonne">Argonne National Laboratory: [http://www.ead.anl.gov/pub/doc/europium.pdf ''Europium''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111216033038/http://www.ead.anl.gov/pub/doc/europium.pdf |date=16. 12. 2011 }}, Human Health Fact Sheet, august 2005.</ref> <ref name="palumbo">Ralph F. Palumbo, Frank G. Lowman: ''[http://www.hss.energy.gov/HealthSafety/IHS/marshall/collection/data/ihp1c/0175_.PDF The occurence of antimony-125, europium-155, iron-55, and other radionuclides in rongelap atoll soil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916041359/http://www.hss.energy.gov/HealthSafety/IHS/marshall/collection/data/ihp1c/0175_.PDF |date=16. 9. 2016 }}''. Komisija za atomsku energiju SAD, 1958.</ref> <ref name="Ullmann">{{Cite book|author=Ian McGill|chapter=Rear Earth Elements|title=Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|year=2012|doi=10.1002/14356007.a22_607}}</ref> <ref name="Haxelb">{{Cite web|author=Gordon B. Haxel, James B. Hedrick, Greta J. Orris|url=http://pubs.usgs.gov/fs/2002/fs087-02/|title=Rare Earth Elements—Critical Resources for High Technology|publisher=United States Geological Survey Fact Sheet|number=087-02|year=2002|access-date=7. 10. 2017}}</ref> <ref name="Shyama">{{Cite book|author=Shyama P. Sinha|title=Systematics and the properties of the lanthanides|publisher=Springer|year=1983|isbn=90-277-1613-7|pages=550-551|url=https://books.google.de/books?id=OmUXW8pqUe8C&lpg=PP1&hl=de&pg=PA550}}</ref> <ref name="Drake">{{Cite journal|author=D. F. Weill, M. J. Drake|title=Europium Anomaly in Plagioclase Feldspar: Experimental Results and Semiquantitative Model|url=https://archive.org/details/sim_science_1973-06-08_180_4090/page/n73|journal=Science|volume=180|year=1973|pages=1059–1060|doi=10.1126/science.180.4090.1059}}</ref> <ref name="Myron">{{Cite book|author=Myron G. Best|title=Igneous and Metamorphic Petrology|publisher=Freeman|year=1982|location=New York|isbn=0-7167-1335-7|pages=[https://archive.org/details/igneousmetamorph00best/page/56 56]|url=https://archive.org/details/igneousmetamorph00best/page/56}}</ref> <ref name="Jakes">{{Cite journal|author=S. R. Taylor, P. Jakes|url=http://adsabs.harvard.edu/full/1974LPSC....5.1287T|title=The geochemical evolution of the moon|journal=Lunar Science Conference, 5., Houston, Texas, 18-22. mart 1974, Proceedings|volume=2|year=1974|pages=1287–1305}}</ref> <ref name="srtaylor">{{Cite book|author=S. R. Taylor|title=Lunar Science: A post-Apollo View|url=https://archive.org/details/lunarsciencepost0000tayl|publisher=Pergamon|location=New York|year=1975|page=[https://archive.org/details/lunarsciencepost0000tayl/page/156 156]|isbn=978-0-08-018274-2}}</ref> <ref name="stevancu">{{Cite book|author=Steven Chu|title=Critical Materials Strategy|publisher=DIANE Publishing|year=2011|isbn=978-1-4379-4418-1|pages=87-88|url=https://books.google.ba/books?id=lFrj-IPPvmcC&lpg=PA1&dq=lFrj-IPPvmcC&pg=PA87}}</ref> <ref name="Abigail">{{Cite web|author=Abigail Walters, Paul Lusty|url=http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1638|title=Rear Earth Elements|publisher=British Geological Survey|year=2011|access-date=30. 8. 2017|archive-date=7. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160807041608/http://bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1638|url-status=dead}}</ref> <ref name="saezr">{{Cite book|author=Regino Saez, Paul A. Caro|title=Rare Earths|publisher=Editorial Complutense|year=1998|isbn=84-89784-33-7|pages=323–326|url=https://books.google.ba/books?id=P4UCrfp_s0EC&lpg=PP1&hl=en&pg=PA323}}.</ref> <ref name="haninen">{{Cite book|author=Pekka Hänninen, Harri Härmä|title=Lanthanide Luminescence. Photophysical, Analytical and Biological Aspects|publisher=Springer|year=2011|isbn=978-3-642-21022-8|page=220|url=https://books.google.ba/books?id=SWxwcXO94M8C&lpg=PP1&hl=en&pg=PA220}}</ref> <ref name="Cotton">{{Cite book|author=Simon Cotton|title=Lanthanide and Actinide Chemistry|publisher=John Wiley & Sons|year=2007|isbn=978-0-470-01007-5|page=77}}</ref> <ref name="levinea">{{Cite journal|author=Albert K. Levine, Frank C. Palilla|title=A new, highly efficient red-emitting cathodoluminiscent phosphor (YVO<sub>4</sub>:Eu) for color television|journal=Applied Physics Letters|volume=5|year=1964|page=118|doi=10.1063/1.1723611}}</ref> <ref name="stable92772">{{Cite journal|author=William Crookes|title=On the Phosphorescent Spectra of S δ and Europium|journal=Proceedings of the Royal Society of London|volume=76|number=511|year=1905|pages=|url=http://www.jstor.org/stable/92772}}</ref> <ref name="purl4435330">G. T. Seaborg, R. A. James, L. O. Morgan: ''The New Element Americium (Atomic Number 95).'' u: ''NNES PPR. (National Nuclear Energy Series, Plutonium Project Record).'' vol. 14 B ''The Transuranium Elements: Research Papers.'' rad br. 22.1, McGraw-Hill Book Co., New York 1949; [http://www.osti.gov/scitech/biblio/4435330 sažetak]; [http://www.osti.gov/scitech/servlets/purl/4435330/4435330.pdf mašinoskript], januar 1948.</ref> <ref name="bpt6k3078">{{Cite journal|author=Eugène-Anatole Demarçay|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k30780.image.f730.langDE|title=Sur un nouvel élément contenu, dans les terres rares voisines du samarium|journal=Comptes rendus|volume=122|year=1896|pages=728–730}}</ref> <ref name="bpt6k30888">{{Cite journal|author=Eugène-Anatole Demarçay|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k30888/f1580.image.langDE|title=Sur un nouvel élément, europium|journal=Comptes rendus|volume=132|year=1901|pages=1484–1486}}</ref> <ref name="Crookes">{{Cite journal|author=William Crookes|title=On Radiant Matter Spectroscopy. Part II. Samarium|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London|volume=176|year=1885|pages=691–723|doi=10.1098/rstl.1885.0014}}</ref> <ref name="bpt6k307">{{Cite journal|author=Paul Émile Lecoq de Boisbaudran|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3070h.image.f575.langDE|title=Recherches sur le samarium|journal=Comptes rendus|volume=114|year=1892|pages=575–577}}</ref> <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Weast">{{Cite book|author=Robert C. Weast (izd.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 - E-145|}}, u navedenom izvoru vrijednosti su izvedene u g/mol i prikazane su u SI jednicama.</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1579}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Europium}} * [http://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/2064/820/porast-cena-retkih-zemalja-zabrinjava-industriju-osvetljenja Porast cena retkih zemalja zabrinjava industriju osvetljenja] {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Europij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Lantanoidi]] [[Kategorija:Apsorberi neutrona]] [[Kategorija:Reducensi]] [[Kategorija:Rijetki zemni metali]] j25d9l7xubxz8cb5w1jd0vpqdx08scz Americij 0 9099 3892043 3799058 2026-05-31T12:21:24Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Americij | Simbol = Am | Atomski broj = 95 | Serija = Aktinoidi | Grupa = Ac | Perioda = 7 | Blok = f | Boja serije = Orchid | Slika = [[Datoteka:Americium_microscope.jpg|180px]] | Izgled = srebrenasto bijeli metal | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = 243,061375<ref name="harry" /> | Atomski radijus = 184 | Atomski radijus izračunat = - | Kovalentni radijus = - | Van der Waalsov radijus = 228,5 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f<sup>7</sup>7s<sup>2</sup> | Izlazna energija = | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 25, 8, 2 | Energija ionizacije_1 = 578 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 13670 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 7,1 · 10<sup>−4</sup>)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 1449 | Tačka topljenja_C = 1176 | Tačka ključanja_K = 2880 | Tačka ključanja_C = 2607 | Molarni volumen = 1,778 · 10<sup>-5</sup> | Toplota isparavanja = 238,5 | Toplota topljenja = 14,4 | Pritisak pare = | Pritisak pare_K = | Brzina zvuka = | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 0,11 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 147,1<ref name="harry" /> | Specifična električna provodljivost_K = 293,15 | Toplotna provodljivost = 10<ref name="harry" /> | Toplotna provodljivost_K = 300 | Oksidacioni broj = 2, '''3''', 4, 5, 6, (7) | Oksidi = | Elektrodni potencijal = −2,070&nbsp;[[Volt|V]]<br />(Am<sup>3+</sup> + 3e<sup>−</sup> → Am)<ref name="harry" /> | Elektronegativnost = 1,3 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Am | Maseni broj = 240 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 50,8 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = | Tipraspada1ZP = [[Plutonij|<sup>240</sup>Pu]] | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (1,9 · 10<sup>−4</sup> %) | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = [[Neptunij|<sup>236</sup>Np]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Am | Maseni broj = 241 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 432,2 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]] (≈ 100 %) | Tipraspada1ZE = 5,486 | Tipraspada1ZP = [[Plutonij|<sup>237</sup>Pu]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] (4,3 · 10<sup>−10</sup> %) | Tipraspada2ZE = ? | Tipraspada2ZP = ? }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Am | Maseni broj = 242 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 16,02 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>−</sup>]] (≈ 82,7 %) | Tipraspada1ZE = 0,665 | Tipraspada1ZP = [[Kirij|<sup>242</sup>Cm]] | Tipraspada2ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] (17,3 %) | Tipraspada2ZE = 0,751 | Tipraspada2ZP = [[Plutonij|<sup>242</sup>Pu]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Am | Maseni broj = 243 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 7370 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]] (≈ 100 %) | Tipraspada1ZE = 5,438 | Tipraspada1ZP = [[Neptunij|<sup>239</sup>Np]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] (4,7 · 10<sup>−9</sup> %) | Tipraspada2ZE = ? | Tipraspada2ZP = ? }} |}} '''Americij''' ({{jez-la|americium}}) jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Am''' i atomskim brojem 95. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] svrstan je u grupu [[aktinoidi|aktinoida]] ([[Elementi 7. periode|7. perioda]], f-blok) te se ubraja u transuranijske elemente. Uz [[europij]], jedini je element nazvan po nekom kontinentu. To je [[radioaktivnost|radioaktivni]] srebreno-sjajni metal, koji se vrlo lahko može oblikovati. Ne postoji nijedan stabilni [[izotop]] americija. Na Zemlji se pojavljuje isključivo kao [[Sintetički elementi|sintetički element]]. Prvi je put dobijen u jesen 1944, ali njegovo otkriće nije odmah objavljeno. Međutim, njegovo postojanje indirektno je objavio njegov otkrivač, američki hemičar [[Glenn T. Seaborg]] tokom gostovanja u jednoj radioemisiji za djecu. Americij također nastaje i u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]], gdje je prosječno u toni potrošenog nuklearnog goriva približno 100 grama ovog elementa. Najčešće se koristi kao izvor ionizirajućeg zračenja, naprimjer, u [[Spektroskopija|spektroskopiji]] [[Fluorescencija|fluorescencijom]] i [[detektor dima|detektorima dima]] na bazi ionizacije. Izotop americija <sup>241</sup>Am razmatran je za korištenje u radionuklidnim baterijama (RTG) za [[Svemirska letjelica|svemirske letjelice]] i [[Svemirska sonda|sonde]], gdje bi zamijenio [[plutonij]] (<sup>238</sup>Pu) zbog znatno dužeg [[vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] od 432,2&nbsp;godine, pa bi se takve letjelice mogle napajati [[Električna energija|električnom energijom]] više stotina godina. == Historija == Americij je u kasnu jesen 1944. sintetizirala grupa naučnika: [[Glenn T. Seaborg]], [[Ralph A. James]], [[Leon O. Morgan]] i [[Albert Ghiorso]] na [[Univerzitet Kalifornije u Berkeleyju|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]] pomoću 60-inčnog [[ciklotron]]a, kao i naučnici u [[metalurgija|metalurškoj]] laboratoriji [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] (danas: Nacionalna laboratorija Argonne). Nakon [[neptunij]]a i [[plutonij]]a americij je bio četvrti transuranijski element koji je otkriven od 1940, dok je [[kirij]] sa višim atomskim brojem od njega otkriven treći već na ljeto 1944. Ime elementa odabrano je kao referenca za oba kontinenta [[Amerika|Amerike]], analogno elementu [[europij]]u, metalu rijetkih zemalja koji je u periodnom sistemu tačno iznad americija.<ref name="rajames"/><ref name="kstreet"/> Za sintezu novih elemenata po pravilu su se koristili [[oksid]]i polaznih elemenata. Najprije se nanosio rastvor [[plutonij-nitrat]]a (koji se sastojao iz izotopa <sup>239</sup>Pu) na [[platina|platinsku]] foliju površine približno 0,5&nbsp;cm<sup>2</sup>. Zatim se rastvor uparavao, a ostatak se žario dok ne pređe u [[oksid]] (PuO<sub>2</sub>). Nakon bombardiranja u ciklotronu sloj se skida i rastvara u [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], a potom se ponovo taloži kao [[hidroksid]] pomoću koncentriranog vodenog rastvora [[amonij-hidroksid]]a. Talog se ponovo rastvara u [[Perhlorna kiselina|perhlornoj kiselini]]. Daljnje odvajanje nastavlja se pomoću ionskoizmjenjivačkih sredstava. Naučnici su u eksperimentima uspjeli sintetizirati niz od četiri izotopa americija: <sup>241</sup>Am, <sup>242</sup>Am, <sup>239</sup>Am und <sup>238</sup>Am. Prvi je izoliran izotop <sup>241</sup>Am iz jednog uzroka [[plutonij]]a koji je bio izložen [[neutron]]ima. Taj izotop raspao se na <sup>237</sup>Np emitirajući [[Alfa-zraci|α-čestice]]. [[Vrijeme poluraspada]] ovog α-raspada najprije je bilo procijenjeno na 510&nbsp;±&nbsp;20&nbsp;godina, međutim, danas je u nauci općeprihvaćeno da ta vrijednost iznosi 432,2&nbsp;godine.<ref name="nubase"/> : <math>\mathrm{^{239}_{\ 94}Pu\ \xrightarrow {(n,\gamma)} \ ^{240}_{\ 94}Pu\ \xrightarrow {(n,\gamma)} \ ^{241}_{\ 94}Pu\ \xrightarrow [14,35 \ a]{\beta^-} \ ^{241}_{\ 95}Am\ \left(\ \xrightarrow [432,2 \ a]{\alpha} \ ^{237}_{\ 93}Np \right)}</math> : <small>Navedeno vrijeme predstavlja vrijeme poluraspada.</small> Kao drugi izotop dobijen je <sup>242</sup>Am putem ponovljenog bombardiranja neutronima prethodno sintetiziranog <sup>241</sup>Am. Nakon što je dobijen, uslijedio je vrlo brzi [[beta-zrake|β-raspad]], pri čemu je nastao <sup>242</sup>Cm, izotop već ranije otkrivenog elementa [[kirij]]a. Vrijeme poluraspada ovog β-raspada najprije je procijenjeno na 17&nbsp;sati, a danas je poznato da ta vrijednost iznosi 16,02&nbsp;sati.<ref name="nubase" />. : <math>\mathrm{^{241}_{\ 95}Am\ \xrightarrow {(n,\gamma)} \ ^{242}_{\ 95}Am\ \left(\ \xrightarrow [16,02 \ h]{\beta^-} \ ^{242}_{\ 96}Cm \right)}</math> Otkriće novog elementa prvi je put objavljeno 11. novembra 1945. u američkoj radioemisiji ''Quiz Kids'', u kojoj je učestvovao [[Glenn T. Seaborg]], što se dogodilo prije zvanične objave otkrića na simpoziju Američkog hemijskog društva. Jedan od mlađih slušalaca upitao je Seaborga jesu li tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u okviru istraživanja nuklearnog oružja otkriveni neki novi elementi. Seaborg je potvrdno odgovorio na pitanje i time istovremeno otkrio postojanje i sljedećeg težeg elementa, [[kirij]]a.<ref name="Sheremeta"/> Americij (<sup>241</sup>Am i <sup>242</sup>Am) i njegovo dobijanje kasnije su patentirani pod nazivom ''"Element 95 and method of producing said element"'' (bos. ''Element 95 i metoda njegovog dobijanja''), pri čemu je kao otkrivač naveden samo Seaborg.<ref name="uspat3156523"/> U elementarnom obliku prvi je put dobijen tek 1951. putem redukcije [[americij(III)-fluorid]]a [[barij]]em.<ref name="AM_METALL1"/> == Osobine == U periodnom sistemu s atomskim brojem 95 u seriji je aktinoida. Prethodnik mu je [[plutonij]], a slijedi [[kirij]]. Analog americija u seriji [[Lantanoidi|lantanoida]] jest [[europij]]. === Fizičke === Americij je vještački [[radioaktivnost|radioaktivni]] element. Svježe proizvedeni americij jest srebreno-sjajni [[metal (hemija)|metal]], koji na sobnoj temperaturi polahko poprimi mat-sjaj. Lahko se može kovati i deformirati. Njegova [[talište|tačka topljenja]] iznosi 1176&nbsp;°C<ref name="AM_METALL2" /> a [[tačka ključanja]] 2607&nbsp;°C. Specifična težina mu je 13,67&nbsp;g/cm<sup>3</sup>.<ref name="AM_METALL2" /><ref name="AM_METALL4" /> Pojavljuje se u dvije alotropske modifikacije. Pri standardnim uvjetima temperature i pritiska stabilna modifikacija α-Am se kristalizira u heksagonalnom [[kristalni sistem|kristalnom sistemu]] u prostornoj grupi ''P''6<sub>3</sub>''/mmc'' sa parametrima rešetke ''a''&nbsp;=&nbsp;346,8&nbsp;pm i ''c''&nbsp;=&nbsp;1124&nbsp;pm kao i četiri formulske jedinice po elementarnoj ćeliji. [[Kristalna struktura]] sastoji se iz dvostrukog heksagonalnog najgušćeg kuglastog pakovanja (''dhcp'') uz redoslijed slojeva ABAC pa je prema tome izotip strukture α-[[lantan]]a.<ref name="AM_METALL4"/><ref name="Gmelin" /> Pri visokom pritisku α-Am prelazi u β-Am. Beta modifikacija se kristalizira u [[kubični kristalni sistem|kubičnom kristalnom sistemu]] u prostornoj grupi ''Fm''<math>\bar{3}</math>''m'' sa parametrom rešetke ''a''&nbsp;=&nbsp;489&nbsp;pm,<ref name="AM_METALL4" /><ref name="Gmelin" /> što odgovara kubičnoj plošno centriranoj rešeci (''fcc'') odnosno kubičnom najgušćem kuglastom pakovanju sa redoslijedom slogova ABC. [[Entalpija]] rastvora metalnog americija u [[hlorovodična kiselina|HCl]] pri standardnim uslovima iznosi −620,6&nbsp;±&nbsp;1,3&nbsp;kJ·mol<sup>−1</sup>. Polazeći od ove vrijednosti došlo se do prvobitnih izračuna o standardnoj entalpiji nastanka (Δ<sub>f</sub>''H''<sup>0</sup>) iona Am<sup>3+</sup><sub>(aq)</sub> od −621,2&nbsp;±&nbsp;2,0&nbsp;kJ·mol<sup>−1</sup> kao i standardnog potencijala Am<sup>3+</sup>&nbsp;/&nbsp;Am<sup>0</sup> od −2,08&nbsp;±&nbsp;0,01&nbsp;V.<ref name="Raschella"/> === Hemijske === On je vrlo reaktivan element, koji lahko reagira s [[kisik]]om iz [[zrak]]a i dobro se rastvara u kiselinama. Dosta je stabilan prema bazama. Najstabilnije [[oksidacijsko stanje]] americija je +3, pa su spojevi Am(III) relativno dobro otporni na oksidaciju i redukciju. Počev od americija u periodnom sistemu pa naviše, slijede aktinoidi koji su prema svojim hemijskim osobinama više slični lantanoidima nego elementima ''d''-bloka. Americij se može javiti i u oksidacijskim stanjima +2, +4, +5, +6 i +7. Prema oksidacijskom broju varira i boja iona americija u vodenim rastvorima kao i boja njegovih spojeva u čvrstom stanju:<br />Am<sup>3+</sup>&nbsp;(žuto-roza), Am<sup>4+</sup>&nbsp;(žuto-crven), Am<sup>V</sup>O<sub>2</sub><sup>+</sup>&nbsp;(žut), Am<sup>VI</sup>O<sub>2</sub><sup>2+</sup>&nbsp;(limun žut), Am<sup>VII</sup>O<sub>6</sub><sup>5−</sup>&nbsp;(tamno zelen). Za razliku od svog homologa europija (americij ima elektronsku konfiguraciju analognu europiju), ioni Am<sup>3+</sup> se ne mogu reducirati do Am<sup>2+</sup> u vodenom rastvoru. Spojevi americija od oksidacijskog stanja +4 i većem su snažna oksidacijska sredstva koja se mogu porediti sa [[permanganat]]nim ionom (MnO<sub>4</sub><sup>−</sup>) u kiselom rastvoru.<ref name="HOWI_1956"/> Ioni Am<sup>4+</sup> koji nisu postojani u vodenim rasvorima mogu se dobiti iz Am(III) samo pomoću snažnih oksidacijskih sredstava. U čvrstom obliku poznata su dva spoja americija u oksidacijskom stanju +4: americij(IV)-oksid (AmO<sub>2</sub>) i americij(IV)-fluorid (AmF<sub>4</sub>). == Rasprostranjenost == Smatra se da neki izotopi americija nastaju [[r-proces]]om pri [[supernova|supernovi]] ali se na Zemlji ne nalaze u prirodi zbog svog relativno kratkog vremena poluraspada u odnosu na starost planete. Međutim, danas se americij dobija kao nusproizvod u nuklearnim centralama. Izotop <sup>241</sup>Am nastaje kao proizvod raspada (između ostalog u potrošenim gorivim šipkama) iz izotopa plutonija <sup>241</sup>Pu. U jednoj toni potrošenog nuklearnog goriva prosječno se nalazi oko 100&nbsp;g raznih izotopa americija.<ref name="khofman"/> Uglavnom su to izotopi α-emiteri <sup>241</sup>Am i <sup>243</sup>Am, koji su zbog svog, nešto dužeg, vremena poluraspada nepoželjni za trajno odlaganje nuklearnog otpada, pa se zbog toga ubrajaju u "transuranijski otpad". Smanjenje dugoročne radioaktivnosti u odlagalištima nuklearnog otpada je moguće putem izdvajanja dugoživući izotopa iz potrošenog nuklearnog goriva. Da bi se u njemu smanjilo prisustvo americija, istražuju se, između ostalog, strategije particioniranja i transmutiranja.<ref name="Baetslelh"/><ref name="Fioni"/> == Upotreba == [[Datoteka:Americio-alarma.jpg|thumb|desno|180px|Americij-241 nalazi se u detektorima dima]] U svrhu upotrebe americija, od najvećeg interesa su njegova dva najduže živuća izotopa <sup>241</sup>Am i <sup>243</sup>Am. Najčešće se koristi u obliku oksida AmO<sub>2</sub>. === Ionizacijski detektor dima === Alfa zračenje izotopa <sup>241</sup>Am od posebnog značaja je za proizvodnju ionizacijskih detektora dima.<ref name="smoke" /> On se upotrebljava umjesto <sup>226</sup>[[Radij|Ra]] jer znatno manje emitira γ-zračenje. Osim toga, u odnosu na radij njegova aktivnost je gotovo petostruka. Niz raspada <sup>241</sup>Am "završava" tokom perioda upotrebe gotovo direktno nakon njegovog α-raspada do izotopa [[neptunij]]a <sup>237</sup>Np, čije daljnje vrijeme poluraspada iznosi oko 2,144 miliona godina. === Radionuklidne baterije === Postoje prijedlozi da se izotop <sup>241</sup>Am, zbog svog relativnog dugog vremena poluraspada, koristi za punjenje radionuklidnih baterija (RTG) koje se koriste za pogon [[svemirska letjelica|svemirskih sondi]]. Zahvaljujući vremenu poluraspada od 432,2 godine ovaj izotop bi mogao bi u RTG baterijama davati energiju svemirskim sondama nekoliko stotina godina umjesto samo nekoliko decenija kao što je to slučaj sa punjenjem izotopom <sup>238</sup>Pu.<ref name="RTG"/> Radionuklidne baterije punjene americijem mogle bi vrlo brzo doći u upotrebu, jer se [[Evropska svemirska agencija]] (ESA) opredijelila upravo za ovaj izotop a razvoj takvih baterija bi mogao biti okončan tokom 2020ih.<ref name="Clarks"/> == Biološki značaj == Nisu poznate biološke funkcije americija.<ref name="etzhch"/> Neka istraživanja sugeriraju upotrebu imobiliziranih bakterijskih ćelija u svrhu uklanjanja americija i drugih teških metala iz tekućih voda. Tako naprimjer enterobakterije iz roda ''[[Citrobacter]]'' putem aktivnosti fosfataze iz njenih ćelijskih zidova mogu istaložiti neke izotope americija iz vodenih rastvora kao i vezati ih kao metalno-fosfatni kompleks.<ref name="Macaskie"/> Osim toga, proučavaju se faktori koji utječu na biosorpciju i bioakumulaciju americija u bakterijama<ref name="Sibley"/><ref name="Papenguth"/> i gljivama.<ref name="Liun"/> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="smoke">[https://web.archive.org/web/20120105022320/http://www.world-nuclear.org/info/inf57.html ''Smoke Detectors and Americium''], pristupljeno 5. januara 2012.</ref> <ref name="RTG">{{Cite web|url=http://fti.neep.wisc.edu/neep602/SPRING00/lecture5.pdf|format=pdf|title=Nuklide für RTGs|access-date=3. 2. 2018|archive-date=15. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130215003518/http://fti.neep.wisc.edu/neep602/SPRING00/lecture5.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Clarks">{{Cite journal|author=Stephen Clark|url=http://www.spaceflightnow.com/news/n1007/09rtg|title=Space agencies tackle waning plutonium stockpiles|journal=Spaceflight Now|date=9. 7. 2010}}</ref> <ref name="Sibley">{{Cite journal|author=E. A. Wurtz, T. H. Sibley, W. R. Schell|title=Interactions of Escherichia coli and Marine Bacteria with <sup>241</sup>Am in Laboratory Cultures|url=https://archive.org/details/sim_health-physics_1986-01_50_1/page/79|journal=Health Phys.|year=1986|volume=50|issue=1|pages=79–88|pmid=3511007}}</ref> <ref name="Papenguth">{{cite journal|author=A. J. Francis, J. B. Fillow, C. J. Dodge, M. Dunn, K. Mantione, B. A. Strietelmeier, M. E. Pansoy-Hjelvik, H. W. Papenguth|title=Role of Bacteria as Biocolloids in the Transport of Actinides from a Deep Underground Radioactive Waste Repository|journal=Radiochimica Acta|year=1998|volume=82|issue=s1|pages=347–354|url=http://www.osti.gov/scitech/biblio/2439|doi=10.1524/ract.1998.82.special-issue.347|issn=2193-3405}}</ref> <ref name="Liun">{{Cite journal|author=N. Liu, Y. Yang, S. Luo, T. Zhang, J. Jin, J. Liao, X. Hua|title=Biosorption of <sup>241</sup>Am by Rhizopus arrihizus: Preliminary Investigation and Evaluation|url=https://archive.org/details/sim_applied-radiation-and-isotopes_2002-08_57_2/page/139|journal=Appl. Radiat. Isot.|year=2002|volume=57|issue=2|pages=139–143|pmid=12150270}}</ref> <ref name="etzhch">{{Cite web|url=http://eawag-bbd.ethz.ch/periodic/elements/am.html|title=The Biochemical Periodic Tables – Americium|language=en|access-date=3. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170704172735/http://eawag-bbd.ethz.ch/periodic/elements/am.html|archive-date=4. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> <ref name="Macaskie">{{Cite journal|author=L. E. Macaskie, B. C. Jeong, M. R. Tolley|title=Enzymically Accelerated Biomineralization of Heavy Metals: Application to the Removal of Americium and Plutonium from Aqueous Flows|url=https://archive.org/details/sim_fems-microbiology-reviews_1994-08_14_4/page/351|journal=FEMS Microbiol. Rev.|year=1994|volume=14|issue=4|pages=351–367|pmid=7917422}}</ref> <ref name="HOWI_1956">{{Cite book|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|isbn=978-3-11-017770-1|page=1956}}</ref> <ref name="Raschella">{{Cite journal|author=J. U. Mondal, D. L. Raschella, R. G. Haire, J. R. Peterson|title=The Enthalpy of Solution of <sup>243</sup>Am Metal and the Standard Enthalpy of Formation of Am<sup>3+</sup>(aq)|url=https://archive.org/details/sim_thermochimica-acta_1987-06-15_116_0/page/n263|journal=Thermochim. Acta|year=1987|volume=116|pages=235–240|doi=10.1016/0040-6031(87)88183-2}}</ref> <ref name="AM_METALL4">{{Cite journal|author=D. B. McWhan, B. B. Cunningham, J. C. Wallmann|title=Crystal Structure, Thermal Expansion and Melting Point of Americium Metal|journal=J. Inorg. Nucl. Chem.|year=1962|volume=24|issue=9|pages=1025–1038|doi=10.1016/0022-1902(62)80246-2}}</ref> <ref name="Gmelin">''Gmelins Handbuch der anorganischen Chemie'', sist. br.&nbsp;71, ''Transurane'', dio&nbsp;vol&nbsp;1, str.&nbsp;57–67.</ref> <ref name="AM_METALL2">{{Cite journal|author=W. Z. Wade, T. Wolf|title=Preparation and Some Properties of Americium Metal|journal=J. Inorg. Nucl. Chem.|year=1967|volume=29|issue=10|pages=2577–2587|doi=10.1016/0022-1902(67)80183-0}}</ref> <ref name="Fioni">{{Cite web|author=Gabriele Fioni, Michel Cribier, Frédéric Marie|url=http://www.cea.fr/var/cea/storage/static/gb/library/Clefs46/pagesg/clefs46_30.html|title=Can the minor actinide, americium-241, be transmuted by thermal neutrons?|access-date=23. 9. 2015|language=en|archive-date=23. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923201802/http://www.cea.fr/var/cea/storage/static/gb/library/Clefs46/pagesg/clefs46_30.html|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="khofman">{{Cite book|author=Klaus Hoffmann|title=Kann man Gold machen? Gauner, Gaukler und Gelehrte. Aus der Geschichte der chemischen Elemente|publisher=Urania-Verlag|location=Leipzig, Jena, Berlin|year=1979|page=233|url=http://d-nb.info/800228367}}</ref> <ref name="Baetslelh">L. H. Baetsle: [http://www.ictp.trieste.it/~pub_off/lectures/lns012/Baetsle.pdf ''Application of Partitioning/Transmutation of Radioactive Materials in Radioactive Waste Management''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050426092418/http://www.ictp.trieste.it/~pub_off/lectures/lns012/Baetsle.pdf |date=26. 4. 2005 }}, septembar 2001.</ref> <ref name="uspat3156523">{{Cite patent | country = US | number = 3156523 | type = Erteilung | title = Element 95 and method of producing said element | gdate = 23. 8. 1946 | pubdate = 10. 11. 1964 | inventor = Glenn T. Seaborg | DB = Google }}</ref> <ref name="AM_METALL1">{{Cite journal|author=Edgar F. Westrum, Jr., LeRoy Eyring|title=The Preparation and Some Properties of Americium Metal|journal=J. Am. Chem. Soc.|year=1951|volume=73|issue=7|pages=3396–3398|doi=10.1021/ja01151a116}}</ref> <ref name="nubase">{{Cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|year=2003|pages=3–128|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|format=pdf|access-date=1. 2. 2018|archive-date=1. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150301072858/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="Sheremeta">{{Cite journal|author=Rachel Sheremeta Pepling|url=https://elibrary.ru/item.asp?id=6182201|title=Americium|journal=Chemical & Engineering News|volume=81|issue=36|issn=0009-2347|year=2003}}</ref> <ref name="rajames">{{Cite book|author=G. T. Seaborg, R. A. James, L. O. Morgan|title=The New Element Americium (Atomic Number 95)|publisher=McGraw-Hill Book Co. Inc.|volume=14 B|chapter=The Transuranium Elements: Research Papers|location= New York|year=1949}}, Paper No. 22.1, ([http://www.osti.gov/cgi-bin/rd_accomplishments/display_biblio.cgi?id=ACC0046&numPages=43&fp=N sažetak]; [http://www.osti.gov/accomplishments/documents/fullText/ACC0046.pdf mašinoskript (januar 1948)]).</ref> <ref name="kstreet">{{Cite journal|author=K. Street, Jr., A. Ghiorso, G. T. Seaborg|title=The Isotopes of Americium|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1950-08-01_79_3/page/n110|journal=Physical Review|year=1950|volume=79|issue=3|pages=530–531|doi=10.1103/PhysRev.79.530}}, [http://repositories.cdlib.org/cgi/viewcontent.cgi?article=7073&context=lbnl mašinoskript (11.&nbsp;april 1950)]).</ref> <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3|pages=18–23}}</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|edition=70|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Americium}} * [https://web.archive.org/web/20120314165434/https://www.doh.wa.gov/ehp/rp/factsheets/factsheets-pdf/fs23am241.pdf Americij – Fact Sheet 320-075] {{en simbol}} * [http://media.cns-snc.ca/pdf_doc/ecc/smoke_am241.pdf Smoke detectors and americium-241 fact sheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130524153256/http://media.cns-snc.ca/pdf_doc/ecc/smoke_am241.pdf |date=24. 5. 2013}} (detektori dima) * [https://web.archive.org/web/20130212225002/http://world-nuclear.org/info/inf57.html Smoke Detectors and Americium], juli 2012. {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Americij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Aktinoidi]] [[Kategorija:Karcinogeni]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] ea3l7hyro4200ssu4an79x0dre2uwl6 Fermij 0 9104 3892025 3831696 2026-05-31T12:16:24Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Fermij | Simbol = Fm | Atomski broj = 100 | Serija = Aktinoidi | Grupa = Ac | Perioda = 7 | Blok = f | Boja serije = Orchid | Izgled = - | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = 257,0951 | Atomski radijus = - | Atomski radijus izračunat = (divalentni) 198<ref name="silva" /> | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f<sup>12</sup>7s<sup>2</sup> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 30, 8, 2 | Agregatno stanje = čvrsto | Tačka topljenja_K = 1125 | Tačka topljenja_C = 852<ref name="silva" /> | Oksidacioni broj = +2, +3<ref name="silva" /> | Oksidi = | Elektrodni potencijal = −1,96 V(Fm<sup>3+</sup> + 3 e<sup>−</sup> → Fm) | Elektronegativnost = 1,3<ref name="silva" /> | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Fm | Maseni broj = 252 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 25,39 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SR]] (0,0023 %) | Tipraspada1ZE = ? | Tipraspada1ZP = ? | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (≈ 100 %) | Tipraspada2ZE = 7,153 | Tipraspada2ZP = [[Kalifornij|<sup>248</sup>Cf]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Fm | Maseni broj = 253 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] (88 %) | Tipraspada1ZE = 0,333 | Tipraspada1ZP = [[Ajnštajnij|<sup>253</sup>Es]] | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (12 %) | Tipraspada2ZE = 7,197 | Tipraspada2ZP = [[Kalifornij|<sup>248</sup>Cf]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Fm | Maseni broj = 254 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,24 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SR]] (0,0592 %) | Tipraspada1ZE = ? | Tipraspada1ZP = ? | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (≈ 100 %) | Tipraspada2ZE = 7,037 | Tipraspada2ZP = [[Kalifornij|<sup>250</sup>Cf]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Fm | Maseni broj = 255 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 20,07 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SR]] (2,4 · 10<sup>−5</sup> %) | Tipraspada1ZE = ? | Tipraspada1ZP = ? | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (100 %) | Tipraspada2ZE = 7,241 | Tipraspada2ZP = [[Kalifornij|<sup>251</sup>Cf]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Fm | Maseni broj = 257 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 100,5 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Spontani raspad|SR]] (0,210 %) | Tipraspada1ZE = ? | Tipraspada1ZP = ? | Tipraspada2ZM = [[alfa-zraci|α]] (≈ 100 %) | Tipraspada2ZE = 6,864 | Tipraspada2ZP = [[Kalifornij|<sup>253</sup>Cf]] }} |}} '''Fermij''' je [[hemijski element]] sa simbolom '''Fm''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 100. To je potpuno vještački dobijeni element koji ne postoji u prirodi. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] smješten je u grupu [[aktinoidi|aktinoida]] ([[Elementi 7. periode|7. perioda]], [[Elementi f-bloka|f-blok]]) te se ubraja u transuranijske elemente. Fermij je radioaktivni [[metal (hemija)|metal]], koji se zbog vrlo malih dostupnih količina do danas zvanično ne smatra metalom. Otkriven je nakon testa američke [[Vodikova bomba|hidrogenske bombe]] 1952. Dobio je ime po [[Enrico Fermi|Enricu Fermiju]], mada Fermi nije učestvovao u otkriću elementa niti ga je istraživao. == Historija == Fermij je zajedno s [[ajnštajnij]]em otkriven nakon testa prve američke hidrogenske bombe [[Ivy Mike]] 1. novembra 1952. na [[atol]]u [[Eniwetok]]. Prvi uzroci pronađeni su na filter-papiru, koji bio stavljen na uređaje aviona pri njegovom prolasku kroz nastali oblak nakon eksplozije. Tek kasnije izolirane su veće količine elementa iz [[koral]]a. Zbog suzdržanosti i tajnovitosti tadašnjih vojnih struktura u SAD-u, rezultati i otkriće nisu odmah objavljeni.<ref name="Entdeckung"/> Prva ispitivanja uzoraka nastalih eksplozijom pokazala su nastanak novog izotopa plutonija <sup>244</sup>Pu, koji je mogao nastati kad je jezgro uranija-238 primilio šest [[neutron]]a te se raspalo u dva uzastopna β-raspada. :<math>\mathrm{^{238}_{\ 92}U\ \xrightarrow [-2\ \beta^-]{+\ 6\ (n,\gamma)} \ ^{244}_{\ 94}Pu}</math> Danas je pretpostavlja da je vrlo rijetka mogućnost da teška atomska jezgra apsorbiraju neutrone. Procesom identifikacije izotopa <sup>244</sup>Pu došlo se do zaključka da jezgra uranija mogu primiti veći broj neutrona, što dovodi do nastanka novih elemenata.<ref name="Entdeckung"/> Nastanak novog elementa dogodio se zbog kontinuiranog zahvata neutrona: u trenutku detonacije bombe gustoća protoka neutrona bila tako velika da se većina nastalih radioaktivnih jezgara atoma nije uspjela raspasti prije sljedećeg primanja novog neutrona. Pri tako velikom toku neutrona također raste i [[maseni broj]], a istovremeno je moguće da se atomski broj jezgre ne mijenja. Tek poslije toga nastali nestabilni nuklidi raspadaju se do stabilnih preko mnogobrojnih β-raspada uz visok atomski broj: :<math>\mathrm{^{238}_{\ 92}U\ \xrightarrow [-8\ \beta^-]{+\ 15,\ 16,\ 17\ (n,\gamma)} \ ^{253,\ 254,\ 255}_{\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ 100}Fm}</math> Otkriće fermija (''Z'' = 100) zahtijevalo je mnogo materijala, tako da se smatra da bi prinos trebao biti niži od prinosa elementa 99 najmanje za jedan red veličine. Zbog toga, kontaminirani korali s Eniwetoka (gdje je testirana bomba) preneseni su u Radijacijsku laboratoriju [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta Kalifornije]] u Berkeleyju (Kalifornija) radi prerade i analize. Odvajanje rastvorenih iona aktinoida obavljano je u prisustvu [[Puferi|pufera]] limunske kiseline i [[amonij-citrat]]a u slabo kiselom mediju ([[pH]] ≈ 3,5) s ionskim izmjenjivačima pri povišenoj temperaturi. Tek dva mjeseca kasnije izolirana je nova komponenta. Bio je to visokoenergetski α-emiter (7,1 MeV) sa vremenom poluraspada približno jedan dan. S tako kratkim vremenom raspada mogla je možda biti riječ samo o nekom izotopu ajnštajnija koji nastaje β-raspadom, pa su pretpostavili da je to izotop elementa 100. Vrlo brzo on je identificiran kao izotop <sup>255</sup>Fm (t<sub>½</sub> = 20,07 sati).<ref name="Entdeckung"/> U septembru 1953. nije bilo poznato kada će naučni timovi iz [[Nacionalna laboratorija Lawrence (Berkeley)|Berkeleya]], [[Nacionalna laboratorija Argonne|Argonne]] i [[Nacionalna laboratorija Los Alamos|Los Alamosa]] moći objaviti svoja otkrića. Odlučeno je da se novi elementi pokušaju sintetizirati pomoću eksperimenata bombardovanja teških atomskih jezgara lakšim; istovremeno osiguravajući da takvi rezultati neće potpadati pod vojnu tajnu kao raniji pa bi se mogli nesmetano objaviti.<ref name="Entdeckung"/> Vrlo brzo napravljen je izotop ajnštajnija u Radijacijskoj laboratoriju Univerziteta Kalifornije putem bombardiranja [[uranij]]a (<sup>238</sup>U) sa [[dušik]]om (<sup>14</sup>N). Tada je zapaženo da je riječ o elementu čije je istraživanje i dalje bilo pod oznakom vojne tajne.<ref name="Entdeckung"/><ref name="Cyclotron"/> Izotopi oba novootkrivena elementa nastali su zračenjem izotopa plutonija <sup>239</sup>Pu, a rezultati su objavljeni u pet publikacija objavljivanih zaredom u kratkim razmacima.<ref name="Rev93908"/><ref name="Further"/><ref name="Pile"/><ref name="Additional"/><ref name="PhysRev941080"/> U posljednjim reakcijama počevši od [[kalifornij]]a nastali su: :<math>\mathrm{^{252}_{\ 98}Cf\ \xrightarrow {(n,\gamma)} \ ^{253}_{\ 98}Cf\ \xrightarrow [17,81 \ d]{\beta^-} \ ^{253}_{\ 99}Es\ \xrightarrow {(n,\gamma)} \ ^{254}_{\ 99}Es\ \xrightarrow []{\beta^-} \ ^{254}_{100}Fm}</math> Tim u Berkeleyju bio je zabrinut da bi neko drugi mogao otkriti lakše izotope elementa 100 putem bombardovanja ionima te takvo otkriće objaviti prije nego što bi se sa njihovih istraživanja mogla "skinuti" oznaka vojne tajne.<ref name="Entdeckung"/> Krajem 1953. i početkom 1954. radna grupa Nobelovog instituta za fiziku u [[Stockholm]]u vršila je eksperimente bombardiranja uranijevih jezgara jezgrima atoma kisika, čime je nastao izotop elementa 100 sa masenim brojem 205 (<sup>250</sup>Fm).<ref name="atterling"/> Nesumnjiv dokaz o nastanku novog elementa dobijen je zbog karakteristične energije α-čestica nastalih raspadom. :<math>\mathrm{^{238}_{\ 92}U\ +\ ^{16}_{\ 8}O\ \longrightarrow \ ^{250}_{100}Fm\ +\ 4\ ^{1}_{0}n}</math>&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;<math>\mathrm{(^{250}_{100}Fm\ \longrightarrow \ ^{246}_{\ 98}Cf\ +\ ^{4}_{2}He)}</math> Ipak, tim iz Berkeleyja već je ranije objavio neke rezultate hemijskih osobina oba elementa.<ref name="Properties_1"/><ref name="Properties_2"/> Najzad, sa rezultata termonuklearne eksplozije je skinuta vojna tajna, pa su napokon 1955. i objavljeni.<ref name="ES_FM"/><ref name="Thermonucleard"/> Prioritet davanju imena novom elementu općenito je priznat naučnicima iz Berkeleyja, jer je njihovih pet radova prethodilo švedskim istraživanjima, a zbog prethodnog držanja otkrića u tajnosti zbog vojnih propisa, ona su bila u saglasnosti sa rezultatima termonuklearne eksplozije iz 1952. Oni su odlučiti dati imena po poznatim, tada već preminulim naučnicima. Vrlo brzo su došli do imena [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] i Enrica Fermija, koji su umrli neposredno prije objave:<ref name="Entdeckung"/> "''Sugeriramo da novo ime elementa sa atomskim brojem 99 bude ajnštajnim (simbol E) po Albertu Einsteinu, a ime za element s atomskim brojem 100 bude fermij (simbol Fm) po Enricu Fermiju''".<ref name="ES_FM"/> Čast zvaničnog objavljivanja oba novootkrivena elementa ajnštajnija i fermija pripala je [[Albert Ghiorso|Albertu Ghiorsu]], koji je to učinio na Prvoj ženevskoj atomskoj konferenciji, održanoj od 8. do 20. augusta 1955.<ref name="Entdeckung"/> Kasnije, fermij je privremeno dobio sistematsko ime ''unilnilij''.<ref name="davidlide"/> == Osobine == [[Datoteka:Fermium-Ytterbium Alloy.jpg|thumb|180px|desno|Legura fermija i iterbija]] U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], fermij s atomskim brojem 100 nalazi se u redu [[Aktinoidi|aktinoida]]. Njegov prethodnik je [[ajnštajnij]], a nakon njega slijedi [[mendelevij]]. Njegov analog u redu lantanoida je [[erbij]]. === Fizičke === Do danas ovaj metal nije dobijen u količinama dovoljnim za proučavanje. Ipak, uspjelo se doći do određenih mjerenja njegovih [[legura]] sa [[lantanoidi]]ma, a osim njih postoje brojni izračuni i pretpostavke. [[Entalpija]] [[Sublimacija (fizika)|sublimacije]] povezana je direktno sa strukturom valentnih elektrona u metalu. Ona je kod fermija određena direktnim mjerenjima parcijalnog pritiska fermija preko legura Fm-[[Samarij|Sm]] i Fm/Es-[[Iterbij|Yb]] u temperaturnom rasponu od 642 do 905 K. Dobijena je vrijednost od 142(13) kJ·mol<sup>−1</sup>. Entalpija sublimacije fermija približna je onoj kod dvovalentnih ajnštajnija, [[europij]]a i [[iterbij]]a, pa je iz toga izveden zaključak da je i fermij dvovalentan u metalnom stanju. Usporedba radijusa i tačaka topljenja metala europija, iterbija i ajnštajnija dovela je do pretpostavljenih vrijednosti za fermij od 198 pikometara (atomski radijus) i 1125 K (tačka topljenja).<ref name="silva"/> [[Elektrodni potencijal]] bi trebao biti sličan kao kod iterbija par Yb<sup>3+</sup>/Yb<sup>2+</sup>, dakle oko 1,15 V u odnosu na standardnu vodikovu elektrodu.<ref name="Determination"/>, što predstavlja vrijednost koja je u saglasnosti sa teoretskim izračunima.<ref name="Nugent"/> Na osnovu [[polarografija|polarografskih]] mjerenja utvrđen je elektrodni potencijal para Fm<sup>2+</sup>/Fm<sup>0</sup> od −2,37 V.<ref name="FM_2plus"/> Fm<sup>3+</sup> bi mogao relativno lahko reducirati Fm<sup>2+</sup>,<ref name="Jaromír"/> naprimjer sa [[samarij(II)-hlorid]]om koji bi se istaložio zajedno sa fermijem.<ref name="Reduction"/><ref name="Lougheed"/> === Hemijske === Do danas hemijske osobine fermija su se mogle proučavati samo u rastvorima pomoću tehnike trejsera, a njegovi čvrsti spojevi do danas nisu dobijeni. U normalnim uslovima fermij se u rastvorima nalazi u obliku [[ion]]a Fm<sup>3+</sup>, koji ima hidracijski broj 16,9 te konstantu kiselosti 1,6 · 10<sup>−4</sup> (pK<sub>s</sub> = 3,8).<ref name="Electromigration"/><ref name="Boussieres"/> Ovaj ion gradi komplekse brojnih organskih liganada sa donorskim atomima poput kisika. Ovakvih kompleksi su po pravilu stabilniji od nekih lakših aktinoida.<ref name="silva"/> Također gradi anionske komplekse sa ligandima poput hlorida i nitrata, a i ovi kompleksi bi mogli biti stabilniji od onih kod ajnštajnija ili kalifornija.<ref name="Properties_1"/><ref name="Properties_2"/> Pretpostavlja se, da su veze u kompleksima kod viših aktinoida većinom ionskog karaktera. Prema očekivanjima, ion Fm<sup>3+</sup> je manji nego ioni prethodnog elementa Es<sup>3+</sup>, zbog višeg efektivnog naboja jezgra fermija, pa bi fermij vjerovatno trebao graditi kraće i snažnije veze između liganda i metala.<ref name="silva"/> === Izotopi === Do danas je poznato 19 [[izotop]]a i tri [[nuklearni izomer|nuklearna izomera]] fermija, i svi su radioaktivni i veoma nestabilni.<ref name="knk"/> Njihovi maseni brojevi kreću se od 242 do 260. Izotop sa ubjedljivo najdužim vremenom poluraspada je <sup>257</sup>Fm, a koje iznosi 100,5 dana, što znači da se na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] ne može naći u prirodi. Izotop <sup>253</sup>Fm ima [[vrijeme poluraspada]] od 3 dana, a slijede izotopi <sup>251</sup>Fm sa 5,3 sata, <sup>252</sup>Fm sa 25,4 sati, <sup>254</sup>Fm sa 3,2 sata, <sup>255</sup>Fm sa 20,1 sati i <sup>256</sup>Fm sa 2,6 sata. Svi ostali izotopi imaju vremena poluraspada od 30 minuta do manje od jedne milisekunde.<ref name="nubase"/> Ako se posmatra raspad najduže živućeg izotopa <sup>257</sup>Fm, njegovim α-raspadom nastaje izotop kalifornija <sup>253</sup>Cf, dok s druge strane njegovim β-raspadom, on prelazi u ajnštajnij <sup>253</sup>Es. Daljnji tok raspada zatim vodi preko izotopa <sup>249</sup>Bk, <sup>249</sup>Cf, <sup>245</sup>Cm, <sup>243</sup>Am, <sup>241</sup>Pu, <sup>241</sup>Am sve do neptunija <sup>237</sup>Np, koji predstavlja početak neptunijevog niza (4 n + 1). :<math>\mathrm{^{257}_{100}Fm\ \xrightarrow[100,5 \ d]{\alpha} \ ^{253}_{\ 98}Cf\ \xrightarrow[17,81 \ d]{\beta^-} \ ^{253}_{\ 99}Es\ \xrightarrow [20,47 \ d]{\alpha} \ ^{249}_{\ 97}Bk \rightarrow \ ... \rightarrow \ ^{237}_{\ 93}Np}</math> :<small>Navedena vremena predstavljaju vremena poluraspada.</small> :[[Datoteka:Fermium-257 Zerfall bis zur Neptunium-Reihe.gif|lijevo|mini|360px|Raspad izotopa fermija-257 do neptunijevog niza.]] {{raščistiti}} == Fermijska barijera == Pod pojmom ''fermijska barijera'' ili ''fermijska granica'' označava se pojava da se izotopi fermija <sup>258</sup>Fm, <sup>259</sup>Fm i <sup>260</sup>Fm jednim dijelom već nakon djelića sekunde raspadaju spontanim raspadom (t<sub>½</sub> = 370 µs; 1,5 s odnosno 4 ms, respektivno). Izotop <sup>257</sup>Fm je α-emiter i raspada se na <sup>253</sup>Cf. Pri tome niti jedan poznati izotop fermija ne pokazuje β-raspad, što onemogućava nastanak [[mendelevij]]a putem raspada fermija.<ref name="nubase"/> Ova činjenica poništava praktično sva nastojanja da se pomoću radijacije neutronima, naprimjer unutar nuklearnog reaktora, dobiju elementi s atomskim brojevima iznad 100 odnosno sa masenim brojevima iznad 257. Prema tome, fermij je posljednji element koji je moguće dobiti zahvatom neutrona.<ref name="silva"/> Svaki pokušaj dodavanja dodatnih neutrona u jezgro fermija vodi do spontanog raspada. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Nugent">{{Cite journal|author=L. J. Nugent|title=Lanthanide and Actinides|journal=MTP Int. Rev. Sci.: Inorg. Chem., Ser. One|year=1975|volume=7|pages=195–219}}</ref> <ref name="FM_2plus">{{Cite journal|author=K. Samhoun, F. David, R. L. Hahn, G. D. O'Kelley, J. R. Tarrant, D. E. Hobart|title=Electrochemical study of mendelevium in aqueous solution: No evidence for monovalent ions|journal=J. Inorg. Nucl. Chem.|year=1979|volume=41|number=12|pages=1749–1754|doi=10.1016/0022-1902(79)80117-7}}</ref> <ref name="Jaromír">{{Cite journal|author=Jaromír Malý|title=The amalgamation behaviour of heavy elements 1. Observation of anomalous preference in formation of amalgams of californium, einsteinium, and fermium|journal=Inorg. Nucl. Chem. Lett.|year=1967|volume=3|number=9|pages=373–381|doi=10.1016/0020-1650(67)80046-1}}</ref> <ref name="Reduction">{{Cite journal|author=N. B. Mikheev, V. I. Spitsyn, A. N. Kamenskaya, B. A. Gvozdec, V. A. Druin, I. A. Rumer, R. A. Dyachkova, N. A. Rozenkevitch, L. N. Auerman|title=Reduction of fermium to divalent state in chloride aqueous ethanolic solutions|journal=Inorg. Nucl. Chem. Lett.|year=1972|volume=8|number=11|pages=929–936|doi=10.1016/0020-1650(72)80202-2}}</ref> <ref name="Lougheed">{{Cite journal|author=E. K. Hulet, R. W. Lougheed, P. A. Baisden, J. H. Landrum, J. F. Wild, R. F. Lundqvist|title=Non-observance of monovalent Md|journal=J. Inorg. Nucl. Chem.|year=1979|volume=41|number=12|pages=1743–1747|doi=10.1016/0022-1902(79)80116-5}}</ref> <ref name="Electromigration">{{Cite journal|author=Robert Lundqvist, E. K. Hulet, T. A. Baisden|title=Electromigration Method in Tracer Studies of Complex Chemistry. II. Hydrated Radii and Hydration Numbers of Trivalent Actinides|journal=Acta Chem. Scand., Ser. A|year=1981|volume=35|pages=653–661|doi=10.3891/acta.chem.scand.35a-0653}}</ref> <ref name="Boussieres">H. Hussonnois, S. Hubert, L. Aubin, R. Guillaumont, G. Boussieres: ''Radiochem. Radioanal. Lett.'', '''1972''', ''10'', str. 231–238.</ref> <ref name="Determination">{{Cite journal|author=N. B. Mikheev, V. I. Spitsyn, A. N. Kamenskaya, N. A. Konovalova, I. A. Rumer, L. N. Auerman, A. M. Podorozhnyi|title=Determination of oxidation potential of the pair Fm<sup>2+</sup>/Fm<sup>3+</sup>|journal=Inorg. Nucl. Chem. Lett.|year=1977|volume=13|number=12|pages=651–656|doi=10.1016/0020-1650(77)80074-3}}</ref> <ref name="knk">G. Pfennig, H. Klewe-Nebenius, W. Seelmann-Eggebert (izd.): ''Karlsruher Nuklidkarte'', 7. izd., 2006.</ref> <ref name="nubase">{{cite journal|author=G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|year=2003|pages=3–128|url=http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|format=pdf|date=|access-date=20. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720233206/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf|archive-date=20. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name="Thermonucleard">{{cite journal|author=P. R. Fields, M. H. Studier, H. Diamond, J. F. Mech, M. G. Inghram, G. L. Pyle, C. M. Stevens, S. Fried, W. M. Manning (''Argonne National Laboratory, Lemont, Illinois''); A. Ghiorso, S. G. Thompson, G. H. Higgins, G. T. Seaborg (''University of California, Berkeley, California'')|title=Transplutonium Elements in Thermonuclear Test Debris|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1956-04-01_102_1/page/n180|journal=Physical Review|year=1956|volume=102|number=1|pages=180–182|doi=10.1103/PhysRev.102.180}}</ref> <ref name="davidlide">{{Cite book|author=David R. Lide|url=https://books.google.de/books?id=WDll8hA006AC|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=85|publisher=CRC Press|year=2004|isbn=978-0-8493-0485-9|pages=sek. 4, 4-10}}, u 90. izdanju ovaj dio je izostavljen (str. 4-12 do 4-13).</ref> <ref name="Properties_2">{{Cite journal|author=S. G. Thompson, B. G. Harvey, G. R. Choppin, G. T. Seaborg|title=Chemical Properties of Elements 99 and 100|journal=J. Am. Chem. Soc.|year=1954|volume=76|number=24|pages=6229–6236|doi=10.1021/ja01653a004}}</ref> <ref name="ES_FM">{{Cite journal|author=A. Ghiorso, S. G. Thompson, G. H. Higgins, G. T. Seaborg (''Radiation Laboratory and Department of Chemistry, University of California, Berkeley, California''), M. H. Studier, P. R. Fields, S. M. Fried, H. Diamond, J. F. Mech, G. L. Pyle, J. R. Huizenga, A. Hirsch, W. M. Manning (''Argonne National Laboratory, Lemont, Illinois''), C. I. Browne, H. L. Smith, R. W. Spence (''Los Alamos Scientific Laboratory, Los Alamos, New Mexico'')|title=New Elements Einsteinium and Fermium, Atomic Numbers 99 and 100|journal=Physical Review|year=1955|volume=99|number=3|pages=1048–1049|doi=10.1103/PhysRev.99.1048|url=http://repositories.cdlib.org/lbnl/UCRL-3036}} (9. juni 1955), Lawrence Berkeley National Laboratory. Paper UCRL-3036.</ref> <ref name="atterling">{{cite journal|author=Hugo Atterling, Wilhelm Forsling, Lennart W. Holm, Lars Melander, Björn Åström|title=Element 100 Produced by Means of Cyclotron-Accelerated Oxygen Ions|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-07-15_95_2/page/n275|journal=Physical Review|year=1954|volume=95|number=2|pages=585–586|doi=10.1103/PhysRev.95.585.2}}</ref> <ref name="Properties_1">G. T. Seaborg, S. G. Thompson, B. G. Harvey, G. R. Choppin: ''Chemical Properties of Elements 99 and 100''; [http://www.osti.gov/scitech/biblio/4405197 sažetak]; [http://www.osti.gov/scitech/servlets/purl/4405197/4405197.pdf mašinoskript (23. juli 1954), Radijacijska laboratorija, Univerzitet Kalifornije, Berkeley, UCRL-2591 (Rev.)] (PDF).</ref> <ref name="Pile">{{Cite journal|author=M. H. Studier, P. R. Fields, H. Diamond, J. F. Mech, A. M. Friedman, P. A. Sellers, G. Pyle, C. M. Stevens, L. B. Magnusson, J. R. Huizenga|title=Elements 99 and 100 from Pile-Irradiated Plutonium|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-03-15_93_6/page/n298|journal=Physical Review|year=1954|pages=1428–1428|volume=93|number=6|doi=10.1103/PhysRev.93.1428}}</ref> <ref name="PhysRev941080">{{Cite journal|author=G. R. Choppin, S. G. Thompson, A. Ghiorso, B. G. Harvey|title=Nuclear Properties of Some Isotopes of Californium, Elements 99 and 100|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-05-15_94_4/page/n266|journal=Physical Review|year=1954|volume=94|number=4|pages=1080–1081|doi=10.1103/PhysRev.94.1080}}</ref> <ref name="Further">{{Cite journal|author=B. G. Harvey, S. G. Thompson, A. Ghiorso, G. R. Choppin|title=Further Production of Transcurium Nuclides by Neutron Irradiation|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-03-01_93_5/page/n175|journal=Physical Review|year=1954|volume=93|number=5|pages=1129–1129|doi=10.1103/PhysRev.93.1129}}</ref> <ref name="Additional">{{Cite journal|author=P. R. Fields, M. H. Studier, J. F. Mech, H. Diamond, A. M. Friedman, L. B. Magnusson, J. R. Huizenga|title=Additional Properties of Isotopes of Elements 99 and 100|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-04-01_94_1/page/n209|journal=Physical Review|year=1954|volume=94|number=1|pages=209–210|doi=10.1103/PhysRev.94.209}}</ref> <ref name="Rev93908">{{Cite journal|author=S. G. Thompson, A. Ghiorso, B. G. Harvey, G. R. Choppin|title=Transcurium Isotopes Produced in the Neutron Irradiation of Plutonium|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-02-15_93_4/page/n254|journal=Physical Review|year=1954|volume=93|number=4|pages=908–908|doi=10.1103/PhysRev.93.908}}</ref> <ref name="Cyclotron">{{Cite journal|author=Albert Ghiorso, G. Bernard Rossi, Bernard G. Harvey, Stanley G. Thompson|title=Reactions of U<sup>238</sup> with Cyclotron-Produced Nitrogen Ions|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1954-01-01_93_1/page/n257|journal=Physical Review|year=1954|volume=93|number=1|pages=257–257|doi=10.1103/PhysRev.93.257}}</ref> <ref name="silva">{{Cite book|author=Robert J. Silva|chapter=Fermium, Mendelevium, Nobelium, and Lawrencium|editor=Lester R. Morss, Norman M. Edelstein, Jean Fuger|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|publisher=Springer|location=Dordrecht|year=2006|isbn=1-4020-3555-1|pages=1621–1651}}</ref> <ref name="Entdeckung">Albert Ghiorso: [http://pubs.acs.org/cen/80th/einsteiniumfermium.html ''Einsteinium and Fermium''], Chemical & Engineering News, 2003.</ref> }} {{Commonscat|Fermium}} {{PSE}} {{Hemijski elementi nazvani po naučnicima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fermij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Aktinoidi]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] kpytbzo1zv54jayk5cwvvvy6wtxwhsg Korisnik:Mhare 2 9649 3892207 3843820 2026-06-01T07:51:47Z KWiki 9400 Po zasluzi. 3892207 wikitext text/x-wiki {{kutijavrh}} {{Korisnik registrovan|dan=16|mjes=10|god=2005}} {{Korisnik Wikipedia/administrator}} {{Šablon:Projekt Afrika}} {{CEE Proljeće|2021}} {{kutijadno}} == Neke stranice == * [[metawiki:List_of_Wikipedias_by_sample_of_articles|Spisak Wikipedija prema uzorku članaka]] – 1000 članaka * [[metawiki:List_of_Wikipedias_by_expanded_sample_of_articles|Spisak Wikipedija prema uzorku članaka]] – Produženi spisak * [[metawiki:Wikipedia_article_depth|Spisak Wikipedija po dubini članaka]] == Još neke stranice == * [[metawiki:List_of_articles_every_Wikipedia_should_have/Expanded|Članci koje bi svaka Wikipedija trebala imati, produženi spisak]] * [[wikipedia:U začetku|Samo začeti članci]] * [[wikipedia:Čaršija/Tehnika#Vidljivost_na_Googleu|Projekt Google]] * [[WP:RNKTOP|Riječi na koje treba obratiti pažnju]] * [[Šablon:Pravila i smjernice Wikipedije|Pravila i smjernice Wikipedije]]<br /> == Nagrade == <gallery> Lilie 2 honor.png|Wizardova medalja za doprinos Wikipediji Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad Edinova-nagrada_noć.png|Nagrada za neumorni noćni rad </gallery> [[en:User:Mhare]] qwqja3hr55n8mzoagzdp2rzd56lz6ep Jerome David Salinger 0 10605 3892040 3827789 2026-05-31T12:20:39Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Jerome David Salinger | slika = J. D. Salinger (Catcher in the Rye portrait).jpg | opis_slike = Salinger 1950. | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1919|1|1}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2010|1|27|1919|1|1}} | mjesto_smrti = [[Cornish (New Hampshire)]], SAD | zanimanje = Romanopisac, pisac kratkih priča | jezik = [[Engleski jezik]] | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = {{Plainlist| * [[Lovac u žitu]] * [[Simor visoko podignite krovnu gredu tesari]] * [[Franny i Zooey]] }} | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Jerome David Salinger''' (Đeroum Dejvid Selindžer) ([[New York]], 1. januar 1919<ref>{{Cite web|url=https://www.pbs.org/wnet/americanmasters/jd-salinger-salinger-timeline/2838/|title=JD Salinger {{!}} Timeline of Major Events {{!}} American Masters|date=16. 1. 2014|website=American Masters|language=en-US|access-date=29. 12. 2019}}</ref> – 27. januar 2010) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] novelist i pripovjedač. Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka između 1948. i 1959. Njegovo najpoznatije djelo je ''[[Lovac u žitu]]'', a ovisno i prijevodu, knjiga se može naći i pod naslovom "Lovac u raži". U "Lovcu" je ispričana priča o mladom buntovniku imenom [[Holden Caulfield]] i njegovim zanimljivim doživljajima u New Yorku. {{citat|Ono što me zaista zapanji, je knjiga koja te, pošto si svršio s čitanjem, navede da poželiš da ti je njen autor blizak prijatelj i da ga možeš nazvati kad god to poželiš. To se, doduše, ne događa često.}} Rođen je na [[Manhattan]]u (New York), gdje je i odrastao. Bio je sin uspješnog Židova, koji se bavio uvozom sira.<ref>{{cite web|url=http://aronoff.com/family/i0004005.htm#i4005|title=The Genealogy of Richard L. Aronoff|publisher=Aronoff.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130426054219/http://aronoff.com/family/i0004005.htm#i4005|archive-date=26. 4. 2013|url-status=dead|access-date=5. 2. 2014}}</ref> Majka mu je bila škotsko-irskog porijekla.<ref name="autogenerated2">{{cite magazine|last=Skow|first=John|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,938775,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016074508/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,938775,00.html|url-status=dead|archive-date=16. 10. 2007|title=Sonny: An Introduction|magazine=Time|date=15. 9. 1961|access-date=12. 4. 2007}}</ref><ref>{{cite news|last1=Slawenski|first1=Kenneth|title='J. D. Salinger: A Life'|url=https://www.nytimes.com/2011/02/10/books/excerpt-j-d-salinger-a-life.html|work=The New York Times|date=10. 2. 2011}}</ref><ref name="D. Salinger 2007">"J. D. Salinger". LitFinder Contemporary Collection. Gale, 2007. Web. November 9, 2010.{{vs|date=maj 2021}}</ref> U djetinjstvu su ga zvali Sonny.<ref name="Hathcock, Barrett 2010">Hathcock, Barrett. "J.D. Salinger"{{full citation needed|date=maj 2021}}{{vs|date=maj 2021}}</ref> Nakon osnovnog školovanja, poslan je u Valley Forge Vojnu Akademiju, gdje je boravio od 1934. do 1936.<ref name="D. Salinger 2007" /> Godine 1937. proveo je pet mjeseci u [[Evropa|Evropi]]. Od 1937. do 1938. studirao je na Ursinus College i [[Univerzitet u New Yorku|Univerzitetu u New Yorku]]. Prva prava ljubav bila mu je u Oona O'Neill, s kojom se redovito dopisivao,<ref name="oona">{{Cite book|last=Scovell|first=Jane|url=https://archive.org/details/oonalivinginshad00scov/page/87|title=Oona Living in the Shadows: A Biography of Oona O'Neill Chaplin|publisher=Warner|year=1998|isbn=0-446-51730-5|location=New York|page=[https://archive.org/details/oonalivinginshad00scov/page/87 87]}}</ref> i bio je nemalo iznenađen kad se ona udala za [[Charlie Chaplin]]a, koji je bio mnogo stariji od nje.<ref name="trespass">{{Cite news|last=Sheppard|first=R.Z|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,967473-1,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930044723/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,967473-1,00.html|url-status=dead|archive-date=30. 9. 2007|title=Trespassers Will Be Prosecuted: ''In Search of J.D. Salinger'' by Ian Hamilton|publisher=[[Time (časopis)|Time]]|date=23. 3. 1988|access-date=14. 4. 2007}}</ref> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] učestvovao je u raznim bitkama, čak i u [[Invazija na Normandiju|invaziji na Normandiju]]. Njegovi suborci opisali su ga kao hrabrog i istinskog heroja. Tokom prvih mjeseci u Evropi uspjevao se baviti pisanjem, a u [[Pariz]]u je čak i upoznao [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]].<ref>{{Cite news|last=Lamb|first=Robert Paul|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0403/is_n4_v42/ai_20119140/pg_17|title=Hemingway and the creation of twentieth-century dialogue&nbsp;– American author Ernest Hemingway|publisher=Twentieth Century Literature|date=Winter 1996|access-date=10. 7. 2007|format=reprint|archive-date=9. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120709230027/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0403/is_n4_v42/ai_20119140/|url-status=dead}}</ref> Godine 1945. oženio se francuskom doktoricom Sylviom, ali su se rastali, pa se 1955. ponovno oženio sa Claire Douglas. I taj brak je završio razvodom 196, kad se Salinger posve povukao u svoj vlastiti svijet. Salinger je često patio od stresa, i s godinama se sve više povlačio u sebe. O svom najpoznatijem liku, Holdenu, često je govorio kao o prijatelju. S vremena na vrijeme su se javljale glasine da će Salinger objaviti još koji roman, ali se to nikad nije dogodilo. Najpoznatija djela su mu: [[Lovac u žitu]], [[Simor visoko podignite krovnu gredu tesari]], [[Franny i Zooey]]. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite book |last=Alexander |first=Paul |title=Salinger: A Biography |year=1999 |publisher=Renaissance |location=Los Angeles |isbn=1-58063-080-4 |url=https://archive.org/details/salingerbiograph00alex }} * {{Cite book |editor-last=Crawford |editor-first=Catherine |title=If You Really Want to Hear About It: Writers on J. D. Salinger and His Work |year=2006 |publisher=Thunder's Mouth |location=New York |isbn=1-56025-880-2 |url=https://archive.org/details/ifyoureallywantt00cath }} * {{Cite book |editor-last=Grunwald |editor-first=Henry Anatole |title=Salinger, the Classic Critical and Personal Portrait |year=1962 |publisher=Harper Perennial, Harper & Row |location=New York |isbn=0-06185-250-3}} * {{Cite book |last=French |first=Warren |title=J. D. Salinger, Revisted |year=1988 |publisher=Twayne Publishers |location=Boston, Massachusetts |isbn=0-8057-7522-6 |url=https://archive.org/details/jdsalingerrevisi00fren }} * {{Cite book |last=Hamilton |first=Ian |author-link=Ian Hamilton (critic) |title=In Search of J. D. Salinger |url=https://archive.org/details/insearchofjdsali0000hami_h4o5 |url-access=registration |year=1988 |publisher=Random House |location=New York |isbn=0-394-53468-9 }} * {{Cite book |last=Kubica |first=Chris |author2=Hochman, Will |title=Letters to J. D. Salinger |url=https://archive.org/details/letterstojdsalin2002unse_h9j6 |year=2002 |publisher=University of Wisconsin Press |location=Madison |isbn=0-299-17800-5 }} * {{cite book |last1= Lutz |first1= Norma Jean |year= 2002 |chapter= Biography of J. D. Salinger |editor1-last= Bloom |editor1-first= Harold |editor1-link= Harold Bloom |title= J. D. Salinger |url= https://archive.org/details/jdsalinger0000unse_z6t6 |series= Bloom's BioCritiques |location= Philadelphia |publisher= [[Chelsea House]] |pages= [https://archive.org/details/jdsalinger0000unse_z6t6/page/2 3]–44 |isbn= 0-7910-6175-2 |oclc= 48473975 }} * {{Cite book |last= Maynard |first= Joyce |author-link= Joyce Maynard |title= At Home in the World |year= 1998 |publisher= Picador |location= New York |isbn= 0-312-19556-7 |url=https://archive.org/details/athomeinworld00joyc |url-access=registration }} * {{Cite book |last=Mueller |first=Bruce F. |author2=Hochman, Will|title=Critical Companion to J. D. Salinger: a Literary Reference to His Life and Work |url=https://archive.org/details/criticalcompanio0000muel |year=2011 |publisher=Facts on File |location=New York |isbn=978-0816065974}} * {{Cite book |last=Mueller |first=Bruce F. |author2=Hochman, Will|title=Critical Companion to J. D. Salinger: a Literary Reference to His Life and Work, Second Edition, Expanded, updated and revised |year=2019 |publisher=Infobase |location=New York |isbn=978-1438149851}} * {{Cite book |last=Salinger |first=Margaret |title=Dream Catcher: A Memoir |year=2000 |publisher=Washington Square Press |location=New York |isbn=0-671-04281-5 |ref={{harvid|Margaret Salinger|2000}} |url=https://archive.org/details/dreamcatchermemo00sali }} * Slawenski, Kenneth (2010). ''J. D. Salinger: A Life Raised High'', London, Pomona Books. {{ISBN|978-1-904590-23-1}} * {{cite journal | last = Whitfield | first = Stephen | title = Cherished and Cursed: Toward a Social History of ''The Catcher in the Rye'' | journal = The New England Quarterly | volume = 70 | issue = 4 | date = decembar 1997 | pages = 567–600 | doi = 10.2307/366646 | jstor = 366646 <!-- Article released for free download by publisher at http://www.northeastern.edu/neq/Announcements.html as per "Free Article: A Social History of ''The Catcher in the Rye''{{-"}}, January 27, 2010 --> | url = http://www.northeastern.edu/neq/pdfs/Whitfield%2C_Stephen_J.pdf | access-date = 2. 11. 2012 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120912144104/http://www.northeastern.edu/neq/pdfs/Whitfield%2C_Stephen_J.pdf | archive-date = 12. 9. 2012 | df = mdy-all }} :: Reprinted in {{Cite book |editor1-last= Bloom |editor1-first= Harold |editor1-link= Harold Bloom |year=2001 |title= J. D. Salinger |publisher= [[Chelsea House]] |location=Philadelphia |series= Bloom's BioCritiques |isbn=0-7910-6175-2 | pages = 77–105}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Salinger, Jerome David}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 2010.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki pisci]] 42qg4whpxloafda4yybf8apvs87iz6z Arapi 0 11910 3892024 3886972 2026-05-31T12:16:03Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Arapi | izvorno_ime = العرب ''Al-ʿArab'' |slika=[[Datoteka:Arab_infobox.jpg|200px]] | ukupno = 400–420 miliona<br />[[Arapska liga]] 350 miliona<br />Dijaspora 50 miliona | regija1 = {{ZID|Arapska liga}} | pop1 = 350.000.000 | ref1 = <ref name="CIA Factbook">total population 450 million; [[CIA Factbook]]2030 estimates an Arab population of 450 million, see article text.</ref><ref name="World Arabic Language Day">{{Cite web |date=15. 12. 2016 |title=World Arabic Language Day {{!}} United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization |url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/prizes-and-celebrations/celebrations/international-days/world-arabic-language-day/ |access-date=18. 12. 2017 |website=Unesco.org}}</ref> | regija2 = {{ZID|Brazil}} | pop2 = 11.600.000-12.000.000 | ref2 = <ref name="IBGE2008">IBGE. [http://biblioteca.ibge.gov.br/biblioteca-catalogo?view=detalhes&id=263405 IBGE | Biblioteca | Detalhes | Características étnico-raciais da população : classificações e identidades] IBGE: Características Étnico-Raciais da População.</ref><ref name="Ferabolli2014">{{Cite book |last=Silvia Ferabolli |url=https://books.google.com/books?id=R5CbBAAAQBAJ&pg=PA151 |title=Arab Regionalism: A Post-Structural Perspective |date=25. 9. 2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-65803-0 |page=151 |quote=According to estimates by the Brazilian Institute of Geography and Statistics (IBGE), countersigned by the League of Arab States, Brazil has the largest Arab colony outside their countries of origin. There are estimated 15 million Arabs living in Brazil today, with some researchers suggesting numbers around 20 million.}}</ref><ref name="Amar2014">{{Cite book |last=Paul Amar |url=https://books.google.com/books?id=XGKuCAAAQBAJ&pg=PA40 |title=The Middle East and Brazil: Perspectives on the New Global South |date=15. 7. 2014 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-01496-2 |page=40 |quote=there are, according to the Ministry of Foreign Affairs, more than sixteen million Arabs and descendants of Arabs in Brazil, constituting the largest community of Arabs descent outside the Middle East.}}</ref> | regija3 = {{ZID|Francuska}} | pop3 = 5.500.000–7.000.000 | ref3 = <ref>{{Citation |last=Crumley |first=Bruce |title=Should France Count Its Minority Population? |date=24. 3. 2009 |url=http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1887106,00.html |magazine=Time |access-date=11. 10. 2014 |archive-date=8. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180808014355/http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1887106,00.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news |date=26. 3. 2009 |title=To count or not to count |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/europe/2009/03/26/to-count-or-not-to-count |access-date=30. 1. 2019 |issn=0013-0613}}</ref> | regija4 = {{ZID|Turska}} | pop4 = 5.000.000 | ref4 = <ref name="www.aljazeera.com2">{{Cite web |title=Turkey's demographic challenge |url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/02/turkey-demographic-challenge-arabs-syria-refugees-isis-160218063810080.html |website=aljazeera.com}}</ref>{{efn|Including 1–2 million native Arabs<ref name="www.aljazeera.com2" /> and 3,763,565 registered Syrian refugees.<ref name="UNHCRssrrrTurkey">{{Cite web|url=https://data2.unhcr.org/en/situations/syria/location/113|title=UNHCR Situation Syria Regional Refugee Response – Turkey|date=11. 11. 2021|publisher=Government of Turkey|access-date=17. 11. 2021}}</ref>}} | regija5 = {{ZID|SAD}} | pop5 = 3.700.000 | ref5 = <ref name="aaiusa.org">{{Cite web |title=Demographics |url=http://www.aaiusa.org/demographics |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023235625/http://www.aaiusa.org/demographics |archive-date=23. 10. 2016 |access-date=18. 12. 2017 |publisher=Arab American Institute}}</ref> | regija6 = {{ZID|Argentina}} | pop6 = 3.500.000 | ref6 = <ref name="Fearab.org.ar">{{Cite web |title=Inmigración sirio-libanesa en Argentina |url=http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620004217/http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |archive-date=20. 6. 2010 |access-date=13. 4. 2010 |publisher=Fearab.org.ar |language=es}}</ref> | regija7 = {{ZID|Kolumbija}} | pop7 = 3.200.000 | ref7 = <ref name="La República, 2022">{{Cite web |title=Colombia y Medio Oriente |date=26. 4. 2022 |url=https://www.larepublica.co/analisis/simon-gaviria-munoz-401830/colombia-y-medio-oriente-3350223 |access-date=2. 7. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |date=6. 7. 2011 |title=Brazil-Arab News Agency – Colombia awakens to the Arab world |url=http://www2.anba.com.br/noticia_diplomacia.kmf?cod=8701931 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706150728/http://www2.anba.com.br/noticia_diplomacia.kmf?cod=8701931 |archive-date=6. 7. 2011 |access-date=17. 6. 2022}}</ref><ref>{{Cite web |last=Tiempo |first=Casa Editorial El |date=7. 3. 2019 |title=Los palestinos que encontraron un segundo hogar en el centro de Bogotá |url=https://www.eltiempo.com/mundo/mas-regiones/los-palestinos-que-encontraron-un-segundo-hogar-en-el-centro-de-bogota-334782 |access-date=18. 6. 2022 |website=El Tiempo |language=spanish}}</ref><ref>{{Cite web |date=mart 2010 |title=Estimación de la mortalidad, 1985–2005 |trans-title=Estimation of mortality, 1985–2005 |url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071123051243/http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |archive-date=23. 11. 2007 |access-date=29. 3. 2016 |website=Postcensal Studies |publisher=[[National Administrative Department of Statistics (Colombia)|DANE]] |location=Bogotá, Colombia |language=es |issue=7}}</ref><ref>{{Cite web |date=septembar 2007 |title=Proyecciones nacionales y departamentales de población. 2006–2020 |trans-title=National and departmental population projections. 2006–2020 |url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071123051243/http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |archive-date=23. 11. 2007 |access-date=22. 9. 2015 |publisher=DANE National Statistical Service, Colombia |language=es}}</ref> | regija8 = {{ZID|Izrael}} | pop8 = 2.080.000 | ref8 = <ref name="cbs-pop-groups">{{cite web |title=Demographic characteristics – definitions and explanations (translation from Hebrerw into English) |url=https://www-cbs-gov-il.translate.goog/he/subjects/Pages/תכונות-דמוגרפיות-הגדרות%20והסברים.aspx?_x_tr_sl=iw&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-US&_x_tr_pto=wapp |publisher=Israel Central Bureau of Statistics |access-date=6. 1. 2024}}</ref> | regija9 = {{ZID|Čad}} | pop9 = 1.800.000 | ref9 = <ref name="chad">{{Cite CIA World Factbook|country=Chad|access-date=3. 4. 2019|year=2019}}</ref> | regija10 = {{ZID|Iran}} | pop10 = 1.600.000-4.000.000 | ref10 = <ref name="Iran">{{Cite CIA World Factbook|country=Iran|access-date=3. 8. 2013|year=2013}}</ref>–4,000,000<ref>{{Cite journal |date=19. 6. 2015 |title=Arabs |url=https://minorityrights.org/minorities/arabs/ |access-date=26. 10. 2023 |website=Minority Rights Group}}</ref> | regija11 = {{ZID|Venecuela}} | pop11 = 1.600.000 | ref11 = <ref name="thedailybeast.com">{{Cite news |last=Margolis |first=Mac |date=15. 9. 2013 |title=Abdel el-Zabayar: From Parliament to the Frontlines |work=The Daily Beast |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2013/09/15/abdel-el-zabayar-from-parliament-to-the-frontlines.html}}</ref> | regija12 = {{ZID|Njemačka}} | pop12 = 1.401.950 | ref12 = <ref name="statista">{{Cite web |title=Anzahl der Ausländer in Deutschland nach Herkunftsland in den Jahren 2015 und 2016 |url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/1221/umfrage/anzahl-der-auslaender-in-deutschland-nach-herkunftsland/ |website=statista |language=de}}</ref> | regija13 = {{ZID|Španija}} | pop13 = 1.350.000 | ref13 = <ref name="europapress-18-millones">{{Cite web |date=30. 3. 2015 |title=Los musulmanes en España superan los 1,8 millones |url=http://www.europapress.es/sociedad/noticia-musulmanes-espana-superan-18-millones-20150330182141.html |access-date=25. 4. 2017 |website=europapress.es |language=es}}</ref><ref name="alertadigital-16-millones">{{Cite web |last=Redaction |date=9. 10. 2012 |title=La cifra de musulmanes en España alcanza los 1,6 millones, de los que casi un tercio viven en Cataluña |url=http://www.alertadigital.com/2012/10/09/la-cifra-de-musulmanes-en-espana-casi-alcanza-los-16-millones-de-los-que-casi-un-tercio-viven-en-cataluna/ |access-date=25. 4. 2017 |website=alertadigital.com |language=es |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040941/http://www.alertadigital.com/2012/10/09/la-cifra-de-musulmanes-en-espana-casi-alcanza-los-16-millones-de-los-que-casi-un-tercio-viven-en-cataluna/ |url-status=dead }}</ref> | regija14 = {{ZID|Meksiko}} | pop14 = 1.100.000 | ref14 = <ref>{{Cite web |last=Sierra |first=Mauricio |date=16. 6. 2021 |title=Arab Ancestry in Latin America |url=https://berkeleyhighjacket.com/column/arab-ancestry-in-latin-america/ |access-date=15. 2. 2022 |website=Berkeley High Jacket |quote=Arab Mexicans are an important group within Mexican society. There are around 1,100,000 Mexican citizens of Arab descent, primarily of Lebanese, Syrian, Iraqi and Palestinian heritage. |archive-date=15. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215182429/https://berkeleyhighjacket.com/column/arab-ancestry-in-latin-america/ |url-status=dead }}</ref> | regija15 = {{ZID|Čile}} | pop15 = 800.000 | ref15 = <ref name="aurora-israel.co.il">{{Cite web |title=Aurora &#124; Aurora |url=http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318054736/http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |archive-date=18. 3. 2012 |website=aurora-israel.co.il}}</ref><ref name="Adnkronos.com">{{Cite web |date=7. 4. 2003 |title=Chile: Palestinian refugees arrive to warm welcome |url=http://www1.adnkronos.com/AKI/English/CultureAndMedia/?id=1.0.2050534508 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919202702/http://www.adnkronos.com/AKI/English/CultureAndMedia/?id=1.0.2050534508 |archive-date=19. 9. 2011 |access-date=17. 9. 2011 |publisher=Adnkronos.com}}</ref><ref name="Laventana.casa.cult.cu">{{Cite web |title=500,000 descendientes de primera y segunda generación de palestinos en Chile |url=http://laventana.casa.cult.cu/modules.php?name=News&file=article&sid=514 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090722073846/http://laventana.casa.cult.cu/modules.php?name=News&file=article&sid=514 |archive-date=22. 7. 2009 |access-date=17. 9. 2011 |publisher=Laventana.casa.cult.cu}}</ref> | regija16 = {{ZID|Kanada}} | pop16 = 750.925 | ref16 = <ref name="canadianarabinstitute.org">{{Cite web |title=Canadian Arab Institute :: 750,925 Canadians Hail from Arab Lands |url=http://www.canadianarabinstitute.org/publications/reports/750925-canadians-hail-arab-lands/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170319032124/http://www.canadianarabinstitute.org/publications/reports/750925-canadians-hail-arab-lands/ |archive-date=19. 3. 2017 |access-date=19. 10. 2019 |website=canadianarabinstitute.org}}</ref> | regija17 = {{ZID|Italija}} | pop17 = 705.968 | ref17 = <ref name="ISTAT">{{Cite web |title=Cittadini stranieri in Italia – 2021 |url=http://www.tuttitalia.it/statistiche/cittadini-stranieri-2021/ |website=tuttitalia.it}}</ref> | regija18 = {{ZID|Švedska}} | pop18 = 543.350 | ref18 = <ref>{{cite web|url=http://www.statistikdatabasen.scb.se/pxweb/en/ssd/START__BE__BE0101__BE0101E/FodelselandArK/?rxid=86abd797-7854-4564-9150-c9b06ae3ab07c9b06ae3ab07=Statistics%20Sweden|access-date=19. 9. 2019|title=Population by country of birth, age and sex. Year 2000 – 2020}}</ref> | regija19 = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | pop19 = 500.000 | ref19 = <ref>{{Cite web |last=Anthony McRoy |title=The British Arab |url=http://www.naba.org.uk/CONTENT/articles/Diaspora/british_arabs.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103180941/http://www.naba.org.uk/Content/articles/Diaspora/british_arabs.htm |archive-date=3. 1. 2015 |access-date=17. 4. 2012 |publisher=National Association of British Arabs}}</ref> | regija20 = {{ZID|Australija}} | pop20 = 500.000 | ref20 = <ref>{{Cite web |title=australianarab.org/about-us |url=http://australianarab.org/about-us |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161030002545/http://australianarab.org/about-us |archive-date=30. 10. 2016}}</ref> | regija21 = {{ZID|Nizozemska}} | pop21 = 480.000–613.800 | ref21 = <ref name="auto2">{{Citation |title=Dutch media perceived as much more biased than Arabic media – Media & Citizenship Report conducted by University of Utrecht |date=10. 9. 2010 |url=http://www.media-citizenship.eu/images/stories/pdf/Amsterdam_national_focus_group_report.pdf |work=Utrecht University |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228151603/http://www.media-citizenship.eu/images/stories/pdf/Amsterdam_national_focus_group_report.pdf |access-date=29. 11. 2010 |archive-date=28. 2. 2019 |url-status=dead}}</ref> | regija22 = {{ZID|Obala Slonovače}} | pop22 = 300.000 | ref22 = <ref>{{Cite journal |date=30. 1. 2018 |title=Côte d'Ivoire |url=https://minorityrights.org/country/cote-divoire/ |website=Minority Rights Group}}</ref> | regija23 = {{ZID|Honduras}} | pop23 = 280.000 | ref23 = <ref name="Espín, 2020">{{Cite book |last=J. Espín-Ocampo |url=https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/ri/article/view/13945/19447 |title=Origen y evolución de la comunidad palestina en Chile |work=Revista Relaciones Internacionales, Escuela de Relaciones Internacionales. Universidad Nacional de Costa Rica |year=2020 |volume=1 |pages=113–132 |doi=10.15359/ri.93-1.5 |issn=1018-0583 |issue=93 |s2cid=241082525}}</ref> | regija24 = {{ZID|Ekvador}} | pop24 = 170.000 | ref24 = <ref>{{Cite web |last=de 2020 |first=16 de Octubre |date=16. 10. 2020 |title=El Guayaquil que acogió a los migrantes extranjeros |url=https://www.eltelegrafo.com.ec/noticias/guayaquil-bicentenario/1/guayaquil-migrantes-extranjeros |access-date=16. 4. 2022 |website=El Telégrafo}}</ref> | regija25 = {{ZID|Nigerija}} | pop25 = 150.000 | ref25 = <ref>{{Cite web |date=25. 10. 2006 |title=Africa &#124; Niger's Arabs to fight expulsion|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6081416.stm |access-date=1. 6. 2020 |website=BBC News}}</ref> | regija26 = {{ZID|Danska}} | pop26 = 121.000 | ref26 = <ref>{{Cite web |date=8. 7. 2019 |title=Demographics and Ethnic Groups of Denmark |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-is-the-ethnic-composition-of-the-population-of-denmark.html |access-date=27. 10. 2023 |website=WorldAtlas}}</ref> | regija27 = {{ZID|Indonezija}} | pop27 = 118.866 | ref27 = <ref>{{cite book|url=http://www.bphn.go.id/data/documents/ae_peraturan_perundang-undangan_peninggalan_kolonial_belanda.pdf|title=Analisis dan Evaluasi Peraturan Perundang-undangan Tentang Peninggalan Kolonial (Belanda dan Jepang)|last=Hartono|first=Sunaryati|date=2015|publisher=Badan Pembinaan Hukum Nasional, Kementerian Hukum dan Hak Asasi Manusia RI|location=Jakarta|pages=25–26|id=IOS1-INLIS000000000683886|author-link=:en:Sunaryati Hartono|access-date=1. 11. 2024|archive-date=30. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230330185256/https://www.bphn.go.id/data/documents/ae_peraturan_perundang-undangan_peninggalan_kolonial_belanda.pdf|url-status=dead}}</ref> | regija28 = {{ZID|El Salvador}} | pop28 = 100.000 | ref28 = <ref>{{Cite web |title=Why So Many Palestinians Live In El Salvador &#124; AJ+ |url=https://newsvideo.su/video/10798241 |website=newsvideo.su |access-date=13. 11. 2019 |archive-date=13. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113091136/https://newsvideo.su/video/10798241 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Lebanese Diaspora Worldwide Geographical Distribution |url=http://theidentitychef.com/2009/09/06/lebanese-diaspora-worldwide-geographical-distribution |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214110250/http://theidentitychef.com/2009/09/06/lebanese-diaspora-worldwide-geographical-distribution/ |archive-date=14. 2. 2021 |access-date=16. 10. 2018}}</ref><ref>{{Cite news |last=Zielger |first=Matthew |title=El Salvador: Central American Palestine of the West? |work=The Daily Star |url=http://www.dailystar.com.lb/Culture/Art/2004/Apr-27/91857-el-salvador-central-american-palestine-of-the-west.ashx#axzz3EZpwYUKb |access-date=27. 5. 2015}}</ref><ref>{{Cite web |title=AJ Plus: The Palestinians of El Salvador |url=https://latinx.com/discover/aj-plus-the-palestinians-of-el-salvador/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113091131/https://latinx.com/discover/aj-plus-the-palestinians-of-el-salvador/ |archive-date=13. 11. 2019 |access-date=13. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite news |last=Dellios |first=Hugh |title=El Salvador vote divides 2 Arab clans |work=Chicago Tribune |url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-2004-03-21-0403210538-story.html}}</ref> | regija29 = {{ZID|Eritreja}} | pop29 = 80.000 | ref29 = <ref>{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/21/country/ER/languages/|title=Languages of Eritrea|publisher=Ethnologue|access-date=21. 10. 2023}}</ref> | regija30 = {{ZID|Urugvaj}} | pop30 = 75.000 | ref30 = <ref>{{Cite web |last=de 2014 |first=25 de Junio |title=Más de 10 millones de libaneses empujan el crecimiento social y económico de América Latina |url=https://www.infobae.com/2014/06/25/1575973-mas-10-millones-libaneses-empujan-el-crecimiento-social-y-economico-america-latina/ |access-date=15. 2. 2022 |website=infobae |date=24. 11. 2017 |language=es-ES}}</ref> | regija31 = {{ZID|Tanzanija}} | pop31 = 70.000 | ref31 = <ref>{{Cite web |title=Tanzania History and Information – Safari Info for Tanzania |url=http://www.eyesonafrica.net/african-safari-tanzania/tanzania-info.htm |access-date=28. 5. 2020 |website=eyesonafrica.net |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110084347/http://www.eyesonafrica.net/african-safari-tanzania/tanzania-info.htm |url-status=dead }}</ref> | regija32 = {{ZID|Kenija}} | pop32 = 59.021 | ref32 = <ref name="Census2019">{{Cite web |title=2019 Kenya Population and Housing Census Volume IV: Distribution of Population by Socio-Economic Characteristics |url=https://housingfinanceafrica.org/app/uploads/VOLUME-IV-KPHC-2019.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://housingfinanceafrica.org/app/uploads/VOLUME-IV-KPHC-2019.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live |access-date=2. 5. 2021 |website=Kenya National Bureau of Statistics}}</ref> | regija33 = {{ZID|Somalija}} | pop33 = 30.000 | ref33 = <ref>{{Citation |title=Somalia |date=17. 10. 2023 |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/somalia/#people-and-society |work=The World Factbook |access-date=22. 10. 2023 |publisher=Central Intelligence Agency |archive-date=22. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250822103819/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/somalia/#people-and-society |url-status=dead }}</ref> | jezici = [[Arapski jezik|Arapski]] | vjera = [[islam|muslimani]] <br />mali broj kršćana | vezano = <!-- {{Br separated entries|1|2|3}} --> }} '''Arapi''' ({{Jez-ar|عرب}} ʻarab) su etnička grupa<ref>{{cite book |last1=Mackintosh-Smith |first1=Tim |title=Arabs: A 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires |date=30. 4. 2019 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18235-4 |url=https://books.google.com/books?id=RQ-LDwAAQBAJ&dq=%22Arabs+are+an+ethnic%22&pg=PT14}}</ref><ref>{{cite book |last1=Levinson |first1=David |title=Ethnic Groups Worldwide: A Ready Reference Handbook |date=1998 |publisher=Oryx Press |isbn=978-1-57356-019-1 |url=https://books.google.com/books?id=hIEYAAAAIAAJ&q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}</ref><ref>{{cite book |last1=Shakry |first1=Omnia El |title=Understanding and Teaching the Modern Middle East |date=20. 10. 2020 |publisher=University of Wisconsin Pres |isbn=978-0-299-32760-6 |url=https://books.google.com/books?id=pQ8CEAAAQBAJ&dq=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22&pg=PA103}}</ref><ref>{{cite book |last1=Ahrari |first1=Mohammed E. |title=The Middle East in Transition: An Instructional Guide |date=1994 |publisher=Southern Center for International Studies |isbn=978-0-935082-19-7 |url=https://books.google.com/books?id=crTZAAAAMAAJ&q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hitti |first=Philip K. |title=The Arabs: a short history |url=https://archive.org/details/arabsshorthistor0000hitt_f0u6 |date=1996 |publisher=Regnery Pub. |isbn=0895267063 |location=Washington, D.C.}}</ref><ref>{{Cite book |last=Rogan |first=Eugene |title=The Arabs: a history |url=https://archive.org/details/arabshistory0000roga |date=2011 |publisher=Basic Books |isbn=978-0465025046 |edition=1st pbk. |location=New York, NY}}</ref><ref>{{cite book |last1=Hauss |first1=Charles |title=Ie Comparative Politics |date=juli 2005 |publisher=Wadsworth |isbn=978-0-495-06294-3 |url=https://books.google.com/books?id=MFWIVrDgjikC&q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |last=F. |first=Eickelman, Dale |date=septembar 2013 |article=Arabs (anthropology) |url=http://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/arabs-anthropology-COM_24947?s.num=0&s.q |title=Encyclopaedia of Islam |volume=Three}}</ref><ref>{{Cite book |last=Shoup |first=John A. |url=https://books.google.com/books?id=SPBfnT_E1mgC&pg=PA16 |title=Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia |date=31. 10. 2011 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781598843620}}</ref><ref>{{Cite book |last=Barakat |first=Halim |title=The Arab world society, culture, and state |date=1993 |publisher=University of California Press |isbn=0520914422 |location=Berkeley}}</ref><ref>{{Cite book |last=Reynolds |first=Dwight F. |url=https://books.google.com/books?id=ifcGBwAAQBAJ |title=The Cambridge Companion to Modern Arab Culture |date=2. 4. 2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521898072}}</ref><ref>{{Cite book |last=Jandt |first=Fred E. |url=https://books.google.com/books?id=JPb-tb_RmGEC |title=An Introduction to Intercultural Communication: Identities in a Global Community |date=2. 2. 2012 |publisher=SAGE Publications |isbn=9781412992879}}</ref><ref>{{cite book |last1=Kreider |first1=Kyle L. |last2=Baldino |first2=Thomas J. |title=Minority voting in the United States |date=2016 |publisher=Praeger |location=Santa Barbara |isbn=978-1440830242}}</ref><ref>{{cite book |last1=Epstein |first1=Steven |title=Purity Lost: Transgressing Boundaries in the Eastern Mediterranean, 1000–1400 |date=2007 |publisher=JHU Press |isbn=978-0-8018-8484-9 |url=https://books.google.com/books?id=NQe_swnZLZ4C&dq=%22arabs+are+an+ethnic+group%22&pg=PP19}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |article=ʿARAB |url=http://www.iranicaonline.org/articles/arab-index |title=Encyclopedia Iranica}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |date=28. 10. 2009 |title=Arabs |encyclopedia=MSN Encarta |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761565848/Arabs.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028022141/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761565848/Arabs.html |archive-date=28. 10. 2009}}</ref> i [[semiti|semitski]] [[narod]] koji je većim dijelom nastanjen na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Značajna arapska dijaspora prisutna je u raznim dijelovima svijeta.<ref>{{Cite book |last=Bureš |first=Jaroslav |title=Main characteristic and development trends of migration in the Arab world |date=2008 |publisher=Institute of International Relations |isbn=978-80-86506-71-5 |location=Prague}}</ref> Podaci o broju Arapa su različiti jer postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: prema politici, jeziku i porijeklu. U zavisnosti koja se od ove tri klasifikacije koriste, zavisi i ukupan broj Arapa. Najčešća je klasifikacija prema maternjem jeziku, prvom jeziku kojim se služe i prema toj klasifikaciji Arapa je oko 300 miliona. Arapi govore [[Arapski jezik|arapskim jezikom]] i koriste se [[arapsko pismo|arapskim pismom]]. Arapi su živjeli u posručjima [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]].<ref>{{Cite web |title=HISTORY OF THE ARABS |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?groupid=936&HistoryID=aa94&gtrack=pthc |access-date=1. 5. 2023 |website=historyworld.net}} {{Cite book |last=Eph'al |first=Israel |title=The Ancient Arabs: nomads of the fertile crescent |url=https://archive.org/details/ancientarabsnoma0000epha |date=1982 |publisher=Magnes press Hebrew university E. J. Brill |isbn=978-965-223-400-1 |location=Jerusalem Leiden}} {{Cite book |last=Mackintosh-Smith |first=Tim |url=https://books.google.com/books?id=RQ-LDwAAQBAJ&dq=%22Arabs+are+an+ethnic%22&pg=PT14 |title=Arabs: A 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires |date=30. 4. 2019 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18235-4}}</ref> U 9. vijeku p. n. e, [[Asirci]] su pisanim putem spominjali Arape kao stanovnike [[Levant]]a, [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Arapsko poluostrvo|Arabije]].<ref>{{Cite book |last=Myers |first=E. A. |url=https://books.google.com/books?id=-cRrGQ8bIAkC |title=The Ituraeans and the Roman Near East: Reassessing the Sources |date=11. 2. 2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-48481-7 |page=18}} {{cite book |last1=Hoyland |first1=Robert G. |title=Arabia and the Arabs |url=https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl |date=2001 |publisher=Routledge |isbn=0-203-76392-0 |pages=[https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl/page/n24 11] METHODOLOGY (modern Saudi Arabia minus the east coast, the Sinai and Negev deserts, and parts of modern Jordan, Syria, and Iraq)}}</ref> Širom drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]], Arapi su uspostavili uticajne civilizacije počevši od 3000. godine p. n. e, kao što su [[Dilmun]], [[Gerrha]] i [[Magan]], igrajući vitalnu ulogu u trgovini između Mezopotamije i [[Sredozemlje|Mediterana]].<ref>{{cite news |last1=Smith |first1=Sylvia |date=21. 5. 2013 |title=Bahrain digs unveil one of oldest civilizations |work=BBC News |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-22596270}} {{cite web |title=Qal'at al-Bahrain – Ancient Harbour and Capital of Dilmun |url=https://whc.unesco.org/en/list/1192 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405042527/https://whc.unesco.org/en/list/1192 |archive-date=5. 4. 2012 |access-date=17. 8. 2011 |publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Ostala istaknuta plemena uključuju [[Midjan]], [[ʿĀd]] i [[Samud]] koji se spominju u [[Biblija|Bibliji]] i [[Kur'an]]u. Kasnije, 900. godine p. n. e, [[Kedarci]] su imali bliske odnose sa obližnjim [[Kanaan]]skim i Aramejskim državama, a njihova teritorija se prostirala od Donjeg Egipta do Južnog Levanta.<ref>{{cite book |last1=Bowman |first1=Alan K. |url=https://books.google.com/books?id=JZLW4-wba7UC |title=The Cambridge Ancient History |last2=Champlin |first2=Edward |last3=Lintott |first3=Andrew |date=8. 2. 1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-26430-3}} {{cite journal |last1=Retsö |first1=Jan |date=oktobar 2010 |title=Arabs (historical) |url=http://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/arabs-historical-COM_22957?s.num=41&s.rows=50&s.start=40 |journal=Encyclopaedia of Islam, Three}} {{Cite web |title=The origin of the word "Arab" |url=http://www.ismaili.net/histoire/history03/history302.html |access-date=18. 12. 2017 |website=Ismaili.net}}</ref> Od 1200. p. n. e, do 110. p. n. e, u Arabiji su se pojavila moćna kraljevstva kao što su [[Kraljevstvo Saba|Saba]], Lihjan, Minean, Kataban, Hadhramaut, Avsan i Homerite.<ref>{{cite book |author=Werner Daum |title=Yemen: 3000&nbsp;Years of Art and Civilization in Arabia Felix |publisher=Pinguin-Verlag |year=1987 |isbn=3701622922 |page=73}}</ref> Prema abrahamskoj tradiciji, Arapi su potomci [[Abraham]]a preko njegovog sina [[Ismail]]a.<ref>{{cite book |last1=Fisher |first1=Greg |last2=Wood |first2=Philip |title=Arabs and Empires before Islam |date=juli 2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780191799730 |page=368 |url=https://academic.oup.com/book/12636 |access-date=3. 8. 2023 |quote=Origen, in the third century, was the first Christian to identify the Ishmaelites with the Arabs, but he only does so in a cursory fashion}}</ref> Tokom klasične antike, Nabatejci su uspostavili svoje kraljevstvo sa Petrom kao glavnim gradom 300. godine p. n. e,<ref>{{Cite web |title=Thamud {{!}} History, Tribe, & Location {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/Thamud |access-date=7. 4. 2023 |website=britannica.com}}</ref> do 271, [[Palmirsko Carstvo]] s glavnim gradom Palmirom, predvođeno kraljicom Zenobijom, obuhvatalo je Sirijsku Palestinu, Arabijsku Petraju i Egipat, kao kao i velike dijelove Anadolije.<ref name="waro">{{cite book |author=Warwick Ball |url=https://books.google.com/books?id=qQKIAgAAQBAJ&pg=PA80 |title=Rome in the East: The Transformation of an Empire |year=2002 |isbn=9781134823871 |page=80| publisher=Routledge }}</ref> Arapski Itureanci su naseljavali Liban, Siriju i sjevernu Palestinu (Galileju) tokom helenističkog i rimskog perioda.<ref name="Berndt Schaller 14922">Berndt Schaller, ''Ituraea'', p.1492.</ref> Osroene i Hatran su bile arapska kraljevstva u Gornjoj Mesopotamiji oko 200. godine.<ref name="Hatra and the Parthian Commonwealth2">{{cite journal |last1=de Jong |first1=Albert |date=2013 |title=Hatra and the Parthian Commonwealth |url=https://www.academia.edu/18709085 |journal=Oriens et Occidens – Band 21 |pages=143–161 |url-access=registration}} {{Cite book |last=Ellerbrock |first=Uwe |url=https://books.google.com/books?id=pFEXEAAAQBAJ |title=The Parthians: The Forgotten Empire |publisher=Routledge |year=2021 |isbn=978-0367481902 |location=Oxford}}</ref> Sasanijci su 164. priznali Arape kao "Arbajistan", što znači "zemlja Arapa",<ref>{{Citation |last=Jullien |first=Christelle |title=Beth 'Arabaye |date=22. 3. 2018 |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780198662778.001.0001/acref-9780198662778-e-715;jsessionid=17E81FF6B5E76812AF9C37A99ADFAD30?rskey=ib3kng&result=3 |work=The Oxford Dictionary of Late Antiquity |access-date=20. 4. 2023 |publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/acref/9780198662778.001.0001 |isbn=978-0-19-866277-8}}</ref> pošto su bili dio Adiabene u gornjoj Mezopotamiji.<ref name="oxfordreference.com2">{{Oxford Dictionary of Late Antiquity|title=Beth ‘Arabaye|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198662778.001.0001/acref-9780198662778-e-715?rskey=ib3kng&result=3|first=Christelle|last=Jullien}}</ref> Arapski Emeseni vladali su 46. p. n. e. Emesom (Homs), Sirija.<ref>{{cite book |last1=Bowman |first1=Alan |url=https://books.google.com/books?id=MNSyT_PuYVMC&q=Emesa+dynasty+arab+city&pg=PA502 |title=The Cambridge Ancient History: Volume 12, The Crisis of Empire, AD 193–337 |last2=Garnsey |first2=Peter |last3=Cameron |first3=Averil |date=2005 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521301992}}; {{cite book |last1=Hornblower |first1=Simon |url=https://books.google.com/books?id=bVWcAQAAQBAJ&q=%22arab+kingdom%22+emesa&pg=PA754 |title=The Oxford Classical Dictionary |last2=Spawforth |first2=Antony |last3=Eidinow |first3=Esther |date=2012 |publisher=OUP Oxford |isbn=9780199545568}}; {{cite book |last1=Burns |first1=Jasper |url=https://books.google.com/books?id=hL99AgAAQBAJ&q=Emesa+arab+tribe&pg=PA181 |title=Great Women of Imperial Rome: Mothers and Wives of the Caesars |date=2006 |publisher=Routledge |isbn=9781134131853}}; {{cite book |last1=Prado |first1=Leonardo de Arrizabalaga y |url=https://books.google.com/books?id=zHbXDgAAQBAJ&q=emesa+arab&pg=PA191 |title=Varian Studies Volume One: Varius |date=2017 |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=9781443893855}}; {{cite book |last=Shahid |first=Irfan |title=Rome and The Arabs: A Prolegomenon to the Study of Byzantium and the Arabs |url=https://archive.org/details/romearabsprolego0000shah |date=1984 |publisher=Dumbarton Oaks |isbn=0884021157 |page=[https://archive.org/details/romearabsprolego0000shah/page/n72 37]}}; {{cite book |last1=Freisenbruch |first1=Annelise |url=https://books.google.com/books?id=VUR_3B97ctQC&q=%22arab+kingdom%22+emesa&pg=PA182 |title=Caesars' Wives: Sex, Power, and Politics in the Roman Empire |date=2011 |publisher=Simon and Schuster |isbn=9781416583059}}</ref> Tokom kasne antike, Tanuhidi, Salihidi, Lakhmidi, Kinda i Ghassanidi bili su dominantna arapska plemena na Levantu, Mezopotamiji i Arabiji, oni su pretežno prihvatili [[kršćanstvo]].<ref>[[G. W. Bowersock|Bowersock, G. W.]], [[Peter Brown (historian)|Peter Brown]] and [[Oleg Grabar]], eds. 1999. [[iarchive:lateantiquitygui00bowe|Late Antiquity: A Guide to the Postclassical World]] (2nd ed.). Cambridge, MA: [[Belknap Press]]. {{ISBN|978-0-674-51173-6}}. {{cite book|last1=Cameron|first1=Averil|url=https://books.google.com/books?id=_NSoAgAAQBAJ&pg=PR7|title=The Mediterranean World in Late Antiquity: AD 395–700|date=29. 4. 2015|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-67305-4}} {{Cite encyclopedia|title=Encyclopaedia Iranica|url=http://www.iranicaonline.org/articles/lakhmids|access-date=18. 12. 2017|article=Lakhmids}}</ref> == Narod == Semitski narod nastanjen je na [[Srednji Istok|Srednjem Istoku]] i sjevernoj Africi, od [[Maroko|Maroka]] na krajnjem zapadu do [[Oman]]a na istoku, i od [[Turska|Turske]] na sjeveru do [[Jemen]]a i [[Sudan]]a na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 miliona [[kvadratni kilometar|kvadratnih kilometara]] i broje najmanje 250.000.000 pripadnika. Oko 4 miliona Arapa živi u [[Evropa|Evropi]] i oko 2 miliona u [[SAD|Americi]]. Srredište arapske zemlje je [[Saudijska Arabija]] i Jemen, područje poznato kao [[Hidžaz]]. Oko 610. godine, rođenjem [[Islam]]a, Hidžaz postaje trgovačko središte duž karavanskih puteva a [[Mekka]] postaje jedan od najznačajnijih svjetskih gradova. Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom [[suniti|sunitski muslimani]], i tek 10% [[šijiti]] (osobito u Iranu, Jemenu, dijelu [[Irak]]a i obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]). Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao [[Sem]], Hamov brat. Kroz svoju [[Historija|historiju]] osnovali su države: [[Alžir]], [[Bahrein]], [[Egipat]], [[Irak]], [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Libija]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]], [[Sirija]], [[Tunis]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Jemen]] i [[Palestina]]. Gledajući sa socijalnog aspekta, Arapi se dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi) i nomadske Arape, poznajemo ih kao [[Beduini|Beduine]]. Postoji i više jezično semitiziranih (tačnije arabiziranih) naroda koji nisu etnički Arapi, naročito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki [[Kopti]] (koji su ipak porijeklom Egipćani, [[Hamiti|hamitski]] narod čiji su preci osnovali egipatsku kulturu i državu). Među hamitskim [[Berberi]]ma također postoji i dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju [[Pustinja|pustinjske]] predjele sjeverne Afrike. == Ime == Ime Arapi i [[Arabija]] javlja se još u [[Asirija|asirskim]] tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, tačna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. U srodnom [[hebrejski|hebrejskom]] jeziku riječ `aravah’ i ‘arav’ označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi ‘pustinjski narod’. [[Arabijsko poluostrvo|Poluostrvo Arabija]] prekriveno je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike. == Jezik == Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, pismo je arapsko. == Vjerski običaji == Arapi su većinom [[islam]]ske vjeroispovijesti, što u veliko diktira način njihovog života i njihove običaje. Arapi su također u manjini [[kršćani]] i [[druzi]], te žive u [[Liban]]u i [[Sirija|Siriji]], gdje zahvaljujući vjerskoj mješanosti postoji daleko veća varijacija u tradiciji i običajima. Muslimanski Arapi su narod koji živi po pravilima [[Kur'an]]a. Kuran je često osnova zakona arapskih država kojima su regulirani neki aspekti njihovog života. Među Arapima preovladava patrijarhalni sistem. [[Poligamija]] je u nekim arapskim zemljama dozvoljena. Arapi, kao ni [[Židovi]], ne jedu svinjetinu, i uglavnom se koristi govedina, ovčetina i puretina. U zemljama sjeverne Afrike je poznato nacionalno jelo [[kus-kus]], priprema se sa ovčetinom, ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje i druge masnoće biljnog porijekla, a kolači se često prave od meda. == Arapi u Evropi == Arapi u Evropi su razvili umjetno navodnjavanje tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španije ovo se znanje proširilo na sjever, preko [[Alpe|Alpa]] sve do [[Island]]a. Španska riječ 'noria', označava stepen navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. [[Pamuk]], koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, su u Evropu donijeli Arapi, iz njihov jezika potekao je francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'. == Arapske zajednice == * Arapi (iz Arabije) 32.231.000 * [[Hassaniya]] Arapi 4.714.000 * [[Levantski Arapi]] 53.032.000 * [[Libijski Arapi]] 3.785.000 * [[Arapi Maghreba]] 74.142.000 * [[Shuwa Arapi]] 1.986.000 * [[Sudanski Arapi]] 22.135.000 * [[Jemenski Arapi]] 10.999.000 * [[Beduini Arabije]] 14.187.000 * [[Saharski Beduini]] 7.473.000 == Također pogledajte == * [[Islam]] * [[Saudijska Arabija]] * [[Arapski jezik]] == Bilješke == {{refspisak|group=nb}} {{notelist}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin}} {{Cite journal |last1=Abu-Amero |first1=Khaled K |last2=Hellani |first2=Ali |last3=González |first3=Ana M |last4=Larruga |first4=Jose M |last5=Cabrera |first5=Vicente M |last6=Underhill |first6=Peter A |year=2009 |title=Saudi Arabian Y-Chromosome diversity and its relationship with nearby regions |journal=BMC Genet |volume=10 |pages=59 |doi=10.1186/1471-2156-10-59 |pmc=2759955 |pmid=19772609 |doi-access=free }} {{Cite journal |last1=Alshamali |first1=Farida |last2=Pereira |first2=Luísa |last3=Budowle |first3=Bruce |last4=Poloni |first4=Estella S. |last5=Currat |first5=Mathias |year=2009 |title=Local Population Structure in Arabian Peninsula Revealed by Y-STR diversity |journal=Human Heredity |volume=68 |issue=1 |pages=45–54 |doi=10.1159/000210448 |pmid=19339785 |ref={{harvid|Alshamali|2009}} |doi-access=free}} {{Cite book |last=Ankerl |first=Guy |title=Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |publisher=INU PRESS |year=2000 |isbn=978-2-88155-004-1 |location=Geneva}} {{Cite book |last=Bacharach |first=Jere L. |title=Muqarnas: An Annual on the Visual Cultures of the Islamic World |work=Muqarnas an Annual on Islamic Art and Architecture |publisher=Brill |year=1996 |isbn=978-90-04-25933-1 |editor-last=Necipoğlu |editor-first=Gülru |volume=13 |chapter=Marwanid Umayyad Building Activities: Speculations on Patronage |issn=0732-2992}} {{cite book |last=Ball |first=Warwick |author-link=Warwick Ball |title=Rome in the East: The Transformation of an Empire |url=https://archive.org/details/romeineasttransf0000ball |publisher=Routledge |year=2000 |isbn=9780415113762}} {{cite book |last=Birley |first=A. R. |title=Septimius Severus: The African Emperor |publisher=Routledge |year=2002}} {{Cite news |last=Bin-Muqbil |first=Musaed |year=2006 |title=Phonetic and Phonological Aspects of Arabic Emphatics and Gutturals<!-- Doctoral dissertation --> |location=University of Wisconsin–Madison}} {{cite book |last=Brunner |first=Christopher |chapter=Geographical and Administrative divisions: Settlements and Economy| title=The Cambridge History of Iran: The Seleucid, Parthian, and Sasanian periods (2) |year=1983b |publisher=Cambridge University Press |chapter-url=https://books.google.com/books?id=hvx9jq_2L3EC&pg=PA747 |isbn=9780521200936}} {{Cite book |last=Bryce |first=Trevor |title=Ancient Syria: A Three Thousand Year History |url=https://archive.org/details/ancientsyriathre0000bryc |publisher=Oxford University Press |year=2014 |isbn=978-0-19-100292-2}} {{cite book |last=Bryce |first=Trevor |author-link=Trevor R. Bryce |date=2009 |title=The Routledge Handbook of the Peoples and Places of Ancient Western Asia: From the Early Bronze Age to the Fall of the Persian Empire |url=https://archive.org/details/routledgehandboo0000bryc |location=London |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-39485-7}} {{Cite book |last=Burns |first=Ross |title=Damascus: A History |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-134-48849-0 |orig-year=2005}} {{Cite book |last=Cobb |first=Paul M. |title=White Banners: Contention in 'Abbasid Syria, 750–880 |publisher=State University of New York Press |year=2001 |isbn=978-0-7914-4880-9}} {{Cite book |last=Retso |first=Jan |url=https://books.google.com/books?id=pUepRuQO8ZkC |title=Arabs in Antiquity: Their History from the Assyrians to the Umayyads |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=978-0-7007-1679-1}} {{Cite book |last=Cragg |first=Kenneth |url=https://books.google.com/books?id=pMuxLlWih04C&q=%22arab+christian%22&pg=PP1 |title=The Arab Christian: A History in the Middle East |publisher=Westminster John Knox Press |year=1991 |isbn=978-0-664-22182-9}} {{Cite book |last1=Cribb |first1=Robert |url=https://books.google.com/books?id=SawyrExg75cC&q=Arab+Indonesian&pg=PR25 |title=Historical Dictionary of Indonesia |last2=Kahin |first2=Audrey |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=978-0-8108-4935-8 |series=Historical dictionaries of Asia, Oceania, and the Middle East |location=Lanham, Maryland}} {{Cite book |last=Deng |first=Francis Mading |url=https://archive.org/details/warofvisionsconf00deng |title=War of Visions: Conflict of Identities in the Sudan |publisher=Brookings Institution Press |year=1995 |isbn=9780815717942 |url-access=registration}} {{cite book |last1=Ettinghausen |first1=Richard |last2=Grabar |first2=Oleg |last3=Jenkins-Madina |first3=Marilyn |title=Islamic Art and Architecture: 650–1250 |url=https://books.google.com/books?id=l1uWZAzN_VcC&pg=PA37 |access-date=17. 3. 2013 |year=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08869-4}} {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6YgpDwAAQBAJ&pg=PP1 |title=A Companion to Islamic Art and Architecture |publisher=Wiley Blackwell |year=2017 |isbn=9781119068662 |editor-last=Flood |editor-first=Finbarr Barry |editor-last2=Necipoğlu |editor-first2=Gülru}} {{Cite book |last1=Grabar |first1=Oleg |title=City in the Desert. Qasr al-Hayr East |last2=Holod |first2=Reneta |last3=Knustad |first3=James |last4=Trousdale |first4=William |publisher=Harvard University Press |year=1978 |isbn=978-0-674-13195-8 |series=Harvard Middle Eastern Monographs |volume=23–24}} {{Cite book |last=Hawting |first=Gerald R. |title=The Encyclopaedia of Islam (New Edition/EI-2) |publisher=Brill |year=1991 |isbn=978-90-04-08112-3 |editor-last=Bosworth |editor-first=Clifford Edmund |volume=6 |chapter=Marwan II |editor-last2=van Donzel |editor-first2=Emeri J. |editor-last3=Lewis |editor-first3=Bernard |editor-last4=Pellat |editor-first4=Charles}} {{Cite book |last=Hillenbrand |first=Robert |title=The Idea and Ideal of the Town Between Late Antiquity and the Early Middle Ages |publisher=Brill |year=1999 |isbn=978-90-04-10901-8 |editor-last=Brogiolo |editor-first=Gian Pietro |series=The Transformation of the Roman World |volume=4 |chapter='Anjar and Early Islamic Urbanism |issn=1386-4165 |editor-last2=Perkins |editor-first2=Bryan Ward}} {{cite book |last=Hoyland |first=Robert G. |author-link=Robert G. Hoyland |date=2002 |title=Arabia and the Arabs: From the Bronze Age to the Coming of Islam |url=https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl |location=London |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-64634-0}} {{cite encyclopedia |last1=Kia |first1=Mehrdad |title=The Persian Empire: A Historical Encyclopedia |date=2016 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1610693912}} (2 volumes) {{cite book |last=Kitchen |first=Kenneth |author-link=Kenneth Kitchen |editor-last1=Archibald |editor-first1=Zofia H. |editor-last2=Davies |editor-first2=John |editor-link2=John K. Davies (historian) |editor-last3=Gabrielsen |editor-first3=Vincent |editor-last4=Oliver |editor-first4=G. J. |date=2001 |title=Hellenistic Economies |chapter=Economics in Ancient Arabia from Alexander to the Augustans |location=London |publisher=Routledge |pages=119–132 |isbn=978-1-134-56592-4}} {{Cite book |last=Le Strange |first=Guy |title=Palestine under the Moslems, a description of Syria and the Holy Land from A.D. 650 to 1500. Translated from the works of the medieval Arab geographers |publisher=Houghton, Mifflin and Co |year=1890 |oclc=5965873}} {{cite book |last1=Rapp |first1=Stephen H. |title=The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature |date=2014 |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |isbn=978-1472425522 |url=https://books.google.com/books?id=T8VIBQAAQBAJ&q=rapp+inscription+kartir}} {{Citation |last=Saliba |first=George |author-link=George Saliba |year=1994b |title=A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam |publisher=[[New York University Press]] |isbn=978-0-8147-8023-7}} {{cite book |last=Schiettecatte |first=Jérémie |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781444338386.wbeah30219 |chapter=Himyar |title=The Encyclopedia of Ancient History |date=2017 |website=The Encyclopedia of Ancient History |pages=1–2 |publisher=John Wiley & Sons, Inc |doi=10.1002/9781444338386.wbeah30219 |isbn=9781405179355 |url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-01585072/file/2016%20Schiettecatte%20EAH%20Himyar_HAL_Academia.pdf |access-date=8. 11. 2022}} {{Cite book |last=Shahîd |first=Irfan |url=https://books.google.com/books?id=pfwAG3-rpzcC |title=Byzantium and the Arabs in the Sixth Century |publisher=Dumbarton Oaks |year=1995a |isbn=978-0-88402-284-8 |volume=2 (Part 1)}} {{Cite book |last=Speake |first=Graham |title=International Dictionary of Historic Places |publisher=Fitzroy Dearborn Publishers |year=1996 |isbn=978-1-884964-03-9 |editor-last=Berney |editor-first=Kathryn Ann |volume=4 (Middle East and Africe) |chapter=Palmyra (Homs, Syria) |editor-last2=Ring |editor-first2=Trudy |editor-last3=Watson |editor-first3=Noelle}} * Touma, Habib Hassan. ''The Music of the Arabs''. Portland, Oregon: Amadeus P, 1996. {{ISBN|0-931340-88-8}}. {{cite encyclopedia |last=Van Beek |first=Gus W. |editor-last1=Meyers |editor-first1=Eric M. |editor-link1=Eric M. Meyers |editor-last2=Dever |editor-first2=William G. |editor-link2=William G. Dever |editor-last3=Meyers |editor-first3=Carol L. |editor-link3=Carol Meyers |editor-last4=Muhly |editor-first4=James D. |editor-last5=Pardee |editor-first5=Dennis |editor-last6=Sauer |editor-first6=James A. |editor-last7=Finney |editor-first7=Paul Corby |editor-last8=Jorgensen |editor-first8=John S. |title=Qataban |encyclopedia=[[The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East]] |volume=4 |date=1997 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford & New York |pages=383–384 |isbn=978-0-195-06512-1}} * Lipinski, Edward. ''Semitic Languages: Outlines of a Comparative Grammar'', 2nd ed., Orientalia Lovanensia Analecta: Leuven 2001 * [[Kees Versteegh]], ''The Arabic Language'', Edinburgh University Press (1997) * [http://www.newadvent.org/cathen/01663a.htm The Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, 1907, Online Edition, K. Night 2003: article Arabia] * [https://web.archive.org/web/20150906045819/http://www.paklinks.com/gs/archive/index.php/t-4130.html History of Arabic language](1894), Jelsoft Enterprises Ltd. * The Arabic language, National Institute for Technology and Liberal Education web page (2006) {{Cite book |last=Ankerl |first=Guy |title=Global communication without universal civilization |publisher=INU Press |year=2000 |isbn=978-2-88155-004-1 |series=INU societal research |volume=1: Coexisting contemporary civilizations : Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |location=Geneva |orig-year=2000}} * Hooker, Richard. "Pre-Islamic Arabic Culture." WSU Web Site. 6 June 1999. Washington State University. * Owen, Roger. "State Power and Politics in the Making of the Modern Middle East 3rd Ed" Page 57 {{ISBN|0-415-29714-1}} {{Cite book |last=Levinson |first=David |url=https://books.google.com/books?id=uwi-rv3VV6cC |title=Ethnic groups worldwide: a ready reference handbook |publisher=Oryx Press|year=1998 |isbn=978-1-57356-019-1}} {{Cite book |last=Raymond |first=André |title=Le Caire |publisher=Fayard |year=1993 |language=fr}} {{Cite book |last=Strawn |first=Brent A. |chapter=Shem |editor1-last=Freedman |editor1-first=David Noel |editor2-last=Myers |editor2-first=Allen C.|title=Eerdmans Dictionary of the Bible |publisher=Amsterdam University Press |year=2000a |chapter-url=https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&q=%22a+schematic+representation+describing+the+expansion+of+humankind%22&pg=PA1271 |isbn= 9789053565032}} {{Refend}} == Dodatna literatura == * Price-Jones, David. ''The Closed Circle: an Interpretation of the Arabs''. Pbk. ed., with a new preface by the author. Chicago: I. R. Dee, 2002. xiv, 464 p. {{ISBN|1-56663-440-7}} * Ankerl, Guy. ''Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western.'' INU PRESS, Geneva, 2000. {{ISBN|2-88155-004-5}}. {{Cite book |last=Bitar |first=Amer |url=https://books.google.com/books?id=X4oBEAAAQBAJ |title=Bedouin Visual Leadership in the Middle East: The Power of Aesthetics and Practical Implications |date=2020 |publisher=[[Springer Nature]] |isbn=9783030573973}} {{commonscat|Arabs}} {{Evropski muslimani}} {{Ličnosti i imena u Kur'anu}} [[Kategorija:Semitski narodi]] [[Kategorija:Narodi s Bliskog istoka]] 3xw1hed67b67llnuz4g6sabsf9fnvz8 Turingova nagrada 0 12502 3891983 3687712 2026-05-31T12:00:33Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Turingova nagrada | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = Alan Turing (1912-1954) in 1936 at Princeton University.jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Alan Turing, po kome je nagrada nazvana | deskripcija = izvanredan doprinos informatici | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | organizator = [[Udruženje za računarske mašine|Association for Computing Machinery]] | nagrada = 1.000.000 [[Američki dolar|$]] | godina = {{Početni datum i godine|1966||}} | godina2 = | nosilac = [[Andrew Barto]]<br/>[[Richard S. Sutton]] (2024) | veb-sajt = {{URL|https://amturing.acm.org}} | mreža = | dužina_trajanja = | ocjene = | producent = | režiser = | najbolji_film = | najbolji_režiser = | najviše_nagrada = | najviše_nominacija = | slika2 = | slika2veličina = | alt2 = | opis2 = | prethodno = | glavno = | sljedeće = }} [[Datoteka:Alan Turing portré.jpg|mini|Alan Turing (portret)]] '''Turingovu nagradu''' dodjeljuje Asocijacija za računarske mašine (Association for Computing Machinery) za osobu koja je dala doprinos [[Informatika|računarstvu]] i zajednici. Većina dobitnika ustvari su i bili računarski naučnici. Nagrada je nazvana po [[Alan Turing|Alanu Turingu]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] [[matematičar]]u, koji se smatra jednim od osnivača modernog računarstva. Turing se često smatra osnivačem teorijske kompjuterske nauke i vještačke inteligencije,<ref>{{cite book|author=Homer, Steven and Alan L.|title=Computability and Complexity Theory|url=https://books.google.com/books?id=r5kOgS1IB-8C&pg=PA35|page=35|isbn=978-0-387-95055-6|access-date=5. 11. 2007|year=2001|publisher=Springer |archive-date=3. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230403154225/https://books.google.com/books?id=r5kOgS1IB-8C&pg=PA35|url-status=live}}</ref> i ključnim saradnikom savezničke kriptoanalize šifre [[Enigma (mašina)|Enigma]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="bbc-copeland">{{cite news |last=Copeland |first=Jack |author-link=Jack Copeland |date=18. 6. 2012 |title=Alan Turing: The codebreaker who saved 'millions of lives' |publisher=BBC News Technology |url=https://www.bbc.com/news/technology-18419691 |url-status=live |access-date=26. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141011045451/http://www.bbc.com/news/technology-18419691 |archive-date=11. 10. 2014}}</ref> Često se naziva i "[[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]] za računarstvo".<ref>{{Cite book |last1=Dasgupta |first1=Sanjoy |last2=Papadimitriou |first2=Christos |author2-link=Christos Papadimitriou |last3=Vazirani |first3=Umesh | author3-link=Umesh Vazirani |title=Algorithms |url=https://archive.org/details/algorithms0000dasg |url-access=limited |publisher=[[McGraw-Hill]] |year=2008 |isbn=978-0-07-352340-8 |page = [https://archive.org/details/algorithms0000dasg/page/317 317] }}</ref><ref>{{Cite web|title=dblp: ACM Turing Award Lectures|url=http://www.informatik.uni-trier.de/~ley/db/journals/cacm/turing.html|access-date=11. 2. 2023|website= informatik.uni-trier.de|language=en|archive-date=2. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102222046/http://www.informatik.uni-trier.de/~ley/db/journals/cacm/turing.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url = https://www.networkworld.com/article/692664/data-center-why-there-s-no-nobel-prize-in-computing.html |title = Why there's no Nobel Prize in Computing |last = Brown |first = Bob <!-- http://www.networkworld.com/author/Bob-Brown/ --> |website = [[Network World]] |date = 6. 6. 2011 |access-date = 3. 6. 2015 | archive-date = 4. 12. 2023 |archive-url = https://web.archive.org/web/20231204215338/https://www.networkworld.com/article/692664/data-center-why-there-s-no-nobel-prize-in-computing.html |url-status = live}}</ref> Od 2007. do 2013. nagradu je pratila nagrada od 250.000 USD, uz finansijsku podršku [[Intel]]a i [[Google]]a.<ref name=ACM>{{cite web|title=A. M. Turing Award |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |url=http://awards.acm.org/homepage.cfm?srt=all&awd=140|access-date=5. 11. 2007|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091212132624/http://awards.acm.org/homepage.cfm?srt=all&awd=140|archive-date=12. 12. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.acm.org/press-room/news-releases-2007/turingaward/ |title = ACM'S Turing Award Prize Raised To $250,000 |publisher=[[Association for Computing Machinery|ACM]] press release |date=27. 7. 2007|access-date=16. 10. 2008 |first=Steven |last = Geringer |url-status=dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20081230233653/http://www.acm.org/press-room/news-releases-2007/turingaward/ |archive-date=30. 12. 2008}}</ref> Od 2014. nagradu prati i nagrada od milion američkih dolara, uz finansijsku podršku Google-a.<ref name="million">{{cite journal | doi = 10.1145/2685372 | title = ACM's Turing Award prize raised to $1 million |url=https://dl.acm.org/doi/pdf/10.1145/2685372 | journal = Communications of the ACM | volume = 57 | issue = 12 | page = 20 | year = 2014| author = CACM Staff }}</ref><ref>{{cite web|title=ACM's Turing Award Prize Raised to $1 Million |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |url=http://www.acm.org/press-room/news-releases/2014/turing-prize-announcement|access-date=13. 11. 2014|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151123032706/http://www.acm.org/press-room/news-releases/2014/turing-prize-announcement|archive-date=23. 11. 2015}}</ref> == Spisak dobitnika == {| class="wikitable sortable" |+ !Godina !Dobinik !Referenca |- |1966. |[[Alan Perlis|Alan J. Perlis]] |<ref>{{cite journal | last1 = Perlis | first1 = A. J. | doi = 10.1145/321371.321372 | title = The Synthesis of Algorithmic Systems | journal = Journal of the ACM | volume = 14 | pages = 1–9 | year = 1967 | s2cid = 12937998 | doi-access = free }}</ref><ref name="perlis">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/perlis_0132439.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=David Nofre |title=Alan J Perlis - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=26. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426093320/https://amturing.acm.org/award_winners/perlis_0132439.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1967. |[[Maurice Wilkes|Maurice V. Wilkes]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/321439.321440| title = Computers then and Now | journal = Journal of the ACM | volume = 15| pages = 1–7 | year = 1968| last1 = Wilkes | first1 = M. V. | s2cid = 9846847 | doi-access = free }}</ref><ref name="wilkes">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/wilkes_1001395.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Martin Campbell-Kelly |title=Maurice V. Wilkes - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=7. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107010210/https://amturing.acm.org/award_winners/wilkes_1001395.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1968. |[[Richard Hamming]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/321495.321497 | title = One Man's View of Computer Science | journal = Journal of the ACM | volume = 16| pages = 3–12 | year = 1969 | last = Hamming | first = R. W.| s2cid = 6868310 | doi-access = free }}</ref><ref name="hamming">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hamming_1000652.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Edmund F. Robertson |title=Richard W. Hamming - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=30. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201030025652/https://amturing.acm.org/award_winners/hamming_1000652.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1969. |[[Marvin Minsky]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/321574.321575 | title = Form and Content in Computer Science (1970 ACM turing lecture) |journal = Journal of the ACM |volume = 17 |issue = 2 |pages = 197–215 |year = 1970 |last = Minsky |first = M. | s2cid = 15661281 |doi-access = free }}</ref><ref name="minsky">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/minsky_7440781.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Patrick Henry Winston |title=Marvin Minsky - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=28. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128055230/https://amturing.acm.org/award_winners/minsky_7440781.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1970. |[[James H. Wilkinson]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/321637.321638 | title = Some Comments from a Numerical Analyst | journal = Journal of the ACM | volume = 18 | issue = 2 | pages = 137–147 | year = 1971 | last = Wilkinson | first = J. H.| s2cid = 37748083 | doi-access = free }}</ref><ref name="wilkinson">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/wilkinson_0671216.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Beresford Neill Parlett |title=James Hardy ("Jim") Wilkinson - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=5. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105004055/https://amturing.acm.org/award_winners/wilkinson_0671216.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1971. |[[John McCarthy (računarski naučnik)|John McCarthy]] |<ref>{{cite journal| doi = 10.1145/33447.33448| title = Generality in artificial intelligence| journal = Communications of the ACM| volume = 30| issue = 12| pages = 1030–1035| year = 1987| last1 = McCarthy| first1 = J.| s2cid = 1045033| url = http://www-formal.stanford.edu/jmc/generality.ps| access-date = 1. 11. 2017| archive-date = 21. 9. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20170921234938/http://www-formal.stanford.edu/jmc/generality.ps| url-status = live| doi-access = free}}</ref><ref name="mccarthy">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/mccarthy_1118322.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Lester Earnest |title=John Mccarthy - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=3. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160903190145/http://amturing.acm.org/award_winners/mccarthy_0239596.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1972. |[[Edsger Dijkstra]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/355604.361591 | title = The humble programmer | journal = Communications of the ACM | volume = 15 | issue = 10 | pages = 859–866 | year = 1972 | last = Dijkstra | first = E. W. | doi-access = free }}</ref><ref name="dijkstra">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/dijkstra_1053701.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Hamilton Richards |title=Edsger Wybe Dijkstra - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=26. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240226045727/https://amturing.acm.org/award_winners/dijkstra_1053701.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1973. |[[Charles W. Bachman]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/355611.362534 | title = The programmer as navigator | journal = Communications of the ACM | volume = 16 | issue = 11 | pages = 653–658 | year = 1973 | last = Bachman | first = C. W. | doi-access = free }}</ref><ref name="bachman">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/bachman_9385610.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Charles William Bachman - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=2. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201002063303/https://amturing.acm.org/award_winners/bachman_9385610.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1974. |[[Donald Knuth]] |<ref>{{cite journal |doi = 10.1145/361604.361612 |title = Computer programming as an art |journal = Communications of the ACM |volume = 17 |issue = 12 |pages = 667–673 |year = 1974 |last = Knuth |first = D. E. |doi-access = free }}</ref><ref name="knuth">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/knuth_1013846.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=David Walden |title=Donald ("Don") Ervin Knuth - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191017231352/http://amturing.acm.org/award_winners/knuth_1013846.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |1975. |[[Allen Newell]] | rowspan="2" |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/360018.360022 | title = Computer science as empirical inquiry: Symbols and search | journal = Communications of the ACM| volume = 19 | issue = 3 | page = 113 | year = 1976 | last1 = Newell | first1 = A. | last2 = Simon | first2 = H. A. | doi-access = free }}</ref><ref name="newell">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/newell_3167755.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Hunter Heyck |title=Allen Newell - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=16. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201016155145/https://amturing.acm.org/award_winners/newell_3167755.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="simon">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/simon_1031467.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Hunter Heyck |title=Herbert ("Herb") Alexander Simon - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=18. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418204548/https://amturing.acm.org/award_winners/simon_1031467.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Herbert A. Simon]] |- | rowspan="2" |1976. |[[Michael O. Rabin]] | rowspan="2" |<ref>{{Cite journal | last1 = Rabin | first1 = M. O. | last2 = Scott | first2 = D. | doi = 10.1147/rd.32.0114 | title = Finite Automata and Their Decision Problems | url = https://archive.org/details/sim_ibm-journal-of-research-and-development_1959-04_3_2/page/114 | journal = IBM Journal of Research and Development | volume = 3 | issue = 2 | pages = 114 | year = 1959 | s2cid = 3160330 }}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1145/359810.359816 | title = Complexity of computations | journal = Communications of the ACM | volume = 20| issue = 9 | pages = 625–633 | year = 1977 | last = Rabin | first = M. O. | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1145/359810.359826 | title = Logic and programming languages | journal = Communications of the ACM| volume = 20| issue = 9 | pages = 634–641| year = 1977| last = Scott | first = D. S. | doi-access = free }}</ref><ref name="rabin">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/rabin_9681074.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Michael O. Rabin - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=28. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128055233/https://amturing.acm.org/award_winners/rabin_9681074.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="scott">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/scott_1193622.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Dana Steward Scott - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=26. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240226045724/https://amturing.acm.org/award_winners/scott_1193622.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Dana S. Scott]] |- |1977. |[[John Backus]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/359576.359579 | title = Can programming be liberated from the von Neumann style?: A functional style and its algebra of programs | journal = Communications of the ACM | volume = 21 | issue = 8 | pages = 613–641 | year = 1978 | last = Backus | first = J. | doi-access = free }}</ref><ref name="backus">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/backus_0703524.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Grady Booch |title=John Backus - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=5. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105004055/https://amturing.acm.org/award_winners/backus_0703524.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1978. |[[Robert W. Floyd]] |<ref>{{cite journal | last1 = Floyd | first1 = R. W. | title = The paradigms of programming | doi = 10.1145/359138.359140 | journal = Communications of the ACM | volume = 22 | issue = 8 | pages = 455–460 | year = 1979 | doi-access = free }}</ref> |- |1979. |[[Kenneth E. Iverson]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/358896.358899 | title = Notation as a tool of thought | journal = Communications of the ACM | volume = 23 | issue = 8 | pages = 444–465 | year = 1980 | last = Iverson | first = K. E. | doi-access = free }}</ref><ref name="iverson">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/iverson_9147499.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Keith Smillie |title=Kenneth E. ("Ken") Iverson - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=3. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403210405/https://amturing.acm.org/award_winners/iverson_9147499.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1980. |[[C. A. R. Hoare]] |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/358549.358561| title = The emperor's old clothes | journal = Communications of the ACM | volume = 24 | issue = 2 | pages = 75–83 | year = 1981 | last = Hoare | first = C. A. R. | doi-access = free }}</ref><ref name="hoare">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hoare_4622167.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Cliff Jones |title=C. Antony ("Tony") R. Hoare - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=1. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120701153542/http://awards.acm.org/citation.cfm?id=4622167&srt=year&year=1980&aw=140&ao=AMTURING |url-status=live }}</ref> |- |1981. |[[Edgar F. Codd]] |<ref>{{cite journal | last1 = Codd | first1 = E. F. | author-link = Edgar F. Codd | title = Relational database: A practical foundation for productivity | doi = 10.1145/358396.358400 | journal = Communications of the ACM | volume = 25 | issue = 2 | pages = 109–117 | year = 1982 | doi-access = free }}</ref><ref name="codd">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/codd_1000892.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=C. J. Date |title=Edgar F. ("Ted") Codd - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=23. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223141345/http://amturing.acm.org/award_winners/codd_1000892.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1982. |[[Stephen A. Cook]] | rowspan="2" |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/358141.358144 | title = An overview of computational complexity | journal = Communications of the ACM | volume = 26 | issue = 6 | pages = 400–408 | year = 1983 | last = Cook | first = S. A. | doi-access = free }}</ref><ref name="cook">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/cook_n991950.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Bruce Kapron |title=Stephen Arthur Cook - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=21. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191021042959/http://amturing.acm.org/award_winners/cook_n991950.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |1983. |[[Ken Thompson]] |- |[[Dennis Ritchie]] |<ref name="Thompson">{{cite web|url=https://amturing.acm.org/award_winners/thompson_4588371.cfm|title=A.M. Turing Award Laureate – Kenneth Lane Thompson|publisher=[[Association for Computing Machinery]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809072519/http://amturing.acm.org/award_winners/thompson_4588371.cfm|archive-date=9. 8. 2019|url-status=live|access-date=4. 11. 2018|author=Tom Van Vleck}}</ref><ref name="Ritchie">{{cite web|url=https://amturing.acm.org/award_winners/ritchie_1506389.cfm|title=A.M. Turing Award Laureate – Dennis M. Ritchie|publisher=[[Association for Computing Machinery]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020112748/https://amturing.acm.org/award_winners/ritchie_1506389.cfm|archive-date=20. 10. 2021|url-status=live|access-date=4. 11. 2018|author=Tom Van Vleck}}</ref> |- |1984. |[[Niklaus Wirth]] |<ref name="wirth">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/wirth_1025774.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Niklaus E. Wirth - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170629084838/http://amturing.acm.org/award_winners/wirth_1025774.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1985. |[[Richard M. Karp]] |<ref name="karp">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/karp_3256708.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author1=B. Simons |author2=D. Gusfield |title=Richard ("Dick") Manning Karp - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=4. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170704175158/http://amturing.acm.org/award_winners/karp_3256708.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |1986. |[[John Hopcroft]] | rowspan="2" |<ref name="hopcroft">{{cite web|url=https://amturing.acm.org/award_winners/hopcroft_1053917.cfm|title=John E. Hopcroft - A.M. Turing Award Laureate|publisher=[[Association for Computing Machinery]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027145715/https://amturing.acm.org/award_winners/hopcroft_1053917.cfm|archive-date=27. 10. 2021|url-status=live|access-date=4. 3. 2024|author=}}</ref><ref name="tarjan">{{cite web|url=https://amturing.acm.org/award_winners/tarjan_1092048.cfm|title=Robert (Bob) Endre Tarjan - A.M. Turing Award Laureate|publisher=[[Association for Computing Machinery]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171030003443/https://amturing.acm.org/award_winners/tarjan_1092048.cfm|archive-date=30. 10. 2017|url-status=live|access-date=4. 3. 2024|author=V. King}}</ref> |- |[[Robert Tarjan]] |- |1987. |[[John Cocke]] |<ref name="cocke">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/cocke_2083115.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author1=Michael G. Burke |author2=Vivek Sarkar |title=John Cocke - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111122/https://amturing.acm.org/award_winners/cocke_2083115.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1988. |[[Ivan Sutherland]] |<ref name="sutherland">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/sutherland_3467412.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Robert Burton |title=Ivan Sutherland - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111129/https://amturing.acm.org/award_winners/sutherland_3467412.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1989. |[[William Kahan|William (Velvel) Kahan]] |<ref name="kahan">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/kahan_1023746.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=William ("Velvel") Morton Kahan - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111122/https://amturing.acm.org/award_winners/kahan_1023746.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1990. |[[Fernando J. Corbató]] |<ref name="corbato">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/corbato_1009471.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=T. Van Vleck |title=Fernando J ("Corby") Corbato - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111126/https://amturing.acm.org/award_winners/corbato_1009471.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1991. |[[Robin Milner]] |<ref>{{cite journal | last = Milner | first = R. | doi = 10.1145/151233.151240 | title = Elements of interaction: Turing award lecture | journal = Communications of the ACM | volume = 36 | pages = 78–89 | year = 1993 | doi-access = free }}</ref><ref name="milner">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/milner_1569367.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Michael Fourman |title=Arthur John Robin Gorell ("Robin") Milner - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=17. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211117052919/https://amturing.acm.org/award_winners/milner_1569367.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1992. |[[Butler W. Lampson]] |<ref name="lampson">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/lampson_1142421.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Roy Levin |title=Butler W Lampson - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111124/https://amturing.acm.org/award_winners/lampson_1142421.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |1993. |[[Juris Hartmanis]] | rowspan="2" |<ref>{{cite journal | doi = 10.1145/188280.188379 | title = Turing Award lecture: It's time to reconsider time | journal = Communications of the ACM | volume = 37 | issue = 11 | pages = 95–99 | year = 1994 | last = Stearns | first = R. E. | doi-access = free }}</ref><ref name="hartmanis">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hartmanis_1059260.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Allan Borodin |title=Juris Hartmanis - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=21. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240121135216/https://amturing.acm.org/award_winners/hartmanis_1059260.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="stearns">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/stearns_1081900.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Richard ("Dick") Edwin Stearns - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=21. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240121135216/https://amturing.acm.org/award_winners/stearns_1081900.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Richard E. Stearns]] |- | rowspan="2" |1994. |[[Edward Feigenbaum]] |<ref>{{cite journal | last1 = Reddy | first1 = R. | title = To dream the possible dream | doi = 10.1145/229459.233436 | journal = Communications of the ACM | volume = 39 | issue = 5 | pages = 105–112 | year = 1996 | doi-access = free }}</ref><ref name="feigenbaum">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/feigenbaum_4167235.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Nils J. Nilsson |title=Edward A ("Ed") Feigenbaum - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=22. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122054812/https://amturing.acm.org/award_winners/feigenbaum_4167235.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="reddy">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/reddy_9634208.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Nils J. Nilsson |title=Dabbala Rajagopal ("Raj") Reddy - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=10. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231210050419/https://amturing.acm.org/award_winners/reddy_9634208.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Raj Reddy]] | |- |1995. |[[Manuel Blum]] |<ref name="Blum">{{cite web |author=Christos H. Papadimitriou |title = A.M. Turing Award Laureate – Manuel Blum |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |url = https://amturing.acm.org/award_winners/blum_4659082.cfm |access-date = 4. 11. 2018 |archive-date = 23. 10. 2021 |archive-url = https://web.archive.org/web/20211023010431/https://amturing.acm.org/award_winners/blum_4659082.cfm |url-status = live }}</ref> |- |1996. |[[Amir Pnueli]] |<ref name="Pnueli">{{cite web |author=Lenore Zuck |title = A.M. Turing Award Laureate – Amir Pnueli |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |url = https://amturing.acm.org/award_winners/pnueli_4725172.cfm |access-date = 4. 11. 2018 |archive-date = 20. 10. 2021 |archive-url = https://web.archive.org/web/20211020112749/https://amturing.acm.org/award_winners/pnueli_4725172.cfm |url-status = live }}</ref> |- |1997. |[[Douglas Engelbart]] |<ref name="Engelbart" >{{cite web |title = A.M. Turing Award Laureate – Douglas Engelbart |author=Thierry Bardini |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |url = https://amturing.acm.org/award_winners/engelbart_5078811.cfm |access-date = 4. 11. 2018 |archive-date = 4. 7. 2017 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170704002220/http://amturing.acm.org/award_winners/engelbart_5078811.cfm |url-status = live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.dougengelbart.org/about/dei-footnote.html |title=The Doug Engelbart Institute |publisher=[[The Doug Engelbart Institute]] |access-date=17. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120714013459/http://www.dougengelbart.org/about/dei-footnote.html |archive-date=14. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> |- |1998. |[[Jim Gray]] |<ref name="gray">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/gray_3649936.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Paul McJones |title=James ("Jim") Nicholas Gray - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111125/https://amturing.acm.org/award_winners/gray_3649936.cfm |url-status=live }}</ref> |- |1999. |[[Frederick P. Brooks, Jr.]] |<ref name="brooks">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/brooks_1002187.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Grady Booch |title=Frederick ("Fred") Brooks - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=29. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029111127/https://amturing.acm.org/award_winners/brooks_1002187.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2000. |[[Andrew Chi-Chih Yao]] |<ref name="yao">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/yao_1611524.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Bruce Kapron |title=Andrew Chi-Chih Yao - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=3. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703221804/http://amturing.acm.org/award_winners/yao_1611524.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |2001. |[[Ole-Johan Dahl]] |<ref name="dahl">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/dahl_6917600.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Andrew P. Black |title=Ole-Johan Dahl - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=12. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211012080253/https://amturing.acm.org/award_winners/dahl_6917600.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="nygaard">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/nygaard_5916220.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Ole Lehrman Madsen |title=Kristen Nygaard - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=28. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128055233/https://amturing.acm.org/award_winners/nygaard_5916220.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Kristen Nygaard]] | |- | rowspan="3" |2002. |[[Ronald L. Rivest]] |<ref name="rivest">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/rivest_1403005.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Ronald (Ron) Linn Rivest - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=11. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211011044647/https://amturing.acm.org/award_winners/rivest_1403005.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="shamir">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/shamir_2327856.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Adi Shamir - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=10. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231210055322/https://amturing.acm.org/award_winners/shamir_2327856.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="adleman">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/adleman_7308544.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author1=Joseph Bebel |author2=Shang-Hua Teng |title=Leonard (Len) Max Adleman - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=3. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231003102050/https://amturing.acm.org/award_winners/adleman_7308544.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Adi Shamir]] | |- |[[Leonard M. Adleman]] | |- |2003. |[[Alan Kay]] |<ref name="kay">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/kay_3972189.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Susan B. Barnes |title=Alan Kay - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=11. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211011044645/https://amturing.acm.org/award_winners/kay_3972189.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |2004. |[[Vinton G. Cerf]] |<ref name="cerf">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/cerf_1083211.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Janet Abbate |title=Vinton ("Vint") Gray Cerf - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=11. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211011080741/https://amturing.acm.org/award_winners/cerf_1083211.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="kahn">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/kahn_4598637.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Janet Abbate |title=Robert (Bob) Elliot Kahn - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=13. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713004804/https://amturing.acm.org/award_winners/kahn_4598637.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Robert E. Kahn]] | |- |2005. |[[Peter Naur]] |<ref name="naur">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/naur_1024454.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Edgar G. Daylight |title=Peter Naur - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=12. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162724/https://amturing.acm.org/award_winners/naur_1024454.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2006. |[[Frances E. Allen]] |<ref name="allen">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/allen_1012327.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Guy Steele |title=Frances ("Fran") Elizabeth Allen - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=7. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407093736/https://amturing.acm.org/award_winners/allen_1012327.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="3" |2007. |[[Edmund M. Clarke]] |<ref>{{cite web| url = http://www.ddj.com/206103622| title = 2007 Turing Award Winners Announced| access-date = 9. 12. 2008| archive-date = 2. 11. 2009| archive-url = https://web.archive.org/web/20091102080853/http://www.ddj.com/206103622| url-status = live}}</ref><ref name="clarke">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/clarke_1167964.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Ted Kirkpatrick |title=Edmund Melson Clarke - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=4. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104191130/https://amturing.acm.org/award_winners/clarke_1167964.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="emerson">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/emerson_1671460.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Wahl |title=E. Allen Emerson - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=26. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240226045725/https://amturing.acm.org/award_winners/emerson_1671460.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="sifakis">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/sifakis_1701095.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Cristian S. Calude |title=Joseph Sifakis - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=28. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128055236/https://amturing.acm.org/award_winners/sifakis_1701095.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[E. Allen Emerson]] | |- |[[Joseph Sifakis]] | |- |2008. |[[Barbara Liskov]] |<ref name="liskov">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/liskov_1108679.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Tom van Vleck |title=Barbara Liskov - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=9. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211109212306/https://amturing.acm.org/award_winners/liskov_1108679.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2009. |[[Charles P. Thacker]] |<ref name="thacker">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/thacker_1336106.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Charles P. (Chuck) Thacker - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=10. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211010203149/https://amturing.acm.org/award_winners/thacker_1336106.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2010. |[[Leslie Valiant]] |<ref name="valiant">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/valiant_2612174.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Leslie Gabriel Valiant - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=17. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211117052920/https://amturing.acm.org/award_winners/valiant_2612174.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2011. |[[Judea Pearl]] |<ref>{{cite book | last1 = Pearl | first1 = Judea | title = ACM Turing Award Lectures | date = 2007 | isbn = 978-1-4503-1049-9 | doi = 10.1145/1283920 | url = https://dl.acm.org/doi/10.1145/1283920.2351636 | format = mp4 | access-date = 16. 11. 2020 | archive-date = 21. 10. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021071158/https://dl.acm.org/doi/10.1145/1283920.2351636 | url-status = live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://amturing.acm.org/award_winners/pearl_2658896.cfm |author=Stuart J. Russell |title=Judea Pearl - A.M. Turing Award Laureate |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |access-date=15. 3. 2012 |archive-date=26. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170826024415/http://amturing.acm.org/award_winners/pearl_2658896.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |2012. |[[Silvio Micali]] |<ref name="goldwasser">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/goldwasser_8627889.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Charles Rackoff |title=Shafi Goldwasser - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=17. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217130805/https://amturing.acm.org/award_winners/goldwasser_8627889.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.acm.org/press-room/news-releases/2013/turing-award-12/ |title=Turing award 2012 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130318034311/http://www.acm.org/press-room/news-releases/2013/turing-award-12/ |archive-date=18. 3. 2013 }}</ref><ref name="micali">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/micali_9954407.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Avi Wigderson |title=Silvio Micali - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=11. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231211070649/https://amturing.acm.org/award_winners/micali_9954407.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Shafi Goldwasser]] | |- |2013. |[[Leslie Lamport]] |<ref>{{cite web |url=http://amturing.acm.org/award_winners/lamport_1205376.cfm |title=Turing award 2013 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |access-date=18. 3. 2014 |archive-date=16. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116085443/http://amturing.acm.org/award_winners/lamport_1205376.cfm |url-status=live }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Lamport | first1 = L. | author-link = Leslie Lamport | title = Time, clocks, and the ordering of events in a distributed system | doi = 10.1145/359545.359563 | journal = [[Communications of the ACM]] | volume = 21 | issue = 7 | pages = 558–565 | year = 1978 | url = http://research.microsoft.com/users/lamport/pubs/time-clocks.pdf | citeseerx = 10.1.1.155.4742 | s2cid = 215822405 | access-date = 28. 8. 2015 | archive-date = 31. 10. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081031234845/http://research.microsoft.com/users/lamport/pubs/time-clocks.pdf | url-status = live }}</ref><ref name="lamport">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/lamport_1205376.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author1=Dahlia Malkhi |author2=Martin Abadi |author3=Hagit Attiya |author4=Idit Keidar |author5=Nancy Lynch |author6=Nir Shavit |author7=George Varghese |author8=Len Shustek |title=Leslie Lamport - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=1. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230601004222/https://amturing.acm.org/award_winners/lamport_1205376.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2014. |[[Michael Stonebraker]] |<ref>{{cite web |url=http://amturing.acm.org/award_winners/stonebraker_1172121.cfm |title=Turing award 2014 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |access-date=25. 3. 2015 |archive-date=3. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170703233056/http://amturing.acm.org/award_winners/stonebraker_1172121.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="stonebraker">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/stonebraker_1172121.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Michael Stonebreaker - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=25. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240125025344/https://amturing.acm.org/award_winners/stonebraker_1172121.cfm |url-status=live }}</ref> |- | rowspan="2" |2015. |[[Martin Hellman]] |<ref name="DiffieHellman1976">{{cite journal |last1=Diffie |first1=W. |last2=Hellman |first2=M. |title=New directions in cryptography |journal=IEEE Transactions on Information Theory |volume=22 |issue=6 |year=1976 |pages=644–654 |url=https://www-ee.stanford.edu/~hellman/publications/24.pdf |doi=10.1109/TIT.1976.1055638 |citeseerx=10.1.1.37.9720 |access-date=4. 3. 2016 |archive-date=3. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171203090237/https://www-ee.stanford.edu/~hellman/publications/24.pdf |url-status=live }}</ref><ref name="diffie">{{cite web |url=http://amturing.acm.org/award_winners/diffie_8371646.cfm |title=Cryptography Pioneers Receive 2015 ACM A.M. Turing Award |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |access-date=1. 3. 2016 |archive-date=4. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170704184453/http://amturing.acm.org/award_winners/diffie_8371646.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="hellman">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hellman_4055781.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Jeffrey R. Yost |title=Martin Hellman - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=22. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922011018/https://amturing.acm.org/award_winners/hellman_4055781.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Whitfield Diffie]] | |- |2016. |[[Tim Berners-Lee]] |<ref name="berners-lee">{{cite web|url=http://amturing.acm.org/award_winners/berners-lee_8087960.cfm|title=Turing award 2016 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |access-date=4. 4. 2017|archive-date=6. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170406225836/http://amturing.acm.org/award_winners/berners-lee_8087960.cfm|url-status=live}}</ref> |- | rowspan="2" |2017 |[[John L. Hennessy]] |<ref>{{cite web |url=https://www.acm.org/media-center/2018/march/turing-award-2017 |title=Pioneers of Modern Computer Architecture Receive ACM A.M. Turing Award |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |access-date=21. 3. 2018 |archive-date=25. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325102258/https://www.acm.org/media-center/2018/march/turing-award-2017 |url-status=live }}</ref><ref name="hennessy">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hennessy_1426931.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Charles H. House |title=John L Hennessy - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=22. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180322015732/https://amturing.acm.org/award_winners/hennessy_1426931.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="patterson">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/patterson_2316693.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Charles H. House |title=Charles Patterson - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=7. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107010154/https://amturing.acm.org/award_winners/patterson_2316693.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[David Patterson (računarski naučnik)|David Patterson]] | |- | rowspan="3" |2018. |[[Yoshua Bengio]] |<ref>{{cite web| url = https://www.acm.org/media-center/2019/march/turing-award-2018| title = Fathers of the Deep Learning Revolution Receive ACM A.M. Turing Award| access-date = 27. 3. 2019 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] | archive-date = 23. 8. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210823144344/https://www.acm.org/media-center/2019/march/turing-award-2018| url-status = live}}</ref><ref name="bengio">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/bengio_3406375.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Yoshua Bengio - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=27. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127124119/https://amturing.acm.org/award_winners/bengio_3406375.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="hinton">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hinton_4791679.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Geoffrey E. Hinton - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=6. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211206160643/https://amturing.acm.org/award_winners/hinton_4791679.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="lecun">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/lecun_6017366.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Yann LeCun - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=27. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327011608/https://amturing.acm.org/award_winners/lecun_6017366.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Geoffrey Hinton]] | |- |[[Yann LeCun]] | |- | rowspan="2" |2019. |[[Edwin Catmull]] |<ref>{{Cite web|title=2019 ACM A.M. Turing Award Laureates|url=https://awards.acm.org/about/2019-turing|access-date=11. 2. 2023 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |language=en|archive-date=18. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318184230/https://awards.acm.org/about/2019-turing|url-status=live}}</ref><ref name="catmull">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/catmull_1244219.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Edwin E. Catmull - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=23. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231123033148/https://amturing.acm.org/award_winners/catmull_1244219.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="hanrahan">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/hanrahan_4652251.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Patrick M. Hanrahan - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=4. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104191129/https://amturing.acm.org/award_winners/hanrahan_4652251.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Pat Hanrahan]] | |- | rowspan="2" |2020. |[[Alfred Aho]] |<ref>{{Cite web|title=Columbia's Alfred Aho and Stanford's Jeffrey Ullman receive 2020 ACM A.M. Turing Award|url=https://awards.acm.org/about/2020-turing|access-date=11. 2. 2023 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |language=en|archive-date=31. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331134638/https://awards.acm.org/about/2020-turing|url-status=live}}</ref><ref name="aho">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/aho_1046358.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Alfred Vaino Aho - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=13. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240113155523/https://amturing.acm.org/award_winners/aho_1046358.cfm |url-status=live }}</ref><ref name="ullman">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/ullman_1054360.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Jeffrey David Ullman - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=22. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122054808/https://amturing.acm.org/award_winners/ullman_1054360.cfm |url-status=live }}</ref> |- |[[Jeffrey Ullman]] | |- |2021. |[[Jack Dongarra]] |<ref>{{Cite web |title=Open Graph Title: University of Tennessee's Jack Dongarra receives 2021 ACM A.M. Turing Award |url=https://awards.acm.org/about/2021-turing |access-date=30. 3. 2022 |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |language=en |archive-date=5. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220505203908/https://awards.acm.org/about/2021-turing |url-status=live }}</ref><ref name="dongarra">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/dongarra_3406337.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author=Thomas Haigh |title=Dr. Jack Dongarra - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=22. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122054812/https://amturing.acm.org/award_winners/dongarra_3406337.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2022. |[[Robert Metcalfe]] |<ref name="metcalfe">{{cite web |url=https://amturing.acm.org/award_winners/metcalfe_3968158.cfm |publisher=[[Association for Computing Machinery]] |author= |title=Robert Melancton Metcalfe - A.M. Turing Award Laureate |access-date=4. 3. 2024 |archive-date=13. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240113155322/https://amturing.acm.org/award_winners/metcalfe_3968158.cfm |url-status=live }}</ref> |- |2023. |[[Avi Wigderson]] |<ref name="wigderson">{{Cite web |title=Avi Wigderson of the Institute for Advanced Study is the recipient of the 2023 ACM A.M. Turing Award |url=https://awards.acm.org/about/2023-turing |access-date=10. 4. 2024 |website=awards.acm.org |language=en |archive-date=10. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240410094325/https://awards.acm.org/about/2023-turing |url-status=live}}</ref> |- |rowspan="2" |2024. |[[Andrew Barto]] |<ref name="BartoSutton">{{cite press release |title= ACM A.M. Turing Award Honors Two Researchers Who Led the Development of Cornerstone AI Technology |publisher= The Association for Computing Machinery |url= https://awards.acm.org/about/2024-turing |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305185022/https://awards.acm.org/about/2024-turing|archive-date= 5. 3. 2025|date= 5. 3. 2025 |language=en}}</ref> |- |[[Richard S. Sutton]] | |} == Također pogledajte == * [[Nobelova nagrada]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Turing Award}} {{Turingova nagrada}} [[Kategorija:Turingova nagrada|*]] am3omlt3we3ps8gtt5llkafcsabu6fs Abraham 0 12529 3892045 3834193 2026-05-31T12:21:54Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892045 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Abraham | počasni_sufiks = | slika = Guercino Abramo ripudia Agar (cropped 2).jpg | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Ur Kasdim]], današnji [[Irak]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = [[Hebron]], [[Kanaan]] | uzrok_smrti = | mjesto_počivanja = | spomenici = | nacionalnost = | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | poznat_po = Abrahamske religije su dobile naziv po njemu: tradicionalni osnivač jevrejske nacije,<ref name=":0" >{{Cite book|last=Levenson|first=Jon Douglas|title=Inheriting Abraham: The Legacy of the Patriarch in Judaism, Christianity, and Islam|url=https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0691155692|pages=[https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve/page/3 3]}}</ref><ref>{{Cite book|last=Mendes-Flohr|first=Paul|title=Judaism". In Thomas Riggs (ed.). Worldmark Encyclopedia of Religious Practices. Vol. 1.|publisher=Farmington Hills|year=2005|isbn=978-0787666118}}</ref> duhovni predak kršćana,<ref>{{Cite book|last=Levenson|first=Jon Douglas|title=Inheriting Abraham: The Legacy of the Patriarch in Judaism, Christianity, and Islam|url=https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0691155692|pages=[https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve/page/6 6]}}</ref> jedan od važnijih islamskih poslanika<ref name=:1 /> | značajni_radovi = | stil = | rodni_grad = | plaća = | bogatstvo = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | visina = | težina = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = | sudski_status = | supružnik = {{plainlist| * [[Sara]] * [[Ketura]] }} | djeca = {{plainlist| * [[Išmael]] * [[Isak]] * [[Zimran]] * [[Jokšan]] * [[Medan]] * [[Midjan]] * [[Išbak]] * [[Šuah]] }} | roditelji = {{plainlist| * [[Terah]] (otac) * [[Amathlai]] (majka) }} | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | web-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Abraham'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Abraham|title=Abraham {{!}} Facts & Significance {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 6. 2022}}</ref> ili '''Avram''' ili '''Ibrahim''' (na [[Hebrejski jezik|jevrejskom]], אַבְרָהָם , ''Avrāhām''; na [[arapski jezik|arapskom]], ابراهيم , ''Ibrāhīm''; što znači „otac, vođa mnogih“)<ref>{{Cite web|url=https://www.bibleodyssey.org/people/main-articles/abraham|title=Abraham|website=www.bibleodyssey.org|access-date=13. 6. 2022}}</ref> smatra se [[patrijarh]]om ili pročelnikom [[Judaizam|jevrejske religije]], a onda i [[kršćanstvo|kršćanstva]], i [[islam]]a, u kojem on igra ulogu značajnog [[Bog|Božijeg]] [[prorok]]a. Njegov život je opisan u [[Biblija|Bibliji]] ([[Stari zavjet]]) i u [[Kur'an]]u. U judaizmu, on je osnivač [[Savez (biblijski)|posebnog odnosa]] između [[Jevreji|Jevreja]] i [[Bog u judaizmu|Boga]]; u kršćanstvu, on je duhovni rodonačelnik svih vjernika, bilo Jevreja ili [[Gentile|nejevreja]];{{Efn|{{harvnb|Jeffrey|1992|p=10}} writes "In the NT Abraham is recognized as the father of Israel and of the Levitical priesthood (Heb. 7), as the "legal" forebear of Jesus (i.e. ancestor of Joseph according to Matt. 1), and spiritual progenitor of all Christians (Rom. 4; Gal. 3:16, 29; cf. also the ''Visio Pauli'')"}}<ref>{{Cite book|last=Wright|first=Christopher J. H.|title=The Mission of God's People: A Biblical Theology of the Church's Mission|url=https://archive.org/details/missionofgodspeo00wrig|publisher=Zondervan|year=2010|isbn=978-0-310-32303-7}}</ref> i [[Ibrahim|u islamu]], on je karika u [[Poslanici u islamu|lancu islamskih poslanika]] koji počinje sa [[Adem|Adamom]] i kulminira sa [[Muhammed|Muhamedom]].<ref name=":1">{{Cite book|last=Levenson|first=Jon Douglas|title=Inheriting Abraham: The Legacy of the Patriarch in Judaism, Christianity, and Islam|url=https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0691155692|pages=[https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve/page/8 8]}}</ref> Glas Gospodnji došao je Abrahamu u viziji i ponovio obećanje zemlje i potomstva brojnih poput zvijezda. Abraham i Bog sklopili su ceremoniju saveza i Bog je rekao o budućem ropstvu Izraela u Egiptu. Bog je Abrahamu opisao zemlju koju će njegovo potomstvo prisvojiti: zemlju [[Kenejci|Kenejaca]], [[Kenizejci|Kenizejaca]], [[Kadmonci|Kadmonaca]], [[Biblijski Hetiti|Hetita]], [[Perizejci|Perizejaca]], Refaima, [[Amorejci|Amorejaca]], [[Kanaan]]aca, [[Girgašejci|Girgašejaca]] i [[Jebusite|Jebusejaca]].<ref>{{bibleverse|Genesis|15:1–21|niv}}</ref> Priča o Abrahamovom životu kako je ispričana u narativu Knjige Postanka u [[Hebrejska Biblija|hebrejskoj Bibliji]] vrti se oko tema potomstva i zemlje. Rečeno je da ga je Bog pozvao da napusti kuću svog oca Teraha i nastani se u zemlji Kanaanu, što Bog sada obećava Abrahamu i njegovom potomstvu. Ovo obećanje je kasnije naslijedio Isak, Abrahamov sin, od njegove supruge Sare, dok je Isakovom polubratu [[Išmael]]u također obećano da će on biti osnivač velike nacije. Abraham kupuje grobnicu (Pećinu Patrijaraha) u Hebronu kao Sarin grob, čime utvrđuje svoje pravo na zemlju; i, u drugoj generaciji, njegov nasljednik Isak je oženjen ženom iz njegovog roda da bi stekao odobrenje svojih roditelja. Abraham se kasnije ženi [[Ketura|Keturom]] i ima još šest sinova; ali, nakon njegove smrti, kada je sahranjen pored Sare, Isak je taj koji prima "sva Abrahamova dobra", dok ostali sinovi dobijaju samo "darove".{{sfn|Ska|2009|pp=26–31}} Većina naučnika gleda na patrijarhalno doba, zajedno sa [[Egzodus (Biblija)|Egzodusom]] i periodom biblijskih sudija, kao na kasni književni konstrukt koji se ne odnosi ni na jedno određeno historijsko doba,{{sfn|McNutt|1999|pp=41–42}} i nakon jednog vijeka iscrpnog arheološkog istraživanja, nije pronađen nijedan dokaz koji potvrđuje postojanje historijskog Abrahama.{{sfn|Dever|2001|p=98}}<ref>Frevel, Christian. ''History of Ancient Israel''. Atlanta, Georgia. [[SBL Press]]. 2023. p. 38. ISBN 9781628375138. "[I]t cannot be proven or excluded that there have been historical persons named Abraham, Sarai, Ishmael, Isaac, Rebekah, Jacob, Rachel, Leah, and so on."</ref> Uglavnom se zaključuje da je [[Tora]], serija knjiga koja uključuje Postanak, nastala tokom ranog perzijskog perioda, otprilike 500. godine p. n. e, kao rezultat napetosti između jevrejskih zemljoposjednika koji su ostali u Judeji za vrijeme babilonskog ropstva i svoje pravo na zemlju pratili preko svog "oca Abrahama", i prognanika koji su se vraćali koji su svoju protivtužbu zasnovali na [[Mojsije|Mojsiju]] i tradiciji izlaska izraelaca iz [[Stari Egipat|Egipta]].{{sfn|Ska|2006|pp=227–228, 260}} == Abrahamov ciklus u Bibliji == === Struktura i narativni programi === Abrahamov ciklus nije strukturiran jedinstvenom zapletom usredsređenom na sukob i njegovo rješavanje ili problem i njegovo rješenje.{{sfn|Ska|2009|p=28}} Epizode su često samo labavo povezane, a slijed nije uvijek logičan, ali je ujedinjen prisustvom samog Abrahama, kao aktera ili svjedoka, i temama potomstva i zemlje.{{sfn|Ska|2009|pp=28–29}} Ove teme čine "narativne programe" postavljene u Postanku 11:27–31 o sterilnosti Sare i 12:1–3 u kojima je Abrahamu naređeno da napusti zemlju svog rođenja u zemlju koju će mu pokazati YHWH.{{sfn|Ska|2009|pp=28–29}} === Porijeklo i poziv === Terah, deveti po porijeklu od [[Nuh|Noe]], bio je otac Abrama, [[Nahor]]a, [[Haran]]a (hebrejski: הָרָן Hārān) i [[Sara|Sare]].<ref>Freedman, Meyers & Beck. ''Eerdmans dictionary of the Bible'' {{ISBN|978-0-8028-2400-4}}, 2000, p. 551 and {{bibleverse|Genesis|20:12|niv}}</ref> Haran je bio otac [[Lut|Lota]], koji je bio Abramov nećak; porodica je živjela u Uru Haldejskom. Haran je tamo umro. Abram se oženio Sarajom. Terah, Abram, Saraja i Lot su otišli u [[Kanaan]], ali su se nastanili u mjestu po imenu Haran (hebrejski: חָרָן Ḥārān), gdje je Terah umro u 205. godini.<ref>{{Cite journal|title=The Chronology of the Pentateuch: A Comparison of the MT and LXX|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biblical-literature_1983-09_102_3/page/400|author=Larsson, Gerhard|year=1983|journal=Journal of Biblical Literature|volume=102|issue=3|pages=401–409|doi=10.2307/3261014|jstor=3261014 | issn = 0021-9231 }}</ref> Prema nekim [[egzegeza]]ma (poput Nahmanida), Abram je zapravo rođen u Haranu i kasnije se preselio u Ur, dok je dio njegove porodice ostao u Haranu.<ref>{{Cite journal|url=https://tobias-lib.ub.uni-tuebingen.de/xmlui/bitstream/handle/10900/148219/jbq_444_KleinMeso.pdf|title=Nahmanides' Understanding of Abraham's Mesopotamian Origins |author=Klein, Reuven Chaim|year=2016|journal=Jewish Bible Quarterly |volume=44|issue=4|pages=233–240}}</ref> Bog je rekao Abramu da napusti svoju zemlju i rod i ode u zemlju koju će mu pokazati, i obećao je da će od njega napraviti veliki narod, blagosloviti ga, učiniti njegovo ime velikim, blagosloviti one koji ga blagosiljaju i prokleti one koji mogu prokleti ga. Abram je imao 75 godina kada je napustio Haran sa svojom ženom Sarajom, svojim nećakom Lotom, i materijalom i dušama koje su stekli, i otputovao u Šekem u Kanaanu.<ref>{{bibleverse|Genesis|12:4–6|niv}}</ref> Zatim je razapeo svoj šator na istoku Betela i sagradio oltar koji je bio između Betela i Aja. === Saraja === [[File:Tissot Abram's Counsel to Sarai.jpg|thumb|''Abrahamov savjet Saraji, akvarel [[James Tissot]], oko 1900. (Jevrejski muzej, New York)]] U zemlji kanaanskoj vladala je velika glad, tako da su Abram, Lot i njihova domaćinstva otputovali u Egipat. Usput je Abram rekao Saraji da kaže da mu je ona sestra, kako ga Egipćani ne bi ubili. Kada su ušli u Egipat, faraonovi službenici su faraonu pohvalili Sarajinu ljepotu, te su je odveli u palatu i dali Abramu robu u zamjenu. Bog je pogodio faraona i njegovu porodicu kugom, što je navelo faraona da pokuša da otkrije šta nije u redu.<ref>{{bibleverse|Genesis|12:14–17|niv}}</ref> Nakon što je otkrio da je Sara udata žena, faraon je zahtijevao da Abram i Saraja odu.<ref>{{bibleverse|Genesis|12:18–20|niv}}</ref> === Razdvajanje Abrama i Lota === Kada su živjeli neko vrijeme u Negevu nakon što su bili prognani iz Egipta i vratili se u područje Betela i Aja, Abramova i Lotova velika stada zauzimala su iste pašnjake. Ovo je postalo problem za stočare, koji su bili raspoređeni za stoku svake porodice. Sukobi između stočara postali su toliko problematični da je Abram predložio da Lot odabere odvojeno područje, bilo s lijeve ili desne strane, kako između njih ne bi bilo sukoba. Lot je odlučio da ide na istok u [[Jordanska ravnica|Jordansku ravnicu]], gdje je zemlja bila dobro navodnjena svuda do Zoare, i nastanio se u gradovima ravnice prema [[Sodoma|Sodomi]].<ref>{{cite book|author=George W. Coats|title=Genesis, with an Introduction to Narrative Literature|url=https://books.google.com/books?id=OrrdUOovklIC&pg=PA113|year=1983|publisher=Wm. B. Eerdmans Publishing|isbn=978-0-8028-1954-3|pages=113–114}}</ref> Abram je otišao na jug u [[Hebron]] i nastanio se u ravnici Mamre, gdje je sagradio još jedan oltar za obožavanje Boga.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=vRolnGU5KvAC&pg=PA59|title=The Religion of the Patriarchs|first=Augustine|last=Pagolu|pages= 59–60|date=1. 11. 1998|publisher=A&C Black|isbn=978-1-85075-935-5 |via=Google Books}}</ref> === Čedorlaomer === [[File:Dieric Bouts - The Meeting of Abraham and Melchizedek.jpg|thumb|upright=.8|Susret Abrahama i Melhisedeka, platno [[Dieric Bouts|Dierica Boutsa starijeg]], oko 1464–1467]] Tokom pobune gradova na rijeci Jordan, [[Sodoma i Gomora|Sodome i Gomore]], protiv [[Elam]]a, Abramov nećak, Lot, bio je zarobljen zajedno sa cijelim svojim domaćinstvom od strane invazijskih elamitskih snaga. Elamska vojska došla je da prikupi ratni plijen, nakon što je upravo porazila vojsku kralja Sodome.<ref>{{bibleverse|Genesis|14:8–12|niv}}</ref> Lot i njegova porodica su u to vrijeme bili nastanjeni na periferiji Kraljevine Sodome, što ih je učinilo vidljivom metom.<ref>{{bibleverse|Genesis|13:12|niv}}</ref> Jedna osoba koja je izbjegla zarobljavanje došla je i rekla Abramu šta se dogodilo. Kada je Abram primio ovu vijest, odmah je okupio 318 obučenih sluga. Abramove snage krenule su na sjever u potjeru za elamskom vojskom, koja je već bila iscrpljena od bitke kod Siddima. Kada su ih sustigli kod Dana, Abram je smislio plan borbe tako što je svoju grupu podijelio na više jedinica i pokrenuo noćni napad. Ne samo da su uspjeli osloboditi zarobljenike, Abramova jedinica je jurila i zaklala elamitskog kralja Čedorlaomera u Hobi, sjeverno od Damaska. Oslobodili su Lota, kao i njegovo domaćinstvo i imovinu, i povratili svu oduzetu imovinu iz Sodome.<ref>{{bibleverse|Genesis|14:13–16|niv}}</ref> Po Abramovom povratku, Sodomin kralj je izašao da se sastane s njim u dolini Šaveh, "kraljevom dolu". Također, Melkisedek, kralj Salema (Jerusalema), svećenik El Elijona, iznio je hljeb i vino i blagoslovio Abrama i Boga.<ref>Noth, Martin. ''A History of Pentateuchal Traditions'' (Englewood Cliffs 1972) p. 28</ref> Abram je potom Melhisedeku dao desetinu svega. Kralj Sodome je tada ponudio da pusti Abramu da zadrži svu imovinu ako samo vrati svoj narod. Abram je odbio da prihvati bilo šta osim udjela na koji su njegovi saveznici imali pravo. === Zavjet komada === Glas Gospodnji došao je Abramu u viziji i ponovio obećanje zemlje i potomstva brojnih poput zvijezda. Abram i Bog sklopili su ceremoniju saveza i Bog je rekao o budućem ropstvu Izraela u Egiptu. Bog je Abramu opisao zemlju koju će njegovo potomstvo prisvojiti: zemlju [[Kenejci|Kenejaca]], [[Kenizejci|Kenizejaca]], [[Kadmonci|Kadmonaca]], [[Biblijski Hetiti|Hetita]], [[Perizejci|Perizejaca]], Refaima, [[Amorejci|Amorejaca]], [[Kanaan]]aca, [[Girgašejci|Girgašejaca]] i [[Jebusite|Jebusejaca]].<ref>{{Cite journal |last=Zeligs |first=Dorothy F. |date=1961 |title=Abraham and the Covenant of the Pieces: A Study in Ambivalence |url=https://archive.org/details/sim_american-imago_summer-1961_18_2/page/n69 |journal=American Imago |volume=18 |issue=2 |pages=173–186 |jstor=26301751 |issn=0065-860X}}</ref> === Hagar === [[File:Foster Bible Pictures 0032-1.jpg|thumb|upright=.8|Abraham, Sara i Hagara, biblijska ilustracija iz 1897.]] Abram i Saraja su pokušali da shvate kako će on postati rodonačelnik naroda, jer se nakon 10 godina života u Kanaanu nije rodilo nijedno dijete. Saraja je tada ponudila svoju robinju Egipćanka, Hagaru, Abramu s namjerom da mu ona rodi sina.<ref>{{cite web |url=http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=53&letter=H |title=Jewish Encyclopedia, ''Hagar'' |publisher=Jewishencyclopedia.com}}</ref> Nakon što je Hagar otkrila da je trudna, počela je da prezire Saraju. Saraju je odgovorila maltretiranjem Hagare, a Hagara je pobjegla u pustinju. Anđeo je razgovarao sa Hagarom kod fontane na putu za Šur. Uputio ju je da se vrati u Abramov logor i da će njen sin biti "divlji magarac od čovjeka; njegova će ruka biti protiv svakog čovjeka, a ruka svakog čovjeka protiv njega; i on će živjeti u inat sve svoje braće." Rečeno joj je da nazove svog sina [[Ismail|Išmaela]]. Hagar je tada nazvala Boga koji joj je govorio "El-roi", ("Ti me Bog vidi:" KJV). Od tog dana pa nadalje, bunar se zvao Beer-lahai-roi ("Zdenac onoga koji živi i vidi mene."), koji se nalazi između Kadeša i Bereda. Zatim je učinila kako joj je naređeno vratila se svojoj gospodarici kako bi dobila dijete. Abram je imao 86 godina kada se Išmael rodio.<ref>{{bibleverse|Genesis|16:4–16|niv}}</ref> === Sarah === Trinaest godina kasnije, kada je Abram imao 99 godina, Bog je proglasio Abramovo novo ime: "Abraham" - "otac mnogih naroda".<ref>{{bibleverse|Genesis|17:5|niv}}</ref> Abraham je tada dobio instrukcije za savez komada, čiji je znak trebalo biti obrezivanje.<ref>{{bibleverse|Genesis|17:10–14|niv}}</ref> Bog je objavio Sarajino novo ime: "Sara", blagoslovio je i rekao Abrahamu: "Daću ti i sina od nje".<ref>{{bibleverse|Genesis|17:15–16|niv}}</ref> Abraham se nasmijao i "rekao u svom srcu: 'Hoće li se roditi dijete onome ko ima sto godina? i hoće li Sara, koja ima devedeset godina, roditi [dijete]?'"<ref>{{bibleverse|Genesis|17:17|niv}}</ref> Odmah nakon Abrahamovog susreta. s Bogom, dao je obrezati čitavo svoje domaćinstvo, uključujući sebe (99 godina) i Išmeila (13 godina).<ref>{{bibleverse|Genesis|17:22–27|niv}}</ref> == Religijske tradicije == Abrahamu se dat visok položaj poštovanja u tri glavne svjetske religije, [[Judaizam|judaizmu]], [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] i [[islam]]u. U judaizmu, on je osnivač saveza, posebnog odnosa između [[Jevreji|jevrejskog naroda]] i Boga – što vodi vjerovanju da su Jevreji izabrani Božji narod. U kršćanstvu, [[Sveti Pavao]] je učio da je Abrahamova vjera u Boga – koja prethodi [[Mojsijev zakon|Mojsijevom zakonu]] – učinila od njega prototip svih vjernika, Jevreja ili nejevreja; a u islamu se vidi kao karika u lancu proroka koji počinje sa [[Adam]]om i kulminira u [[Muhammed]]u.{{sfn|Levenson|2012|p=8}} === U judaizmu === U jevrejskoj tradiciji, Abraham se zove ''Avraham Avinu'' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]]: <span lang="he" dir="rtl">אברהם אבינו</span>), "naš otac Abraham", što znači da je on i biološki rodonačelnik Jevreja i otac judaizma, prvi Jevrej.<ref name=":2" /> Njegova priča se čita u sedmičnim dijelovima čitanja [[Tora|Tore]], pretežno u parašotovima: ''Lech-Lecha'' (<span lang="he" dir="rtl">לֶךְ-לְךָ</span>), ''Vayeira'' (<span lang="he" dir="ltr">וַיֵּרָא</span>), ''Chayei Sarah'' (<span lang="he" dir="ltr">חַיֵּי שּהׂ</span>), i ''Toled'' (<span lang="he" dir="ltr">ת</span>). U ''Legendama o Jevrejima'', Bog je stvorio nebo i zemlju radi Abrahamovih zasluga.<ref>{{Cite book|last=Ginzberg|first=Louis|title=The Legends of the Jews (PDF). Prijevod na engleski Henrietta Szold.|publisher=Jewish Publication Society|year=1909|location=Philadelphia|pages=Vol I: The Wicked Generations}}</ref> Nakon [[Biblijski potop|biblijskog potopa]], Abraham je bio jedini među pobožnima koji se svečano zakleo da nikada neće napustiti Boga,<ref>{{Cite book|last=Ginzberg|first=Louis|title=The Legends of the Jews (PDF). Prijevod na engleski Henrietta Szold.|publisher=Jewish Publication Society|year=1909|location=Philadelphia|pages=Vol. I: In the Fiery Furnace}}</ref> studirao je u kući Noje i Šema kako bi naučio o "Putevima Božjim",<ref>{{Cite book|title=The Book of Jasher|url=https://archive.org/details/bookofjasherrefe00sefe|publisher=Noah and Gould.|year=1840|location=New York|pages=str. 22, poglavlje 9}}</ref> nastavio liniju Visokih Svećenika od Noje i Šema, i dodijelivši službu Leviju i njegovom potomstvu zauvijek. Prije nego što je napustio očevu zemlju, Abraham je čudesno spašen iz užarene [[Nimrodova peć|Nimrodove peći]] nakon njegove hrabre akcije razbijanja idola Kaldejaca u komade.<ref>{{Cite book|last=Ginzberg|first=Louis|title=The Legends of the Jews (PDF). Prijevod na engleski Henrietta Szold.|publisher=Jewish Publication Society|year=1909|location=Philadelphia|pages=}}</ref> Tokom svog boravka u [[Kanaan]]u, Abraham je bio naviknut da pruža gostoprimstvo putnicima i strancima i poučavao je kako da hvali Boga i znanje o Bogu onima koji su primili njegovu dobrotu.<ref>{{Cite book|last=Ginzberg|first=Louis|title=The Legends of the Jews (PDF). Prijevod na engleski Henrietta Szold.|publisher=Jewish Publication Society|year=1909|location=Philadelphia|pages=Vol. I: The Covenant with Abimelech}}</ref> Uz [[Isak]]a i [[Jakov]]a, on je onaj čije bi ime izgledalo sjedinjeno s Bogom, jer se Bog u judaizmu zvao ''Elohei Abraham, Elohei Yitzchaq ve Elohei Ya'aqob'' ("Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev") i nikada Bog bilo koga drugog.<ref>{{Cite book|last=Ginzberg|first=Louis|title=The Legends of the Jews (PDF). Prijevod na engleski Henrietta Szold.|publisher=Jewish Publication Society|year=1909|location=Philadelphia|pages=Vol. I: Joy and Sorrow in the House of Jacob}}</ref> Pominjao se i kao otac trideset nacija.<ref>{{Cite book|last=Ginzberg|first=Louis|title=The Legends of the Jews (PDF). Prijevod na engleski Henrietta Szold.|publisher=Jewish Publication Society|year=1909|location=Philadelphia|pages=Vol. I: The Birth of Esau and Jacob}}</ref> Abraham se općenito smatra autorom ''Sefer Yetzirah'', jedne od najranijih sačuvanih knjiga o jevrejskom misticizmu.<ref>''Sefer Yetzirah Hashalem'' (with Rabbi Saadia Gaon's Commentary), [[Yosef Qafih]] (editor), Jerusalem 1972, str. 46 (Hebrew / Judeo-Arabic)</ref> Prema Pirkei Avotu, Abraham je prošao deset testova po Božjoj zapovjesti.<ref>Pirkei Avot 5:3 – עֲשָׂרָה נִסְיוֹנוֹת נִתְנַסָּה אַבְרָהָם אָבִינוּ עָלָיו הַשָּׁלוֹם וְעָמַד בְּכֻלָּם, לְהוֹדִיעַ כַּמָּה חִבָּתוֹ שֶׁל אַבְרָהָם אָבִינוּ עָלָיו הַשָּׁלוֹם</ref> Vezanje Isaka je navedeno u Bibliji kao test;<ref>{{bibleverse|Genesis|22:1|GNT}}</ref> ostalih devet nije specificirano, ali kasniji rabinski izvori daju različite liste. === U kršćanstvu === U [[Kršćanstvo|kršćanstvu]], Abraham se poštuje kao prorok kome je Bog odlučio da se otkrije i s kojim je Bog započeo savez (usp. Teologiju zavjeta).<ref name=":2">{{Cite book|last=Wright|first=Christopher J. H.|title=The Mission of God's People: A Biblical Theology of the Church's Mission|url=https://archive.org/details/missionofgodspeo00wrig|publisher=Zondervan|year=2010|isbn=978-0-310-32303-7|pages=[https://archive.org/details/missionofgodspeo00wrig/page/72 72]}}</ref><ref name=":3">{{Cite book|last=Waters|first=Guy P.|title=Covenant Theology: Biblical, Theological, and Historical Perspectives|last2=Reid|first2=J. Nicholas|last3=Muether|first3=John R.|publisher=Crossway|year=2020|isbn=978-1-4335-6006-4|quote=Paul also shows us how the Abrahamic covenant relates to the covenantal administrations that precede and follow it. ... There is, then, covenantal continuity between the inaugural administration of God's one gracious covenant in the garden of Eden (Gen. 3:15) and the subsequent administration of that covenant to Abraham and his family (Gen. 12; 15; 17). The Abrahamic administration serves to reveal more of the person and work of Christ and, in this way, continue to administer Christ to human beings through faith.}}</ref> [[Sveti Pavao]] je izjavio da su svi koji veruju u Isusa (kršćani) "uključeni u Abrahamovo potomstvo i naslednici su obećanja datog Abrahamu."<ref name=":2" /> U Rimljanima 4, Abraham je hvaljen zbog njegove "nepokolebljive vjere" u Boga, što je povezano sa konceptom da su učesnici saveza milosti oni "koji pokazuju veru u spasonosnu silu Hristovu".<ref name=":3" /><ref>Firestone, Reuven. [http://cmje.usc.edu/articles/abraham.php "Abraham."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170909233637/http://cmje.usc.edu/articles/abraham.php |date=9. 9. 2017 }} ''Encyclopedia of World History''.</ref> Kroz historiju, crkvene vođe, sljedeći Pavla, isticali su Abrahama kao duhovnog oca svih kršćana.[100] [[Aurelije Augustin|Augustin iz Hipona]] je izjavio da su kršćani "djeca (ili "sjeme") Abrahamova po vjeri", [[Sveti Ambrozije]] je izjavio da "pomoću svoje vjere kršćani posjeduju obećanja data Abrahamu", a [[Martin Luther]] je podsjetio na Abrahama kao "paradigmu čovjeka od vjere." [[Katolička crkva]], najveća kršćanska denominacija, naziva Abrahama "naš otac u vjeri" u euharistijskoj molitvi Rimskog kanona, koja se čita za vrijeme mise. Također se spominje u kalendarima svetaca nekoliko denominacija: 20. augusta [[Maronitska Crkva|Maronitska crkva]], 28. augusta u [[Koptska Crkva|Koptskoj]] i [[Asirska Crkva Istoka|Asirskoj crkvi Istoka]], a 9. oktobra od [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] i [[Luteranizam|Luteranske crkve]] – Sinoda u Misuriju.<ref>{{Cite web|url=https://www.lcms.org/worship/church-year/commemorations|title=Commemorations|website=The Lutheran Church—Missouri Synod|access-date=12. 7. 2023}}</ref> U uvodu svog prijevoda iz 15. stoljeća izvještaja ''Zlatne legende o Abrahamu'', [[William Caxton]] je primijetio da se život ovog patrijarha čitao u crkvi na nedjelju [[Poklade|Poklada]].<ref name="Caxton">{{cite web|last=Caxton|first=William|title=Abraham|url=http://www.fordham.edu/halsall/basis/goldenlegend/GoldenLegend-Volume1.asp#Abraham|website=The Golden Legend|publisher=Internet Medieval Source Book|access-date=3. 4. 2014|archive-date=13. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813234236/http://www.fordham.edu/halsall/basis/goldenlegend/GoldenLegend-Volume1.asp#Abraham|url-status=dead|archive-date=13. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813234236/http://www.fordham.edu/halsall/basis/goldenlegend/GoldenLegend-Volume1.asp#Abraham}}</ref> On je zaštitnik ugostitelja.<ref>{{Cite book|last=Holweck|first=Frederick George|title=A Biographical Dictionary of the Saints|publisher=B. Herder Book Co|year=1924}}</ref> [[Pravoslavna crkva]] ga obilježava kao "Pravednog praoca Avraama", sa dva praznika u svom liturgijskom kalendaru. Prvi put je 9. oktobra (za one crkve koje slijede tradicionalni [[julijanski kalendar]], 9. oktobar pada na 22. oktobar po modernom [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]), gdje se komemorira zajedno sa svojim nećakom "Pravednim Lotom". Drugi je na "Nedjelju praotaca" (dvije sedmice prije [[Božić]]a), kada se spominje zajedno sa ostalim [[Isus]]ovim precima. Abraham se spominje i u Božanskoj Liturgiji [[Bazilije Veliki|Bazilija Velikog]], neposredno prije Anafore, a Abraham i Sara se prizivaju u molitvama koje sveštenik izgovara pred mladencima. Neki kršćanski teolozi poistovjećuju "tri posjetitelja" sa [[Sveto Trojstvo|Svetim Trojstvom]], videći u njihovom ukazanju teofaniju koju je doživio Abraham.<ref name=Bucur>{{cite journal |last= Bucur |first= Bogdan G. |title= The Early Christian Reception of Genesis 18: From Theophany to Trinitarian Symbolism |year= 2015 |pages= 245–272 |journal=[[Journal of Early Christian Studies]] |volume= 23 |publisher=[[Johns Hopkins University Press]] |location=[[Baltimore]], MD |number= 23:2 |doi= 10.1353/earl.2015.0020 |s2cid= 12888388 |url= https://www.duq.edu/assets/Documents/theology/_pdf/faculty-publications/Bucur%20publications/JECS%202015%20Genesis%2018.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.duq.edu/assets/Documents/theology/_pdf/faculty-publications/Bucur%20publications/JECS%202015%20Genesis%2018.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live |access-date= 1. 6. 2022}}</ref> === U islamu === {{Glavni|Ibrahim}}U Islamu, Ibrahim (Abraham) je jedna od karika u lancu Božijih poslanika koji počinje sa [[Adam]]om i kulminira i završava se sa [[Muhammed]]om.<ref name=":1"/> Ibrahim se spominje u 35 poglavlja [[Kur'an]]a, češće nego bilo koja druga biblijska ličnost osim Muse ([[Mojsije|Mojsija]]).<ref>{{Cite book|last=Peters|first=Francis Edward|title=Islam, a Guide for Jews and Christians|url=https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe|publisher=Princeton University Press|year=2003|isbn=978-1400825486|pages=[https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe/page/9 9]}}</ref> Nazivaju ga i hanifom (monoteistom) i muslimanom (onim koji se pokorava),<ref>{{Cite book|last=Levenson|first=Jon Douglas|title=Inheriting Abraham: The Legacy of the Patriarch in Judaism, Christianity, and Islam|url=https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0691155692|pages=[https://archive.org/details/inheritingabraha0000leve/page/200 200]}}</ref> a muslimani ga smatraju poslanikom, arhetipom savršenog muslimana i cijenjenim reformatorom [[Kaba|Kabe]] u [[Meka|Meki]].<ref>{{Cite book|last=Lings|first=Martin|title=Mecca: From Before Genesis Until Now|publisher=Archetype|year=2004|isbn=978-1-901383-07-2}}</ref> Islamske tradicije smatraju Ibrahima prvim pionirom islama (koji se još naziva i millat Ibrahim, "Abrahamova religija"), i da je njegova svrha i misija tokom cijelog života bila proglašavanje Jedinstva Boga. U islamu, Ibrahim zauzima uzvišenu poziciju među glavnim poslanicima i spominje se kao "Ibrahim Khalilullah", što znači "Abraham, Božiji miljenik". Pored Ishaka i Jakuba, Ibrahim je među najčasnijim i najizvrsnijim ljudima pred Bogom.<ref>[[Quran 38:45–47]]</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.quranacademy.org/quran/38:45-47|title=Surah 38 Sad (The letter Saad). Read and listen Quran · Quran Academy|website=en.quranacademy.org}}</ref><ref>{{Cite book|last=Maulana|first=Mohammad|title=Encyclopaedia of Quranic Studies (Set of 26 Vols.)|publisher=Anmol Publications|year=2006|isbn=978-81-261-2771-9|pages=104}}</ref> Ibrahim je također spomenut u Kur'anu kao "otac muslimana" i uzor zajednici.<ref>[[Q22:78]] & [[Q60:4–6]]</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.quranacademy.org/quran/22:78|title=Surah 22 Al-Hajj (The Pilgrimage). Read and listen Quran · Quran Academy|website=en.quranacademy.org}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.quranacademy.org/quran/60:4-6|title=Surah 60 Al-Mumtahanah (She that is to be examined). Read and listen Quran · Quran Academy|website=en.quranacademy.org}}</ref> == Također pogledajte == * [[Stari zavjet]] == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em|indent=yes}} * {{cite book |author=ʻAbdu'l-Bahá |author-link=ʻAbdu'l-Bahá |url=http://www.bahai.org/library/authoritative-texts/abdul-baha/some-answered-questions |title=Selections from the Writings of 'Abdu'l‑Bahá|publisher=Baháʼí World Centre|year=1978|editor-last=Barney |editor-first=Research Department of the Universal House of Justice|translator=Bahá'í World Centre and by Gail, Marzieh}} * {{cite book |author=ʻAbdu'l-Bahá |author-link=ʻAbdu'l-Bahá |url=http://www.bahai.org/library/authoritative-texts/abdul-baha/some-answered-questions |title=Some Answered Questions |publisher=Baháʼí World Centre |year=2014 |isbn=978-0-87743-374-3 |editor-last=Barney |editor-first=Laura Clifford |edition=Newly revised |location=Haifa, Israel |orig-year=1908}}{{source-attribution}} * {{cite book |author=ʻAbdu'l-Bahá |author-link=ʻAbdu'l-Bahá |url=https://www.bahai.org/library/authoritative-texts/abdul-baha/promulgation-universal-peace/ |title=The Promulgation of Universal Peace |date=1912 |publisher= |isbn= |editor-last=MacNutt |editor-first=Howard |location= |translator= |translator-link=}} * {{cite book |author=Baháʼu'lláh |author-link=Baháʼu'lláh |url=https://www.bahai.org/library/authoritative-texts/bahaullah/gleanings-writings-bahaullah |title=Gleanings from the Writings of Baháʼu'lláh |date=1976 |publisher=Baháʼí Publishing Trust |isbn=0-87743-187-6 |editor-last=[[Shogi Effendi]] |location=Wilmette, Illinois, USA |translator=Shoghi Effendi |translator-link=}} * {{cite book |last1= Carr |first1= David M. |author-link1= David M. Carr |last2= Conway |first2= Colleen M. |title= An Introduction to the Bible: Sacred Texts and Imperial Contexts |chapter= Introduction to the Pentateuch |publisher= John Wiley & Sons |url= https://books.google.com/books?id=dJerjvlxCHsC |year= 2010 |isbn= 978-1405167383 }} * {{cite book |last=Dever |first=William G. |author-link=William G. Dever |title=What Did the Biblical Writers Know, and when Did They Know It?: What Archaeology Can Tell Us about the Reality of Ancient Israel |url= https://books.google.com/books?id=6-VxwC5rQtwC&q=%22respectable+archaeologists%22&pg=PA98 |year=2001 |publisher=Wm. B. Eerdmans Publishing |isbn=978-0-8028-2126-3 }} * {{cite book |last= Enns |first= Peter | author-link= Peter Enns |title= The Evolution of Adam |year= 2012 |publisher= Baker Books |isbn=978-1-58743-315-3 |url= https://books.google.com/books?id=BNxeoqoTg-YC }} * {{cite book |last=Exum |first=Jo Cheryl |author-link= J. Cheryl Exum|title=Retellings: The Bible in Literature, Music, Art and Film |url= https://books.google.com/books?id=4bTVrpXSXe8C&q=Biblical+Art+Abraham&pg=PA135 |year=2007 |publisher=Brill Publishers |isbn=978-90-04-16572-4 }} * {{cite book |last=Ginzberg |first=Louis| author-link=Louis Ginzberg |translator=Henrietta Szold|title=The Legends of the Jews|year=1909|url=http://www.swartzentrover.com/cotor/e-books/misc/Legends/Legends%20of%20the%20Jews.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.swartzentrover.com/cotor/e-books/misc/Legends/Legends%20of%20the%20Jews.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live|location=Philadelphia|publisher=[[Jewish Publication Society]] }} * {{cite book |last1=Holweck |first1=Frederick George | author-link=Frederick George Holweck |title=A Biographical Dictionary of the Saints |year=1924 |publisher=B. Herder Book Co }} * {{cite book|author=Jasher|date= 1840|title= The Book of Jasher|publisher=Noah and Gould|location=New York|editor=|display-authors=0}} * {{cite book|last=Jeffrey|first=David Lyle |author-link=David Lyle Jeffrey|title=A Dictionary of Biblical Tradition in English Literature|url=https://books.google.com/books?id=zD6xVr1CizIC&pg=PA10|year=1992|publisher=Wm. B. Eerdmans |isbn=978-0-8028-3634-2}} * {{cite book |last1=Kierkegaard |first1=Søren |author-link1=Søren Kierkegaard |title=The Concept of Anxiety: A Simple Psychologically Orienting Deliberation on the Dogmatic Issue of Hereditary Sin |url= https://archive.org/details/conceptofanxiety0000kier |url-access=registration |year=1980 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-02011-2 }} * {{cite book |last=Levenson |first=Jon Douglas | author-link= Jon D. Levenson |title=Inheriting Abraham: The Legacy of the Patriarch in Judaism, Christianity, and Islam |year=2012 |publisher=Princeton University Press |url= https://books.google.com/books?id=EUO2Mhd-drcC&q=Inheriting+Abraham |isbn=978-0691155692 }} * {{cite book|last=Lings|first=Martin |title=Mecca: From Before Genesis Until Now|url=https://books.google.com/books?id=1JAwAAAAYAAJ|year=2004|publisher=Archetype|isbn=978-1-901383-07-2}} * {{cite book|last=Maulana|first=Mohammad |title=Encyclopaedia of Quranic Studies (Set of 26 Vols.)|url=https://books.google.com/books?id=vFskAQAAIAAJ|year=2006|publisher=Anmol Publications|isbn=978-81-261-2771-9}} * {{cite book |last1=McCarter |first1=P. Kyle |author-link=P. Kyle McCarter Jr. |chapter=Abraham |editor1-last=Freedman |editor1-first=Noel David |editor-link1=David Noel Freedman |editor2-last=Myers |editor2-first=Allen C. |title=Eerdmans Dictionary of the Bible |year=2000 |publisher=Amsterdam University Press |chapter-url= https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&q=Abraham+Isaac+Ishmael&pg=PA8 |isbn=978-90-5356-503-2 |pages=8–10 }} * {{cite book |last=McNutt |first=Paula M. |title=Reconstructing the Society of Ancient Israel |url= https://books.google.com/books?id=hd28MdGNyTYC&q=Abraham+patriarchal+%22known+history%22&pg=PA41 |year=1999 |publisher=Westminster John Knox Press |isbn=978-0-664-22265-9 }} * {{cite encyclopedia |surname=Mendes-Flohr |given=Paul |author-link=Paul R. Mendes-Flohr |editor=Thomas Riggs |title=Judaism |year=2005 |url=https://www.encyclopedia.com/philosophy-and-religion/judaism/judaism/judaism |via=[[Encyclopedia.com]] |encyclopedia=Worldmark Encyclopedia of Religious Practices |place=Farmington Hills, Mi |publisher=Thomson Gale |volume=1 |isbn=978-0787666118}} * {{Cite book |last1=Moore |first1=Megan Bishop |last2=Kelle |first2=Brad E. |year=2011 |title=Biblical History and Israel's Past |url=https://books.google.com/books?id=Qjkz_8EMoaUC&q=Thompson+%22Van+Seters%22&pg=PA19 |location=Grand Rapids, Mich. |publisher=William B. Eerdmans Pub. Company |isbn=978-0-8028-6260-0 |oclc=693560718}} * {{cite book |last=Peters |first=Francis Edward|author-link=Francis Edward Peters |title=Islam, a Guide for Jews and Christians |url=https://books.google.com/books?id=HYJ2c9E9IM8C&pg=PA9|year=2003|publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-1400825486 }} * {{cite book |last1=Pitard |first1=Wayne T. |chapter=Before Israel |editor1-last=Coogan |editor1-first=Michael D. |title=The Oxford History of the Biblical World |year=2001 |publisher=Oxford University Press |chapter-url= https://books.google.com/books?id=zFhvECwNQD0C&q=oral+tradition&pg=PA27 |isbn=978-0-19-513937-2 }} * {{cite journal|last1=Rutgers|first1=Leonard Victor|title=''The Iconography of the Sarcophagus of Junius Bassus'' (review)|journal=Journal of Early Christian Studies|volume=1|issue=1|year=1993|pages=94–96|issn=1086-3184|doi=10.1353/earl.0.0155|s2cid=170301601}} * {{cite book|last=Ska |first=Jean Louis |title=Introduction to Reading the Pentateuch |year=2006 |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-122-1 |url= https://books.google.com/books?id=7cdy67ZvzdkC}} * {{cite book |last1=Ska |first1=Jean Louis |title=The Exegesis of the Pentateuch: Exegetical Studies and Basic Questions |year=2009 |publisher=Mohr Siebeck |url= https://books.google.com/books?id=7g4yqsv0S0cC&pg=PA30 |isbn=978-3-16-149905-0 }} * {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1Nq9lD5wnBMC&q=abraham+druze&pg=PA3|title=The a to Z of the Druzes|isbn=978-0810868366|last1=Swayd|first1=Samy S.|year=2009|publisher=Rowman & Littlefield }} * {{cite book |last=Smith | first=Peter |author-link=Peter Smith (historian) |date=2000a |title=A Concise Encyclopedia of the Bahá'í Faith |publisher=[[Oneworld Publications]] |isbn=978-1780744803|access-date=26. 12. 2020|url=https://books.google.com/books?id=pYfrAQAAQBAJ&pg=PT71}} * {{cite book |last=Thompson |first=Thomas L. |title=The Historicity of the Patriarchal Narratives: The Quest for the Historical Abraham |publisher=[[Walter de Gruyter GmbH & Co KG]] |author-link=Thomas L. Thompson |location=Berlin/Boston |year=2016 |url=https://books.google.com/books?id=Y0iHDwAAQBAJ&pg=PA23 |isbn=978-3-11-084144-2 |orig-date=1974 }} * {{cite book|last1=Waters|first1=Guy P.|last2=Reid|first2=J. Nicholas |last3=Muether|first3=John R. |title=Covenant Theology: Biblical, Theological, and Historical Perspectives|url=https://books.google.com/books?id=l0gAEAAAQBAJ|year=2020|publisher=Crossway|isbn=978-1-4335-6006-4}} * {{cite book|last=Wright|first=Christopher J. H. |author-link=Christopher J. H. Wright|title=The Mission of God's People: A Biblical Theology of the Church's Mission|url=https://books.google.com/books?id=G_2QnrMdwNQC&pg=PA72|year=2010|publisher=Zondervan |isbn=978-0-310-32303-7}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Abraham}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biblija]] [[Kategorija:Biblijski proroci]] [[Kategorija:Vjerovjesnici i poslanici]] hkqtjwir4dbhh5019jbf7agefzw01n2 Eurosong 2004. 0 14963 3892228 3434189 2026-06-01T08:51:41Z Panasko 146730 3892228 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2004 |ime izvornik = 2004 Eurovision Şarkı Yarışması |slika = |slika_opis = | finale = 15. maj 2004. |voditelji = [[Korhan Abay]]<br/>[[Meltem Cumbul]] |dirigent = |redatelj = [[Sven Stojanović]] |domaćin = {{ZD|TUR}} [[Turska radiotelevizija|TRT]] |lokacija = [[Abdi İpekçi Arena]], [[Istanbul]], [[Turska]] |pobjednik = {{ZD|UKR}} "[[Wild dances]]" |ples = |glasovanje = Svaka država daje svojoj najdražoj pjesmi 1-8, 10 i 12 bodova. |sudionice = 36 |debi = {{ZID|Albanija}}<br />{{ZID|Andora}}<br/>{{ZID|Bjelorusija}}<br />{{ZID|Srbija i Crna Gora}} |povratak = {{ZID|Danska}}<br />{{ZID|Finska}}<br /> {{ZID|Makedonija}}<br />{{ZID|Litvanija}}<br />{{ZID|Monako}}<br />{{ZID|Švicarska}} |povlačenje = |Bez bodova = {{ZID|Švicarska}} |show = Fire of Anatolia |uvod = [[Sertab Erener]] }} '''Eurosong 2004''', bio je četrdesetdeveti [[Eurosong]], održan 15. maja 2004. u [[Istanbul]]u, [[Turska]]. Voditelji programa su bili [[Meltem Cumbul]] i [[Korhan Abay]]. U takmičenju je učestvovalo 36 država. Internacionalno finale je po prvi put bilo podijeljeno u dva dijela. Polufinale je održano u srijedu, 12. maja. Zemlje koje su bile među deset najbolje plasiranih na prethodnom [[Eurosong 2003.|Eurosongu]], kao i "Velika četvorka" ([[Velika Britanija]], [[Njemačka]], [[Španija]] i [[Francuska]]) izravno su ušle u finale, bez učešća u polufinalu. == Polufinale == Polufinale je održano 12. maja 2004. na Stadionu Abdi Ipekci u [[Istanbul]]u. {| class="wikitable" !colspan="2"|Država ! Artist !! Pjesma ! Mjesto !! Poeni |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20p]]||[[Srbija i Crna Gora]] |[[Željko Joksimović]] || Lane moje |1 || 263 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20p]]||[[Ukrajina]] |[[Ruslana Lyzjitjko]] || Wild dances |2 || 256 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20p]]||[[Grčka]] |[[Sakis Rouvas]] || Shake it |3 || 238 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20p]]||[[Albanija]] |[[Anjeza Shahini]] || Image of you |4 || 167 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|20p]]||[[Kipar]] |[[Lisa Andreas]] || Stronger every minute |5 || 149 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20p]]||[[Nizozemska]] |[[Re-union]] || Without you |6 || 146 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20p]]||[[Bosna i Hercegovina]] |[[Fuad Backović Deen]] || In the disco |7 || 133 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Malta.svg|20p]]||[[Malta]] |[[Julie & Ludwig]] || On again...off again |8 || 74 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20p]]||[[Hrvatska]] |[[Ivan Mikulić]] || You are the only one |9 || 72 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|20p]]||[[Makedonija]] |[[Toše Proeski]] || Life |10 || 71 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20p]]||[[Izrael]] |[[David D'or]] || To believe |11 || 57 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|20p]]||[[Estonija]] |[[Neiokõsõ]] || Tii |12 || 57 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20p]]||[[Danska]] |[[Tomas Thordarson]] || Shame on you |13 || 56 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Finland.svg|20p]]||[[Finska]] |[[Jari Sillanpää]] || Takes 2 to Tango |14 || 51 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20p]]||[[Portugal]] |[[Sofia Vitória]] || Foi Magia |15 || 38 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20p]]||[[Litvanija]] |[[Linas & Simona]] || What's happened to your love? |16 || 26 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20p]]||[[Latvija]] |[[Fomins & Kleins]] || Dziesma par laimi |17 || 23 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|20p]]||[[Andora]] |[[Marta Roure]] || Jugarem a estimar-nos |18 || 12 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20p]]||[[Bjelorusija]] |[[Aleksandra Kirsanova]] & [[Konstantin Drapezo]] || My Galileo |19 || 10 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Monaco.svg|20p]]||[[Monako]] |[[Märyon]] || Notre planète |20 || 10 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20p]]||[[Slovenija]] |[[Platin]] || Stay forever |21 || 5 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20p]]||[[Švicarska]] |[[Piero & the Musicstars]] || Celebrate! |22 || 0 |} == Finale == Finale je održano na Stadionu Abdi Ipekci u [[Istanbul]]u 15. maja 2004. {| class="wikitable" !colspan="2"|Država ! Artist !! Pjesma ! Mjesto !! Poeni |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20p]]||[[Ukrajina]] |[[Ruslana Lyzjitjko]] || Wild Dance | 1 || 280 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20p]]||[[Srbija i Crna Gora]] |[[Željko Joksimović]] || Lane Moje | 2 || 263 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20p]]||[[Grčka]] |[[Sakis Rouvas]] || Shake it | 3 || 252 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20p]]||[[Turska]] |[[Athena (muzička grupa)|Athena]] || For Real |4 || 195 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|20p]]||[[Kipar]] |[[Lisa Andreas]] || Stronger Every Minute | 5 || 170 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20p]]||[[Švedska]] |[[Lena Philipsson]] || It Hurts | 6 || 170 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20p]]||[[Albanija]] |[[Anjeza Shahini]] || The Image Of You | 7 || 106 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20p]]||[[Njemačka]] |[[Maximilian Mutzke]] || Can't Wait Until Tonight | 8 || 93 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20p]]||[[Bosna i Hercegovina]] |[[Fuad Backović Deen]] || In the Disco | 9 || 91 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20p]]||[[Španija]] |[[Ramón]] || Para llenarme de ti |10 || 87 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20p]]||[[Rusija]] |[[Julia Savitjeva]] || Believe Me |11 || 67 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Malta.svg|20p]]||[[Malta]] |[[Julie & Ludwig]] || On Again... Off Again |12 || 50 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20p]]||[[Hrvatska]] |[[Ivan Mikulić]] || You Are The Only One |12 || 50 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|20p]]||[[Makedonija]] |[[Toše Proeski]] || Life |14 || 47 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of France.svg|20p]]||[[Francuska]] |[[Jonatan Cerrada]] || A chaque pas |15 || 40 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20p]]||[[Velika Britanija]] |[[James Fox]] || Hold on to our Love |16 || 29 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20p]]||[[Poljska]] |[[Blue Cafe]] || Love Song |17 || 27 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20p]]||[[Rumunija]] |[[Sanda]] || I Admit |18 || 18 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|20p]]||[[Island]] |[[Jónsi]] || Heaven |19 || 16 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20p]]||[[Nizozemska]] |[[Re-union]] || Without You |20 || 11 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|20p]]||[[Austrija]] |[[Tie-break]] || Du bist |21 || 9 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20p]]||[[Belgija]] |[[Xandee]] || 1 Life |22 || 7 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20p]]||[[Irska]] |[[Chris Doran]] || If My World Stops Turning |22 || 7 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Norway.svg|20p]]||[[Norveška]] |[[Knut Anders Sorum]] || High |24 || 3 |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2004}} * [http://www.eurovision.tv/ Oficijelna stranica] {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2004. u Turskoj]] [[Kategorija:2004. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Turskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2004.|*]] nbkgjumk68fr4esmfu29cf432l3sig8 3892229 3892228 2026-06-01T08:52:14Z Panasko 146730 3892229 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2004 |ime izvornik = 2004 Eurovision Şarkı Yarışması |slika = |slika_opis = | finale = 15. maj 2004. |voditelji = [[Korhan Abay]]<br/>[[Meltem Cumbul]] |dirigent = |redatelj = [[Sven Stojanović]] |domaćin = {{ZD|TUR}} [[Turska radiotelevizija|TRT]] |lokacija = [[Abdi İpekçi Arena]], [[Istanbul]], [[Turska]] |pobjednik = {{ZD|UKR}} "[[Wild dances]]" |ples = |glasovanje = Svaka država daje svojoj najdražoj pjesmi 1-8, 10 i 12 bodova. |sudionice = 36 |debi = {{ZID|Albanija}}<br />{{ZID|Andora}}<br/>{{ZID|Bjelorusija}}<br />{{ZID|Srbija i Crna Gora}} |povratak = {{ZID|Danska}}<br />{{ZID|Finska}}<br /> {{ZID|Makedonija}}<br />{{ZID|Litvanija}}<br />{{ZID|Monako}}<br />{{ZID|Švicarska}} |povlačenje = |Bez bodova = {{ZID|Švicarska}} |show = Fire of Anatolia |uvod = [[Sertab Erener]] | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2003.|2003]] | ovo_takmičenje = 2004 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2005.|2005]] }} '''Eurosong 2004''', bio je četrdesetdeveti [[Eurosong]], održan 15. maja 2004. u [[Istanbul]]u, [[Turska]]. Voditelji programa su bili [[Meltem Cumbul]] i [[Korhan Abay]]. U takmičenju je učestvovalo 36 država. Internacionalno finale je po prvi put bilo podijeljeno u dva dijela. Polufinale je održano u srijedu, 12. maja. Zemlje koje su bile među deset najbolje plasiranih na prethodnom [[Eurosong 2003.|Eurosongu]], kao i "Velika četvorka" ([[Velika Britanija]], [[Njemačka]], [[Španija]] i [[Francuska]]) izravno su ušle u finale, bez učešća u polufinalu. == Polufinale == Polufinale je održano 12. maja 2004. na Stadionu Abdi Ipekci u [[Istanbul]]u. {| class="wikitable" !colspan="2"|Država ! Artist !! Pjesma ! Mjesto !! Poeni |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20p]]||[[Srbija i Crna Gora]] |[[Željko Joksimović]] || Lane moje |1 || 263 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20p]]||[[Ukrajina]] |[[Ruslana Lyzjitjko]] || Wild dances |2 || 256 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20p]]||[[Grčka]] |[[Sakis Rouvas]] || Shake it |3 || 238 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20p]]||[[Albanija]] |[[Anjeza Shahini]] || Image of you |4 || 167 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|20p]]||[[Kipar]] |[[Lisa Andreas]] || Stronger every minute |5 || 149 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20p]]||[[Nizozemska]] |[[Re-union]] || Without you |6 || 146 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20p]]||[[Bosna i Hercegovina]] |[[Fuad Backović Deen]] || In the disco |7 || 133 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Malta.svg|20p]]||[[Malta]] |[[Julie & Ludwig]] || On again...off again |8 || 74 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20p]]||[[Hrvatska]] |[[Ivan Mikulić]] || You are the only one |9 || 72 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|20p]]||[[Makedonija]] |[[Toše Proeski]] || Life |10 || 71 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20p]]||[[Izrael]] |[[David D'or]] || To believe |11 || 57 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|20p]]||[[Estonija]] |[[Neiokõsõ]] || Tii |12 || 57 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20p]]||[[Danska]] |[[Tomas Thordarson]] || Shame on you |13 || 56 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Finland.svg|20p]]||[[Finska]] |[[Jari Sillanpää]] || Takes 2 to Tango |14 || 51 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20p]]||[[Portugal]] |[[Sofia Vitória]] || Foi Magia |15 || 38 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20p]]||[[Litvanija]] |[[Linas & Simona]] || What's happened to your love? |16 || 26 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20p]]||[[Latvija]] |[[Fomins & Kleins]] || Dziesma par laimi |17 || 23 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|20p]]||[[Andora]] |[[Marta Roure]] || Jugarem a estimar-nos |18 || 12 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20p]]||[[Bjelorusija]] |[[Aleksandra Kirsanova]] & [[Konstantin Drapezo]] || My Galileo |19 || 10 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Monaco.svg|20p]]||[[Monako]] |[[Märyon]] || Notre planète |20 || 10 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20p]]||[[Slovenija]] |[[Platin]] || Stay forever |21 || 5 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20p]]||[[Švicarska]] |[[Piero & the Musicstars]] || Celebrate! |22 || 0 |} == Finale == Finale je održano na Stadionu Abdi Ipekci u [[Istanbul]]u 15. maja 2004. {| class="wikitable" !colspan="2"|Država ! Artist !! Pjesma ! Mjesto !! Poeni |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20p]]||[[Ukrajina]] |[[Ruslana Lyzjitjko]] || Wild Dance | 1 || 280 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20p]]||[[Srbija i Crna Gora]] |[[Željko Joksimović]] || Lane Moje | 2 || 263 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20p]]||[[Grčka]] |[[Sakis Rouvas]] || Shake it | 3 || 252 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20p]]||[[Turska]] |[[Athena (muzička grupa)|Athena]] || For Real |4 || 195 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|20p]]||[[Kipar]] |[[Lisa Andreas]] || Stronger Every Minute | 5 || 170 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20p]]||[[Švedska]] |[[Lena Philipsson]] || It Hurts | 6 || 170 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20p]]||[[Albanija]] |[[Anjeza Shahini]] || The Image Of You | 7 || 106 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20p]]||[[Njemačka]] |[[Maximilian Mutzke]] || Can't Wait Until Tonight | 8 || 93 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20p]]||[[Bosna i Hercegovina]] |[[Fuad Backović Deen]] || In the Disco | 9 || 91 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20p]]||[[Španija]] |[[Ramón]] || Para llenarme de ti |10 || 87 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20p]]||[[Rusija]] |[[Julia Savitjeva]] || Believe Me |11 || 67 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Malta.svg|20p]]||[[Malta]] |[[Julie & Ludwig]] || On Again... Off Again |12 || 50 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20p]]||[[Hrvatska]] |[[Ivan Mikulić]] || You Are The Only One |12 || 50 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|20p]]||[[Makedonija]] |[[Toše Proeski]] || Life |14 || 47 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of France.svg|20p]]||[[Francuska]] |[[Jonatan Cerrada]] || A chaque pas |15 || 40 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20p]]||[[Velika Britanija]] |[[James Fox]] || Hold on to our Love |16 || 29 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20p]]||[[Poljska]] |[[Blue Cafe]] || Love Song |17 || 27 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20p]]||[[Rumunija]] |[[Sanda]] || I Admit |18 || 18 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|20p]]||[[Island]] |[[Jónsi]] || Heaven |19 || 16 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20p]]||[[Nizozemska]] |[[Re-union]] || Without You |20 || 11 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|20p]]||[[Austrija]] |[[Tie-break]] || Du bist |21 || 9 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20p]]||[[Belgija]] |[[Xandee]] || 1 Life |22 || 7 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20p]]||[[Irska]] |[[Chris Doran]] || If My World Stops Turning |22 || 7 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Norway.svg|20p]]||[[Norveška]] |[[Knut Anders Sorum]] || High |24 || 3 |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2004}} * [http://www.eurovision.tv/ Oficijelna stranica] {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2004. u Turskoj]] [[Kategorija:2004. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Turskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2004.|*]] 3yskpp22v8e342z3104smd0hghjykmz Eurosong 2005. 0 15000 3892230 3137047 2026-06-01T08:54:53Z Panasko 146730 3892230 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2005 |ime izvornik =Пісенний конкурс Євробачення 2005 |slika = |slika_opis = |finale = 21. maj 2005. |voditelji = [[Maria Efrosinina]]<br />[[Pavlo Shylko]] |dirigent = |redatelj = [[Sven Stojanović]] |domaćin = {{ZD|UKR}} [[Nacionalna televizijska kompanija Ukrajine|NTU]] |lokacija = [[Palača sportova (Kijev)|Palača sportova]], [[Kijev]], [[Ukrajina]] |pobjednik = {{ZD|GRČ}} ''"[[My Number One]]"'' |ples = |glasovanje = Države daju 1-8, 10 i 12 bodova od tele glasanja. |sudionice = 39 |debi = {{ZID|Bugarska}}<br />{{ZID|Moldavija}} |povratak = {{ZID|Mađarska}} |povlačenje = {{Libanon}} |Bez bodova = |show = "''Wild Dance''" i "''Heart on Fire''" |uvod = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2004.|2004]] | ovo_takmičenje = 2005 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2006.|2006]] }} '''Eurosong 2005.''', bio je pedeseti [[Eurosong]], održan u [[Kijev]]u, [[Ukrajina]]. Oba takmičenja, polufinale 19. maja i finale 21. maja, su održana u Sportskoj palači u [[Kijev]]u. Bugarska i Moldavija imaju svog predstavnika po prvi puta, dok se Mađarska vraća na takmičenje sa 6-godišnje pauze. Libanon je trebao imati predstavnicu [[Alina Lahoud|Alinu Lahoud]] koja je trebala izvesti pjesmu ''Quand tout's enfuit'' ali 13. marta je odustala uglavnom zbog učešća [[Izrael]]a. == Polufinale == Polufinale je održano 19. maja 2005. u Sportskoj palači u Kijevu. {| {{prettytable}} bgcolor="#EEEEEE" !colspan="2"|Država ! Izvođač !! Pjesma ! Mjesto !! Poeni |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20p|]] |[[Rumunija]] |[[Luminita Anghels & Sistem]]||Let Me Try |1||235 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20p|]] |[[Moldavija]] |[[Zdob si Zdub]]||Boonika Bate Doba |2||207 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20p|]] |[[Danska]] |[[Jakob Sveistrup]]||Talking To You |3||185 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20p|]] |[[Hrvatska]] |[[Boris Novković]]||Vukovi Umiru Sami |4||169 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20p|]] |[[Mađarska]] |[[NOX (grupa)]]||Forogj Világ! |5||167 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Norway.svg|20p|]] |[[Norveška]] |[[Wig Wam]]||In My Dreams |6||164 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20p|]] |[[Izrael]] |[[Shiri Maymon]]||The Silence That Remains |7||158 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20p|]] |[[Švicarska]] |[[Vanilla Ninja]]||Cool Vibes |8||114 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|20p|]] |[[Makedonija]] |[[Martin Vučić]]||Make My Day |9||97 |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20p|]] |[[Latvija]] |[[Walters and Kazha]]||The War Is Not Over |10||85 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20p|]] |[[Poljska]] |[[Ivan & Delfin]]||Czarna Dziewczyna |11||81 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20p|]] |[[Slovenija]] |[[Omar Naber]]||Stop |12||69 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20p|]] |[[Bjelorusija]] |[[Angelica Agurbash]]||Love me tonight |13||67 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|20p|]] |[[Irska]] |[[Donna & Joe]]||Love? |14||53 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20p|]] |[[Nizozemska]] |[[Glennis Grace]]||My Impossible Dream |15||53 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|20p|]] |[[Island]] |[[Selma Björnsdóttir]]||If I Had Your Love |16||52 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20p|]] |[[Portugal]] |[[2B]]||Amar |17||51 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Finland.svg|20p|]] |[[Finska]] |[[Geir Rönning]]||Why |18||50 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20p|]] |[[Bugarska]] |[[Kaffe]]||Lorraine |19||49 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|20p|]] |[[Estonija]] |[[Suntribe]]||Let's get loud |20||31 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Austria.svg|20p|]] |[[Austrija]] |[[Global Kryner]]||Y Asi |21||30 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20p|]] |[[Belgija]] |[[Nuno Resende]]||Le Grand Soir |22||29 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Andorra.svg|20p|]] |[[Andora]] |[[Marian van de Wal]]||La mirada interior |23||27 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Monaco.svg|20p|]] |[[Monako]] |[[Lise Darly]]||Tout De Moi |24||22 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20p|]] |[[Litvanija]] |[[Laura & The Lovers]]||Little by little |25||17 |} == Finale == Finale je održano 21. maja 2005. u Sportskoj palači u Kijevu. {| {{prettytable}} bgcolor="#EEEEEE" !colspan="2"|Država ! Izvođač !! Pjesma ! Mjesto !! Poeni |-bgcolor="#FFDEAD" |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20p|]] |[[Grčka]] |[[Helena Paparizou]]||My Number One |1||230 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Malta.svg|20p|]] |[[Malta]] |[[Chiara]]||Angel |2||192 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20p|]] |[[Rumunija]] |[[Luminita Anghels & Sistem]]||Let Me Try |3||158 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20p|]] |[[Izrael]] |[[Shiri Maymon]]||The Silence That Remains |4||154 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20p|]] |[[Latvija]] |[[Walters and Kazha]]||The War Is Not Over |5||153 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20p|]] |[[Moldavija]] |[[Zdob si Zdub|Zdob şi Zdub]]||Boonika Bate Doba |6||148 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|20p|]] |[[Srbija i Crna Gora]] |[[No Name]]||Zauvijek Moja |7||137 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20p|]] |[[Švicarska]] |[[Vanilla Ninja]]||Cool Vibes |8||128 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Norway.svg|20p|]] |[[Norveška]] |[[Wig Wam]]||In My Dreams |9||125 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20p|]] |[[Danska]] |[[Jakob Sveistrup]]||Talking To You |10||125 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20p|]] |[[Hrvatska]] |[[Boris Novković]]||Vukovi Umiro Sami |11||115 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20p|]] |[[Mađarska]] |[[NOX]]||Forogj Világ! |12||97 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20p|]] |[[Turska]] |[[Gülseren]]||Rimi rimi ley |13||92 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20p|]] |[[Bosna i Hercegovina]] |[[Feminnem]]||Call Me |14||79 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20p|]] |[[Rusija]] |[[Natalia Podolskaya]]||Nobody Hurts No One |15||57 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20p|]] |[[Albanija]] |[[Ledina Çelo]]||Nëser Shkoj |16||53 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|20p|]] |[[Makedonija]] |[[Martin Vučić]]||Make My Day |17||52 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Cyprus.svg|20p|]] |[[Kipar]] |[[Constantinos Christoforou]]||Ela Ela |18||46 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20p|]] |[[Švedska]] |[[Martin Stenmarck]]||Las Vegas |19||30 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20p|]] |[[Ukrajina]] |[[Greenjolly]]||Razom nas bahato |20||30 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20p|]] |[[Španija]] |[[Son de Sol]]||Brujería |21||28 |-bgcolor="#FFFFFF"| |[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20p|]] |[[Velika Britanija]] |[[Javine]]||Touch my fire |22||18 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of France.svg|20p|]] |[[Francuska]] |[[Ortal]]||Chacun pense à soi |23||11 |-bgcolor="#FFFFFF" |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20p|]] |[[Njemačka]] |[[Gracia]]||Run & Hide |24||4 |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2005}} * {{službeni sajt|http://www.eurovision.tv}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:2005. u Ukrajini]] [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2005. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Ukrajini]] [[Kategorija:Eurosong 2005.|*]] tkmmnj8g514dg1ssdkoqbwjmyzvwbgf Vagina 0 16838 3892088 3874951 2026-05-31T18:41:12Z Animalsandpets1 168970 Opis razvoja vagine 3892088 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Vagina | Latinski = ''Vagina'' | Image = Scheme_female_reproductive_system-en.svg | Caption = Dijagram ljudskog [[ženski reproduktivni sistem|ženskog ljudskog reproduktivnog trakta]] i [[jajnik]]a | Width = 250 | Image2 = Vaginal opening description.jpg | Caption2 = [[Vulva]] sa uklonjenim [[stidna dlakavost|stidnim dlakama]] i odvojenim [[stidna usna|stidnim usnama]] kako bi se prikazao otvor vagine:{{Ordered list|item_style=text-align: left; margin-left: 30%;|Klitorisna kapa|[[Klitoris]]|[[Labia minora]]|[[mokraćovod|Otvor mokraćovoda]]|[[Vaginski otvor]]|[[Perineum]]|[[Anus]]}} | Prekursor = [[urogenitalni sinus]] i [[paramezonefrični kanal]]s | System =[[Ženski reproduktivni sistem]] | Artery = Gornji dio [[maternična arterija|maternične arterije]], srednji i donji dijelovi [[vaginska arterija|vaginske arterije]] | Vein = Materničnovaginski venski pleksus, [[vaginska vena]] | Nerve = {{Unbulleted list|[[SNS|Simpatički]]: slabinskosplanhijski pleksus [[PNS|Parasimpatički]]: karlični splahijski pleksus}} | Lymph = Gornji dio do [[unutrašnji ilijačni limfni čvorovi|unutrašnjih ilijačnih čvorova]], donji dio do [[površinskii ingvinalni limfni čvorovi|površinskih invaginalnih limfnih čvorova]] }} Kod [[sisar]]a, '''vagina''' je elastični, mišićni dio [[ženski reproduktivni sistem|ženskog genitalnog trakta]]. Kod ljudi se proteže od [[Vulvino predvorje|predvorja]] do [[cerviks]]a. Spoljni vaginalni otvor normalno je djelomično prekriven tankim slojem [[sluzokoža|mukoznog tkiva]], koje se naziva [[himen]]. Na dubokom kraju, cerviks (vrat [[uterus]]a) izboči se u vaginu. Vagina dozvoljava [[seksualni odnos]] i [[porođaj]]. Također kanališe [[Menstruacija|menstruacijski tok]], koji se javlja kod ljudi i blisko povezanih [[primat]]a kao dio [[menstruacija|menstruacijskog ciklusa]]. Iako istraživanja vagine posebno nedostaju za različite životinje, dokumentirano je da se njena lokacija, struktura i veličina razlikuju među [[vrsta]]ma. Ženke sisara obično imaju dva vanjska otvora u [[vulva|vulvi]]; to su [[mokraćovod]]ni otvor za [[mokraćni sistem]] i vaginski otvor za genitalni trakt. Ovo se razlikuje od mužjaka sisara, koji obično imaju jedan [[mokraćni otvor]] za [[mokrenje]] i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Vaginski otvor je mnogo veći od obližnjeg mokraćnog otvora, a kod ljudi oba su zaštićena [[male vaginske usne|labijama]]. Kod [[vodozemac]]a, [[ptica]], [[gmizavac]]a i [[monotremata]], [[kloaka]] je jedini vanjski otvor za gastrointestinalni, urinarni i reproduktivni trakt.<ref name="Lipsky">{{cite book|vauthors=Lipsky MS|title=American Medical Association Concise Medical Encyclopedia|publisher=Random House Reference|isbn=978-0-375-72180-9|year=2006|page=96|url=https://books.google.com/books?id=DtZ_XdSymSIC&pg=PA96|access-date=27. 10. 2015|archive-date=3. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210603161740/https://books.google.com/books?id=DtZ_XdSymSIC&pg=PA96|url-status=live}}</ref> Iako se po svom rječniku i anatomskim definicijama, izraz ''vagina'' odnosi isključivo na specifičnu unutrašnju strukturu, kolokvijalno se koristi za označavanje [[vulva|vulve]] ili i vagine i vulve.<ref name="Dalton">{{cite book|vauthors=Dalton M|title=Forensic Gynaecology|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-06429-4|year=2014|page=65|url=https://books.google.com/books?id=Kr6ZBAAAQBAJ&pg=PA65|access-date=27. 10. 2015|archive-date=17. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917163313/https://books.google.com/books?id=Kr6ZBAAAQBAJ&pg=PA65|url-status=live}}</ref><ref name="Jones">{{cite book|vauthors=Jones T, Wear D, Friedman LD|title=Health Humanities Reader|publisher=Rutgers University Press|isbn=978-0-8135-7367-0|year=2014|pages=231–232|url=https://books.google.com/books?id=wqRvBAAAQBAJ&pg=PT231|access-date=27. 10. 2015|archive-date=3. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210603161741/https://books.google.com/books?id=wqRvBAAAQBAJ&pg=PT231|url-status=live}}</ref> Da bi se omogućio glatkiji prodor u vaginu tokom seksualnog odnosa ili druge [[spolni akt|seksualne aktivnosti]], vaginska vlaga se povećava tokom [[spolno uzbuđenje|seksualnog uzbuđenja]] kod ženki ljudi i drugih sisara. Ovo povećanje vlage osigurava [[vaginsko podmazivanje]], što smanjuje trenje. Tekstura zidova vagine stvara trenje za [[penis]] tokom seksualnog odnosa i stimuliše ga ka [[ejakulacija|ejakulaciji]], omogućavajući [[oplodnja|oplodnju]]. Uz zadovoljstvo i povezanost, seksualno ponašanje žene s drugima (koje može uključivati [[heteroseksualnost|heteroseksualnu]] ili [[lezbejka|lezbejsku]] seksualnu aktivnost) može rezultirati [[Seksualno prenosive bolesti|seksualno prenosive infekcije]] (SPI), rizik od koji se može smanjiti preporučenim praksama [[sigurni seks|sigurnog seksa]]. Drugi zdravstveni problemi također mogu uticati na ljudsku vaginu. ==Pregled== '''Vagina''' (potječe od [[latinski|lat]]. riječi ''vagina'' što znači "korice mača") je naziv za ženski spolni organ odnosno rodnicu.<ref name="Stevenson">{{cite book|vauthors=Stevenson A|title=Oxford Dictionary of English|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-957112-3|year=2010|page=1962|url=https://books.google.com/books?id=anecAQAAQBAJ&pg=PA1962|access-date=27. 10. 2015|archive-date=3. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210603161739/https://books.google.com/books?id=anecAQAAQBAJ&pg=PA1962|url-status=live}}</ref> Vaginom se također može nazvati '''porođajni kanal''' u kontekstu [[trudnoće]] i [[porođaj]]a.<ref name="Nevid">{{cite book|vauthors=Nevid J, Rathus S, Rubenstein H|title=Health in the New Millennium: The Smart Electronic Edition (S.E.E.)|publisher=Macmillan Publishers|isbn=978-1-57259-171-4|year=1998|page=297}}</ref> Vanjski dijelovi stidnice su velike ili glavne usne ''[[labia majora]]'' i male ili unutrašnje usne ''[[labia minora]]''. Vanjski ulaz iz stidnice u rodnicu naziva se introitus, a stidne dlake na stidnici štite osjetljivo tkivo rodnice i grlića maternice. Koža stidnice sadrži apokrine znojne žlijezde, identične onima ispod [[pazušna žlijezda|pazuha]]. Te se žlijezde razlikuju od običnih znojnih žlijezda jer njihovo lučenje potiču emocionalne situacije, a ne samo fizički napor. == Funkcije vagine == Vagina ima tri osnovne funkcije: * odvodi menstrualnu krv iz organizma, * ima seksualnu funkciju * dio je porođajnog kanala. == Anatomija == Stidnica i rodnica čine najistaknutije tačke ulaska u ženski genitalni trakt. Grlić maternice i njegov otvor (cervikalno ušće), čini ulaz u maternicu i unutarnje organe [[karlica|karlice]] ([[jajovodi|jajovode]] i [[jajnici|jajnike]]). Grlić maternice se spaja s gornjim dijelom rodnice i prekriven je istom vrstom (skvamoznih) [[Ćelije|ćelija]] kao i [[sluznica]] rodnice. [[Mokraćni mjehur]] je smješten iznad vagine, dok je uretralni kanal, koji iz mjehura vodi mokraću prema van i izgleda poput cjevčice, smješten s gornje strane rodnice sve do vaginalnog otvora. [[Rektum]] je smješten iza vagine. Od vagine anus je podijeljen međicom. Rodnica je [[mišić]]na cijev duljine 8–10&nbsp;cm i promjera oko 25&nbsp;mm kad su joj stijenke rastegnute. Gornji dio vagine okružuje [[grlić maternice]]. Građna je od tri sloja: spoljašnjeg sloja koji je građen od vezivnog tkiva, srednjeg sloja ili mišićnog sloja i sluznice. Zidovi vagine su debeli oko 3 do 4&nbsp;mm. Vagina koja je vrlo elastična i tokom [[spolni akt|penetracije]] se pod uticajem emocionalnih reakcija i spolne uzbuđenosti prilagođava dimenzijama muškog spolnog organa ([[penis]]a) koji ispušta sjemenu tekućinu ([[ejakulacija|ejakulat]]). Vaginalna sredina je izrazito kisela, a narusavanje ph vrijednosti može uzrokovati različite infekcije. [[Klitoris]] postaje dobro prokrvljen i iznimno osjetljiv, a prosječan promjer rodnice kod žena koje još nisu rodile tokom spolnog podražaja se obično povećava do 6,5&nbsp;cm kao i dužina, a maternica i grlić maternice se podižu. Ako se [[koitus|spolni odnos]] odvija dok je žena potpuno seksualno uzbuđena, ta promjena oblika rodnice pomaže lakše začeće. Žene s vrlo uskom rodnicom prodiranje muškog spolnog organa redovito osjećaju vrlo ugodnim, no kad nisu spolno uzbuđene taj doživljaj može biti vrlo bolan (dispareunija), jer uzbuđenje nije podiglo i pomaklo maternicu. U tim slučajevima, može se dogoditi uslijed ponavljanja prodirućih pokreta i povreda jajnika, što je vrlo bolno. Tokom seksualog uzbuđenja, rodnica se vlaži iz više izvora i to Bartolinijeve i Skeneove žlijezde, koje se nalaze na spoju stidnice i otvora rodnice (introitus). I stijenke rodnice tokom seksualne stimulacije proizvode tekućinu (transudat), a ženina rodnica se prirodno vlaži tokom ciklusa [[san|sna]]. Neke žene luče veću količinu tekućine tokom [[orgazam|orgazma]] koja se još naziva i ženskim [[ejakulat]]om, ona je normalna i dio je seksualne reakcije žene. == Najčešća oboljenja == * Kompletna ili djelimična artrezija vagine * Poprečna ili uzdužna pregrada * Vaginitis * Fistule vagine * Dobroćudni i [[Rak vagine|zloćudni]] tumori vagine == Razvoj == Vagina ima dvojako porijeklo. Gornja trećina vagine (forniks) razvija se iz Müllerovih kanala, dok se donje dvije trećine razvijaju od epitelnih tračaka urogenitalnog sinusa koji tvore sinovaginalni bulbus. Urogenitalni sinusi su endodermalnog porijekla. Lumen vagine je odvojen od urogenitalnog sinusa himenom.<ref>{{Cite book|last=Sadler|first=T. W.|title=Langman's Medical Embryology|publisher=Wolters Kluwer|year=2023|isbn=9781975179960|pages=277}}</ref> == Slike == <gallery> Datoteka:Illu cervix.svg|Uterus i uterine cijevi Datoteka:Illu repdt female.jpg|Ženski reprodukcioni organi Datoteka:Vulva_anatomy.jpg|Šema anatomije vulve Datoteka:Gray1166.png|Sagitalni presjek donjeg dijela ženskog trupa, desna strana Datoteka:Gray1167.svg|Zadnja polovina uterusa i gornji dio vagine </gallery> == Također pogledajte == * [[Materica]] * [[Jajnici]] * [[Jajovodi]] * [[Klitoris]] * [[Mokraćni mjehur]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Female genitalia}} [[Kategorija:Ginekologija]] [[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]] 0joog7f5sksaxb4x5o2u6hyveat22tb Mozak 0 20006 3892000 3784701 2026-05-31T12:06:55Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Mozak | Latinski = Encephalon | GraySubject = | GrayPage = | Image = Chimp Brain in a jar.jpg | Caption = Mozak [[čimpanze]] | Image2 = | Caption2 = | IsPartOf = | Components = | Artery = | Vein = | MeshName = | MeshNumber = | DorlandsPre = | DorlandsSuf = }} [[Datoteka:Skull and brain normal human.svg|mini|desno|150px|Mozak i lobanja čovjeka]] '''Mozak''' je [[organ]] koji služi kao centar [[nervni sistem|nervnog sistema]] kod svih [[kičmenjak]]a i većine [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]]. Samo nekoliko beskičmenjaka, kao što su [[spužva|spužve]], [[Cnidaria|meduza]] i odrasli [[Tunicata|plaštaši]] i [[echinodermata|morski ježevi i zvijezde]] nemaju mozak. Umjesto toga imaju difuzne ili lokalizirane [[nervna mreža|nervne mreže]].<ref>Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, {{ISBN|978-1-59377-200-0}}:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC{{Mrtav link}}.</ref><ref>Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, {{ISBN|978-0-471-21005-4}},</ref><ref>http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> Smješten je u glavi, obično blizu primarnih organa osjetila kao što su [[čulo vida|vid]], [[sluh]], balansiranje [[ravnoteža|ravnoteže]], [[okus]] i miris. To je najsloženiji organ u tijelu kičmenjaka. Procjenjuje se da ljudska moždana kora sadrži 14-16 milijardi [[neuron]]a, a da je svaki neuron povezan [[sinapsa]]ma sa nekoliko hiljada drugih neurona. Ovi neuroni međusobno komuniciraju pomoću dugačkih [[protoplazma]]tskih vlakana pod nazivom [[akson]]i, koji prenose struje signalnih impulsa pod nazivom [[akcijski potencijal]] do udaljenih dijelova mozga ili ostalih dijelova tijela koji ciljaju specifične receptorske ćelije. [[Fiziologija|Fiziološki]], mozak obavlja centraliziranu kontrolu nad drugim organima tijela i sopstvenim aktivnostima. On djeluje na ostatak tijela stvarajući obrasce mišićne aktivnosti čime potiče izlučivanje hemikalijskih supstanci pod nazivom [[hormon]]i. Ova centralizirana kontrola omogućava brze i koordinirane reakcije na promjene u biofizičkom okruženju. Neke osnovne vrste reakcije, kao što su [[refleks|refleksi,]] mogu se odvijati posredovanjem kičmene moždine ili perifernih [[ganglija]], ali sofisticirana svrsishodna kontrola ponašanja zasnovana na kompleksnom senzornom ulazu zahtijeva integriranje informacija u centralizirani mozak.<ref>{{Cite journal |last=Pelvig |first=DP |last2=Pakkenberg |first2=H |last3=Stark |first3=AK |last4=Pakkenberg |first4=B |title=Neocortical glial cell numbers in human brains |url=https://archive.org/details/sim_neurobiology-of-aging_2008-11_29_11/page/1754 |journal=Neurobiology of Aging |year=2008 |volume=29 |pages=1754–1762 |pmid=17544173 |doi=10.1016/j.neurobiolaging.2007.04.013 |issue=11}}</ref><ref>{{cite journal | title=The new century of the brain | journal=Scientific American | date=mart 2014 | volume=310 | issue=3 | pages=38–45 | url=http://www.columbia.edu/cu/biology/faculty/yuste/Publications/Yuste_Church_SciAm14.pdf | doi=10.1038/scientificamerican0314-38 | pmid=24660326 | last1=Yuste | first1=Rafael | last2=Church | first2=George M. | bibcode=2014SciAm.310c..38Y | access-date=9. 2. 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140714190157/http://www.columbia.edu/cu/biology/faculty/yuste/Publications/Yuste_Church_SciAm14.pdf | archive-date=14. 7. 2014 | url-status=dead }}</ref> Operacije pojedinih ćelija mozga sada se razumiju dovoljno detaljno, ali način na koji oni surađuju u milionskim grupama tek treba da bude riješen. Savremeni modeli neuronauke mozak tretiraju kao biološki [[kompjuter]], koji se jako razlikuje od ekektronskog, ali je sličan po u smislu sticanja informacije iz okolnog svijeta: prima ih i čuva, obrađuje na različite načine i analogan je [[procesor|centralnoj jedinici za obradu]] (CPU) u računaru. Mozak kao najvažniji dio [[nervni sistem|nervnog sistema]] zaštićen je u [[lobanja|lobanjskoj]] čahuri i obavijen sopstvenim opnama. Prosječna zapremina ljudskog mozga se kreće oko 1400&nbsp;cm<sup>3</sup>. Pokazalo se, međutim, da zapremina mozga nije srazmjerni pokazatelj [[inteligencija|inteligencije]] neke osobe, jer su zabilježene osobe koje normalno funkcioniraju i sa volumenom u rasponu 700–2000&nbsp;cm<sup>3</sup>. ==Anatomija== [[Datoteka:Section through olfactory bulb 16 days old rat brain.jpg|thumb|right|Poprečni presjek mirisnog režnja pacova, istovremenom upotrebom dvije boje: plava pokazuje tijela nervnih ćelija, a bijela receptore [[neurotransmiter]]a [[GABA]].]] Glavni dijelovi mozga su: * [[Veliki mozak]]. * [[Srednji mozak]] * [[Međumozak]] * [[Varolijev most]] * [[Moždana greda]] * [[Mali mozak]] * [[Produžena moždina]] * [[Hipofiza]] ([[žlijezda]]) Produžena moždina, Varolijev most i srednji mozak se skpa nazivaju '''[[moždano stablo]]'''. Centralni kanal [[kičmena moždina|kičmene moždine]] nastavlja se u mozgu, ali se proširuje i formira četiri šupljine, koje se zovu moždane komore, a ispunjene su [[likvor]]om. ==Građa nervnih ćelija== [[Datoteka:Chemical synapse schema cropped.jpg|mini|250px| Prikaz neurona s vlaknima koja iz njega proizilaze, pod oznakom "Axon" i uspostavljanje kontakta s drugom ćelijom. <br>Umetak pokazuje proširenje kontaktne zone. | Neuroni stvaraju električne signale koji putuju duž njihovih aksona. Kada puls električne energije dostigne spoj zvani [[sinapsa]], izaziva ispuštanje hemijskog [[neurotransmiter]]a koji se veže za receptore naredne ćelije i na taj način mijenja razinu njene električne aktivnosti.]] Mozak je građen od dvije vrste ćelija: [[neuron]]ske i [[glija|ćelije glije]]. [[Neuron|Nervne ćelije]] (neuroni) se razlikuju od drugih ćelija po tome što imaju sposobnost provođenja [[nerv | nervnih impulsa]]. Procjenjuje se da ljudski mozak sadrži oko 10 milijardi nervnih ćelija. Svaka od njih se sastoji od tijela i dvije vrste nastavaka: drvolikog [[dendrit]]a i nerazgranatog [[akson]]a. Tijela neurona se sastoje od [[nukleus|jedra]] (u kojem se nalazi [[DNK]]), [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] i [[ribosom]]a (za sintezu [[protein]]a) i [[mitohondrija]] (kao sopstvenih energana). Zato su osposobljene za obavljanje svih funkcija koje su neophodne za održavanje i [[metabolizam]]. Aksoni i dendriti posreduju u međusobnoj komunikaciji između nervnih ćelija, tako da se dendrit uvijek nadovezuje na akson. Dendriti su kratki, razgranati nastavci koji posreduju prenošenje bioelektričnih struja podražaja u tijelo nervnih ćelija. Aksoni (neuriti ili nervna vlakna) prenose impulse iz tijela jednog neurona na dendrita drugog. Omotani su posebnom membranom koja je od [[glija|ćelija glije]] (oligodendrocita), koja ubrzava protok biostruja. Preko [[sinapsa|sinapse]], svaka nervna ćelija umrežena je sa oko 10.000 drugih nervnih ćelija. Glijne ćelije imaju niz funkcija koje omogućavaju opstanak i pravilno funkcioniranje nervnih ćelija. To su osobito sljedeće uloge: *'''gradivna''' – čine mijelinski omotač aksona; *'''potporna''', jer svojim produžecima grade '''potpornu mrežu''' moždanog tkiva; *'''izolacijska''', u sinapsama; *'''odbrambena''', jer se mogu transformirati u [[makrofag]]e; *'''transportna''', budući da dopremaju hranljive materije iz krvnih sudova do nervnih ćelija mozga; *[[homeostaza|homeostatska]], pošto imaju ulogu u lokalnom prometu materije i energije; *'''ekskrecijska''' jer su sposobne za [[Fagocitoza|fagocitozu]] nepotrebnih materija. U mozgu ima oko 10 puta više glija, nego nervnih ćelija. I bez posebnih pomagala, u mozgu se razlikuju svetliji i tamniji slojevi i područja. Tamni dijelovi se označavaju kao [[siva masa]], koju grade tijela nervnih ćelija, dendriti, početni dijelovi aksona i glije. Svijetli dijelovi su [[bijela masa]], sastavljena od aksonskih vlakana nervnih ćelija sa [[oligodendrocit]]ima i dendritima. Siva masa se uglavnom nalazi na površini, a bijela u unutrašnjosti mozga. Moždana masa je zaštićena [[lobanja|lobanjskom]], čahurom a, ispod nje, i pomoću tri membrane, koje se uobičajeno označavaju kao ''meninge''. Vanjska, kija je tvrda, naliježe na koštani zid lobanje i ima latinski naziv ''dura mater''. Zalazi među sve dijelove mozga, uključujući i rascjepe između hemisfera, [[mali mozak|malog mozga]] i [[moždano stablo|moždanog stabla]]. Ispod nje paučinasta membrana (''arahnoidea''), a razdvaja ih kapilarni prostor. Paučinasta opna je tanka i prozračna, a prelazi preko moždanih žlijebova. Treća membrana je mehka ''pia mater''. Priljubljena je na površinu mozga i uvlači se u sva udubljenja, žlijebove i pukotine. Prostor između paučinaste i mehke opne ispunjen je [[likvor|moždanom tečnošću]] (likvorom). Tekućina štiti mozak od potresa, a obavlja i funkciju prenošenja materija. U mozgu se nalaze četiri šupljune: moždane komore, koje su ispunjene likvorom (lijeva (prva) i desna (druga), treća i četvrta, koje su nastavak centralne cijevi [[kičmena moždina|kičmene moždine]].<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21. 3. 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, {{ISBN|9783131081711}}.</ref><ref>Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, {{ISBN|978-3-211-73970-9}}.</ref> Mozak se primarno sastoji od više strukturno i funkcijski osobenih dijelova: *[[zadnji mozak|romboidni mozak]] (''rhombencephalon''), *[[srednji mozak]] (''mesencephalon'') i *[[prednji mozak]] (''prosencephalon''). ===Evolucija=== ====Razvoj bilateralnog nervnog sistema ==== [[Datoteka:Bilaterian-plan.svg|thumb|right|300px|Štapičasto tijelo sadrži probavni sistem sa ustima na početku cijevi i [[čmar]]om na kraju. Pored digestivnog sistema je nervna vrpca sa mozgom na kraju, blizini usta. Nervnog sistem dvosimetričnih životinja, u obliku nervne vrpce segmentnim proširenjima i "mozak" na prednjoj strain]] Izuzimajući nekoliko primitivnih životinjskih grupa, kao što su [[spužva|spužve]], koje nemaju nervni system,<ref name=Jacobs>{{Cite journal|title=Evolution of sensory structures in basal metazoa |journal=Integrative & Comparative Biology |volume=47|issue=5 |year=2007 |pages=712–723 |doi=10.1093/icb/icm094 |url=http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/47/5/712 |last1=Jacobs |first1=DK|pmid=21669752|last2=Nakanishi |first2=N|last3=Yuan|first3=D|last4=Camara|first4=A.|last5=Nichols|first5=S. A.|last6=Hartenstein|first6=V.|display-authors=3}}</ref> i [[cnidaria|knidarija]] (koje imaju difuzno rasporteđeni mrežasti nervni sistem), sve višećelijske životinje su bilateralne građe. To znači da se lijeva I desna strana tijela međusobno poklapaju kao slika u ogledalu. Smatra se das u sve takve životinje potekle od [[zajednički predak|zajedničkog pretka]], koji se pojavio početkom u [[kambrij]]skog periodu, prije 485-540 miliona godina. To je hipoteza da je to bio oblik jednostavnog tcjevasto-segmentiranog tijela. Na pretpostavljenoj razini, osnovni je crvoliki oblik, što se dalje ogleda u arhitekturi tijela i nervnog sistema svih recentnih bilateralnih organizama, uključujući [[kičmenjak]]e. Temelj takvog oblika tijela je cijev sa šupljinom od šod usta do anusa, a nervna vrpca sa proširenjima ([[ganglija|ganglijom]] ) za svaki tjelesni segment, s posebno velikom ganglijom na prednjoj strani, koja se zove mozak. Mozak je mala i jednostavan u nekih vrsta, kao što su obli crvi [[nematode]]; u drugim grupama, uključujući i [[kičmenjak]]e, to je najsloženiji organ u tijelu.<ref>{{cite journal |title=Neuronal control of leech behavior |journal=Prog Neurobiology |year=2005 |volume=76 |pages=279–327 |pmid=16260077 |last=Kristan Jr |first=WB| last2= Calabrese |first2=RL |last3=Friesen |first3=WO |doi=10.1016/j.pneurobio.2005.09.004 |issue=5}}</ref><ref name=Mwinyi>{{cite journal| journal=BMC Evolutionary Biology| year=2010| volume=10| pages=309| title=The phylogenetic position of Acoela as revealed by the complete mitochondrial genome of Symsagittifera roscoffensis| pmc=2973942| pmid=20942955| doi=10.1186/1471-2148-10-309| last=Mwinyi |first=A |last2=Bailly |first2=X |last3=Bourlat |first3=SJ |last4=Jondelius |first4=U |last5=Littlewood |first5=DT |last6=Podsiadlowski |first6=L}}</ref> ====Beskičmenjaci==== [[Datoteka:Drosophila melanogaster - side (aka).jpg|thumb|right|[[Vinska mušica]] se odmara na reflektirajućoj površini. Velike, crvene oči predstavljaju kameru. Tijelo je transparentno, osim crnog pigmenta na kraju trbuha. [[Voćna mušica]] (''[[Drosophila]]'') se opsežno proučava kao [[model organizam]] za uvid u ulogu [[gen]]a u razvoju mozga.]] Ova kategorija uključuje [[člankonošci|člankonošce]], [[mehkušci|mehkušce]] I brojne tipove crva. Bioraznolikost planova građe beskičmenjaka se približno poklapa sa diverzitetom moždanih struktura.<ref>{{cite book |last=Barnes |first=RD |title=Invertebrate Zoology |url=https://archive.org/details/invertebratezool0000barn |year=1987 |edition=5th |page=[https://archive.org/details/invertebratezool0000barn/page/1 1] |publisher=Saunders College Pub. |isbn=978-0-03-008914-5}}</ref> Dvije grupe beskičmenjaka imaju posebno složene mozgove: člankonožaci ([[insekt]]i, [[rakovi]] [[pauk|pauci]] i drugi) i [[glavonošci]] ([[hobotnica|hobotnice]], [[lignja|lignje]] I slični mehkušci) Mozak člankonožaca i glavonožaca proizlaze iz dvostrukih paralelnih živčanih vezica koje se protežu kroz tijelo životinje. Člankonožaci imaju centralni mozak sa tri dijela i veliki optički režanj iza oba oka, za vidnu obradu.<ref>{{cite book|last=Bulloch |first=TH|editor=Breidbach O|last2=Kutch |first2=W|title=The nervous systems of invertebrates: an evolutionary and comparative approach|url=https://books.google.com/books?id=dW5e6FHOH-4C&pg=PA439| year=1995|publisher=Birkhäuser| isbn=978-3-7643-5076-5|page=439|chapter=Are the main grades of brains different principally in numbers of connections or also in quality?}}</ref> Postoji nekoliko vrsta beskičmenjaka čiji mozak su intenzivno proučavali jer imaju osobine koje ih čine pogodan za eksperimentalni rad: * [[Voćna mušica|Voćne mušice]] ( ''Drosophila''), zbog velikog niza raspoloživih tehnika za proučavanje njihove [[genetika]], prirodni su model za proučavanje uloge gena u razvoju mozga.<ref>{{cite web| title=Flybrain: An online atlas and database of the ''drosophila'' nervous system| url=http://flybrain.neurobio.arizona.edu.| access-date=23. 10. 2019| archive-url=https://web.archive.org/web/20170323185918/http://flybrain.neurobio.arizona.edu/| archive-date=23. 3. 2017| url-status=dead}}</ref> Bez obzira na veliku evolucijsku udaljenost između insekata i [[sisar]]a, mnogi aspekti [[neurogenetika|neurogenetike]] ''Drosophila'' su pokazali da su relevantni I za ljude. Prvi [[gen]]I biološkog sata, naprimjer, identificirani su ispitivanjem mutanata ''Drosophila'' koji su ispoljavali poremećen dnevni ciklus aktivnosti.<ref>{{cite journal| year = 1971| title = Clock Mutants of Drosophila melanogaster| journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.| volume = 68| pages = 2112–6| pmid = 5002428| doi = 10.1073/pnas.68.9.2112| pmc = 389363| last = Konopka |first=RJ |last2=Benzer |first2=S| issue = 9|bibcode = 1971PNAS...68.2112K }}</ref> Istraživanja [[genom]]a kičmenjaka su otkrila niz analognih gena, za koje je utvrđeno da imaju slične uloge u biološkom satu [[miš]]a, pa gotovo sigurno u ljudskom biološkom satu.<ref>{{cite journal| year = 1985| title = An unusual coding sequence from a Drosophila clock gene is conserved in vertebrates| url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1985-10-03_317_6036/page/444| journal = Nature| volume = 317| pages = 445–8| pmid = 2413365| doi = 10.1038/317445a0| issue = 6036 | first1=Hee-Sup | last1=Shin | first2=Thaddeus A. | last2=Bargiello | first3=Brian T. | last3=Clark | first4=F. Rob | last4=Jackson | first5=Michael W. | last5=Young | display-authors=1|bibcode = 1985Natur.317..445S }}</ref> Proučavanja voćnr mušice su također pokazala da se većina [[neuropil]]nih regija kontinuirano reorganizirala tokom životnog odfovora na specifične uvjete olruženja.<ref>{{cite journal | last1 = Heisenberg | first1 = M | last2 = Heusipp | first2 = M | last3 = Wanke | first3 = C. | year = 1995 | title = Structural plasticity in the Drosophila brain | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1995-03_15_3/page/1951 | journal = J. Neurosci | volume = 15 | pages = 1951–1960 }}</ref> *[[Nematode]], kao što je crv ''[[Caenorhabditis elegans]]'', kao i ''Drosophila'', proučavane su u velikoj mjeri zbog njigove važnosti u genetici.<ref>http: //www.wormbook.org | Pristupljeno 2011-10-14}}</ref> U ranim 1970-im, [[Sydney Brenner]] ga je odabrao kao [[model organizam]] za proučavanje način genske kontrole razvoja. Jedna od prednosti rada sa ovim crvom je da je plan tijelesne građe vrlo stereotipan: nervni sistem [[hermafrodit]]a sadrži tačno 302 [[neuron]]a, uvijek na istim mjestima, što je identično [[sinapsa|sinapsnim]] vezama u svakom crvu. Brennerov tim je sjekao crva u hiljade ultratankih sekcija i svaki fotografirao pod [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]], a onda vizualno usklađivao vlakna iz sekcije u sekciju, u mapu svakog neurona i sinapse u cijelom tijelu. Za bilo koji drugi organizam, ova razina detalja se samo približava, a stečene informacije su omogućile mnoštvo studija koje inače nisu bile moguće..<ref>{{cite book |chapter=''Caenorhabditis elegans'' |last=Hodgkin |first=J |title=Encyclopedia of Genetics |editors=Brenner S, Miller JH |publisher=Elsevier |year=2001 |pages=251–256 |isbn=978-0-12-227080-2}}</ref> * Morski puž ''[[Aplysia]] californica'' je izabrao od dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], neurofiziolog [[Eric Kandel]], kao model za proučavanje ćelijske osnove [[učenje|učenja]] i [[pamćenje|pamćenja]], jer. jednostavnosti i dostupnosti ovog nervnog je omogućila ispitivanja u stotinama eksperimenata.<ref>{{cite journal| year=1986| title=The Structure of the Nervous System of the Nematode Caenorhabditis elegans| journal=[[Philosophical Transactions of the Royal Society B]]| volume=314| pages=1–340| doi=10.1098/rstb.1986.0056| last= White |first=JG |last2=Southgate |first2=E |last3=Thomson |first3=JN |last4=Brenner |first4=S| issue=1165 | pmid=22462104|bibcode = 1986RSPTB.314....1W }}</ref> Arhiviran je cjelokupni nervni ''dijagram veza'' ''C.elegans'' – mjegov [[konektom]].<ref>{{cite web|last=Jabr |first=Ferris|date=2. 10. 2012|title=The Connectome Debate: Is Mapping the Mind of a Worm Worth It?|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=c-elegans-connectome|work=Scientific American|access-date=18. 1. 2014}}</ref> ====Kičmenjaci==== [[Datoteka:Shark brain.png|mini|upright|T-oblikovani objekt se sastoji od trake na dnu koji se ulijeva u donju centralni masu. Završava većom centralnom masom sa produženim kracima sa obje strane. To je mozak [[ajkula|ajkule]].]] Prvi kičmenjaci su se pojavili prije preko 500 miliona godina, tokom [[kambrij]]skog perioda I možda ličili na moderne himerne ribe.<ref>{{cite journal | year=2003 | title= Head and backbone of the Early Cambrian vertebrate ''Haikouichthys'' | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-01-30_421_6922/page/526 | journal=Nature | volume=421 | pages=526–529 | doi=10.1038/nature01264 | pmid=12556891 | issue=6922 | first1=D.-G. | last1=Shu | first2=S. | last2=Conway Morris | first3=J. | last3=Han | first4=Z.-F. | last4=Zhang | first5=K. | last5=Yasui | first6=P. | last6=Janvier | first7=L. | last7=Chen | first8=X.-L. | last8=Zhang | first9=J.-N. | last9=Liu | first10=Y. | last10=Li | first11=H.-Q. | last11=Liu | display-authors=9|bibcode = 2003Natur.421..526S }}</ref> [[Hrskavičave ribe]], kao što su [[ajkula|ajkule]] su se pojavile prije oko 450 miliona godina, [[vodozemci]], oko 400 miliona, [[gmizavci]], prije oko 350 miliona, a [[sisari]] prije oko 200 miliona godina. Svaka vrsta ima jednako dugu evolucijsku historiju, ali mozak suvremenih riba "vještica", [[lampetra|lampetri, ajkula, vodozemaca, gmizavaca I sisara ispoljava gradijent složenosti građe I funkcije, sljedeći ugrubo evolucijski niz. Svi ti mozgovi sadrže jednak set osnovnih anatomskih komponenti, ali su mnoge rudimentne kod prvonastalih riba, dok sisari pretežno imaju [[telencephalon]] koji je snažno proširen I razrađen.<ref>{{cite book| last=Striedter |first=GF| year=2005| title=Principles of Brain Evolution| url=https://archive.org/details/principlesofbrai0000stri | publisher=Sinauer Associates| isbn=978-0-87893-820-9 |chapter=Ch. 3: Conservation in vertebrate brains}}</ref> Mozak većina jednostavno poredi u odnosu sa veličinom tijela. Odnos između [ velčičine mozga I tijela i drugih varijabli je istraživan u širokom rasponu predstavnika [[kičmenjak]]a. U pravilu, veličine mozga se povećava s veličinom tijela, ali ne u jednostavnoj linearnoj proporciji. Manje životinje obično imaju tendenciju da imaju veće mozgove, mjereno uodnosu na veličinu tijela. Za sisara, odnos između volumena mozga i tjelesne mase u suštini slijedi [[zakon snaga]] sa [[stepenovanje|eksponentom]] od oko 0,75. Ova formula opisuje centralne tendencije, ali svaka porodica to slijedi do nekog stepena, na način koji odražava dio složenosti njihovog ponašanja. Na primjer, [[primat]]i imaju mozak 5 do 10 puta veći nego što predviđa formula. [[Predator]]i obično imaju veće mozgove od svog [[plijen]]a, u odnosu na veličinu tijela.<ref>{{cite book| last=Jerison |first=HJ| title=Evolution of the Brain and Intelligence| url=https://archive.org/details/evolutionofbrain0000jeri | year=1973| publisher=Academic Press| isbn=978-0-12-385250-2 |pages=[https://archive.org/details/evolutionofbrain0000jeri/page/55 55]–74}}</ref> [[Datoteka:EmbryonicBrain.svg|lang=bs|mini|250px|lijevo|Nervni system je prikazan kao šipka sa proširenjima duž tijela. [[Kičmena moždina]] se na dnu povezuje sa [[zadnji mozak|zadnjim mozgom]], koji se širi prije ponovnog suženja. On je povetan sa [[srednji mozak|srednjim mozgom]] koji je opet ispupčen i na kraju povezan sa [[prednji mozak|prednjim mozgom]], koji ima dvije velike izbočine. Glavna podjela u [[embriogeneza|embrionskog]] mozga kičmenjaka, koji se kasnije diferenciraju u prednji, srednji I zadnji mozak.]] Svi kičmenjaka dijele zajednički osnovni oblik mozga, što se najjasnije ispoljava u ranoj fazi embrionskog razvoja. U svom najranijem obliku, mozak se javlja kao tri mjehura na prednjem kraju [[nervna cijev|nervne cijevi]]; oni će na kraju postati prednji, srednji I zadnji mozak ([[prozencefalon]], [[mezencefalon]] i [[rombencefalon]],). U najranijim fazama razvoja mozga, tri područja su približno jednake veličine. U mnogim klasama kičmenjaka, kao što su ribe i vodozemaci, tri dijela ostaju slične veličine I u odraslih, ali u sisara, prednji mozak postaje mnogo veći od ostalih dijelova, a srednji ostaje vrlo mali. [[Datoteka:Vertebrate-brain-regions small.png|thumb|right|Odgovarajuće regije mozga čovjeka I ajkule. Ajkulin mozak je raširen, dok je ljudski mozak kompaktniji.<br> Ajkulin počinje sa kičmene moždine, koja je okružena različitim strukturama, a završava sa telencefalonom.<br>Presjek ljudskog mozga pokazuje moždinu na dnu, okruženu istim strukturama, sa telencephalonskim gustim dijelom u vrhu mozga. | Glavne anatomske regije kičmenjačkog mozga, kojie su prikazane za ajkula i čovjeka.<br>Prisutni su isti dijelovii, ali oni se uveliko razlikuju u veličini i obliku]] ====Sisari==== Najočigledniji razlika između mozga sisara i drugih kičmenjaka je u pogledu veličine. U prosjeku, sisari imaju mozak otprilike dvostruko veći od pretpostavljene ptice iste veličine tijela, a deset puta veći i da od reptila iste veličine tijela. Veličina, međutim, nije jedina razlika: postoje i značajne razlike u obliku. Zadnji i srednji mozak sisara su uglavnom slični onima drugih kičmenjaka, ali se dramatične razlike pojavljuju u prednjem mozgu, koji je znatno uvećan promijenjene structure. <ref name=Northcutt2002>{{cite journal |last=Northcutt |first=RG |title=Understanding vertebrate brain evolution |journal=Integrative & Comparative Biology |volume=42 |pages=743–756 |pmid=21708771 |url=http://icb.oxfordjournals.org/content/42/4/743.full |doi=10.1093/icb/42.4.743 |year=2002 |issue=4}}</ref><ref name=Barton>{{cite journal| last1=Barton| first1=RA| title = Mosaic evolution of brain structure in mammals| url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-06-29_405_6790/page/1054| year = 2000| journal = Nature| volume = 405| pages= 1055–1058| pmid = 10890446| doi=10.1038/35016580| last2=Harvey| first2=PH| issue=6790}}</ref> Moždani korteks je dio mozga koji međusobno najsnažnije razlikuje sisare. U nesisarskih kičmenjaka, površina mozga je obložena relativno jednostavnom troslojnom strukturom pod nazivom [[neopalium|pallium]]. U sisara, na njemu se razvija kompleks šestoslojne strukture zvane [[neokorteks]] ili ''izokorteks''.<ref>http://www.bbsonline.org/Preprints/Aboitiz/Referees| pmid = 15179935| doi = 10.1017/S0140525X03000128.</ref> Nekoliko područja na rubu neokorteksa, uključujući hipokampus i [[amigdala]], su također mnogo intenzivnije razvija u sisara nego u drugih kičmenjaka. Elaboracija moždane kore sa sobom nosi promjene u drugim područjima mozga. [[Gornji kolikul]]i, koji u većine kičmenjaka imaju glavnu ulogu u vizuelnoj kontroli ponašanja, kod sisara su sažeti u male veličine, a mnoge funkcije kolikula su preuzela vidna područja moždane kore. Mali mozak sisara sadrži veliki dio ([[neocerebelum]]) posvećen podršci moždane kore, koji nema pandan u drugih kičmenjaka.<ref>{{cite book |year=1977 |title=The Vertebrate Body |url=https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9 |publisher=Holt-Saunders International |page= [https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9/page/531 531]|isbn=0-03-910284-X |last=Romer |first=AS |last2=Parsons |first2=TS}}</ref> ====Primati==== {| class="wikitable" align="right" style="margin-left: 10px;" |+Koeficijent encefalizacije (EQ) !Vrsta !EQ<ref name=Roth2005>{{cite journal|title=Evolution of the brain and Intelligence|last=Roth |first=G |last2=Dicke |first2=U|journal=Trends in Cognitive Sciences |volume=9 |issue=5|pages=250–257|year=2005|doi=10.1016/j.tics.2005.03.005|pmid=15866152}}</ref> |- |[[Čovjek]]||7,4–7,8 |- |[[Čimpanze]]||2,2–2,5 |- |[[Rezus majmun]]||2,1 |- |[[Delfin]]||4,14<ref name=Marino>{{cite journal| last = Marino| first = Lori| title = Cetacean Brain Evolution: Multiplication Generates Complexity| journal = International Society for Comparative Psychology| issue = 17| pages = 1–16| year = 2004| url = http://www.cogs.indiana.edu/spackled/2005readings/CetaceanBrainEvolution.pdf| format = PDF| access-date = 29. 8. 2010| archive-date = 16. 9. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180916132752/http://www.cogs.indiana.edu/spackled/2005readings/CetaceanBrainEvolution.pdf| url-status = dead}}</ref> |- |[[Slon]]||1,13–2,36<ref>{{Cite journal | doi = 10.1016/j.brainresbull.2006.03.016 | last = Shoshani | first = J | last2 = Kupsky | first2 = WJ | last3 = Marchant | first3 = GH| title = Elephant brain Part I: Gross morphology, functions, comparative anatomy, and evolution | journal = Brain Research Bulletin | volume = 70 | issue = 2 | pages = 124–157 | year = 2006 | pmid = 16782503}}</ref> |- |[[Pas]]||1,2 |- |[[Konj]]||0,9 |- |[[Pacov]]||0,4 <!--|- |colspan="2" style="text-align: left;" |EQ relative to the cat as standard species: EQ(cat)=1--> |- |} Mozgovi ljudi i drugih [[primat]]a sadrže iste strukture kao i mozak drugih sisara, ali su uglavnom veći u odnosu na veličinu tijela Najšire prihvaćeni način poređenja veličine mozga između vrsta je tzv. [[koeficijent encephalizacije]] (EQ), koji uzima u obzir nelinearnost odnosa veličina mozak – tijelo.<ref name=Roth2005/><ref>{{cite journal| year = 2001| title = Developmental structure in brain evolution| url = https://archive.org/details/sim_behavioral-and-brain-sciences_2001-04_24_2/page/263| journal = Behavioral and Brain Sciences| volume = 24| pages = 263–308| pmid = 11530543| last = Finlay |first=BL |last2=Darlington |first2=RB |last3=Nicastro |first3=N| issue = 2|doi=10.1017/S0140525X01003958}}</ref> Ljudi imaju prosječni EQ u rasponu od 7 do 8, dok većina drugih primata EQ imaju u rasponu 2 do 3. Delfini imaju vrijednosti veće od primata, osim ljudi, ali skoro svi ostali sisari imaju EQ vrijednosti koje su znatno niže. Većina proširenja mozga primata dolazi od masivnog širenja moždane kore, posebno [[prečeona kora|prečeone kore]] i dijelova korteksa uključenih u [[vid]]nu percepciju.<ref>{{cite book| last = Calvin| first = WH| title = How Brains Think| publisher = Basic Books| year = 1996| isbn = 978-0-465-07278-1| url = https://books.google.com/?id=z1r03ECL5A8C}}</ref> Vidna mreža obrade kod primata sadrži najmanje 30 razlikuje područja mozga, sa složenim mrežnim interkonekcijama. Procijenjeno je da je vizualni područja obrade zauzimaju više od polovine ukupne površine primata neokorteks.<ref name = Sereno1995>{{cite journal | doi = 10.1126/science.7754376 | last1 = Sereno |first1 = MI | last2 = Dale | first2 = AM | last3 = Reppas | first3 = AM | last4 = Kwong | first4 = KK | last5 = Belliveau | first5 = JW | last6 = Brady | first6 = TJ | last7 = Rosen | first7 = BR | last8 = Tootell |first8 = RBH | year = 1995 | title = Borders of multiple visual areas in human revealed by functional magnetic resonance imaging | journal = Science | publisher = AAAS | volume = 268 | issue = 5212 | pages = 889–893 | url = http://www.cogsci.ucsd.edu/~sereno/papers/HumanRetin95.pdf | pmid = 7754376|bibcode = 1995Sci...268..889S }}</ref><ref>{{cite book |last=Fuster |first=JM |title=The Prefrontal Cortex |url=https://archive.org/details/prefrontalcortex0000fust_y0w8 |year=2008 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-373644-4 |pages=[https://archive.org/details/prefrontalcortex0000fust_y0w8/page/1 1]–7}}</ref> U prečeonoj kori se obavljaju funkcije kao što su: [[predviđanje (psihologija)|planiranje]], [[radna memorija]], [[motivacija]], [[pažnja]] i [[izvršna funkcija|izvršna kontrola]]. Ona zauzima mnogo veći dio mozga kod primata nego kod drugih vrsta, a posebno veliki dio ljudskog mozga. == Funkcije == Mozak je najsloženiji organ ljudskog tijela. Dio je [[centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] i pravlja svim životno važnim aktivnosti koje su neophodne za preživljavanje organizma. Sve ljudske emocije, procesi [[učenje|učenja]], [[pamćenje|pamćenja]] i inteligncije su također pod kontrolom mozga. Istovremeno šalje i prima bezbroj signala iz svih drugih dijelova tijela i vanjskog okruženja. Mozak podržava [[svijest]], [[emocija|emocije]], i [[čovjek]]a čini [[razum]]nim,. inteligentnim i [[moral]]nim bićem.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref><ref>England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.</ref> '''[[Pamćenje]]''' angažira višestruke prednosti moždane strukture, posebno [[hipokampus]]a, [[hipotalamus]]a i [[bulbus]]a, kao i izlučene [[neurotransmiter]]e, posebno [[acetilholin]]. Prema trajnosti, pamćenje može biti '''kratkoročno''' (nekoliko minuta) i '''dugoročna memorija'''. Kratkoročno pamćenje počiva na biohemijsko-fiziološkim promjenama u neuronima, a dugoročno u zapisivanju [[engram]]a u samoj strukturi nervnih ćelija. Pamćenje uključuje tri faze: *[[učenje]], *pohranjivanje podataka, i *sjećanje ili vraćanje upamćenih uspomena. Iako s godinama slabi, memorijske vježbe mozga i intenzivan duhovni rad mogu pomoći u održavanju dugoročnog pamćenja. '''[[spavanje|San]]''' je vrlo značajan za normalno odvijanje životnih funkcija. [[Biološki sat]] se nalazi u suprahijazmaskim jezgrima [[hipotalamus]]a, a odgovoran je za izvještavanje u redovnim intervalima. San se odvija od dvije faze: *Lagani san, od oko 90 minuta (što može biti podijeljeno u četiri stadija), kada je aktivnost mozga na niskoj razini; * Duboki san, od oko 20 minuta, odlikuje se brzim pokretima očiju, što indicira emitovanje većine snova. Obje vrste sna se tokom noći ponavljaju 4-5 puta i, u elektroencafologramu, ispoljavaju obilježavajuće električne promjene. Funkcija snova još uvijek nije poznata, ali stanje bi dubokog sna može imati važnu ulogu u učenju i pamćenju. '''[[Emocije]]''' i kontrolirani [[ponašanje]] odgovoran je [[hipotalamus]] i [[limfni sistem]], struktura koja se nalazi na unutrašnjoj strani moždanih hemisfera i uključuje fokalno sivo jezgro. Ponašanje u [[ishrana|ishrani]], kao i društveno i [[spol]]no ponašanje ovisi o te dvije moždane strukture koje su usko vezane za čeoni režanj [[moždana kora|moždane kore]]. ==Romboidni mozak – Rhombencephalon == Romboidni mozak čine su: [[produžena moždina]] ([[Varolijev most|Varolijev]]) most [[mali mozak|malog mozga]] i [[četvrta komora]]. [[Produžena moždina]] se nalazi iznad [[kičmena moždina|kičmene moždine]], a ispodVarolijevog mosta i ispred malog mozga. U njoj se međusobno ukrštaju čulni i motorni živci koji povezuju mozak sa drugim dijelovima tijela, tako da desna hemisfera mozga kontrolira sa lijevu polovinu tijela i obrnuto. Iznad [[produžena moždina|produžene moždine]] je moždani [[moždani most]]. To je snop živaca koji prenose signale između [[prednji mozak|velikog mozga]] i kičmene moždine i povezuje hemisfere sa suprotnim hemisferama malog mozga. [[Mali mozak]] i [[pons|most]], skupa sa srednjim mozgom, grade [[moždano stablo]]. To je [[evolucija|evolucijski]] primitivni dio mozga. U sredini moždanog stala (iz kičmene moždine do [[međumozak|međumozga) pruža se [[mrežasta formacija]]. Sastoji se od otoka sive mase koji su odvojeni snopovima bijele, tako da ima mrežolik izgled. Ona odlučuje koje se čulne informacije prenose u [[prednji mozak]] i na taj način pomaže koncentraciju na najbitnije informacije, od mnoštva onih koje neprestano pristižu iz unutrašnjeg i vanjskog okruženja. U moždanom stablu su smješteni najviši centri [[autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]], kao što su za [[disanje]], [[krvotok]] (kontrola rada srca), [[kašalj]], [[kihanje]], [[povraćanje]], [[gutanje]], [[žvakanje]], [[sisanje]], lučenje [[suza]] itd. Mali mozak je u donjem stražnjem dijelu lobanje, iza moždanog mosta i ispod [[potiljačni režanj|potiljačnog režnja [[prednji mozak|velikog mozga]]. Kao i veliki mozak, podijeljen je u dvije hemisfere, ali se putevi lijeve i desne polovine tijela ne ukrštaju, tako da svaka hemisfera (unilateralno) kontrolira svoj dio tijela. [[Filogeneza|Filogentski]] gledano, mali mozak ima tri dijela: *''archaeocerebellum'' (koji je uključen u regulaciju mišićnog tonusa i održavanje ravnoteže), * paleocerebellum (kontrolira mišićni tonus i aktivnost mišića, i *neocerebellum (omogućava odvijanje automatske kontrole i regulaciju redoslijeda i obima voljnih pokreta). Tim redom su raspoređeni od prednjeg do zadnjeg dijela malog mozga. Postoji i podjela s lijeva na desno: u sredini je crvuljak (''vermis'', sa centrima koji omogućavaju svijest o stanju pojedinih dijelova tijela u prostoru), a bočno se nalaze lijeva i desna hemisfera. Mali mozak ima tri para krakova koji služe za komunikaciju sa drugim dijelovima mozga: gornji (koji se povezuje sa srednjim mozgom), srednji (koji ide prema Varolijevom mostu) i donji (prema produženoj i kičmenoj moždini). == Srednji mozak== [[Datoteka:Human brainstem-thalamus posterior view description.JPG|mini|200px|Ljudsko [[moždano stablo]] (B)<br/>[[Prednji mozak]] (A) <br/>[[Srednji mozak]] (C)<br/>[[Kičmena moždina]] (D)]] Srednji mozak se sastoji od krovnih drški (''pedunuculus cerebri''), a između njih je [[Sylvijev kanal]] koji je ispinjen [[likvor|moždanom tekućinom]], a koji povezuje treću i [[četvrta komora|četvrtu komoru]]. Na krovnoj dršci su dva para čvorova (kvržica): gornji i donji. Gornji su odgovorni za [[refleks]]e pokreta [[oko|očiju]] i koordinaciju pokreta očiju i glave. Iako se vidne informacije koje u srednji mozak dolaze preko [[talamus]]a na moždanu koru, gornji čvorovi mogu na određene stimulacije vida reagirati i bez učešća moždane kore. U donjim čvorovima se za prvi put sustiču sve zvučne informacije, a zatim se upućuju moždanu kore na konačnu obradu. Međutim, u nekim situacijama, na neke zvučne stimulanse, mogu i samostalno reagirati. '''Moždana peteljka''' (''Pedunuculus cerebri'' ) је diо "sistema samonagrađivanja" Uključena je u veoma začajne oblike učenja koje pomažu upreživljavanju. Ovaj sistem se uključuje onda kada se odvijaju neke životno važne funkcije (jelo ili gašenje žeđi i sl.), mozak zauzvrat daje nagradu u vidu prijatnih osjećanja koja podsjećaju da takve aktivnosti treba ponavljati. Neke [[euforija|euforijske]] droge, kao [[kokain]], naprimjer, također neposredno aktiviraju isti sistem (pružajući zadovoljstvo), što može izazvati [[ovisnost]] o takvim supstancama. ==Prednji mozak – ''Prosencephalon'' == [[Datoteka:Frontal_lobe_animation.gif|Čeoni režanj]] Prednji mazok se sastoji iz [[međumozak|međumozga]] i [[veliki mozak|velikogog mozga]]. Međumozak čine: [[talamus]], metatalamus, [[epitalamus]], [[suptalamus]], [[hipotalamus]] i [[treća komora|treća moždana komora]]. '''[[Talamus]]''' je najveći deo međumozga. To je parna struktura jajastog oblika. Ima sljedeće važne funkcije: prenosi motorne signale između malog mozga, kore velikog mozga i bazne ganglije, senzorne informacije (od svih čula osim mirisa) do određenih dijelova kore velikog mozga i odlučuje za koju od tih informacija ćemo biti svjesni, čini svaki deo mozga svjesnim onoga što drugi dijelovi mozga u tom trenutku rade, a ima ulogu u regulaciji razine pažljivosti i [[svijest]]i. '''[[Metatalamus]]''' je parni simetrični dio međumozga koji se nalazi ispod talamusa. Čine ga dva koljenasta tijela: vanjsko i unutrašnje. Vanjsko je povezano sa gornjim kvržicama srednjeg mozga, a unutrašnje sa donjim. Uloga im je dalji prenos [[vid]]nih zvučnih informacija ka kori velikog mozga, a djeluju i u usmeravanju pažnje na određeni zvuk ili objekat. Naprimer, kada čujemo neki zvuk, vanjskp koljenasto tijelo usmjerava pažnju očiju na dio prostora odakle zvuk dolazi. '''[[Epitalamus]]''' je u zadnjem dijelu međumozga, a regulira glad i žeđ. U njemu se nalazi [[epifiza]], malena mala [[žlijezda|žlijezda sa unutrašnjim lučenjem]], čiji sekret sprečava prerani [[pubertet]]; pored toga, luči [[hormon]] [[melatonin]] koji regulira [[biološki jednodnevni ritam]] (24-satni ritam). '''[[Suptalamus]]''' se nalazi ispod talamusa i učestvuje u regulaciji unosa tečnosti. Njegovo oštećenje se može ispoljiti iznenadnim nevoljnim, brzim pokretima na suprotnoj strani tijela od mjesta povrede. '''[[Hipotalamus]]''' se nalazi ispod talamusa. Učestvuje u kontroli [[krvotok]]a i regulaciji tjelesne temperature, kontrolira unos hrane i tečnosti i [[apetit]] (u njemu je centar za [[glad]]), a učestvuje i u kontroli dnevnonoćnog ritma. Također je uključen u regulaciju agresivnog ponašanja, nastajanju [[emocija|emocijskog]] stresa i [[spol]]nog nagona, te regulaciji ofanzivnog i defanzivnog ponašanja. U njemu se nalazi endokrina žlezda [[hipofiza]]. Hipofiza kontrolira sljedeće procese: rastenje, [[krvni pritisak]], [[Trudnoća|trudnoću]] i [[porođaj]], [[mlijeko|lučenje mlijeka]], funkcije spolnih organa, [[metabolizam]] i rad ostalih endokrinih [[žlijezda]]. Veliki mozak je najrazvijeniji dio mozga i pokriva sve ostale dijelove mozga, zauzimajući najveći dio lobanjske šupljine. Sastoji se od: moždane kore, lijeve i desne komore, dijelova limbnog sistema, mirisnog režnja ( ''rhinencephalon'') i baznih ganglija. Mirisni režanj ili mirisni mozak prima informacije iz osjetila mirisa i odgovoran je za razlikovanje [[miris]]a i njihove jačine. Također, pod uticajem viših moždanih centara, omogućuje usredsređenje na određeni miris iz skupa mirisa koji istovremeno pristižu iz okruženja. Limbni sistem obavija mozak, a nalazi se ispod moždane kore. Sastoji se od mnogih dijelova, od kojih su najznačajniji: [[bademasto tijelo]] (''corpus amygdaloideum'') (odgovorno za formiranje i skladištenje uspomena povezanih sa jakim [[emocija]]ma, stvarajući [[strah]], [[agresija|agresiju]], ljutnju i [[ljubomora|ljubomoru]], a ima i ulogu u ubrzanom radu srca, ubrzanom disanju i blokiranju pokreta u situacijama koje izazivaju intenzivan strah). [[Hipokampus]] je prvenstveno odgovoran za prijenos informacija iz kratkoročnog u dugoročno [[pamćenje]], a ima ulogu i u upravljanju tim područjem). Ostale funkcije limbnog sistema su dio općeg sistem nagrađivanja, sudjelujući i u stvaranju ovisnosti. Kontrolira emocije, glad, žeđ, agresivnost, te sposobnost učenja, a ima važnu ulogu u donošenju odluka i iščekivanju, tj. planiranom kontroliranom ponašanju na osnovu otkrivanja mogućih problema, sukoba i grešaka koje bi mogle nastati usljed neke od naših akcija. Bazna ganglija sudjeluje u pokretanju i kontroli pokreta, kao i u formiranju osećanja kao što su sramota, stid i krivica. Veliki mozak je obavijen moždanim korteksom. Ovo je [[filogeneza|filogenetski]] najsloženiji i najnoviji dio mozga. Duž srednje linije, nepotpuno je podijeljen u dvije hemisfere: desnu i lijevu, dubokom uzdužnom pukotinom čije dno gradi [[žuljevito tijelo]] (''corpus callosum''). To je tanak snop nervnih vlakana kroz koje se informacije prenose iz jedne u drugu hemisferu. Lijeva hemisfera kontrolira desnu polovinu tijela i obratno. Postoji razlika između hemisfera u načinu obrade informacija: lijeva hemisfera obrađuje informacije po sekvencama, desna sve odjednom. Dakle, desna hemisfera ne daje odgovore u svakom trenu i ostavlja lijevoj da sama nađe uzroke nekih spoznaja i odluka koje donosi. Stoga je desna hemisfera je više uključena u [[osećaj]]e i [[kreativnost]]i, a lijeva u logičko zaključivanje, analiziranje i orijentaciju u prostoru. Površina hemisfera vijugavo naborana pa su moždane vijuge (''gyrus'', ''gyri'') odvojene moždanim brazdama (''sulcus'', sulci''), Duboke brazde dijele površinu svake hemisfere ona sljedećih pet dijelova: *'''[[Čeoni režanj|čeoni]]''', *'''[[Potiljačni režanj|potiljačni]]''' *'''[[Sljepoočni režanj|sljepoponi]]''' i *'''[[tjemeni režanj]]''', sa *'''[[moždani otok|moždanim otokom]]''' (''insula'') Čeoni režanj sudjeluje u kontroli impulsa, planiranju, rasuđivanju, pamćenju, rješavanju problema, socijalizacij, spontanosti, a pomaže u izboru između dobra i zla ili boljeg i najboljeg, ima sposobnost da predviđa efekte tekućih događaja i na osnovu toga donosi odluke. Pomaže u prevladavanju i suzbijanji društveno neprihvatljivih želja, ima sposobnost da shvati sličnosti i razlike između pojedinih događaja i stvari, omogućava da se misli pretoče u riječi, stvara svaku ličnost. [[Potiljačni režanj]] prima informacije iz osjetila vida i obrađuje ih: prepoznaje različite boje i oblike, kontrolira pokrete i prostorne odnose. [[Sljepoočni režanj]] je odgovoran za obradu informacija dobijenih od čula sluha (uključujući i više funkcija: [[govor]], razumijevanje jezika, pamćenje govora), za više vidne funkciju (lica, scena i objekata) i kratkoročno pamćenje. [[fTjemeni režanj]] prikuplja sve čulne informacije senzor nije ([[okus]], [[dodir]], [[temperatura]], [[bol]], [[vid]], [[sluh]]) i povezuje ih prethodnim pamćenjima, dajući im smisao; također je odgovoran je za orijentaciju. [[Moždani otok]] (''insula'') učestvuje u stvaranju nekih [[emocija]], kao što su [[strah]], ljutnja, [[tuga]], sreća, gađenje, a povezuje i neka sjećanja sa trenutnim emocijama. Funkcijska područja (polja) na moždanoj kori su primarna (integrirajuća), sekundarna i asocijacijska. Primarne zone su odgovorne za integraciju osnovnih motornih funkcija i prirodu osjećaja. Sekundarna polja se nalaze oko primarnih senzornih područja, a njihova uloga se sastoji u tome da na osnovu iskustva omogućavaju identifikaciju različitih senzacija. Asocijacijska polja su područja moždane kore koja imaju složenu obradu raznih informacija koje neprekidno dolaze iz različitih dijelova kore. To omogućava složene funkcije, kao što su razmišljanje, rasuđivanja, pamćenje, motivacija, emocijski [[ponašanje]]. Sva polja također postoje u lijevoj i desnoj hemisferi, ali nemaju isti funkcijski tok i značaj. U osnovi je polje jedne hemisfere dominantno u istoj funkciji u odnosu na polje suprotne hemisfere, što znači da je lateralizacije funkcija mozga gotovo potpuna. ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} *[[Nervni sistem]] *[[autonomni nervni sistem]] *[[Kičmena moždina]] *[[Neuroplasticitet]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Brain}} * [http://www.thehumanbrain.info/ Atlas of the Human Brain] * [http://www.med.harvard.edu/AANLIB/home.html The Whole Brain Atlas] * [http://primate-brain.org High-Resolution Cytoarchitectural Primate Brain Atlases] * [http://faculty.washington.edu/chudler/facts.html Brain Facts and Figures] * [http://www.healthline.com/human-body-maps/brain Interactive Human Brain 3D Tool] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124162828/http://www.healthline.com/human-body-maps/brain |date=24. 1. 2021 }} {{Nervni sistem}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Mozak]] [[Kategorija:Organi]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] ex79hi8wu51axyqmezhhs5gifkm1da8 Ilok 0 22831 3892111 3874990 2026-05-31T20:03:25Z ~2026-32551-23 182024 /* */ 3892111 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** -->| ime = Ilok | vrsta = Grad <!-- *** Ime **** -->| službeni naziv = Grad Ilok | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Ilok-Apr09.JPG | opis_slike = Ilok, centar | dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Ilokz.gif | grb = Ilokg.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** -->| županija = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 13 | širina_sekundi = 19 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 19 | dužina_minuta = 22 | dužina_sekundi = 31 | dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = 110 <!-- *** Površina *** -->| površina grad = | površina općina = 129.46 <!-- *** Stanovništvo *** -->| stanovništvo općina = 6767 | stanovništvo grad = 5072 | stanovništvo ukupno = | stanovništvo godina = [[2011]] | stanovništvo općina godina = | gustoća = | gustoća općina = 52.27 <!-- *** Historija i administracija *** -->| osnovano = | gradonačelnik = Renata Banožić | gradonačelnik stranka = HDZ <!-- *** Kod *** -->| poštanski broj = 32236 | pozivni broj = (+385) 32 <!-- *** Karta *** -->| karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.ilok.hr/ Grad Ilok] <!-- *** Bilješka *** -->| bilješka = }} [[Datoteka:Crkva sv Ivana Kapistrana Ilok 221208.jpg|mini|280px|Ilok, rimokatolička crkva "Sv. Ivan Kapistran"]] '''Ilok''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. ==Geografski položaj== Ilok je najistočnije naselje u Hrvatskoj, a nalazi se na sjevernim padinama [[Fruška gora|Fruške gore]] u [[Srijem|Zapadnom Srijemu]]. Koordinate najistočnije tačke Hrvatske su: {{Coord|45|12|00|N|19|27|00|E|}}. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Vukovar]]. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ilok)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ilok)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Ilok je imao 6.767 stanovnika, od čega u samom Iloku 5.072. === Grad Ilok === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 5.954 || 7.040 || 6.547 || 7.699 || 7.865 || 8.451 || 9.130 || 9.458 || 8.839 || 9.280 || 10.049 || 10.449 || 9.891 || 9.748 || 8.351 || 6.767 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine [[Vukovar]].''</small> === Ilok (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 3.110 || 3.776 || 3.489 || 4.288 || 4.387 || 4.856 || 5.475 || 5.809 || 5.361 || 5.696 || 6.193 || 6.683 || 6.700 || 6.775 || 5.897 || 5.072 |- |} ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ilok je imalo 6.775 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Ilok |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 6,775 | label1 = [[Hrvati]] 4,248 | value1 = 62.70 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovaci]] 1,157 | value2 = 17.07 | color2 = #9966CC | label3 = [[Srbi]] 484 | value3 = 7.14 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Jugoslaveni]] 474 | value4 = 6.99 | color4 = #8B008B | label5 = [[Mađari]] 105 | value5 = 1.54 | color5 = #665D1E | label6 = [[Rusini]] 28 | value6 = 0.41 | color6 = #00416A | label7 = [[Albanci]] 10 | value7 = 0.14 | color7 = #4B3621 | label8 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 10 | value8 = 0.14 | color8 = #228B22 | label9 = [[Makedonci]] 9 | value9 = 0.13 | color9 = #FF7E00 | label10 = [[Crnogorci]] 8 | value10 = 0.11 | color10 = #C19A6B | label11 = [[Nijemci]] 5 | value11 = 0.07 | color11 = #BDB76B | label12 = [[Česi]] 2 | value12 = 0.02 | color12 = #B94E48 | label13 = [[Slovenci]] 2 | value13 = 0.02 | color13 = #FF55A3 | label14 = [[Ukrajinci]] 1 | value14 = 0.01 | color14 = #7FFF00 | label15 = ostali 2 | value15 = 0.02 | color15 = #FFBF00 | label16 = neopredijeljeni 145 | value16 = 2.14 | color16 = #C154C1 | label17 = region. opr. 7 | value17 = 0.10 | color17 = #66424D | label18 = nepoznato 78 | value18 = 1.15 | color18 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Ilok |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 4,856 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 2,729 | value1 = 56.19 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovački jezik|Slovački]] 840 | value2 = 17.29 | color2 = #9966CC | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 571 | value3 = 11.75 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Srpski jezik|Srpski]] 448 | value4 = 9.22 | color4 = #FF0000 | label5 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 254 | value5 = 5.23 | color5 = #665D1E | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 7 | value6 = 0.14 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 5 | value7 = 0.10 | color7 = #00416A | label8 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1 | value8 = 0.02 | color8 = #FF55A3 | label9 = ostali 1 | value9 = 0.02 | color9 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=total: 4,856 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 3,325 | value1 = 68.47 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Luteranizam|Luterani]] 646 | value2 = 13.30 | color2 = #551B8C | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 450 | value3 = 9.26 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Judaizam|Jevreji]] 213 | value4 = 4.38 | color4 = #FFBF00 | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 204 | value5 = 4.20 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 16 | value6 = 0.32 | color6 = #592720 | label7 = ostali 2 | value7 = 0.04 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - }} |} == Galerija == <gallery> File:Ilok Town hall.JPG|zgrada gradske uprave File:Ilok s brijega 221208.jpg|pogled na Ilok s brijega File:Ilok-2.JPG|gradski detalj File:Ilok.JPG|dvorac File:Ilok Principovac.jpg|''Principovac'' File:Ilok-Festung-Apr09.JPG|tvrđava File:Lucka uprava Ilok 221208.jpg|lučka uprava File:Danube Ilok2-2009.JPG|obala [[Dunav]]a File:Ilok spomenici 1 221208.jpg|spomenik </gallery> {{Široka slika|Ilok pogled na Dunav.jpg|905px|Ilok, pogled na [[Dunav]] i [[Bačka|Bačku]]}} ==Geografske odrednice Hrvatske== {{Geografska lokacija |Centar = <big>''''''</big> |Sjever = '''[[Žabnik (Sveti Martin na Muri)|Žabnik]]''' |Istok = '''Ilok''' |Jug = '''[[Palagruža (Komiža)|Palagruža]]''' |Zapad = '''[[Bašanija]]''' }} ==Također pogledajte== * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Ilok}} {{Vukovarsko-srijemska županija}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Ilok|*]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] cq84lbzr9f4bvftga2mtxhauk1h0bxd Britanska funta 0 23261 3892263 3874992 2026-06-01T10:43:19Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Bank_of_England_polymer_notes_collage.png|Bank_of_England_polymer_notes_collage.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Túrelio|Túrelio]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: for [[:c:COM:CRT/United Kingdom#Currency 3892263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta | ime_valute = Britanska funta | izvorno_ime = Pound sterling | slika_1 = | slika_širina_1 = 250px | opis_1 = Kolaž trenutnih polimernih novčanica Bank of England (£5, £10, £20 i £50) | slika_2 = | opis_2 = | iso_kod = GBP | korisnik_država = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} + 8 teritorija | stopa_inflacije = | izvor_datum_inf = | najmanja_jedinica = penny | oznaka = £ | kovanice = 1p, 2p, 5p, 10p, 20p, 50p, £1, £2<br />(25p, £5) | novčanice = £5, £10, £20, £50 <br />£1 ([[Škotska]]), <br />£100 (Škotska & [[Sjeverna Irska]]) | nacionalna_banka = Bank of England | web_banka = www.bankofengland.co.uk | štamparija = | web_tiskara = | kovnica = | web_kovnica = }} '''Funta''' (simbol '''£''', bankarski kod GBP) je zvanična [[valuta]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Gibraltar]]a, [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]], [[Sveta Helena|Sv. Helene]] i [[Falklandska ostrva|Falklandskih ostrva]]. Jedna je od najstarijih valuta na svijetu. U engleskom jeziku se često upotrebljava samo naziv funta. Dok se pojam Britanska Funta najčešće upotrebljava kada je valutu potrebno razlikovati od drugih).<ref name="finanzen">[http://www.finanzen.net/devisen/euro-pfund_sterling-kurs Euro-Pfund Sterling kurs]''[[finanzen.net]]'', pristupljeno 29.7.2015 {{de simbol}}</ref> Izvorno je funta bila vrijednost jedne [[Funta (masa)|funte]] (jedinica težine) [[srebro|srebra]]. Simbol funte izvorno je imao dvije horizontalne linije '''₤''', ali je kasnije taj broj smanjen na jednu '''£'''. Funta je jedna od najraširenijih svjetskih valuta, zajedno s [[Američki dolar|američkim dolarom]] (USD), [[euro]]m (EUR) i [[Jen|japanskim jenom]] (YEN). ==Historija== Funta se je koristila još prije 1200 godina. Prva zemlja koja je uvela zlatni standard bila je Velika Britanija, time je funta bila prva valuta koja je imala pokriće u [[Zlato|zlatu]]. [[Isaac Newton]], koji je obnašao i funkciju šefa britanske kovnice, 1717. je pogrešno proračunao odnos vrijednosti [[srebro|srebra]] i zlata. U okviru [[sporazum iz Bretton Woodsa|sporazuma iz Bretton Woodsa]] funta je od 1940-1971 bila vezana za kurs američkog dolara.<ref name="finanzen"/> == Podjela == [[Datoteka:New_British_Coinage_2008.jpg|mini|desno|150px|Nove kovanice britanske funte]] Jedna funta je podijeljena u 100 penija. Simbol penija je "'''p'''". Do [[1971]]. godine funta se sastojala od šilinga i penija. Svaka funta je bila podijeljena na dvadeset šilinga. Svaki šiling se sastojao iz dvanaest penija. Oznaka šilinga je bila "'''s'''", ali ne po prvom slovu engleskog naziva (shilling), već po prvom slovu Latinskog naziva solidus. Oznaka za peni je bila "'''d'''" od Francuske riječi denier, koja potiče od Latinske riječi denarius (solidus i denarius su bili Rimski novčići).{{izvor}} Od 1971. koristi se decimalni sistem za podjelu valute. Novčanice postoje u apoenima od 5, 10, 20 i 50 funti, kovanice od 1, 2, 5, 10, 20, 50 penija kao i 1 i 2 funte.<ref name="finanzen"/> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Money of the United Kingdom}} * [https://web.archive.org/web/20150522170735/http://www.bankofengland.co.uk/Pages/home.aspx Banka Engleske (BoE)] zvanična stranica {{en simbol}} * [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Grossbritannien-B-En.htm Novčanice Britanska funta] ''Bis ans Ende der Welt'' {{en simbol}} {{de simbol}} * [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Schottland-B-En.htm Novčanice Britanska funta (Škotska)] ''Bis ans Ende der Welt'' {{en simbol}} {{de simbol}} * [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Nordirland-B-En.htm Novčanice Britanska funta (Sjeverna Irska)] ''Bis ans Ende der Welt'' {{en simbol}} {{de simbol}} {{Valutni kurs|GBP}} {{Evropske valute}} [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Evropske valute]] [[Kategorija:Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Valute u optjecaju]] [[Kategorija:Azijske valute]] [[Kategorija:Afričke valute]] [[Kategorija:Sjevernoameričke valute]] [[Kategorija:Južnoameričke valute]] [[Kategorija:Okeanijske valute]] hx0tv46c3jl6c8f1q584scw1awo71sf David Hilbert 0 24047 3892022 3828439 2026-05-31T12:14:50Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = David Hilbert | slika = Hilbert.jpg | alt_slike = | veličina_slike = | opis = njemački matematičar | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1862|1|23}} | mjesto_rođenja = Königsberg ili Wehlau, [[Kraljevina Pruska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1943|2|14|1862|1|23}} | mjesto_smrti = Göttingen, Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = matematičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Hilbertov osnovni teorem]] * [[Hilbertovi aksiomi]] * [[Hilbertovi problemi]] * [[Hilbertov program]] * [[Hilbertov prostor]] * [[Einstein-Hilbertov postupak]] }} | značajna_djela = }} {{Opća teorija relativnosti}} '''David Hilbert''' (23. januar 1862 – 14. februar 1943) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Matematika|matematičar]] i jedna od najvažnijih ličnosti u [[matematika|matematici]] 19. i početkom 20. stoljeća. Otkrio je i razvio širok spektar fundamentalnih ideja u mnogim područjima, uključujući teoriju invarijanta, račun varijacija, komutativnu algebru, algebarsku teoriju brojeva, osnove geometrije, spektralnu teoriju operatora i njenu primjenu na integralne jednačine, matematičku fiziku i osnove matematike (posebno teorije dokaza). Usvojio je i branio teoriju skupova i transfinitne brojeve Georga Cantora. Godine 1900. predstavio je zbirku problema koji su postavili kurs za veći dio matematičkih istraživanja 20. stoljeća.<ref>{{cite web |last1=Joyce |first1=David |title=The Mathematical Problems of David Hilbert |url= https://mathcs.clarku.edu/~djoyce/hilbert/ |website=Clark University |access-date=15. 1. 2021}}</ref><ref>{{cite web |last1=Hilbert |first1=David |title= Mathematical Problems |url=https://mathcs.clarku.edu/~djoyce/hilbert/problems.html |access-date=15. 1. 2021}}</ref> Hilbert i njegovi učenici znatno su doprinijeli uspostavljanju temeljitosti i razvili važne alate koji se koriste u modernoj matematičkoj fizici. Poznat je kao jedan od osnivača teorije dokaza i matematičke logike.<ref>{{cite encyclopedia|url=http://plato.stanford.edu/entries/hilbert-program/ |title=Hilbert's Program |encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy |author=Zach, Richard |author-link=Richard Zach |date=31. 7. 2003 |access-date=23. 3. 2009}}</ref> Utjecao je na cijeli niz matematičara svog doba. Sarađivao je s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] u razvoju [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]]. Jedan od najboljih primjera njegovog liderstva u matematici jest skup problema koje je izložio 1900. i koji su umnogome odredili pravac razvoja matematike u prošlom vijeku. == Život == === Rani život i obrazovanje === Hilbert, prvo od dvoje djece i sin jedinac Otta i Marije Therese (Erdtmann), rođen je u provinciji Pruska, [[Kraljevina Pruska]], u [[Kraljevic|Königsbergu]] (prema Hilbertovoj izjavi) ili u [[Wehlau]]u (poznat od 1946. kao Znamensk) u blizini Königsberga, gdje je njegov otac tada radio.<ref>{{Harvnb|Reid|1996|pp=[https://books.google.com/books?id=mR4SdJGD7tEC&pg=PA1 1–2]}}; also on [https://books.google.com/books?id=mR4SdJGD7tEC&pg=PA8 str. 8], Reid notes that there is some ambiguity as to exactly where Hilbert was born. Hilbert himself stated that he was born in Königsberg.</ref> Krajem 1872. upisao se u Gimnaziju Friedrichskolleg (''Collegium fridericianum'', ista škola koju je [[Immanuel Kant]] pohađao 140 godina ranije); ali, nakon nesretnog perioda, prelazi (krajem 1879) u više naučno orijentisanu Wilhelmovu gimnaziju, gdje i diplomira (početkom 1880).<ref name=":0">{{Cite book |last= Reid|first=Constance|title=The definitive English-language biography of Hilbert|url= https://archive.org/details/hilbert0000reid|publisher=Springer|year=1996|isbn=0-387-94674-8|location=New York}}</ref>{{Rp|4-7}} Po diplomiranju, u jesen 1880, upisao se na Univerzitet u Königsbergu, "Albertina". Početkom 1882. [[Herman Minkowski]] (dvije godine mlađi od Hilberta i također rodom iz Königsberga, ali je otišao u [[Berlin]] na tri semestra),<ref name=":0" />{{Rp|11}} vratio se u Königsbergu i upisao se na univerzitet. Hilbert je razvio doživotno prijateljstvo sa stidljivim, darovitim Minkowskim.<ref name=":0" />{{Rp|12}}<ref>{{citation|first=Hermann|last=Weyl|title=Levels of Infinity/Selected writings on Mathematics and Philosophy|chapter=David Hilbert and his Mathematical Work|page=94|year=2012|publisher=Dover|editor= Peter Pesic|isbn=978-0-486-48903-2}}</ref> === Karijera === {{Multiple image| image1 = David Hilbert 1886.jpg| image2 = David Hilbert, 1907.jpg| caption2 = Hilbert 1907| caption1 = Hilbert 1886| direction = horizontal| align = left| total_width = 390}} Godine 1884. [[Adolf Hurwitz]] stigao je iz Göttingena kao vanredni profesor. Počela je intenzivna i plodna naučna razmena između njih trojice, a Minkowski i Hilbert su posebno imali recipročan uticaj jedan na drugog u različitim periodima svojih naučnih karijera. Hilbert je doktorirao 1885, s disertacijom, napisanom pod vodstvom [[Ferdinand von Lindemann|Ferdinanda von Lindemanna]],<ref name="Lindemann">{{MathGenealogy|id=7298}}</ref> pod naslovom ''Über invariante Eigenschaften spezieller binärer Formen, insbesondere der Kugelfunktionen'' ("O nepromjenjivim svojstvima posebnih binarnih harmonijskih oblika, posebno sfernih funkcija") . Hilbert je ostao na Univerzitetu u Kenigsbergu kao privatni docent (viši predavač) od 1886. do 1895. Godine 1895, kao rezultat intervencije [[Felix Klein|Felixa Kleina]] u njegovo ime, dobio je poziciju profesora matematike na Univerzitetu u Getingenu. Tokom godina Kleina i Hilberta, Göttingen je postao eminentna institucija u svijetu matematike.<ref>{{citation|first=Jeff|last=Suzuki|title=Mathematics in Historical Context|year=2009|publisher=Mathematical Association of America|isbn=978-0-88385-570-6|page=342|url=https://books.google.com/books?id=lew5IC5piCwC&q=gottingen+mathematics&pg=PA342}}</ref> Tu je ostao do kraja života. === Göttingen škola === Među Hilbertovim učenicima bili su [[Hermann Weyl]], šahovski šampion [[Emanuel Lasker]], [[Ernst Zermelo]] i [[Carl Gustav Hempel]]. [[John von Neumann]] je bio njegov pomoćnik. Na Univerzitetu u Göttingenu Hilbert je bio okružen društvenim krugom nekih od najvažnijih matematičara 20. vijeka, kao što su [[Emi Noeter]] i [[Alonzo Church]]. Među njegovih 69 doktora nauka, mnogi od studenata u Göttingenu su kasnije postali poznati matematičari, uključujući (sa datumom izrade teze): [[Otto Blumenthal]] (1898), [[Felix Bernstein]] (1901), [[Hermann Weyl]] (1908), [[Richard Courant]] (1910), [[Erich Heckel|Erich Hecke]] (1910), [[Hugo Steinhaus]] (1911) i [[Wilhelm Ackermann]] (1925).<ref>{{cite web|url=http://genealogy.math.ndsu.nodak.edu/html/id.phtml?id=7298| title = The Mathematics Genealogy Project – David Hilbert | access-date=7. 7. 2007}}</ref> Između 1902. i 1939. Hilbert je bio urednik Mathematische Annalen, vodećeg matematičkog časopisa tog vremena. Izabran je za međunarodnog člana [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Država|Nacionalne akademije nauka Sjedinjenih Američkih Država]] 1907.<ref>{{Cite web |title=David Hilbert |url=http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/20001326.html |access-date=30. 6. 2023 |website=www.nasonline.org}}</ref> <blockquote> Dobro, nije imao dovoljno mašte da postane matematičar. — Hilbertov odgovor nakon što je čuo da je jedan od njegovih učenika napustio studije poezije.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=nnpChqstvg0C&q=%22He+did+not+have+enough+imagination+to+become+a+mathematician%22&pg=PA151|title=The Universal Book of Mathematics|author=David J. Darling|page=151|publisher=[[John Wiley and Sons]] | isbn=978-0-471-27047-8|year=2004}}</ref></blockquote> === Privatni život === [[File:ConstantinCaratheodory KatheHilbert MFO633.jpg|thumb|Käthe Hilbert sa [[Constantin Carathéodory]], prije 1932]] {{Multiple image| image1 = David Hilbert and Käthe Jerosch.png| image2 = FranzHilbert MFO.jpg| caption2 = Franz Hilbert| caption1 = Hilbert i njegova žena Käthe Jerosch (1892)| direction = horizontal| align = left| total_width = 370}} Godine 1892. Hilbert je oženio [[Käthe Jerosch]] (1864–1945), koja je bila kćerka trgovca iz Königsberga, "otvorena mlada dama sa nezavisnošću uma koja je odgovarala [Hilbertovom]."<ref name=":0" />{{Rp|36}} Dok su bili u Kenigsbergu imali su jedno dijete. Franz je tokom svog života patio od nedijagnosticirane mentalne bolesti. Njegov inferiorni intelekt bio je užasno razočaranje za njegovog oca i ova nesreća je bila stvar nevolje za matematičare i studente u Getingenu.<ref name=":0" />{{Rp|139}} Hilbert je matematičara [[Hermann Minkovski|Hermanna Minkovskog]] smatrao svojim "najboljim i najistinitijim prijateljem".<ref name=":0" />{{Rp|121}} Kršten je i odgojen kao kalvinist u pruskoj evangelističkoj crkvi.<ref group=lower-alpha>Hilbertovi su u to vrijeme napustili kalvinističku protestantsku crkvu u kojoj su bili kršteni i vjenčani. – Reid 1996, str. 91</ref> Kasnije je napustio Crkvu i postao agnostik.<ref name=hilbertagnostic group=lower-alpha> Čini se da je David Hilbert agnostik i nije imao nikakve veze s pravom teologijom ili čak religijom. Constance Reid govori o ovoj temi:<blockquote>Hilbertovi su u to vrijeme [oko 1902.] napustili reformiranu protestantsku crkvu u kojoj su bili kršteni i vjenčani. Rečeno je da Franz, kada je [sin Davida Hilberta] krenuo u školu, nije mogao da odgovori na pitanje: "Koje ste vjere?" (1970, str. 91)</blockquote> U hamburškom obraćanju 1927. Hilbert je ustvrdio: "matematika je nauka bez pretpostavki" i "da bih je potvrdio, ne treba mi dobar Bog)"([z]u ihrer Begründung brauche ich weder den lieben Gott)" (1928, str. 85; van Heijenoort, 1967, str. 479). Međutim, od "Mathematische Probleme" (1900) do "Naturerkennen und Logik" (1930) položio je svoju kvazi-religijsku vjeru u ljudski duh i moć čiste misli u svoje voljeno čedo – matematiku. Bio je duboko uvjeren da se svaki matematički problem može riješiti čistim razumom: i u matematici i u bilo kojem dijelu prirodnih nauka (kroz matematiku) nije bilo "neznanja". (Hilbert, 1900, str. 262; 1930, str. 963; Ewald, 1996, str. 1102, 1165). Zato se pronalaženje unutrašnje apsolutne osnove za matematiku pretvorilo u Hilbertovo životno djelo. Nikada nije odustao od ove pozicije, a simbolično je da su njegove riječi "wir müssen wissen, wir werden wissen" ("moramo znati, znati ćemo") uklesane na njegovu nadgrobnu ploču. Ovdje se susrećemo sa duhom zapuštene teologije (da modificiramo riječi Georgea Berkeleyja), jer apsolutizirati ljudsku spoznaju znači prećutno je poistovjetiti s božanskom.—{{cite journal | last = Shaposhnikov | first = Vladislav | year = 2016 | title = Theological Underpinnings of the Modern Philosophy of Mathematics. Part II: The Quest for Autonomous Foundations | journal = Studies in Logic, Grammar and Rhetoric | volume = 44 | issue = 1 | pages = 147–168 | doi = 10.1515/slgr-2016-0009 | doi-access = free}}</ref> Također je tvrdio da je matematička istina nezavisna od postojanja Boga ili drugih a priori pretpostavki.<ref group=lower-alpha>"Matematika je nauka bez pretpostavki. Da bih je pronašao, ne treba mi Bog, kao što je potreban Kroneckeru, ili pretpostavka posebne sposobnosti našeg razumijevanja usklađenog s principom matematičke indukcije, kao što to čini Poincaré, ili primarna intuicija Brouwera, ili, konačno, kao što to čine Russell i Whitehead, aksiomi beskonačnosti, reducibilnosti ili potpunosti, koji su zapravo stvarne, sadržajne pretpostavke koje se ne mogu kompenzirati dokazima konzistentnosti." David Hilbert, ''Die Grundlagen der Mathematik'', [http://people.cs.uchicago.edu/~odonnell/OData/Courses/22C:096/Lecture_notes/Hilbert_program.html Hilbert's program, 22C:096, University of Iowa].</ref><ref group=lower-alpha>{{cite book|title=Science, Worldviews and Education|year=2009|publisher=Springer|isbn=978-90-481-2779-5|page=129|author=Michael R. Matthews|quote=As is well known, Hilbert rejected Leopold Kronecker's God for the solution of the problem of the foundations of mathematics.}}</ref> Kada je [[Galileo Galilei]] kritikovan jer nije uspio da se založi za svoja uvjerenja o heliocentričnoj teoriji, Hilbert je rekao: <blockquote>"Ali [Galileo] nije bio idiot. Samo idiot je mogao vjerovati da je naučnoj istini potrebno mučeništvo; to može biti neophodno u religiji, ali naučni rezultati se svojevremeno dokazuju."<ref group=lower-alpha>{{cite book |author1=Constance Reid |author2=Hermann Weyl |title=Hilbert |url=https://archive.org/details/hilbert0000cons |url-access=registration |date=1970 |publisher=Springer-Verlag |isbn=978-0-387-04999-1 |page=[https://archive.org/details/hilbert0000cons/page/92 92] |quote=Možda bi gosti razgovarali o Galilejevom suđenju i neko bi okrivio Galilea što se nije izborio za svoja uvjerenja. "Ali on nije bio idiot", prigovorio bi Hilbert. „Samo idiot bi mogao vjerovati da je naučnoj istini potrebno mučeništvo; to je možda neophodno religiji, ali naučni rezultati se pokažu vremenom."}}</ref></blockquote> === Kasnije godine === Poput [[Albert Einstein|Einsteina]], Hilbert je imao najbliže kontakte sa [[Berlinska grupa|Berlinskom grupom]] čiji su vodeći osnivači studirali kod Hilberta u Getingenu ([[Kurt Grelling]], [[Hans Reichenbach]] i [[Walter Dubislav]]).<ref>{{cite book|first1=Nikolay|last1=Milkov|first2=Volker|last2=Peckhaus|chapter=The Berlin Group and the Vienna Circle: Affinities and Divergences |url=https://philpapers.org/archive/MILTBG-2.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20140820161819/http://philpapers.org/archive/MILTBG-2.pdf |archive-date=20. 8. 2014 |url-status=live|page=20|date=1. 1. 2013|doi=10.1007/978-94-007-5485-0_1|title=The Berlin Group and the Philosophy of Logical Empiricism|access-date=19. 5. 2021|series=Boston Studies un the Philosophy and History of Science|volume=273|isbn=978-94-007-5485-0|oclc=7325392474}}</ref> Oko 1925. Hilbert je razvio pernicioznu anemiju, tada neizlječiv nedostatak vitamina čiji je primarni simptom iscrpljenost; njegov pomoćnik [[Eugene Wigner]] opisao ga je kao podložnog "ogromnom umoru" i kako je "izgledao prilično star", te da čak i nakon što mu je na kraju dijagnosticirana i liječena, "teško da je bio naučnik nakon 1925, a svakako nije bio Hilbert."<ref>1992 (as told to Andrew Szanton). ''The Recollections of Eugene P. Wigner''. Plenum. {{isbn|0-306-44326-0}}</ref> Hilbert je 1932. izabran u Američko filozofsko društvo.<ref>{{Cite web |title=APS Member History |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=David+Hilbert&title=&subject=&subdiv=&mem=&year=&year-max=&dead=&keyword=&smode=advanced |access-date=30. 6. 2023 |website=search.amphilsoc.org |archive-date=8. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108232522/https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=David%20Hilbert&title=&subject=&subdiv=&mem=&year=&year-max=&dead=&keyword=&smode=advanced |url-status=dead }}</ref> Hilbert je doživio da vidi kako nacisti čiste mnoge od istaknutih članova fakulteta na Univerzitetu u Getingenu 1933.<ref>{{cite web| url=http://www.atomicheritage.org/index.php/component/content/167.html?task=view| title="Shame" at Göttingen| access-date=5. 6. 2013| archive-date=5. 11. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20131105154634/http://www.atomicheritage.org/index.php/component/content/167.html?task=view| url-status=dead}} (Hilbert's colleagues exiled)</ref> Među protjeranim su bili [[Hermann Weyl]] (koji je preuzeo Hilbertovu stolicu kada se penzionisao 1930), [[Emmy Noether]] i [[Edmund Landau]]. [[Paul Bernays]] koji je morao napustiti Njemačku, sarađivao je s Hilbertom u matematičkoj logici i zajedno s njim napisao važnu knjigu ''Grundlagen der Mathematik'' (koja se na kraju pojavila u dva toma, 1934. i 1939). Ovo je bio nastavak Hilbert-Ackermannove knjige Principi matematičke logike iz 1928. Nasljednik Hermanna Weyla bio je [[Helmut Hasse]]. Otprilike godinu dana kasnije, Hilbert je prisustvovao banketu i sjedio je pored novog ministra obrazovanja, [[Bernhard Rust|Bernharda Rusta]]. Rust je upitao da li je "Matematički institut zaista toliko patio zbog odlaska Jevreja". Hilbert je odgovorio: "Propatio? To više ne postoji, zar ne?"<ref>Eckart Menzler-Trott: ''Gentzens Problem. Mathematische Logik im nationalsozialistischen Deutschland.'', Birkhäuser, 2001, {{isbn|3-764-36574-9}}, Birkhäuser; Auflage: 2001 str. 142.</ref><ref>Hajo G. Meyer: ''Tragisches Schicksal. Das deutsche Judentum und die Wirkung historischer Kräfte: Eine Übung in angewandter Geschichtsphilosophie'', Frank & Timme, 2008, {{isbn|3-865-96174-6}}, str. 202.</ref> === Smrt === [[File:Göttingen Stadtfriedhof Grab David Hilbert.jpg|thumb|Hilbertov grob]] U vrijeme kada je Hilbert umro 1943. godine, [[Nacizam|nacisti]] su skoro u potpunosti kadroviraliuniverzitet, jer su mnogi bivši profesori bili ili [[Jevreji]] ili oženjeni Jevrejima. Hilbertovoj sahrani prisustvovalo je manje od desetak ljudi, od kojih su samo dvojica bili kolege akademici, među njima i [[Arnold Sommerfeld]], teoretski fizičar i također rodom iz Königsberga.<ref name=":0" />{{Rp|216}} Vijest o njegovoj smrti postala je poznata širem svijetu tek nekoliko mjeseci nakon što je umro.<ref name=":0" />{{Rp|214}} Natpis na njegovom nadgrobnom spomeniku u Getingenu sastoji se od čuvenih stihova koje je izgovorio na kraju svog obraćanja prilikom penzionisanja ''Društvu nemačkih naučnika i ljekara'' 8. septembra 1930. Riječi su date kao odgovor na latinsku maksimu: "Ignoramus et ignorabimus" ili "Ne znamo i nećemo znati":<ref name=":0" />{{Rp|192}}<blockquote>Wir müssen wissen. Moramo znati. <br> Wir werden wissen. Znaćemo.</blockquote>Dan prije nego što je Hilbert izgovorio ove riječina godišnjem sastanku Društva njemačkih naučnika i liječnika 1930. godine, [[Kurt Gödel]] je — u diskusiji za okruglim stolom tokom Konferencije o epistemologiji održanoj zajedno sa sastancima Društva — probno najavio prvi izraz svoje [[Gödelove teoreme nepotpunosti|teoreme o nepotpunosti]].<ref group="lower-alpha"> "Konferencija o epistemologiji egzaktnih nauka trajala je tri dana, od 5. do 7. septembra" (Dawson 1997 str. 68). "Održana je u vezi sa i neposredno prije devedeset prvog godišnjeg sastanka Društva njemačkih naučnika i liječnika ... i šesta skupština njemačkih fizičara i matematičara.... Gödel je održao govor koji je obavljen u subotu, 6 septembra [1930], od 3 do 3:20 poslije podne a u nedjelju je sastanak zaključen okruglim stolom. Tokom potonjeg događaja, bez upozorenja i gotovo beznačajno, Gödel je tiho najavio da se „mogu čak dati primjeri prijedloga (i zapravo onih tipa [[Christian Goldbach|Goldbach]] ili [[Pierre de Fermat|Fermat]] ) koji su, iako su sadržajno istiniti, nedokazivi u formalnom sistemu klasične matematike." (Dawson:69) "... Kako se dogodilo, sam Hilbert je bio prisutan u Königsbergu, iako očigledno ne na Konferenciji o epistemologiji. Dan nakon okruglog stola održao je uvodnu riječ pred Društvom njemačkih naučnika i ljekara – svoje čuveno predavanje „Naturerkennen und Logik“ (Logika i poznavanje prirode), na kraju kojeg je izjavio: „Za matematičara ne postoji Ignorabimus, a po mom mišljenju ni za prirodne nauke. ... Pravi razlog zašto [niko] nije uspio pronaći nerješivi problem je, po mom mišljenju, taj što "ne postoji" nerješiv problem. Za razliku od glupog Ignorabimusa, naš moto kaže: Moramo znati, znati ćemo"(Dawson:71). Gödelov rad je primljen 17. novembra 1930. (cf Reid str. 197, van Heijenoort 1976 str. 592) i objavljen 25. marta 1931. (Dawson 1997:74). Ali Gödel je o tome prethodno govorio... "Apstrakt je u oktobru 1930. godine Bečkoj akademiji nauka predstavio [[Hans Hahn (matematičar)|Hans Hahn]]" (van Heijenoort str.592); ovaj sažetak i cijeli rad pojavljuju se u van Heijenoort 583ff.</ref> Gedelove teoreme o nepotpunosti pokazuju da su čak i elementarni aksiomatski sistemi kao što je Peano aritmetika ili sami sebi kontradiktorni ili sadrže logičke tvrdnje koje je nemoguće dokazati ili opovrgnuti unutar tog sistema. == Reference == {{Refspisak}} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Literatura== === Primarna literatura === * {{cite book |editor=Ewald, William B. |year=1996 |title=From Kant to Hilbert: A Source Book in the Foundations of Mathematics |url=https://archive.org/details/fromkanttohilber0002unse |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, UK}} ** 1918. "Axiomatic thought," 1114–1115. ** 1922. "The new grounding of mathematics: First report," 1115–1133. ** 1923. "The logical foundations of mathematics," 1134–1147. ** 1930. "Logic and the knowledge of nature," 1157–1165. ** 1931. "The grounding of elementary number theory," 1148–1156. ** 1904. "On the foundations of logic and arithmetic," 129–138. ** 1925. "On the infinite," 367–392. ** 1927. "The foundations of mathematics," with comment by [[Weyl]] and Appendix by [[Bernays]], 464–489. * {{cite book |author-link=Jean van Heijenoort |first=Jean |last=van Heijenoort |year=1967 |title=From Frege to Gödel: A source book in mathematical logic, 1879–1931 |url=https://archive.org/details/fromfregetogodel0000vanh |publisher=Harvard University Press}} * {{cite book |last=Hilbert |first=David |author-link=David Hilbert |title=The Foundations of Geometry [Grundlagen der Geometrie] |edition=2nd |publisher=Open Court Publishing |place=La Salle, IL |year=1950 |orig-year=1902 |translator=Townsend, E.J. |url=http://www.gutenberg.org/files/17384/17384-pdf.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20051228050734/http://www.gutenberg.org/files/17384/17384-pdf.pdf |archive-date=28. 12. 2005 |url-status=live}} * {{cite book |last=Hilbert |first=David |author-link=David Hilbert |title=Foundations of Geometry [Grundlagen der Geometrie] |edition=2nd English |publisher=Open Court Publishing |place=La Salle, IL |year=1990 |orig-year=1971 |translator=Unger, Leo |quote=translated from the 10th German edition |isbn=978-0-87548-164-7}} * {{cite book |title=Geometry and Imagination |author1=Hilbert, David |author-link1=David Hilbert |author2=Cohn-Vossen, Stephan |author-link2=Stephan Cohn-Vossen |year=1999 |publisher=American Mathematical Society |isbn=978-0-8218-1998-2 |quote=An accessible set of lectures originally for the citizens of Göttingen.}} * {{cite book |title=David Hilbert's Lectures on the Foundations of Mathematics and Physics, 1891–1933 |author=Hilbert, David |editor1=Hallett, Michael |editor2=Majer, Ulrich |year=2004 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin & Heidelberg |isbn=978-3-540-64373-9}} === Sekundarna literatura === * {{Citation | last = Bertrand | first = Gabriel | author-link = Gabriel Bertrand | title = Allocution | journal = [[Comptes rendus de l'Académie des sciences|Comptes rendus hebdomadaires des séances de l'Académie des sciences]] | place = Paris | volume = 217 | pages =625–640 | date = 20. 12. 1943b | language = fr | url =http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k31698/f629.image }}, available at [[Gallica]]. The "Address" of Gabriel Bertrand of 20 December 1943 at the French Academy: he gives biographical sketches of the lives of recently deceased members, including [[Pieter Zeeman]], David Hilbert and [[Georges Giraud]]. * Bottazzini Umberto, 2003. ''Il flauto di Hilbert. Storia della matematica''. [[UTET]], {{isbn|88-7750-852-3}} * Corry, L., Renn, J., and Stachel, J., 1997, "Belated Decision in the Hilbert-Einstein Priority Dispute," ''Science 278'': nn-nn. * {{cite book | title = David Hilbert and the Axiomatization of Physics (1898–1918): From Grundlagen der Geometrie to Grundlagen der Physik| first = Leo |last= Corry| year = 2004 | publisher = Springer | isbn = 90-481-6719-1}} * Dawson, John W. Jr 1997. ''Logical Dilemmas: The Life and Work of Kurt Gödel''. Wellesley MA: A. K. Peters. {{isbn|1-56881-256-6}}. * {{Cite book|last=Fölsing|first=Albrecht|title=Albert Einstein|publisher=Penguin|year=1998|author-link=Albrecht Fölsing}} * [[Ivor Grattan-Guinness|Grattan-Guinness, Ivor]], 2000. ''The Search for Mathematical Roots 1870–1940''. Princeton Univ. Press. * [[Jeremy Gray|Gray, Jeremy]], 2000. ''The Hilbert Challenge''. {{isbn|0-19-850651-1}} * {{cite book | title = From Brouwer to Hilbert, The Debate on the Foundations of Mathematics in 1920s| first = Paolo |last= Mancosu| year = 1998 | publisher = Oxford Univ. Press| isbn = 978-0-19-509631-6}} * [[Jagdish Mehra|Mehra, Jagdish]], 1974. ''Einstein, Hilbert, and the Theory of Gravitation''. Reidel. * [[Piergiorgio Odifreddi]], 2003. ''Divertimento Geometrico. Le origini geometriche della logica da Euclide a Hilbert''. Bollati Boringhieri, {{isbn|88-339-5714-4}}. A clear exposition of the "errors" of Euclid and of the solutions presented in the ''Grundlagen der Geometrie'', with reference to [[non-Euclidean geometry]]. * {{Cite book|last=Reid|first=Constance.|url=https://books.google.com/books?id=mR4SdJGD7tEC|title=Hilbert|publisher=[[Springer Publishing|Springer]]|year=1996|isbn=0-387-94674-8|location=New York|author-link=Constance Reid}} The definitive English-language biography of Hilbert. * {{Cite journal | last1 = Rowe | first1 = D. E. | doi = 10.1086/368687 | title = Klein, Hilbert, and the Gottingen Mathematical Tradition | journal = Osiris | volume = 5 | pages = 186–213 | year = 1989 | s2cid = 121068952 }} * {{cite journal | last1 = Sauer | first1 = Tilman | year = 1999 | title = The relativity of discovery: Hilbert's first note on the foundations of physics | journal = Arch. Hist. Exact Sci. | volume = 53 | pages = 529–75 | arxiv = physics/9811050 | bibcode = 1998physics..11050S }} * {{Cite book|last=Sieg|first=Wilfried|url=https://books.google.com/books?id=4lDrwqo-8TkC|title=Hilbert's Programs and Beyond|publisher=Oxford University Press|year=2013|isbn=978-0-19-537222-9}} *Sieg, Wilfried, and Ravaglia, Mark, 2005, "Grundlagen der Mathematik" in [[Ivor Grattan-Guinness|Grattan-Guinness, I.]], ed., ''Landmark Writings in Western Mathematics''. [[Elsevier]]: 981-99. (in English) * [[Kip Thorne|Thorne, Kip]], 1995. ''[[Black Holes and Time Warps|Black Holes and Time Warps: Einstein's Outrageous Legacy]]'', W. W. Norton & Company; Reprint edition. {{isbn|0-393-31276-3}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://aleph0.clarku.edu/~djoyce/hilbert/problems.html Hilbertova 23 problema] * [http://plato.stanford.edu/entries/hilbert-program/ Hilbertov program] {{DEFAULTSORT:Hilbert, David}} [[Kategorija:Njemački matematičari]] [[Kategorija:Biografije, Znamensk]] [[Kategorija:Rođeni 1862.]] [[Kategorija:Umrli 1943.]] flg22adiptgpns6f79b0wlggfzzh1y5 Nadbubrežna žlijezda 0 26465 3892072 3875004 2026-05-31T15:26:45Z Animalsandpets1 168970 Novi pasus o razvoju nadbubrežne žlijezde 3892072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Nadbubrežna žlijezda | Latinski = ''Glandula suprarenalis'' | Image = Illu adrenal gland.jpg | Caption = Nadbubrežna žlijezda, iznad bubrega | Image2 = 1801 The Endocrine System.jpg | Caption2 = [[Endokrini sistem]] | System = [[Endokrini sistem|Endokrini]] | Artery = [[Gotnja arterija nadbubrežne žlijezde|Gornja]], [[srednja arterija nadbubrežne žlijezde|srednja]] i [[donja arterija nadbubrežne žlijezde]] | Vein = [[Vene nadbubrežne žlijezde]] | Nerve = [[Celijakni pleksus|Celijakni]] [[bubrežni pleksus]] | Lymph = [[Slabinski limfni čvorovi]] | Precursor = [[Mezoderm]] i [[nervni greben]] }} '''Nadbubrežna žlijezda''' je [[Organ (anatomija)|organ]] kod [[sisar]]a, uključujući i [[čovjek]]a. To je mala parna trouglasta [[endokrina žlijezda]] koja se nalazi na vrhu svakog [[bubreg]]a; Njena glavna odgovornost je regulacija [[stres]]nog odgovora putem [[sinteza|sinteze]] [[kortikosteroidi|kortikosterida]] i [[kateholamini|kateholamina]], uključujući [[kortizol]] i [[adrenalin]].<ref name="Columbia2015">{{cite book|author=Santulli G. MD|title=Adrenal Glands: From Pathophysiology to Clinical Evidence|url=https://books.google.com/books?id=J5pcjwEACAAJ|date=2015|publisher=Nova Science Publishers, New York, NY |isbn=978-1-63483-570-1}}</ref><ref name=dictionary>{{cite web|title=Adrenal gland|url=http://www.merriam-webster.com/medlineplus/adrenal%20gland|website=Medline Plus/Merriam-Webster Dictionary|access-date=11. 2. 2015}}</ref> Sastoje se iz dva dijela: [[kora nadbubrežne žlijezde|kore]] i [[srž nadbubrežne žlijezde|srži]], koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji. Kora luči sljedeće grupe [[hormon]]a: * mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron, koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji čuvaju život; * glikokortikoide: među njima je najaktivniji kortizol; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida; * androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dječijem uzrastu. Srž nadbubrežne žlijezde luči [[adrenalin]] i [[noradrenalin]]. Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema – ubrzavaju rad [[Srce|srca]], povećavaju krvni pritisak itd. Jedan broj [[endokrina bolest|endokrinih bolesti]] uključuje disfunkcije nadbubrežne žlijezde. Prekomjerna proizvodnja kortizola izaziva [[Cushingovog sindroma]], dok je nedovoljna proizvodnja povezana s [[Addisonova bolest|Addisonovom bolešću]]. [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija]] je [[genetika|nasljedna]] bolest, nastala poremećajem regulacije endokrinih mehanizama kontrole. Razni [[neoplazma|tumori]] mogu nastati iz tkiva nadbubrežne žlijezde, a obično se nalaze u [[medicinski snimak|medicinskm snimku]] kada se traže druge bolesti ==Struktura== Nadbubrežne žlijezde nalaze se s obje strane tijela u [[peritoneum|retroperitoneumu]], iznad i lagano medialno do [[bubreg]]a. Nadbubrežne žlijezde nalaze se s obje strane tijela u [[retroperitoneum]], iznad i lagano medijalno do bubrega. Kod ljudi, desna nadbubrežna žlijezda piramidnog oblika, dok je lijeva polumjesečastog ili srpastog oblika i nešto veća.The adrenal glands measure appr Dimenzije nadbubrežne žjijezde su nevelike: široka je oko 3&nbsp;cm, a duga oko 5,0&nbsp;cm i debela oko 1,0&nbsp;cm.<ref>{{cite journal|url=http://www.medscape.com/viewarticle/543510_2|title=CT and MRI of Adrenal Masses|author=Antonio Carlos A. Westphalen and Bonnie N. Joe|journal=Appl Radiol|year=2006|volume=35|issue=8|pages=10–26}}</ref> Their combined weight in an adult human ranges from 7 to 10&nbsp;grams.<ref>{{cite book|last1=O'Hare|first1=A. Munro Neville, Michael J.|title=The Human Adrenal Cortex Pathology and Biology – An Integrated Approach|date=1982|publisher=Springer London|isbn=9781447113171|pages=Chapter 4: Structure of the adult cortex}}</ref> Ove žlijezde su žućkasta nadbubrežna tijela.<ref name=Thomas2013>{{cite book|last1=Thomas|first1=edited by Paul|last2=Molecular|first2=School of|last3=Australia|first3=Biomedical Science, University of Adelaide, Adelaide, South Australia|title=Endocrine Gland Development and Disease|date=2013|publisher=Elsevier Science|location=Burlington|isbn=9780123914545|pages=241}}</ref> Nadbubrežne žlijezde su okružene [[adipozna kapsula masnog tkiva|adipoznom kapsulom masnog tkiva]] i leže unutar bubrežne renalne fascije, koja također okružuje bubrege. Slaba pregrada (zid) od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] odvaja žlijezde od bubrega.<ref name=Moore>{{cite book |vauthors=Moore KL, Dalley AF, Agur AM |date=2013 |title=Clinically Oriented Anatomy, 7th ed. |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |pages=294, 298|isbn=978-1-4511-8447-1 }}</ref> Nadbubrežne žlijezde nalaze se neposredno ispod [[grudna dijafragma|toraksne dijafragme]], a bubrežnom fascijom su pričvršćene na kruru dijafragme Svaka nadbubrežna žlijezda ima dva različita dijela, svaki s jedinstvenom funkcijom, vanjsku [[kora nadbubrežne žlijezde|koru]] i unutrašnji [[srž nadbubrežne žlijezde|srž ili medula]], od kojih oba proizvode [[hormon]]e.<ref name=Kay2015>{{cite web|last1=Kay|first1=Saundra|title=Adrenal Glands|url=http://emedicine.medscape.com/article/940347-overview|website=Medscape|access-date=1. 8. 2015}}</ref> == Razvoj == Kora nadbubrežne žlijezde nastaje iz [[Mezoderm|mezoderma]], dok srž nastaje iz [[Ektoderm|ektoderma]]. Počinje se razvijati u 5. sedmici, kada dolazi do proliferacije i migracije mezotelnih ćelija koje se nalaze između hvatišta mezenterija i gonadalnog nabora. Ove ćelije su krupne i acidofilne i urastaju u mezenhim formirajući primitivnu koru. Ubrzo na isti način nastaje i sekundarna (definitivna) kora nadbubrežne žlijezde. Kora sredinom trudnoće počinje lučiti [[Dehidroepiandrosteron|DHEA]]. Ćelije definitivne kore se diferenciraju u tri zone, glomeruloznu, fascikulatnu i retikularnu. Iz kore se počinju lučiti i [[kortizol]], [[aldosteron]] i [[Androgen|androgeni]]. Srž nastaje od ćelija [[Greben nervnog stabla|nervnog grebena]] koje se diferenciraju u ćelije srži (hromafine ćelje) koje se boje solima hroma u žutosmeđu boju. Postoje mnogobrojni signali koji potiču iz dorzalne aorte i upravljaju migracijom ćelija nervnog grebena. Hromafine ćelije nadbubrežne žlijezde se mogu smatrati modifikovanim postganglijskim simpatičkim neuronima. One na simpatičku stimulaciju luče [[adrenalin]] i [[Norepinefrin|noradrenalin]] u krvotok. <ref>{{Cite book|last=Sadler|first=T. W.|title=Langman's Medical Embryology|publisher=Wolters Kluwer|year=2023|isbn=9781975179960|pages=351}}</ref> == Također pogledajte == * [[Endokrinologija]] * [[Adisonova bolest]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Adrenal glands}} {{hormoni}} [[Kategorija:Endokrini sistem]] [[Kategorija:Adrenalin]] [[Kategorija:Nadbubrežna žlijezda]] a6jqbar6pyss7ahebllliyhqw95fn47 Prsten moći 0 27540 3892073 3162194 2026-05-31T15:45:43Z ~2026-17709-69 182012 /* Kada je ko u Gospodaru Prstenova nosio Prsten */ 3892073 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} Jedini Prsten je napravio [[Sauron]] tokom Drugog doba, da bi bio u stanju dominirati [[Vilenjaci|Vilenjacima]] Međuzemlja. Prerušen kao [[Annatar]] ili Gospodar Poklona, pomogao je Vilenjačkim kovačima da naprave Prstene moći. Tada je sam napravio Jedini Prsten u vatri [[Kleta_gora|Klete gore]]. Pošto su ostali prstenovi bili izuzetno moćni, morao je staviti većinu svoje snage, života i volje u njeg da bi imao svoju pravu vrijednost. Dok god je Prsten prisutan, nemoguće je uništiti Saurona. Prsten je vjerovatno napravljen od čistog zlata, ali zbog količine moći u sebi, nemoguće ga je uništiti. Jedini način da se uništi je baciti ga u vatru Klete gore, odakle je i napravljen. Nije imao nikakve dragulje, ali se mogao prepoznati malim testom: kada bi se zagrijao, na njemu su se pojavljivala slova, pisana u Crnom govoru [[Mordor]]a: ''Ash nazg durbatulûk, ash nazg gimbatul,'' ''ash nazg thrakatulûk, agh burzum-ishi krimpatul.'' Ovo su zadnja dva stiha iz pjesme o Prstenima Moći: ''Tri Prstena za prste Kraljeva vilin-vrste pod nebesima što sjaju,'' ''Sedam za vladare Patuljaka u dvoru njihovom kamnom,'' ''Devet za Smrtne Ljude koje smrt čeka na kraju,'' ''Jedan za Mračnog Gospodara na njegovom prijestolu tamnom'' ''U Zemlji Mordor gdje Sjenke traju.'' ''Jedan Prsten da svima gospodari, jedan za svima seže,'' ''Jedan Prsten da sve okupi i u tami ih sveže.'' Prsten ima moć prije svega da nametne volju Nosioca Prstena iznad svake druge. Prsten moći posjeduje svoj um, i korist ga da se vrati svom gospodaru, kada smatra da mu Nosioc ne može više pomoći u cilju. Prsten također može nosiocu dati mogućnost da razumije druge jezike, također i da omogući čitati misli. Ipak, Prsten nije svemogućan, s ozbirom da je Sauron dok ga je nosio, bio uništen dva puta u Drugom dobu. == Kada je ko u Gospodaru Prstenova nosio Prsten == * [[Isildur]] stavlja Prsten blizu Gladdenskih polja da izbjegne Orke (nosio je jedan od sedam koji su dati patuljcima). * [[Smeagol]] uzima prsten od svog rođaka, [[Deagol|Deagola]]. * Merry priča priču o Bilbu koji je koristio Prsten da bi izbjegao Sackville-Bagginsove. * [[Bilbo_Baggins|Bilbo]], nakon oproštajnog govora na proslavi njegovog 111. rođendana bježi pomoću nevidljivosti prstena. * [[Tom_Bombadil|Tom Bombadil]] stavlja Prsten, ali Prsten na njega nema uticaja. * [[Frodo_Baggins|Frodo]] proba prsten, da vidi da li "radi", ali ga [[Tom_Bombadil|Tom Bombadil]] još uvijek vidi. * [[Frodo_Baggins|Frodo]] slučajno stavi Prsten u [[Bree|Breeju]] kada padne sa stola u krčmi. * [[Frodo_Baggins|Frodo]] stavi Prsten na Vjetrovrhu, kada su ih napadali [[Nazguli|Nazguli]]. * [[Frodo_Baggins|Frodo]] koristi Prsten da pobjegne [[Boromir|Boromiru]], na Amon Henu. * Opet ga koristi da bi pobjegao preko rijeke, ali ga vidi Sam. * Frodo stavlja Prsten na prst, u [[Ognjene_odaje|Ognjenim odajama]], kada mu [[Golum]] odgrize prst. {{Gospodar prstenova}} [[Kategorija:Srednja zemlja]] 52wa9uwia35cl9fin3wc6023ylsw2lm Stadion pod Bijelim brijegom 0 27651 3892242 3820747 2026-06-01T09:26:13Z VisokiPredstavnik 121981 /* Kontroverze */ 3892242 wikitext text/x-wiki {{Kontroverzno}} {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion pod Bijelim brijegom | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski.JPG|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = Stadion HŠK Zrinjski <br/> (Stadion pod Bijelim brijegom) | bivši_nazivi = | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|20|44|N|17|47|43|E}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1958. | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[HŠK Zrinjski]] | površina = Trava | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 25.000<ref>{{cite web |url= http://www.hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski |title= Kapacitet Stadiona pod Bijelim brijegom |work= hskzrinjski.ba |access-date= 28. 7. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150815160808/http://hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski |archive-date= 15. 8. 2015 |url-status= dead}}</ref><br/>(9000 sjedećih) | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 × 70 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1958–1992) <br />[[HŠK Zrinjski]] (1994–) <br />[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija Bosne i Hercegovine]] }} '''Stadion pod Bijelim brijegom''' višenamjenski je sportski [[stadion]] u [[Mostar]]u. To je najveći stadion u [[Hercegovina|Hercegovini]]. == Stadion == Službeno je otvoren 7. septembra 1958.<ref name="stadion-pod-bijelim-brijegom">{{cite web|title=Rođeni se prisjetili otvaranja stadiona pod Bijelim brijegom i pobjede nad Željom|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/rodjeni-se-prisjetili-otvaranja-stadiona-pod-bijelim-brijegom-i-pobjede-nad-zeljom/190907038 |website=[[klix.ba]]|access-date=6. 4. 2020}}</ref> U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna. Prije postavljanja stolica imao je kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. na njemu je igrao [[FK Velež Mostar|Velež]].<ref>{{cite news |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |access-date= 4. 4. 2019 |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017}}</ref><ref name="tacno.net-stadion-rodenih-pod-bijelim-brijegom">{{cite web |title= Hrvatski intelektualci poručuju: Vratite Veležu stadion, Mostar bez Rođenih pod Bijelim brijegom nije Mostar |url= https://www.tacno.net/nogomet/hrvatski-intelektualci-porucuju-vratite-velezu-stadion-mostar-bez-rodenih-pod-bijelim-brijegom-nije-mostar/ |website= tacno.net |access-date= 9. 5. 2019 |date= 17. 3. 2015}}</ref> Bio je jedan od najuređenijih u [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]] s vrtom i spomen-obilježjem [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|antifašističkim borcima]] Mostara (tzv "Raketa"). == Stadion tokom rata == Korišten je kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao [[HVO]]. Bio je pod kontrolom jedinica [[Hrvatska vojska|HV-a]] iz [[Split]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]], što je objelodanjeno videodokazima na javnim televizijama u Bosni i Hercegovini nakon 2000. == Kontroverze == Završetkom rata u Mostaru novoosnovana mostarska općina Jugozapad dodjeljuje stadion [[HŠK Zrinjski|HŠK Zrinjskom]], koji je 1992. u [[Međugorje|Međugorju]] obnovio svoj rad i time Zrinjski dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj [[Prva liga NS Herceg-Bosne|ligi Herceg-Bosne]], a kasnije i Bosne i Hercegovine. Kasnije je ovaj ugovor između općine Mostar-Jugozapad i uprave Zrinjskog produžen na 109 godina. Po registru koji vodi [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]], stadion nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski" i pripada istoimenom klubu. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Bijeli Brijeg Stadium, Mostar.JPG|Pogled sa zapadne tribine Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 1.JPG|Donja zapadna tribina Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 2.JPG|Travnjak i istočna tribina (stajanje) Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 3.JPG|Zgrada uprave kluba </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bijeli Brijeg Stadium}} * [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/hk-zrinjski-mostar/2705/venue/ Stadion pod Bijelim brijegom] na ''soccerway.com'' * [http://www.transfermarkt.co.uk/hsk-zrinjski-mostar/stadion/verein/6808 Karakteristike stadiona] na ''transfermarkt.co.uk'' {{Stadioni Premijer lige BiH}} {{FK Velež}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Bijeli brijeg]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Bijeli brijeg]] [[Kategorija:HŠK Zrinjski]] [[Kategorija:FK Velež]] 88vg9lwf64csgdqleqkt5yyci55qbvo 3892249 3892242 2026-06-01T09:37:25Z VisokiPredstavnik 121981 /* Kontroverze */ 3892249 wikitext text/x-wiki {{Kontroverzno}} {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion pod Bijelim brijegom | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski.JPG|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = Stadion HŠK Zrinjski <br/> (Stadion pod Bijelim brijegom) | bivši_nazivi = | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|20|44|N|17|47|43|E}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1958. | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[HŠK Zrinjski]] | površina = Trava | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 25.000<ref>{{cite web |url= http://www.hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski |title= Kapacitet Stadiona pod Bijelim brijegom |work= hskzrinjski.ba |access-date= 28. 7. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150815160808/http://hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski |archive-date= 15. 8. 2015 |url-status= dead}}</ref><br/>(9000 sjedećih) | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 × 70 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1958–1992) <br />[[HŠK Zrinjski]] (1994–) <br />[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija Bosne i Hercegovine]] }} '''Stadion pod Bijelim brijegom''' višenamjenski je sportski [[stadion]] u [[Mostar]]u. To je najveći stadion u [[Hercegovina|Hercegovini]]. == Stadion == Službeno je otvoren 7. septembra 1958.<ref name="stadion-pod-bijelim-brijegom">{{cite web|title=Rođeni se prisjetili otvaranja stadiona pod Bijelim brijegom i pobjede nad Željom|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/rodjeni-se-prisjetili-otvaranja-stadiona-pod-bijelim-brijegom-i-pobjede-nad-zeljom/190907038 |website=[[klix.ba]]|access-date=6. 4. 2020}}</ref> U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna. Prije postavljanja stolica imao je kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. na njemu je igrao [[FK Velež Mostar|Velež]].<ref>{{cite news |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |access-date= 4. 4. 2019 |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017}}</ref><ref name="tacno.net-stadion-rodenih-pod-bijelim-brijegom">{{cite web |title= Hrvatski intelektualci poručuju: Vratite Veležu stadion, Mostar bez Rođenih pod Bijelim brijegom nije Mostar |url= https://www.tacno.net/nogomet/hrvatski-intelektualci-porucuju-vratite-velezu-stadion-mostar-bez-rodenih-pod-bijelim-brijegom-nije-mostar/ |website= tacno.net |access-date= 9. 5. 2019 |date= 17. 3. 2015}}</ref> Bio je jedan od najuređenijih u [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]] s vrtom i spomen-obilježjem [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|antifašističkim borcima]] Mostara (tzv "Raketa"). == Stadion tokom rata == Korišten je kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao [[HVO]]. Bio je pod kontrolom jedinica [[Hrvatska vojska|HV-a]] iz [[Split]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]], što je objelodanjeno videodokazima na javnim televizijama u Bosni i Hercegovini nakon 2000. == Kontroverze == Završetkom rata u Mostaru, HVO dodjeljuje stadion [[HŠK Zrinjski|HŠK Zrinjskom]], koji je 1992. godine u [[Međugorje|Međugorju]] obnovio svoj rad i time klub dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj [[Prva liga NS Herceg-Bosne|ligi Herceg-Bosne]], a kasnije i Bosne i Hercegovine. 2000. godine poslijeratna Općina Mostar - Jugozapad dodjeljuje koncesiju HŠK Zrinjskom na 109 godina. Po registru koji vodi [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]], stadion nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski" i pripada istoimenom klubu. == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Bijeli Brijeg Stadium, Mostar.JPG|Pogled sa zapadne tribine Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 1.JPG|Donja zapadna tribina Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 2.JPG|Travnjak i istočna tribina (stajanje) Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 3.JPG|Zgrada uprave kluba </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bijeli Brijeg Stadium}} * [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/hk-zrinjski-mostar/2705/venue/ Stadion pod Bijelim brijegom] na ''soccerway.com'' * [http://www.transfermarkt.co.uk/hsk-zrinjski-mostar/stadion/verein/6808 Karakteristike stadiona] na ''transfermarkt.co.uk'' {{Stadioni Premijer lige BiH}} {{FK Velež}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Bijeli brijeg]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Bijeli brijeg]] [[Kategorija:HŠK Zrinjski]] [[Kategorija:FK Velež]] 9i9vw29hhs8xwac8qe54swnprh2zogk 3892252 3892249 2026-06-01T09:46:57Z VisokiPredstavnik 121981 /* Kontroverze */ 3892252 wikitext text/x-wiki {{Kontroverzno}} {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion pod Bijelim brijegom | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski.JPG|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = Stadion HŠK Zrinjski <br/> (Stadion pod Bijelim brijegom) | bivši_nazivi = | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|20|44|N|17|47|43|E}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1958. | otvoren = | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[HŠK Zrinjski]] | površina = Trava | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 25.000<ref>{{cite web |url= http://www.hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski |title= Kapacitet Stadiona pod Bijelim brijegom |work= hskzrinjski.ba |access-date= 28. 7. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150815160808/http://hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski |archive-date= 15. 8. 2015 |url-status= dead}}</ref><br/>(9000 sjedećih) | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 × 70 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1958–1992) <br />[[HŠK Zrinjski]] (1994–) <br />[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija Bosne i Hercegovine]] }} '''Stadion pod Bijelim brijegom''' višenamjenski je sportski [[stadion]] u [[Mostar]]u. To je najveći stadion u [[Hercegovina|Hercegovini]]. == Stadion == Službeno je otvoren 7. septembra 1958.<ref name="stadion-pod-bijelim-brijegom">{{cite web|title=Rođeni se prisjetili otvaranja stadiona pod Bijelim brijegom i pobjede nad Željom|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/rodjeni-se-prisjetili-otvaranja-stadiona-pod-bijelim-brijegom-i-pobjede-nad-zeljom/190907038 |website=[[klix.ba]]|access-date=6. 4. 2020}}</ref> U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna. Prije postavljanja stolica imao je kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992. na njemu je igrao [[FK Velež Mostar|Velež]].<ref>{{cite news |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |access-date= 4. 4. 2019 |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017}}</ref><ref name="tacno.net-stadion-rodenih-pod-bijelim-brijegom">{{cite web |title= Hrvatski intelektualci poručuju: Vratite Veležu stadion, Mostar bez Rođenih pod Bijelim brijegom nije Mostar |url= https://www.tacno.net/nogomet/hrvatski-intelektualci-porucuju-vratite-velezu-stadion-mostar-bez-rodenih-pod-bijelim-brijegom-nije-mostar/ |website= tacno.net |access-date= 9. 5. 2019 |date= 17. 3. 2015}}</ref> Bio je jedan od najuređenijih u [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]] s vrtom i spomen-obilježjem [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|antifašističkim borcima]] Mostara (tzv "Raketa"). == Stadion tokom rata == Korišten je kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao [[HVO]]. Bio je pod kontrolom jedinica [[Hrvatska vojska|HV-a]] iz [[Split]]a i [[Dalmacija|Dalmacije]], što je objelodanjeno videodokazima na javnim televizijama u Bosni i Hercegovini nakon 2000. == Kontroverze == Završetkom rata u Mostaru, HVO dodjeljuje stadion [[HŠK Zrinjski|HŠK Zrinjskom]], koji je 1992. godine u [[Međugorje|Međugorju]] obnovio svoj rad i time klub dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj [[Prva liga NS Herceg-Bosne|ligi Herceg-Bosne]], a kasnije i Bosne i Hercegovine. 2000. godine poslijeratna Općina Mostar - Jugozapad dodjeljuje koncesiju HŠK Zrinjskom na 109 godina. Po registru koji vodi [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]], stadion nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski" i pripada istoimenom klubu.<ref name="Radnićki.org">{{cite web |url= https://www.radnicki.org/u-cast-radnickog-nogometa/ |title=U čast radničkog nogometa |author =Željko Kuhar |publisher=Radnički.org |date= 26. 6. 2016 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Bijeli Brijeg Stadium, Mostar.JPG|Pogled sa zapadne tribine Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 1.JPG|Donja zapadna tribina Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 2.JPG|Travnjak i istočna tribina (stajanje) Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski 3.JPG|Zgrada uprave kluba </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bijeli Brijeg Stadium}} * [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/hk-zrinjski-mostar/2705/venue/ Stadion pod Bijelim brijegom] na ''soccerway.com'' * [http://www.transfermarkt.co.uk/hsk-zrinjski-mostar/stadion/verein/6808 Karakteristike stadiona] na ''transfermarkt.co.uk'' {{Stadioni Premijer lige BiH}} {{FK Velež}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Bijeli brijeg]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Bijeli brijeg]] [[Kategorija:HŠK Zrinjski]] [[Kategorija:FK Velež]] kr2sghru5oa4urrjhuzejagdmcxgopr Stadion "Rođeni" 0 27654 3892154 3820750 2026-06-01T02:48:13Z VisokiPredstavnik 121981 3892154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995–danas) <br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju Fudbalskom klubu Velež Mostar na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima. == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] lx5zvy51e46pll2jhc3pjkazt4xh90z 3892155 3892154 2026-06-01T02:54:31Z VisokiPredstavnik 121981 3892155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995–danas) <br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju Fudbalskom klubu Velež Mostar na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] hi8x0czv7fcc7192tvafz4vl3ho50a8 3892156 3892155 2026-06-01T03:06:00Z VisokiPredstavnik 121981 3892156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju Fudbalskom klubu Velež Mostar na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] lnzvlip3qsvjvsrsm28uivy75pyo8w7 3892157 3892156 2026-06-01T03:08:59Z VisokiPredstavnik 121981 3892157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] (mlada) }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju Fudbalskom klubu Velež Mostar na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] 7depxo2e829oi0vowh1y88ndd3zqhdz 3892158 3892157 2026-06-01T03:17:01Z VisokiPredstavnik 121981 3892158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] (mlada) }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju Fudbalskom klubu Velež Mostar na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] mtj7khsmcbrv7wclvsasjlcofgveecr 3892159 3892158 2026-06-01T03:28:30Z VisokiPredstavnik 121981 /* Operator */ 3892159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] (mlada) }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju '''Fudbalskom klubu Velež Mostar''' na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] kqzoejdsfy3v9wqk6e3dohd23ihhvxo 3892160 3892159 2026-06-01T04:00:31Z VisokiPredstavnik 121981 /* Operator */ 3892160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] (mlada) }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator stadiona == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju '''Fudbalskom klubu Velež Mostar''' na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] d41xik44ppaown5g1lh7ph2l45nc554 3892161 3892160 2026-06-01T04:01:25Z VisokiPredstavnik 121981 /* Operator stadiona */ 3892161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] (mlada) }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator stadiona == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju '''FK Velež Mostar''' na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title= FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] fkj6cyug5u65s51nnpq4r5jwvrm6dln 3892254 3892161 2026-06-01T09:49:48Z VisokiPredstavnik 121981 /* Operator stadiona */ 3892254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Rođeni" | nadimak = | slika = [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[File:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Vrapčići | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.378384|17.854382}} | početak_izgradnje = | izgrađen = 1995. | otvoren = 25. novembar 1995.<ref name="https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/">{{cite web|title=Mjesto koje zovemo dom|url=https://telesport.telegram.hr/kolumne/na-posudbi/mjesto-koje-zovemo-dom/|website=telesport.telegram.hr|access-date=5. 4. 2020}}</ref> | renoviran = 2008. | proširen = 2006, 2020. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Mostar|Grad Mostar]] | operator = [[FK Velež Mostar]] | površina = Hibridni travnjak | semafor = LED | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 7000<ref>{{cite web |url= https://fkvelez.ba/stadion-rodjeni/ |title= Stadion "Rođeni" |publisher= FK Velež|access-date=31. 12. 2023|website=fkvelez.ba}}</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 105 m × 68 m | korisnici = [[FK Velež Mostar]] (1995 - danas)<br/> ŽF/NK Emina Mostar (2017 - danas)<br/> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija BiH]] (mlada) }} '''Stadion "Rođeni"''' [[nogomet]]ni je stadion u [[Mostar]]u. Smješten je u naselju [[Vrapčići]] sjeverno od grada i ima kapacitet 7.000 mjesta. Ovaj stadion kao alternativno rješenje koristi [[FK Velež Mostar|FK Velež]] za odigravanje domaćih utakmica sve dok se ne riješi pitanje [[Stadion pod Bijelim brijegom|Gradskog stadiona pod Bijelim brijegom]]. Stadion je 2006. renoviran izgradnjom male istočne i velike sjeverne tribine s približno 3.000 sjedećih mjesta, a traju radovi na zapadnoj tribini, nakon čega je u planu pokrivanje sjeverne i zapadne tribine.<ref name="AJB">{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti |title= Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti |author = Ibrahim Sofić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |date= 4. 11. 2017 |access-date= 4. 11. 2017}}</ref> Cilj je da stadion u konačnici ispuni uvjete i za domaće i za međunarodne utakmice, uključujući i reprezentativne.<ref name="AJB"/> Prva utakmica pod reflektorima na ovom stadionu odigrana je 8. augusta 2020, kad je Velež u [[Mostarski derbi|gradskom derbiju]] savladao [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] s 2:0. == Operator stadiona == U svrhu pravnog regulisanja statusa objekta, Gradsko vijeće Grada Mostara je 12. oktobra 2012. godine donijelo odluku kojom se kompletno zemljište i prateći objekti stadiona dodjeljuju '''FK Velež Mostar''' na besplatno korištenje na razdoblje od 40 godina. Ovom odlukom zamijenjen je dotadašnji privremeni, jednogodišnji ugovor koji je zakonski pokrivao samo travnatu površinu od oko 8.000 m². Dugoročni ugovor omogućio je klubu neophodnu pravnu stabilnost za ispunjavanje infrastrukturnih kriterija i dobijanje licenci za učešća u Premijer ligi BiH i UEFA-inim takmičenjima, te otvorio put za apliciranje prema UEFA-inim razvojnim fondovima.<ref name="Jabuka.tv">{{cite web |url= https://www.jabuka.tv/fk-velez-dobio-stadion-u-vrapcicima-40-godina-na-koristenje/ |title=FK Velež dobio stadion u Vrapčićima 40 godina na korištenje |author = |publisher=Jabuka.tv |date= 12. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref><ref name="Hercegovina.info">{{cite web |url= https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/velez-odustao-od-povratka-pod-bijeli-brijeg-dobili-vrapcice-na-40-god/50609/ |title=Velež odustao od povratka pod Bijeli brijeg: Dobili Vrapčiće na 40 god. |author = |publisher=Hercegovina.info |date= 13. 10. 2012 |access-date= 1. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/stadion/verein/628 Karakteristike Stadiona Rođeni] na ''transfermarkt.com'' * [http://www.fkvelez.ba/ Zvanična stranica FK Velež Mostar] {{FK Velež}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} [[Kategorija:Sport u Mostaru|Stadion Vrapčići]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Vrapčići]] [[Kategorija:FK Velež]] hv3g7mhhmzfr4h1lscbjk8m2362406v Barut 0 34512 3892007 3833930 2026-05-31T12:09:14Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892007 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2023 Czarny proch Vesuvit LC (3).jpg|desno|mini|200px|Šibica i barut]] [[Datoteka:Black Powder-1.JPG|desno|mini|200px|Barut u staklenoj posudi]] [[Datoteka:Chinese rocket.png|desno|mini|200px|Crtež drevnog kineskog vojnika s raketom]] [[Datoteka:Yuan chinese gun.jpg|desno|mini|200px|Bronzani [[Kineski ručni top|ručni top]] iz dinastije Yuan, 13. ili 14. vijek, Kina]] '''Barut''' ili ''puščani prah'' je najstariji poznati [[hemija|hemijski]] [[eksploziv]]. To je smjesa [[sumpor]]a, [[ugalj|drvenog uglja]] i [[kalij-nitrat]]a. Sumpor i ugalj djeluju kao [[gorivo]] dok je kalij-nitrat oksidacijsko sredstvo.<ref name="Agrawal2010"/><ref name="Cressyd"/> Zbog svojih zapaljivih osobina, količine [[Toplota|toplote]] koju oslobađa i zapremine gasova koje proizvodi, barut se najčešće koristi kao pogonsko sredstvo u vatrenom [[oružje|oružju]] i kao [[pirotehnika|pirotehnički]] sastojak u [[vatromet]]u. Smjesa korištena za razaranje stijena (kao naprimjer u [[kamenolom]]u) zove se ''prah za miniranje''. Barutu je dodijeljen [[UN broj]] UN0027 te je svrstan u klasu opasnosti 1.1D. Tačka paljenja iznosi približno 427–464&nbsp;°C. Konkretna tačka paljenja može odstupati u zavisnosti od hemijskog sastava baruta. [[Relativna gustoća]] baruta iznosi 1,7 do 1,82 (po živinom metodu) odnosno 1,92 do 2,08 (mjereno piknometrom). [[PH|pH vrijednost]] baruta je između 6,0 i 8,0. Također se smatra nerastvorljivim materijalom.<ref name=msds/> Prema većini historičara, smatra se da je barut izmišljen u 9. vijeku u [[Kina|Kini]],<ref name="ancientd"/><ref name="helmenstine"/> dok su se najraniji zapisi formule za njegovu izradu pojavili u 11. vijeku u tekstu iz dinastije Song, ''[[Wujing Zongyao]]''.<ref name=chase31/> Njegovo otkriće dovelo je najprije do otkrića vatrometa te primitivnog vatrenog oružja u Kini. U vijekovima nakon kineskog otkrića, oružja s barutom su se počela pojavljivati u muslimanskom svijetu, Evropi i Indiji. Tehnologija baruta se iz Kine prvo raširila preko [[Srednja Azija|Centralne Azije]] na [[Srednji istok]] pa potom u Evropu.<ref name=Buchanan2/> Rani zapadnjački izvještaji o barutu počeli su se javljati u tekstovima koje je napisao engleski filozof [[Roger Bacon]] u 13. vijeku.<ref name="NeedhamLu1987"/> Barut je svrstan u slabije [[eksploziv]]ne materijale zbog svoje relativno spore brzine raspadanja i, uzročno-posljedično, niske [[brizantnost]]i. Slabi eksplozivi [[deflagracija|deflagriraju]] (tj. sagorijevaju) ''podzvučnim'' brzinama, dok snažni eksplozivi [[detonacija|detoniraju]] proizvodeći ''nadzvučne'' valove. Brzina sagorijevanja baruta se povećava povećanjem pritiska, tako da u zatvorenoj posudi može eksplodirati a izvan nje samo sagorijeva. Zapaljenje baruta zapakovanog iza metka mora dati dovoljno pritiska da zrno izbaci iz cijevi velikom brzinom, ali ne i previše da se ne raspadne čahura odnosno cijev. Stoga barut predstavlja vrlo dobro pogonsko gorivo, ali je manje pogodan za razbijanje stijena ili utvrđenja. On se koristio za punjenje artiljerijskih granata, za miniranje i u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] za grubo uklanjanje stijena, sve do druge polovine 19. vijeka kada su napravljeni prvi pravi eksplozivi (nitro-eksplozivi). Danas se barut ne koristi za moderne eksplozivne bojne glave, niti se koristi kao glavni eksploziv u aktivnostima miniranja terena zbog troškova njegovog dobijanja u odnosu na nove alternativne eksplozive poput amonij-nitrata/tečnog goriva ([[ANFO]]).<ref name="Rossotti2002"/> Crni barut se još koristi kao element za usporenje eksplozije u raznim municijama gdje se traže sporogoreće osobine. == Historija == Smatra se da je barut izmišljen u [[Historija Kine|Kini]] kada su taoisti pokušali sačiniti napitak besmrtnosti. Nedugo poslije, kineske vojne snage su počele su koristiti vatreno oružje na bazi baruta (poput raketa, [[Ručni top|ručnih topova]] i [[Zdjelasti top|topova]]) te [[eksploziv]]na sredstva (tj. granate i razne vrste bombi) u borbama protiv [[Mongoli|Mongola]] kada su oni pokušali izvršiti invaziju i uništiti gradske odbrambene zidine na sjevernim granicama Kine. Nakon što su Mongoli osvojili Kinu i osnovali dinastiju Yuan, i oni su počeli koristiti kinesku vojnu tehnologiju na bazi baruta u svom pokušaju da osvoje [[Japan]]. Također su koristili barut kao gorivo za rakete. Najstariji [[Kineski ručni top|kineski topovi]] napravljeni su u kasnoj dinastiji Song (1127-1279) ili ranoj dinastiji Yuan (1279-1358), između 1260<ref>Whiting 2002, str. 360</ref> i 1280, a najstariji sačuvani primjer datira iz 1298.<ref>Andrade 2016, str. 53</ref> Za vrijeme dinastije Yuan (1279-1358) redovno su se upotrebljavali [[Kineski ručni top|ručni topovi]] i [[Top sa ustima u obliku zdjele|veći topovi]], kojima se gađalo s postolja.<ref>Peers 2006, str. 185-186</ref> Većina naučnika smatra da se nakon otkrića baruta u Kini, on proširio preko Bliskog istoka sve do Evrope,<ref name=Buchanan2/> mada među njima postoji neslaganje o tome koliko je kinesko napredovanje u ratovanju pomoću baruta utjecalo na njegov kasniji napredak na Bliskom istoku i Evropi.<ref name="kelly2004p218"/><ref name="C. Easton 1962"/> Širenje baruta iz Kine po Aziji vrlo često se pripisuje Mongolima. Jedan od prvih primjera kada su se Evropljani susreli sa vatrenim oružjem i barutom bila je [[bitka na rijeci Šajo]] 1241. godine. U toj bici, Mongoli ne samo da su koristili barut u primitivom kineskom vatrenom oružju već i prve primitivne granate. Osnovni problem koji se javlja u proučavanju rane historije baruta je teži pristup izvorima bliskim opisanim događajima. Vrlo često, prvi zapisi dosta subjektivno opisuju upotrebu baruta u vojnim sukobima, a pisani su čak i nekoliko vijekova nakon dešavanja, te su u znatnoj mjeri "obojeni" tadašnjim iskustvima hroničara.<ref name="Ágoston2005"/> Također relativno je teško tačno prevesti originalne [[alhemija|alhemijske]] tekstove, naročito srednjovjekovne kineske tekstove, kojima se pokušava objasniti fenomen pomoću [[metafora]], u moderni naučni jezik sa stogo definiranom terminologijom. Poteškoće oko prevoda doveli su i do grešaka ili proizvoljnih interpretacija koji se graniče sa [[umjetnička sloboda|umjetničkom slobodom]].<ref name="kelly2004p218"/><ref name="Ingham"/> Rani natpisi koji možda spominju barut su ponekad u lingvističkom procesu označeni takozvanom ''semantičkom promjenom'' (gdje stare riječi dobijaju nova značenja).<ref name="Berts"/> Naprimjer, [[arapski jezik|arapska riječ]] ''naft'' prešla je iz značenja kojim je označava [[nafta|naftu]] u značenje ''baruta'', dok je kineska riječ ''pao'' evoluirala iz značenja za [[katapult]] u riječ koja označava top.<ref name="Purton2009"/> [[Historija islama|Muslimani]] su dobili znanja o barutu u periodu između 1240. i 1280, u vrijeme kada je [[Sirija]]c [[Hasan al-Rammah]] na arapskom napisao recepte za barut, uputstva za pročišćavanje šalitre te opise za načine paljenja baruta. Barut je iz Kine na Bliski istok vjerovatno došao preko [[Indija|Indije]]. Na ovo upućuje al-Rammahovo korištenje pojmova "koji sugeriraju da je on svoje znanje dobio iz kineskih izvora", a također i njegovo spominjanje šalitre pod pojmom "kineski snijeg" ({{jez-ar|ثلج الصين|saldž al-ṣīn}}), dok [[vatromet]] opisuje kao "kineske cvjetove" a rakete kao "kineske stijele".<ref name="kelly2004p22"/> Ipak, pošto je al-Rammah svoje tekstove posvetio "svom ocu i precima", Ahmed Y. al-Hassan smatra da se barut raširio po Siriji i Egiptu "krajem 12. ili početkom 13. vijeka".<ref name="AhmedY"/> Perzijanci su šalitru nazivali "kineska so"<ref name="ideas"/><ref name="Cathal"/> ili "so iz kineskih slanih močvara" ({{jez-fa|نمک شوره چيني|namak šūra hīnī}}).<ref name="NeedhamLu1987"/><ref name="Berts"/> Najraniji sačuvani dokumentovani dokazi korištenja ručnih pištolja, za koje se smatra da su najstarija vrsta malehnog, prenosivog vatrenog oružja i prethodnih današnjih [[pištolj]]a, potiču iz nekoliko arapskih rukopisa datiranih u 14. vijek.<ref name=History-Channel/> Al-Hassan smatra da su oni bili zasnovani na ranijim originalima i da se u tim rukopisima navodi da su ručne topove koristili Memluci u bici kod Ain Jaluta 1260. godine.<ref name="AhmedY"/> Hasan al-Rammah je u svoj tekst pod naslovom ''Al-furusijah ve al-manasib al-harbija'' (''Knjiga vojne konjice i domišljatih vojnih uređaja''), uključio 107 recepata za spravljanje baruta, od čega je 22 za rakete. Ako se uzmu srednje vrijednosti za 17 od 22 ove smjese za rakete (75% nitrata, 9,06% sumpora i 15,94% uglja), dolazi se do gotovo identičnog "recepta" za idealni moderni barut od 75% kalij-nitrata, 10% sumpora i 15% ugljika.<ref name=AhmedY/> Proizvodnja baruta kontrolirana od strane države u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]], kroz rani oblik lanca dobavljača kojim su se nabavljali nitrati, sumpor i visokokvalitetni ugalj od hrastova iz Anadolije, doprinio je značajnom širenju baruta od 15. do 18. vijeka. Takva proizvodnja trajala je sve do kasnog 19. vijeka, kada je znatno smanjena, što približno odgovara i padu vojne moći carstva.<ref name="Rubaloff"/> == Sastav i osobine == Pojam ''crni barut'' skovan je krajem 19. vijeka, uglavnom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], da bi se razlikovale raniji recepti za pravljenje baruta od novih bezdimnih barutnih vrsta i poludimnih puščanih prahova, u slučajevima kada se ti pojmovi ne odnose na [[kordit]]. Poludimni baruti imaju većinu osobina sličnih crnom barutu, ali u proizvode znatno manju količinu dima i proizvoda [[Sagorijevanje|sagorijevanja]]. Bezdimni barut ima dosta drugačije osobine sagorijevanja ([[pritisak]] u odnosu na vrijeme) i može proizvesti viši pritisak i rad po jednom [[gram]]u. Njegova upotreba u starijim oružjima, dizajniranim za crni barut, može ih uništiti. Bezdimni može biti raznih boja, od smeđih do žutih i bijelih nijansi. Većina poludimnih baruta se prestala proizvoditi 1920tih.<ref name="swissrifles"/><ref name="chuckhawks"/><ref name="Farrarj"/> Crni barut je granularna smjesa: * [[nitrat]]a, obično kalij-nitrata (KNO<sub>3</sub>), koji u reakciji sagorijevanja služi kao izvor [[kisik]]a; * drveni ugalj, koji u reakciji služi kao podloga za ugljik i druge izvore goriva, a pojednostavljuje se kao [[ugljik]] (C); * [[sumpor]] (S), koji služi za snižavanje [[temperatura|temperature]] neophodne za zapaljenje smjese, a također služi i kao gorivo za reakciju, pa on time povećava brzinu izgaranja baruta. Kalij-nitrat je najvažniji sastojak baruta, bilo da se radi o količini ili funkciji jer u se procesu sagorijevanja iz njega otpušta kisik, a potpomaže i brzo sagorijevanje drugih sastojaka.<ref name=bjb4/> Da bi se spriječila mogućnost nenamjernog zapaljenja baruta statičkim [[elektricitet]]om, granule modernog crnog baruta su obično obložene [[grafit]]om, koji sprječava nastanak [[elektrostatika|elektrostatičkog naboja]]. Ugalj se ne sastoji od čistog ugljika. U njemu se nalazi i djelimično [[piroliza|pirolizirane]] [[celuloza|celuloze]], u kojoj drvo nije u potpunosti raspadnuto. Čisti ugljik se razlikuje od običnog drvenog uglja. Dok je temperatura samozapaljenja uglja relativno niska, kod ugljika je ona znatno viša. Stoga, kada bi u sastavu crnog baruta bio čisti ugljik, on bi sagorijevao poput vrha šibice, što je i najbolje.<ref name="musketeerch"/> Trenutni standardni sastav za crne barute, koje proizvode pirotehničari, usvojen je još tokom 1780tih. Prema težini, proporcije su 75% kalij-nitrata (poznatijeg kao ''šalitra''), 15% mehkog drvenog uglja i 10% sumpora.<ref name="earl-2"/> Ovi odnosi su varirali tokom vijekova i u raznim zemljama, a mogu se donekle promijeniti u zavisnosti od namjene baruta. Naprimjer, stepeni snage crnog baruta, koji nije pogodan za korištenje u vatrenom oružju ali pogodan za miniranje stijena u [[kamenolom]]ima, naziva se ''prah za miniranje'' umjesto "barut" sa standardnim omjerima 70% nitrata, 14% uglja i 16% sumpora. Takav barut se može praviti i sa jeftinijim [[natrij-nitrat]]om koji zamjenjuje kalij-nitrat a omjeri mogu biti i niži, naprimjer, 40% nitrata, 30% uglja i 30% sumpora.<ref name="Hatcherjs"/> [[Lammot du Pont]] je 1857. riješio osnovni problem koristeći formulu sa jeftnijim natrij-nitratom te je takvu formulu patentirao kao DuPont "B" prah za miniranje. Nakon toga, od njega je počeo proizvoditi zrnca pomoću prese na uobičajen način, u kojem je miješao prah sa grafitnom prašinom tokom 12 sati. Time je dobio sloj grafita na svakom zrncu baruta, čime je smanjio njegovu mogućnost upijanja vlage.<ref name="kelly2004p218"/> Međutim, upotreba grafita i natrij-nitrata nije bila novost. Sjajna zrnca baruta prekrivena grafitom bila su već usvojena tehnika 1839,<ref name="Accounts"/> dok je minerski prah na bazi natrij-nitrita pravljen u [[Peru]]u dugi niz godina ranije, koristeći natrij-nitrat iskopan iz rudnika Tarapacá (danas u Čileu).<ref name="Wisniak"/> Osim toga, 1846. su izgrađene dvije tvornice na jugozapadu Engleske gdje se pravio minerski prah koristeći peruanski natrij-nitrat.<ref name="Ashfordb"/> Tu ideju, prema nekima, iz Perua su donijeli rudari iz [[Cornwall]]a koji su se vratili kući nakon isteka ugovora. Druga pretpostavka je da je [[William Lobb]], sakupljač biljaka, prepoznao mogućnosti natrij-nitrata tokom svog putovanja u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Lammot du Pont je zasigurno znao o korištenju grafita, a također je mogao znati i za tvornice u jugozapadnoj Engleskoj. U svom patentu, on je bio naročito pažljiv kada je naveo da je njegov patent zapravo kombinacija grafita s barutom na bazi natrij-nitrata, a ne da se radi o dvije zasebne tehnologije. Francuski ratni barut iz 1879. sastojao se iz 75% šalitre, 12,5% uglja i 12,5% sumpora. Engleski ratni barut iz 1879. koristio se u omjeru 75% šalitre, 15% uglja i 10% sumpora.<ref name="clowesson"/> Britanske Congrevove rakete koristile su smjesu 62,4% šalitre, 23,2% uglja i 14,4% sumpora, dok je britanski barut Mark VII izmijenio omjer na 65% šalitre, 20% uglja i 15% sumpora.<ref name="academic"/> Objašnjenje za veliki raspon u omjerima povezano je sa načinima upotrebe takvih baruta. Barut korišten za rakete može imati znatno sporiju brzinu izgaranja jer on ubrzava projektile daleko duži vremenski period, dok barut za oružje poput puški kremenjača, mušketa, kubura i slično treba znatno višu brzinu sagorijevanja da ubrza metak u dosta kraćem vremenu. Topovi su obično koristili sporogoreće barute, jer bi mnogi mogli napuknuti s brzogorećim barutima. == Osobine sagorijevanja == Najjednostavnija, često navođena, [[hemijska jednačina]] za sagorijevanje crnog baruta je: :2 KNO<sub>3</sub> + S + 3 [[ugljik|C]] → [[kalij-sulfid|K<sub>2</sub>S]] + [[dušik|N<sub>2</sub>]] + 3 [[ugljik-dioksid|CO<sub>2</sub>]]. Balansirana, ali i dalje pojednostavljena, jednačina glasila bi:<ref name="Flash"/> :10 KNO<sub>3</sub> + 3 S + 8 C → 2 K<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> + 3 [[kalij-sulfat|K<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>]] + 6 CO<sub>2</sub> + 5 N<sub>2</sub>. Iako [[hemijska formula]] uglja varira, ona približno može biti predstavljena njegovom [[Empirijska formula|empirijskom formulom]]: C<sub>7</sub>H<sub>4</sub>O. Stoga, znatno tačnija jednačina raspadanja običnog crnog baruta koji se koristi sa sumporom, može biti opisana ovako: : 6 KNO<sub>3</sub> + C<sub>7</sub>H<sub>4</sub>O + 2 S → K<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> + K<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> + K<sub>2</sub>S + 4 CO<sub>2</sub> + 2 CO + 2 H<sub>2</sub>O + 3 N<sub>2</sub> Sagorijevanje crnog baruta bez upotrebe sumpora: : 10 KNO<sub>3</sub> + 2 C<sub>7</sub>H<sub>4</sub>O → 5 K<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> + 4 CO<sub>2</sub> + 5 CO + 4 H<sub>2</sub>O + 5 N<sub>2</sub> Sagorijevanje baruta se ne odvija u jednoj reakciji, ipak, nusproizvode reakcije nije lahko predvidjeti. Jedna studija je pokazala da je nastalo (u opadajućem nizu prema količinama) 55,91% čvrstih proizvoda: kalij-karbonat, [[kalij-sulfat]], sumpor, kalij-nitrat, [[kalij-tiocijanat]], ugljik i [[amonij-karbonat]] te 42,98% gasovitih proizvoda: [[ugljik-dioksid]], [[dušik]], [[ugljik-monoksid]], [[vodik-sulfid]], [[vodik]] i [[metan]] kao i 1,11% [[voda|vode]]. Crni barut napravljen sa jeftinijim i dostupnijim natrij-nitratom (u odgovarajućim proporcijama) djelovao je jednako dobro ali je bio i puno više osjetljiv na vlagu od baruta napravljenih od kalij-nitrata, poznatijeg pod nazivom šalitra. Pošto su zrnca crnog baruta napravljenog od šalitre mnogo bolje podnosila vlagu u zraku, on se mogao skladištiti i izvan posude bez degradacije uzorokovane vlagom. Stare kubure i puške kremenjače su mogle opaliti čak i ako su godinama visile okačene na zid, pošto su ostajale na suhom mjestu. Za razliku od njih, crni barut napravljen od natrij-nitrata morao je biti skladišten u poklopljenim i zapečačenim posudama (bačvama) da bi ostao stabilan. Barut otpušta otprilike 3 MJ energije po [[kilogram]]u, a sadrži i vlastiti oksidant. Za usporedbu, specifična energija [[Trinitrotoluen|TNT-a]] je 4,7 MJ po kilogramu, dok je specifična [[energija]] benzina 47,2 MJ po kilogramu (mada je benzinu neophodan oksidant, tako da optimizirana mješavina [[benzin]]a i O<sub>2</sub> sadrži 10,4 MJ po kilogramu). Barut spada u slabo eksplozivne materijale i kao takav ne [[detonacija|detonira]]. Umjesto toga, on deflagrira. Pošto sadrži vlastiti oksidant te još brže gori pod pritiskom, njegovim sagorijevanjem moguće je raspuknuće posuda ili predmeta u kojima je smješten, poput [[granata]], bombi i improviziranih eksplozivnih naprava, čime nastaju geleri (šrapneli). == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="Agrawal2010">{{cite book|author=Jai Prakash Agrawal|title=High Energy Materials: Propellants, Explosives and Pyrotechnics|year=2010|publisher=Wiley-VCH|isbn=978-3-527-32610-5|page=69}}</ref> <ref name="Cressyd">David Cressy, ''Saltpeter: The Mother of Gunpowder'' (Oxford University Press, 2013)</ref> <ref name=msds>{{cite journal|author=Owen Compliance Services|title=Black Powder|journal=Material Safety Data Sheet|url=http://www3.nd.edu/~aiaa/usli/documents/BP%20MSDS.pdf|access-date=31. 8. 2014|date=|access-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903111946/http://www3.nd.edu/~aiaa/usli/documents/BP%20MSDS.pdf|archive-date=3. 9. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="ancientd">{{cite web|url=http://www.history.com/shows/ancient-discoveries/articles/who-built-it-first-2|title=Who Built It First?|work=History.com|access-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160418040650/http://www.history.com/shows/ancient-discoveries/articles/who-built-it-first-2|archive-date=18. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> <ref name="helmenstine">{{cite web|url=http://chemistry.about.com/od/historyofchemistry/a/gunpowder.htm|title=Gunpowder Facts, History and Description|author=Anne Marie Helmenstine, Ph.D.|work=About.com Education|access-date=17. 1. 2016|archive-date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428190355/http://chemistry.about.com/od/historyofchemistry/a/gunpowder.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name=chase31>[[#Chase2003|Chase, 2003.]], str. 31.</ref> <ref name=Buchanan2>[[#Buchanan2006|Buchanan, 2006.]], str. 2.</ref> <ref name="NeedhamLu1987">{{cite book|author=Joseph Needham; Gwei-Djen Lu; Ling Wang|title=Science and civilisation in China, Volume 5, Part 7|year=1987|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-30358-3|pages=48–50}}</ref> <ref name="Rossotti2002">{{cite book|author=Hazel Rossotti|title=Fire: Servant, Scourge, and Enigma|url=https://archive.org/details/fireservantscour0000ross|year=2002|publisher=Courier Dover Publications|isbn=978-0-486-42261-9|pages=[https://archive.org/details/fireservantscour0000ross/page/132 132]–137}}</ref> <ref name="kelly2004p218">[[#Kelly2004|Kelly, 2004.]], str. 218.</ref> <ref name="C. Easton 1962">St. C. Easton: "Roger Bacon and his Search for a Universal Science", Oxford (1962)</ref> <ref name="Ágoston2005">{{cite book|author=Gábor Ágoston|title=Guns for the sultan: military power and the weapons industry in the Ottoman Empire|year=2005|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84313-3|page=15}}</ref> <ref name="Ingham">Ingham-Brown, George (1989) ''The Big Bang: A History of Explosives'', Sutton Publishers, {{ISBN|0-7509-1878-0}}, {{ISBN|978-0-7509-1878-7}}, str. vi</ref> <ref name="Berts">Bert S. Hall, "Introduction, 1999" str. xvii prema reprintu: {{cite book|author=James Riddick Partington|title=A history of Greek fire and gunpowder|year=1960|publisher=JHU Press|isbn=978-0-8018-5954-0|url=https://archive.org/details/historyofgreekfi00part}}</ref> <ref name="Purton2009">{{cite book|author=Peter Purton|title=A History of the Late Medieval Siege, 1200–1500 |year=2009|publisher=Boydell & Brewer|isbn=978-1-84383-449-6|pages=108–109}}</ref> <ref name="kelly2004p22">[[#Kelly2004|Kelly, 2004.]], str. 22.</ref> <ref name="AhmedY">{{cite web|url=http://www.history-science-technology.com/articles/articles%2072.html|title=Transfer of Islamic Technology to the West: Part III|author=Ahmad Y Hassan|work=History of Science and Technology in Islam|access-date=21. 1. 2016|archive-date=29. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151229003136/http://www.history-science-technology.com/articles/articles%2072.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="ideas">{{cite book|author=Peter Watson|title=Ideas: A History of Thought and Invention, from Fire to Freud|url=https://books.google.com/books?id=CVNoJydnGAoC&pg=PA304|year=2006|publisher=HarperCollins|isbn=978-0-06-093564-1|page=304}}</ref> <ref name="Cathal">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1h9zzSH-NmwC&pg=PA365|title=The age of wars of religion, 1000–1650: an encyclopedia of global warfare and civilization |author=Cathal J. Nolan|access-date=28. 11. 2011 |volume=Tom 1: Greenwood encyclopedias of modern world wars|year=2006 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=0-313-33733-0 |page=365}}</ref> <ref name=History-Channel>{{citation|title=Ancient Discoveries, epizoda 12: Machines of the East|publisher=History Channel|year=2007}}</ref> <ref name="Rubaloff">Nelson, Cameron Rubaloff (juli 2010). [http://content.lib.utah.edu/cdm/ref/collection/etd2/id/1276 Manufacture and transportation of gunpowder in the Ottoman Empire: 1400-1800].</ref> <ref name="swissrifles">{{cite web|url=http://www.swissrifles.com/ammo/index.html|title=Swiss Handguns 1882|publisher=}}</ref> <ref name="chuckhawks">[http://www.chuckhawks.com/blackpowder_pyrodex.htm Blackpowder to Pyrodex and Beyond], autor: Randy Wakeman na stranici "Chuck Hawks"</ref> <ref name="Farrarj">[http://www.ngpc.state.ne.us/nebland/articles/history/shotshells.asp The History and Art of Shotshells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114215300/http://www.ngpc.state.ne.us/nebland/articles/history/shotshells.asp |date=14. 11. 2007 }}, autor: Jon Farrar, "Nebraskaland Magazine"</ref> <ref name=bjb4>Buchanan. "Editor's Introduction: Setting the Context", u [[#Buchanan2006|Buchanan, 2006.]], str. 4.</ref> <ref name="musketeerch">[http://www.musketeer.ch/blackpowder/recipe.html Black Powder Recipes] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120911093724/http://www.musketeer.ch/blackpowder/recipe.html |date=11. 9. 2012 }}, Ulrich Bretscher</ref> <ref name="earl-2">[[#Earl1978|Earl, 1978.]], Poglavlje 2: ''The Development of Gunpowder''</ref> <ref name="Hatcherjs">Julian S. Hatcher, ''Hatcher's Notebook'', Military Service Publishing Company, 1947. Poglavlje XIII: ''Notes on Gunpowder'', str. 300-305.</ref> <ref name="Accounts">{{cite journal|title=Some Account of Gunpowder|journal=The Saturday Magazine|date=1. 1. 1839|volume=422, dodatak|pages=33–40}}</ref> <ref name="Wisniak">{{cite journal|author=Wisniak J. J.; Garcés I.|url = http://nopr.niscair.res.in/bitstream/123456789/22940/1/IJCT%208(5)%20427-438.pdf|title=The Rise and Fall of the Salitre (Sodium Nitrate) Industry|journal=Indian Journal of Chemical Technology|date=1. 9. 2001|pages=427–438}}</ref> <ref name="Ashfordb">{{cite journal|author=Ashford Bob|title=Some Thoughts on Dartmoor Powdermills|journal=Rep. Trans. Devon. Ass. Advmt Sci.|year=2014|volume=146|pages=57–82|publisher=The Devonshire Association|location=Exeter}}</ref> <ref name="clowesson">''Workshop Receipts'', izdavač William Clowes i sin, ograničeno izdanje, autor: Ernest Spon. datum: 1. august 1873.</ref> <ref name="academic">{{cite encyclopedia|url=http://en.academic.ru/dic.nsf/enwiki/7596|title= GunpowderTranslation|access-date=31. 8. 2014|publisher= Academic}}</ref> <ref name="Flash">[http://mysite.du.edu/~jcalvert/phys/bang.htm#Blac Flash! Bang! Whiz!], Univerzitet u Denveru</ref> }} == Literatura == {{commonscat|Gunpowder}} * {{cite book|last=Kelly|first=Jack|title=Gunpowder: Alchemy, Bombards, & Pyrotechnics: The History of the Explosive that Changed the World|publisher=Basic Books|year=2004|isbn=0-465-03718-6|ref=Kelly2004|url=https://archive.org/details/gunpowderalchemy00jack}} * {{cite book |last =Earl|first =Brian |year=1978 |title =Cornish Explosives|place =Cornwall|publisher =The Trevithick Society|isbn =0-904040-13-5|ref=Earl1978}} * {{cite book |last=Chase |first=Kenneth |year=2003|title =Firearms: A Global History to 1700 |publisher =Cambridge University Press | isbn =0-521-82274-2|url=http://www.jstor.org/stable/40109543|ref=Chase2003}} * {{cite book |editor-last = Buchanan |editor-first = Brenda J. |title = Gunpowder, Explosives and the State: A Technological History |place=Aldershot|publisher =Ashgate |year =2006 |isbn = 0-7546-5259-9|url=http://muse.jhu.edu/login?auth=0&type=summary&url=/journals/technology_and_culture/v049/49.3.bachrach.html |ref=Buchanan2006}} * {{Cite book|title=THE GUNPOWDER AGE: China, Military Innovation, and the Rise of the West in World History|url=https://archive.org/details/gunpowderagechin0000andr|last=Andrade|first=Tonio|publisher=Princeton University Press|year=2016|isbn=978-0-691-13597-7|location=Princeton and Oxford|trans-title=Doba baruta: Kina, vojni izumi i uspon Zapada u svjetskoj istoriji}} * {{Cite book|url=https://www.vojnodelo.mod.gov.rs/multimedia/file/vojna_biblioteka/vbnp-11-1959-Tomac-3_deo-520-669.pdf|title=VOJNA ISTORIJA|last=Tomac|first=Petar|publisher=Vojnoizdavački zavod|year=1959|volume=3|location=Beograd|pages=519-526}} * {{Cite book|title=Soldiers of the Dragon: Chinese Armies 1500 BC-AD 1840|url=https://archive.org/details/soldiersofdragon0000peer|last=Peers|first=C. J.|publisher=Osprey Publishing Ltd|year=2006|isbn=978-1-84603-098-7|location=Oxford|trans-title=Zmajevi vojnici: kineske vojske od 1500. pne. do 1840.}} * {{Cite book|title=Imperial Chinese military history: 8000 BC-1912 AD|last=Whiting|first=Marvin C.|date=2002|publisher=Writer's Club Press|isbn=978-0-595-22134-9|location=San Jose|trans-title=Vojna istorija carske Kine: 8000 pne-1912.}} [[Kategorija:Eksplozivi]] [[Kategorija:Oružje]] [[Kategorija:Kineski izumi]] iy524flff1clrq179gs0a27n4ur5ffu Jajnici 0 35341 3892083 3812856 2026-05-31T17:38:33Z Animalsandpets1 168970 Opis razvoja jajnika 3892083 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Jajnik (botanika)}} {{Infokutija anatomija |Ime = Jajnik | Latinski = ''Ovarium'' |Slika = Ovary nih.jpg | Caption = Jajnici su dio [[ženski reproduktivni sistem|ženskog reproduktivnog sistema]] koji je prikopčan za [[falopijeva tuba|Falopijeve tube]] |Širina = |Slika2 = Gray589.png | Caption2 = Opskrba krvlju ženskih reproduktivnih organa. Lijevi jajnik je gornja ovalna struktura, označena kao "ovarian arteries". | Prekursor = | Sistem = [[Ženski reproduktivni sistem]] | Arterija = [[Jajnička arterija]], [[materična arterija]] | Vena = [[Jajnička vena]] | Nerv = [[Jajnički splet]] | Limfa = [[Paraaortni limfni čvor]] }} [[Datoteka:Scheme_female_reproductive_system-en.svg|desno|mini|250p|Unutrašnji reproduktivni sistem žene]] '''Jajnici''' ({{Jez-la|ovarii}}) su parni organi koji su dio unutrašnjeg reproduktivnog sistema žene. Imaju i endokrinu funkciju. Ovalnog su oblika, sličan bademu. Najčešće su dugi 3 - 5 i široki 1,5 – 3&nbsp;cm.<ref name=":4">{{Cite journal|last=Colvin|first=Caroline Wingo|last2=Abdullatif|first2=Hussein|date=1. 1. 2013|title=Anatomy of female puberty: The clinical relevance of developmental changes in the reproductive system|journal=Clinical Anatomy|language=en|volume=26|issue=1|pages=115–129|doi=10.1002/ca.22164|pmid=22996962|issn=1098-2353}}</ref> == Struktura == Jajnici se smatraju ženskim [[gonada]]ma. Svaki jajnik je bjelkaste boje i nalazi se uz bočni zid [[maternica|maternice]] u području koje se naziva [[fosa jajnika]]. Fosa jajnika je regija koja je omeđena [[vanjska ilijumska arteruja|vanjskom ilijumskom arterijom]] i ispred [[uretera|ureterom]] i [[unutrašnja ilijumska arterija|unutrašnjom ilijumskom arterijom]]. Ovo područje je veličine otprilike 4&nbsp;cm x 3&nbsp;cm x 2&nbsp;cm.<ref name=":0">Daftary, Shirish; Chakravarti, Sudip (2011). Manual of Obstetrics, 3rd Edition. Elsevier. pp. 1-16. {{ISBN|9788131225561}}.</ref> == Funkcija == Smješteni su na krajevima jajovoda ili fallopijan tuba, odnosno neposredno uz nihov otvor, na bočnim stranama gornjeg dijela male karlice u plitkim jamicama (lat.fossa ovarica) na dnu trbušne duplje, s obje strane materice. Homologni su [[testisi]]ma kod muškaraca.<ref>{{Cite web|url=http://www.mercksource.com:80/pp/us/cns/cns_hl_dorlands_split.jsp?pg=/ppdocs/us/common/dorlands/dorland/six/000076849.htm|title=Dorlands Medical Dictionary|website=www.mercksource.com|language=en|access-date=20. 11. 2017}}</ref> Formiraju se već u sedmoj sedmici intrauterinog razvoja. U sebi sadrže određeni broj primordijalnih (prvobitnih) jajnih ćelija (od 300.000 do 400.000) smještenih u vezivnom tkivu, stromi jajnika, od kojih samo oko 10 posto ostaje, tako da ih u vrijeme puberteta ima oko 30.000 što je njihov konačan broj. Veličina primordijalnog folikula iznosi oko 50 do 100 mikrometara, a u vrijeme ovulacije doseže obim od 1.5&nbsp;cm. Primordijalna jajna ćelija (primarni folikul) je pod uticajem hormona FSH i LH koji podstiču rast nekoliko primarnih folikula istovremeno,ali od petog do sedmog dana ciklusa odabira se samo jedan folikul, a ostali propadaju. Oko četrnaestog dana [[Menstrualni ciklus|menstrulnog ciklusa]] zrela jajna ćelija biva oslobođena iz jajnika ([[ovulacija]]) da bi mogla biti oplođena. Jajna ćelija po pucanju folikularne opne dospijeva u [[jajovod]] iz kojeg uz pomoć [[horionske resice|horionskih resica]] biva istisnuta u materičnu šupljinu. Zreo folikul se naziva [[Grafov folikul]]. Ovaj proces traje tokom fertilnog preioda žene, odnosno od puberteta do menopauze.<ref name="Seer">{{cite web |url=https://training.seer.cancer.gov/anatomy/reproductive/female/ovaries.html|title=Ovaries|access-date=12. 12. 2019}}</ref> Pored ove funkcije, jajnik također ima i endokrinu funkciju. Njihov zadatak je da tokom cijelog života žene proizvode i dva specifična hormona ( steroidni hormoni ): [[Estrogen]] i [[Progesteron]]. Estogen kontinuirano tokom čitavog života žene i progesteron u drugoj fazi menstrualnog ciklusa i u toku trudnoće. U klimakteriju jajnik prekida svoju funkciju proizvođača jajnih ćelija čime se završava fertilni period žene. Jajnici u kasnijim godinama postepeno zakržljaju i na kraju budu veličine košpice šljive. Uporedo s time smanjuje se i lučenje polnih hormona u njima. == Oboljenja == * [[Vanmaterična trudnoća|Ektopična trudnoća]] * Sindrom policističnih jajnika * [[Rak jajnika|Karcinom jajnika]] == Razvoj == Jajnici na početku svog razvoja imaju istu strukturu kao i testisi, pa se obje spolne žlijezde označavaju kao '''indiferentne spolne žlijezde'''. Ono što uslovljava razvoj jajnika jeste nepostojanje gena za određivanje spola koji je smješten na [[Hromosom Y|Y hromosomu]], koji nije prisutan ukoliko se radi o ženskom zametku. U početku su jajnici, isto kao i testisi, dva nabora ('''spolni nabori''') koji se nalaze na stražnjem trbušnom zidu embriona. Spolne nabore čini epitel i [[intermedijarni mezenhim]] ispod njega. '''[[Primordijalne spolne ćelije]]''' vode porijeklo od [[Epiblast|epiblasta]] i tokom [[Gastrulacija|gastrulacije]] migriraju u [[Žumanjčana|žumanjčanu kesu]]. U četvrtoj sedmici ove ćelije migriraju iz žumanjčane kese prema primitivnim spolnim žlijezdama (spolnim naborima), u petoj sedmici dospijevaju do njih, a u šestoj urastaju u iste. Za vrijeme i nakon migracije primordijalnih spolnih ćelija dolazi do urastnja ćelija epitela u mezenhim spolnih nabora i formiranja epitelnih tračaka, to su '''primitivni spolni tračci'''. U daljnjem razvoju, ukoliko je on usmjeren u razvoj jajnika, dolazi do razdvajanja tračaka u grupice ćelija koje su smještene u srži žlijezde. Kasnije ove nakupine propadaju i srž jajnika izgrađuje stroma. Tokom razvoja jajnika nastaje i sekundarna generacija tračaka ('''kortikalni tračci'''). Od epitelnih ćelija kortikalnih tračaka nastaju folikularne ćelije. [[Oogonija|Oogonije]] koje nastaju od primordijalnih spolnih ćelija i [[Folikulska ćelija|folikularne ćelije]] oko njih čine primordijalne [[Jajnički folikul|jajne folikule]].<ref>{{Cite book|last=Sadler|first=T. W.|title=Langman's Medical Embryology|publisher=Wolters Kluwer|year=2023|isbn=9781975179960|pages=272., 273}}</ref> == Također pogledajte == * [[Materica]] * [[Vagina]] * [[Jajovodi]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Ovarium}} {{Ženski reproduktivni sistem}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Endokrini sistem]] [[Kategorija:Ginekologija]] [[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Karlica]] [[Kategorija:Organi]] 92qek1xfri18517vp19x1am5ykdost1 Testisi 0 35385 3892082 3848526 2026-05-31T17:19:44Z Animalsandpets1 168970 Opis razvoja testisa 3892082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Testis | Latinski = ''Testis'' | Slika = Figure 28 01 03.JPG | Caption = Dijagram unutrašnjih struktura testisa | Width = 300 px | Image2 = Gray1144.png | Caption2 = Dijagram vanjskog okruženja i okolnih struktura testisa odraslog muškarca | Precursor =Genitalna kvržica | System =[[Muški reproduktivni sistem]] | Artery = [[Testicular artery]] | Vein = [[Testisna vena]], [[Pampiniformmi pleksus]] | Nerve = [[Spermni pleksus]] | Lymph = [[Slabinski limfni čvorovi]] }} [[Datoteka:Testis.gif|thumb|right|202px| Animacija migracije spermatozoida od klicnog porijekla do izlaza iz [[vas deferens]]. A.) Krvni sudovi; B.) Glava [[epididimis]]a; C.) Eferentni kanalići; D.) Seminiferne cjevčice; E.) Parijetalna lamina [[tunica vaginalis]]; F.) Visceralna lamina tunica vaginalis; G.) Šupljina tunica vaginalis; H.) [[Tunica albuginea]]; I.) Režnjići testisa; J.) Rep epididimisa; K.) Tijelo epididimisa; L.) Mediastinum; M.) [[Vas deferens]].]] <!-- Deleted image removed: [[File:Testicle exposed.jpg|thumb|alt=testicle|A testicle outside of the [[scrotum]]]] --> '''Testis''' (plural '''testtes''') je mužjačka [[reproduktivna žlijezda]] ili [[gonada]] kod svih životinja, uključujući i ljude. [[Homologija (biologija)|Homologan]] je [[jajnik]]u [[ženka|ženki]]. Funkcije testisa su da proizvode i [[sperma|spermu]] i [[androgen]]e, prvenstveno [[testosteron]]. Otpuštanje testosterona kontrolira [[prednji režanj hipofize]] ([[luteinizirajući hormon]]); budući da je proizvodnja sperme pod kontrolom prednjeg režnja [[hipofiza|hipofize]] [[folikul-stimulirajući hormon]] i [[gonada|gonadskog]] testosterona. ==Struktura== ===Isapoljavanje=== [[datoteka:Male and female gonads 1.png|thumb|Muška gonada (testisi, lijevo) i ženska gonada ([[jajnici]], desno)]] Mužjaci imaju dva testisa slične veličine sadržana u [[skrotum]]u, koji predstavlja produžetak trbušnog zida. Skortumska asimetrija nije neuobičajena: jedan se testis proteže dalje prema skrotumu nego drugi zbog razlika u anatomiji vaskularne mreže. === Mjerenje === Volumen testisa može se procijeniti palpiranjem i uspoređivanjem s elipsoidima poznatih veličina. Drugi metod je upotreba [[antropometrija|antropometrijskih]] pomagala ([[orhidometar]]) ili ravnala na osobi ili na [[ultrazvuk|ultrazvučnoj]] sliciu za dobijanje tri mjerne osi x, y i z (dužina, dubina i širina ). Ta se mjerenja tada mogu koristiti za izračunavanje volumena, koristeći formulu za volumen [[elipsoid]]a:   :<math>Volume = \frac{4}{3} \cdot \pi \cdot \frac{length}{2} \cdot \frac{width}{2} \cdot \frac{depth}{2}</math> :<math>\approx length \cdot width \cdot depth \cdot 0,52</math> Dimenzije prosječnog zrelog testisa su do dužine 2&nbsp;inča, širina 0,8&nbsp;inča, a visina 1,2&nbsp;inča (5 × 2 × 3&nbsp;cm). [[Tannerova skala|Tannerova skala za određivanje zrelosti muških genitalija]] označava zrelosni stadij koji je preračunat u rangove zapremine od I, manje od 1,5&nbsp;ml do stadija V, sa zapreminom većom od 20&nbsp;ml. Normalna zapremina je 15 do 25 ml; a prosjek je 18&nbsp;cm³ po testisu (rang 12&nbsp;cm³ do 30&nbsp;cm³.<ref>[https://books.google.com/books?id=LZsrznAqKnEC&printsec=frontcover&dq=andrology&sig=du3-cvy3ozj6KnifCoXuH2hzpbg#PPA92,M1 Andrology: Male Reproductive Health and Dysfunction] by E. Nieschlag, Hermann M. Behre, H. van. Ahlen</ref> ==Unutrašnja struktura== [[datoteka:transversetestis.png|thumb|right|Poprečni presjek lijevog dijela skrotuma i lijevog testisa]] ===Sistem kanala=== Testisi su prekriveni čvrstom opnastom školjkom nazvanom [[tunica albuginea (testisi)|tunica albuginea]]. Unutar testisa nalaze se vrlo fino namotane cijevi koje se nazivaju [[seminiferozne tubule]]. Cjevčice su obložene slojem ćelija ([[klicne ćelije]]) koje se razvijaju od [[pubertet]]a do starosti u [[sperma|spermske]] [[ćelija (biologija)|ćelije]] (poznate i kao [[spermatozoid]]i ili muški [[gamet]]i). Sperma u razvoju putuje kroz sjemenišne tubule do [[rete testis]] koja se nalazi u [[medijastinum testis]], do [[eferentni kanali|eferentnih kanala]], a potom do [[epididimis]]a, gdje sazrijevaju novostvorene ćelije sperme. (vidi [[spermatogeneza]]). Sperma prelazi u [[vas deferens]] i na kraju se kroz mišićne kontrakcije izbacuje kroz [[ureter]] i iz [[Vanjski otvor uretera (muški)|ureterski otvor]]. === Primarni tipovi ćelija === ;Unutar [[seminiferozne tubule]]: * Ovdje se [[germ-ćelije]] razvijaju u [[spermatogonija|spermatogonije]], [[spermatocit]]e, [[spermatida|spermatide]] i [[spermatozoid]]e u procesu spermatogeneze. [[Gamet]]i sadrže [[DNK]] za oplodnju jajašca.<ref>[https://books.google.com/books?id=FoSiGTXn6BUC&printsec=frontcover#v=onepage&q=testes%20OR%20testis%20OR%20testicle%20OR%20testicles&f=false Histology, A Text and Atlas] by Michael H. Ross and Wojciech Pawlina, Lippincott Williams & Wilkins, 5th ed, 2006</ref> * [[Sertolijeve ćelije]] – pravi [[epitel]] sjemeničkog seminifernog epitela, kritičan je za potporu razvoju mjesnih ćelija u spermatozoide. Sertolijeve ćelije izlučuju [[inhibin]].<ref>{{cite journal |vauthors=Skinner M, McLachlan R, Bremner W |title=Stimulation of Sertoli cell inhibin secretion by the testicular paracrine factor PModS |url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-endocrinology_1989-10_66_2/page/239 |journal=Mol Cell Endocrinol |volume=66 |issue=2 |pages=239–49 |year=1989 |pmid=2515083 |doi=10.1016/0303-7207(89)90036-1|hdl=1773/4395 |hdl-access=free }}</ref> * [[Peritubulske mijeloidne ćelije|Peritubulske]] [[mijeoidne ćelije]] okružuju seminiferne tubule.<ref>Arch Histol Cytol. 1996 Mar;59(1):1–13</ref> ;Između tubula (intersticijske ćelije) * [[Leydigove ćelije]] – ćelije lokalizirane između [[seminiferne tubule|seminifernih tubula]] koje proizvode i luče [[testosteron]] i druge [[androgen]]e važne za [[seksualni razvoj]] i [[pubertet]], [[sekundarne seksualne karakteristike]] poput dlakavosti lica, [[seksualna aktivnost čovjeka|seksualnog ponašanja]] i [[libido|libida]], podržavajući spermatogenezu i [[erekcija|erektilnu funkciju]]. Testosteron takođe kontrolira volumen testisa. * Prisutni su i: ** nezrele Leidigove ćelije ** Intersticijski [[makrofag]]i i [[epitelne ćelije]].   ===Prokrvljenost i limfni sistem=== U opskrbi krvlju i [limfa|limfnoj drenaži]]] testisa i skrotuma razlikuju se: * Uparene [[arterije testisa]] nastaju direktno iz [[trbušna aorta|trbušne aorte]] i spuštaju se kroz [[ingvinalni kanal]], dok za skrotum i ostatak vanjskih genitalija krv isporučuje [[unutrašnja pudendalna arterija]] (sama grana [[unutrašnja ilijačna arterija|unutrašnje ilijačne arterije]]). * Testis ima kolateralnu opskrbu krvlju u kojoj učestvuju 1. [[kremasterijske arterije]] (grana [[donja epigastrična arterija]], koja je grana u [[vanjske ilijačne arterije]]) i 2. [[arterija do ductus deferens]] (grana [[donja vezikularna arterija|donje vezikulske arterije]], koja je grana [[unutrašnje ilijačne arterije]]). Stoga, ako se testisna arterija ligira, npr. tokom Fowler-Stevensove [[orhiopeksija|orhiopeksije]] za visoki nespušteni testis, testis će obično preživjeti na tim drugim zalihama krvi. * Limfna drenaža testisa prati arterije testisa nazad do [[paraaortni limfni čvorovi|paraaortnih limfnih čvorova]], dok [[limfa]] iz [[skrotum]]a drenira u [[ingvinalni limfni čvor]]. [[Datoteka: Testicle-cat.jpg |thumb| 300px | Testis [[mačka|mačke]]: 1) Extremitas capitata, 2) Extremitas caudata, 3) Margo epididymalis, 4) Margo liber, 5) Mezorhij, 6) Epididimis , 7) Arterija i vena testicularis, 8) Ductus deferens.]] == Funkcija == Osnovna funkcija testisa je proizvodnja hormona i [[spermatogeneza]] ili stvaranje [[spermatozoid]]a. Iz testisa spermiji ulaze u [[pasjemenik]], gdje sazrijevaju pod uticajem posebnih enzima i bjelančevina, zatim kroz sjemenovod odlaze u blizinu sjemenskih mjehurića. Ovdje se izlučuje dio tekućine, koja ih tokom spolnog odnosa odvodi u mokraćni kanal. Kod sisara, testisi su locirani izvan tijela, pošto je spermatogeneza efikasnija na temparaturama nižim od temparature tijela od 37 stepeni Celzijusa. Kremasti mišić obavija testise. Kada se ovaj mišić skupi, testisi se približe bliže tijelu, čime se obezbjeđuje zagrijavanje, odnosno održavanje temperature testisa. Kada temperatura treba da se spusti, ovaj mišić se opušta i spušta testise od tijela i omogućuje hlađenje testisa. Isti se mehanizam dešava kada se organizam izloži stresu (testisi se podižu u evolutivnom cilju zaštite prilikom borbe), i tokom orgazma. Normalno je da jedan testis niži od drugog (najčešće lijevi). Ovo je zbog razlike u vaskularnoj i anatomskoj strukturi na lijevoj i desnoj strani mošnica i testisa. Također se misli da je i ovo evolutivnog karaktera, kako se testisi ne bi odbijali jedan od drugog. ==Veličina== [[datoteka:Rabbit testis.jpg|thumb|right|Poprečni presjek testisa kunića na mikroskopskom povećanju od 40X]] [[Monogamija|Relativna veličina testisa]] često je pod uticajem [[sistem parenja|sistema parenja]].<ref name="Pitcher, Dunn, Whittingham, 2005">{{cite journal | last1 = Pitcher | first1 = T.E. | last2 = Dunn | first2 = P.O. | last3 = Whittingham | first3 = L.A. | year = 2005 | title = Sperm competition and the evolution of testes size in birds | url = | journal = Journal of Evolutionary Biology | volume = 18 | issue = 3| pages = 557–567 | doi=10.1111/j.1420-9101.2004.00874.x| pmid = 15842485 }}</ref> Veličina testisa u odnosu na tjelesnu težinu uveliko varira. U [[sisar]]skom carstvu postoji tendencija da se veličina testisa podudara sa više prijatelja - parnjaka (npr. [[harem]]i, [[poligamija]]). Proizvodnja izlazne sperme i spermatozoida u testisima je također veća kod višeglasnih životinja, što je moguće takmičenj spermnih gena za preživljavanje. Testisi [[kitovi|pravog kita]] vjerovatno će biti najveći od svih životinja, od kojih svaki teži oko 500&nbsp;kg (1.100&nbsp;lb).<ref>{{cite web |url=http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Eubalaena_glacialis.html |author=Crane, J. |author2=Scott, R. |year=2002 |title=Eubalaena glacialis |work=Animal Diversity Web |access-date=1. 5. 2009}}</ref> U porodici ''[[Hominidae]]'', [[gorile]] imaju male [[promiskuitet|ženski promiskuitet]] pa postoji konkurencija sperme i testisi su mali u poređenju s tjelesnom težinom (0,03%). [[OBIČNI čimpanza|ČimpanzE]] imaju visok promiskuitet i velike testise u poređenju s tjelesnom težinom (0,3%). Veličina ljudskog testisa pada između tih krajnosti (0,08%).<ref name=Shackelford>{{Cite journal | last1 = Shackelford | first1 = T. K. | last2 = Goetz | first2 = A. T. | doi = 10.1111/j.1467-8721.2007.00473.x | title = Adaptation to Sperm Competition in Humans | url = https://archive.org/details/sim_current-directions-in-psychological-science_2007-02_16_1/page/47 | journal = Current Directions in Psychological Science | volume = 16 | pages = 47–50 | year = 2007 | pmid = | pmc = }}</ref> Težina testisa varira i kod sezonskih parenja, poput [[kojot]]a. ===Unutrašnja struktura=== Pod žilavom opnastom školjkom nazvanom [[tunica albuginea (testisi)|tunica albuginea]]) testisi [[amniota]], kao i neke [[ribe]] [[Teleostea]], sadrže vrlo fine zavojite cijevi nazvane [[seminiferozne tubule]].<ref>{{Cite book |last1=Heptner |first1=V. G. |last2=Naumov |first2=N. P. |year=1998 |title=Mammals of the Soviet Union Vol. II Part 1a, SIRENIA AND CARNIVORA (Sea cows; Wolves and Bears)}}</ref> [[Vodozemci]] i većina riba nemaju seminiferne tubule. Umjesto toga, spermatozoidi se proizvode u sfernim strukturama koje se nazivaju ''spermne ampule''. To su sezonske strukture, koje oslobađaju svoj sadržaj tokom sezone parenja, a potom ih tijelo ponovo apsorbira. Prije sljedeće sezone parenja, počinju se formirati i sazrijevati nove spermne ampule. Ampule su inače u suštini identične sjemenskiim tubulama u [[kičmenjaci|viših kičmenjaka]], uključujući isti raspon tipova ćelija.<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |url=https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9|publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= [https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9/page/385 385]–386|isbn= 978-0-03-910284-5}}</ref> == Razvoj == Testisi i jajnici na početku svog razvoja imaju istu strukturu, pa se označavaju kao '''indiferentne spolne žlijezde'''. Ono što uslovljava razvoj testisa jeste postojanje gena za određivanje spola na [[Hromosom Y|Y hromosomu]]. U početku su spolne žlijezde dva nabora ('''spolni nabori''') koji se nalaze na stražnjem trbušnom zidu embriona. Spolne nabore čini epitel (tzv. celom) i [[mezenhim]] [[Intermedijarni mezenhim|intermedijarnog mezoderma]] ispod njega. '''[[Primordijalne spolne ćelije]]''' vode porijeklo od [[Epiblast|epiblasta]] i tokom [[Gastrulacija|gastrulacije]] (formiranja troslojne zametne ploče) migriraju u [[Žumanjčana|žumanjčanu kesu]]. U četvrtoj sedmici ove ćelije migriraju iz žumanjčane kese, preko [[Mezentera|dorzalnog mezenterija]], prema primitivnim spolnim žlijezdama (spolnim naborima), u petoj sedmici dospijevaju do njih, a u šestoj urastaju u iste. Za vrijeme i nakon migracije primordijalnih spolnih ćelija dolazi do urastnja ćelija epitela u mezenhim spolnih nabora i formiranja epitelnih tračaka, to su '''primitivni spolni tračci'''. Ukoliko je eksprimiran [[SRY]] gen (na Y hromosomu) dolazi do daljnjeg umnožavanja tračaka i formiranja '''tračaka testisa'''. Dublje ovi tračci obrazuju [[rete testis]]. Tokom daljnjeg razvoja dolazi do formiranja [[Testisna tunica albuginea|tunicae albugineae]]. Ovaj gusti sloj veziva razdvaja tračke testisa od epitela od kojeg su isti nastali. U četvrtom mjesecu razvoja tračci poprimaju potkovičast oblik i njihova oba kraja ostvruju vezu sa tračcima koji formiraju rete testis. Tračci posjeduju potporne [[Sertolijeve ćelije|Serolijeve ćelije]] (porijeklom od epitela) i primordijalne spolne ćelije (porijeklom od epiblasta i doseljene iz žumanjčane kese). Testisni tračci, kao takvi, ostaju u testisu sve do puberteta jedinke, kada se u njima formira lumen i postaju [[Sjemenski kanal|zavijeni sjemni kanalići]] testisa. [[Leydigove ćelije]] razvijaju se od mezemhimskih ćelija spolnog nabora. Osme sedmice razvoja ove ćelije počinju lučiti [[testosteron]]. Rete testis uspostavlja vezu sa eferentnim kanalićima koji se razvijaju od ostatka mezonefrosa, dok se od [[Mezonefrički kanal|mezonefrosnog (Wolff-ovog) kanala]] razvija veliki dio spolnih kanala.<ref>{{Cite book|last=Sadler|first=T. W.|title=Langman's Medical Embryology|publisher=Wolters Kluwer|year=2023|isbn=9781975179960|pages=270, 271, 272}}</ref> ==Galerija== <gallery class="center"> Slide4aaaaaa.JPG|Testis Slide2CC.JPG|Testis Hanging testicles.JPG|Testis na kremasterskom mišiću. To su dva zdrava testisa. Toplina ih spušta, omogućujući hlađenje. Human_Scrotum.JPG| HZdrav[[skrotum]] sadrži normalno velike testise. Skrotum je u pritiješnjenom položaju. Na slici je prikazana i tekstura. Testicle-cat.jpg|Testis [[mačka]]: 1: Extremitas capitata, 2: Extremitas caudata, 3: Margo epididymalis, 4: Margo liber, 5: Mesorchium, 6: Epididymis, 7: Testisna arterija i v ena, 8: Ductus deferens Illu testis surface.jpg|Površina testisa Illu testis cross section.jpg|poprečni presjek testisa Gray1148.png|Desni testis, sa otvorenom [[tunica vaginalis]]. Rabbitttestis100x2.jpg|Mikroskopski izgled testisa kunića 100× Slide8eee.JPG|Testis </gallery> == Oboljenja == * varikokela testisa * hidrocela testisa * Karcinom tetstisa == Također pogledajte == * [[Penis]] * [[Skrotum]] * [[Pasjemenik]] ==Vanjski linkovi== * [[wikt:Thesaurus:testicles|List of synonyms and slang words for testicles in many languages]] at [[wikt:Wiktionary:Thesaurus|Wiktionary's Thesaurus]] * [https://www.proteinatlas.org/humanproteome/testis Testis at the Human Protein Atlas] mammalsofsov211998gept _location=Enfield, NH _publisher=Science Publishers _isbn=978-1-886106-81-9 _oclc=490089621 _ref=harv {{Commonscat|Testicles}} {{muški reproduktivni sistem}} [[Kategorija:Endokrini sistem]] [[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Testisi]] [[Kategorija:Žlijezde]] [[Kategorija:Muško zdravlje]] l44668mraa5r88j5331w46jfdt52qco Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 35485 3892153 3844704 2026-06-01T02:39:10Z Mickie-Mickie 166484 ažuriranje podataka 3892153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija | izvorno_ime = The United Nations Security Council | slika = {{box|[[File:Emblem of the United Nations.svg|120px]]|type= transparent}} | veličina_slike = | opis_slike = | karta = File:UN Security Council Nov 16 2023.jpg | veličina_karte = | opis_karte = Dvorana Vijeća sigurnosti u [[New York]]u | skraćenica = VSUN | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = 24. oktobar 1945. | datum_gašenja = | vrsta = | status = | cilj = | glavno_sjedište = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | glavno_sjedište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --> | područje_utjecaja = | članstvo = {{unbulleted list |[[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Stalne članice]]: |{{ZID|Kina}}{{efn|name=roc|Narodna Republika Kina primljena je u UN i Vijeće sigurnosti 1971, zamijenivši i isključivši [[Republika Kina (1912–1949)|Republiku Kinu]]. [[Povelja Ujedinjenih nacija]] i dalje navodi Republiku Kinu kao članicu.}} |{{ZID|Francuska}} |{{ZID|Rusija}}{{efn|name=ussr|Ruska Federacija naslijedila je mjesto [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. [[Povelja Ujedinjenih nacija]] i dalje navodi Sovjetski Savez kao člana.}} |{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} }}{{unbulleted list |Nestalne članice na rotaciji: |{{ZID|Alžir}} |{{ZID|Danska}} |{{ZID|Grčka}} |{{ZID|Gvajana}} |{{ZID|Pakistan}} |{{ZID|Panama}} |{{ZID|Sijera Leone}} |{{ZID|Slovenija}} |{{ZID|Somalija}} |{{ZID|Južna Koreja}} }} | jezik = | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjedavajuća | lider_ime1 = {{ZID|Kolumbija}}(juni 2026) | lider_vrsta2 = | lider_ime2 = | lider_vrsta3 = | lider_ime3 = | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://un.org/securitycouncil/}} }} '''Vijeće sigurnosti''' najbitnije je tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] kojem, prema 24. članu [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]] zemlje članice organizacije povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.<ref>{{Cite web |url= https://www.un.org/securitycouncil/ |title= United Nations Security Council |website= un.org|access-date= 25. 4. 2022}}</ref> == Sastav == Vijeće sigurnosti se sastoji od 15 zemalja članica UN-a; od toga pet permanentnih ([[Sjedinjene Američke Države]], [[Kina]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Rusija]]) i deset nestalnih članica. Nestalne članice postavlja [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]] ukoliko zadovoljavaju dva kriterija: doprinos međunarodnom miru i sigurnosti te ostalim ciljevima organizacije i pravedna geografska raspoređenost. Nestalne članice u Vijeće sigurnosti su izabrane na vremensko razdoblje od dvije godine pri čemu se na prvim sljedećim izborima za nove članove (održanih nakon što se broj članica Vijeća sigurnosti s 11 povećao na 15) dva člana Vijeća sigurnosti izaberu za vremensko razdoblje od jedne godine. Zemlja članica kojoj je [[mandat]] istekao ne može biti izabrana ponovo odmah. == Način rada == Vijeće sigurnosti mora biti organizovano tako da se može sastati u bilo kojem trenutku; zato su zemlje članice dužne imati svog predstavnika prisutnog 24 sata na dan. Lokacija nije tačno određena. Svaka država članica Vijeća sigurnosti ima po jedan glas. U proceduralnim odlukama (one koje treba usvojiti da bi Vijeće sigurnosti uopće djelovalo), odluke su usvojene ako za njih glasa devet od petnaest bilo kojih zemalja članica - kako stalnih, tako i nestalnih. Meritorne odluke usvajaju se ako za njih glasa devet članova Vijeća sigurnosti, među kojima pozitivno opredijeljenih za odluku mora biti svih pet stalnih članica. Po 31. članu Povelje UN-a, sastancima može prisustvovati država nečlanica Vijeća kada se odluke koje ono donosi bitno tiču njenog interesa. U tom slučaju zemlji je dozvoljeno prisustvo na sastancima, ali ne i glasanje.<ref>{{Cite book |last= Heywood |first= Andrew |url= https://www.worldcat.org/oclc/259265681 |title= Global politics |year= 2011 |publisher= Palgrave Macmillan |isbn= 978-1-4039-8982-6 |location= Houndmills, Basingstoke Hampshire |oclc= 259265681}}</ref><ref>{{Cite book |last= Hurd |first= Ian |url= https://www.worldcat.org/oclc/985966782 |title= International organizations: politics, law, practice |year= 2018 |isbn= 978-1-107-18330-8 |edition= 3. |location= [[Cambridge]], UK |oclc= 985966782}}</ref> == Proširenje == Današnje stanje Vijeća sigurnosti odražava sliku nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zbog toga su [[Njemačka]], [[Indija]], [[Brazil]] i [[Japan]] osnovali [[G4]]. Ovaj savez ima zadatak da promoviše ove 4 zemlje da bi dobile stalno mjesto u Vijeću sigurnosti. Iako mnoge zemlje smatraju da članice G4 trebaju dobiti stalno mjesto, mnogi analitičari smatraju da se to neće još dogoditi. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|United Nations Security Council}} {{stub-polit}} {{Povelja UN-a}} {{Ujedinjene nacije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija| ]] [[Kategorija:Ujedinjene nacije]] 5tpmb4x7wuzx11hfdbuowmcyunsezup Eurosong 2007. 0 46490 3892238 3378178 2026-06-01T09:17:05Z Panasko 146730 3892238 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2007. | slika = Evrovizija_logo2007.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = 10. maj 2007. | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 12. maj 2007. | mjesto_održavanja = [[Hartwall Areena]], [[Helsinki]], [[Finska]] | voditelji = [[Jaana Pelkonen]]<br />[[Mikko Leppilampi]]<br />[[Krisse Salminen]] (gost-voditelj) | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = | izvršni_producent = | emiter = | uvodni_čin = [[Apocalyptica]], [[Lordi]] | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 42 | debitiranje = {{ZID|Crna Gora}}<br>{{ZID|Češka}}<br>{{ZID|Gruzija}}<br>{{ZID|Srbija}} | povratak = {{ZID|Austrija}}<br>{{ZID|Mađarska}} | odustajanje = {{ZID|Monako}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = | crveno = | žuto = | sistem_glasanja = Svaka država daje svojoj najdražoj pjesmi 1-8, 10 i 12 bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZD|SRB}} ''"[[Molitva]]"'' | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2006.|2006]] | ovo_takmičenje = 2007 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2008.|2008]] }} [[Datoteka:Hartwall areena, Helsinki.JPG|mini|Hartwall Areena, Helsinki]] '''Eurovision Song Contest 2007''' je održan 10. i 12. maja 2007. u [[Helsinki]]ju, glavnom gradu [[Finska|Finske]]. Ovo je bilo 52. Eurovision Song Contest, sa čak 42 zemlje učesnice ubjedljivo najveći do sada. [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] je predstavljala [[Marija Šestić]] s pjesmom ''"[[Rijeka bez imena]]"''. Pobjednik Eurovision Song Contest 2007 je [[Marija Šerifović]] sa pjesmom [[Molitva (pjesma)|Molitva]]. Takmičenje se održalo u Finskoj nakon što je na Eurovision Song Contest 2006. pobjedio finski [[hard rock]] sastav [[Lordi]], prva pobjeda i zapravo prvi plasman među prvih pet mjesta finskog predstavnika nakon 39 učešća. Spektakl je održan u [[Hartwall Areena|Hartwall Areni]], najvećoj finskoj hali za hokej na ledu. Emiter-domaćin, finska nacionalna televizijska mreža YLE je imala budžet od oko 13 miliona [[Euro|eura]]. Takmičenje je održano u dvije večeri, polufinalu 10. maja i finalu 12. maja. U finalu je izvedeno 24 kompozicije, od čega su direktno učestvovale pjesme iz deset najbolje plasiranih zemalja sa Song Contest 2006. te tzv. ”Velike četvorke” — [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Španija|Španije]]. Ovim pjesmama se u finalu pridružilo još deset najbolje plasiranih kompozicija iz polufinala. Iako je na sastanku delegacija u martu 2006. bilo najavljeno da će se u finale 2007. direktno plasirati samo 10 pjesama (najboljih šest plus velika četvorka), na samoj ESC 2006. u [[Atena (grad)|Ateni]] je objavljeno da će se ipak zadržati staro pravilo. Učešće na ESC 2007. je prijavilo čak 43 zemlje, pri čemu je delegacija [[Monako|Monaka]] potom u predviđenom roku povukla svoju prijavu. Iako pravila predviđaju najviše 40 učesnika (14 direktno plasiranih i 26 u polufinalu), Referentna grupa Evropske radiodifuzne unije je, kako je na konferenciji za štampu na Dječijem ESC 2006. u [[Bukurešt]]u 1. decembra 2006. potvrdio izvršni nadzornik ESC Svante Stockselius, odlučila da će sve zemlje koje povtrde učešće moći da učestvuju. ERU je konačan spisak 42 učesnika (14 direktno plasiranih u finale i 28 u polufinalu) potvrdila 15. decembra 2006. Redoslijed nastupa određen je na sastanku šefova delegacija u [[Helsinki]]ju 12. marta 2007. Ove godine je u postupak žrebanja uvedeno novo pravilo, prema kojem su šefovi delegacija prvih pet izvučenih učesnika polufinala i prva tri izvučena učesnika finala mogli sami da izaberu svoj redoslijed nastupa. Preostale zemlje su zatim dobile nastup redom po redoslijedu izvlačenja od nezauzetih mjesta. Delegacije svih zemalja koje su imale pravo da biraju redoslijed nastupa su izabrale drugu polovinu odgovarajuće večeri. == Zemlje učesnice == === Polufinale === {| class="wikitable sortable" width="100%" |- bgcolor="#CCCCCC" ! width="3%" | # ! width="10%" | Država ! width="23%" | Jezik ! Izvođač ! Pjesma ! width="3%" | Bodovi ! width="3%" | Mjesto |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 01 | {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] | [[Bugarski jezik|bugarski]] | [[Elitsa Todorova]] & [[Stoyan Yankulov]] | ''Water'' | 146 | 6 |- | style="text-align:center;" | 02 | {{ZD|IZR}} [[Izrael]] | [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Hebrejski jezik|hebrejski]] | [[Teapacks]] | ''Push The Button'' | 17 | 24 |- | style="text-align:center;" | 03 | {{ZD|KIP}} [[Kipar]] | [[Francuski jezik|francuski]] | [[Evridiki]] | ''Comme Ci, Comme Ça'' | 65 | 15 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 04 | {{ZD|Bjelorusija }} [[Bjelorusija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Dmitry Koldun|Koldun]] | ''Work Your Magic'' | 176 | 4 |- | style="text-align:center;" | 05 | {{ZD|Island}} [[Island]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Eiríkur Hauksson]] | ''Valentine Lost'' | 77 | 13 |- bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 06 | {{ZD|Gruzija}} [[Gruzija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Sopho Khalvashi|Sopho]] | ''Visionary Dream'' | 123 | 8 |- | style="text-align:center;" | 07 | {{ZD|CG}} [[Crna Gora]] | [[Crnogorski jezik|crnogorski]] | [[Stevan Faddy]] | ''Ajde, Kroči'' | 33 | 23 |- | style="text-align:center;" | 08 | {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[DJ Bobo]] | ''Vampires Are Alive'' | 40 | 20 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 09 | {{ZD|Moldavija}} [[Moldavija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Natalia Barbu]] | ''Fight'' | 91 | 10 |- | style="text-align:center;" | 10 | {{ZD|Holandija}} [[Nizozemska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Edsilia Rombley]] | ''On Top Of The World'' | 38 | 21 |- | style="text-align:center;" | 11 | {{ZD|Albanija}} [[Albanija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Frederik Ndoci]] & [[Aida Ndoci|Aida]] | ''Hear My Plea'' | 49 | 17 |- | style="text-align:center;" | 12 | {{ZD|Danska}} [[Danska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[DQ (artist)|DQ]] | ''Drama Queen'' | 45 | 19 |- | style="text-align:center;" | 13 | {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] | [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Engleski jezik|engleski]] | [[Dragonfly (band)|Dragonfly]] feat. [[Dado Topić]] | ''Vjerujem U Ljubav'' | 54 | 16 |- | style="text-align:center;" | 14 | {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[The Jet Set]] | ''Time To Party'' | 75 | 14 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 15 | {{ZD|Srbija}} [[Srbija]] | [[Srpski jezik|srpski]] | [[Marija Šerifović]] | ''Molitva'' | 298 | 1 |- | style="text-align:center;" | 16 | {{ZD|Češka}} [[Češka]] | [[Češki jezik|češki]] | [[Kabát]] | ''Malá Dáma'' | 1 | 28 |- | style="text-align:center;" | 17 | {{ZD|Portugal}} [[Portugal]] | [[Portugalski jezik|portugalski]] | [[Sabrina (Portuguese artist)|Sabrina]] | ''Dança Comigo (vem ser feliz)'' | 88 | 11 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 18 | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonija]] | [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Engleski jezik|engleski]] | [[Karolina Gočeva]] | ''Mojot Svet'' | 97 | 9 |- | style="text-align:center;" | 19 | {{ZD|NOR}} [[Norveška]] | [[Engleski jezik|engleski]], [[Španski jezik|španski]] | [[Guri Schanke]] | ''Ven A Bailar Conmigo'' | 48 | 18 |- | style="text-align:center;" | 20 | {{ZD|Malta}} [[Malta]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Olivia Lewis]] | ''Vertigo'' | 15 | 25 |- | style="text-align:center;" | 21 | {{ZD|Andora}} [[Andora]] | [[Katalonski jezik|katalonski]], [[Engleski jezik|engleski]] | [[Anonymous (band)|Anonymous]] | ''Salvem El Món'' | 80 | 12 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 22 | {{ZD|Mađarska}} [[Mađarska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Magdolna Rúzsa|Magdi Rúzsa]] | ''Unsubstantial Blues'' | 224 | 2 |- | style="text-align:center;" | 23 | {{ZD|Estonija}} [[Estonija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Gerli Padar]] | ''Partners In Crime'' | 33 | 22 |- | style="text-align:center;" | 24 | {{ZD|Belgija}} [[Belgija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[The KMG's]] | ''Love Power'' | 14 | 26 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 25 | {{ZD|Slovenija}} [[Slovenija]] | [[Slovenski jezik|slovenski]] | [[Alenka Gotar]] | ''Cvet z juga|Cvet Z Juga'' | 140 | 7 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 26 | {{ZD|TUR}} [[Turska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Kenan Doğulu]] | ''Shake It Up Shekerim'' | 197 | 3 |- | style="text-align:center;" | 27 | {{ZD|Austrija}} [[Austrija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Eric Papilaya]] | ''Get A Life - Get Alive'' | 4 | 27 |-bgcolor="#ccffcc" | style="text-align:center;" | 28 | {{ZD|Latvija}} [[Latvija]] | [[Italijanski jezik|italijanski]] | [[Bonaparti.lv]] | ''Questa Notte'' | 168 | 5 |} ===Finale=== {| class="prettytable sortable" width="99%" |- bgcolor="#CCCCCC" ! width="3%" | # ! width="14%" | Država ! width="23%" | Jezik ! Izvođač ! Pjesma ! width="3%" | Bodovi ! width="3%" | Mjesto |- | style="text-align:center;" |01 | {{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] | [[bosanski jezik|bosanski]] | [[Marija Šestić]] | ''[[Rijeka bez imena]]'' |106 |11. |- | style="text-align:center;" |02 | {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] | [[Španski jezik|španski]] | [[D'Nash]] | ''[[I love you mi vida]]'' |43 |20. |- | style="text-align:center;" |03 | {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Dmitry Koldun|Koldun]] | ''[[Work Your Magic]]'' |145 |6. |- | style="text-align:center;" |04 | {{ZD|IRS}} [[Irska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Dervish]] | ''They Can't Stop The Spring'' |5 |24. |- | style="text-align:center;" |05 | {{ZD|FIN}} [[Finska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Hanna Pakarinen]] | ''Leave Me Alone'' |54 |17. |- | style="text-align:center;" |06 | {{ZD|MAK}} [[Makedonija]] | [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Engleski jezik|engleski]] | [[Karolina Gočeva]] | ''Mojot Svet'' |73 |14. |- | style="text-align:center;" |07 | {{ZD|SLO}} [[Slovenija]] | [[Slovenski jezik|slovenski]] | [[Alenka Gotar]] | ''[[Cvet z juga|Cvet Z Juga]]'' |66 |15. |- | style="text-align:center;" |08 | {{ZD|MAĐ}} [[Mađarska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Magdolna Rúzsa|Magdi Rúzsa]] | ''Unsubstantial Blues'' |128 |9. |- | style="text-align:center;" |09 | {{ZD|LIT}} [[Litvanija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[4Fun]] | ''Love Or Leave'' |28 |21. |- | style="text-align:center;" |10 | {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Sarbel]] | ''Yassou Maria'' |139 |7. |- | style="text-align:center;" |11 | {{ZD|GRU}} [[Gruzija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Sopho Halvaši|Sopho]] | ''Visionary Dream'' |97 |12. |- | style="text-align:center;" |12 | {{ZD|ŠVE}} [[Švedska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[The Ark]] | ''The Worrying Kind'' |51 |18. |- | style="text-align:center;" |13 | {{ZD|FRA}} [[Francuska]] | [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] | [[Les Fatals Picards]] | ''L'Amour À La Française'' |19 |22. |- | style="text-align:center;" |14 | {{ZD|LAT}} [[Latvija]] | [[Italijanski jezik|italijanski]] | [[Bonaparti.lv]] | ''Questa Notte'' |54 |16. |- | style="text-align:center;" |15 | {{ZD|RUS}} [[Rusija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Serebro]] | ''Song Number One'' |207 |3. |- | style="text-align:center;" |16 | {{ZD|NJE}} [[Njemačka]] | [[Njemački jezik|njemački]] | [[Roger Cicero]] | ''Frauen regier'n die Welt'' |49 |19. |-bgcolor="#FFDEAD" | style="text-align:center;" |'''17''' | '''{{ZD|SRB}} [[Srbija]]''' | '''[[Srpski jezik|srpski]]''' | '''[[Marija Šerifović]]''' | '''''[[Molitva (pjesma)|Molitva]]''''' |'''268''' |'''1.''' |- | style="text-align:center;" |18 | {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] | [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Engleski jezik|engleski]] | [[Verka Serdučka]] | ''Dancing Lasha Tumbai'' |235 |2. |- | style="text-align:center;" |19 | {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Scooch]] | ''Flying The Flag (For You)'' |19 |23. |- | style="text-align:center;" |20 | {{ZD|RUM}} [[Rumunija]] | [[Engleski jezik|engleski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Španski jezik|španski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Rumunski jezik|rumunski]] | [[Todomondo]] | ''Liubi, Liubi, I Love You'' |84 |13. |- | style="text-align:center;" |21 | {{ZD|BUG}} [[Bugarska]] | [[Bugarski jezik|bugarski]] | [[Elitsa Todorova]] & [[Stojan Jankulov]] | ''Water'' |157 |5. |- | style="text-align:center;" |22 | {{ZD|TUR}} [[Turska]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Kenan Doğulu]] | ''Shake It Up Shekerim'' |163 |4. |- | style="text-align:center;" |23 | {{ZD|ARM}} [[Armenija]] | [[Engleski jezik|engleski]], [[Armenski jezik|armenski]] | [[Hayko]] | ''Anytime You Need'' |138 |8. |- | style="text-align:center;" |24 | {{ZD|MOL}} [[Moldavija]] | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Natalia Barbu]] | ''[[Fight]]'' |109 |10. |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2007}} * [http://www.eurovision.tv/ Službena stranica] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2007]] [[Kategorija:2007. u Finskoj]] [[Kategorija:2007. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Finskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2007.|*]] 6ox9clfn14t9ibwsosjd1eu72o0sp91 Eurosong 2006. 0 58644 3892232 3628783 2026-06-01T09:05:08Z Panasko 146730 3892232 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2006 |ime izvornik = Διαγωνισμός Τραγουδιού Eurovision 2006 |slika = Eurovision Song Contest - Greece 2006.jpg |slika_opis = | finale = 20. maj 2006. |voditelji = [[Maria Menounos]]<br>[[Sakis Rouvas]] |dirigent = |redatelj = [[Sven Stojanović]] |domaćin = {{ZD|GRČ}} [[Grčka radiotelevizija|ERT]] |mjesto_održavanja = [[OACA Olimpijska dvorana u Atini|OACA Olimpijska dvorana]], [[Atina]], [[Grčka]] |pobjednik = {{ZD|FIN}} ''"[[Hard Rock Hallelujah]]"'' |ples = |glasovanje = Svaka država daje svojoj najdražoj pjesmi 1-8, 10 i 12 bodova. |broj_učesnika = 37 |debitiranje = {{ZID|Armenija}} |povratak = |odustajanje = {{ZID|Austrija}}<br>{{ZID|Mađarska}}<br>{{ZID|Srbija i Crna Gora}} |Bez bodova = |show = [[Helena Paparizou]] i grčki plesači |uvod = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2005.|2005]] | ovo_takmičenje = 2006 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2007.|2007]] }} '''Eurosong 2006.''' bio je pedesetprvi [[Eurosong]], održan u [[Atina|Atini]], [[Grčka]]. Datumi održavanja bili su: 18. maja - polufinale i 20. maja - finale. Televizija domaćin bila je [[Elliniki Radiophonia Tileorassi|ERT]]. [[Finska]] grupa [[Lordi]] pobijedila je sa pjesmom ''[[Hard Rock Hallelujah]]''. Imali su rekordni broj bodova koji je iznosio 292 (iako su ovih godina mogle glasati i mnoge države koje prije nisu). To je također prvi put kad je [[hard rock]] pjesma osvojila Eurosong (prije su to bila samo [[Pop-muzika|pop]] i [[sentiš]] pjesme). == Komentatori == * Belgija - André Vermeulen & Bart Peeters * Bosna i Hercegovina - Dejan Kukrić * Hrvatska - [[Duško Ćurlić]] * Danska - Mads Vangsø & Adam Duvå Hall * Estonija - Marko Reikop * Finska - Heikki Paasonen & Jaana Pelkonen & Asko Murtomäki * Francuska - [[Michel Drucker]] & Claudy Siar * Grčka - Giorgos Kapoudzidis & Zeta Makrypoulia * Island - Sigmar Guðmundsson * Irska - [[Marty Whelan]] * Latvija - Kārlis Streips * Litva - Darius Užkuraitis * Makedonija - Karolina Petkovska * Malta - Eileen Montesin * Monako - Bernard Montiel & Églantine Eméyé * Nizozemska - Cornald Maas & Paul de Leeuw * Norveška - [[Jostein Pedersen]] * Njemačka - Peter Urban * Poljska - Artur Orzech * Portugal - Eládio Clímaco * Španija - Beatriz Pecker * Švedska - [[Pekka Heino]] * Švicarska - Sandra Studer * Ukrajina - [[Pavlo Shylko]] ([[DJ Pasha]]) * Ujedinjeno Kraljevstvo - [[Paddy O'Connell]] (polu-finale) & [[Terry Wogan]] (finale) == Predstavnici == Predstavnici su one osobe koje su na Euroviziji prenosile službene glasove njihove zemlje. * Bjelorusija - Corrianna * Belgija - Yasmine * Bosna i Hercegovina - Vesna Andree Zaimović * Bugarska - Dragomir Simeonov * Armenija - Gohar Gasparyan * Hrvatska - [[Mila Horvat]] * Kipar - [[Konstantinos Christoforou]] * Danska - Jørgen de Mylius * Estonija - Evelin Samuel j * Finska - Nina Tapio * Francuska - Sophie Jovillard * Grčka - Alexis Kostalas * Island - Ragnhildur Steinunn Jónsdóttir * Irska - [[Eimear Quinn]] (Irish singer in the 1996 Contest, which she won) * Izrael - Dana Herman * Latvija - Mārtiņš Freimanis * Litva - Lavija Šurnaitė * Makedonija - [[Martin Vučić]] * Malta - Moira Delia * Monako - Églantine Eméyé * Moldavija * Nizozemska - [[Paul de Leeuw]] * Norveška - Ingvild Helljesen * Njemačka - Thomas Hermanns * Poljska - Maciej Orłoś * Portugal - Cristina Alves * Rumunija - Andreea Marin * Rusija - Yana Churikova * Srbija i Crna Gora - Jovana Janković * Slovenija - Peter Poles * Španija - [[Sonia Ferrer]] * Švedska - Jovan Radomir * Turska - Meltem Yazgan * Ujedinjeno Kraljevstvo - [[Fearne Cotton]] == Pjesme == === Finale 20. maja 2006.=== {| class="prettytable sortable" width="99%" |- bgcolor="#CCCCCC" ! R.br.<br> nastupa !! Država !! Jezik !! Izvođač !! Pjesma !! Prijevod !! Rang !! Bodovi |- | 01. || {{ZID|Švicarska}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[six4one]] || If We All Give a Little || Ako svi damo malo || 17. || 30 |- | 02. || {{ZID|Moldavija}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Arsenie Todiraș|Arsenium]] feat. [[Natalia Gordienko]] & [[Connect-R]] || [[LOCA]] || Lud || 20. || 22 |- | 03. || {{ZID|Izrael}} || [[engleski jezik|engleski]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] || [[Eddie Butler]] || Together We Are One || Zajedno smo jači || 23. || 4 |- | 04. || {{ZID|Latvija}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Cosmos (band)|Cosmos]] || I Hear Your Heart || Slušam tvoje srce || 16. || 30 |- | 05. || {{ZID|Norveška}} || [[norveški jezik|norveški]] || [[Christine Guldbrandsen]] || Alvedansen || - || 14. || 36 |- | 06. || {{ZID|Španija}} || [[španski jezik|španski]] || [[Las Ketchup]] || Bloody Mary || - || 21. || 18 |- | 07. || {{ZID|Malta}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Fabrizio Faniello]] || I Do || Slažem se || 24. || 1 |- | 08. || {{ZID|Njemačka}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Texas Lightning]] || No No Never || Ne ne nikad || 15. || 36 |- | 09. || {{ZID|Danska}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Sidsel Ben Semmane]] || Twist of Love || Okret ljubavi || 18. || 26 |- | 10. || {{ZID|Rusija}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Dima Bilan]] || [[Never Let You Go]] || Nikad kad kreneš || 2. || 248 |- | 11. || {{ZID|Makedonija}} || [[engleski jezik|engleski]], [[makedonski jezik|makedonski]] || [[Elena Ristevska]] || Ninanajna || - || 12. || 56 |- | 12. || {{ZID|Rumunija}} || [[engleski jezik|engleski]], [[italijanski jezik|italijanski]] || [[Mihai Trăistariu]] || [[Tornerò]] || Vratit ću se || 4. || 172 |- | 13. || {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || [[bosanski jezik|bosanski]] || [[Hari Mata Hari]] || [[Lejla]] || - || 3. || 229 |- | 14. || {{ZID|Litvanija}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[LT United]] || [[We Are The Winners]] || Mi smo pobjednici || 6. || 162 |- | 15. || {{ZID|Velika Britanija}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Daz Sampson]] || [[Teenage Life]] || Tinejdžerski život || 19. || 25 |- | 16. || {{ZID|Grčka}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Anna Vissi]] || [[Everything (Anna Vissi)|Everything]] || Sve || 9. || 128 |-bgcolor="#FFDEAD" | 17. || {{ZID|Finska}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Lordi]] || [[Hard Rock Hallelujah]] || || 1. || 292 |- | 18. || {{ZID|Ukrajina}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Tina Karol]] || Show Me Your Love || Pokaži mi svoju ljubav || 7. || 145 |- | 19. || {{ZID|Francuska}} || [[francuski jezik|francuski]] || [[Virginie Pouchain]] || Il était temps || Bilo je vremena || 22. || 5 |- | 20. || {{ZID|Hrvatska}} || [[hrvatski jezik|hrvatski]] || [[Severina]]|| Moja štikla || - || 13. || 56 |- | 21. || {{ZID|Irska}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Brian Kennedy]] || Every Song Is a Cry For Love || Svaka pjesma je plač za ljubav || 10. || 93 |- | 22. || {{ZID|Švedska}} || [[engleski jezik|engleski]]<sup>1</sup> || [[Carola Häggkvist|Carola]] || Invincible || Nepobjediva || 5. || 170 |- | 23. || {{ZID|Turska}} || [[engleski jezik|engleski]], [[turski jezik|turski]], & [[grčki jezik|grčki]] || [[Sibel Tüzün]] || Süper star || Superzvijezda || 11. || 91 |- | 24. || {{ZID|Armenija}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[André]] || Without Your Love || Bez tvoje ljubavi || 8. || 129 |- |} === Polufinale 18. maja 2006.=== {| class="prettytable sortable" width="99%" |- bgcolor="#CCCCCC" ! !! Država !! Jezik !! Izvođač !! Pjesma !! Prijevod na engleskom !! Rang !! Bodovi |-bgcolor="#FFDEAD" | 01 || {{ZD|ARM}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[André]] || Without Your Love || - || 6 || 150 |- | 02 || {{ZD|BUG}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Mariana Popova]] || Let Me Cry || - || 17 || 36 |- | 03 || {{ZD|SLO}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Anžej Dežan]] || Mr Nobody || - || 16 || 49 |- | 04 || {{ZD|AND}} || [[katalonski jezik|katalonski]] || [[Jenny]] || Sense tu || Without You || 23 || 8 |- | 05 || {{ZD|BJE}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Polina Smolova]] || Mum || - || 22 || 10 |- | 06 || {{ZD|ALB}} || [[albanski jezik|albanski]] || [[Luiz Ejlli]] || Zjarr e ftohtë || Fire And Cold || 14 || 58 |- | 07 || {{ZD|BEL}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Kate Ryan]] || [[Je t'adore]] || I Adore You || 12 || 69 |-bgcolor="#FFDEAD" | 08 || {{ZD|IRS}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Brian Kennedy]] || Every Song Is A Cry For Love || - || 9 || 79 |- | 09 || {{ZD|KIP}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Annette Artani|Annet Artani]] || Why Angels Cry || - || 15 || 57 |- | 10 || {{ZD|MNK}} || [[francuski jezik|francuski]] || [[Séverine Ferrer]] || La coco-dance || The Coco Dance || 21 || 14 |-bgcolor="#FFDEAD" | 11 || {{ZD|MAK}} || [[engleski jezik|engleski]], [[makedonski jezik|makedonski]] || [[Elena Risteska]] || Ninanajna || - || 10 || 76 |- | 12 || {{ZD|POLJ}} || [[engleski jezik|engleski]], [[poljski jezik|poljski]], [[njemački jezik|njemački]], [[ruski jezik|ruski]]|| [[Ich Troje]] feat. [[Real McCoy (dance group)|Real McCoy]] || Follow My Heart || - || 11 || 70 |-bgcolor="#FFDEAD" | 13 || {{ZD|RUS}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Dima Bilan]] || Never Let You Go || - || 3 || 217 |-bgcolor="#FFDEAD" | 14 || {{ZD|TUR}} || [[engleski jezik|engleski]], [[turski jezik|turski]], [[grčki jezik|grčki]] || [[Sibel Tüzün]] || Süper star || Superstar || 8 || 91 |-bgcolor="#FFDEAD" | 15 || {{ZD|UKR}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Tina Karol]] || Show Me Your Love || - || 7 || 146 |-bgcolor="#FFDEAD" | 16 || {{ZD|FIN}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Lordi]] || [[Hard Rock Hallelujah]] || - || 1 || 292 |- | 17 || {{ZD|HOL}} || [[engleski jezik|engleski]], [[umjetnički jezik]] || [[Treble]] || Amambanda || - || 20 || 22 |-bgcolor="#FFDEAD" | 18 || {{ZD|LIT}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[LT United]] || [[We Are The Winners]] || - || 5 || 163 |- | 19 || {{ZD|POR}} || [[engleski jezik|engleski]], [[portugalski jezik|portugalski]] || [[Nonstop]] || Coisas de nada || Meaningless Things || 19 || 26 |-bgcolor="#FFDEAD" | 20 || {{ZD|ŠVE}} || [[engleski jezik|engleski]]<sup>1</sup> || [[Carola Häggkvist|Carola]] || Invincible || - || 4 || 214 |- | 21 || {{ZD|EST}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Sandra Oxenryd|Sandra]] || Through My Window || - || 18 || 28 |-bgcolor="#FFDEAD" | 22 || {{ZD|BIH}} || [[bosanski jezik|bosanski]] || [[Hari Mata Hari]] || [[Lejla]] || - || 2 || 267 |- | 23 || {{ZD|ISL}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Silvía Nótt|Silvia Night]] || Congratulations || - || 13 || 62 |- |} <sup>1</sup> U [[Švedska|švedskom]] finalu 2004. (ne 2005), pjesma je izvođena na [[švedski jezik|švedskom]], ali je prevedena za izvođenje na [[Eurosong]]. === Ostale države === [[Datoteka:ESC_2006.png|mini|Mapa takmičenja na Eurovision Song Contest-u 2006. godine]] * Dana 18. juna 2005. [[Austrija|austrijski]] časopis ''[[Der Kurier]]'' objavio je da se [[Austrija]] neće takmičiti 2006. * Dana 5. oktobra 2005. [[Gruzija|gruzijski]] direktor televizije i radija objavio je da se Gruzija neće takmičiti. * Dana 6. oktobra 2005. Češka televizija objavla je da se [[Češka]] neće takmičiti. * Dana 9. decembra 2005. [[Magyar Televizió|Mađarska televizija]] objavila je da se [[Mađarska]] neće takmičiti iz financijskih razloga. [[Srbija i Crna Gora]] povukla se iz takmičenja zbog skandala za vrijeme objavljenja pobjednika. Dogodila se nesuglasica između [[Radiotelevizija Srbije|RTS]]-a ([[Srbija]]) i [[RTCG]]-a ([[Crna Gora]]). Ipak, Srbija i Crna Gora zadržala je pravo glasanja. Nakon odustanak Srbije i Crne Gore ostalo je prazno mjesto u finalu. Na sastanku 20. marta, odlučeno je da [[Hrvatska]], koja je prošle godine bila na 11. mjestu, uđe direktno u finale. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2006}} * [http://www.eurovision.tv Službeni sajt] {{Eurosong}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2006. u Grčkoj]] [[Kategorija:2006. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Grčkoj]] [[Kategorija:Eurosong 2006.|*]] bs00zs2wvtzbjgaowh76xczkm5f4usk Eurosong 2008. 0 58645 3892240 3704569 2026-06-01T09:24:42Z Panasko 146730 3892240 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Pjesma Eurovizije 2008<br><small>Песма Евровизије 2008</small> | slika = ESC Belgrade 2008.png | slika_opis = | prvo_polufinale = 20. maj 2008. | drugo_polufinale = 22. maj 2008. | finale = 24. maj 2008. | voditelji = [[Jovana Janković]]<br>[[Željko Joksimović]] | režiser = [[Sven Stojanović]] | emiter = {{ZD|SRB}} [[Radiotelevizija Srbije|RTS]] | mjesto_održavanja = [[Štark arena|Beogradska arena]], [[Beograd]], [[Srbija]] | pobjednička_pjesma = {{ZD|RUS}} ''"[[Believe]]"'' | sistem_glasanja = Ljudi će u svakoj zemlji moći glasati telefonom i SMS-om. Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasala populacija te zemlje. Sve zemlje koje učestvuju u polu-finalima i finalu imat će pravo glasati i u finalnoj večeri. | broj_učesnika = 43 | debitiranje = {{ZID|Azerbejdžan}}<br>{{ZID|San Marino}} | povratak = nema | odustajanje = {{ZID|Austrija}} | bez_poena = nema | međučin = [[Goran Bregović]]<br> [[Marija Šerifović]]<br> "Serbia for beginners" - Master of Ceremonies [[Aleksandar Josipović]] | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2007.|2007]] | ovo_takmičenje = 2008 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2009.|2009]] }} '''Eurosong 2008.''' bio je pedesettreći [[Eurosong]], održan u [[Beograd]]u, [[Srbija]]. Održane su dvije polufinalne večeri 20. maja i 22. maja 2008. godine, a finalna 24. maja. Takmičenje je održano u [[Štark arena|Beogradskoj areni]]. Srbija je dobila pravo organizirati takmičenje nakon pobjede [[Marija Šerifović|Marije Šerifović]] [[Eurosong 2007.|2007]]. u [[Finska|finskom]] [[Helsinki]]ju. Odgovorni emiter ovog takmičenja je [[Radiotelevizija Srbije]]. == Novosti u 2008. == Prvi put je uveden sistem od dvije polufinalne večeri. == Učesnici == Učestovale su 43 države. Debitantske države su [[Azerbejdžan]] i [[San Marino]]. Sa takmičenja se povukla [[Austrija]]. == Polufinale == === Polufinale 1 === Prvo polufinale održano je 20. maja 2008. {| class="sortable wikitable" width=100% |- |- bgcolor="#CCCCCC" ! Redni broj !! Država !! Jezik !! Izvođač !! Pjesma !! Prevod !! Mjesto !! Poeni |- | 01 ||{{ZID|Crna Gora}} ||[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]|| [[Stefan Filipović]] || "[[Zauvijek volim te]]" || || 14 || 23 |- | '''02''' || '''{{ZID|Izrael}}''' || '''[[Hebrejski jezik|Hebrejski]], [[Engleski jezik|Engleski]]''' || '''[[Bo'az Ma'uda|Boaz]]''' || '''"[[The Fire in Your Eyes]]"''' || '''"Vatra u tvojim očima"''' || '''5''' || '''104''' |- | 03 || {{ZID|Estonija}} || [[Srpski jezik|Srpski]], [[Njemački jezik|Njemački]], [[Finski jezik|Finski]]|| [[Kreisiraadio]] || "[[Leto svet]]" || "Ljetno svijetlo" || 18 || 8 |- | 04 || {{ZID|Moldavija}} || Engleski || [[Geta Burlacu]] || "[[A Century of Love]]" || "Vijek ljubavi" || 12 || 36 |- | 05 ||{{ZID|San Marino}} || [[Italijanski jezik|Italijanski]]|| [[Miodio]] || "[[Complice]]" || "Sukrivac" || 19 || 5 |- | 06 ||{{ZID|Belgija}} || [[Ištarijanski]]|| [[Ishtar]] || "[[O Julissi]]" || - || 17 || 16 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''07''' || '''{{ZID|Azerbejdžan}}''' || '''Engleski''' || '''[[Elnur Hüseynov|Elnur]] i [[Samir Javadzadeh|Samir]]''' || '''"[[Day After Day]]"''' || '''"Dan za danom"''' || '''6''' || '''96''' |- | 08 || {{ZID|Slovenija}} || [[Slovenski jezik|Slovenski]]|| [[Rebeka Dremelj]] || "[[Vrag naj vzame]]" || "Dovraga s tim" || 11 || 36 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''09''' || '''{{ZID|Norveška}}''' || '''Engleski''' || '''[[Maria Haukaas Storeng|Maria]]''' || '''"[[Hold On Be Strong]]"''' || '''"Drži se, budi jak"''' || '''4''' || '''106''' |- bgcolor="yellow" | '''10''' || '''{{ZID|Poljska}}''' || '''[[Engleski]]''' || '''[[Isis Gee]]''' || '''"[[For Life]]"''' || '''"Za život"''' || '''10''' || '''42''' |- | 11 || {{ZID|Irska}} || Engleski || [[Dustin the Turkey]] || "[[Irelande Douze Pointe]]" || "Irska, dvanaest poena" || 15 || 22 |- | 12 || {{ZID|Andora}} || Engleski, [[Katalonski jezik|Katalonski]]|| [[Gisela]] || "[[Casanova (pjesma)|Casanova]]" || - || 16 || 22 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''13''' || '''{{ZID|Bosna i Hercegovina}}''' || '''[[Bosanski jezik|Bosanski]]''' || '''[[Elvir Laković Laka|Laka]]''' || '''"[[Pokušaj]]"''' || || '''9''' || '''72''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''14''' || '''{{ZID|Armenija}}''' || '''Engleski, [[Armenski jezik|Armenski]]''' || '''[[Sirusho]]''' || '''"[[Qele Qele]]"''' || '''"Hajde, hajde"''' || '''2''' || '''139''' |- | 15 || {{ZID|Holandija}} || Engleski || [[Hind Laroussi|Hind]] || "[[Your Heart Belongs To Me]]" || "Tvoje srce pripada meni" || 13 || 27 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''16''' || '''{{ZID|Finska}}''' || '''Finski''' || '''[[Teräsbetoni]]''' || '''"[[Missä miehet ratsastaa]]"''' || '''"Gdje čovjek vozi"''' || '''8''' || '''79''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''17''' || '''{{ZID|Rumunija}}''' || '''[[Rumunski jezik|Rumunski]], Italijanski''' || '''[[Nico]] and [[Vlad Miriţă|Vlad]]''' || '''"[[Pe-o Margine de Lume]]"''' || '''"Na rubu svijeta"''' || '''7''' || '''94''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''18''' || '''{{ZID|Rusija}}''' || '''Engleski''' || '''[[Dima Bilan]]''' || '''"[[Believe]]"''' || '''"Vjeruj"''' || '''3''' || '''135''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''19''' || '''{{ZID|Grčka}}''' || '''Engleski''' || '''[[Kalomira]]''' || '''"[[Secret Combination]]"''' || '''"Tajna kombinacija"''' || '''1''' || '''156''' |} === Polufinale 2 === Prvo polufinale održano je 22. maja 2008. {| class="sortable wikitable" width=100% |- |- bgcolor="#CCCCCC" ! Redni broj !! Država !! Jezik !! Izvođač !! Pjesma !! Prevod !! Mjesto !! Poeni |- bgcolor="#FFDEAD" | '''01''' || '''{{ZID|Island}}'''|| '''Engleski''' || '''[[Euroband]]''' || '''"[[This Is My Life]]"''' || '''"Ovo je moj život"''' || '''8''' || '''68''' |- bgcolor="yellow" | '''02''' || '''{{ZID|Švedska}}''' || '''Engleski''' || '''[[Charlotte Perrelli]]''' || '''"[[Hero]]"''' || '''"Heroj"''' || '''12''' || '''54''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''03''' || '''{{ZID|Turska}}''' || '''Turski''' || '''[[Mor ve Ötesi]]''' || '''"[[Deli]]"''' || '''"Lud"''' || '''7''' || '''85''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''04''' || '''{{ZID|Ukrajina}}''' || '''Engleski''' || '''[[Ani Lorak]]''' || '''"[[Shady Lady]]"''' || '''"dama u sjeni"''' || '''1''' || '''152''' |- | 05 || {{ZID|Litvanija}} || Engleski || [[Jeronimas Milius]] || "[[Nomads in the Night]]" || "Nomadi u noći" || 16 || 30 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''06''' || '''{{ZID|Albanija}}''' || '''[[Albanski jezik|Albanski]]''' || '''[[Olta Boka]]''' || '''"[[Zemrën E Lamë Peng]]"''' || '''"Ulažemo naša srca"''' || '''9''' || '''67''' |- | 07 || {{ZID|Švicarska}} || Italijanski || [[Paolo Meneguzzi]] || "[[Era stupendo]]" || "Krasno je" || 13 || 47 |- | 08 || {{ZID|Češka}} || Engleski || [[Tereza Kerndlová]] || "[[Have Some Fun]]" || "Zabavi se" || 18 || 9 |- | 09 || {{ZID|Bjelorusija}} || Engleski || [[Ruslan Alehno]] || "[[Hasta La Vista]]" || "Vidimo se kasnije" || 17 || 27 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''10''' || '''{{ZID|Latvija}}''' || '''Engleski''' || '''[[Pirates of the Sea]]''' || '''"[[Wolves of the Sea]]"''' || '''"Vukovi sa mora"''' || '''6''' || '''86''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''11''' || '''{{ZID|Hrvatska}}''' || '''[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]''' || '''[[Kraljevi Ulice]] i [[75 cents]]''' || '''"[[Romanca]]"''' || || '''4''' || '''112''' |- | 12 || {{ZID|Bugarska}} || Engleski || [[Deep Zone]] i [[DJ Balthazar|Balthazar]] || "[[DJ, Take Me Away]]" || "DJ, odvedi me" || 11 || 56 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''13''' || '''{{ZID|Danska}}''' || '''Engleski''' || '''[[Simon Mathew]]''' || '''"[[All Night Long]]"''' || '''"CIjelu noć"''' || '''3''' || '''112''' |- bgcolor="#FFDEAD" | '''14''' || '''{{ZID|Gruzija}}''' || '''Engleski''' || '''[[Diana Gurtskaya]]''' || '''"[[Peace Will Come]]"''' || '''"Mir će doći"''' || '''5''' || '''107''' |- | 15 || {{ZID|Mađarska}} || Engleski, [[Mađarski jezik|Mađarski]]|| [[Csézy]] || "[[Candlelight]]" || "Svjetlo svijeće" || 19 || 6 |- | 16 || {{ZID|Malta}} || Engleski || [[Morena Camilleri|Morena]] || "[[Vodka (pjesma)|Vodka]]" || "Votka" || 14 || 38 |- | 17 || {{ZID|Kipar}} || [[Grčki jezik|Grčki]]|| [[Evdokia Kadi]] || "[[Femme Fatale]]" || "Fatalna žena" || 15 || 36 |- | 18 || {{ZID|Makedonija}} || Engleski || [[Tamara Todevska|Tamara]], [[Rade Vrčakovski|Vrčak]] i [[Adrian Gaxha|Adrijan]] || "[[Let Me Love You]]" || "Pusti me da te volim"|| 10 || 64 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''19''' || '''{{ZID|Portugal}}''' || '''[[Portugalski jezik|Portugalski]]''' || '''[[Vânia Fernandes]]''' || '''[[Senhora do Mar (Negras Águas)]]''' || '''"Dama sa mora (tamne vode)"''' || '''2''' || '''120''' |} == Finale == Finalisti su bili * "Velika četvorka" [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Španija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; * Domaćin [[Srbija]]; * Prvih devet zemalja iz prvog polufinala plus jedna država na "divlju kartu" odabrana od žirija (označena žutim); * Prvih devet zemalja iz drugog polufinala plus jedna država na "divlju kartu" odabrana od žirija (označena žutim). Finale je održano 24. maja 2008, a pobjedila je [[Rusija]]. {| class="sortable wikitable" width=100% |- bgcolor="#CCCCCC" ! Redni broj !! Država !! Jezik !! Izvođač !! Pjesma !! Prevod !! Mjesto !! Poeni |- | 01 || {{ZID|Rumunija}} || Rumunski, Italijanski || [[Nico]] and [[Vlad Miriţă|Vlad]] || "[[Pe-o Margine de Lume]]" || "Na rubu svijeta" || 20 || 45 |- | 02 ||{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || Engleski || [[Andy Abraham]] || "[[Even If]]" || "Čak i ako" || 25* || 14 |- | 03 || {{ZID|Albanija}} || Albanski || [[Olta Boka]] || "[[Zemrën E Lamë Peng]]" || "Ulažemo naša srca" || 17 || 55 |- | 04 || {{ZID|Njemačka}} || Engleski || [[No Angels]] || "[[Disappear]]" || "Nestajanje" || 23 || 14 |- | 05 || {{ZID|Armenija}} || Engleski, Armenski || [[Sirusho]] || "[[Qele Qele]]" || "Hajde, hajde" || 4 || 199 |- | 06 || {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || Bosanski || [[Laka]]|| "[[Pokušaj]]" || || 10 || 110 |- | 07 || {{ZID|Izrael}} || Hebrejski, Engleski || [[Bo'az Ma'uda|Boaz]] || "[[The Fire in Your Eyes]]" || "Vatra u tvojim očima" || 9 || 124 |- | 08 || {{ZID|Finska}} || Finski || [[Teräsbetoni]] || "[[Missä miehet ratsastaa]]" || "Gdje čovjek vozi" || 22 || 35 |- | 09 || {{ZID|Hrvatska}} || Hrvatski || [[Kraljevi Ulice]] i [[75 cents]] || "[[Romanca]]" || || 21 || 44 |- | 10 || {{ZID|Poljska}} || Engleski || [[Isis Gee]] || "[[For Life]]" || "Za život" || 24 || 14 |- | 11 || {{ZID|Island}} || Engleski || [[Euroband]] || "[[This is My Life]]" || "Ovo je moj život" || 14 || 64 |- | 12 || {{ZID|Turska}} || Turski || [[Mor ve Ötesi]] || "[[Deli]]" || "Lud" || 7 || 138 |- | 13 || {{ZID|Portugal}} || Portugalski || [[Vânia Fernandes]] || "[[Senhora do Mar (Negras Águas)]]" || "Dama sa mora (Crne vode)" || 13 || 69 |- | 14 || {{ZID|Latvija}} || Engleski || [[Pirates of the Sea]] || "[[Wolves of the Sea]]" || "Vukovi sa mora" || 12 || 83 |- | 15 || {{ZID|Švedska}} || Engleski || [[Charlotte Perrelli]] || "[[Hero]]" || "Heroj" || 18 || 47 |- | 16 || {{ZID|Danska}} || Engleski || [[Simon Mathew]] || "[[All Night Long]]" || "Cijelu noć" || 15 || 60 |- | 17 || {{ZID|Gruzija}} || Engleski || [[Diana Gurtskaya]] || "[[Peace Will Come]]" || "Mir će doći" || 11 || 83 |- | 18 || {{ZID|Ukrajina}} || Engleski || [[Ani Lorak]] || "[[Shady Lady]]" || "Dama u sjeni" || 2 || 230 |- | 19 || {{ZID|Francuska}} || Engleski, Francuski || [[Sébastien Tellier]] || "[[Divine]]" || "Sveto" || 19 || 47 |- | 20 || {{ZID|Azerbejdžan}} || Engleski || [[Elnur Hüseynov|Elnur]] i [[Samir Javadzadeh|Samir]] || "[[Day After Day]]" || "Dan za danom" || 8 || 132 |- | 21 ||{{ZID|Grčka}} || Engleski || [[Kalomira]] || "[[Secret Combination]]" || "Tajna kombinacija" || 3 || 218 |- | 22 ||{{ZID|Španija}} || Španski, Engleski || [[Rodolfo Chikilicuatre]] || "[[Baila el Chiki Chiki]]" || "Pleši Čiki Čiki" || 16 || 55 |- | 23 ||{{ZID|Srbija}} || Srpski || [[Jelena Tomašević]] i [[Bora Dugić]] || "[[Oro]]" || || 6 || 160 |- bgcolor="#FFDEAD" | '''24''' || '''{{ZID|Rusija}}''' || '''Engleski''' || '''[[Dima Bilan]]''' || '''"[[Believe]]"''' || '''"Vjeruj"''' || '''1''' || '''272''' |- | 25 ||{{ZID|Norveška}} || Engleski || [[Maria Haukaas Storeng]] || "[[Hold On Be Strong]]" || "Drži se, budi jak" || 5 || 182 |} == Karte == [[Datoteka:Eurovision 2008 finalists map.png|mini|centar|750px|Finalisti (zeleno), zemlje eliminisane u polufinalu (ljubičasto)]] == Vanjski linkovi == * {{commons|Eurovision Song Contest 2008}} * [https://web.archive.org/web/20081216011600/http://www.eurovisionserbia.tv/ Zvanična stranica] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2008. u Srbiji]] [[Kategorija:2008. u muzici]] [[Kategorija:Srbijanski muzički festivali]] [[Kategorija:Eurosong 2008.|*]] [[Kategorija:Muzika u Beogradu]] ra5ugldnml3me23xcmfmlvpfv9fgcea Marko Perković Thompson 0 61764 3892080 3781447 2026-05-31T17:04:53Z ~2026-32336-38 182000 3892080 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marko Perković Thompson | slika = Marko Perkovic Thompson 23082013 01 roberta f (cropped).jpg | veličina_slike = | opis = Thompson na nastupu 2013. | ime_pri_rođenju = Marko Perković | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1966|10|27}} | mjesto_rođenja = Čavoglave, SR Hrvatska | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | državljanstvo = hrvat | zanimanje = pjevač | godine_aktivnosti = 1991- | poznat_po = | značajna_djela = | veb-sajt = {{URL|thompson.hr}} }} '''Marko Perković Thompson''' (Čavoglave, 27. oktobra 1966.) jest [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač domoljubne, ljubavne i kršćanske tematike. Thompson je jedan od popularnijih hrvatskih pjevača i više puta je punio najveće hrvatske koncertne prostore. Neki od koncerata koji se izdvajaju su oni na splitskom Poljudu 2002. i 2013. godine, na zagrebačkom Maksimiru 2007. godine i na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja 2025. godine, kad se okupilo oko 500 tisuća njegovih obožavatelja. S obzirom da je koncert bio komercijalan, time je Thompson postavio svjetski rekord za najposjećeniji koncert s prodanim ulaznicama na svijetu. == Životopis == Rođen je 27. listopada 1966. godine u Čavoglavama, u Zagori (Šibensko-kninska županija) od majke Marije i oca Ante te ima mlađeg brata Dražena. Drugi brat umro je od bolesti u djetinjstvu. Svoje rano djetinjstvo i odrastanje proveo je u rodnom selu pomažući u radu na poljoprivredi. Oca je rijetko viđao jer je bio ''gastarbeiter'' u Njemačkoj, a dolazio je kući samo za Božić i Uskrs. Poklonio mu je gitaru pa je imao i svoj amaterski bend. Ključna osoba u obitelji u nedostatku oca, bio je djed Šimun (umro je 1991. ali ne kao žrtva rata), kojem je kasnije posvetio pjesmu i videospot ''Moj dida i ja''. Perković u Splitu završava srednju školu za ugostitelja. Radio je u struci kao konobar, ljeti na moru, a zimi u kafiću u rodnoj kući kipara Ivana Meštrovića u Otavicama, 15 kilometara od Čavoglava. === 1990-e: Domovinski rat i početak karijere === [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Cavoglave_crkvica.JPG|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Cavoglave_crkvica.JPG|desno|mini|240x240piksel|Crkva hrvatskih mučenika u Čavoglavama iz 2010. Marko Perković, rođen u Čavoglavama, pomogao je u financiranju izgradnje crkve.]] Po početku Domovinskog rata pridružio se kao dragovoljac Zboru narodne garde. U septembru 1991. godine, pao je Drniš i sela u okolici Drniša oko 15-20 kilometara udaljenosti od Čavoglava, a iznad Čavoglava na padinama Svilaje bilo je većinski srpskih sela pa je odlučio braniti svoje selo sa sumještanima koji su oformili samostalni vod iz Čavoglava 17. septembra 1991. godine. Dobili su nešto oružja od 113. brigade HV-a u Unešiću, kada je dobio strojnicu Thompson. Kada se dijelilo oružje nije bio prisutan jer je vozio prognanike u Split, a kada se vratio jedino je ostala ta strojnica. Budući da je u postrojbi bilo više Marka, radi raspoznavanja zvali su ga Thompson. Kasnije su selu pomogli i branitelji 114. brigade HV-a, vod iz Čavoglava postao je dio te brigade sredinom listopada te Imoćani iz 3. imotske bojne 4. gardijske brigade HV-a.<ref name=":1" /> Kasnije u jesen 1992. vod iz Čavoglava ulazi u sastav 142. drniške brigade. Iz toga doba potječe i Perkovićeva prva pjesma – „Bojna Čavoglave”. Pjesma se brzo proširila cijelom Hrvatskom i postala je jednim od prepoznatljivih simbola prvih dana Domovinskog rata. Glavna poruka pjesme bila je upućena četnicima, kojima se željelo dati do znanja da neće u Čavoglave dok god ondje žive Hrvati.Pjesmu „Bojna Čavoglave” (s prerađenim tekstom) pjevali su i pripadnici Armije BiH kao i HVO-a. Postojala je posebna pjesma s tekstom ''Branitelji Sarajeva'' (poznata i kao ''Hej junaci'') koja se pjevala za opsade Sarajeva. Nakon obrane Čavoglava 1992. godine Marko počinje priređivati humanitarne koncerte diljem Hrvatske. Godine 1992. izlazi i njegov prvi album ''Moli mala''. Godine 1995. Perković se vraća u 142. drnišku brigadu, koja je sudjelovala u operaciji Oluja (4. – 7. avgusta 1995.). Bio je jedan od prvih vojnika koji su ušli u oslobođene gradove Knin i Drniš. Nekoliko mjeseci prije Oluje, napisao je još jednu ratnu uspješnicu, „Anica – Kninska kraljica”. U toj pjesmi poručuje Srbima da će Hrvati osloboditi Knin. Prvi put je javno izveo pjesmu na koncertu na kninskoj tvrđavi nekoliko dana nakon Oluje. Pjesma je objavljena na albumu ''Vrijeme škorpiona'' iz 1995. godine. Godinu dana nakon završetka rata, 1996. godine završio je i svoj treći album ''Geni kameni''. Godine 1998. izlazi uspješni album ''Vjetar s Dinare''. Nastupio je i pobijedio na Etnofestu Neum '98 s pjesmom ''Zaustavi se vjetre'' u suradnji s tamburaškim bendom Pajdaši iz Podravine. Prije te pjesme, karijera mu je bila u krizi i razmišljao je o odlasku na rad u Njemačku gdje mu je radio otac. U emisiji „Novo jutro” na srpskoj TV Pink u srpnju 2025. rekli su da je pjesma ''Zaustavi se vjetre'' „možda jedna od najljepših pjesama napisanih na Balkanu zadnjih 20 godina”. === '''2000-e:''' ''"E, moj narode"'' i ''"Bilo jednom u Hrvatskoj"'' === Godine 2002. ponavlja uspjeh s albumom ''E, moj narode''. 15. septembra iste godine pjeva na splitskom Poljudu pred 40 tisuća ljudi. To je bilo u vrijeme nakon hrvatskih parlamentarnih izbora 2000. i promjene vlasti te optužnice i haškog suđenja hrvatskim generalima poput Ante Gotovine, Mladena Markača te Ivana Čermaka. Thompson je umjesto ljubavnih pjesama više pjevao domoljubne pjesme kao što su: ''E, moj narode'', ''Ne varaj me'' i dvije pjesme u duetu s Miroslavom Škorom: ''Reci, brate moj'' i ''Sude mi''. Od toga albuma ima i pjesme duhovno-vjerskog karaktera nakon 2000. godine kada je po svojim riječima „doživio promjenu i duboki i istinski osjećaj pripadnosti Bogu Isusu Kristu”, poput pjesama: ''Neću izdat ja'' i ''Radost s’ visina'' te brojnih drugih kasnije kao što su: ''Početak'', ''Maranatha'', ''Put u raj'' i dr. Thompson je pjevao 3. februara 2003. godine na dočeku hrvatske rukometne reprezentacije, koja je osvojila prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Portugalu, na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića 100.000 ljudi dočekalo je prvake. Godine 2003. izlazi kompilacija njegove glazbe ''Sve najbolje'' s 18 pjesama. Na njoj se pojavljuje i jedna nova pjesma „Ivane Pavle II”, koja je posvećena dolasku pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:MP_Thompson,_Korčula_2011.017.jpg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:MP_Thompson,_Kor%C4%8Dula_2011.017.jpg|lijevo|mini|Marko Perković 2011. na Korčuli]] Šesti album Marka Perkovića Thompsona ''Bilo jednom u Hrvatskoj'' izašao je 8. prosinca 2006. godine. Prodan je u približno {{broj|120 000}} primjeraka. Godine 2007. započinje turneja ''Bilo jednom u Hrvatskoj''. Turneja je započela 13. aprila koncertom u Vukovaru. Dana 21. aprila njegovih je {{br|15.000}} obožavatelja, koji su došli na koncert, blokiralo Frankfurt. 17. juna je pred oko {{broj|60 000}} obožavatelja održao trosatni koncert na zagrebačkom Maksimiru uz gostovanje klape Intrade. Tijekom turneje održao je preko 50 koncerata diljem Hrvatske, te je odradio koncerte i u Americi, Kanadi, Australiji te Hercegovini. Godine 2008. i 2009. godine na glavnom zagrebačkom Trgu povodom Dana branitelja grada Zagreba, prema procjenama organizatora okupio je preko {{broj|120 000}} ljudi. Thompsona i njegovu obitelj je nakon opće audijencije primio papa Benedikt XVI. 11. novembra 2009. godine. Thompson je nakon kratkog razgovora Svetom Ocu poklonio izdanja svojih CD-ova i DVD-ova, te prijevode pjesama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. === 2010-e: ''Ora et labora'' '''i razdoblje između dva albuma''' === [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Marko_Perkovic_Thompson_23082013_03_roberta_f.jpg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Marko_Perkovic_Thompson_23082013_03_roberta_f.jpg|mini|Thompson s članovima svojeg sastava u Crikvenici, 2013. godine]] 2012. godine je pjevao na dočeku generala Ante Gotovine u njegovim rodnim Pakoštanima koji se vratio oslobođen svih optužbi za ratne zločine iz haaškog pritvora, te četiri dana prije u Splitu također u čast oslobođenim generalima. Album ''Ora et labora'' izdao je 11. aprila 2013., a u roku od 15 dana dosegao je zlatnu nakladu. Na albumu se Thompson tematski i dalje drži političkog i društvenog stanja u Hrvatskoj, no bavi se i povijesnom tematikom te se osvrće na Hrvatsku iz razdoblja srednjeg vijeka istovremeno ističući vrijednosti tradicije, vjere i domoljublja. Album je doživio veliki uspjeh te se prvih petstotinjak primjeraka rasprodalo u svega dva sata. Najveći je uspjeh postigla ljubavna balada ''Samo je ljubav tajna dvaju svjetova'', koju je Thompson posvetio svojoj supruzi Sandri. Pjesma je osvojila nagradu Porin za Hit godine na dodjeli nagrada u lipnju 2014. godine. 30. juna 2013. godine je po drugi put u karijeri održao koncert na splitskom Poljudu. Pjevao je pred 40.000 ljudi na dočeku tenisača Marina Čilića u Međugorju. 16. septembra 2014. koji je s njim na pozornici proslavio osvajanje US Opena. Nakon višemjesečne turneje ''Ora et labora'' diljem Hrvatske, BiH, Austrije, Njemačke i Kanade, održao je i koncert u punoj zagrebačkoj Areni 20. decembra 2014. godine te punoj Spaladium Areni dva dana poslije, čime je okončao svoju najdužu turneju u karijeri. Održao je koncert u Kninu u sklopu obilježavanja 20. obljetnice operacije “Oluja” 2015. godine. Također je nastupio i slijedeće godine u Kninu u isto vrijeme. Thompson je kroz godine nastupao na neformalnim proslavama operacije “Oluja” i Dana pobjede umjesto na državnim manifestacijama u Kninu nastupao u Slunju 2017. godine i u Glini 2018. godine. 4. avgusta 2019. godine nastupa na prepunoj splitskoj Rivi. Dana 30. jula 2017. godine zahvaljujući pjesmi „Moj Ivane”, oboren je Guinnessov rekord u okupljanju najviše ljudi s istim imenom na jednom mjestu, jer se na Kupresu okupilo 2.325 osoba koje se zovu Ivan pa je u tu čast Thompson održao koncert. Dana 16. jula 2018., hrvatske nogometaše je u Zagrebu dočekalo više od pola milijuna ljudi, nakon finala Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji 2018. Nogometašima je bila želja da im na dočeku pjevaju Thompson i Mladen Grdović. Organizatori su bili izričito protiv Thompsonova nastupa, pa je zato, prema želji nogometaša, Thompson došao do njih već u autobusu nakon što su sletjeli u Zagreb, jer su se bojali da neće moći nastupiti na Trgu bana Josipa Jelačića. Vatreni su ubrzo krenuli prema Trgu bana Josipa Jelačića, a trebalo im je čak 6 sati da stignu do tamo, a Thompson je cijelo vrijeme bio s njima i usprkos opstrukcijama organizatora otpjevao je na Trgu - ''Lijepa li si'' i ''Geni kameni'' zajedno s igračima i publikom. === 2020-e: album i turneja ''Hodočasnik'' === {{glavni|Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu}} Između 2022. i 2024. nije imao koncerte zbog bolesti sina Ante Mihaela. 6. i 8. avgusta 2024. se na nagovor sina Ante Mihaela vratio koncertima i imao je dva koncerta u Imotskom (od kojih je na jednom bio gost) i jedan u Dugopolju 16. avgusta pred više od 40.000 ljudi. Nedovršena verzija pjesme ''Ako ne znaš šta je bilo'' pojavila se na internetu u jula 2024., a nedugo zatim objavljena je službena inačica pjesme. Pjesma je doživjela vrhunac popularnosti krajem siječnja i početkom februara 2025. za vrijeme Svjetskoga prvenstva u rukometu koje se organiziralo u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj, kada je bila omiljena pjesma hrvatskih rukometaša i publike. Thompson je nastupio na velikom dočeku rukometaša nakon osvajanja srebrne medalje na Trgu bana Jelačića u Zagrebu po želji samih rukometaša. Prema Billboardu bila je najslušanija pjesma u Hrvatskoj od 8. do 15. februara 2025. [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Marko_Perković_Thompson_2025_Zagreb_Hipodrom_concert.jpg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Marko_Perkovi%C4%87_Thompson_2025_Zagreb_Hipodrom_concert.jpg|desno|mini|240x240piksel|Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu.]] 13. juna 2025. godine, na blagdan sv. Ante, objavljuje album ''Hodočasnik.'' Prije službenog objavljivanja albuma, Thompson je objavio nekoliko pjesama, uključujući: „Nepročitano pismo”, „Oluja” i druge. Prva velika izvedba pjesama s albuma održana je na koncertu na zagrebačkom hipodromu 5. jula 2025. godine. Ovaj koncert oborio je svjetski rekord po broju prodanih ulaznica za jedan nastup, s 485 tisuća prodanih ulaznica. Repertoar na koncertu trajao je tri sata s 30 pjesama. Događaj je uključivao koordiniranu upotrebu 1000 dronova koji su prikazivali vjerske i nacionalne simbole, kao i značajne citate. Sljedeće predstavljanje albuma bilo je na koncertu u na sinjskom hipodromu, 4. kolovoza 2025., a na koncertu je bilo 150 tisuća posjetitelja. === Zabrane koncerata === U Bosni i Hercegovini je jedini slučaj zabrane Thompsonovog koncerta onaj iz 2007. godine kad je trebao nastupiti u sarajevskoj Zetri. Koncert je trebao biti humanitarnog karaktera, a sav prihod bi išao u svrhe izgradnje studentskog doma u Sarajevu. U Hrvatskoj su Thompsonu zabranjeni koncerti u Puli i Umagu 2008. godine. Udruga „Građanska akcija” organizirala je prosvjed protiv njegova koncerta u Poreču u kolovozu 2013, koji je na kraju bio održan. Koncert planiran za 28. prosinca 2025. godine u Areni Zagreb nije bio održan zbog zabrane od strane gradske vlasti. Thompsonu su koncerti također zabranjivani u Švicarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj te Sloveniji. Nizozemske vlasti kao obrazloženje za zabranu navele su «isticanje fašističkih obilježja». Bendu su zbog optužbi za nacizam 2004. godine lokalne vlasti zabranile nastupati u Amsterdamu, iako je održao koncert u Rotterdamu. Švicarske novine procijenile su prilikom zabrane da Perković potpomaže »veličanju fašističkog režima ustaša« te zauzima «ultranacionalističke svjetonazore». Perković je međutim u Švicarskoj imao priliku održati koncert s posebnim popisom pjesmama koji je odobrila policija. Za zabranu koncerta u Berlinu, menadžer Zdravko Barišić u priopćenju za medije ustvrdio je da «koncert nije zabranjen nego je otkazan» te da su za to krivi silni pritisci putem poziva, pisama, sms-ova, raznih protivnika Hrvata i hrvatstva, predvođenih jugokomunistima«. Godine 2009. otkazan mu je koncert u švicarskom gradu Luzernu nakon što je Socijaldemokratska partija pozvala na hitnu izjavu po pitanju Thompsonovog koncerta, nazivajući Perkovića fašistom. Tada mu je zabranjen nastup u Švicarskoj, nakon što je Švicarska služba za analizu i prevenciju (DAP) izjavila da njegovi tekstovi veličaju ustaše Nezavisne Države Hrvatske. Budući da je Švicarska članica Schengenskog sporazuma, Thompsonu je zabranjen ulazak u sve Schengen zemlje na razdoblje od tri godine, što je potvrdio Michele Cercone, glasnogovornik potpredsjednika Europske komisije. Zabrana je naknadno ukinuta i nastavio je s koncertima u Švicarskoj. == Diskografija == === Studijski albumi === * 1992 - ''[[Moli mala]]'' * 1995 - ''[[Vrijeme škorpiona]]'' * 1996 - ''[[Geni kameni]]'' * 1998 - ''[[Vjetar s Dinare]]'' * 2002 - ''[[E, moj narode]]'' * 2006 - ''[[Bilo jednom u Hrvatskoj]]'' * 2011 - ''[[Glazba iz filma Josef|Glazba iz filma josef]]'' * 2013 - ''[[Ora et labora]]'' * 2025 - ''[[Hodočasnik]]'' === Kompilacije === * 1992 - ''[[Najveći hitovi]]'' * 2001 - ''[[The best of]]'' * 2003 - ''[[Sve najbolje]]'' * 2008 - ''[[Druga strana]]'' === Turneje === * 2002 - ''[[Turneja: E, moj narode|E, moj narode]]'' * 2007 - ''[[Turneja: Bilo jednom u Hrvatskoj|Bilo jednom u Hrvatskoj]]'' * 2013 - ''[[Ora et labora (turneja)|Ora et labora]]'' * 2025 - ''[[Hodočasnik (turneja)|Hodočasnik]]'' == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Thompson (band)}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Thompson, Marko Perković}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Ružić]] [[Kategorija:Biografije, Čavoglave]] [[Kategorija:Rođeni 1966.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qm7ic5bdet3lbdtyniwj0tmp2j9pxqv Adil Bešić 0 62671 3892257 3851577 2026-06-01T10:32:17Z Direc992 181592 /* Rat u Bosni i Hercegovini */ 3892257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Adil Bešić | slika = | opis = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1964|04|05}} | mjesto rođenja = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name=heroji.ba/><ref name=faktor>{{cite web |title=Heroj Adil Bešić poginuo prije 27 godina: Imao je krajiško srce i dušu, bio je željan svoje Bosne |url=https://www.faktor.ba/vijest/heroj-adil-besic-poginuo-prije-27-godina-imao-je-krajisko-srce-i-dusu-bio-je-zeljan-svoje-bosne/60417 |website=faktor.ba |access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref name=cazin.net>{{cite web |title=Ko je bio Adil Bešić? – dobitnik Ordena heroja oslobodilačkog rata o kojem se najmanje zna |url=https://www.cazin.net/vijesti/ko-je-bio-adil-besic-dobitnik-ordena-heroja-oslobodilackog-rata-o-kojem-se-najmanje-zna |website=www.cazin.net/ |access-date=7. 4. 2021}}</ref> | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1992|11|28|1964|04|05}} | mjesto smrti = [[Bihać]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | puno ime = | nadimak = | supruga = | titule = | knjige = | pripadnost = {{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] | služba = | čin = Major | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH 1992–95.]] | bitke = | vojska = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] | rod = | jedinice = | zapovijedao = 2. bataljon [[502. viteška brdska brigada|502. viteške brdske brigade]] | nagrade = ''[[Zlatni ljiljan]]''<br>''[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]'' }} '''Adil Bešić''' (5. april 1964 – 28. novembar 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[oficir]] i pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Vojnu karijeru u nekadašnjoj JNA započeo je kao [[oficir]] a od 1992. bio je pripadnik [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] Bihaća. Kao [[komandant]] 2. bataljona [[502. viteška brdska brigada|502. slavne brdske brigade]] [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Petog korpusa]] poginuo je 28. novembra 1992. u rejonu [[Grabež]]a prilikom izvršenja borbenog zadatka. Posthumno su mu dodijeljena odlikovanja: ''[[Zlatni ljiljan]]'' i ''[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]'' [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. == Biografija == Rođen je 5. aprila 1964. u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]<ref name="heroji.ba">{{cite web |title=Heroj Adil Bešić - Biografija |url=https://www.mcsarajevo.ba/heroj-adil-be%C5%A1i%C4%87 |website=mcsarajevo.ba |publisher=Memorijalni Centar Sarajevo |access-date=22. 3. 2024}}</ref><ref name=faktor/><ref name=cazin.net/> Ime je dobio po majci Adili koja je umrla 8 dan po njegovom rođenju. Odrastao je u [[Porodica|porodici]] koja vodi porijeklo iz [[prijedor]]skog naselja [[Kozarac]] koju su činili otac Adem, pomajka Bahrija i braća: stariji Nihad i dvojica mlađe braće Ilijaz i Izet.<ref name=heroji.ba/> Brzo poslije rođenja, 1964. porodica Bešić se preselila iz Kozarca u Prijedor gdje Adil završava osnovnu školu. Kao odličan učenik 1978. odlazi u [[Zagreb]] gdje upisuje Vojnu gimnaziju nakon čijeg završetka školovanje nastavlja na Vojnoj akademiji, smjer kopnena vojska. Prve dvije godine vojne akademije nastavu pohađa u [[Sarajevo|Sarajevu]], a preostale dvije godine studija u Beogradu, gdje i diplomira. === Vojna karijera === Nakon završetka Vojne akademije, karijeru nastavlja u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], kao oficir. Služba mu se prvobitno nalazila u [[Slovenija|slovenskom]] [[Tolmin]]u. Vremenom se dokazuje kao perspektivan oficir te završava kurs za izviđačke jedinice JNA nakon čega radi kao obavještajac u pograničnom dijelu, na državnoj tromeđi, između tadašnje Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]] i [[Italija|Italije]]. Proglašenjem nezavisnosti Slovenije i otpočinjanjem [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] jedinica JNA u kojoj je službovao nalazila se na jugoslovenskoj granici, u [[Nova Gorica|Novoj Gorici]]. Nakon povlačenja JNA s teritorije Slovenije, jedinica JNA u kojoj se nalazio Adil Bešić 29. augusta 1991. godine zajedno s oko 100 vozila stacioniran je u Bihaću. Dio te jedinice u kojoj se nalazio i Adil prebačena je na Plitvice, nad kojom su snage JNA 31. marta 1991. godine preuzele kontrolu. Nakon otpočinjanja rata na području Bosne i Hercegovine, napušta JNA i pridružuje se [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnoj odbrani RBiH]] u Bihaću gdje preuzima komandu nad Odredom Teritorijalne odbrane "Gata-Vrsta". === Rat u Bosni i Hercegovini === Nakon preuzimanja komande nad Odredom TO “Gata-Vrsta” Adil Bešić, kao profesionalno vojno lice, uspostavlja vojnu organizaciju te kroz djelovanje u Odredu od svojih potčinjenih zahtjeva profesionalno obavljanje povjerenih im zadataka uz strogo kažnjavanje svih nezakonitih radnji i poštivanje [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]].<ref>{{Cite journal|last=Saračević, puk.|first=Izudin|date=2025-05-05|editor-last=Husić|editor-first=Halima|title=Adil Bešić|url=https://web.archive.org/web/20181026070007/http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|format=PDF|journal=Zbornik radova Heroji oslobodilačkog rata|publisher=Fond memorijala KS|isbn=978-9926-8247-0-9|access-date=2025-05-05}}</ref> Prvi značajniji događaj pod komandom Adila Bešića dešava se 12. juna 1992. godine kada u organiziranoj akciji jedinice TO “Vrsta” oslobađaju naseljeno mjesto [[Bugar (Bihać)|Bugar]] i izlaze na državnu granica sa [[Hrvatska|Hrvatskom]].<ref name=heroji.ba/> U periodu koji slijedi, Odred je bio angažovan na zadacima očuvanja dostignutih linija odbrane na Srbljanskom platou i drugim linijama odbrane oko Bihaća.<ref name=heroji.ba/> Formiranjem 2. bihaćke brigade ([[502. viteška brdska brigada]]) Adil Bešić postaje komandant njenog 2. bataljona. U novembru 1992. godine snage kojima je rukovodio Bešić oslobađaju Lohovska brda. Nakon postignutih uspjeha u rejonu Grabeža, pri izvođenju borbenog zadatka poginuo je 28. novembra 1992, kao komandant 2. bataljona tada 2. bihaćke brigade.<ref name=heroji.ba/> == Također pogledajte == * [[Spisak dobitnika Ordena heroja oslobodilačkog rata]] * [[Zlatni ljiljan]] == Reference == {{refspisak}} {{Orden heroja oslobodilačkog rata‎}} {{DEFAULTSORT:Bešić, Adil}} [[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Biografije, Prijedor]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena heroja oslobodilačkog rata]] [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] bajcjovvhf19bbr310kydi8hl2gkeel Posttraumatski stresni poremećaj 0 68547 3891980 3851843 2026-05-31T11:59:15Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891980 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Posttraumatski stresni poremećaj |slika = Doom_classic_box_art.png | veličina_slike = | opis_slike=Jednan od obrazaca imaginacijaa ubiljeloh od PSP-a | specijalnost = [[Psihijatrija]], [[klinička psihologija]] | simptomi = Uznemirujuće misli, osjećaji ili [[snovi]] povezani s događajem; mentalna ili fizička patnja uzrokovana traumom; napori da se izbjegnu situacije povezane s traumom; pojačana [[reakcija borba ili bijeg]] | komplikacije = [[Samoubistvo]]; [[srce|srčani]], [[pluća|respiratorni]], [[skelet|mišićno-koštani]], [[probava|gastrointestinalni]] i [[imunost|imunski]] poremećaji | pojava =Tokom ili ubrzo nakon stresa, a može biti i zakašnjeli | uzroci = Izloženost [[trauma]]tskom događaju | rizici = | dijagnoza = Na osnovu simptoma | uzroci = Izloženost traumatskom događaju | rizici = | dijagnoza = Na osnovu simptoma: Za kliničku dijagnozu potreban je najmanje jedan mjesec simptoma, dok simptomi mogu trajati od šest mjeseci do više godina. | trajanje = > mjesec | diferencijalna_dijagnoza =Incidentni [[stres]] | prevencija =Izbjehavanje [[trauma]]tskih situacija | liječenje = Savjetovanje, lijekovi, [[selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina]] | prognoza =Neizvjesna | frekvencija = 8,7%, doživotni rizik 3,5% }} ==Pregled== '''Posttraumatski stresni sindrom''' oblik je [[psihologija|psiholoških]] posljedica izlaganja stresu. Obično slijedi nakon izloženosti osobe traumatskom događaju kao što su posmatranje smrti druge osobe, [[seksualno zlostavljanje]], iznenadna [[smrt]] bliske osobe ili prirodna katastrofa.<ref>American Psychiatric Association (2013). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (Fifth ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Publishing. pp. 271–280. {{ISBN|978-0-89042-555-8}}.</ref> Tri su osnovne manifestacije PTSP-a: * „oživljavanje” traumatskog događaja (noćna mora) * izbjegavajuće [[ponašanje]] (izbjegavanje mjesta povezanih sa traumom) * emocionalno udaljavanje od drugih i psihološka uznemirenost Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) obično se javljaju unutar prva tri mjeseca nakon traumatskog događaja, ali mogu nastupiti i godinama kasnije. Osobe s PTSP-om često uporno izbjegavaju misli, [[Emocija|emocije]] ili razgovore povezane s traumom, a ponekad imaju i djelimičan ili potpun gubitak sjećanja na događaj (disocijativna amnezija).<ref>{{Cite web|url=https://www.nimh.nih.gov/health/topics/post-traumatic-stress-disorder-ptsd|title=Traumatic Events and Post-Traumatic Stress Disorder (PTSD) - National Institute of Mental Health (NIMH)|website=www.nimh.nih.gov|language=en|access-date=30. 12. 2025}}</ref> Istovremeno, trauma se često ponovo proživljava kroz nametajuća i ponavljajuća sjećanja, disocijativne epizode (tzv. „flashbackove“) i noćne more, koje se javljaju kod približno 50–70% oboljelih. Iako su reakcije nakon traume česte, dijagnoza PTSP-a postavlja se tek kada simptomi traju duže od mjesec dana i uzrokuju značajnu psihološku patnju ili funkcionalno oštećenje u svakodnevnom životu. Simptomi kraći od mjesec dana obično se klasificiraju kao akutni stresni poremećaj.<ref>{{Cite journal|last=Svenaeus|first=Fredrik|date=27. 11. 2013|title=Diagnosing mental disorders and saving the normal|url=https://doi.org/10.1007/s11019-013-9529-6|journal=Medicine, Health Care and Philosophy|volume=17|issue=2|pages=241–244|doi=10.1007/s11019-013-9529-6|issn=1386-7423}}</ref> Kod nekih osoba, nakon traume može se razviti i posttraumatski rast. Također, socijalne interakcije s bliskim osobama imaju važan utjecaj na tok PTSP-a: negativne ili nepodržavajuće reakcije, poput kritiziranja, izazivanja osjećaja krivnje ili omalovažavanja, mogu pogoršati simptome.<ref>{{Cite web|url=https://doi.org/10.1037/e636982009-001|title=Mental Health: A Report of the Surgeon General|date=1999|website=PsycEXTRA Dataset|access-date=30. 12. 2025}}</ref> ==Opis== '''Posttraumatski stresni poremećaj''' ('''PTSP''') je [[mentalni poremećaj]] koji se razvija kao posljedica doživljavanja [[psihološka trauma|traumatskog]] događaja, kao što su [[seksualni napad]], [[porodično nasilje]], [[zlostavljanje djece]], [[rat]] i s njim povezane traume, prirodne katastrofe, gubitak voljene osobe, [[saobraćajna nesreć]] ili druge prijetnje po život ili dobrobit osobe.<ref name="DSM5">{{cite book |author=American Psychiatric Association |year=2013 |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Arlington, VA |edition=5th |pages=[https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/271 271–80] |isbn=978-0-89042-555-8 |url= https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/271}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/post-traumatic-stress-disorder/symptoms-causes/syc-20355967 |title=Post-traumatic stress disorder (PTSD) – Symptoms and causes |website=Mayo Clinic |access-date=8. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Wild |first1=Jennifer |last2=Duffy |first2=Michael |last3=Ehlers |first3=Anke |date=2023 |title=Moving forward with the loss of a loved one: treating PTSD following traumatic bereavement with cognitive therapy |journal=Cognitive Behaviour Therapist |volume=16|doi=10.1017/S1754470X23000041 |issn=1754-470X |pmc=10160000 |pmid=37159811}}</ref> {{TOC limit}} == Znaci i simptomi == [[slika:Art of War, Service members use art to relieve PTSD symptoms DVIDS579803.jpg|thumb| Pripadnici vojske koriste [[umjetnost]] za ublažavanje simptoma PTSP-a.]] {{glavni|Psihološki stres i san}} Simptomi PTSP-a obično počinju unutar prva tri mjeseca nakon traumatičnog događaja koji ga je izazvao, ali se mogu pojaviti tek godinama kasnije.<ref name="DSM-5-TR">{{cite book |title=APA Releases Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |date=mart 2022 |page=683 |edition=5th }}</ref> {{citat| Simptomi obično počinju u prva 3 mjeseca nakon traume, iako može doći do kašnjenja od nekoliko mjeseci, ili čak godina, prije nego što se ispune svi kriteriji za dijagnozu. Postoje brojni dokazi za ono što je DSM-IV nazvao "odgođeni početak", ali se sada naziva "odgođeno ispoljavanje", uz priznanje da se neki simptomi obično pojavljuju odmah i da je kašnjenje u ispunjavanju svih kriterija.}} U tipičnom slučaju, osoba s PTSP-om uporno izbjegava ili misli i emocije povezane s traumom ili razgovor o traumatskom događaju, a može čak imati i amneziju događaja ([[disocijativna amnezija]]). Međutim, osoba obično ponovo proživljava događaj kroz nametljiva, ponavljajuća sjećanja, disocijativne epizode ponovnog proživljavanja traume ("[[Flešbek (psihologija)|flešbekovi]]") i noćne more (50 do 70%).<ref name=DSM4>{{cite book |author=American Psychiatric Association |title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV |publisher=American Psychiatric Association |location=Washington, DC |year=1994 |isbn=978-0-89042-061-4 |url=https://archive.org/details/diagnosticstati00amer}};</ref><ref>{{cite web | vauthors = Rebecca C |title=The primary care PTSD screen (PC-PTSD): development and operating characteristics. |url=https://depts.washington.edu/fammed/improvingopioidcare/wp-content/uploads/sites/12/2018/02/Prins-2003.pdf |website=Washington University |publisher=Primary Care Psychiatry |access-date=19. 11. 2022}}</ref> Iako je uobičajeno imati simptome nakon bilo kojeg traumatičnog događaja, oni moraju trajati u dovoljnoj mjeri (tj. uzrokovati disfunkciju u životu ili klinički nivo patnje) duže od mjesec dana nakon traume da bi se klasificirali kao PTSP (klinički značajna disfunkcija ili patnja kraća od mjesec dana nakon traume može biti [[akutni stresni poremećaj]]).<ref name="Rothschild 2000">{{cite book |vauthors=Rothschild B |title=The Body Remembers: The Psychophysiology of Trauma and Trauma Treatment |year=2000 |publisher=W.W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-70327-6}}{{page needed|date=januar 2014}}</ref><ref>{{cite book |vauthors=Kaplan HI, Sadock BJ |title=Kaplan and Sadock's synopsis of psychiatry: Behavioral sciences, clinical psychiatry |url=https://archive.org/details/kaplansadockssyn00kapl |edition=7th |veditors=Grebb JA |publisher=Williams & Williams|year=1994 |location=Baltimore |pages=[https://archive.org/details/kaplansadockssyn00kapl/page/606 606]–609}}</ref><ref name="surgeon4">{{cite book |year=1999 |chapter=Chapter 4 |vauthors=Satcher D |author-link=David Satcher |title=Mental Health: A Report of the Surgeon General |publisher=Surgeon General of the United States |chapter-url=http://www.surgeongeneral.gov/library/mentalhealth/toc.html#chapter4 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100702092029/http://www.surgeongeneral.gov/library/mentalhealth/toc.html#chapter4 |archive-date=2. 7. 2010}}</ref> Neki nakon traumatskog iskustva je [[posttraumatski rast]].<ref>{{cite journal |vauthors=Bernstein M, Betty Pfefferbaum|s2cid=21721645 |title=Posttraumatic Growth as a Response to Natural Disasters in Children and Adolescents |journal=[[Current Psychiatry Reports]] |volume=20 |issue=5|date=maj 2018 |pmid=29766312 |doi=10.1007/s11920-018-0900-4}}</ref> Pokazalo se da društvene interakcije žrtava traume sa značajnim osobama utiču na simptome PTSP-a. Interakcije kontrapodrške uključuju kritiku, navođenje žrtve da se osjeća krivom ili im govorite da su lude.<ref>{{Cite journal |last1=Guay |first1=Stéphane |last2=Beaulieu-Prévost |first2=Dominic |last3=Beaudoin |first3=Cindy |last4=St-Jean-Trudel |first4=Edith |last5=Nachar |first5=Nadim |last6=Marchand |first6=André |last7=O'Connor |first7=Kieron P. |date=14. 4. 2011 |title=How Do Social Interactions with a Significant Other Affect PTSD Symptoms? An Empirical Investigation with a Clinical Sample |journal=Journal of Aggression, Maltreatment & Trauma |volume=20 |issue=3 |pages=280–303 |doi=10.1080/10926771.2011.562478 |issn=1092-6771 |pmc=3654935 |pmid=23687440}}</ref> === Povezana medicinska stanja === Osobe koje su preživjele traumu često, pored PTSP-a, razvijaju depresiju, [[ansioznost|anksiozne poremećaje]] i poremećaje raspoloženja..<ref>{{cite journal |vauthors=O'Donnell ML, Creamer M, Bryant RA, Schnyder U, Shalev A |title=Posttraumatic disorders following injury: an empirical and methodological review |url=https://archive.org/details/sim_clinical-psychology-review_2003-07_23_4/page/586 |journal=[[Clinical Psychology Review]] |volume=23 |issue=4 |pages=587–603 |date=juli 2003 |pmid=12788111 |doi=10.1016/S0272-7358(03)00036-9}}</ref> Više od 50% osoba s PTSP-om ima komorbiditete [[anksiozni poremećaj|anksioznost]], [[poremećaj raspoloženja|raspoloženja]] ili [[poremećaj upotrebe supstanci]]. [[Poremećaj upotrebe supstanci]], kao što je [[poremećaj upotrebe alkohola]], često se javlja zajedno s PTSP-om.<ref name="Maxmen2002-348">{{cite book |title=Psychotropic drugs: fast facts |vauthors=Maxmen JS, Ward NG |publisher=W.W. Norton & Company|year=2002 |isbn=978-0-393-70301-6 |edition=3rd |place=New York |page=348}}</ref> Oporavak od posttraumatskog stresnog poremećaja ili drugih anksioznih poremećaja može biti otežan ili se stanje pogoršati kada su poremećaji upotrebe supstanci komorbidni sa PTSP-om. Rješavanje ovih problema može dovesti do poboljšanja mentalnog zdravlja pojedinca i nivoa anksioznosti.<ref name="Cohen-1995">{{cite journal |vauthors=Cohen SI |title=Alcohol and benzodiazepines generate anxiety, panic and phobias |journal=Journal of the Royal Society of Medicine |volume=88 |issue=2 |pages=73–7 |date=februar 1995 |pmid=7769598 |pmc=1295099}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Spates R, Souza T |year=2007 |title=Treatment of PTSD and Substance Abuse Comorbidity |url=http://www.baojournal.com/BAT%20Journal/VOL-9/BAT%209-1.pdf |journal=The Behavior Analyst Today |volume=9 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1037/h0100643 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106235005/http://www.baojournal.com/BAT%20Journal/VOL-9/BAT%209-1.pdf |archive-date=6. 11. 2014}}</ref> PTSP ima snažnu povezanost sa [[tinitus]]om,<ref name="Cima et al. (2019)">{{cite journal|vauthors=Cima R, Mazurek B, Haider H, Kikidis D, Lapira A, Noreña A, Horare D|year=2019|title=A multidisciplinary European guideline for tinnitus: diagnostics, assessment, and treatment|journal=HNO|volume=67|issue=Suppl 1 |pages=10–42 |doi=10.1007/s00106-019-0633-7|pmid=30847513 |s2cid=71145857 |doi-access=free}}</ref> i postoje spekulacije da PTSP može uzrokovati tinitus koji se javlja u vezi s ovim stanjem.<ref name="Mazurek et al. (2022)">{{cite journal|vauthors=Mazurek B, Haupt H, Olze H, Szczepeck A|year=2022|title=Stress and tinnitus—from bedside to bench and back|journal= Frontiers in Systems Neuroscience|volume=6|issue=47|page=47 |doi=10.3389/fnsys.2012.00047|pmid=22701404 |pmc=3371598 |doi-access=free }}</ref> PTSP je također povezan s nekoliko komorbiditeta fizičkog zdravlja koji uključuju upalne procese i disregulaciju [[imunski sistem|imunskog sistema]].<ref>{{Cite journal |last1=Hori |first1=Hiroaki |last2=Kim |first2=Yoshiharu |date=2019 |title=Inflammation and post-traumatic stress disorder |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/pcn.12820 |journal=Psychiatry and Clinical Neurosciences |language=en |volume=73 |issue=4 |pages=143–153 |doi=10.1111/pcn.12820 |pmid=30653780 |issn=1440-1819|url-access=subscription }}</ref> Kod djece i [[adolescencija|adolescenata]] postoji jaka povezanost između poteškoća u emocijskoj regulaciji (npr. promjene raspoloženja, izljevi bijesa, [[Trantrum|Izljevi bijesa]]) i simptoma posttraumatskog stresa, neovisno o dobi, spolu ili vrsti traume.<ref>{{cite journal |vauthors=Villalta L, Smith P, Hickin N, Stringaris A |s2cid=4731753 |title=Emotion regulation difficulties in traumatized youth: a meta-analysis and conceptual review |journal=[[European Child & Adolescent Psychiatry]] |volume=27 |issue=4 |pages=527–544 |date=april 2018 |pmid=29380069 |doi=10.1007/s00787-018-1105-4 |url=https://kclpure.kcl.ac.uk/portal/files/87273928/Emotion_regulation_difficulties_in_VILLALTA_Publishedonline27January2018_GREEN_AAM.pdf}}</ref> [[Moralna povreda]], osjećaj moralne patnje, poput srama ili krivnje nakon moralnog prekršaja, povezan je s PTSP-om, ali se od njega razlikuje. Moralna povreda povezana je sa sramotom i krivnjom, dok je PTSP povezan s anksioznošću i [[strah]]om.<ref>{{cite journal |vauthors=Hall NA, Everson AT, Billingsley MR, Miller MB |title=Moral injury, mental health and behavioural health outcomes: A systematic review of the literature |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=29 |issue=1 |pages=92–110 |date=januar 2022 |pmid=33931926 |doi=10.1002/cpp.2607 |s2cid=233471425}}</ref>{{Rp|page=2,8,11}} == Faktori rizika== [[Slika:Goya-Guerra (09).jpg|thumb|upright=1.2|''„Ratne katastrofe | No quieren (Oni ne žele)“ od [[Francisca Goye]] (1746–1828) prikazuje stariju ženu koja maše nožem braneći mlađu ženu koju napada vojnik..<ref>{{cite web |vauthors=Robinson M |title=Review of Francisco Goya's Disasters of War |url=http://voices.yahoo.com/review-francisco-goyas-disasters-war-40022.html |website=Yahoo Contributor Network |date=27. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140728204606/http://voices.yahoo.com/review-francisco-goyas-disasters-war-40022.html |archive-date=28. 7. 2014}}</ref>]] Osobe koje se smatraju rizičnima za razvoj PTSP-a uključuju vojno osoblje, preživjele prirodnih katastrofa, preživjele koncentracionih logora i preživjele nasilnih zločina. Osobe zaposlene u zanimanjima koja ih izlažu nasilju (kao što su vojnici) ili katastrofama (kao što su radnici hitnih službi) također su u riziku.<ref name="ASD-PTSD">{{cite journal |vauthors=Fullerton CS, Ursano RJ, Wang L |title=Acute stress disorder, posttraumatic stress disorder, and depression in disaster or rescue workers |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_2004-08_161_8/page/1370 |journal=The American Journal of Psychiatry |volume=161 |issue=8 |pages=1370–6 |date=august 2004 |pmid=15285961 |doi=10.1176/appi.ajp.161.8.1370 |citeseerx=10.1.1.600.4486}}</ref> Ostala zanimanja sa povećanim rizikom uključuju [[šplicija|policajce]], [[vatrogasac|vatrogasce]],<ref>Mascarelli, Amanda interview of Stanley, Ian H., ''[https://theconversation.com/acute-stress-and-early-signs-of-ptsd-are-common-in-firefighters-and-other-first-responders-heres-what-to-watch-out-for-247365 Acute stress and early signs of PTSD are common in firefighters and other first responders − here's what to watch out for]'', The Conversation, January 17, 2025 — note link to free PTSD Coach and to National Center for PTSD</ref> hitne službe, osoblje hitne pomoći, zdravstveni radnici, mašinovođe, ronioci, novinari i mornari, kao i ljudi koji rade u bankama, poštama ili trgovinama.<ref>{{cite journal |vauthors=Skogstad M, Skorstad M, Lie A, Conradi HS, Heir T, Weisæth L |title=Work-related post-traumatic stress disorder |journal=Occupational Medicine |volume=63 |issue=3 |pages=175–82 |date=april 2013 |pmid=23564090 |doi=10.1093/occmed/kqt003 |doi-access=}}</ref> Intenzitet traumaskog događaja također je povezan s naknadnim rizikom od razvoja PTSP-a, pri čemu su iskustva vezana za svjedočenje smrti, ili svjedočenje ili iskustvo mučenja, ozljede, tjelesnog unakaženja, [[traumatska ozljeda mozga|traumatsku ozljedu mozga]] visoko povezana s razvojem PTSP-a. Slično tome, iskustva koja su neočekivana ili od kojih žrtva ne može pobjeći također su povezana s visokim rizikom od razvoja PTSP-a.<ref name="Shalev 2017" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{DMOZ|Health/Mental_Health/Disorders/Anxiety/Post-traumatic_Stress}} * [http://www.ptsd.va.gov/public/index.asp Resources for the public] iz [http://www.ptsd.va.gov/index.asp VA National PTSD Center] * https://web.archive.org/web/20130708072833/http://2.ptsp.ba/ * https://web.archive.org/web/20131023234421/http://www.judzks.ba/Sidemenu/Savjetiinovostiozdravlju/Mentalnozdravlje/Posttraumatskistresniporeme%C4%87ajPTSP.aspx * https://web.archive.org/web/20130310045405/http://www.radiosarajevo.ba/novost/105332/svaki-peti-demobilisani-borac-boluje-od-ptsp-a * http://www.slobodnaevropa.org/content/plp-ptsp-pogadja-sve-vise-mladih-u-bih/25018188.html {{Commonscat|Posttraumatic stress disorder}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Poremećaji povezani sa stresom]] 8q58xhgr89n34agf2t3ck2h4u3diz8k Giro d'Italia 0 73686 3892087 3743410 2026-05-31T18:24:06Z KWiki 9400 3892087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biciklistička utrka | ime = Giro d'Italia | slika = [[Datoteka:Giro d'Italia - Logo 2018.svg|150px]] | vrijeme_održavanja = Maj–juni | regija = [[Italija]] i okolne države | lokalni_naziv = | nadimak = | disciplina = [[Cestovni biciklizam|Cesta]] | takmičenje = [[UCI World Tour]] | vrsta_utrke = [[Grand Tour (biciklizam)|Grand Tour]] | organizator = [[RCS Sport]] | direktor_utrke = Mauro Vegni | prvo_izdanje = [[Giro d'Italia 1909.|1909.]] | dosad_održano = 109 (do [[Giro d'Italia 2026.|2026]]) | prvi_pobjednik = {{ZD|ITA|1861}} [[Luigi Ganna]] | najviše_pobjeda = {{ZD|ITA|1861}} [[Alfredo Binda]]<br/>{{ZD|ITA}} [[Fausto Coppi]]<br/>{{ZD|BEL}} [[Eddy Merckx]]<br/>(po pet pobjeda) | posljednji_pobjednik = {{nowrap|{{ZD|DAN}} [[Jonas Vingegaard]]}} | web = {{URL|giroditalia.it/}} }} [[Datoteka:Maglia rosa.jpg|mini|desno|250px|Ružičasta majica, koju nosi vodeći biciklist na Giro d'Italiji]] '''Giro d'Italia''' ({{bs|Krug po Italiji}}) popularna je [[biciklizam|biciklistička]] utrka koja se svake godine, uz izuzetak ratnih, održava u [[Italija|Italiji]] i okolnim državama.<ref name="Livestrong Giro Info">{{cite news|url=http://www.livestrong.com/article/344716-the-history-of-the-giro-ditalia/|title=The History of the Giro d'Italia.|author=Gregg Seltzer|publisher=Livestrong|date=26. 5. 2011|access-date=30. 7. 2012}}</ref> Jedna je od najslavnijih biciklističkih utrka zajedno s [[Tour de France]]om. Nastala je 1909. kao odgovor na Tour de France, ali i kako bi se povećala prodaja [[novine|novina]] ''[[La Gazzetta dello Sport]]'', koje su bile prvobitni organizator te utrke.<ref name="Livestrong Giro Info"/><ref name="larousse1">{{cite web|url=http://www.larousse.fr/encyclopedie/divers/Tour_dItalie/147186 |title=Tour d'Italie ou Giro d'Italia|publisher=Larousse.fr |date=30. 3. 2012 |access-date=10. 8. 2012}} {{fr simbol}}</ref> Trenutni organizator jest kompanija [[RCS Sport]].<ref>{{cite web|url=http://bikeraceinfo.com/giro/giro1909.html#story |title=1909 Giro d'Italia |work= Bike Race Info |publisher= Dog Ear Publishing |author =Bill i Carol McGann |access-date=30. 7. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.rcsmediagroup.it/wps/portal/mg/!ut/p/c1/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9CP0os3iXgBDLkGBLIwN_P29nA6MAj8DAYGcvA29Dc6B8JIq8oQFQ3sTfwNTJwwjIJE23v6eLgZFlWKCns5epoburGQHdfh75uan6BbmhEeWOiooAtx-tyg!!/dl2/d1/L0lDUmlTUSEhL3dHa0FKRnNBL1lCUlp3QSEhL2Vu/?wai= |title=RCS Sport |work=RCSMediaGroup |publisher=RCS MediaGroup S.p.A. |date=24. 1. 2013 |access-date=20. 6. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130218181017/http://www.rcsmediagroup.it/wps/portal/mg/!ut/p/c1/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9CP0os3iXgBDLkGBLIwN_P29nA6MAj8DAYGcvA29Dc6B8JIq8oQFQ3sTfwNTJwwjIJE23v6eLgZFlWKCns5epoburGQHdfh75uan6BbmhEeWOiooAtx-tyg!!/dl2/d1/L0lDUmlTUSEhL3dHa0FKRnNBL1lCUlp3QSEhL2Vu/?wai= |archive-date=18. 2. 2013 |url-status=dead}}</ref> Vodeći biciklist na Giru nosi ružičastu majicu. Najviše pobjeda u ukupnom poretku u historiji imali su domaći takmičari. Utrka svake godinje počinje iz drugog grada, a tradicionalno se završava u [[Milano|Milanu]], uz nekoliko izuzetaka. == Etapne pobjede == === Po vozačima === Trideset četiri vozača pobijedila su u deset ili više etapa (aktivni su napisani '''podebljano'''):<ref>https://www.procyclingstats.com/race/giro-d-italia/history/most-stage-wins</ref> {| class="wikitable" |- ! Rang !! Vozač !! Pobjede |- |1. || {{ZD|ITA}} [[Mario Cipollini]] || 42 |- |2. || {{ZD|ITA}} [[Alfredo Binda]] || 41 |- |3. || {{ZD|ITA}} [[Learco Guerra]] || 31 |- |4. || {{ZD|ITA}} [[Costante Girardengo]] || 30 |- |5. || {{ZD|BEL}} [[Eddy Merckx]] || 25 |- |6. || {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Saronni]] || 24 |- |7. || {{ZD|ITA}} [[Francesco Moser]] || 23 |- |8. || {{ZD|ITA}} [[Fausto Coppi]] || 22 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Alessandro Petacchi]] || 22 |- |= || {{ZD|BEL}} [[Roger De Vlaeminck]] || 22 |- |11. || {{ZD|ITA}} [[Franco Bitossi]] || 20 |- |12. || {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Olmo]] || 20 |- |= || {{ZD|ŠPA}} [[Miguel Poblet]] || 20 |- |14. || {{ZD|VB}} '''[[Mark Cavendish]]''' || 17 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Gino Bartali]] || 17 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Adolfo Leoni]] || 17 |- |17. || {{ZD|ITA}} [[Raffaele Di Paco]] || 16 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Guido Bontempi]] || 16 |- |19. || {{ZD|ITA}} [[Marino Basso]] || 15 |- |= || {{ZD|ŠVI}} [[Urs Freuler]] || 15 |- |= || {{ZD|BEL}} [[Rik Van Steenbergen]] || 15 |- |22. || {{ZD|ITA}} [[Moreno Argentin]] || 13 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Gaetano Belloni]] || 13 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Olimpio Bizzi]] || 13 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Oreste Conte]] || 13 |- |= || {{ZD|BEL}} [[Patrick Sercu]] || 13 |- |27. || {{ZD|AUS}} [[Robbie McEwen]] || 12 |- |= || {{ZD|BEL}} [[Rik Van Looy]] || 12 |- |29. || {{ZD|ITA}} [[Domenico Piemontesi]] || 11 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Paolo Rosola]] || 11 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Michele Dancelli]] || 11 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Vittorio Adorni]] || 11 |- |= || {{ZD|ITA}} [[Antonio Bevilacqua]] || 11 |- |= || {{ZD|LUX}} [[Charly Gaul]] || 11 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Giro d'Italia}} * [http://www.giroditalia.it/ Službeni sajt] {{Giro d'Italia}} {{Grand Tour}} {{UCI Svjetska turneja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Giro d'Italia| ]] [[Kategorija:Biciklističke utrke u Italiji|Giro d'Italia]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji|Giro d'Italia]] 81vl30x5390ht2skw0h1u89563yef8b Krvni pritisak 0 75104 3892013 3872506 2026-05-31T12:10:30Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 3 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Krvni pritisak | slika = File: Blood pressure monitoring.jpg | opis_slike = Zdravstveni radnik mjeri krvni pritisak pomoću [[sfingmanometar|sfigmomanometra]]. |širina_slike =300px | DiseasesDB = | ICD10 = | ICD9 = | ICDO = | MedlinePlus = 007490 | eMedicine = | MeshID = D001795 | LOINC = {{LOINC|35094-2}} | HCPCSlevel2 = | OPS301 = | reference_range = }} [[Datoteka:Mercury manometer.jpg|mini|desno|250px|Živin [[manometar]]]] '''Krvni pritisak''' je [[sila]] kojom cirkulišuća [[krv]] djeluje na jedinicu površine [[krvni sud|krvnog suda]], a koja nastaje uslijed kontrakcija [[srce|srčane]] muskulature i posljedičnog potiskivanja krvi kroz [[kardiovaskularni sistem]]. Pri svakom izbacivanju krvi iz lijeve srčane komore pritisak raste, dok isti polako opada u periodu između dvije kontrakcije kada se krv ulijeva iz [[srčana pretkomora|pretkomora]] u [[srčana komora|komore]] i srce priprema za novu kontrakciju. Iz tog razloga se određuju dvije vrijednosti: gornji ([[sistola|sistolni]]) i donji ([[dijastola|dijastolni]]) krvni pritisak. Vrijednosti dobijene mjerenjem pomoću različitih instrumenata se odnose na pritisak u krvnim sudovima na nivou srca, jer on nije isti u svim dijelovima tijela uslijed [[hidrostatski efekat|hidrostatskog efekta]] i brojnih drugih činilaca. Standardna jedinica kojom se izražava krvni pritisak je [[milimetar živinog stuba]] (mmHg), mada se nekad koriste i druge jedinice poput [[kilopaskal]]a (kPa), centimetar [[voda|vodenog]] stuba (cm H<sub>2</sub>O) itd. Krvni pritisak je promjenjiv, mijenja se tokom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutrašnjim faktorima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima [[organizam]] nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uslova. Po mišljenju brojnih eksperata, normalan krvni pritisak kod čovjeka kreće se oko 120/80 ili niže<ref>{{Cite web |url=http://www.bpassoc.org.uk/BloodPressureandyou/Thebasics/Whatisnormal |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207090250/http://www.bpassoc.org.uk/BloodPressureandyou/Thebasics/Whatisnormal |archive-date=7. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/highbloodpressure.html</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.nhlbi.nih.gov/hbp/detect/categ.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140704193122/http://www.nhlbi.nih.gov/hbp/detect/categ.htm |archive-date=4. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref>. == Klasifikacija, normalnih i abnormalnih vrijednosti == === Sistemski arterijski pritisak === {| class = "wikitable" style = "float: right; margin-left: 15px; text-align: center" |Klasifikacija uredskog krvnog pritiska (BP<sup>a</sup> i definicije stepena hipertenzije<sup>b</sup> Radne grupe za upravljanje arterijskom hipertenzijom Evropskog kardiološkog društva (ESC) i Evropskog društva za hipertenziju (ESH). Ista klasifikacija koristi se za sve uzraste od 16 godina.<small><sup>a</sup><br> Kategorija BP definirana je prema sjedećem položaju i prema najvišem nivou BP, bilo sistolnom ili dijastolnomIzolirana [[sistolna hipertenzija]].<small><sup>b</sup> se ocjenjuje se sa 1, 2 ili 3, prema vrijednostima sistolnog BP u navedenim opsezima.</small> |- ! '''Kategorija''' !'''Sistolni, mm Hg''' !'''Dijastolni, mm Hg''' |- ! <center> Optimalno </center> |. | <center> <120 </center> |. | <center> <80 </center> |- ! <center> Uobičajeno </center> |. | <center> 120–129 </center> |. | <center> 80–84 </center> |- ! <center> Visoko normalno </center> |. | <center> 130–139 </center> | <center> 85–89 </center> |- ! <center> Hipertenzija 1. stepena </center> |. | <center> 140–159 </center> | <center> 90–99 </center> |- ! <center> Hipertenzija 2. stepena </center> |. | <center> 160–179 </center> |. | <center> 100–109 </center> |- ! <center> Hipertenzija 3. stepena </center> |. | <center> ≥ 180 </center> |. | <center> ≥ 110 </center> |- ! <center> Izolirana sistolna hipertenzija <sup> b </sup> </center> |. | <center> ≥ 140 </center> |. | <center> <90 </center> |} Rizik od kardiovaskularnih bolesti progresivno raste iznad 115/75&nbsp;mmHg,<ref>{{cite journal | vauthors = Appel LJ, Brands MW, Daniels SR, Karanja N, Elmer PJ, Sacks FM | title = Dietary approaches to prevent and treat hypertension: a scientific statement from the American Heart Association | url = https://archive.org/details/sim_hypertension_2006-02_47_2/page/296 | journal = Hypertension | volume = 47 | issue = 2 | pages = 296–308 | date = februar 2006 | pmid = 16434724 | doi = 10.1161/01.HYP.0000202568.01167.B6 }}</ref> a ispod ovog nivoa postoje ograničeni dokazi.<ref>{{cite journal | vauthors = Lewington S, Clarke R, Qizilbash N, Peto R, Collins R | title = Age-specific relevance of usual blood pressure to vascular mortality: a meta-analysis of individual data for one million adults in 61 prospective studies | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-12-14_360_9349/page/1902 | journal = Lancet | volume = 360 | issue = 9349 | pages = 1903–13 | date = decembar 2002 | pmid = 12493255 | doi = 10.1016/S0140-6736(02)11911-8 }}</ref> Promatračke studije pokazuju da ljudi koji održavaju arterijski pritisak na niskim nivoima ovih raspona imaju mnogo bolje dugoročno kardiovaskularno zdravlje. U toku je medicinska rasprava o tome koji je optimalni nivo krvnog pritiska koji treba ciljati kada se koriste lijekovi za snižavanje krvnog pritiska s hipertenzijom, posebno kod starijih ljudi. Tabela prikazuje najnoviju klasifikaciju uredskog (ili kliničkog) krvnog pritiska (2018.) Radne grupe za upravljanje arterijskom hipertenzijom Evropskog kardiološkog društva (ESC) i Evropskog društva za hipertenziju (ESH).<ref>{{cite journal | vauthors = Williams B, Mancia G, Spiering W, Agabiti Rosei E, Azizi M, Burnier M, Clement DL, Coca A, de Simone G, Dominiczak A, Kahan T, Mahfoud F, Redon J, Ruilope L, Zanchetti A, Kerins M, Kjeldsen SE, Kreutz R, Laurent S, Lip GY, McManus R, Narkiewicz K, Ruschitzka F, Schmieder RE, Shlyakhto E, Tsioufis C, Aboyans V, Desormais I | display-authors = 6 | title = 2018 ESC/ESH Guidelines for the management of arterial hypertension | journal = European Heart Journal | volume = 39 | issue = 33 | pages = 3021–3104 | date = septembar 2018 | pmid = 30165516 | doi = 10.1093/eurheartj/ehy339 | doi-access = free }}</ref> Slične pragove usvojilo je Američko udruženje za srce za odrasle osobe starije od 18 godina,<ref name="Heartorg">{{cite web |url= http://www.heart.org/HEARTORG/Conditions/HighBloodPressure/AboutHighBloodPressure/Understanding-Blood-Pressure-Readings_UCM_301764_Article.jsp |title=Understanding blood pressure readings |date=11. 1. 2011 |publisher=American Heart Association|access-date=30. 3. 2011}}</ref> > ali u novembru 2017., Američko udruženje za srce objavilo je revidirane definicije za kategorije krvnog pritiska koje su povećale broj ljudi za koje se smatra da imaju visok krvni pritisak.<ref name="Heartorg2">{{cite web |url= https://www.heart.org/en/news/2018/05/01/nearly-half-of-us-adults-could-now-be-classified-with-high-blood-pressure-under-new-definitions |title= Nearly half of US adults could now be classified with high blood pressure, under new definitions |date= 13. 11. 2017 |publisher=American Heart Association |access-date=28. 7. 2019}}</ref> Krvni pritisak varira iz minute u minutu i obično pokazuje cirkadijalni ritam tokom 24 sata, s najvišim očitanjima rano ujutro i navečer i najnižim očitavanjima noću. Gubitak normalnog pada krvnog pritiska noću povezan je s većim budućim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i postoje dokazi da je noćni krvni pritisak snažniji prediktor kardiovaskularnih događaja od dnevnog krvni pritisak. Krvni pritisak varira tokom dužih vremenskih perioda (mjeseci do godina) i ova varijabilnost predviđa nepovoljne ishode. Krvni pritisak se takođe mijenja kao odgovor na temperaturu, buku, emocijski [[stres]], konzumaciju hrane ili tečnosti, prehrambene faktore, fizičku aktivnost, promene u držanju tijela (poput [[ortostatska hipotenzija|uspravljanja]]), [[lijek]]ovi i bolest. Varijabilnost u krvnom pritisku i bolja prediktivna vrijednost ambulantnih mjerenja krvnog pritiska dovela je do toga da su se neke vlasti, poput Nacionalnog instituta za zdravstvo i izvrsnost u njezi (NICE) u Velikoj Britaniji, založile za upotrebu ambulantnog krvnog pritiska kao preferiranog metoda dijagnoze hipertenzije. [[Datoteka: Blutdruck.jpg |thumb|Digitalni sfigmomanometar koji se koristi za mjerenje krvnog pritiska]] Razni drugi faktori, poput [[starost]]i i [[spol]]a, također utiču na krvni pritisak osobe. Razlike u mjerenju krvnog pritiska u lijevoj i desnoj ruci obično su male. Međutim, povremeno postoji postojana razlika, veća od 10&nbsp;mmHg, koja će možda trebati daljnje istraživanje, npr. Za [[bolest perifernih arterija]] ili [[kardiovaskularna bolest|opstruktivna arterijska bolest]]. Ne postoji prihvaćeni dijagnostički standard za hipotenziju, iako se pritisci niži od 90/60 obično smatraju hipotenzivnim. U praksi se krvni pritisak smatra preniskim samo ako su prisutni njeni [[Hipotenzija|simptomi]]. === Sistemski arterijski pritisak i starost === ==== Fetusni krvni pritisak ==== U [[trudnoća|trudnoći]] fetalno srce, a ne majčino srce stvara fetalni krvni pritisak da bi krv pokretalo fetalnu cirkulaciju. Krvni pritisak u fetalnoj aorti iznosi približno 30&nbsp;mmHg u 20 nedelja gestacije, a raste na približno 45&nbsp;mmHg u 40 nedelja gestacije. .<ref name="Struijk">{{cite journal|vauthors=Struijk PC, Mathews VJ, Loupas T, Stewart PA, Clark EB, Steegers EA, Wladimiroff JW|date=oktobar 2008|title=Blood pressure estimation in the human fetal descending aorta|journal=Ultrasound Obstet Gynecol|volume=32|issue=5|pages=673–81|doi=10.1002/uog.6137|pmid=18816497}}</ref> Prosječni krvni pritisak za donošenu novorođenčad: ref name="SharonSmithMurray">{{cite book|title=Foundations of Maternal-Newborn Nursing|url=https://archive.org/details/foundationsofmat0000murr_4ed|vauthors=Sharon SM, Emily SM|date=2006|publisher=Elsevier|edition= 4th|location=Philadelphia|page=[https://archive.org/details/foundationsofmat0000murr_4ed/page/476 476]}}</ref> * Sistolni 65–95&nbsp;mmHg * Dijastolni 30–60&nbsp;mmHg ==== Djetinjstvo ==== {| class = "wikitable" style = "float: right; margin-left: 15px; text-align: center" | + [[Referentni opseg]] za krvni pritisak (BP) u djece <ref name = "ucla">[http://hr.uclahealth.org/workfiles/AgeSpecificSLM-Peds.pdf Specifično za dječju dob] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170516204947/http://hr.uclahealth.org/workfiles/AgeSpecificSLM-Peds.pdf |date=16. 5. 2017 }}, str. 6. Revidirano 6/10. Autorice Theresa Kirkpatrick i Kateri Tobias. UCLA zdravstveni sistem</ref> |- ! '''Faza''' !! '''Približna starost''' !! '''Sistolni, mm Hg''' !! '''Dijastolni, mm Hg''' |- ! Dojenčad |. | 0 do 12 meseci || 75–100 || 50–70 |- ! Mala djeca i predškolci |. | 1 do 5 godina || 80–110 || 50–80 |- ! Školska dob |. | 6 do 12 godina || 85–120 || 50–80 |- ! Adolescenti |. | 13 do 18 godina || 95–140 || 60–90 |} U djece su normalni rasponi krvnog pritiska niži nego u odraslih i ovise o visini.<ref>http: //www.nhlbi.nih.gov/guidelines/hypertension/child_tbl.htm|journal=|access-date=2008-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20140618151357/http://http/ : //www.nhlbi.nih.gov/guidelines/hypertension/child_tbl.htm | archive-date = 2014-06-18 | url-status = dead}}</ref> (Imajte na umu da je srednji krvni pritisak dat u 50. percentilu i hipertenzija je definirana pomoću [[percentil|95. percentila]] za određenu dob, visinu i spol.) Referentne vrijednosti krvnog pritiska razvijene su za djecu u različitim zemljama, na osnovu raspodjele krvnog pritiska kod djece ovih zemalja. ==== Stariji odrasli ==== U odraslih u većini društava sistolički krvni pritisak raste od rane odrasle dobi pa nadalje, pa sve do najmanje 70 godina; dijastolni pritisak obično počinje da raste porasti u isto vrijeme, ali početi padati ranije sredinom života, otprilike 55. godine života. Srednji krvni pritisak raste od rane odrasle dobi, povišava se sredinom života, dok pulsni pritisak raste prilično osjetno nakon 40. godine života. Prema tome, kod mnogih starijih ljudi sistolni krvni pritisak često premašuje normalni raspon za odrasle, ako je dijastolni pritisak u normalnom rasponu, to se naziva izolovanom sistolnom hipertenzijom. Porast pulsnog pritiska s godinama pripisuje se povišenom [[krutost arterija|ukočenosti arterija]]. == Sistemski venski pritisak == {{Nesistemski krvni pritisak}} Krvni pritisak se općenito odnosi na arterijski pritisak u [[sistemska cirkulacija|sistemskoj cirkulaciji]]. Međutim, mjerenje pritiska u venskom sistemu i [[plućna cirkulacija|plućni sudovi]] imaju važnu ulogu u [[medicina intenzivne njega|intenzivnoj njezi]], ali zahteva invazivno mjerenje pritiska pomoću [[kateter]]a. Venski pritisak je vaskularni pritisak u [[vena]]ma ili u [[srčana pretkomora|srčanim pretkomorama]]. Mnogo je niži od arterijskog pritiska, sa uobičajenim vrijednostima od 5&nbsp;mm Hg u [[desns pretkomora|desnoj pretkomori]] i 8&nbsp;mm Hg u lijevoj. Varijante venskog pritiska uključuju: * [[Centralni venski pritisak]], što je dobra aproksimacija pritiska u desnoj pretkomori, što je glavna odrednica dijastolnog volumena na kraju desne komore. (Međutim, u nekim slučajevima mogu biti izuzeci.) * [[Jugularni venski pritisak]] (JVP) indirektno se opaža pritisak nad venskim sistemom. Može biti korisno u razlikovanju različitih oblika [[srčana bolest|srčanih]] i [[plućna bolest|plućnih bolesti]]. * [[Portni venski pritisak]] je krvni pritisak u [[portna vena|portnoj veni]]. Uobičajeno je 5–10&nbsp;mm Hg == Plućni pritisak == {{Glavni| Pritisak plućne arterije}} U [[plućna arterija|plućnoj arteriji]] pritisak je obično oko 15&nbsp;mm Hg, u mirovanju. Povećani krvni pritisak u kapilarima pluća uzrokuje [[plućna hipertenzija|plućnu hipertenziju]], što dovodi do intersticijskog [[edem]]a, ako se pritisak poveća na preko 20&nbsp;mm |Hg i do [[plućni edem|plućnog edema]], pri pritiscima iznad 25&nbsp;mm Hg. == Srednji sistemski pritisak == {{Glavni| Srednji sistemski pritisak}} Ako se srce zaustavi, krvni pritisak opada, ali ne pada na nulu. Preostali pritisak izmjeren nakon prestanka rada srca i preraspodjele krvi kroz cirkulaciju naziva se srednjim sistemskim pritiskom ili srednjim pritiskom punjenja u cirkulaciji; obično je to ~7&nbsp;mm Hg. == Poremećaji krvnog pritiska == Poremećaji kontrole krvnog pritiska uključuju [[Hipertenzija|visoki krvni pritisak]], [[Hipotenzija|nizak krvni pritisak]] i krvni pritisak koji pokazuje pretjeranu ili neprilagođenu fluktuaciju. === Visok krvni pritisak === {{Glavni| Hipertenzija}} [[Arterijska hipertenzija]] može biti pokazatelj drugih problema i može imati dugoročne štetne efekte. Ponekad to može biti akutni problem, na primjer [[hitna hipertenzija]]. Nivoi arterijskog pritiska stvaraju mehanički stres na arterijskim zidovima. Viši pritisci povećavaju opterećenje srca i progresiju nezdravog rasta tkiva ([[aterom]]a) koji se razvija unutar zidova arterija. Što je veći pritisak, više stresa, i više ateroma ima tendenciju napredovanja, a [[miokard|srčani mišić]] s vremenom zadeblja, povećava se i slabi. Perzistentna [[hipertenzija]] jedan je od faktora rizika za [[moždani udar]], [[infarkt miokarda|srčani udar]], [[zatajenje srca]] i arterijske aneurizme, a vodeći je uzrok [[otkazivanje bubrega|hroničnoig otkazivanja bubrega]]. Čak i umjereno povišenje arterijskog pritiska dovodi do skraćenja [[očekivani životni vijek|očekivanog životnog vijeka]]. Pri ozbiljno visokim pritiscima, srednjim arterijskim pritiscima 50% ili više iznad prosjeka, osoba može očekivati da će živjeti najviše nekoliko godina ako se na odgovarajući način ne liječi. U prošlosti je najviše pažnje bilo posvećeno [[dijastola|dijastolnom]] pritisku, ali danas je poznato da su i visoki [[sistola|sistolni]] pritisci i visoki [[pulsni pritisak]] (brojčana razlika između sistolinog i dijastolinog pritiska) također faktori rizika. U nekim se slučajevima čini da smanjenje prekomjernog dijastolinog pritiska zapravo može povećati rizik, vjerovatno zbog povećane razlike između sistolnog i dijastolnog pritiska (vidi članak [[pulsni pritisak]]. Ako je sistolni krvni pritisak povišen (>140&nbsp;mm Hg) sa normalnim dijastolnim krvnim pritiskom (<90&nbsp;mm Hg), naziva se ''izoliranom [[sistolna hipertenzija|sistolnom hipertenzijom]]'' i može izazvati zdravstvenu zabrinutost. Za one koji imaju regurgitaciju [[srčani zalistak|srčanog zaliska]] , promjena težine može biti povezana s promjenom dijastolnog pritiska. U studiji na ljudima s regurgitacijom srčanih zalistaka, koja su upoređivala mjerenja u razmaku od dvije sedmice za svaku osobu, zabilježena je povećana težina [[aortna insuficijencija|aortne]] i [[mitralna regurgitacija|mitralne insuficijencije]] kada se dijastolni krvni pritisak povećao, dok kada dijastolni povećan pritisak je smanjen, došlo je do smanjenja težine. === Nizak krvni pritisak === {{Glavni|Hipotenzija}} Prenizak krvni pritisak poznat je kao [[hipotenzija]]. Ovo je stanje za zabrinutost, ako uzrokuje znakove ili simptome, poput vrtoglavice, nesvjestice ili u ekstremnim slučajevima [[šok|cirkulacijski šok]]. Uzroci niskog arterijskog pritiska uključuju stanja, kao što su: * [[Sepsa]] * [[Hemoragija]] - gubitak krvi * [[Kardiogeni šok]] * [[Nervo posredovana hipotenzija]] (ili refleksna sinkopa) * [[Toksini]]e, uključujući toksične doze lijeka za krvni pritisak * [[Hormon]]ske abnormalnosti, kao što je [[Addisonova bolest]] * [[Poremećaj prehrane]], posebno [[anorexia nervosa]] i [[bulimija]] ==== Ortostatska hipotenzija ==== {{Glavni| Ortostatska hipotenzija}} Veliki pad krvnog pritiska nakon stajanja (uporni pad sistolnog/dijastolnog krvnog pritiska <20/00&nbsp;mm Hg) naziva se [[ortostatska hipotenzija]] (posturalna hipotenzija) i predstavlja neuspjeh tijela da nadoknadi učinak [[gravitacija|gravitacije]] na cirkulaciju. Stajanje rezultira povišenim [[Hidrostatika|hidrostatskim]] pritiskom u krvnim sudovima donjih udova. Posljedično rastezanje vena ispod [[dijafragma|dijafragmom]] (udruživanje vena) uzrokuje premještanje ~500 ml krvi iz grudi i gornjeg dijela tijela. To rezultira brzim smanjenjem centralnog volumena krvi i smanjenjem srčanokomorskog predopterećenja, što zauzvrat smanjuje udarni volumen i srednji arterijski pritisak. Obično se to nadoknađuje višestrukim mehanizmima, uključujući aktiviranje [[autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]], koji povećava broj [[puls|otkucaja srca]], [[kontraktilnost miokarda]] i [[vazokonstrikcija|vazokonstrikciju,]] sistemskih arterija, radi očuvanja krvnog pritiska i izazivanja [[Vena|venskih]] vazokonstrikcija za smanjenje venske usklađenosti. Smanjena podložnost problemima sa venama takođe je rezultat suštinskog [[miogeni mehanizam|miogenih]] povećanja tona venskog [[glatki mišić|glatkog mišića]], kao odgovor na povišeni pritisak u venama donjeg dijela tijela. Ostali kompenzacijski mehanizmi uključuju venoarteriolski [[aksonski refleks]], [[pumpa skeletnih mišića|pumpe skeletnih mišića]] i [[kriva venskog povratka|respiratorne pumpe]]. Zajedno, ovi mehanizmi normalno stabiliziraju krvni pritisak u roku od jedne minute ili manje. Ako ovi mehanizmi kompenzacije ne uspiju i arterijski pritisak i [[brzina protoka tečnosti|protok krvi]] smanjuje se nakon određene tačke, [[perfuzija]] mozga postaje kritično ugrožena (tj. opskrba krvlju nije dovoljna), uzrokujući [[vrtoglavica|vrtoglavicu]], slabost ili [[sinkopa|nesvjesticu]]. Obično je ovaj neuspjeh nadoknade posljedica bolesti ili lijekova koji utiču na [[simpatički nervni sistem]]. Sličan efekt se primjećuje nakon iskustva s prekomjernim opterećenjem gravitacijske sile (G-opterećenje), kakve rutinski doživljavaju akrobatski ili borbeni piloti „[[G-sila|povlačenje Gs-a]]“, gde ekstremni hidrostski pritisci prelaze sposobnost tjelesnih kompenzacionih mehanizama. === Promjenjiv ili fluktuirajući krvni pritisak === Neke fluktuacije ili varijacije krvnog pritiska su normalne. Varijacije pritiska koje su znatno veće od norme povezane su s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti malih moždanih sudova,<ref>{{Cite journal|last1=Tully|first1=Phillip J.|last2=Yano|first2=Yuichiro|last3=Launer|first3=Lenore J.|last4=Kario|first4=Kazuomi|last5=Nagai|first5=Michiaki|last6=Mooijaart|first6=Simon P.|last7=Claassen|first7=Jurgen A. H. R.|last8=Lattanzi|first8=Simona|last9=Vincent|first9=Andrew D.|last10=Tzourio|first10=Christophe|last11=Variability in Blood Pressure and Brain Health Consortium †|date=7. 1. 2020|title=Association Between Blood Pressure Variability and Cerebral Small-Vessel Disease: A Systematic Review and Meta-Analysis|journal=Journal of the American Heart Association|volume=9|issue=1|pages=e013841|doi=10.1161/JAHA.119.013841|issn=2047-9980|pmc=6988154|pmid=31870233}}</ref> i demencija, neovisno o prosječnom nivou krvnog pritiska. Noviji dokazi na temelju [[kliničko ispitivanje|kliničkog ispitivanja]] također su povezali varijacije krvnog pritiska s moždanim udarom,<ref>{{Cite journal|last=Muntner|first=P|title=Visit-to-visit variability of blood pressure and coronary heart disease, stroke, heart failure and mortality: A cohort study|journal=Annals of Internal Medicine|year=2015|volume=163|issue=5|pages=329–338|doi=10.7326/M14-2803|pmid=26215765|pmc=5021508}}</ref> otkazivanjem srca,<ref>{{Cite journal|last1=Nuyujukian|first1=DS|last2=Koska|first2=J|last3=Bahn|first3=G|last4=Reaven|first4=PD|last5=Zhou|first5=JJ|title=Blood pressure variability and risk of heart failure in ACCORD and the VADT|journal=Diabetes Care|year=2020|volume=43|issue=7|pages=1471–1478|doi=10.2337/dc19-2540|pmid=32327422|pmc=7305004|hdl=10150/641980}}</ref> i srčanim promjenama koje mogu dovesti do zatajenja srca.<ref>{{Cite journal|last=Nwabuo|first=CC|title=Association Between Visit-to-Visit Blood Pressure Variability in Early Adulthood and Myocardial Structure and Function in Later Life|journal=JAMA Cardiology|year=2020|volume=5|issue=7|page=795|doi=10.1001/jamacardio.2020.0799|pmid=32293640|pmc=7160747}}</ref> Ovi podaci potaknuli su raspravu o tome treba li liječiti prekomjerne varijacije krvnog pritiska, čak i među starijim odraslim [[normotenzija|normotenzivima]].<ref>{{Cite journal|last1=Parati|first1=Gianfranco|last2=Ochoa|first2=Juan E.|last3=Lombardi|first3=Carolina|last4=Bilo|first4=Grzegorz|date=mart 2013|title=Assessment and management of blood-pressure variability|journal=Nature Reviews. Cardiology|volume=10|issue=3|pages=143–155|doi=10.1038/nrcardio.2013.1|issn=1759-5010|pmid=23399972}}</ref> Starije osobe i oni koji su primili lijekove za krvni pritisak češće pokazuju veće oscilacije pritiska ,<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">{{cite journal|vauthors=Brickman AM, Reitz C, Luchsinger JA, Manly JJ, Schupf N, Muraskin J, DeCarli C, Brown TR, Mayeux R|year=2010|title=Long-term Blood Pressure Fluctuation and Cerebrovascular Disease in an Elderly Cohort|journal=Archives of Neurology|volume=67|issue=5|pages=564–69|doi=10.1001/archneurol.2010.70|pmc=2917204|pmid=20457955}}</ref> a postoje neki dokazi da različiti antihipertenzivi imaju različite učinke na varijabilnost krvnog pritiska;<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Messerli|first1=Franz H.|last2=Hofstetter|first2=Louis|last3=Rimoldi|first3=Stefano F.|last4=Rexhaj|first4=Emrush|last5=Bangalore|first5=Sripal|date=28. 5. 2019|title=Risk Factor Variability and Cardiovascular&nbsp;Outcome: JACC Review Topic of the Week|journal=Journal of the American College of Cardiology|language=en|volume=73|issue=20|pages=2596–2603|doi=10.1016/j.jacc.2019.02.063|pmid=31118154|issn=0735-1097|doi-access=free}}</ref> da li se ove razlike idu u korist ili je ishod neizvjestan. == Fiziologija == [[Datoteka:Systolevs Diastole.png|thumb|280px|Srčana sistola i dijastola]] [[Datoteka:VIM LDH.jpg|thumb|280px|Talasi oblika brzine krvotoka u centralnoj arteriji mrežnjače (crveni) i veni (plavi), izmjereni pomoću [[lasersko doplersko snimanje|laserskog doplerskog snimanja]] u očnom dnu zdravog dobrovoljca. Tokom svakog otkucaja srca, krvni pritisak varira između maksimalnog (sistolnog) i minimalnog (dijastolnog) pritiska<ref>{{cite web | url = http://healthlifeandstuff.com/2010/06/normal-blood-pressure-range-adults/ | title = Normal Blood Pressure Range Adults | publisher = Health and Life | date = 7. 6. 2010 | access-date = 20. 6. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160318195914/http://healthlifeandstuff.com/2010/06/normal-blood-pressure-range-adults | archive-date = 18. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref><ref name = 'Caro'>{{cite book | last = Caro | first = Colin G. | name-list-format = vanc |title=The Mechanics of The Circulation | url = https://archive.org/details/mechanicsofcircu0000unse |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1978 |isbn=978-0-19-263323-1}}</ref>]] Razlike u srednjem krvnom pritisku pokreću protok krvi u cirkulaciji. Stopa srednjeg protoka krvi ovisi i o krvnom pritisku i o otporu protoku koji daju krvni sudovi. U nedostatku efekata [[Fluidna statika|hidrostatski]] (npr. stajanje), srednji krvni pritisak opada kako se [[Cirkulacijski sistem|cirkulirajuća krv]] udaljava od [[srce|srca]] kroz arterije i [[kapilar]]e zbog [[viskoznos|viskoznog]] gubitaka energije. Srednji krvni pritisak pada tokom cijele cirkulacije, iako se najveći dio pada odvija duž malih arterija i [[arteriola]].<ref name='Klabunde2005p93-4'>{{cite book | last = Klabunde | first = Richard | title = Cardiovascular Physiology Concepts | url = https://archive.org/details/cardiovascularph0000klab | publisher = Lippincott Williams & Wilkins | year = 2005 | pages = [https://archive.org/details/cardiovascularph0000klab/page/93 93]–94 | isbn = 978-0-7817-5030-1 }}</ref> Pulsatility also diminishes in the smaller elements of the arterial circulation, although some transmitted pulsatility is observed in capillaries.<ref>{{Cite journal|last1=Mahler|first1=F.|last2=Muheim|first2=M. H.|last3=Intaglietta|first3=M.|last4=Bollinger|first4=A.|last5=Anliker|first5=M.|date=1979|title=Blood pressure fluctuations in human nailfold capillaries|journal=The American Journal of Physiology|volume=236|issue=6|pages=H888–893|doi=10.1152/ajpheart.1979.236.6.H888|issn=0002-9513|pmid=443454}}</ref> [[Datoteka:Circulation pressures v1.tif|thumb|280px|Shema krvnog pritiska u cirkulaciji]] Gravitacija utiče na krvni pritisak hidrostatskim silama (npr. tokom stajanja) i zaliscima u venama, [[disanje]]m i pumpanjem od kontrakcije skeletnih mišića, što također utiče na krvni pritisak, posebno u venama. === Hemodinamika === {{glavni| Hemodinamika}} Jednostavan prikaz hemodinamike sistemskog arterijskog pritiska zasniva se na [[srednji arterijski pritisdak|srednjem arterijskom pritisku]] (MAP) i pulsnom pritisku. Većina uticaja na krvni pritisak može se shvatiti u smislu njihovog uticaja na [[srčani udar]],<ref>{{cite journal|vauthors=Guyton AC|date=decembar 1981|title=The relationship of cardiac output and arterial pressure control|journal=Circulation|volume=64|issue=6|pages=1079–88|doi=10.1161/01.cir.64.6.1079|pmid=6794930|doi-access=free}}</ref> [[Vaskularni otpor|sistemski vaskularni otpor]] ili [[arterijska krutost]] (inverzna arterijska podudarnost). Srčani volumen je proizvod udarnog volumena i broja otkucaja srca. Na udarni volumen utiče:<ref>{{Cite journal|last=Milnor|first=W. R.|date=maj 1975|title=Arterial impedance as ventricular afterload|journal=Circulation Research|volume=36|issue=5|pages=565–570|doi=10.1161/01.res.36.5.565|issn=0009-7330|pmid=1122568|doi-access=free}}</ref> *1) [[krajnji dijastolni volumen]] ili pritisak punjenja komore koji djeluje putem [[Frank-Starlingov zakon|Frank-Starlingovog mehanizma]] – na što utiče [[volumen krvi]]; *2) [[kontraktilnost miokarda|kontraktilnost srca]]; i *3) [[naknadno opterećenje]], impedancija protoka krvi predstavljena cirkulacijom. Kratkoročno gledano, što je veći volumen krvi, to je veći srčani volumen. Ovo je predloženo kao objašnjenje veze između visokog unosa soli u ishrani i povišenog krvnog pritiska; međutim, odgovori na povećani unos natrija hranom variraju među pojedincima i uveliko ovise o odgovorima autonomnog nervnog sistema i [[sistem renin-angiotenzin|sistema renin-angiotenzim]],<ref>{{cite journal|vauthors=Lee AJ|date=decembar 1997|title=The role of rheological and haemostatic factors in hypertension|journal=Journal of Human Hypertension|volume=11|issue=12|pages=767–76|doi=10.1038/sj.jhh.1000556|pmid=9468002|doi-access=free}}</ref> i broj sudova, posebno manjih, arteriola i kapilara. Prisustvo ozbiljne arterijske [[stenoza|stenoze]] povećava otpor protoku, međutim ovo povećanje otpora rijetko povećava sistemski krvni pritisak, jer je njegov doprinos ukupnom sistemskom otporu mali, iako može duboko smanjiti nizvodni protok.<ref>{{cite journal|vauthors=Coffman JD|date=decembar 1988|title=Pathophysiology of obstructive arterial disease|journal=Herz|volume=13|issue=6|pages=343–50|pmid=3061915}}</ref> a i promjene u [[osmolalnost|osmolarnosti plazme]] takođe može biti važna.<ref>{{Cite journal|last1=Korner|first1=P. I.|last2=Angus|first2=J. A.|date=1992|title=Structural determinants of vascular resistance properties in hypertension. Haemodynamic and model analysis|journal=Journal of Vascular Research|volume=29|issue=4|pages=293–312|doi=10.1159/000158945|issn=1018-1172|pmid=1391553}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Mulvany|first=Michael J.|date=2012|title=Small artery remodelling in hypertension|journal=Basic & Clinical Pharmacology & Toxicology|volume=110|issue=1|pages=49–55|doi=10.1111/j.1742-7843.2011.00758.x|issn=1742-7843|pmid=21733124}}</ref> Jednostavno rečeno, sistemski vaskularni otpor uglavnom se određuje kalibrom malih arterija i arteriola. Otpor koji se može pripisati krvnom sudu ovisi o njegovom radijusu kako je opisano [[Hagen-Poiseuilleova jednadžba|Hagen-Poiseuilleovoj jednadžbi]] (otpor ∝ 1/radijus<sup>4</sup>). Dakle, što je manji radijus, to je veći otpor. Ostali fizički faktori koji utiču na otpor uključuju: dužinu suda (što je duži, to je otpor veći), viskoznost krvi (što je veća, to je otpor veći) i broj plovila, posebno manjih brojnih, arteriola i kapilara. Prisustvo ozbiljne arterijske [[stenoza|stenoze]] povećava otpor protoku, međutim ovo povećanje otpora rijetko povećava sistemski krvni pritisak, jer je njegov doprinos ukupnom sistemskom otporu mali, iako može duboko smanjiti nizvodni protok. Tvari nazvane [[vazokonstrikcija|vazokonstriktor]] smanjuju kalibar krvnih žila, povećavajući time krvni pritisak. [[vazodilatacija|Vazodilatatori]] (poput [[nitroglicerin]]a) povećavaju kalibar krvnih sudova, smanjujući tako arterijski pritisak. Dugoročno gledano, proces nazvan preuređivanjem takođe doprinosi promjeni kalibra malih krvnih sudova i utiče na otpor i reaktivnost na vazoaktivne agense. Smanjenje gustine kapilara, nazvano kapilarno razrjeđivanje, u nekim okolnostima može doprinijeti povećanoj otpornosti. U praksi, [[autonomni nervni sistem]] svake osobe i drugi sistemi koji regulišu krvni pritisak, posebno bubreg, mogu odgovoriti i regulirati sve ove faktore, tako da, iako su gornja pitanja važna, rijetko djeluju izolirano i stvarni odgovor arterijskog pritiska određene osobe može se u kratkom i dugoročnom razdoblju jako razlikovati. === Srednji arterijski pritisak === MAP je prosjek krvnog pritiska tokom [[srčani ciklus|srčanog ciklusa]] i određuje se pomoću [[srčani volumen|srčanog izlaza]] (CO), [[sistemski vaskularni otpor|sistemskog vaskularnog otpora]] (SVR) i [[centralni venski pritisak|centralnog venskog pritiska]] (CVP):<ref name="Mayet Hughes 2003 pp. 1104–9">{{cite journal | last1=Mayet | first1=J | last2=Hughes | first2=A | title=Cardiac and vascular pathophysiology in hypertension. | journal=Heart | volume=89 | issue=9 | year=2003 | issn=1355-6037 | pmid=12923045 | pmc=1767863 | pages=1104–9 | doi=10.1136/heart.89.9.1104}}</ref><ref name="Granger Hall 2007 pp. 241–263">{{cite book | last1=Granger | first1=Joey P. | last2=Hall | first2=John E. | title=Comprehensive Hypertension | chapter=Role of the Kidney in Hypertension | publisher=Elsevier | year=2007 | isbn=978-0-323-03961-1 | doi=10.1016/b978-0-323-03961-1.50026-x | pages=241–263}}</ref><ref name=KlabundeMAP2007>{{cite web |url=http://www.cvphysiology.com/Blood%20Pressure/BP006.htm |title=Cardiovascular Physiology Concepts – Mean Arterial Pressure |access-date=29. 9. 2008 | vauthors = Klabunde RE |year=2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091002040008/http://www.cvphysiology.com/Blood%20Pressure/BP006.htm |archive-date=2. 10. 2009 }}</ref> :::::::::::<math>\! \text{MAP} = (\text{CO} \cdot \text{SVR}) + \text{CVP} </math> U praksi, učešće CVP (koje je malo) općenito se zanemaruje, tako da :::::::::::<math>\! \text{MAP} = \text{CO} \cdot \text{SVR} </math> MAP se često procjenjuje na osnovu mjerenja sistolnog, <math> \! P_{\text{sys}}</math> i dijastplnog pritiska, <math> \! P_{\text{dias}}</math>&nbsp;<ref name="KlabundeMAP2007" /> primjenom jednadžbe: <math>\! \text{MAP} \approxeq P_{\text{dias}} + k (P_{\text{sys}} - P_{\text{dias}})</math> dje '' k '' = 0,333, iako su zagovarane druge vrijednosti za ''k''.<ref>{{Cite journal|last1=Bos|first1=Willem J. W.|last2=Verrij|first2=Elisabeth|last3=Vincent|first3=Hieronymus H.|last4=Westerhof|first4=Berend E.|last5=Parati|first5=Gianfranco|last6=van Montfrans|first6=Gert A.|date=april 2007|title=How to assess mean blood pressure properly at the brachial artery level|journal=Journal of Hypertension|volume=25|issue=4|pages=751–755|doi=10.1097/HJH.0b013e32803fb621|issn=0263-6352|pmid=17351365}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Meaney|first1=E.|last2=Alva|first2=F.|last3=Moguel|first3=R.|last4=Meaney|first4=A.|last5=Alva|first5=J.|last6=Webel|first6=R.|date=juli 2000|title=Formula and nomogram for the sphygmomanometric calculation of the mean arterial pressure|journal=Heart (British Cardiac Society)|volume=84|issue=1|pages=64|doi=10.1136/heart.84.1.64|issn=1468-201X|pmc=1729401|pmid=10862592}}</ref> === Pulsni pritisak === {{glavni |Pulsni pritisak}} [[Datoteka: Arterial-blood-pressure-curve.svg | thumb|Shematski prikaz talasa arterijskog pritiska tokom jednog srčanog ciklusa. Zarez u krivulji povezan je sa zatvaranjem aortnog zaliska.]] [[Pulsni pritisak]] je razlika između izmjerenog sistolnog i dijastolnog pritiska, :::::::::::<math>\! P_{\text{pulse}} = P_{\text{sys}} - P_{\text{dias}}.</math> Pulsni pritisak je posljedica pulsirajuće prirode [[srčani volumen|srčanog izlaza]], tj. otkucaja srca. Veličina pulsnog pritiska obično se pripisuje interakciji [[udarni volumen|udarnog volumena]] srca, usklađenosti (sposobnosti širenja) arterijskog sistema – što se uglavnom može pripisati [[aorta|aorti]] i velikim elastičnim arterijama – i otporu toku u [[arterijsko stablo|arterijskom stablu]]. == Regulacija krvnog pritiska == {{glavni | Regulacija krvnog pritiska |Sistem Renin-angiotenzin}} Endogena, [[homeostaza|homeostatski]] regulacija arterijskog pritiska nije u potpunosti poznata, ali dobro su okarakterizirani sljedeći mehanizmi regulacije: * [[Baroreceptorski refleks]]: [[Baroreceptor]]i u [[zona receptora visokog prirtiska|zonama receptora visokog pritiska]] otkrivaju promjene u arterijskom pritisku. Ovi baroreceptori na kraju šalju signale na [[produžena moždina|moždinu moždanog stabla]], konkretno na [[rostrumska ventrolateralna srž|rostrumsku ventrolateralnu srž ili mwdulu]] (RVLM). Medula putem [[automni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]] prilagođava srednji arterijski pritisak, mijenjajući i silu i brzinu kontrakcija srca, kao i sistemski vaskularni otpor. Najvažniji arterijski baroreceptori nalaze se u lijevom i desnom [[karotidni sinus|karotidnom sinusu]] i u [[aortni luk|aortnom luku]].<ref name='KlabundeArtBar2007'>{{cite web|url=http://www.cvphysiology.com/Blood%20Pressure/BP012.htm |title=Cardiovascular Physiology Concepts – Arterial Baroreceptors |access-date=9. 9. 2008 |last=Klabunde |first=RE |year=2007 }} [http://www.cvphysiology.com/Blood%20Pressure/BP012.htm Archived version 2009-10-03]</ref> * [[Sistem renin-angiotenzin]] (RAS): Ovaj sistem je općenito poznat po dugotrajnom prilagođavanju arterijskog pritiska. Omogućava [[bubreg]]u da nadoknadi gubitak u [[volumen krvi|zapremini krvi]] ili pad arterijskog pritiska aktiviranjem endogenog [[vazokonstrikcija|vazokonstriktora]], poznatog kao [[angiotenzin II]]. *Oslobađanje [[aldosteron]]a: Ovaj [[steroidni hormon]] se oslobađa iz [[kora nadbubrežne žlijezde|kore nadbubrežne žlijezde]], kao odgovor na angiotenzin II ili visoku razinu [[kalij]]a u serumu. Aldosteron stimulira zadržavanje [[natrij]]a i izlučivanje kalija putem bubrega. Budući da je natrij glavni ion koji određuje količinu tečnosti u krvnim sudovima pomoću [[osmoza|osmoze]], aldosteron će povećati zadržavanje tečnosti, a posredno i arterijski pritisak. * [[Baroreceptor]]i u [[zona receptora niskog pritiska|zonama receptora niskog pritiska]] (uglavnom u [[šuplje vane|šupljim]] i [[plućna vena|plućnim venama]], te u [[srčana pretkomora|pretkomorama]]) rezultira u [[povratna sprega|povratnoj sprezi]] reguliranjem lučenja [[vazopresin|antidiuretskog hormona]] (ADH / vazopresin), [[renin]]a i [[aldosteron]]a. Dobijeni porast [[zapremina krvi|zapremine krvi]] rezultira povećanim [[srčani volumen|srčanim volumenom]] po [[Frank-Starlingov zakon srca|Frank-Starlingovom zakon srca]], povećavajući arterijski krvni pritisak. Ovi različiti mehanizmi nisu nužno neovisni jedni o drugima, što pokazuje veza između RAS-a i oslobađanja aldosterona. Kada krvni pritisak padne, počinju mnoge fiziološke kaskade kako bi se krvni pritisak vratio na odgovarajući nivo. # Pad krvnog pritiska otkriva se smanjenjem protoka krvi, a time i smanjenjem [[brzina glomerulske filtracije|brzinom glomerulske filtracije]] (GFR). # Smanjenje GFR-a osjeća se kao smanjenje nivoa Na<sup>+ </sup> za ''[[macula densa]]''. # ''Macula densa'' uzrokuje povećanje reapsorpcije Na<sup>+</sup>, što dovodi do prodiranja vode putem [[osmoza|osmoze]] i dovodi do krajnjeg povećanja zapremine [[krvna plazma|plazme]]. Dalje, ''macula densa'' oslobađa [[adenozin]], što uzrokuje suženje aferentnih arteriola. # Istovremeno, [[jukstaglomerulska ćelija|jukstaglomerulske ćelije]] osjećaju pad krvnog pritiska i oslobađaju [[renin]]. # Renin pretvara [[angiotenzinogen]] (neaktivni oblik) u [[angiotenzin I]] (aktivni oblik). # Angiotenzin I teče u [[krvotok]]u dok ne dođe do plućnih kapilara, gdje [[angiotenzin-konvertujući enzim]] (ACE) djeluje na njega da bi ga pretvorio u [[angiotenzin II]]. # Angiotenzin II je vazokonstriktor, koji će povećati protok krvi u srce, a zatim i predopterećenje, na kraju povećavajući [[srčani učinak]]. # Angiotenzin II takođe uzrokuje povećanje oslobađanja [[aldosteron]]a iz [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. # Aldosteron dalje povećava reapsorpciju Na<sup>+</sup> i H<sub>2</sub>O u [[distalna izuvijana cijev|distalnoj izuvijanoj tubuli]] [[nefron]]a. Sada se RAS farmakološki ciljaju [[ACE inhibitor]]om i [[antagonisti receptora angiotenzina II|antagonistima receptora angiotenzija]], poznatih i kao blokatori angiotenzinskih receptora (ARB). Sistem aldosterona direktno cilja [[spironolakton]], [[antagonist aldosterona]]. Zadržavanje tečnosti može biti usmjereno na [[diuretik]]e; antihipertenzivni efekat diuretika je posljedica njihovog utjecaja na zapreminu krvi. Općenito, baroreceptorski refleks nije usmjeren na [[hipertenzija|hipertenziju]], jer ako je blokiran, osobe mogu patiti od [[ortostatska hipertenzija|ortostatske hipotenzije]] i [[nesvjestica|nesvjestice]]. == Mjerenje == [[Datoteka: Korotkow English.jpg | thumb|Objašnjenje kako se krvni pritisak meri na osnovu zvuka Korotkowa]] {{Glavni| Mjerenje krvnog pritiska}} Arterijski pritisak se najčešće mjeri pomoću [[sfigmomanometar|sfigmomanometra]], koji koristi visinu stuba žive ili mjerača aneroida, kako bi odslikavao krvni pritisak auskultacijom. .<ref name='Booth1977'>{{cite journal | vauthors = Booth J | title = A short history of blood pressure measurement | journal = Proceedings of the Royal Society of Medicine | volume = 70 | issue = 11 | pages = 793–9 | date = novembar 1977 | pmid = 341169 | pmc = 1543468 | doi = 10.1177/003591577707001112 }}</ref> Najčešća automatizirana tehnika mjerenja krvnog pritiska temelji se na metodu [[Oscilometrija|oscilometrije]]. Potpuno automatizovano oscilometrijsko mjerenje dostupno je od 1981. Invazivno mjerenje pritiska, prodiranjem u arterijski zid radi mjerenja, mnogo je rjeđe i obično je ograničeno na bolničke postavke. Sada se istražuju novi metodi za mjerenje krvnog pritiska bez prodiranja u arterijski zid i bez ikakvog pritiska na tijelo pacijenta. Takozvana mjerenja bez manžetne, otvaraju vrata udobnijim i prihvatljivijim uređajima za mjerenje krvnog pritiska. Primjer je monitor krvnog pritiska bez manžetne na zglobu koji koristi samo optičke senzore . .<ref name='Booth1977'/> == Krvni pritisak kod drugih životinja == Krvni pritisak kod sisavaca koji nisu ljudi sličan je ljudskom krvnom pritisku. Suprotno tome, broj otkucaja srca se znatno razlikuje, uglavnom u zavisnosti od veličine životinje (veće životinje imaju sporije otkucaje srca).<ref>{{Cite book|title=The design of mammals : a scaling approach| first = John William | last = Prothero | name-list-format = vanc |isbn=9781107110472|location=Cambridge|oclc=907295832|date=22. 10. 2015}}</ref> As in humans, blood pressure in animals differs by age, sex, time of day and circumstances:<ref name=":1">{{Cite book|title=Animal models in cardiovascular research|url=https://archive.org/details/animalmodelsinca0000gros|last=Gross|first=David R. | name-list-format = vanc |publisher=Springer|year=2009|isbn=9780387959627|edition= 3rd|location=Dordrecht|pages=[https://archive.org/details/animalmodelsinca0000gros/page/5 5]|oclc=432709394}}</ref><ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Brown S, Atkins C, Bagley R, Carr A, Cowgill L, Davidson M, Egner B, Elliott J, Henik R, Labato M, Littman M, Polzin D, Ross L, Snyder P, Stepien R | title = Guidelines for the identification, evaluation, and management of systemic hypertension in dogs and cats | journal = Journal of Veterinary Internal Medicine | volume = 21 | issue = 3 | pages = 542–58 | date = 2007 | pmid = 17552466 | doi = 10.1111/j.1939-1676.2007.tb03005.x }}</ref> measurements made in laboratories or under anesthesia may not be representative of values under free-living conditions. Rats, mice, dogs and rabbits have been used extensively to study the causes of high blood pressure.<ref>{{cite journal | vauthors = Lerman LO, Chade AR, Sica V, Napoli C | title = Animal models of hypertension: an overview | journal = The Journal of Laboratory and Clinical Medicine | volume = 146 | issue = 3 | pages = 160–73 | date = septembar 2005 | pmid = 16131455 | doi = 10.1016/j.lab.2005.05.005 }}</ref> {| class="wikitable sortable" |+Krvni pritisak i puls različitih sisara <br> !rowspan=2|Vrsta !colspan=2|<br>mm Hg !rowspan=2|Puls<br>(otkucaji u minuti) |- !Sistolni !Dijastolni |- | Telad | 140 | 70 | 75–146 |- | Mačke | 155 | 68 | 100–259 |- | Psi | 161 | 51 | 62–170 |- | Koze | 140 | 90 | 80–120 |- |Zamorčići | 140 | 90 | 240–300 |- | Miševi | 120 | 75 | 580–680 |- | Svinje | 169 | 55 | 74–116 |- | Zečevi | 118 | 67 | 205–306 |- | Pacovi | 153 | 51 | 305–500 |- | Rhesus majmuni | 160 | 125 | 180–210 |- | Ovce | 140 | 80 | 63–210 |} == Također pogledajte == * [[Hipertenzija]] * [[Hipotenzija]] == Reference == {{refspisak}} {{Fiziologija srca i krvnih sudova}} {{Krv}} {{Commonscat|Blood pressure}} [[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]] [[Kategorija:Angiologija]] [[Kategorija:Kardiologija]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Krvni pritisak]] ljan8veeac8ka8ysl4mlfamuhvbz7vi Krvni sud 0 75108 3892069 3843637 2026-05-31T14:53:49Z Animalsandpets1 168970 Novi pasus o razvoju i mehanizmima nastanka krvnih sudova. 3892069 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Arteriessystem.png|mini|desno|250px|Arterijski sistem kod čovjeka]] '''Krvni sudovi''' ili '''krvne žile''' su dio [[Krvotok|kardiovaskularnog sistema]] čija je funkcija prenošenje [[krv]]i kroz tijelo. Najvažnije krvne žile su [[Arterija|arterije]], koje odvode krv iz [[srce|srca]] i [[Vena|vene]] koje vraćaju krv prema srcu. == Anatomija == Svi krvni sudovi u osnovi imaju istu građu. Iznutra su presvučene [[endotel]]om koji je okružen subendotelom, vezivnim tkivom. Oko njega nalazi se sloj vaskularnog [[Glatki mišić|glatkog mišićnog tkiva]], koje je visoko razvijeno kod arterija. Na kraju se nalazi daljnji sloj vezivnog tkiva poznat kao ''tunica adventitia'' koji sadrži [[Živac|nerve]] koji opskrbljuju mišićni sloj, kao i [[kapilari|kapilare]] u većim krvnim sudovima. == Vrste == Vrste krvnih sudova su: * [[Arterija]] * [[Arteriola]] * [[Kapilari]] * [[Venula]] * [[Vena]] == Razvoj == Krvni sudovi nastaju iz mezoderma. Nastanak i razvoj krvnih žila odvija se putem dva načina: vaskulogenezom i angiogenezom. Prva krvna ostrvca nastaju u 3. sedmici razvoja iz ćelija mezenhima u mezodermu koji okružuje žumanjčanu kesu, a nešto kasnije i u kardiogenom regionu i splanhničnom mezodermu unutar embriona. Ćelije formiraju ostrvca pod induktivnim dejstvom različitih faktora iz okoline. Ove ćelije se nazivaju [[hemangioblasti]], te predstavljaju prekursore za nastanak krvnih sudova i ćelija krvi. Iako krvne ćelije nastaju u ovom regionu, definitivne hematopoetske matične ćelije nastaju unutar embriona u mezodermu aortno-gonadalnog-mezonefrosa (AGM). Ćelije koje se nalaze na periferiji krvnog ostrvca diferenciraju se angioblaste, koji će proliferirati i kasnije diferencirati u endotelne ćelije, dok će ćelije iz centra krvnog ostrvca dati ćelije krvi. Na ovaj način nastaju primitivni kapilari koji će potom obrazovati primitivne kapilarne mreže. <ref name=":0">{{Cite book|last=Sadler|first=T. W.|title=Langman's Medical Embryology|publisher=Wolters Kluwer|year=2023|isbn=9781975179960|pages=86, 87}}</ref> Angiogeneza predstavlja proces nastanka krvnih sudova pupljenjem i grananjem već postojećih krvnih sudova. Da bi se ovaj proces odigravao prvo mora doći do aktivacije, a potom do razgradnje bazalne membrane krvnih sudova. Na mjestu razgradnje doći će do proliferacije i migracije endotelnih ćelija, od kojih će prvo nastati trake, a potom i novi krvni sudovi sa lumenom. Glatke mišićne ćelije razvijaju se uglavnom iz ćelija okolnog mezenhima.<ref name=":0" /> Za razvoj i molekularnu regulaciju razvoja krvnih sudova značajne su mnoge supstance koje se oslobađaju u neposrednoj okolini mjesta nastanka krvnog suda. Neki od najvažnijih faktora su fibroblastni faktor rasta 2 (FGF2) i vaskularni endotelni faktor rasta (VEGF).<ref name=":0" /> ==Također pogledajte== *[[Tunica intima]] *[[Tunica media]] *[[Tunica externa]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Kardiovaskularni sistem}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Blood vessels}} [[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]] qbs1xeojg90zhn972nuyejv5sn7fjpq Međunarodni aerodrom Banja Luka 0 78161 3892064 3846724 2026-05-31T13:46:40Z Ljiljan90 120511 /* Kompanije, letovi i broj putnika */ Broj putnika za mjesec April 2026 godine objavljen 3892064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom Banja Luka | izvorno ime = Међународни аеродром Бања Лука | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Blairport.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = BNX | ICAO = LQBK | vrsta = Javni | vlasnik-operator = Aerodromi Republike Srpske | vlasnik = | operator = Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) | grad = | lokacija = [[Mahovljani]], [[Laktaši]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | izgrađen = 1976 | upotreba = | visina-m = 122 m | koordinate = {{coor dms|44|56|29|N|17|17|51|E|type:airport}} | website = | metar-visina = 122 m | metar-r = | r1-broj = 17/35 | r1-dužina-m = 2.500 | r1-površina = Asfalt | r2-broj = | r2-dužina-m = | r2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom Banja Luka''' {{aerodrom kodovi|BNX|LQBK}}<ref>{{Cite news|url=https://www.world-airport-codes.com/bosnia-and-herzegovina/banja-luka-590.html|title=Banja Luka International - Bosnia and Herzegovina|newspaper=World Airport Codes|language=en-US|access-date=28. 3. 2017}}</ref> ([[ćirilica]]: ''Међународни аеродром Бања Лука''), poznat i kao '''Aerodrom Mahovljani''', po [[Mahovljani|obližnjem istoimenom selu]], je [[aerodrom]] koji se nalazi 23&nbsp;km od [[Banja Luka|Banje Luke]], administrativnog sjedišta [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i drugog po veličini grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Aerodrom je primio 17.622 putnika 2006. 20 godina poslje, Aerodrom bilježi najuspješniju godinu sa rekordnim brojem od 485.409 putnika. == Historija == Izgradnja Međunarodnog aerodroma Banja Luka počela je 1976.<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka-airport.com/index.php/lat/o-nama|title=O NAMA|last=User|first=Super|website=www.banjaluka-airport.com|language=sr-yu|access-date=28. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170512120308/http://www.banjaluka-airport.com/index.php/lat/o-nama|archive-date=12. 5. 2017|url-status=dead}}</ref> U skladu sa razvojnim planovima, izgrađeni kapaciteti čini su BNX aerodromom sekundarne važnosti, ograničenog na domaći saobraćaj na teritoriji [[SFRJ]]. Nakon političkog i teritorijalnog raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], koji je završen potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], formiran je entitet Republika Srpska unutar Bosne i Hercegovine. Ova činjenica dala je Aerodromu Banja Luka novi značaj i potpuno drugu ulogu. Međunarodni aerodrom Banja Luka je otvoren za civilni zračni saobraćaj 18. novembra 1997. Od 1999. do 2003, aerodrom je služio kao glavno čvorište kompanije [[Air Srpska]], koja je bila službeni aero-prevoznik u Republici Srpskoj. Kompaniju su osnovali Jat Airways i Vlada Republike Srpske. Kompanija je prestala sa radom 2003. zbog velikih dugovanja i povlačenja kompanije Jat Airlines iz partnerstva. Aerodrom je izgrađen u području općina [[Laktaši]] i Gradiška, u širokoj dolini [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], šireći se sve do [[Lijevče polje|Lijevče polja]]. Povezan je sa glavnim putem između [[Banja Luka|Banje Luke]] i Gradiške, a povezan je s [[autoput]]em. == Letovi == Tokom godina, aerodrom je imao letove koji su povezivali Banju Luku sa [[Beograd]]om, [[Zürich]]om, [[Beč]]om i [[Tivat]]om, većinom zahvaljujući kompaniji [[Sky Srpska]], čija je baza bila na tom aerodromu. Od 9. novembra 2007, [[srbija]]nska kompanija Air Serbia nastavila je svoje letove između [[Beograd]]a i [[Banja Luka|Banje Luke]] nakon pauze od dvije godine. == Kompanije, letovi i broj putnika == {| class="wikitable sortable" |Air Serbia |Beograd |- |Freebird Airlines |'''Sesonski charter:''' Antalya |- |Ryanair |Beč (od 4. 6. 2021), Bergamo (od 3. 7. 2021), Berlin, Charleroi, Göteborg, Hahn, Memmingen, Stockholm-Arlanda (od 2. 11. 2021.) |- |Wizz Air |Basel/Mulhouse (od 6. 6. 2021), Dortmund (od 3. 6. 2021), Eindhoven (od 7. 6. 2021.), Malmö (od 7. 6. 2021), Stockholm-Skavsta (od 6. 6. 2021.) |} {| class="wikitable sortable" !Godina !Jan !Feb !Mar !Apr !Maj !Jun !Jul !Aug !Sep !Okt !Nov !Dec !Ukupno |- |2010 | - | - | - | - | - | - | - | - |497 |432 |602 | - |'''4,798''' |- |2011 |560 |422 |640 |719 |680 |536 |1,209 |942 |707 |830 |545 |577 |'''8,367''' |- |2012 |791 |424 |178 |408 |402 |377 |589 |688 |610 |642 |550 |765 |'''6,424''' |- |2013 |518 |448 |400 |431 |601 |530 |844 |893 |713 |824 |434 |2,201 |'''8,837''' |- |2014 |1,522 |1,352 |1,566 |1,942 |2,201 |2,797 |3,457 |4,011 |2,633 |2,503 |1,661 |1,991 |'''27,636''' |- |2015 |1,830 |1,154 |1,327 |2,090 |2,353 |2,085 |2,554 |2,591 |2,185 |1,782 |1,078 |1,771 |'''22,800''' |- |2016 |1,484 |875 |1,368 |1,581 |2,298 |2,094 |2,835 |2,807 |1,905 |1,905 |n/a |n/a |'''21,694''' |- |2017 |1,484 |875 |1,171 |2,013 |2,033 |2,023 |2,533 |2,613 |2,048 |1,934 |997 |1,143 |'''20,867''' |- |2018 |1,203 |717 |1,144 |1,806 |1,671 |2,294 |3,109 |3,295 |2,528 |1,876 |8,272 |8,265 |'''36,180''' |- |2019 |8,838 |7,805 |9,962 |12,460 |12,780 |14,190 |17,073 |14,976 |12,485 |13,174 |12,354 |13,596 |'''149,693''' |- |2020 |11,538 |14,079 |6,458 |19 | 265 | 490 | 1,419 | 3,636 | 1,582 | 1,073 | 1,629 | 1,587 |'''43,775''' |- |2021 |883 |271 |346 |385 |646 |10.367 |27.829 |28.273 |17.773 |17.964 |16.834 |18.315 |'''139,886''' |- |2022 |10,855 |42 |16,792 |31,243 |31,774 |35,871 |44,637 |43,441 |36,263 |32,671 |29.523 |29.876 |'''342,988''' |- |2023 |34.488 |28.244 |30.698 |46.997 |44.274 |45.416 |51.649 |53.248 |43.191 |41.035 |20.488 |20.992 |'''460.720''' |- |2024 |20.482 |18.516 |21.270 |36.377 |40.408 |37.490 |42.173 |42.347 |38.293 |37.758 |31.360 |32.699 |'''399.173''' |- |2025 |28.210 |27.321 |33.122 |46.269 |46.359 |44.887 |50.621 |50.239 |42.882 |49.773 |30.507 |35.204 |'''485.409''' |- |2026 |30.510 |25.569 |32.284 |36.802 | | | | | | | | |'''125.165''' |} == Također pogledajte == * [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]] * [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] * [[Međunarodni aerodrom Mostar]] * [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] * [[B&H Airlines]] * [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Banja Luka International Airport}} * [http://www.banjaluka-airport.com/ Međunarodni aerodrom u Banja Luka, službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20081014092133/http://www.banjaluka.rs.ba/_e/ Banja Luka, službena stranica] * [http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/ Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine] {{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Aerodromi osnovani 1976.]] [[Kategorija:Saobraćaj u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Saobraćaj u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Građevine u Laktašima]] jwrx1sfti6ys3muu4u7do2seygkh2a5 Međunarodni aerodrom Mostar 0 78164 3892065 3843498 2026-05-31T13:49:28Z Ljiljan90 120511 /* Broj putnika */ Broj putnika za mjesec April 2026 objavljen 3892065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom Mostar | izvorno ime = Međunarodna zračna luka Mostar | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = OMO4.jpg | slika-širina = 175 | opis = | IATA = OMO | ICAO = LQMO | vrsta = Javni/civilni | vlasnik-operator= J.P. Međunarodna Zračna luka - Aerodrom Mostar d.o.o. | vlasnik = Grad Mostar 88%, Aerodrom Zagreb 12% | operator = | grad = Mostar | lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | izgrađen = 1965. | upotreba = 1965. | visina-m = 48 | koordinate = {{coor dms|43|16|59|N|17|50|45|E|type:airport}} | website = | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 16/34 | r1-dužina-m = 2.400 | r1-površina = Asfalt | r2-broj = | r2-dužina-m = | r2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom Mostar'''<ref>{{Cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/en/regulations-and-areas/airports|title=Airports|website=BHDCA|language=en-gb|access-date=3. 9. 2025}}</ref> (eng. ''Mostar International Airport'', ([[Hrvatski jezik|hr]]: ''Međunarodna zračna luka Mostar'') {{aerodrom kodovi|OMO|LQMO}} je [[aerodrom]] blizu [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Aerodrom Mostar je otvoren za civilni saobraćaj 1965. godine samo za domaće letove. 1984. godine, Aerodrom Mostar postao je Međunarodni aerodrom Mostar, te je objavljeno da je on alternativa [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]] tokom [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu]] 1984. Aerodrom je postao popularan i za ljude koji koji dolaze na hodočašće u [[Međugorje]]. U 2012. kompanija je ostvarila rast prometa od 112% u odnosu na 2011. == Novosti == Implementiran je novi sistem prijema putnika. Međunarodni aerodrom Mostar član je Adratic IPA projekta,<ref>{{Cite web|url=https://ba.ekapija.com/news/629882/zracna-luka-mostar-redovni-charter-letovi-za-trst-i-bari-pokrenuti-u|title=Zračna luka Mostar: Redovni charter letovi za Trst i Bari pokrenuti u okviru Projekta IPA Adriatic CBC - AIR.NET|website=ba.ekapija.com|language=bs|access-date=3. 9. 2025}}</ref> kojem je cilj bolje prometno povezivanje zemalja Jadranske regije (Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija). Članovi projekta su: Aerodromi italijanske regije Appulia, regija Abruzzo, Aerodrom Friuli-Venezia-Giulia/ Trst, Aerodrom Split, Međunarodni aerodrom Mostar, Aerodrom Konstantin Veliki/Niš, Aerodrom Podgorica. == Kompanije i destinacije == {| class="wikitable" |- ! Avikompanije !! Destinacije |- | [[Aeolian Airlines]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Athens International Airport "Eleftherios Venizelos"|Atena]] |- | [[Darwin Airline]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Geneva|Geneva International Airport]], [[Lugano Airport|Lugano]], [[Abruzzo Airport|Pescara]], [[Federico Fellini International Airport|Rimini]] |- | [[Livingston Compagnia Aerea|Livingston]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Il Caravaggio International Airport|Bergamo]], [[Bologna Guglielmo Marconi Airport|Bolonja]], [[Malpensa Airport|Milano]], [[Turin Airport|Torino]], [[Verona Villafranca Airport|Verona]] |- | [[Meridiana]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Il Caravaggio International Airport|Bergamo]], [[Cagliari-Elmas Airport|Cagliari]], [[Catania-Fontanarossa Airport|Catania]], [[Naples International Airport|Naples]], [[Olbia Costa Smeralda Airport|Olbia]], [[Leonardo da Vinci-Fiumicino Airport|Rome-Fiumicino]], [[Verona Villafranca Airport|Verona]] |- | [[Mistral Air]]|| [[Bari Karol Wojtyła Airport|Bari]], [[Bologna Guglielmo Marconi Airport|Bologna]]<br>'''Seasonal:''' [[Naples International Airport|Naples]], [[Lamezia Terme International Airport|Lamezia Terme]], [[Tarbes–Lourdes–Pyrénées Airport|Tabers/Lourdes]], [[Trieste – Friuli Venezia Giulia Airport|Trieste]]<br>'''Sezonski čarteri:''' [[Catania-Fontanarossa Airport|Catania]], [[Pisa International Airport|Pisa]], [[Leonardo da Vinci-Fiumicino Airport|Rome-Fiumicino]], [[Turin Airport|Turin]] |- | [[Neos Air]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Malpensa Airport|Milan-Malpensa]], [[Turin Airport|Turin]] |- | [[Trade Air]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Abruzzo Airport|Pescara]], [[Tarbes–Lourdes–Pyrénées Airport|Tabers/Lourdes]], [[Vienna International Airport|Vienna]], [[Aerodrom Zagreb|Zagreb]] |- |[[Go2Sky]] operira za [[Mistral Air]]|| '''charter''' [[Malpensa Airport|Milan]] |- |[[Croatia Airlines]] |[[Zagreb]] |- |[[Lumiwings]] |[[Foggia]] |} *sezonski letovi se odnose na letove u periodima, npr. Mostar-Napulj linija počinje 1. aprila, a završava 1. novembra, znači sezonski i oni su nešto slično kao redovni letovi. *čarter letovi su takozvani ekskurzije letovi organizirani od strane putničkih agencija i oni se pokreću kada putnička agencija skupi dovoljan broj ljudi za putovanje. == Broj putnika == {| class="wikitable" !Godina !Januar !Februar !Mart !April !Maj !Juni !Juli !August !Septembar !Oktobar !Novembar !Decembar !Ukupno !Promjena |- |2026. |2.018 |1.661 |2.409 |5.560 | | | | | | | | |'''11.648''' | |- |2025. |2.320 |1.965 |2.289 |2.747 |6.757 |8.314 |9.198 |14.840 |10.795 |6.393 |2.761 |3.978 |'''72.314''' | +116,2% |- |2024. |788 |868 |929 |1.771 |4.767 |5.431 |6.378 |10.149 |6.039 |4.740 |2.652 |3.037 |'''47.544''' | +131,4% |- |2023. |5 |30 |4 |874 |1320 |1514 |2576 |5837 |3737 |2617 |992 |1022 |'''20.544''' | +91,8% |- | 2022. | 6 | 39 | 21 | 110 | 189 | 942 |2.151 | 4.623 | 1.914 |711 | 5 |n/p | '''10.711''' | + 693,2% |- | 2021. | 2 | 16 | 2 | 12 | 17 | 76 | 218 | 253 | 664 | 324 | 153 | 205 | '''1.942''' | + 41,34% |- |2020. |384 |267 | 133 | 0 | 0 | 0 | 0 | 76 | 190 | 11 | 25 | 288 |'''1.374''' | -95,81% |- |2019. |163 |294 |289 |1.291 |2.423 |4.029 |4.677 |8.369 |6.218 |3.512 |931 |670 |'''32.866''' | +15,46% |- |2018. |0 |171 |448 |1.557 |3.881 |4.004 |3.173 |7.561 |4.963 |1.654 |570 |481 |'''28.463''' | -33,9% |- |2017. |290 |493 |1.014 |3.741 |5.406 |5.765 |5.201 |8.876 |7.437 |4.121 |379 |395 |'''43.118''' | -19,5% |- |2016. |226 |24 |1.122 |3.797 |6.139 |7.178 |8.411 |10.788 |10.225 |4.692 |n/a |n/a |'''53.618''' | -28,5% |- |2015. |775 |186 |2.425 |6.680 |11.867 |9.696 |9.715 |13.305 |11.502 |6.718 |852 |1.303 |'''75.024''' | +10,3% |- |2014. |395 |117 |1.575 |5.817 |9.689 |9.288 |8.831 |10.691 |10.499 |7.731 |1.426 |1.921 |'''67.980''' | -1,3% |- |2013. |155 |7 |2.453 |7.737 |9.082 |9.146 |6.665 |11.103 |9.599 |7.602 |3.339 |2.058 |'''68.939''' |−13,2% |- |2012. |177 |318 |2.139 |9.169 |8.677 |11.922 |9.921 |13.737 |10.839 |6.360 |2.923 |1.873 |'''78.055''' | +212,0% |- |2011. |554 |0 |696 |2.193 |4.029 |5.087 |4.343 |4.644 |8.432 |4.265 |1.086 |1.478 |'''36.807''' | +206,0% |- |2010. |– |– |– |– |– |986 |1.800 |4.255 |3.712 |1.879 |544 |– |'''17.833''' |N/A |} == Također pogledajte == * [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]] * [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] * [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] * [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mostar-airport.ba/ Službena stranica] {{stub-aerodrom-bih}} {{Commonscat|Mostar International Airport}} {{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Mostaru]] [[Kategorija:Aerodromi osnovani 1965.]] [[Kategorija:Saobraćaj u Mostaru]] 9xg4cbh67fvcnfpf9tvm6azkedul0oc Međunarodni aerodrom Tuzla 0 78168 3892063 3845306 2026-05-31T13:44:14Z Ljiljan90 120511 /* Statistika za putnički saobraćaj (putnici) */ Procentualna promjena aktualizirana 3892063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom Tuzla | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Tuzla International Airport Logo.png | slika-širina = | opis = | IATA = TZL | ICAO = LQTZ | vrsta = Civilni/Vojni | vlasnik-operator= [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]] | vlasnik = Vlada TK | operator = | grad = | hub = [[Wizz Air]] | lokacija = [[Dubrave Gornje]], [[Živinice]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | izgrađen = | upotreba = | visina-m = 239 m | koordinate = {{Coor dms|44|27|31.16|N|18|43|29.22|E|type:airport}} | website = {{URL|tuzla-airport.ba}} | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 09/27 | r1-dužina-m = 2.485 | r1-površina = Asfalt | r2-broj = | r2-dužina-m = | r2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom Tuzla'''<ref name=":0" /> {{aerodrom kodovi|TZL|LQTZ}}<ref>[http://tuzla-airport.ba/bs/osnovne-karakteristike-aerodroma/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609040410/http://tuzla-airport.ba/bs/osnovne-karakteristike-aerodroma/|date=9. 6. 2015}} Osnovne karakteristike aerodroma. (n.d.). Pristupljeno 31. 5. 2015.</ref> jest [[aerodrom]] u naseljenom mjestu [[Dubrave Gornje]], [[Živinice|Grad Živinice]],<ref name=":0">[http://bizreg.pravosudje.ba/pls/apex/f?p=183:13:6050232018269937::NO:RP,13:P13_P_POS_ID,P13_XMBS,P13_NAZIV:21107161,1-9924,\Javno%20preduze%C4%87e%20%22ME%C4%90UNARODNI%20AERODROM%20TUZLA%22%20%20dru%C5%A1tvo%20sa%20ograni%C4%8Denom%20odgovorno%C5%A1%C4%87u%20\] Registar privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini</ref> 15&nbsp;km<ref>[https://www.google.ba/maps/dir/Tuzla/Tuzla+International+Airport,+Dubrave+Gornje+75273/@44.4984037,18.650661,13z/data=!3m1!4b1!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x475ead03ad64e779:0xa667fa80a17fd8cb!2m2!1d18.6734688!2d44.5374611!1m5!1m1!1s0x47594c4b0e3a1a63:0x6472d67618d01548!2m2!1d18.724667!2d44.458629?hl=en] Google Maps. Directions: Tuzla-Međunarodni aerodrom Tuzla</ref> udaljenom od [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Aerodrom je civilni, ali služi i kao vojna baza. Jedan je od četiri međunarodna aerodroma u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina, aerodrom je doživio ekspanziju po broja putnika te se trenutno svrstava kao drugi najprometniji aerodrom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], iza [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]]. Aerodrom je poznat i kao centar za niskobudžetne (''low cost'') avio kompanije, kojeg koriste putnici iz BiH kao i iz susjednih država, Hrvatske i Srbije. Wizzair je otvorio bazu 12. decembra 2025. godine. == Historija == Međunarodni aerodrom Tuzla je do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio najveći vojni aerodrom [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrana SFRJ]]. Stavljen je pod kontrolu snaga [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 1992. Od 1996. pa nadalje, postao je glavno čvorište za [[SFOR|Snage stabilnosti]]. [[Tuzlanski kanton]] pretvorio je Aerodrom Tuzla u civilni aerodrom 1998. Međunarodni aerodrom Tuzla zvanično je otvoren za civilni saobraćaj 10. oktobra 1998. Od 2011. na Međunarodni aerodrom Tuzla slijeću avioni niskobudžetne mađarske aviokompanije [[Wizz Air]]. U junu 2015. ta kompanija otvorila je svoju bazu na Međunarodnom aerodromu Tuzla i stacionirala jedan [[Airbus A320]].<ref>{{cite web|url=http://www.exyuaviation.com/2015/06/wizz-air-opens-tuzla-base.html|title=EX-YU Aviation News: Wizz Air opens Tuzla base|website=www.exyuaviation.com|access-date=1. 8. 2016}}</ref> Time je broj destinacija [[Wizz Air]]-a iz Tuzle porastao na devet, a broj sedmičnih polijetanja na 22 u toku ljetnog reda letenja. [[Wizz Air]] je 12. septembra 2023. zatvorio bazu, ali je nastavio letjeti na tri destinacije. == Zgrada terminala == [[Datoteka:Tuzla Airport Passport Control.jpg|mini|Prostor za kontrolu pasoša]] Zgrada putničkog [[terminal]]a, izgrađena 1998, pruža kapacitet od 350 putnika po satu. [[Vlada Tuzlanskog kantona]] je u decembru 2015. budžetom za 2016. namjenila oko 2 miliona KM za rekonstrukciju i proširenje postojećeg putničkog terminala i izgradnju manjeg teretnog terminala sa skladištima i hladnjačama.<ref>{{cite web|url=http://www.biznis.ba/politika/53138-2-miliona-km-za-izgradnju-zgrade-terminala-na-tuzlanskom-aerodromu.html|title=Biznis.ba - 2 miliona KM za izgradnju zgrade terminala na Tuzlanskom aerodromu|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304212621/http://www.biznis.ba/politika/53138-2-miliona-km-za-izgradnju-zgrade-terminala-na-tuzlanskom-aerodromu.html|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> Pored toga, Vlada je namjenila blizu 500 hiljada KM za izgradnju sistema prilazne rasvjete (ALS).<ref>{{cite web|url=http://bportal.ba/medunaroni-aerodrom-tuzla-u-ovoj-godini-ocekuje-se-veci-broj-putnika/|title=Međunaroni aerodrom Tuzla: U ovoj godini očekuje se veći broj putnika|date=23. 2. 2016|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170511095054/http://bportal.ba/medunaroni-aerodrom-tuzla-u-ovoj-godini-ocekuje-se-veci-broj-putnika/|archive-date=11. 5. 2017|url-status=dead}}</ref> == Pista == [[Datoteka:Wizzari plane in Tuzla internaional airport.jpg|mini|Taksi aviona [[Wizz Air]] nakon slijetanja u Međunarodnu zračnu luku Tuzla]] Međunarodni aerodrom Tuzla posjeduje jednu asfaltiranu pistu (broj: 09/27) dužine 2485 metara i širine 45 metara. [[Aerodrom]] posjeduje 6 rulnica (A, B, C, D, E i F), od kojih se rulnica F proteže paralelno sa glavnom pistom.<ref name="tuzla-airport.ba">{{cite web|url=http://tuzla-airport.ba/en/basic-airport-characteristics/|title=Tuzla international airport » Basic Airport Characteristics|website=tuzla-airport.ba|access-date=1. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805091807/http://tuzla-airport.ba/en/basic-airport-characteristics/|archive-date=5. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> Postoje tri parking pozicije za avione, od kojih su dvije u funkciji. Parking pozicije su dimenzija 116 m x 106 m, za putničke i teretne avione. [[Aerodrom]] je sposoban prihvatiti avione svih vrsta, namjena i veličina, pa je tako moguć prihvat dva [[Airbus A320|Airbus 320]] ili [[Boeing 737]] aviona istovremeno. Također je moguć prihvat dva aviona [[Airbus 330]] na dvije spojene parking pozicije, ili prihvat jednog [[Antonov AN-124 Ruslan]] ili [[Boeing 747 cargo]] aviona. U blizini samog putničkog terminala je i prostor za prihvat 31 helikoptera tipa [[Bell UH-1]] ili sličnih helikoptera.<ref name="tuzla-airport.ba"/> == Destinacije == === Putnički saobraćaj === {| class="wikitable" !Kompanija !Destinacije |- |{{ZD|EGY}} [[Nile air]] |{{ZD|EGY}} [[Hurgada]] 02.07.2026<br> |- |{{ZD|ŠVI}} [[Chair airlines]] |{{ZD|ŠVI}} [[Zurich]]<br> |- |{{ZD|TUR}} [[Freebird Airlines]] |{{ZD|TUR}} [[Antalya]] |- |{{ZD|TUR}} [[Corendon Airlines]] |{{ZD|TUR}} [[Antalya]] |- |{{ZD|TUR}} [[Pegasus Airlines]] |{{ZD|TUR}} [[Istanbul]] |- |{{ZD|TUR}} [[A jet]] |{{ZD|TUR}}[[Istanbul]] |- |{{ZD|HUN}} [[Wizz Air]] |{{ZD|SUI}} [[Basel]]<br>{{ZD|NJE}} [[Dortmund]]<br>{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]<br> {{ZD|SLK}} [[Bratislava]]<br> {{ZD|NED}} [[Mastricht]]<br> {{ZD|NJE}} [[Köln]]<br> {{ZD|ŠVE}} [[Malmö]]<br> {{ZD|NJE}} [[Hamburg]]<br> {{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]<br> {{ZD|NJE}} [[Berlin]]<br> {{ZD|NJE}} [[Frankfurt]]<br> {{ZD|KIP}} [[Larnaca]]<br> {{ZD|FRA}} [[Pariz]]<br> {{ZD|NJE}} [[Stuttgart]]15.04-20.05.2026 |- |{{ZD|EGY}} [[Air Cairo]] |{{ZD|EGY}} [[Hurgada]] sezonski 15.06.2026 |} === Teretni saobraćaj === {| class="wikitable" !Kompanija !Destinacija |- |[[Turkish Airlines]] |[[Istanbul]]<ref>{{cite web |title=Počeo izvoz mesa u Tursku sa aerodroma u Tuzli |url=https://ba.n1info.com/biznis/a98704-poceo-izvoz-mesa-u-tursku-sa-aerodroma-u-tuzli/ |website=N1 |access-date=9. 6. 2021 |date=2. 6. 2016}}</ref> |} === Statistika tereta=== {| class="wikitable sortable" width="align=" !Godina !Utovar (u [[Tonama|t]]) !Istovar (u [[Tonama|t]]) !Ukupno(u[[Tonama|t]]) |- |2017 |249.6 |3,80 |{{rast}}'''249.6''' |- |2016<ref>{{cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Statistika/Statistika%202016_bos.pdf|title=Statistics|date=2016|website=www.bhdca.gov.ba|access-date=4. 5. 2019|archive-date=5. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200605231618/http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Statistika/Statistika%202016_bos.pdf|url-status=dead}}</ref> |6.065,92 |3.83 |{{rast}}'''6.062,09'''' |- |2015 |219.557 |16.689 |{{rast}}'''236.246''' |- |2014 |55.559 |53.793 |{{rast}}'''109.392'''| |} == Statistika == === Statistika za putnički saobraćaj (putnici) === {| class="wikitable" !Godina/Mjesec !Januar !Februar !Mart !April !Maj !Juni !Juli !August !Septembar !Oktobar !Novembar !Decembar !Ukupno !Promjena |- |2026 |{{rast}}34.989 |{{rast}}27.331 |{{rast}}35.615 |{{rast}}64.296 | | | | | | | | |'''162.232''' | +59,7% |- |2025 |{{rast}}20.742 |{{rast}}17.839 |{{rast}}22.724 |{{rast}}21.827 |{{rast}}21.866 |{{rast}}31.637 |{{rast}}38.214 |{{rast}}42.087 |{{rast}}34.390 |{{rast}}32.977 |{{rast}}21.934 |{{rast}}31.888 |{{rast}} '''338.132''' |{{rast}}+75,3% |- |2024 |{{smanjenje}}19.171 |{{smanjenje}}17.162 |{{smanjenje}}14.737 |{{smanjenje}}13.158 |{{smanjenje}}13.023 |{{smanjenje}}13.691 |{{smanjenje}}18.317 |{{smanjenje}}22.538 |{{smanjenje}}19.764 |{{smanjenje}}19.192 |{{smanjenje}}16.700 |{{smanjenje}}19.426 |{{smanjenje}}'''207.557''' |{{smanjenje}}71,3% |- |2023 |{{rast}}58.304 |{{smanjenje}}48.326 |{{rast}}53.076 |{{rast}}67.152 |{{rast}}68.442 |{{smanjenje}} 64.795 |{{rast}}72.079 |{{smanjenje}} 70.088 |{{smanjenje}}28.118 |{{smanjenje}}18.825 |{{smanjenje}}15.341 |{{smanjenje}}17.899 |{{rast}}'''582.336''' | {{rast}}+105.6% |- |2022. |{{rast}} 23.368 |{{smanjenje}} 14.630 |{{rast}} 22.793 |{{rast}} 40.360 |{{rast}} 41.322 |{{smanjenje}} 40.207 |{{rast}} 50.027 |{{rast}} 51.426 |{{smanjenje}} 42.688 |{{rast}} 44.713 |{{rast}} 50.481 |{{rast}} 52.151 |{{rast}} '''474.166''' | {{rast}} +47,44% |- |2021. |{{smanjenje}} 12.394 |{{smanjenje}} 8.427 |{{smanjenje}} 11.650 |{{rast}} 13.969 |{{rast}} 19.880 |{{rast}} 23.006 |{{rast}} 45.983 |{{rast}} 48.630 |{{rast}} 32.960 |{{rast}} 35.027 |{{rast}} 21.600 |{{rast}} 25.486 |{{rast}}'''299.012''' |{{rast}}+26,6% |- |2020. |35.188 |36.438 |17.665 |0 |100 |19.456 |32.008 |28.813 |19,509 |17,120 |9.505 |12.473 |{{rast}}'''228.425''' |61,4% |- |2019. |36.341 |30.658 |35.679 |56.276 |52.425 |59.581 |67.794 |66.732 |56.412 |54.018 |35.484 | 41.617 |{{smanjenje}}'''551.466''' | +1,16% |- |2018. |40.563 |35.976 |43.112 |52.638 |49.371 |53.709 |67.438 |65.364 |56.062 |50.122 |30.763 |39.471 |{{rast}}'''584.589''' | +9,0% |- |2017. |26.554 |23.105 |29.116 |50.763 |47.701 |49.662 |63.173 |63.788 |52.816 |51.556 |37.432 |40.178 |{{rast}}'''535.834''' | +72,1% |- |2016. |19.234 |19.939 |23.598 |25.261 |27.324 |26.673 |32.229 |31.046 |27.793 |27.621 |23.619 |27.061 |{{rast}}'''311.398''' | +20,2% |- |2015. |12.960 |12.005 |14.474 |17.311 |18.082 |21.563 |33.666 |33.007 |28.900 |27.167 |22.462 |17.427 |{{rast}}'''259.074''' | +71,2% |- |2014. |8.276 |6.455 |7.289 |9.495 |9.343 |12.195 |19.887 |19.253 |16.967 |16.299 |12.363 |13.531 |{{rast}}'''151.353''' | +146,0% |- |2013. |1 |0 |0 |0 |455 |6.251 |11.868 |11.000 |9.071 |8.673 |7.359 |6.835 |{{rast}}'''61.513''' | +1.367,7% |- |2012. |8 |0 |51 |13 |2 |854 |1.762 |1.243 |195 |59 |4 |0 |{{rast}}'''4.191''' | -7,4% |- |2011. |0 |0 |12 |54 |8 |1.143 |1.506 |965 |10 |426 |403 |0 |{{rast}}'''4.527''' |N/A |} === Statistika destinacija Wizzaira=== Najfrekventnije destinacije sa Međunarodnog aerodroma Tuzla (2015) {| class="wikitable" !Poredak !Destinacija !Broj putnika (dolasci i odlasci) |- |1 |[[Dortmund]] |43.502 |- |2 |[[Göteborg]] |42.875 |- |3 |[[Malmö]] |37.341 |- |4 |[[Basel]] |36.978 |} === Statistika za teretni saobraćaj (tone) === {| class="wikitable" !Godina/Mjesec<ref>{{cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|title=Početna|website=www.bhdca.gov.ba|access-date=3. 8. 2016|archive-date=6. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161006051844/http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|url-status=dead}}</ref> !Januar !Februar !Mart !April !Maj !Juni !Juli !August !Septembar !Oktobar !Novembar !Decembar !Ukupno !Promjena |- |2016. |1.738 |0 |0 |0 |0 |1.170 | - | - | - | - | - | - |2.909 | -98,77% |- |2015. |1.519 |0 |0 |0 |0 |0 |122.075 |97.482 |0 |0 |0 |15.170 |236.246 | +4.278,17% |- |2014. |3.996 |0 |0 |0 |49 |1.296 |0 |0 |55 |0 |0 |0 |5.396 |N/A |} ===Statistika putnika=== {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" width= align= |+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama (2019)<ref>{{Cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2020/12/bosnia-and-herzegovina-germany-air.html|title=Bosnia and Herzegovina Aviation News : ✈Bosnia and Herzegovina-Germany air traffic report for 2019|date=8. 12. 2020}}</ref> ! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena<br />2018/2019 |- |align=center|1|| {{Sort|01| [[Basel]]}}||align=center|66.762||align=center|{{decrease}} 4,21 |- |align=center|2|| {{Sort|02| [[Dortmund]] }}||align=center|65.606||align=center|{{decrease}} 8,22 |- |align=center|3|| {{Sort|03| [[Malmö ]]}}||align=center|55.489||align=center|{{decrease}} 5,26 |- |align=center|4|| {{Sort|04| [[Göteborg ]]}}||align=center|52.095||align=center|{{decrease}} 2,64 |- |align=center|5|| {{Sort|05| [[Berlin]]}}||align=center|-||align=center|{{decrease}} |- |align=center|6|| {{Sort|06| [[Frankfurt]]}}||align=center|41.872||align=center|{{decrease}} 5,17 |- |align=center|7|| {{Sort|07| [[Memmingen]]}}||align=center|40.605||align=center|{{decrease}} 4,57 |- |align=center|8|| {{Sort|08| [[Köln]]}}||||align=center|{{decrease}} |- |align=center|9|| {{Sort|09| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|33.134||align=center|{{decrease}} 40,10 |- |align=center|10|| {{Sort|10| [[Stockholm ]]}}||align=center|-||align=center|{{decrease}} |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" width= align= |+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama (2018)<ref>{{cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2019/03/bosnia-and-herzegovina-germany-air.html|title=Bosnia and Herzegovina aviation news: ✈Bosnia and Herzegovina-Germany air traffic report|first=Flying|last=Bosnian|date=6. 3. 2019|publisher=}}</ref> ! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena<br />2017/2018 |- |align=center|1|| {{Sort|01| [[Basel ]]}}||align=center|64.060||align=center|{{decrease}} 29,40 |- |align=center|2|| {{Sort|02| [[Dortmund ]]}}||align=center|60.621||align=center|{{decrease}} 21,77 |- |align=center|3|| {{Sort|03|[[Malmö ]]}}||align=center|58.570||align=center|{{decrease}} 3,73 |- |align=center|4|| {{Sort|04|[[Göteborg ]]}}||align=center|50.751||align=center|{{decrease}} 40,35 |- |align=center|5|| {{Sort|05| [[Berlin ]]}}||align=center|41.184||align=center|{{decrease}} 30,16 |- |align=center|6|| {{Sort|06| [[Frankfurt ]]}}||align=center|39.812||align=center|{{decrease}} 4,60 |- |align=center|7|| {{Sort|07| [[Memmingen ]]}}||align=center|38.830||align=center|{{decrease}} 17,60 |- |align=center|8|| {{Sort|08| [[Köln]]}}||align=center|36.930||align=center|{{decrease}} 20,69 |- |align=center|9|| {{Sort|09| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|33.168||align=center|{{decrease}} 25,13 |- |align=center|10|| {{Sort|10| [[Stockholm]]}}||align=center|25.322||align=center|{{decrease}} 0,73 |} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" width= align= |+ Aerodrom Tuzla broj putnika po destinacijama (2017)<ref>{{cite web|url=http://flyingbosnian.blogspot.com/2018/09/tuzla-airport-air-traffic-data-for-2017.html|title=Bosnia and Herzegovina aviation news: ✈Tuzla Airport air traffic data for 2017|first=Flying|last=Bosnian|date=15. 9. 2018|publisher=}}</ref> |- style"background:lightgrey;" ! Rang|| Aerodrom || Broj putnika || % promjena<br />2016/2017 |- |align=center|1|| {{Sort|01|[[Malmö ]]}}||align=center|56.461||align=center|{{decrease}} 26,72 |- |align=center|2|| {{Sort|02|[[Göteborg]]}}||align=center|50.930||align=center|{{decrease}} 18,46 |- |align=center|3|| {{Sort|03| [[Dortmund ]]}}||align=center|49.781||align=center|{{decrease}} 0,93 |- |align=center|4|| {{Sort|04| [[Basel]]}}||align=center|49.503||align=center|{{decrease}} 28,95 |- |align=center|5|| {{Sort|05| [[Frankfurt]]}}||align=center|38.058||align=center|{{decrease}} 22,76 |- |align=center|6|| {{Sort|06|[[Memmingen ]]}}||align=center|33.016||align=center|{{decrease}} 4,30 |- |align=center|7|| {{Sort|07| [[Friedrichshafen ]]}}||align=center|26.506||align=center|{{decrease}} 0.0 |- |align=center|8|| {{Sort|08|[[Stockholm]]}}||align=center|25.510||align=center|{{decrease}} 13,16 |- |align=center|9|| {{Sort|09| [[London Luton ]]}}||align=center|20.708||align=center|{{decrease}} 30,0 |- |align=center|10|| {{Sort|10| [[Växjö]]}}||align=center|20.269||align=center|{{decrease}} 20,0 |} == Također pogledajte == * [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]] * [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] * [[Međunarodni aerodrom Mostar]] * [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] * [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Tuzla International Airport}} * [https://web.archive.org/web/20150330065222/http://tuzla-airport.ba/bs/pocetna/ International Airport Tuzla - Međunarodni aerodrom tuzla] * [https://wizzair.com/en-GB/Search Wizz Air] {{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Tuzli]] [[Kategorija:Aerodromi osnovani 1998.]] [[Kategorija:Saobraćaj u Tuzli]] [[Kategorija:Živinice]] 4xvtiprc36gvqz4zk4vptp0m5opkltf Foramen ovale 0 86048 3892074 3744271 2026-05-31T15:48:14Z Animalsandpets1 168970 Opis nastanka ovalnog otvora i drugih otvora prisutnih u toku procesa pregrađivanja pretkomra 3892074 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Foramen ovale.png|mini|desno|300px|Šematski prikaz protoka krvi kroz foramen ovale]] '''Foramen ovale''' je latinski naziv za otvor unutar [[fetus|fetalnog]] [[srce|srca]] kroz koji [[krv]] slobodno prolazi između [[lijeva srčana pretkomora|lijeve]] i [[desna srčana pretkomora|desne pretkomore]]. U većini slučajeva ovaj otvor se nakon [[porod]]a zatvara i u desnoj pretkomori se formira udubljenje [[fossa ovalis]]. Ovaj otvor je prisutan u srcu zato što fetus ne koristi [[pluća]], pa nije potreban povećan dotok krvi u njih. Radi toga krv iz desne pretkomore umjesto da ide u [[desna srčana komora|desnu komoru]], pa u pluća, prolazi kroz ovaj otvor u lijevu pretkomoru, pa dalje u sistemski krvotok. Tokom razvoja srca, u 4. sedmici prenatalnog života, počinje pregrađivanje prektomora koje su prije toga predstavljale jedinstvenu šupljinu. Prvo nastaje srpolika, primarna pregrada (septum primum) koja se pruža sa krova primitivne pretkomore. Na njoj se nalazi ostium primum, a nakon njegovog zatvoranja nastaje visočije postavljen ostium secundum. Nakon toga počinje formiranje nove, sekundarne pregrade (septum secundum) desno od primarne. Šuljina koja se nalazi na sekundarnoj pregradi je već opisani foramen ovale. Od primarne pregrade će ostati samo jedan dio koji će služiti kao zalistak za foramen ovale, te će zbog toga protok krvi biti kos.<ref>{{Cite book|last=Sadler|first=T. W.|title=Langman's Medical Embryology|publisher=Wolters Kluwer|year=2023|isbn=9781975179960|pages=192}}</ref> Osim ovog, unutar fetalnog krvotoka postoje još dva otvora kroz koji se mješa krv, a koja se nakon poroda zatvaraju. To su [[ductus arteriosus]] i [[ductus venosus]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{stub-anatom}} [[Kategorija:Srce]] [[Kategorija:Embriologija kardiovaskularnog sistema]] cp8wy3jrk2rl8pw3sprt77u5pqdxmmz Slobodna površina 0 86133 3891982 3378460 2026-05-31T11:59:45Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891982 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LightningVolt Deep Blue Sea.jpg|mini|upright|Slobodna površina mora, gledano odozdo]] U [[fizika|fizici]], '''slobodna površina''' je površina tijela koja nije predmet ni okomitog [[napon (fizika)|normalnog napona]], niti paralelnog [[tangencijalni napon|tangencijalnog napona]],<ref name="titleGlossary: Free Surface">{{cite web |url=http://www.vishay.com/company/brands/measurements-group/guide/glossary/freesurf.htm |title=Glossary: Free Surface |access-date=2. 12. 2007 |format= | publisher = Vishay Measurements Group |work= Interactive Guide | quote = Surface of a body with no normal stress perpendicular or shear stresses parallel to it…}}</ref> kao što je granica između dva homogena [[fluid]]a,<ref>[http://www.answers.com/topic/free-surface Free surface]. ''McGraw-Hill Dictionary of Scientific and Technical Terms''. McGraw-Hill Companies, Inc., 2003. [[Answers.com]]. Retrieved on [[2007-12-02]].</ref> na primjer, tečne vode i zraka u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]. Za razliku od [[tečnost]]i, [[plin]]ovi ne mogu formirati slobodnu površinu sami od sebe. [[Tečnost]] u [[gravitaciono polje|gravitacionom polju]] će formirati slobodnu površinu ako spremnik sa tekućinom nije zatvoren odozgo.<ref>name=White>{{cite book |author=White, Frank |title=Fluid mechanics |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=2003 |pages= 4 |isbn=0-07-240217-2 |oclc= |doi=}}</ref> Po [[mehanička ravnoteža|mehaničkoj ravnoteži]] ova slobodna površina mora biti okomita na sile koje djeluju na fluid; ako to nije slučaj, onda postoji slika koja djeluje duž površine, uslijed koje bi fluid strujao u smijeru te iste sile. Zbog toga, na površini Zemlje, sve slobodne površine tečnosti su [[horizontalna ravan|horizontalne]] ukoliko nema poremećaja. == Slični termini == * U [[dinamika fluida|dinamici fluida]], ''[[vrtlog]] slobodne površine'', poznat i kao potencijalni vrtlog ili vir, formira se u [[konzervativno vektorsko polje|nerotacionom]] strujanju,<ref name="isbn0-07-031118-8">{{cite book |author=Brighton, John A.; Hughes, William T. |title=Schaum's outline of theory and problems of fluid dynamics |publisher=McGraw Hill |location=Boston, Mass |year=1999 |pages= 51|isbn=0-07-031118-8 |quote = A simple example of irrotational flow is a whirlpool, which is known as a potential vortex in fluid mechanics.}}</ref> na primjer, kada izvadimo čep iz kade napunjene vodom.<ref name="titleRicerca Italiana - PRIN - Global stability of three-dimensional flows">{{cite web |url=http://www.ricercaitaliana.it/prin/dettaglio_completo_prin_en-2005092015.htm |title=Ricerca Italiana - PRIN - Global stability of three-dimensional flows |access-date=2. 12. 2007 |format= |work= |quote=The free-surface vortex (whirlpool) that occurs during the draining of a basin has received different interpretations along its history; |archive-date=9. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120209150411/http://www.ricercaitaliana.it/prin/dettaglio_completo_prin_en-2005092015.htm |url-status=dead }}</ref> * U [[mehanika fluida|mehanici fluida]], ''strujanje ispod slobodne površine'', poznato i kao strujanje u otvorenom kanalu, je strujanje fluida potpomognuto silom gravitacije ispod slobodne površin, najčešće strujanje vode ispod zraka u atmosferi.<ref name=White>{{cite book |author=White, Frank M. |chapter=2.5 Open Channel Flow |editor=Kreith, Frank |title=The CRC Handbook of Thermal Engineering (Mechanical Engineering) |publisher=Springer-Verlag and Heidelberg |location=Berlin |year=2000 |pages=[https://archive.org/details/crchandbookofthe00krei/page/ p. 2-61] |isbn=3-540-66349-5 |quote=The term open channel flow denotes the gravity-driven flow of a liquid with a free surface. |url=https://archive.org/details/crchandbookofthe00krei/page/ }}</ref> == Također pogledajte == * [[Rasprskoavanje (mehanika fluida)]] * [[Riaboučinskijevo čvrsto tijelo]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Mehanika fluida]] 3ejhm3ng8slxmqc3rb3sekswk0ye9w6 Tefsir 0 91308 3892062 3836864 2026-05-31T13:33:58Z ~2026-32374-86 182005 /* Tradicionalni mufesiri */ 3892062 wikitext text/x-wiki {{Kur'an}} {{Fikh}} {{Islam}} '''Tefsir''' ({{Jez-ar|تفسير‎}}) je [[islam]]ska nauka koja se bavi tumačenjem [[Kur'an]]a. Sama riječ je arapskog porijekla i sinonim za tu riječ je '''te'vil'''. Autor tefsira je mufesir ({{Jez-ar|مُفسر}}). Kur'anski tefsir pokušava pružiti razjašnjenje, objašnjenje, tumačenje, kontekst ili komentar za jasno razumijevanje i uvjerenje o Božijoj volji u islamu<ref name="Jo" /> Uglavnom, tefsir se bavi pitanjima [[Lingvistika|lingvistike]], [[Jurisprudencija|jurisprudencije]] i [[Teologija|teologije]]. U načinu perspektive i pristupa, tefsir se može široko podijeliti u dvije glavne kategorije, a to su tefsir bi al-ma'zhur (doslovno primljeni tefsir), koji se prenosi od ranih dana islama preko [[Muhammed]]a i njegovih [[Ashabi|ashaba]], i tefsir bi al-raj (doslovno tefsir koji se dolazi kroz lično mišljenje).<ref name="Jo" /> Postoje različite karakteristike i tradicije za svaki od tefsira koji predstavljaju odgovarajuće škole i doktrine, kao što su [[sunitski islam]], [[Šiizam|šiitski islam]] i [[Tesavuf|sufizam]]. Također postoje opće razlike između klasičnih tefsira koje su sastavljale autoritativne ličnosti muslimanske nauke tokom formiranja islama i modernog tefsira koji se nastoji obratiti široj publici, uključujući obične ljude.<ref name="Jo">Mir, Mustansir. (1995). "Tafsīr". In John L. Esposito. ''The Oxford Encyclopedia of the Modern Islamic World''. Oxford: Oxford University Press.</ref> Kur'an je po vjerovanju muslimana Božanskog porijekla (direktne Božije riječi) i zbog njegovog visokog stila izražavanja, javlja se potreba za tumačenjem pojedinih poruka Ku'rana. Za razumijevanje Kur'ana u cjelini je potrebno određeno predznanje. Jedan dio Kur'ana čine poruke koje su jasne, drugi dio Kur'ana mogu shvatiti samo ljudi koji posjeduju znanje prošlih objava i veće opće znanje. Tumačenje trećeg dijela ajeta ne zna niko do [[Allah|Allaha]], Kur'an o tome kaže: *''On je Onaj Koji ti objavljuje Knjigu u kojoj su ajeti jasni; oni su većina Knjige; drugi su nejasni (Mutešabih). Oni u čijim je srcima zastrana slijede nejasne ajete u težnji za smutnjom i svojim tumačenjem. A tumačenje njihovo zna samo Allah! Oni koji su u znanost upućeni govore: Mi u njih vjerujemo; sve je to od našeg Gospodara''. (Kur'an [[Ali Imran]], 7). == Historija == === Formativni period === Prvi primjeri tefsira mogu se pratiti od Muhammeda, kome je objavljen Kur'an. Prema islamskom vjerovanju, on je recitirao [[ajet]]e svojim ashabima, obično objašnjavajući njihovo značenje kako bi ih poučio, jer je to bila jedna od njegovih obaveza.<ref>Şatibi, El-muvafakat</ref> Elementi Muhamedovih objašnjenja uključujući pojašnjenje ajeta čije se namjere ne razumiju, navođenje imena, mjesta, vremena itd. koji nisu spomenuti u ajetu, ograničenje značenja koja su data kao apsolutna i pomirenje izraza koji izgledaju kontradiktorno.<ref>{{Cite book |last=Abdul-Rahman |first=Muhammad Saed |url=https://books.google.com/books?id=kwYWUY7aGjgC&q=Tafsir |title=Tafsir Ibn Kathir Juz' 7 (Part 7): Al-Ma'idah 82 to Al-An'am 110 2nd Edition |date=29. 10. 2009 |publisher=MSA Publication Limited |isbn=978-1-86179-691-2 |language=en}}</ref> Naučnici raspravljaju da li je Muhamed komentirao cijeli Kur'an ili samo njegove dijelove.<ref name="Jo" /><ref name=":6">{{Cite book |last=Saeed |first=Abdullah |url=https://www.worldcat.org/title/ocm57211181 |title=Interpreting the Qurʼān: towards a contemporary approach |date=2006 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-36537-6 |location=Abingdon [England] ; New York |pages=9-11 |oclc=ocm57211181}}</ref> Nakon Muhammedove smrti, njegovi drugovi su preuzeli zadatak tumačenja. Koristili su informacije dobijene od poslanika i svoje vlastito razumijevanje. Ashabi su bili vješti u jeziku Kur'ana, društvenom kontekstu objave, poslanikovim načinom razmišljanja i normama Arapa. Ovo je omogućilo ashabima da postave temelje za muslimansku zajednicu i praksu tumačenja Kur'ana.<ref name=":6" /><ref name=":7">{{Cite book |last=McAuliffe |first=Jane Dammen |url=https://www.cambridge.org/core/books/quranic-christians/792C023C210760F93C87F694AD61DF54 |title=Qur'anic Christians: An Analysis of Classical and Modern Exegesis |date=1991 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-36470-6 |location=Cambridge |doi=10.1017/cbo9780511598203}}</ref> U ovoj fazi, tefsir je bio selektivan i koncizan u pogledu pokrivanja, te su objašnjene samo određene riječi, fraze i ajeti.<ref name="Jo" /> Zabilježeno je da je na upit ashaba o određenim ajetima također objavljivan drugi ajet. Ibn Abas, Poslanikov prijatelj i jedan od najpoznatijih mufesira je Kur'anske ajete, po značenju, podijelio na četiri dijela, i to: # Značenje za koje niko nema opravdanje da ne poznaje. # Značenje koje Arapi poznaju iz svog jezika. # Značenje koje poznaju samo oni koji su dobro u nauku upućeni. # Značenje koje poznaje samo Allah. ==== Opreznost prvih muslimana pri tumačenju ==== Prenosi se u jednom Hadisu da je Muhammed rekao: * {{Jez-ar|"من قال في القرآن برأيه فأصاب فقد أخطأ}} ''"Ko protumači Kur'an na osnovu svoga nahođenja-pogriješio je, pa makar rekao istinu"''. Ebu-Bekr, Poslanikov prijatelj je rekao: * {{Jez-ar|أي أرض تقلني وأي سماء تظلني إذا قلت في القرآن ما لا أعلم}} ''"Koja zemlja bi me nosila, koje nebo bi me pokrivalo kada bi rekao o Kur'anu ono što ne znam"''. ==== Tabi'ini ==== Generacija muslimana nakon ashaba se zvala Tabi'ini. Među njima je bilo dosta učenjaka koji su se bavili tumačenjem Kur'ana. Neki od njih su: Mudžahid, Ata ibn Ebi Rebah, Ikrime, Seid ibn Džubejr, Tavus, Dahak ibn Muzahim, Hasan el Basri, Zejd ibn Eslem. Mišljenja gore navedenih tabiina su sabrana u dosta islamskih djela a posebno u tefsiru ibn Džerir Taberija. === Moderni period === U vrijeme narednih generacija koje su slijedile ashabe, učenjaci u doba nasljednika (tabi'ina) počeli su koristiti širok spektar izvora za tefsir. Cijeli Kur'an se tumači, a predaje su odvojene od tefsira u zasebne knjige i literaturu. Gramatička objašnjenja i historijski podaci sačuvani su u ovim knjigama; lična mišljenja se bilježe, bilo da su prihvaćena ili odbijena. Za to vrijeme, čitav niz škola tefsira je nastao u različitim školskim centrima, uključujući [[Mekka|Mekku]], [[Medina|Medinu]] i [[Irak]]. Iračke škole tefsira postale su poznate po pristupu koji se oslanjao na ličnu procjenu osim prenijetih izvještaja, a jevrejski apokrifni izvještaji su također bili široko korišteni.<ref name="Jo" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /> Značajni sastavljači ovog doba uključujući [[Sufijan al-Tauri|Sufijana al-Taurija]].<ref name="Jo" /> Do ovog doba, tefsir su se prenosili usmeno i nisu bili samostalno sakupljeni u knjizi, već su ih sakupili muhaddituni (doslovni učenjaci hadisa) u svojim knjigama hadisa, pod temom tefsira, zajedno sa drugim Muhammedovim predajama.<ref>Muhsin Demirci, Tefsir Usulü, 120</ref> Ovo ukazuje da je tefsir, u svom formiranom dobu, bio posebna domena u hadisu. Proširenje obima tefsira i nastanak mufessiruna u doba nasljednika doveli su do razvoja samostalne discipline tefsira.<ref name="Jo" /> == Izvori tumačenja Kur'ana == * 1. Najviši nivo tumačenja Kur'ana je tumačenje samim Kur'anom * 2. Tumačenje [[hadis]]om, je tumačenje koje je izrekao Poslanik. * 3. Tumačenje ashaba, je tumačenje koje je do nas došlo od prijatelja Poslanika * 4. Tumačenje "Tabi'ina". Tabi'ini su generacija muslimana poslije ashaba. == Uvjeti za tumačenje Kur'ana == Mufesir mora odlično poznavati arapski jezik, gramatiku, sintaksu i etimologiju arapskog jezika, stilistiku i sve tri njene grane (Meani, Bejan i Bedi'), nauku o [[kiraet]]u, [[akaid]], [[fikh]], povode objave određenih ajeta, derogirane i derogirajuće ajete. == Vrste tefsira == O tefsiru su pisali ljudi koji su se istakli u raznim vjerskim i svim drugim naukama. Svaki od njih je davao veću prednost nauci kojom se bavio i koju je više volio. Zbog toga je nastalo mnogo vrsta tefsira. Tako u tefsirima ''Taberija'', ''[[Ibn Kesir]]a'' i ''Sujutija'' prevladava hadiska nauka i tradicija. Takvi tefsiri se nazivaju "''Tradicionalni tefsiri''". Islamski učenjak ''Kurtubi'' je najveću pažnju posvetio [[fikh]]skim pitanjima, takva djela se nazivaju "Ahkamul-Kur'an". Fahrudin Razikoji je mnogo volio "Ilmul Kelam" (Filozofija) unio je dosta iz tog područja u svoj čuveni tefsir. Zamahšeri se istakao u tumačenju Kur'ana gdje je veliki značaj dao stilistici Kur'ana te se u svome djelu "Kešaf" bavi tumačenjem Kur'ana sa osnove arapskog jezika. Neki učenjaci su opet tumačili Kur'an redom sa sintaktičke strane i spomenuli padež svake riječi i koje mjesto zauzima u rečenici. Takvi tefsiri se nazivaju "I'rabul Kur'an". == Poznati mufesiri == === Tradicionalni mufesiri === === Moderni mufesiri === Muhammed Abduhu, Rešid Rida, Sejjid Qutb, Mewlana Mewdudi, Mahmud Šeltut, Muhammed Gazali, Muhammed Asad, Sejjid Amir Ali, Chirag Ali. == Također pogledajte == * [[Tefsir Ibn-Kesira]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Uvod u tefsirsku i hadisku nauku -Mehmed Handžić 1972 Sarajevo * "U okrilju Kur'ana" Sejid Kutb (Uvod) * Tefsir i mufessiri u savremenom dobu -Abdulkadir Muhammed Salih * {{cite book |last1=Cook |first1=Michael |author-link=Michael Cook (historian) |title=The Koran; A Very Short Introduction |date=2000 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-285344-8 |url=https://archive.org/details/koranveryshorti00cook |url-access=registration |access-date=24. 9. 2019 }} * {{cite book|editor-last=Meri|editor-first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|url=https://books.google.com/books?id=LaV-IGZ8VKIC|volume=2 L-Z, index|year=2006|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-415-96692-4}} ** {{harvc |last=Newman |first=Andrew J. |c=Shi'i Thought |in=Meri |year=2006}} {{Portal islam}} [[Kategorija:Tefsir]] 33nicjeq95eebtdm7j0r54auzio1eu8 Cochineal 0 96373 3892014 3852736 2026-05-31T12:10:39Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 4 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892014 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Cochineal | slika = Cochineal_drawing.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Ženka (lijevo) i mužjak (desno) | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Homoptera]] | superfamilia = [[Coccoidea]] | familia = [[Dactylopiidae]] | genus = ''[[Dactylopius]]'' | species = '''''D. coccus''''' | dvoimeno = ''Dactylopius coccus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Oronzio Gabriele Costa|Costa]], 1835 }} '''Cochineal''' ('''''Dactylopius coccus''''') je vrsta [[štitasta uš|štitastih uši]] iz podreda [[Sternorrhyncha]], iz kojeg se dobija rumena boja [[karmin]]. Postoje druge vrste iz roda ''[[Dactylopius]]'' koje mogu biti korištene za proizvodnju cochineal ekstrakta, ali ih je veoma teško razlikovati od ''D. coccus'', čak i za stručne taksonomist-e, a drugo naučno ime (i dijalekt "cochineal insekt") se dakle obično koristi kada se zapravo odnosi na druge biološke vrste. Primarne biološke razlike između vrste su manje razlike u sklonosti biljaka domaćina, uz vrlo različite geografske položaje. ''D. coccus'' sam po sebi je porijeklom iz tropske i suptropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Meksiko|Meksika]]. Prvenstveno sesilan parazit, ovaj insekt živi na kaktusima iz roda [[Opuntia]], hraneći se biljnom vlagom i hranjivim tvarima. Insekt proizvodi karminsku kiselinu koja zadržava grabežljivost prema drugim insektima. Karminska kiselina može se izdvojiti iz tijela i jaja insekata da bi se dobila karmin boja (poznata i kao cochineal).<ref>{{Cite web |url=http://sensient-tech.com/cosmetics_sku_color/carmine_overview.htm |title=A history of cochineal. Accessed Nov. 28, 2009 |access-date=10. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110206145533/http://sensient-tech.com/cosmetics_sku_color/carmine_overview.htm |archive-date=6. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> [[Karmin]] se prvenstveno koristi kao bojilo za hranu i [[Kozmetika|kozmetiku]]. Nakon što su sintetski pigmenti i boje, kao što su [[alizarin]] izmišljeni u kasnom 19. stoljeću, proizvodnja prirodnih boja je postepeno umanjena. Zdravstveni strahovi od umjetnih dodataka u hrani su međutim obnovili popularnost cochineal bojila, te povećana potražnja je učinila uzgoj insekata profitabilnim opet.<ref name="mex">{{cite web | author=Liberato Portillo M. & Ana Lilia Vigueras G | title=Natural Enemies of Cochineal (''Dactylopius coccus'' Costa): Importance in Mexico | work= | url=http://www.jpacd.org/Jpacd98/portil.pdf | access-date=July 14 2005 | format=PDF | archive-url=https://web.archive.org/web/20090326060829/http://www.jpacd.org/Jpacd98/portil.pdf | archive-date=26. 3. 2009 | url-status=dead }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Indian collecting cochineal.jpg|lijevo|mini|"Indijanac sakuplja Cochineal-e sa Deer Tail kaktusa" ([[José Antonio de Alzate y Ramírez]] (1777).)]] Cochineal boja je korištena od strane Azteka i Maya naroda Srednje i Sjeverne Amerike. Jedanaest gradova koje su osvojili [[Moctezuma|Montezuma]] u 15. stoljeću plaćali su godišnji danak od 2000 uređenih pamučnih deka i 40 vrećica od cochineal boja svaki.<ref name="tym">{{cite web | author=Threads In Tyme, LTD | title=Time line of fabrics | work= | url=http://threadsintyme.tripod.com/id63.htm | archive-url=https://web.archive.org/web/20051028155009/http://threadsintyme.tripod.com/id63.htm | archive-date=28. 10. 2005 | access-date=July 14 2005 | url-status=dead }}</ref> Tokom kolonijalnog razdoblja proizvodnja cochineal (grana fina) je naglo porastao. Proizveden gotovo isključivo u [[Oaxaca]]-i od domorodačkih proizvođača, cochineal je postao meksikov drugi najveći izvoz u vrijednosti nakon srebra.<ref name="behan">{{cite web | author=Jeff Behan | title=The bug that changed history | work= | url=http://www.gcrg.org/bqr/8-2/bug.htm | access-date=June 26 2006 | archive-url=https://web.archive.org/web/20060621103349/http://gcrg.org/bqr/8-2/bug.htm | archive-date=21. 6. 2006 | url-status=dead }}</ref> Ubrzo nakon što je Španija osvojila carstva Azteka počeo je da se izvozi u Španiju, i sedamnaestog stoljeća bio je roba kojom se trguje kao i sada čak i toliko daleko kao što je Indija. Bojilo se konzumira u cijeloj Evropi i bilo je toliko cijenjeno da njegovu cijenu redovito kotiraju na Londonskoj i Amsterdamskoj robnoj razmjeni. 1777 francuski [[botaničar]] [[Nicolas-Joseph Thiéry de Menonville]], predstavljajući se kao botanički liječnik, prokrijumčario je insekte i jastučiće kaktusa Opuntia do [[Saint Domingue]], međutim, ovaj kukac nije bio u mogućnosti da se razmnoži, ali je umjesto toga zamijenjen drugim, istovjetnim korištenim za proizvodnju boja.<ref>{{Cite book | last=Schiebinger | first=Londa L. | authorlink=Londa L. Schiebinger | coauthors= | title=Plants and empire: colonial bioprospecting in the Atlantic world | date=2004 | publisher=Harvard University Press | location=Cambridge, Mass. | isbn=0-674-01487-1 | page=44}}</ref> Nakon meksičkog rata za nezavisnost između 1810-1821, meksičkom monopolu na cochineal-u je došao kraj. Proizvodnja velikih razmjera cochineal-a se pojavila pogotovo u Gvatemali i na Kanarskim otocima, on je također uzgajan u Španiji i Sjevernoj Africi. Potražnja za cochineal-om oštro je pala s nastupom [[Alizarin|alizarin grimiza]] na tržištu i mnogih drugih umjetnih bojila otkrivenih u Europi sredinom 19. stoljeća, uzrokujući značajan financijski šok u Španiji kao jedan od glavnih industrija i gotovo je prestala s radom. Delikatni priručnik rada potreban za uzgoj kukaca nije se mogao natjecati s modernim metodama nove industrije, a još manje sa smanjenjem troškova proizvodnje. "Tunjeva krv" boja (od meksičkog naziva za Opuntia voće) zaustavio se koristiti i trgovina sa cochineal-om je gotovo potpuno nestala u toku 20. stoljeća. Uzgoj cochineal kukaca učinjeno je prvenstveno za potrebe održavanja tradicije, nego da bi se zadovoljio bilo koja vrsta potražnje.<ref name="coc">{{cite web | author= Octavio Hernández | title= Cochineal | work= Mexico Desconocido Online | url= http://www.mexicodesconocido.com.mx/notas/7600-Cochineal | access-date= July 15 2005 | archive-date= 16. 10. 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20071016060906/http://www.mexicodesconocido.com.mx/notas/7600-Cochineal | url-status= dead }}</ref> To je postalo komercijalno vrijedno opet,<ref name="can">{{cite web | title=Canary Islands cochineal producers homepage | work= | url=http://www.arrakis.es/~rpdeblas/cochinea.htm | access-date=July 14 2005 | archive-url=https://web.archive.org/web/20050624075803/http://www.arrakis.es/~rpdeblas/cochinea.htm | archive-date=24. 6. 2005 | url-status=dead }}</ref> čak iako su nesvjesni da većina potrošača fraze "cochineal ekstrakt", "karmin", "[[grimizno jezero]]", "prirodno crveni 4", "[[Ci 75.470]]", "[[E120]]", ili čak " prirodne boje " se odnose na boju koja se dobija od insekata. Jedan od razloga njegove popularnosti je da su mnoge komercijalne sintetičke crvene boje koe su pronađene u biti karcinogeni.<ref>{{Cite book | last=Schiebinger | first=Londa L. | authorlink=Londa L. Schiebinger | coauthors= | title=Plants and empire: colonial bioprospecting in the Atlantic world | date=2004 | publisher=Harvard University Press | location=Cambridge, Mass. | isbn=0-674-01487-1 | page=39}}</ref> Pigment može, međutim, izazvati reakciju anafilaktičkog šoka u rijetkim slučajevima.<ref>{{Cite book | last=D'Mello | first=J. P. Felix | authorlink=J. P. Felix D'Mello | coauthors= | title=Food safety: contaminants and toxins | date=2003 | publisher=CABI Pub. | location=Wallingford, Oxon | isbn=0-85199-607-8 | page=256}}</ref> == Biologija == [[Datoteka:Dactylopius coccus (Barlovento) 04 ies.jpg|mini|Skupina ženki.]] Cochineal insekti su štitaste uši mekanog-tijela, ravni, ovalnog oblika. Ženke, bez krila i oko 5&nbsp;mm (0.20 inča) duga, skupina na kaktus jastučićima. Oni prodrijevaju kaktus sa svojim kljunom nalik na čeljust i hrane na njegovim sokovima, ostajući nepomični. Nakon parenja, oplođena ženka povećava svoju veličinu i rađa male nimfe. Nimfin sekret voštanobijela supstanca pokriva njihova tijela i služi za zaštitu od prekomjernog gubitka vode i jakog sunca. Ova tvar čini da cochineal kukci izgledaju kao bijeli ili sive boje izvana, iako tijelo kukaca i njegove nimfe proizvode crveni pigment, koja čini da unutrašnjost kukaca izgleda tamno ljubičast. Odrasli mužjaci se razlikuje od ženke na tome da mužjaci imaju krila, i dosta su manji u veličini od ženki.<ref>{{Cite book | last=Eisner | first=Thomas | authorlink=Thomas Eisner | coauthors= | title=For love of insects | date=2003 | publisher=Belknap Press of Harvard University Press | location=Cambridge, Mass. | isbn=0-674-01827-3 | pages= | url=https://archive.org/details/isbn_9780674018273 }}</ref> U [[nimfa]] fazi (također zvanoj puzuća faza) se cochineal raspršuje. Maloljetnici se premjeste na mjesto hranjenja i dugo proizvode filamentni vosak. Kasnije se pomaknu na rub kaktus jastuka, gdje vjetar ulovi vosak filamenata i nosi cochineal-e novom domaćinu. Ovi pojedinci uspostave mjesta za hranjenje na novom domaćinu i proizvode novu generaciju cochineal-a.<ref name="urb">{{cite web | author= Carl Olson | title= Cochineal | work= Urban Integrated Pest Management | url= http://ag.arizona.edu/urbanipm/insects/cochineal.html | archive-url= https://web.archive.org/web/20051119071257/http://ag.arizona.edu/urbanipm/insects/cochineal.html | archive-date=19. 11. 2005 | access-date= July 19 2005 | url-status= dead }}</ref> Muške nimfe hrane se na kaktusu dok ne dosegnu spolnu zrelost, kad sazriju oni ne mogu više ni da se hrane i žive dovoljno dugo da bi oplodili jaja.<ref name="eco">{{cite web | author=W. P. Armstrong | title=Cochineal, Saffron & Woad Photos | work=Economic Plant Photographs | url=http://waynesword.palomar.edu/ecoph3.htm | access-date=July 14 2005 | archive-date=24. 11. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101124075615/http://waynesword.palomar.edu/ecoph3.htm | url-status=dead }}</ref> Oni su stoga rijetko nadgledani. Osim toga, ženke obično brojno nadmaše muškarce, zbog ekoloških faktora.<ref>{{Cite book | last=Nobel | first=Park S. | authorlink=Park S. Nobel | coauthors= | title=Cacti: biology and uses | date=2002 | publisher=University of California Press | location=Berkeley | isbn=0-520-23157-0 | page=226}}</ref> === Domaćin kaktus === [[Datoteka:Cochenille z01.jpg|mini|300px|Bjeljugave tačkice su cochineal-i na [[kaktus]]ima u [[La Palma|La Palmi]].]] Dactylopius coccus je porijeklom iz tropske i suptropske Južne Amerike i Meksika, gdje im domaćini kaktusi rastu nativno. Oni su uvedeni u [[Španija|Španiji]], [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]], [[Alžir]]u, i [[Australija|Australiji]] zajedno sa svojim domaćinom kaktusom, i u [[Eritreja|Eritreji]], gdje su im njihovi domaćin kaktusi već u izobilju. Postoji 200 vrsta kaktusa Opuntia, i dok je moguće kultivirati cochineal na gotovo sve od njih, najbolje je koristiti je [[Opuntia ficus-indica]].<ref name="oxa">{{cite web | title=Cultivation of Cochineal in Oaxaca | work=Go-Oaxaca Newsletter | url=http://www.go-oaxaca.com/newsletter/cochineal.html | access-date=July 15 2005 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080608102822/http://www.go-oaxaca.com/newsletter/cochineal.html | archive-date=8. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> Sve biljke domaćini cochineal kolonije bile su identificirane kao vrste Opuntia, uključujući ''Opuntia amyclaea'', ''O. atropes'', ''O. cantabrigiensis'', ''O. brasilienis'', ''O. ficus-indica'', ''O. fuliginosa'', ''O. jaliscana'', ''O. leucotricha'', ''O. lindheimeri'', ''O. microdasys'', ''O. megacantha'', ''O. pilifera'', ''O. robusta'', ''O. sarca'', ''O. schikendantzii'', ''O. stricta'', ''O. streptacantha'', i ''O. tomentosa''. Hranjenje cochineal-a može oštetiti kaktuse, ponekad ubijajući njihovog domaćina. Cochineal-i osim D. coccus se hrani na mnogim istim vrstama Opuntia, i vjerovatno je da širok raspon domaćina prijavljen za bivšu vrstu je zbog teškoća u razlikovanju ga s ovim drugim, manje uobičajenim vrstama.<ref>{{cite book |title=Atlas of the Scale Insects of North America, Volume VII |last=Ferris |first=Gordon Floyd |authorlink= |coauthors= |year=1955|publisher= Stanford University Press|location= |isbn=0804716676 |page= |pages=85–90 |url= |access-date=}}</ref> == Uzgoj == Postoje dva metoda uzgoja cochineala: tradicionalni i kontrolisani. Cochineal-i se uzgajaju na tradicionalan način sadnjom zaraženih kaktus jastučića ili zaražavanjem postojećih kaktusa sa cochineal-ima i berbu insekata rukom. Kontrolirana metoda koristi male košare koje se nazivaju [[Zapotec civilizacija|Zapotec]] gnijezda postavljena na domaćinu kaktusa. Košare sadrže čiste, plodne ženke koje napuštaju gnijezda i naseljavaju se na kaktusu gdje čekaju oplodnju mužjaka. U oba slučaja cochineal-i moraju biti zaštićeni od grabežljivaca, hladnoće, i kiše. Kompletan ciklus traje 3 mjeseca tokom kojih se kaktusi čuvaju pri konstantnoj temperaturi od 27&nbsp;°C (81&nbsp;°F). Nakon što su cochineal-i završili ciklus, novi cochineal-i su spremni za početak ciklusa ponovo ili da budu osušeni za proizvodnju boja. [[Datoteka:Cochinel Zapotec nests.jpg|desno|mini|180px|[[Zapotec civilizacija|Zapotec]] [[Gnijezdo|gnijezda]] na ''Opuntia ficus-indica'' domaćin kaktusu]] Za proizvodnju boja iz cochineal-a, insekti su prikupljeni kad su približno devedeset dana stari. Žetva kukaca je težak rad, jer oni moraju biti pojedinačno otrešenii, brušeni ili pokupljeni s kaktusa i stavljeni u vreće. Insekti su prikupljaju u malim grupama kolekcionara koji ih prodaju lokalnim prerađivačima ili izvoznicima.<ref name="foo">{{cite web | author=Foodnet | title=Tropical commodities and their markets | work= | url=http://www.foodnet.cgiar.org/market/Tropcomm/part2c2.htm | access-date=July 14 2005 | archive-url=https://archive.today/20120731165220/http://www.foodnet.cgiar.org/market/Tropcomm/part2c2.htm | archive-date=31. 7. 2012 | url-status=dead }}</ref> Nekoliko prirodnih neprijatelja može smanjiti populaciju kukaca na kaktusu domaćinu. Od svih grabežljivaca, insekti se čine da su najvažnija skupina. Kukci i njihove larve kao [[Pyralidae|pyralid moljac]] (reda [[Lepidoptera]]), koji uništavaju kaktus, i grabežljivice poput bubamara ([[Coleoptera]]), razni [[Diptera]] (kao što su [[Syrphidae]] i [[Chamaemyiidae]]), insekti čipkastih krila ([[Neuroptera]]), i mrava ([[Hymenoptera]]) su identificirani, kao i brojne parazitske ose. Mnoge ptice, istoljudski korijen glodavaca (naročito [[štakor]]i) i gmazovi i hvataju cochineal kukce. U regijama ovisno o cochineal proizvodnji, deratizacije mjere moraju se uzeti ozbiljno. Za male uzgoje, ručne metode kontrole su se pokazale najučinkovitije i najsigurnije. Za velike uzgoje, napredne metode deratizacije moraju biti razvijene, uključujući i alternativne biološke insekticide ili zamke s feromonima. === Uzgoj u Australiji === [[Datoteka:Uniform - Private - 37th Regiment of Foot (1742 Cloathing Book).jpg|mini|Prikazan britanski vojnik iz 1742, koji nosi uniformu crvenih mundira.]] [[Opuncija]] je prvi put prebačen u Australiju u pokušaju da se započne cochineal industrija boje 1787, kada je kapetan [[Arthur Phillip]] prikupio količinu cochineal-om nasrnjenih biljaka iz Brazila na svom putu prema uspostavi prvih evropskih naselja u Botany Bay (dio koji je sada Sydney, New South Wales). U to vrijeme Španija i Portugal su imali monopol širom svijeta (preko njihovih novosvjetskih kolonijalnih izvora) na cochineal pigment industriju, a britanci su željeli izvor pod vlastitom kontrolom, jer boja im je bila važna za njihovu odjeću i odjevnu industriju (to se na primjer koristilo za bojenje crvenih kaputa kod britanskih vojnika).<ref>{{cite web |url=http://www.northwestweeds.nsw.gov.au/prickly_pear_history.htm |title=Prickly Pear in Australia |publisher=Northwestweeds.nsw.gov.au |date=26. 6. 1987 |access-date=13. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091030181043/http://www.northwestweeds.nsw.gov.au/prickly_pear_history.htm |archive-date=30. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> Pokušaj je bio neuspjeh na dva načina: Brazilski cochineal insekti su ubrzo izumrli, ali se kaktus razvijao, zauzimajući na kraju oko 100.000 kvadratnih milja istočne Australije. Kaktusi su na kraju dovedeni pod kontrolu u 1920 namjernim uvođenjem južnoameričkog moljca, [[Cactoblastis cactorum]], čije larve se hrane kaktusom. == Boja == {{Glavni|Karmin}} Duboki tamnocrveni pigment je izvađen iz ženki cochineal kukaca. Cochineal se koristi za proizvodnju [[skarlet|svijetlo crvene]], [[narandžasta|narandžaste]] i drugih tonova [[crvena|crvene]]. Boja dolazi iz [[Karminska kiselina|karminske kiseline]]. Cochineal-ova ekstraktna prirodna karminska kiselina sadrži obično 19-22%. Insekti su ubijeni uranjanjem u vruću vodu (nakon čega su sušeni) ili izloženošću suncu, pari ili toplini iz pećnice. Svaka metoda stvara različite boje koja rezultira u različitim pojavama komercijalnih cochineal-a. Insekt mora biti sasušen na oko 30 posto od njihove izvorne tjelesne težine prije nego što se mogu staviti u skladište bez propadanja. Potrebno je oko 70.000 kukaca da bi se napravila jedna funta cochineal boje.<ref>{{Cite book | last=Schiebinger | first=Londa L. | authorlink=Londa L. Schiebinger | coauthors= | title=Plants and empire: colonial bioprospecting in the Atlantic world | date=2004 | publisher=Harvard University Press | location=Cambridge, Mass. | isbn=0-674-01487-1 | page=40}}</ref> Postoje dva glavna oblika cochineal boje: cochineal ekstrakt je boja napravljena od sirovih i suhih praškovitih tijela insekata, i karmin boja je više pročišćena boja napravljena od cochineal-a. Za pripremu karmina, tijela insekata u prahu su kuhani u [[amonijak]]u ili [[natrijum karbonat|natrijumov karbonatnom]] rješenju, netopljive stvari se uklanjaju filtriranjem i [[alum]] se dodaje da bi se izbistrilo solno rješenje karminske kiseline da bi se utaložilo u crvenu [[aluminij]]sku sol. Čistoća boje se osigurava odsutnošću željeza. [[Kalaj (II) hlorid]], [[limunska kiselina]], [[boraks]], ili [[želatin]] mogu biti dodani da bi regulirali osnivanje taloga. Za nijanse ljubičaste, vapno se dodaje u alum. Od [[2005]], [[Peru]] proizvodi 200 tona cochineal boje godišnje a [[Kanarski otoci]] proizvode 20 tona godišnje. Čile i Meksiko su nedavno počeli izvoziti cochineal. Za [[Francuska|Francusku]] se vjeruje da će biti najveći svjetski uvoznik cochineal-a, Japan i Italija također uvoze insekte. Velik dio ovih uvoza su obrađeni i ponovo uvoženi drugim razvijenim ekonomijama. Od 2005e tržišna cijena cochineal-a je između 50 i 80 USD po kilogramu, dok su sintetska sirova bojila hrane dostupna po cijenama niskim i do 10 -20 USD po kilogramu.<ref name="syn">{{cite web | title=Price Quote | work= | url=http://forum.vorras.net/chemicals/?read=2707 | access-date=July 15 2005 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081208213547/http://forum.vorras.net/chemicals/?read=2707 | archive-date=8. 12. 2008 | url-status=dead }}</ref> === Upotreba === [[Datoteka:Cochineal-dyed-wool.jpg|desno|mini|180px|[[Vuna]] bojena sa cochineal-om]] Tradicionalno cochineal je korišten za [[fabrika|fabrike]] bojenja. Tokom kolonijalnog perioda, uz uvođenje ovaca u Latinskoj Americi korištenje cochineal-a se povećalo pošto je davao najintenzivnije boje i najviše se primao na vunene haljine nego na odjeću od materijala od pre-hispanskog porijekla, kao što su [[pamuk]], [[agava vlakno|agava vlakna]] i vlakna [[yucca|juka]]. Jednom kad je evropsko tržište otkrilo kvalitete ovog proizvoda, njihov zahtjev za to se dramatično povećao, a do početka sedamnaestog stoljeća se trguje na međunarodnoj razini. Karmin je postao jaka konkurencija za druge kolorante poput [[broć korijen]]a, [[kermes]]a, poljskog cochineal-a, [[brazilijansko drvo|brazilijanskog drveta]] i Tyrian ljubičaste,<ref name="dye">{{cite web | author=L. Meyer | title=Dyeing Red | work=West Kingdom (SCA) Arts and Sciences Tourney, July 2004 | url=http://www.halimal.com/WWW/dyes/dyeing_red.php | archive-url=https://web.archive.org/web/20060202101930/http://www.halimal.com/WWW/dyes/dyeing_red.php | archive-date=2. 2. 2006 | access-date=July 19 2005 | url-status=dead }}</ref> koji su se koristili za bojenje odjeće kraljeva, plemića i svećenstva. Za posljednjih nekoliko stoljeća to je bio najvažniji kukac boja korišten u proizvodnji ručno tkanih orijentalnih tepiha, i gotovo u potpunosti je zamjenuo [[lac]]a. Korišten je također za slikanje, rukotvorine i goblene. Cochineal-om bojena vuna i pamuk su još uvijek važni materijali za umjetnički meksički narod i obrt. Danas se koristi kao boja za tkaninu i kozmetiku te za prirodno bojenu hranu, kao i za [[Uljna boja|uljne boje]], pigmente i akvarele. Kada se koristi kao dodatak hrani boja mora biti naznačena na naljepnici paketa.<ref name="who">{{cite web | author=Dr J. B. Greig | title=WHO Food Additives Series 46:Cochineal extract, Carmine, and Carminic Acid | work=|url=http://www.inchem.org/documents/jecfa/jecmono/v46je03.htm | access-date=July 14 2005 }}</ref> Ponekad je karmin označen kao [[E120]]. Kod malog broja ljudi je utvrđeno da su alergijčni na karmin, u rasponu od blagih prihvatljivih slučajeva do fibrilacija atrija i anafilaktičkog šoka, s 32 slučaja dokumentirana do datuma.<ref>{{cite web |url=http://www.cspinet.org/new/200605011.html |title=Bug-Based Food Dye Should Be ... Exterminated, Says CSPI ~ Newsroom ~ News from CSPI |publisher=Cspinet.org |date=1. 5. 2006 |access-date=13. 11. 2009 |archive-date=2. 6. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060602070632/http://www.cspinet.org/new/200605011.html |url-status=dead }}</ref> Utvrđeno je da je karmin uzrok astme kod nekih ljudi. Cochineal je jedna od boja koju Hyperactive Children's Support Group preporučuje da treba biti eliminirana iz prehrane hiperaktivne i djece. Prirodna karmin boja se koristi u hrani i kozmetici može pružiti proizvod neprihvatljiv za vegetarijanske ili veganske potrošače, mnogi [[musliman]]i smatraju hranu koja sadrži karmin zabranjenom ([[haram]]), jer boja je dobijena iz insekta, a i [[židov]]i isto tako izbjegavaju hranu koja sadrži ovaj dodatak (čak iako je to nije [[treif]] i neke vlasti dopuštaju njegovu upotrebu zato što je insekat sasušen i umanjen u prah). Cochineal je jedan od rijetkih vodotopivih boja koja odoljeva vremenskoj degradaciji. To je jedna od najviše svjetlosno i toplotno stabilnih i otpornih na oksidaciju od svih prirodni boja i još je stabilniji od mnogih sintetskih boja hrane.<ref name="e120">{{cite web | author= Wild Flavors, Inc | title= E120 Cochineal | work= The wild world of solutions | url= http://www.wildflavors.com/?page=Cochineal_Carmine | access-date= July 19 2005 | archive-url= https://web.archive.org/web/20101022113509/http://www.wildflavors.com/?page=Cochineal_Carmine | archive-date=22. 10. 2010 | url-status= dead }}</ref> Vodotopljivi oblik koristi se u alkoholnim pićima sa kalcijem karminom; netopljivi oblik se upotrebljava u širokoj vrijanti proizvoda. Zajedno s amonij-karminom se mogu naći u mesu, kobasicama, prerađenim proizvodima od peradi (mesni proizvodi ne mogu biti obojeni u SAD-u, ukoliko nisu označeni kao takvi), surimi, marinadama, alkoholnim pićima, pekarskim proizvodima i preljevima, kolačićima, dezertima, punilima za pite, džemovima, dodatcima, želatinskim dezertima, pićima sa sokom, vrste cheddar sira i drugih mliječnih proizvoda, umacima, te slatkišima. Prosječan čovjek troši jednu do dvi kapi karminske kiseline svake godine s hranom. Novi propis iz US Food and Drug Administration će zahtijevati da sva hrana i kozmetika koja sadrži cochineal da to označe na njihovom sastavnom dijelu naljepnice od 5. januara 2011. Karmin je jedan od rijetkih pigmenata smatran dovoljno sigurnim za korištenje u očnoj kozmetici. Značajan udio netopljivih karmin pigmenata koji se proizvodi se koristi u kozmetičkoj industriji i produktima za njegu kose i kože, ruža za usne, prah za lice, rouges, i maskare. Svijetlo crvena boja i mrlja karmin koja se koristi u mikrobiologiji je često izrađena od karmin ekstrakta takođe. Farmaceutska industrija koristi cochineal za bojenje pilula i masti. == Također pogledajte == * [[Karmin]] * [[Crimson]] * [[Kermes vermilio]] * [[Poljski cochineal]] == Reference == {{refspisak}} == Dalje čitanje == *{{citation |last=Baskes |first=Jeremy |title=Indians, Merchants and Markets: A Reinterpretation of the Repartimiento and Spanish-Indian Economic Relations in Colonial Oaxaca, 1750–1821 |year=2000 |publisher=[[Stanford University Press]] |location=Stanford |isbn=0804735123 }} *{{Citation |last=Donkin |first=R. A. |year=1977 |title=Spanish Red: An Ethnogeographical Study of Cochineal and the Opuntia Cactus |journal=Transactions of the American Philosophical Society |volume=67 |issue=5 |pages=1–84 |url=http://www.jstor.org/stable/1006195 |issn= }} *{{citation |last=Eiland |first=Murray L., Jr. |last2=Eiland |first2=Murray L., III |lastauthoramp=yes |title=Oriental Carpets |year=1998 |publisher=Little, Brown and Company |location=Boston |isbn=0821225480 }} *{{citation |last=Greenfield |first=Amy Butler |title=A Perfect Red: Empire, Espionage, and the Quest for the Color of Desire |year=2005 |publisher=Harper Collins Press |location=New York |isbn=0060522763 |url=https://archive.org/details/perfectred00amyb_0 }} *{{citation |last=Hamnett |first=Brian |title=Politics and Trade in Southern Mexico, 1750–1821 |year=1971 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=0521078601 }} *{{citation |last=McCreary |first=David |title=Rural Guatemala 1760–1940 |year=1996 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford |isbn=0804727929 }} == Vanjski linkovi == {{commons|Cochineal}} *{{cite web | author=Harvey Wickes Felter, M.D., and John Uri Lloyd, Phr. M., Ph. D., 1898 | title=Coccus (U.S.P.)—Cochineal | work=King's American Dispensatory | url=http://www.henriettesherbal.com/eclectic/kings/coccus.html | dateformat=mdy | access-date=July 14 2005 }} *{{cite web | author=Direction of the Council of the Pharmaceutical Society of Great Britain, 1911 | title=Coccus, B.P. | work=The British Pharmaceutical Codex | url=http://www.henriettesherbal.com/eclectic/bpc1911/coccus.html | dateformat=mdy | access-date=July 14 2005 }} *{{cite web | author=Lucius E. Sayre, B.S. Ph. M., 1917 | title=Coccus.—Cochineal | work=A Manual of Organic Materia Medica and Pharmacognosy | url=http://www.henriettesherbal.com/eclectic/sayre/coccus.html | dateformat=mdy | access-date=July 14 2005 }} *{{cite web | author=Jane Zhang, 2006 | title=Is There a Bug in Your Juice? New Food Labels Might Say | work=The Wall street Journal | url=http://online.wsj.com/public/article_print/SB113833159673257881-7aQTK755ykjASE3hGnfjQrjZlSk_20060203.html }} *{{cite web | author=Dr J. B. Greig | title=Cochineal extract, carmine, and carminic acid | work=WHO food additive series 46 | url=http://www.inchem.org/documents/jecfa/jecmono/v46je03.htm | dateformat=mdy | access-date=June 2 2007 }} * [http://www.cspinet.org/new/200605011.html Bug-Based Food Dye Should Be ... Exterminated] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060602070632/http://www.cspinet.org/new/200605011.html |date=2. 6. 2006 }} * [http://images.google.com/images?hl=en&q=%22cochineal%20insect%22&btnG=Google+Search&sa=N&tab=wi Meet the Beetles: Cochineal Insect] * [http://www.galenfrysinger.com/dying_and_weaving.htm Textiles and Weaving in Mexico] {{Commonscat|Dactylopius coccus}} [[Kategorija:Insekti]] [[Kategorija:Aditivi sa E-brojem]] [[Kategorija:Prehrambene boje]] nxab14m02x3mpa4af9o7qopq5tnjy1t MediaWiki:Sitenotice 8 96660 3892164 3848328 2026-06-01T06:10:38Z Panasko 146730 završeno CEE 3892164 wikitext text/x-wiki {{Fmbox | image = [[Datoteka:Logo Wikimedia CEE region.svg|40px]] | style = border:1px solid #409262; text-align:center; | text = Predložite predstavnika za [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|CEE Meeting 2026.]] ili [[Wikipedia:Čaršija#Izbor_za_CEE_2026.|glasajte]] za nekog od predloženih urednika. CEE Meeting 2026. održava se od 18. do 20. septembra 2026. u [[Cluj-Napoca|Cluj-Napoci]] u Rumuniji. }} 18g6wtdbseblog751apfsm5k9kvw70v Crkva Uznesenja Marijina (Olovo) 0 96913 3892068 3511035 2026-05-31T14:00:39Z ~2026-32374-86 182005 /* Historija */ 3892068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Crkva Uznesenja Marijina | slika = Svetište_Majke_Božje,_Olovo.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | lokacija = Olovo | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Katoličanstvo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = K. Pařik | arhitektonski_tip = [[Crkva]] | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = sjever-jug | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 29,11m. | širina = 16,95m. | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = | visina_munare = | broj_zvonika = 1 | visina_tornja = | materijali = grubo tesani kamen | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Crkva Uznesenja Marijina''' je katolička crkva u [[Olovo (BiH)|Olovu]], [[Vrhbosanska nadbiskupija]], poznatija kao [[Djevica Marija|marijansko]] hodočasničko svetište. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. oktobra 2010. godine, donijela je odluku: da se crkva proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Crkva">{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=4|title= Crkva Uznesenja Marijina|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|access-date= 24. 9. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] i [[Ljiljana Ševo]]. Olovsko svetište Majke Božje spada među najveća hodočasnička mjesta na [[Balkan]]u. Mahom se hodočasti na svetkovinu [[Velika Gospa|Velike Gospe]], sredinom mjeseca augusta, ali i u drugim prilikama.<ref name="Bosna Srebrena">http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=233{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Historija == Prvobitna crkva je sagrađena zajedno sa [[Samostan Uznesenja Marijina (Olovo)|samostanom]] u [[14. vijek]]u. Crkva nije bila velika (12,60 x 9,50 m). Njeni masivni zidovi bili su građeni od tesanog kamena. Iznutra je bila omalterisana i likovno dekorisana, o čemu svjedoči jedan ulomak zida pronađen u vrijeme austrougarske uprave u BiH, a koji se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od stare olovske crkve očuvan je i ključ (također u Zemaljskom muzeju), koji je istodobno služio kao samokres, ako se trebalo braniti. Crkva je zapaljena u noći 1. na 2. augusta 1704. godine.<ref name="Bosna Srebrena"/> Prvi podatak, koji ukazuje na to da je olovska crkva narodno svetište, jest zabilješka u [[dubrovački ljetopis|dubrovačkom ljetopisu]] za 10. april [[1454]]. i glasi: "''...izmiri se [[Herceg Stjepan]] s [[Dubrovnik]]om, sa ženom Jelenom, sinom Vladislavom te sa svojim zetom, bosanskim kraljem. Ovom se izmirenju obradovaše oba zeta, a obje njegove kćeri, Katarina i Marija, poslaše darove Gospinoj crkvi u Olovo''".<ref name="vijaka.com">http://www.vijaka.com/zupa_vijaka/susjedne_zupe.htm</ref> Nakon velikog hodočašća od oko 5.000 vjernika [[1866]]. godine, sljedeće je godine podignuta drvena crkva. Ona se, međutim, [[1913]]. godine srušila. Godine [[1923]]. pokrenuta je akcija za podizanje Gospina Svetišta. Izrada plana povjerena je arhitektu [[Karlo Paržik|Karlu Paržiku]]. Radovima se pristupilo tek nakon nekoliko godina. U prvoj fazi 1930-32. god. crkva je izidana do krova i takva je ostala do 1936, kada je pokrivena. God. 1938. postavljen je kameni [[oltar]] s [[tabernakul]]om, izrađen po nacrtu K. Pařika. Portal je obložen [[brač]]kim [[mramor]]om 1961. god., što se najbolje ne uklapa u vanjski izgled crkve gdje dominira grubo tesani kamen. Osim što je tu odstupljeno od projekta, to je također učinjeno i kod izvedbe kora, a umjesto predviđene kupole izgrađen je drveni kružni svod. God. 1963-65. sanirani su temelji crkve.<ref name="Bosna Srebrena"/> U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. vijeka sa natpisom ''S. Maria Plumbensis'', koja je do 1920. bila kod franjevaca u [[Ilok]]u, a kasnije na [[Petrićevac|Petrićevcu]] i u Sarajevu, da bi 1964. bila prenesena u Olovo. Drugu sliku, ''Čudotvorna slika Gospe Olovske'', god. 1954. izradio je [[Gabrijel Jurkić]] jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara simbolizma i secesije, prema opisu negdašnje Olovske Gospe, koja je nestala.<ref name="Bosna Srebrena"/> Nacrte vitraža i četrnaest [[ikona]] u naosu crkve izradio je u periodu od 1984. do 1986. godine hrvatski slikar Slavko Šohaj. == Crni kamen == Na ravnom prostoru ispred sadašnje Gospine crkve nalazi se crni [[kamen]] približno četvrtastog oblika, oko pola metra visine iznad zatravljene površine zemlje. Hodočasnici pale [[svijeće]] oko kamena i kada se nakupi mnogo takvih zapaljenih svijeća, toplota od mnogih plamenova istopi vosak pojedinih svijeća pa to onda bukne u jedan veliki plamen, od čega je kamen sve crnji, što inače nije njegova prirodna boja. Kamen je ustvari lijevi dovratnik glavnog ulaza u crkvu, sa istočne strane. Kako godinama vjernici nisu imali ni slike ni [[kip]]a pred kojim bi klekli i upalili svijeću, oni su to počeli činiti uz ovaj kamen. I ta praksa je zadržana do danas.<ref name="vijaka.com"/> == Također pogledajte == * [[Samostan Uznesenja Marijina (Olovo)]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Crkve u Olovu]] [[Kategorija:Arhitektura u 14. vijeku]] [[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Olovu]] [[Kategorija:Rimokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini|O]] ha7mdvdkifmw8hph993em59p9cxf4l4 Orah (plod) 0 97341 3892012 3838393 2026-05-31T12:10:09Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892012 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chestnut.jpg|thumb|desno|[[Kesten]] je i u botaničkom i kulinarskom smislu orašasti plod.]] '''Orašasti plod''' je [[plod]] sastavljen iz tvrde ljuske i sjemenke, koja je uglavnom jestiva za [[čovjek]]a. Ipak, u općem smislu, veliki broj sušenih sjemenki se također nazivaju ''orasi'', ali u botaničkom aspektu postoji i dodatni uslov da bi se oni ubrajali u orašaste plodove, između ostalih i da se ljuska ne otvara kako bi ispustila [[Sjemenka|sjeme]]. U mnogim jezicima, prevođenje riječi ''orah'' često zahtijeva parafraziranje, jer je u tim jezicima ona općenita ili višeznačna. Većina sjemenki iz plodova voća prirodno se oslobađa iz ljuske, za razliku od orašastih plodova poput lješnjaka, kestena i žira, koji imaju vrlo tvrde stijenke ljuske a sjemenke nastaju iz spojenih jajnika. Općenito i prvobitno korištenje pojma ''orah'' je manje ograničavajuće, te su mnogi orašasti plodovi, kao što su [[brazilski orah]] (''Bertholletia excelsa''), [[pekan]] (''Carya illinoinensis''), [[badem]] (''Prunus dulcis''), [[pistacija]] (''Pistacia vera'') te obični [[orah|orasi]] (''Juglans'' spp.),<ref name="tree_nuts_composition_phytochemicals_and_health_effects"/> nisu orašasti u botaničkom smislu. Uobičajena upotreba pojma često se odnosi na jestivo jezgro takvih plodova u čvrstoj ljusci.<ref name="the_encyclopedia_of_seeds"/> == Botanička definicija == [[Datoteka:W Nuss Gr 99.jpg|thumb|180px|Orah, ''lijevo'' i njegovo sjeme ''desno'', nakon što su odvojeni iz svog perikarpa.]] [[Datoteka:KoreanPineSeeds.jpg|right|thumb|180px|Sjemenke korejskog bora, neoljuštene i ljuska, gore; oljuštene, ispod]] Pod pojmom ''orah'' u [[botanika|botanici]] se podrazumjeva jednostavni suhi [[plod]] koji sadrži jednu (vrlo rijetko dvije) sjemenke, pri čemu zid jajnika tokom sazrijevanja postaje vrlo čvrst i tvrd, dok sjemenka ostaje nepričvršćena ili slobodna unutar zida jajnika. Većina orašastih plodova raste iz tučaka sa ''inferiornim'' jajnikom i sve su nepucajući (tj. ne otvaraju se nakon sazrijevanja). Prave orašaste plodove, naprimjer, proizvode i neke biljne porodice iz reda ''[[Fagales]]''. Red ''Fagales'' (sve vrste ne proizvode prave orašaste plodove) * Porodica [[Fagaceae]] ** [[Bukva]] (''Fagus'') ** [[Kesten]] (''Castanea'') ** [[Hrast]] (''Quercus'') ** hrastovi iz rodova ''Lithocarpus'' i ''Notholithocarpus'' * Porodica [[Betulaceae]] ** [[obična lijeska|Lješnjak]] (''Corylus'') ** [[Grab (drvo)|Grab]] (''Carpinus'') Malehni orašasti plod se ponekad naziva i ''oraščić''. U botanici, taj pojam se konkretno odnosi na pirenu, odnosno sjemenku koja je prekrivena ''kamenastim'' slojem, kao što je jezgra koštunjičavog voća. Orasi i općenito vrste iz porodice oraha (''Juglandaceae'') imaju plodove koje je vrlo teško klasificirati. Oni se smatraju pravim orašastim plodovima po nekim definicijama, a u nekim izvorima se navode kao koštunjičavi orasi. "Trima" je specijalizirani naziv za plodove biljaka iz ove porodice. == Kulinarska definicija i upotreba == Pojam ''orašastog ploda'' u kuhinjama je daleko manje restriktivna kategorija od istog pojma u botanici, a taj pojam se primjenjuje za mnoge sjemenke koje se botanički ne smatraju orahom. Bilo koja velika, masna jezgra unutar ljuske a koja se koristi za jelo obično se naziva ''orašasti plod''. Orasi su važni izvori hranjivih sastojaka za ljude i [[divlje životinje]]. Pošto takvi plodovi pretežno imaju visoki udio masnoća, vrlo su cijenjeni kao hrana i izvor energije. Veliki broj sjemenki upotrebljivih za ljudsku ishranu mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene, kao i cijeđene zbog ulja koje se koristi za kuhanje i [[kozmetika|kozmetiku]]. Orašasti plodovi su važan izvor hrane i za divlje životinje. Ovo posebno dolazi do izražaja u umjerenim klimatskim zonama gdje neke životinje poput [[vjeverica]] ili [[sojka|sojki]] skladište žireve i druge orašaste plodove tokom jeseni kako bi ih sačuvali za prehranu tokom zimskih i proljetnih mjeseci. Orašasti plodovi, bilo da su pravi ili ne u botaničkom smislu, spadaju među najčešće alergene namirnice.<ref name="foodallergyorg"/> Neko [[voće]] i sjemenke koje ne zadovoljavaju botaničku definiciju orašastog ploda su orasi u kulinarskom smislu: *[[Badem]]i su jestivo sjeme koštunjičavog voća — kožnato "meso" se uklanja pri branju. *[[Brazilski orah]] je sjeme iz čahure. *[[Kukui]] (''Aleurites moluccanus'', korišten za ulje) je sjemenka. *[[Indijski orah]] je sjeme<ref name="Sequeira"/> zbirnog ploda. *[[Čileanski lješnjak]] (''Gevuina avellana'') *[[Makadamija]] je kremasta bijela jezgra folikulskog (mješak) tipa voća. *[[Pachira aquatica|Malabarski kesten]] (''Pachira aquatica'') *[[Pekan]] je sjemenka koštunjičavog voća *Mongongo (''Schinziophyton rautanenii'') *[[Kikiriki]] je sjemenka leguminoznog tipa voća (iz porodice [[Fabaceae]]) *Koštice bora je sjeme nekoliko vrsta bora (zimzelenog drveća ''Pinophyta'') *[[Pistacija]] je djelimično oljuštena sjemenka tanko okoštene koštunjice *[[Orah]] (''Juglans'' spp.) je sjemenka koštunjičavog voća *[[Cordeauxia edulis]] je sjemenka jednog pustinjskog grma == Hranjivost == Orašasti plodovi su izvor energije i hranjivih sastojka za novu biljku. Oni sadrže relativno velike količine kalorija, esencijalnih nezasićenih i mononezasićenih masnoća uključujući [[linolna kiselina|linolnu]] i linoleinsku kiselinu, vitamine i esencijalne [[Aminokiselina|aminokiseline]]. Mnogi od njih su i dobri izvori vitamina E i B<sub>2</sub>, folata, vlakana i esencijalnih minerala poput [[magnezij]]a, [[fosfor]]a, [[kalij]]a, [[Bakar|bakra]] i [[selen]]a.<ref name="Etherton"/> Orasi su najzdraviji u svojoj sirovoj, neprženoj formi,<ref name=bbc/> jer se do 15% masnoća uništi tokom procesa prženja. Neprženi orasi imaju dvostruko više antioksidansa od drugog orašastog voća ili sjemenki.<ref name=bbc/> Međutim, određeni izvori se ne slažu u mišljenju da li povećani unos dijetalnih antioksidansa pomaže ili šteti [[Organizam (biologija)|organizmu]].<ref name="Baillie"/><ref name="Bjelakovic"/> Ova tabela prikazuje postotak različitih hranjivih sastojaka kod četiri nepržene vrste sjemenki. {| class="wikitable sortable" border="1" |- ! Naziv ! Protein ! Ukupno masti ! Zasićene masti ! Polinezasićene masti ! Mononezasićene masti ! Ugljikohidrati |- | Bademi | 21,26 | 50,64 | 3,881 | 12,214 | 32,155 | 28,1 |- | Orasi | 15,23 | 65,21 | 6,126 | 47,174 | 8,933 | 19,56 |- | Kikiriki | 23,68 | 49,66 | 6,893 | 15,694 | 24,64 | 26,66 |- | Pistacije | 20,61 | 44,44 | 5,44 | 13,455 | 23,319 | 34,95 |} === Koristi === Osobe koje redovno konzumiraju orašaste plodove imaju manju vjerovatnoću da će se kod njih razviti srčane bolesti (CHD).<ref name="coronary"/> Orasi su prvi put povezivani sa zaštitom od srčanih bolesti u studiji iz 1993. godine.<ref name="Knutsen"/> Konzumacija različitih orašastih plodova, poput [[badem]]a i [[orah]]a može smanjiti koncentraciju serumskog lipoproteina niske gustoće (LDL). Iako orašasti plodovi sadrže različite supstance, smatra se da svi oni imaju kardiozaštitne efekte, a njihov profil [[omega-3 masne kiseline|omega-3 masnih kiselina]] je, u najmanju ruku, djelimično odgovoran za hipolipidemijski odgovor.<ref name="Mejia"/> Orasi također imaju i veoma nizak [[glihemijski indeks]] (GI)<ref name=mendosa/> zbog velikog sadržaja njihovih veoma nezasićenih [[Lipidi|masti]] i bjelančevina te relativno niskog sadržaja ugljikohidrata.<ref name="foodspice"/> Iz tih razloga, dijetetičari često preporučuju da orašasti plodovi trebaju biti uključeni u prehranu bolesnika sa otpornošću na [[inzulin]] kao što je [[Šećerna bolest|dijabetes tipa 2]].<ref name="Josse"/> Jedna studija je pokazala da osobe koje jedu orašaste plodove žive dvije do tri godine duže od onih koji ih ne jedu.<ref name="Shavlik"/> Međutim, to može biti i zato što osobe koje jedu orašaste plodove imaju manju tendenciju da jedu brzu ili nezdravu hranu.<ref name="LivingLonger"/> === Historijska upotreba === Mnogi orašasti plodovi, kao što su žirevi, pistacije, vodeni kesteni, divlji badem i slično, su bili vrlo značajan dio ljudske ishrane već preko 780 hiljada godina. Prahistorijski ljudi razvili su široki raspon alata za otvaranje (razbijanje) orašastih plodova tokom perioda [[pleistocen]]a.<ref name="scienceblog"/> ''[[Aesculus californica]]'' (poznat kao kalifornijski konjski kesten) koristilo je američko domorodačko stanovništvo u današnjoj [[Kalifornija|Kaliforniji]] tokom suše i gladi, nakon što su iscijedili otrovne sastojke iz njegovog ploda. == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="tree_nuts_composition_phytochemicals_and_health_effects">{{Cite book |author= Alasalvar Cesarettin; Shahidi Fereidoon |title= Tree Nuts: Composition, Phytochemicals, and Health Effects (Nutraceutical Science and Technology) |year= 2009 |publisher = CRC |isbn= 978-0-8493-3735-2 |page=143}}</ref> <ref name="the_encyclopedia_of_seeds">{{Cite book |author= Black Michael H.; Halmer Peter |title= The encyclopedia of seeds: science, technology and uses |url= https://archive.org/details/encyclopediaofse0000unse_g7a1 | year= 2006 |publisher= CABI |location = Wallingford, UK|isbn = 978-0-85199-723-0|page=[https://archive.org/details/encyclopediaofse0000unse_g7a1/page/228 228]}}</ref> <ref name="foodallergyorg">{{cite web | title = Common Food Allergens | url = http://www.foodallergy.org/allergens/index.html | publisher = Food Allergy & Anaphylaxis Network | access-date = 24. 6. 2007 | access-date=28. 1. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070613040928/http://www.foodallergy.org/allergens/index.html | archive-date=13. 6. 2007 | url-status = dead }}</ref> <ref name="Sequeira">{{cite book|author=Lina Sequeira|title=Certificate Biology 3|url=https://books.google.com/books?id=7AfHwKm8vu0C&pg=PA130|access-date=29. 7. 2010|publisher=East African Publishers|isbn=978-9966-25-331-6|pages=130–}}</ref> <ref name="Etherton">{{cite journal|author=Kris-Etherton PM, Yu-Poth S, Sabaté J, Ratcliffe HE, Zhao G, Etherton TD |year=1999|title= Nuts and their bioactive constituents: effects on serum lipids and other factors that affect disease risk|journal= Am J Clin Nutr |volume=70|pages= 504S–511S|pmid=10479223|issue=3 Suppl}}</ref> <ref name=bbc>{{cite news | url = http://www.bbc.co.uk/news/health-12865291 | title = Walnuts are the healthiest nut, say scientists|date =27. 3. 2011 | work = BBC News | access-date = 28. 3. 2011}}</ref> <ref name="Baillie">{{cite journal|author=Baillie, J.K.; Thompson, A.A.R.; Irving, J.B.; Bates, M.G.D.; Sutherland, A.I.; MacNee, W.; Maxwell, S.R.J.; Webb, D.J. |year=2009|title=Oral antioxidant supplementation does not prevent acute mountain sickness: double blind, randomized placebo-controlled trial|url=https://archive.org/details/sim_qjm_2009-05_102_5/page/341 |journal= QJM |volume=102 |issue=5|pages= 341–8|doi=10.1093/qjmed/hcp026|pmid=19273551}}</ref> <ref name="Bjelakovic">{{cite journal|author=Bjelakovic G; Nikolova, D; Gluud, LL; Simonetti, RG; Gluud, C |year=2007|title=Mortality in randomized trials of antioxidant supplements for primary and secondary prevention: systematic review and meta-analysis|url=https://archive.org/details/sim_jama_2007-02-28_297_8/page/842 |journal=JAMA |volume=297 |issue=8|pages= 842–57| doi=10.1001/jama.297.8.842|pmid= 17327526}}</ref> <ref name="coronary">{{cite journal|author=Kelly JH, Sabaté J |year=2006|title= Nuts and coronary heart disease: an epidemiological perspective|doi=10.1017/BJN20061865|journal=Br J Nutr |volume=96|pages= S61–S67|pmid=17125535}}</ref> <ref name="Knutsen">{{cite journal|author=Sabaté J, Fraser GE, Burke K, Knutsen SF, Bennett H, Linsted KD |year=1993|title= Effects of walnuts on serum lipid levels and blood pressure in normal men |doi=10.1056/NEJM199303043280902|journal=Engl J Med |volume=328|pages=603–607|issue=9}}</ref> <ref name="Mejia">Rajaram S, Hasso Haddad E, Mejia A, Sabaté J (2009) ''Walnuts and fatty fish influence different serum lipid fractions in normal to mildly hyperlipidemic individuals: a randomized controlled study''. [http://www.ajcn.org/content/89/5/1657S.long Am J Clin Nutr 2009, 89, 1657S-1663S].</ref> <ref name=mendosa>{{cite web|title=Revised International Table of Glycemic Index (GI) and Glycemic Load (GL) Values|year=2002|url=http://www.mendosa.com/gilists.htm|access-date=23. 11. 2007|author=David Mendosa|archive-date=10. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110004946/http://www.mendosa.com/gilists.htm|url-status=dead}}</ref> <ref name="foodspice">[http://www.whfoods.com/genpage.php?tname=foodspice&dbid=20 Almonds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130517151434/http://www.whfoods.com/genpage.php?tname=foodspice&dbid=20 |date=17. 5. 2013 }}, pristupljeno 31. januara 2016.</ref> <ref name="Josse">{{cite journal|author=Josse AR, Kendall CWC, Augustin LSA, Ellis PR, Jenkins DJA |year=2007|title= Almonds and postprandial glycemia — a dose response study|journal=Metabolism|volume= 56|pages= 400–404|doi=10.1016/j.metabol.2006.10.024|pmid=17292730|issue=3}}</ref> <ref name="Shavlik">{{cite journal|author=Fraser GE, Shavlik DJ |year=2001|title= Ten years of life: Is it a matter of choice? |journal=Arch Int Med|volume= 161|pages= 1645–1652|doi=10.1001/archinte.161.13.1645|issue=13|pmid=11434797}}</ref> <ref name="LivingLonger">[http://abcnews.go.com/Technology/LivingLonger/story?id=2805247&page=1 "ABC News: The Places Where People Live Longest"]. pristupljeno 31. januara 2016.</ref> <ref name="scienceblog">{{cite web |url=http://scienceblog.com/community/older/2002/F/20022752.html |date=1. 2. 2002 |title=Remains of seven types of edible nuts and nutcrackers found at 780,000-year-old archaeological site |publisher=Scienceblog.com |access-date=13. 9. 2010 |archive-date=28. 4. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6GD42R0jw?url=http://scienceblog.com/community/older/2002/F/20022752.html |url-status=dead }}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Nuts|Orašasti plodovi}} [[Kategorija:Morfologija biljaka]] [[Kategorija:Jestivi orašasti plodovi i sjemenke]] 7kkkumrpf6zq7m1tg7cs3if0654435v Ugrožena vrsta 0 101247 3891990 3852851 2026-05-31T12:03:55Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891990 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bison skull pile-restored.jpg|mini|desno|300px|Populacija [[Američki bizon|američkog bizona]] je zbog pretjeranog lova [[1890]]. dovedena do broja od 750 jedinki.]] '''Ugrožena vrsta''' je [[vrsta]] čija je populacija tako malena da postoji velika vjerovatnoća da će [[izumiranje|izumirijeti]] u bliskoj budućnosti, bilo u cijelom svijetu ili u određenoj političkoj jurisdikciji. Ugrožene vrste mogu biti ugrožene zbog faktora kao što su gubitak staništa, krivolov i invazivne vrste. [[Crvena lista IUCN|Crvena lista]] [[Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)]] navodi globalni status očuvanja mnogih vrsta, a razne druge agencije procjenjuju status vrsta unutar određenih područja. Mnoge nacije imaju zakone koji štite vrste i koje, na primjer, zabranjuju lov, ograničavaju razvoj zemljišta ili stvaraju zaštićena područja. Neke ugrožene vrste su meta opsežnih napora za očuvanje, kao što su uzgoj u zatočeništvu i obnova staništa. Ljudska aktivnost je značajan uzrok ugrožavanja nekih vrsta.<ref>{{cite web|title=Giant Panda WWF|url=https://www.worldwildlife.org/species/giant-panda|access-date = 19. 9. 2022}}</ref><ref>{{cite web|title = Grey Long-Eared Bat Mammal Society|url = https://www.mammal.org.uk/species-grey-long-eared-bat|access-date = 19. 9. 2022|archive-date = 25. 2. 2023|archive-url = https://web.archive.org/web/20230225043953/https://www.mammal.org.uk/species-grey-long-eared-bat/|url-status = dead}}</ref> Ispočetka korišten jedino od [[biolog]]a i [[ekolog]]a, ovaj je pojam dobio i svoje pravno značenje kada su mnoge države, pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline, donijele zakone kojima se određene vrste definiraju kao ugrožene te na temelju njih donose razne mjere u svrhu sprječavanja njihovog izumiranja, najčešće u obliku zabrane lova ili privrednog iskorištavanja pojedinih prirodnih staništa.<ref>Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, {{ISBN|978 9958-592-03-4}}.</ref> Stavljanje određenih vrsta na listu ugroženih, odnosno skidanje s nje čest je predmet kontroverzi i političkih sukoba iza kojih stoje različiti ekonomski, politički i socijalni interesi. ==Status očuvanosti vrste== Status očuvanosti vrste ukazuje na vjerovatnoću da će ona izumrijeti. Više faktora se uzima u obzir prilikom procjene statusa vrste; na primjer preostali broj, ukupno povećanje ili smanjenje populacije tokom vremena, stope uspješnosti razmnožavanja ili poznate prijetnje.<ref>{{cite web |url=http://www.natureserve.org/infonatura/Lnsstatus.htm |title=NatureServe Conservation Status |date=april 2007 |publisher=NatureServe |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055302/http://www.natureserve.org/infonatura/Lnsstatus.htm |url-status=live }}</ref> IUCN crvena lista ugroženih vrsta je najpoznatija svjetska lista statusa očuvanosti i sistem rangiranja.<ref>{{cite web|url=http://www.iucnredlist.org/about/red-list-overview |title=Red List Overview |date=Februar 2011 |publisher=IUCN |access-date=2. 6. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120527175928/http://www.iucnredlist.org/about/red-list-overview |archive-date=27. 5. 2012 }}</ref>. Procjenjuje se da je više od 50% svjetskih vrsta u opasnosti od izumiranja.<ref>{{cite web|url=http://www.conservationandwildlife.com/threatened-species/ |title=Threatened Species |publisher=Conservation and Wildlife |access-date=2. 6. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120913043721/http://www.conservationandwildlife.com/threatened-species |archive-date=13. 9. 2012 }}</ref> Na međunarodnom nivou, 195 zemalja potpisalo je sporazum o izradi akcionih planova za biodiverzitet koji će zaštititi ugrožene vrste. U Sjedinjenim Državama takvi planovi se obično nazivaju ''Planovi oporavka vrsta''. ==Crvena lista Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)== Iako je POZNATAkao lista, IUCN crvena lista je sistem procjene globalnog statusa očuvanja vrsta koji uključuje vrste s nedostatkom podataka (DD) – vrste za koje je potrebno više podataka i procjena prije nego što se može utvrditi njihova situacija – kao i vrste sveobuhvatno procijenjen IUCN-ovim procesom procjene vrsta.<ref name=":0">{{Cite web |date=7. 2. 2018 |title=IUCN Red List of Threatened Species |url=https://www.iucn.org/resources/conservation-tools/iucn-red-list-threatened-species |access-date=22. 4. 2022 |website=IUCN |language=en}}</ref> Vrste pod indeksom uključuju: [[Sisari|sisare]], [[ptice]], [[Vodozemci|vodozemce]], [[cikade]] i [[koral]]e. Procijenjene su vrste koje imaju status "skoro ugroženih" (NT) i "najmanje zabrinutosti" (LC) i utvrđeno je da imaju relativno robusne i zdrave populacije, iako one mogu biti u opadanju. Za razliku od njihove općenitije upotrebe na drugim mjestima, Lista koristi izraze "ugrožene vrste" i "vrste u opasnosti" s posebnim značenjima: "Ugrožene" (EN) vrste se nalaze između "ranjivih" (VU) i "kritično ugroženih" (CR) vrsta. U 2012. godini, IUCN Crvena lista je navela 3.079 životinjskih i 2.655 biljnih vrsta kao ugrožene vrste (EN) širom svijeta.<ref name=":0" /> ==Brazil== [[Brazil]] je jedna od zemalja sa najvećim biodiverzitetom na svijetu. U njemu se nalazi šuma [[Amazona]] i Atlantska šuma, Cerrado nalik [[Savana|savani]] pored ostalih bioma.<ref>{{Cite web |date=21. 5. 2016 |title=The top 10 most biodiverse countries |url=https://news.mongabay.com/2016/05/top-10-biodiverse-countries/ |access-date=3. 12. 2022 |website=Mongabay Environmental News |language=en-US}}</ref> Zbog velike gustoće nekih dobro očuvanih [[prašuma]], trgovina divljim životinjama, koja je uz krčenje šuma jedan od najvećih opasnosti u Brazilu, postala je izazov. Zemlja ima širok pravni sistem namijenjen zaštiti okoliša, uključujući svoj Ustav, kao i nekoliko federalnih, državnih i lokalnih vladinih agencija koje imaju zadatak da štite floru i faunu, kažnjavaju pojedince ili kompanije povezane s ekološkim zločinima i oduzimaju ilegalno oduzete divlje životinje. Iako takve agencije mogu prikupljati svoje podatke, svaki sistem radi relativno samostalno kada je u pitanju trgovina divljim životinjama. Međutim, i agencije i nevladine organizacije koje rade u Brazilu slažu se da [[ptice]] čine oko 80% vrsta kojima se trguje u zemlji.<ref>{{Cite web |title=A máfia dos bichos: Muito além de reality, tráfico de animais no Brasil tira 38 milhões de bichos da mata por ano e gira R$ 3 bi |url=https://www.uol.com.br/ecoa/reportagens-especiais/trafico-no-brasil-tira-por-ano-35-milhoes-de-animais-da-floresta-e-gira-r-3-bilhoes/ |access-date=3. 12. 2022 |website=www.uol.com.br |language=pt-br}}</ref> Odnos između krijumčarenja divljih životinja, drugih ekoloških zločina prema brazilskom zakonu, kao što je krčenje šuma, i ugroženih vrsta posebno je zamršen i zabrinjavajući jer što je rjeđa životinja ili biljka postaje najtraženija i najvrednija na crnom tržištu, što dovodi do veće ugroženosti te vrsta.<ref>{{Cite web |last=KKIENERM |title=Wildlife, Forest & Fisheries Crime Module 1 Key Issues: Implications of Wildlife Trafficking |url=https://www.unodc.org/e4j/en/wildlife-crime/module-1/key-issues/implications-of-wildlife-trafficking.html |access-date=4. 12. 2022 |website=www.unodc.org |language=en}}</ref> Pored toga, mnogi stručnjaci za životnu sredinu i naučnici ističu raspuštanje ekoloških agencija i ukidanje zakona u Brazilu pod predsjedavanjem [[Jair Bolsonaro|Jaira Bolsonara]] kao jedan od razloga za porast broja ugroženih vrsta.<ref>{{Cite web |last=Magazine |first=Hakai |title=In COVID’s Shadow, Illegal Fishing Flourishes |url=https://hakaimagazine.com/news/in-covids-shadow-illegal-fishing-flourishes/ |access-date=6. 12. 2022 |website=Hakai Magazine |language=en}}</ref> Jednom prilikom tokom njegovog predsjedništva neke novčane kazne u ukupnom iznosu od 3,1 USD za ekološke kriminalce su opozvane i najmanje jedna novčana kazna (u vezi s ilegalnim ribolovom) izrečena samom Bolsonaru je poništena, a agent koji ga je kaznio je degradiran.<ref>{{Cite web |title=Ato do governo Bolsonaro deve anular até R$ 16 bilhões em multas ambientais |url=https://noticias.uol.com.br/meio-ambiente/ultimas-noticias/redacao/2022/09/20/ibama-multa-ambiental-eduardo-bim-governo-bolsonaro-notificacao-por-edital.htm |access-date=4. 12. 2022 |website=noticias.uol.com.br |language=pt-br}}</ref> U prošlosti je Brazil uspješno spasio endemsku vrstu [[Tamarin zlatni lav|Tamarin zlatnog lava]] od izumiranja. Ogromne kampanje za podizanje svijesti među ljudima od strane nevladinih organizacija i vlada, koje su uključivale štampanje prikaza zlatnog lava tamarina na brazilskim novčanicama, zaslužne su za skidanjem ove vrste s liste kritično ugroženih životinja.<ref>{{Cite web |title=Mico-leão-dourado é "case" de sucesso para preservação, mas vê nova ameaça |url=https://www.uol.com.br/ecoa/ultimas-noticias/2020/06/05/mico-leao-dourado-e-case-de-sucesso-para-preservacao-mas-ve-nova-ameaca.htm |access-date=4. 12. 2022 |website=www.uol.com.br |language=pt-br}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. 6. 2022 |title=How Brazil is working to save the rare lion tamarins of the Atlantic Forest |url=https://news.mongabay.com/2022/06/how-brazil-is-working-to-save-the-rare-lion-tamarins-of-the-atlantic-forest/ |access-date=4. 12. 2022 |website=Mongabay Environmental News |language=en-US}}</ref> ==Sjedinjene Američke Države== Postoje podaci iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] koji pokazuju korelaciju između ljudske populacije i ugroženih i ugroženih vrsta. Koristeći podatke o vrstama iz baze podataka o ekonomiji i upravljanju ugroženim vrstama (DEMES) i periodu u kojem postoji Zakon o ugroženim vrstama (ESA) od 1970. do 1997. godine, napravljena je tabela koja sugeriše pozitivan odnos između ljudske aktivnosti i ugroženosti vrsta.<ref>{{cite book|editor1-last=Shogren|editor1-first=Jason F.|editor2-last=Tschirhart|editor2-first=John |title=Protecting Endangered Species in the United States: Biological Needs, Political Realities, Economic Choices|url=https://archive.org/details/protectingendang0000unse|url-access=limited|year=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521662109|pages=[https://archive.org/details/protectingendang0000unse/page/1 1]}}</ref> ===Zakon o ugroženim vrstama=== Prema Zakonu o ugroženim vrstama iz 1973. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], vrste mogu biti navedene kao "ugrožene" ili "u opasnosti". Tigrasta buba Salt Creek (Cicindela nevadica lincolniana) primjer je ugrožene podvrste zaštićene ESA. ''Američka služba za ribu i divlje životinje'', kao i ''Nacionalna služba za morsko ribarstvo'', odgovorni su za klasifikaciju i zaštitu ugroženih vrsta. Oni su također odgovorni za dodavanje određene vrste na listu, što može biti dug i kontroverzan proces.<ref>{{cite journal |last1=Wilcove |first1=D.S. |last2=Master |first2=L.L. |title=How Many Endangered Species are there in the United States? |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=2005 |volume=3 |issue=8 |page=414 |doi=10.2307/3868657 |jstor=3868657 |url=https://www.jstor.org/stable/3868657 |access-date=1. 6. 2021 |archive-date=2. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602231055/https://www.jstor.org/stable/3868657 |url-status=live }}</ref> Neki zakoni o ugroženim vrstama su kontroverzni. Tipične oblasti kontroverzi uključuju kriterijume za stavljanje vrste na listu ugroženih vrsta i pravila za uklanjanje vrste sa liste kada se njena populacija oporavi. Da li ograničenja u razvoju zemljišta predstavljaju "uzimanje" zemlje od strane vlade; povezano pitanje da li privatnim vlasnicima zemljišta treba nadoknaditi gubitak korištenja svojih površina; i dobijanje razumnih izuzetaka od zakona o zaštiti. Lobiranje lovaca i raznih industrija kao što su naftna industrija, građevinska industrija i i drvna industrija također su bili prepreka u uspostavljanju zakona o ugroženim vrstama. Bushova administracija ukinula je politiku koja je zahtijevala od saveznih zvaničnika da se konsultuju sa stručnjakom za divlje životinje prije poduzimanja radnji koje bi mogle oštetiti ugrožene vrste. Pod Obaminom administracijom, ova politika je ponovo uspostavljena.<ref>{{Cite web|date=3. 3. 2009|title=Reversing Bush Rule, Obama Resumes Safeguards for Endangered Species|url=https://www.pbs.org/newshour/science/science-jan-june09-speciesrule_03-03|access-date=23. 7. 2021|website=PBS NewsHour|language=en-us|archive-date=3. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190903123529/https://www.pbs.org/newshour/science/science-jan-june09-speciesrule_03-03|url-status=live}}</ref> Biti na listi ugroženih vrsta može imati negativne posljedice jer bi to moglo učiniti vrstu poželjnijom za kolekcionare i krivolovce.<ref>{{cite journal |last=Courchamp |first=Franck |author2=Elena Angulo |author3=Philippe Rivalan |author4=Richard J. Hall |author5=Laetitia Signoret |author6=Leigh Bull |author7=Yves Meinard |title=Rarity Value and Species Extinction: The Anthropogenic Allee Effect |journal=PLOS Biology |volume=4 |issue=12 |pages=e415 |doi=10.1371/journal.pbio.0040415 |pmid=17132047 |pmc=1661683 |year=2006 }}</ref> Ovaj efekat se potencijalno može smanjiti, kao na primjer u [[Kina|Kini]] gdje [[kornjače]] koje se uzgajaju u komercijalnom uzgoju mogu smanjiti dio pritiska na krivolov ugroženih vrsta.<ref>{{cite journal |last=Dharmananda |first=Subhuti |title=Endangered Species issues affecting turtles and tortoises used in Chinese medicine |journal=PLOS Biology |volume=4 |issue=12 |pages=e415 |publisher=Institute for Traditional Medicine, Portland, Oregon |doi=10.1371/journal.pbio.0040415 |pmid=17132047 |pmc=1661683 |year=2006 }}</ref> Još jedan problem s popisom vrsta je njegov učinak podsticanja upotrebe metode "pucaj, zakopaj i začepi" za čišćenje ugroženih vrsta s područja zemljišta. Neki vlasnici zemljišta trenutno mogu primijetiti smanjenje vrijednosti svog zemljišta nakon što na njemu pronađu ugroženu životinju. Oni su se navodno odlučili da ubiju i zakopaju životinje ili da tiho unište stanište. Na taj način otklanjaju problem sa njihove zemlje, ali u isto vrijeme dodatno smanjuju populaciju ugrožene vrste.<ref>{{cite web |url=http://www.reason.com/news/show/34933.html |title=Shoot, Shovel and Shut Up |work=Reasononline |publisher=Reason Magazine |date=31. 12. 2003 |access-date=23. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090921131035/http://www.reason.com/news/show/34933.html |archive-date=21. 9. 2009 |url-status=dead }}</ref> Učinkovitost Zakona o ugroženim vrstama – koji je skovao termin „ugrožene vrste“ – dovedena je u pitanje od strane poslovnih lobističkih grupa i njihovih publikacija, ali je ipak široko priznata od strane naučnika koji se bave divljim životinjama i koji rade s tim vrstoma što je djelotvoran alat za oporavak. Devetnaest vrsta je skinuto i pronađeno<ref>{{cite web |url=http://ecos.fws.gov/tess_public/DelistingReport.do |title=USFWS Threatened and Endangered Species System (TESS) |publisher=U. S. Fish & Wildlife Service |access-date=6. 8. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728035106/http://ecos.fws.gov/tess_public/DelistingReport.do |archive-date=28. 7. 2007 }}</ref>, a 93% popisanih vrsta na sjeveroistoku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ima populaciju koja se oporavlja ili je stabilna.<ref>{{cite web|url=http://www.esasuccess.org/reports/|title=ESA Successes|website=www.esasuccess.org|access-date=24. 1. 2007 |archive-date=10 .2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100210193041/http://www.esasuccess.org/reports/|url-status=live}}</ref> Trenutno je 1.556 ugroženih vrsta pod zaštitom vladinog zakona. Ova procjena, međutim, ne uzima u obzir vrste kojima prijeti opasnost, a koje nisu obuhvaćene zaštitom zakona poput Zakona o ugroženim vrstama. Prema ''Globalnom statusu očuvanja NatureServea'', približno trinaest posto [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] (isključujući morsku [[Riba|ribu]]), sedamnaest posto vaskularnih [[Biljke|biljaka]] i šest do osamnaest posto [[Gljive|gljiva]] smatra se ugroženim.<ref name="WM2005">Wilcove & Master 2005.</ref><sup>: 415</sup>  Dakle, ukupno između sedam i osamnaest posto poznatih životinja, gljiva i biljaka u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] su blizu izumiranja.<ref name="WM2005" /><sup>: 416</sup>  Ovo ukupno je znatno više od broja vrsta zaštićenih u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] prema Zakonu o ugroženim vrstama. Otkako je [[čovječanstvo]] počelo loviti da bi se sačuvalo, prekomjerni [[lov]] i [[ribolov]] su veliki i opasan problem. Od svih vrsta koje su izumrle zbog uplitanja čovječanstva, ptica dodo, golub putnik, velika auk, tasmanijski tigar i Stellerova morska krava su neki od poznatijih primjera; s Bjeloglavim orlom, medvjedom grizlijem, američkim bizonom, istočnim drvenim vukom i morskom kornjačom koji su bili izlovljeni do skorog izumiranja. Mnogi su počeli kao izvori hrane koji su smatrani neophodnim za preživljavanje, ali su postali meta sporta. Međutim, zbog velikih napora da se spriječi izumiranje, Bjeloglavi orao, ili Haliaeetus leucocephalus, sada je pod kategorijom najmanje zabrinutih na crvenoj listi.<ref>{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2016 |title=''Haliaeetus leucocephalus'' |volume=2016 |page=e.T22695144A93492523 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22695144A93492523.en |access-date=11. 11. 2021}}</ref> Današnji primjer prekomjernog lova neke vrste može se vidjeti u [[okean]]ima jer su populacije određenih [[Kitovi|kitova]] znatno smanjene. Veliki kitovi kao što su [[plavi kit]], [[grenlandski kit]], kit peraja, sivi kit, kit sperma i grbavi kit su neki od osam kitova koji su još uvijek uključeni na Listu ugroženih vrsta. Poduzete su radnje kako bi se pokušalo smanjiti kitolov i povećati broj populacije. Radnje uključuju zabranu svaki lov na kitove u vodama Sjedinjenih Država, formiranje CITES ugovora koji štiti sve kitove, zajedno sa formiranjem Međunarodne komisije za kitolov (IWC). Ali iako su svi ovi pokreti uspostavljeni, zemlje kao što je [[Japan]] nastavljaju loviti kitove pod tvrdnjom o "naučnim svrhama".<ref>{{cite journal |last=Freedman |first=Bill |title=Endangered species |journal=Gale |volume=46 |issue=44 |pages=25 |year=2008 |edition=4th|pmid=30399289 }}</ref> Prekomjerni lov, klimatske promjene i gubitak staništa dovode do dodavanja vrsta na listi ugroženih vrsta. To bi moglo značiti da bi se stope izumiranja mogle povećati u velikoj mjeri u budućnosti. ==Kanada== Ugrožene vrste rješavaju se kroz kanadski Zakon o ugroženim vrstama. Vrsta se smatra ugroženom ili u opasnosti kada je na rubu izumiranja ili istrebljenja. Kada se smatra da je vrsta ugrožena ili u opasnosti, Zakon zahtijeva da se izradi plan oporavka koji pokazuje kako zaustaviti ili preokrenuti pad populacije vrste.<ref>{{Cite web |last=Canada |first=Environment and Climate Change |date=26. 2. 2018 |title=Species at Risk Act: recovery strategies |url=https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/species-risk-public-registry/recovery-strategies.html |access-date=1. 8. 2022 |website=www.canada.ca}}</ref> Od 2021. godine, Komitet za status ugroženih divljih životinja u [[Kanada|Kanadi]] (COSEWIC) procijenio je 369 vrsta ugroženih u Kanadi. ==Indija== ''World Wide Fund India'' izaziva zabrinutost zbog dugovječnosti sljedećih životinjskih vrsta: [[Crvena panda|crvene pande]], [[Bengalski tigar|bengalskog tigra]], [[delfin]]a rijeke [[Ganges]], azijskog [[slon]]a.<ref>{{cite web |last1=Duffy |first1=Molly |title=The endangered animals of India |url=https://www.thegazette.com/kids-articles/the-endangered-animals-of-india/ |website=The Gazette |publisher=The Gazette |access-date=22. 4. 2022}}</ref> Indija je potpisala ''Zakon o zaštiti divljih životinja'', a također se pridružila ''Konvenciji o međunarodnoj trgovini'' 1976. godine, kako bi spriječila da krivolov nanese štetu njenoj divljini.<ref>{{cite web |last1=Kabała |first1=Natasha |title=India's Wildlife Trade: Success and Failures of Protecting Endangered Species |url=https://www.stoppoaching-now.org/post/india-s-wildlife-trade-success-and-failures-of-protecting-endangered-species#:~:text=Wildlife%20Protection&text=Many%20endangered%20animals%2C%20including%20tigers,wild%20animals%20or%20animal%20parts. |website=Stop Poaching Now! |date=29. 4. 2019 |publisher=Stop Poaching Now! |access-date=22. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201126151045/https://www.stoppoaching-now.org/post/india-s-wildlife-trade-success-and-failures-of-protecting-endangered-species |archive-date=26. 11. 2020 |url-status=dead }}</ref> ==Invazivne vrste== Unošenje neautohtonih vrsta u neko područje može poremetiti ekosistem do te mjere da autohtone vrste postanu ugrožene. Takve vrste se mogu nazvati stranim ili [[Invazivne vrste|invazivnim vrstama]]. U nekim slučajevima, invazivne vrste se takmiče sa domaćim vrstama za hranu ili su predatori domaće vrste. U drugim slučajevima, stabilna ekološka ravnoteža može biti narušena predatorstvom ili drugim uzrocima koji dovode do neočekivanog propadanja vrsta. Nove vrste također mogu nositi bolesti kojima autohtona vrsta nije izložena niti otporna.<ref>{{cite journal |last=Chiras |first=Daniel D. |title=Invader Species |url=http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753825 |journal=Grolier |year=2011 |series=Online |access-date=4. 3. 2015 |archive-date=9. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181009013252/http://www.scholastic.com/browse/article.jsp?id=3753825 |url-status=dead }}</ref> {{galerija |title=Ugrožene vrste |width=120 |height=100 |align=center |Datoteka:Golden_lion_tamarin_portrait3.jpg |[[Zlatni lav tamarin]], endem i jedna od ugroženih vrsta spašena od izumiranja u Brazilu |Datoteka:Gymnogyps_californianus_-Bitter_Creek_National_Wildlife_Refuge,_California,_USA_-flying-8.jpg |[[Kalifornijski kondor]] je [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugrožena]] vrsta. Obratite pažnju na [[Prstenovanje ptica|oznake krila]] koje se koriste za praćenje populacije. |Datoteka:Pusa_hispida_saimensis_ca_1956.jpg|Fotografija ''Pusa hispida saimensis'', također poznate kao [[Saimaa prstenasta foka]], iz 1956. Žive samo u [[Jezero Saimaa|jezeru Saimaa]] [[Finska|u Finskoj]], Saimaa prstenaste foke spadaju među najugroženije foke na svijetu, sa ukupnom populacijom od samo oko 400 jedinki.<ref>{{Cite web|url=https://wwf.fi/en/saimaaringedseal/|title=Saimaa Ringed Seal|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225014047/https://wwf.fi/en/saimaaringedseal/|archive-date=25. 12. 2018|url-status=live|access-date=22. 12. 2018}}</ref> |Datoteka:Panthera_tigris_altaica_13_-_Buffalo_Zoo.jpg|[[Sibirski tigar]] je ugrožena (EN) [[Tigar|podvrsta tigra]]. Tri podvrste tigrova su već izumrle (vidi [[Spisak mesoždera po populaciji|Spisak mesoždera prema populaciji]]).<ref>{{Cite web|url=http://www.sundarbantigerproject.info/viewpage.php?page_id=2|title=The Tiger|publisher=Sundarbans Tiger Project|archive-url=https://archive.today/20120917192637/http://www.sundarbantigerproject.info/viewpage.php?page_id=2|archive-date=17. 9. 2012|url-status=dead|access-date=2. 6. 2012}}</ref> |Datoteka:AraGlaucogularisFull.jpg| [[Plavogrla ara]], kritično ugrožena ptica |Datoteka:BrownSpiderMonkey_(edit2).jpg|[[Smeđi pauk majmun]], kritično ugroženi sisar |Datoteka:Siamese_Crocodiles.JPG| [[Sijamski krokodil]], kritično ugrožen reptil |Datoteka:Mexican_Wolf_2_yfb-edit_1.jpg| [[Meksički vuk]], najugroženija podvrsta sjevernoameričkog [[Vuk|sivog vuka]] . Otprilike 143 žive u divljini. }} == Također pogledajte == * [[Biološka raznolikost]] * [[Izumiranje]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Species by IUCN Red List category}} [[Kategorija:Ugrožene vrste]] [[Kategorija:Habitat]] [[Kategorija:Crvena lista IUCN-a]] gxultc03dmsb93zt9ein9sqww1wt037 Korisnik:KWiki 2 114287 3892209 3782739 2026-06-01T07:54:59Z KWiki 9400 Prebačeno na podstranicu. 3892209 wikitext text/x-wiki {{Administrator}}{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje bude napisana!''' <br><br>EN: '''I respond to a message at the same place where it has been written.'''}}|type=content}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>{{citat|BS: '''Ovaj korisnik ima gotovo nultu toleranciju prema (pre)kratkim člancima.''' <br><br>EN: '''This user has almost zero tolerance for (too) short articles.'''}}</big> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- |{{Korisnik BiH}} |{{Bošnjak}} |{{Korisnik religija}} |{{Korisnik Musliman}} |- |{{Korisnik geografija}} |{{Korisnik muškarac}} |{{Korisnik OS Microsoft Windows}} |{{Korisnik Editcountitis}} |- |{{Korisnik bs}} |{{Korisnik en-3}} |{{Korisnik hr-4}} |{{Korisnik sr-4}} |- |{{korisnik fr-1}} |{{korisnik es-1}} |{{Korisnik registrovan|dan=13|mjes=11|god=2008}} |{{Korisnik Wikipedia}} |- |{{Korisnik Ne Politika}} |{{Korisnik ćirilica}} |{{Korisnik šahista}} |{{Korisnik košarka}} |- |{{Korisnik snuker}} |{{Korisnik tenis}} |{{Korisnik karling}} |{{Korisnik AC Milan navijač}} |- | {{CEE Proljeće|2023}} | {{CEE Proljeće|2024}} | {{Azijski mjesec|2023}} | {{Feminizam i folklor|2024}} |- | {{Feminizam i folklor|2025}} | {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} |} {{raščistiti}} == Planovi == * [[Korisnik:KWiki/Najkraći članci - jezik i gramatika|Najkraći članci - jezik i gramatika]] == Neke infokutije == {{div col}} * [[Šablon:Infokutija teniser|Teniser(ka)]] * [[Šablon:Infokutija teniski turnir|Teniski turnir]] * [[Šablon:Infokutija snukeraš|Snukeraš]] * [[Šablon:Infokutija snukerski turnir|Snukerski turnir]] * [[Šablon:Infokutija šahista|Šahist]] * [[Šablon:Infokutija šahovsko otvaranje|Šahovsko otvaranje]] * [[Šablon:Infokutija košarkaš|Košarkaš(ica)]] * [[Šablon:Infokutija TV-emisija|TV-serija]] * [[Šablon:Spisak epizoda|Spisak epizoda]] (1) {{div col end}} == Ostalo == * [[Korisnik:KWiki/Administracija|Adminska posla :-)]] * [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Wikipedia_kategorije_sa_mehkim_preusmjerenjem Kategorije za brisanje] * [[https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete M. b.]] * [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Posebne_stranice Posebne stranice] d2ngz9omjjt2aeuvljqetq167hi5na2 3892212 3892209 2026-06-01T07:56:17Z KWiki 9400 3892212 wikitext text/x-wiki {{Administrator}}{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje bude napisana!''' <br><br>EN: '''I respond to a message at the same place where it has been written.'''}}|type=content}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>{{citat|BS: '''Ovaj korisnik ima gotovo nultu toleranciju prema (pre)kratkim člancima.''' <br><br>EN: '''This user has almost zero tolerance for (too) short articles.'''}}</big> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- |{{Korisnik BiH}} |{{Bošnjak}} |{{Korisnik religija}} |{{Korisnik Musliman}} |- |{{Korisnik geografija}} |{{Korisnik muškarac}} |{{Korisnik OS Microsoft Windows}} |{{Korisnik Editcountitis}} |- |{{Korisnik bs}} |{{Korisnik en-3}} |{{Korisnik hr-4}} |{{Korisnik sr-4}} |- |{{korisnik fr-1}} |{{korisnik es-1}} |{{Korisnik registrovan|dan=13|mjes=11|god=2008}} |{{Korisnik Wikipedia}} |- |{{Korisnik Ne Politika}} |{{Korisnik ćirilica}} |{{Korisnik šahista}} |{{Korisnik košarka}} |- |{{Korisnik snuker}} |{{Korisnik tenis}} |{{Korisnik karling}} |{{Korisnik AC Milan navijač}} |- | {{CEE Proljeće|2023}} | {{CEE Proljeće|2024}} | {{Azijski mjesec|2023}} | {{Feminizam i folklor|2024}} |- | {{Feminizam i folklor|2025}} | {{Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije|2025}} |} {{raščistiti}} == Planovi == * [[Korisnik:KWiki/Najkraći članci - jezik i gramatika|Najkraći članci - jezik i gramatika]] == Neke infokutije == {{div col}} * [[Šablon:Infokutija teniser|Teniser(ka)]] * [[Šablon:Infokutija teniski turnir|Teniski turnir]] * [[Šablon:Infokutija snukeraš|Snukeraš]] * [[Šablon:Infokutija snukerski turnir|Snukerski turnir]] * [[Šablon:Infokutija šahista|Šahist]] * [[Šablon:Infokutija šahovsko otvaranje|Šahovsko otvaranje]] * [[Šablon:Infokutija košarkaš|Košarkaš(ica)]] * [[Šablon:Infokutija TV-emisija|TV-serija]] * [[Šablon:Spisak epizoda|Spisak epizoda]] (1) {{div col end}} == Ostalo == * [[Korisnik:KWiki/Administracija|Adminska posla :-)]] * [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Wikipedia_kategorije_sa_mehkim_preusmjerenjem Kategorije za brisanje] * [[https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete M. b.]] * [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Posebne_stranice Posebne stranice] * [[Korisnik:KWiki/Nagrade|Nagrade]] pfcjqsm62dwfn6ghmn7w6in06b4ymay Razgovor:Srpska vojska Krajine 1 126443 3892081 2744344 2026-05-31T17:10:49Z ~2026-32271-46 182017 /* VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE */ novi odlomak 3892081 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Spornost == Je li još članak sporan, odnosno šta je konkretno sporno? --[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:05, 9 august 2016 (CEST) == VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE == Vojska republike Srpske KRAJINE JE LEGALNA VOJNA ORGANIZACIJA "DO TRENUTKA PRIZNAVANJA REPUBLIKE HRVATSKE OD STRANE OUN\USA,OD TOG TRENUTKA(formalno)KRAJ 1992 GODINE. SVE VOJNE FORMACIJE POSTAJU" PARAVOJNE".(POZIV NA USTAV USA O PRAVU NA VOJNU JEDINICU) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-32271-46|&#126;2026-32271-46]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-32271-46|talk]]) 19:10, 31 maj 2026 (CEST) qdn8ec120ehq31i7xg10g72xg6wf1gt Eurosong 2012. 0 146055 3892248 3652198 2026-06-01T09:36:39Z Panasko 146730 3892248 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2012. | slika = Eurovision Song Contest.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 22. maj 2012. | drugo_polufinale = 24. maj 2012. | drugi_pokušaj = | finale = 26. maj 2012. | mjesto_održavanja = [[Kristalna dvorana u Bakuu|Kristalna dvorana]], [[Baku]], [[Azerbejdžan]] | voditelji = {{unbulleted list|[[Leyla Aliyeva Quliyeva]]|[[Eldar Gasimov]]|[[Nargiz Birk-Petersen]]}} | dirigent = | režiser = Ladislaus Kiraly | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = Adil Kerimli | emiter = [[İctimai Television]] (İTV) | slogan = ''Light your fire!'' ({{bs|Zapalite svoju vatru!}}) | broj_učesnika = 42 zemlje | debitiranje = | povratak = {{Esc|Crna Gora}} | odustajanje = {{unbulleted list|{{Esc|Armenija}}|{{Esc|Poljska}}}} | karta = ESC 2012 Map.svg | veličina_karte = 300px | zeleno = Države učesnice | crveno = Države koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Države koje su ranije učestvovale, a nisu 2012. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje po dva niza bodova (1–8, 10 i 12 bodova) svojim omiljenim pjesmama: jedan niz bodova dodjeljuje profesionalni žiri, a drugi publika. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{unbulleted list|{{Esc|Švedska}}<br /> "[[Euphoria (pjesma)|Euphoria]]"}} | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2011.|2011]] | ovo_takmičenje = 2012 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2013.|2013]] }} [[Datoteka:Crystal Hall Baku Inside.jpg|mini|Unutrašnjost Kristalne dvorane, Baku]] '''Eurosong 2012.''' bio je 57. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Kristalna dvorana u Bakuu|Kristalnoj dvorani]] u [[Baku]]u ([[Azerbejdžan]]) zahvaljujući pobjedi [[Ell & Nikki]] [[Eurosong 2011.|2011.]] u [[Düsseldorf]]u ([[Njemačka]]) s pjesmom "[[Running Scared]]". == Zemlje učesnice == Iako je rok za prijavljivanje na Eurosong 2012. tek u novembru, pojedine zemlje su već sada započele pripreme za odabir pjesme i predstavnika. Njih 25 su potvrdile svoje učestvovanje, a za sada se pod pitanje dovodi učešće jedne zemlje. [[Portugal]] trenutno ima problema s privatizacijom nacionalne televizije, a svima nam je poznato da su nacionalne televizije zadužene za slanje predstavnika na Eurosong. Također, tu je problem i s Armenijom, s kojom je Azerbejdžan u [[Gorski Karabah|sukobu]] još od rata iz 1990-tih godina. Armenska delegacija smatra da neće moći biti sigurna u glavnom gradu Azerbejdžana. Pregovori su u toku. Postoji vjerovatnoća da bi i [[Maroko]] mogao nastupati na 57. Eurosongu<ref>[http://escdaily.com/articles/20102 "Morocco: Comeback on the cards?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816005007/http://escdaily.com/articles/20102 |date=16. 8. 2011 }} www.escdaily.com</ref>. Ova [[Afrika|afrička]] zemlja je svoj prvi i do danas posljednji nastup imala 1980. Zemlje koje su potvrdile učestvovanje na Eurosongu 2012: '''Polufinalisti:''' * {{ZD|ALB}} Albanija * {{ZD|AUT}} Austrija * {{ZD|BEL}} Belgija * {{ZD|BIH}} [[Maya Sar|Bosna i Hercegovina]] * {{ZD|BUG}} Bugarska * {{ZD|DAN}} Danska * {{ZD|EST}} Estonija * {{ZD|FIN}} Finska * {{ZD|GRU}} Gruzija * {{ZD|ISL}} Island * {{ZD|IZR}} Izrael * {{ZD|KIP}} Kipar * {{ZD|LAT}} Latvija * {{ZD|MAĐ}} Mađarska * {{ZD|MLT}} Malta * {{ZD|HOL}} Nizozemska * {{ZD|NOR}} Norveška * {{ZD|RUM}} Rumunija * {{ZD|SLO}} Slovenija * {{ZD|ŠVE}} Švedska * {{ZD|ŠVI}} Švicarska * {{ZD|UKR}} Ukrajina '''Finalisti:''' * {{ZD|AZE}} Azerbejdžan (domaćin) * {{ZD|NJE}} Njemačka * {{ZD|ŠPA}} Španija * {{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo * {{ZD|ITA}} Italija Kao zemlja pobjednica prošlogodišnjeg Eurosonga i domaćin ovogodišnjeg, Azerbejdžan ima direktan plasman u finale. Zemlje članice tzv. BIG 5 (Francuska, Italija, Njemačka, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo) izdvajaju najviše novca za organiziranje Eurosonga te stoga imaju direktan plasman u finale. Za sada su tri od njih pet potvrdile učestvovanje. == Format takmičenja == Format Eurosonga 2012. ostao je nepromijenjen. Održana su dva polufinala, 22. i 24, te veliko finale 26. maja. Stručni žiri i televoting činili su po 50% glasova svake zemlje. Jedina izmjena je ta da se nije moglo glasati tokom nastupanja svih zemalja, nego tek nakon što zadnja zemlja završi svoj nastup. == Mjesto održavanja == Azeri su za organiziranje 57. Eurosonga odlučili izgraditi novu arenu čiji bi kapacitet trebao biti 25.000 sjedećih mjesta<ref>[http://esctoday.com/news/read/17642/ "Azerbaijan: Baku Crystal Hall to host Eurovision 2012"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111023012852/http://www.esctoday.com/news/read/17642 |date=23 Oktobar 2011 }} www.esctoday.com</ref>. [[Kristalna dvorana]], kako su je nazvali, bit će izgrađena od strane njemačke kompanije Alpine. No, obzirom da se scena za Eurosong treba napraviti unutar arene do kraja aprila 2012. godine, postoje sumnje oko toga jesu li Azeri u mogućnosti izgraditi veliku građevinu u tako malom vremenskom periodu. U slučaju neuspjeha, tu je druga opcija - gradski stadion čiji je trenutni kapacitet 37 000 sjedećih mjesta. U slučaju da se Eurosong održi na tom stadionu, isti bi se trebao pokriti u slučaju [[kiša|kiše]]. I treća, posljednja opcija je [[Heydar Aliyev|Heydar Aliyev sportska arena]] u koju bi se za vrijeme održavanja Eurosonga moglo smjestiti nešto više od 7.000 gledatelja. {| |- |<div style="position: relative;"> [[Datoteka:ESC 2012 Baku Map.svg|400px|border|link=]] {{Image label|x=0.02 |y=0.021 |scale=500|tekst=<font size="4">'''[[Baku]], [[Azerbejdžan]]'''</font>}} {{Image label|x=0.329 |y=0.126 |scale=500|tekst=[[Datoteka:Red pog.svg|6px|link=Tofiq Bahramov Stadium]] <span style="text-shadow:white 0.0em 0.0em 0.6em"><font size="1">'''[[Gradski stadion]]'''</font></span>}} {{Image label|x=0.035 |y=0.16 |scale=500|tekst=[[Datoteka:Red pog.svg|6px|link=Heydar Aliyev Sports and Exhibition Complex]]<br /><span style="text-shadow:white 0.0em 0.0em 0.6em"><font size="1">'''[[Heydar Aliyev sportska arena]]'''</font></span>}} {{Image label|x=0.309 |y=0.310 |scale=500|tekst=[[Datoteka:Red pog.svg|6px|link=Baku Crystal Hall]] <span style="text-shadow:white 0.0em 0.0em 0.6em"><font size="1">'''[[Kristalna dvorana]]'''</font></span>}} </div> |} == Zanimljivosti == Najistočniji grad koji je do sada ugostio Eurosong bila je [[Moskva]], 2009. Eurosong je u Moskvi započeo u 23:00 po lokalnom vremenu, a pobjednička izvedba dogodila se nešto iza 02:00 sata ujutro. No, ove godine ćemo ići još istočnije. Baku se nalazi čak tri vremenske zone dalje od naše. To znači da će sve tri večeri 57. Eurosonga početi u 00:00 po lokalnom vremenu Azerbejdžana. Finale će trajati do 03:15. == Odabrani predstavnici == * {{ZD|KIP}} Kipar je prva zemlja koja je odabrala predstavnika za 57. Eurosong. Odlučeno je da će to biti mlada [[Ivi Adamou]]<ref>[http://www.oikotimes.com/eurovision/2011/08/04/cyprus-decided-2012-ivi-adamou-to-baku/ "Ivi Adamou to Baku"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} www.oikotimes.com</ref>, a pjesma s kojom će predstavljati ovo otočnu zemlju bit će odabrana u specijalnom tv showu 31. decembra. * {{ZD|FRA}} Francusku na predstojećem Eurosongu predstavlja pjevačica Anggun sa pjesmom "Echo (You and I)". 29. januara francuska nacionalna televizija France 3 je prezentirala pjesmu. == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2012}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2012. u muzici]] [[Kategorija:2012. u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Muzika u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Eurosong 2012.|*]] e9vgw8xz4tgxo1vdwf30uxbx4bq5dok Esad Sadiković 0 150083 3892271 3567546 2026-06-01T11:01:18Z ~2026-32521-54 182043 Dodan opis zadnjih dana. 3892271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Esad Sadiković | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1948.<!-- {{Datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Niš]], [[SFRJ]] | datum_smrti = 5. august 1992.<!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = [[Prijedor]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Ljekar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Esad Sadiković''' bio je [[liječnik|ljekar]] specijalista iz [[Prijedor]]a i član međunarodne zdravstvene organizacije "Ljekari bez granica", aktivista [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] i predsjednik "Udruženja [[Otorinolaringologija|otorinolaringologa]] [[SFRJ]]".<ref>{{cite web |url=http://nap.ba/new/vijest.php?id=8549 |title=Kako je Paul iz Kalifornije saznao za smrt svog prijatelja prijedorskog heroja Doktora Ese |work=nap.ba |access-date=1. 1. 2018}}</ref> Kao ljekar specijalista ordinirao je na [[Samoa|Samoi]] i u [[Libija|Libiji]]. Bio je jedan od vodećih prijedorskih intelektualaca koji je 1990-ih godina pozivao na razum i mirno rješavanje političkih tenzija. Objavljivao je [[satira|satirične]] tekstove u lokalnom listu "Kozarski vjesnik", kritizirajući na taj način tadašnje političke prilike. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovoini|rata u Bosni i Hercegovini 1992]]. godine zatočen je u srpskom [[Koncentracioni logor Omarska|koncentracijskom logoru Omarska]]. Tu nastavlja svoju misiju humaniste liječeći, pomažući i ohrabrujući druge. Pogubljen je 5. augusta 1992, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u jami Hrastova glavica pored [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Ukopan je u Prijedoru 29. jula 2007. Knjigu o Doktoru Esi napisao je Vehid Gunić 2009. godine, a osnovana je i fondacija "Esad Sadiković".<ref>{{cite web |url=http://vijesti.ba/clanak/69217/porodicna-tajna-o-kcerki-i-sinu-svirepo-ubijenog-humaniste-esu-ubili-djecu-pokrstili |title=Porodična tajna o kćerki i sinu svirepo ubijenog humaniste: Esu ubili, djecu pokrstili |work=vijesti.ba |access-date=1. 1. 2018 |archive-date=3. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703224711/https://vijesti.ba/clanak/69217/porodicna-tajna-o-kcerki-i-sinu-svirepo-ubijenog-humaniste-esu-ubili-djecu-pokrstili |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=43726 |title="ULICA DR. ESAD SADIKOVIĆ" U PRIJEDORU |work=bosnjaci.net |access-date=1. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/vasa-strana/item/4443-doktor-eso-neponovljiva-prijedorska-licnost |title=Doktor Eso, neponovljiva prijedorska ličnost |work=[[Preporod (novine)|preporod]].com |access-date=1. 1. 2018 }}{{Mrtav link}}</ref> == Literatura == * Vehid Gunić - Doktor Eso, 2009. == Reference == {{refspisak|2}} == Opis zadnjih dana == Esad Sadiković (Eso) je bio ljekar specijalista iz Prijedora i član SZO "Ljekari bez granica", aktivista Ujedinjenih naroda i predsjednik "Udruženja otorinolaringologa Jugoslavije". Bio je jedan od vodećih prijedorskih intelektualaca.<ref>{{Cite web|url=https://www.facebook.com/search/top/?q=Esad%20Sadikovi%C4%87%20(Eso)|title=}}</ref> Za vrijeme rata zatočen je u logoru Omarska. "Doktora Esu su često izvodili kako bi pružao pomoć, čak i stražarima koji su u logor dolazili pijani i povrijeđivali jedan drugoga zbog svađe oko plijena opljačkanog od novopridošlih zatočenika. Pijani bi pucali iz oružja koje su svi imali i ranili bi jedan drugoga. Odvodili su doktora Esu i dovodili ga kasno navečer. Liječio ih je profesionalnim bolničkim priborom i preparatima, kao i zalihama prve pomoći JNA. Kada se brinuo o nama zatočenicima morao je da improvizuje na sve moguće načine; pomoću vlastitih zuba, cijepajući odjeću da nam previje rane, vlasima kose. Često je na smrt izudaranim zatočenicima bio zadnja nada i utjeha. Sa ono malo vode ako bi se uspjelo unijeti u hangar gdje su nas držali ili mokraćom, čistio je rane i namještao polomljene kosti. Nekada je, riskirajući život, trčao iz jednog hangara u drugi da bi pomogao zatočenicima. Često bi tiho izustio da se nagledao užasa za tri života. Početkom augusta rekli su nam da inostrani novinari dolaze da izvještavaju o logoru Omarska. Naređeno nam je da budemo tihi i da niko ne smije primijetiti da se u objektima nalaze zatočeni ljudi. Eso je tačno govorio engleski jezik, a poznavao je francuski i španjolski. Bio je jako društven i harizmatičan. Uživao je visok status u svijetu, kao ostvareni intelektualac. Strahovali su da bi Eso mogao uspostaviti kontakt s novinarima, a željeli su prikriti sve ono što se događalo u logoru. Upravnik je novinarima govorio o fantastičnom tretmanu koji uživamo u logoru, kako imamo svu potrebnu hranu i vodu, te dobar smještaj kao u nekim hotelima ili odmaralištima. Ali, stvarnost je bila sasvim drugačija. Svo vrijeme dok je trajala posjeta bili smo zaključani u objektu. Nismo dobili ništa za jelo, čak ni vode, a morali smo biti tihi jer su nam zaprijetili da ćemo, ako se začuje ikakav zvuk, vika ili bilo kakav drugi znak koji bi pokazao da su ljudi unutra, strašno patiti narednog dana. Dan ili dva nakon odlaska novinara, 5. augusta, noć je bila jezivo tiha, niko nije bio prozvan, odveden, likvidran. Nije bilo ni pucnjave. I negdje pred svitanje, vrlo rano ujutro, iznenada su se vrata otvorila uz prasak i stražar je rekao: 'Doktor Eso Sadiković, izađite!'. Bili smo izgubljeni. Mislili smo da ga opet vode da nekome pomogne, da se pobrine za nekoga. Ali, tada su mu rekli da ponese svoje stvari i onda nam je postalo jasno. Doktor Eso je ustao. Stajao je u dnu sobe u kojoj smo bili. Podigao je svoju plastičnu vrećicu u kojoj je imao prljavu košulju i mislim da su bili opušci koje su zatočenici skupljali za njega po logoru jer je bio strastveni pušač i polako se okrenuo prema izlazu. U tom trenutku, i oni koji su bili budni i oni koji su spavali, također su se probudili i ustali, i uglas, plačući, glasno povikali: 'Doktore, hvala vam za sve što ste učinili'. Doktor je bio veoma svjestan gdje ga vode, a i mi smo bili svjesni toga. Kad je stigao do vrata, okrenuo se i rekao samo: 'Zbogom, prijatelji'. U tom trenutku zapravo nismo mogli pojmiti da postoji čovjek koji bi mogao ubiti takvog čovjeka. Sjetili smo se svega što je za nas uradio, od ohrabrivanja, brige za bolesne i iscrpljene, do ušivanja rana vlasima kose. Briznuli smo u plač. Doktor je samo hladno dobacio: 'Šta cmizdrite?'. Aplauzom smo ga ispratili napolje. Njegov povišeni ton i osmijeh bio je dovoljan da nas smiri. Vrata su se zatvorila. Nikada niko nije tako ispraćen u smrt. Više ga nikada nismo vidjeli. Nestalo je Ese", ispričao je Nusret Sivac, logoraš i svjedok u Hagu. Dokotor Sadiković je ubijen u noći sa 5. na 6. august, sa 122 zatočenika, nad jamom Hrastova Glavica. Pucali su mu u glavu. Imao je 44 godine. Posmrtni ostaci doktora Ese ekshumirani su 2006. godine, u istoj jami, oko 50 km udaljenosti od Omarske{{DEFAULTSORT:Sadiković, Esad}} [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]] a63g2dtaa192shjpbojwfmz5o5s2msd Novi opći katalog 0 164638 3892026 3749718 2026-05-31T12:16:49Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892026 wikitext text/x-wiki [[Datoteka: NewGeneralCatalogueOriginal NGC1-33.jpg |mini|300px|Stranica kataloga]] '''Novi opći katalog''' ({{en|New General Catalogue}} – NGC) jest katalog [[objekti dalekog svemira|objekata dalekog svemira]] koji je 1888. sastavio [[astronom]] [[John Louis Emil Dreyer|John L. E. Dreyer]]. NGC sadrži 7840 objekata dalekog svemira svih vrsta, uključujući [[Galaksija|galaksije]], [[Zvjezdano jato|zvjezdana jata]] i [[Emisijska maglina|emisione magline]]. NGC je jedan od najobuhvatnijih kataloga jer sadrži sve vrste objekata dalekog svemira i nije ograničen na [[Galaksija|galaksije]]. == Orginalni katalog == {{See also|Spisak NGC objekata}} Tokom 1880-ih John L. E. Dreyer sastavio je ovaj katalog uglavnom na osnovu zapažanja koja su obavili [[William Herschel]] i njegov sin [[John Frederick William Herschel|John]]. Dreyer je već objavio ažuriranje Herschelovog kataloga maglina,<ref> {{cite journal |last=Dreyer |first=J. L. E. |date=1878 |title=A Supplement to Sir John Herschel's "General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars" |url=https://archive.org/details/supplementtosirj00dreyrich |journal=[[Transactions of the Royal Irish Academy]] |volume=26 |pages=391–426 |bibcode=1878RIATr..26..381D |jstor=30079091 }}</ref> ali je dopunu odbilo [[Kraljevsko astronomsko društvo]]. Novi opći katalog objavljen je 1888.<ref name="HaleBradt">{{Cite book| last = Bradt| first = Hale| title = Astronomy Methods: A Physical Approach to Astronomical Observations| url = https://archive.org/details/astronomymethods0000brad| publisher = Cambridge University Press| year = 2004| location = United Kingdom| pages = [https://archive.org/details/astronomymethods0000brad/page/52 52]| isbn = 978-0-521-53551-9}}</ref> Sačinjavanje NGC-a bio je izazov jer se Dreyer suočavao s mnogim kontradiktornim i nejasnim izvještajima, izrađenim na osnovu posmatranja obavljenih različitim teleskopima s otvorima u rasponu od 5&nbsp;cm do 183&nbsp;cm. Iako je neke objekte i sam provjeravao, njihov veliki broj značio je da ih je često morao prihvatiti onako kako su ih drugi objavili. Katalog je sadržavao nekoliko grešaka, uglavnom povezanih s položajem i opisima, ali Dreyer je uputio na odgovarajuće reference, što je kasnije astronomima omogućilo pregled izvornih radova i objavljivanje ispravki na izvornom NGC-ju.<ref name="history">{{cite web |last=Corwin |first=H.G. Jr. |date=12. 10. 1999 |title=The NGC/IC Project: An Historical Perspective |url=http://www.ngcicproject.org/history.htm |publisher=The NGC/IC Project |access-date=22. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510214957/http://www.ngcicproject.org/history.htm |archive-date=10. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> Katalog je dopunjavan još dva puta dvama [[Indeksni katalog|indeksnim katalozima]] (eng. ''Index Catalogue'' – IC), pri čemu je dodano još 5386 objekata. Objekti južnog neba slabije su zastupljeni u katalogu zbog mjesta baznih posmatranja koja su izveli [[John Frederick William Herschel|John Herschel]] i [[James Dunlop]], a koja su bila na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]]. Redni brojevi objekata u katalogu se povećavaju s porastom [[Rektascenzija|rektascenzije]]. Slova iza kataloškog broja objekta uvedena su posljednjih decenija i njihova je svrha u identifikaciji novih objekata koji su u blizini originalnih objekata, a koji nisu bili uključeni u originalni katalog. Originalni unos može biti podijeljen na dvije ili više oznaka, npr. objekat [[NGC 61]], koji je podijeljen na [[NGC 61A]] i [[NGC 61B]] (ova dva objekta su galaksije). Drugi način je da se originalni unos zadrži, a da se drugi manje sjajni objekti označe dodavanjem dodatne slovne oznake. Tako, npr., galaksija [[NGC 3250]], koja je okružena s pet drugih objekata, zadržava svoju oznaku, dok objekti u njenoj okolini dobijaju oznake od [[NGC 6027A]] do [[NGC 6027E]]. == Indeksni katalog == {{See also|Spisak IC objekata}} Prvo veće ažuriranje NGC-ja je ''Indeksni katalog maglina i jata zvijezda'' (skraćeno IC), koji je Dreyer objavio u dva dijela 1895. (IC I,<ref> {{cite journal |last=Dreyer |first=J. L. E. |date=1895 |title=Index Catalogue of Nebulae found in the years 1888 to 1894, with Notes and Corrections to the New General Catalogue |journal=[[Memoirs of the Royal Astronomical Society]] |volume=51 |pages=185–228 |bibcode=1895MmRAS..51..185D }}</ref> koji sadrži 1520 objekata) i 1908. (IC II,<ref> {{cite journal |last=Dreyer |first=J. L. E. |date=1910 |title=Second Index Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars; containing objects found in the years 1895 to 1907, with Notes and Corrections to the New General Catalogue and to the Index Catalogue for 1888–94 |url=https://archive.org/download/secondindexcatal00dreyrich/secondindexcatal00dreyrich.pdf |journal=[[Memoari Kraljevskog astronomskog društva]] |volume=59 |pages=105–198 |bibcode=1910MmRAS..59..105D }}</ref> koji sadrži 3866 objekata). Služi kao dodatak NGC-ju i sadrži dodatnih 5386 objekata, zajednički poznatih kao IC-objekti. Sažima otkrića galaksija, jata i maglina između 1888. i 1907, od kojih je većina omogućena fotografijom. Spisak ispravki IC-ja objavljen je 1912.<ref> {{cite journal |last=Dreyer |first=J. L. E. |date=1912 |title=Corrections to the New General Catalogue resulting from the revision of Sir William Herschel's Three Catalogues of Nebulae |journal=[[Mjesečne bilješke Kraljevskog astronomskog društva]] |volume=73 |pages=37–40 |bibcode=1912MNRAS..73...37D |doi=10.1093/mnras/73.1.37 |doi-access=free }}</ref> == Revidirani Novi opći katalog == [[File:NGC 6543 7662 7009 6826.jpg|thumb|upright=1.2|Četiri [[Planetarna maglina|planetarne magline]]. U smjeru kazaljke na satu, počevši od gore lijevo: [[NGC 6543]], [[NGC 7662]], [[NGC 6826]] i [[NGC 7009]].]] ''Revidirani novi katalog nezvjezdanih astronomskih objekata'' (skraćeno RNGC) sastavili su Sulentic i Tifft početkom 1970-ih, a objavljen je 1973. kao ažuriranje NGC-ja.<ref> {{cite book |last1=Sulentic |first1=J. W. |last2=Tifft |first2=W. G. |date=1973 |title=The Revised New Catalogue of Nonstellar Astronomical Objects |publisher=[[University of Arizona Press]] |isbn=978-0-8165-0421-3 |bibcode=1973rncn.book.....S |url-access=registration |url=https://archive.org/details/revisednewgenera0000sule }}</ref> Rad nije uključivao nekoliko prethodno objavljenih ispravki podataka NGC-ja (uključujući ispravke koje je objavio sam Dreyer) i uveo je neke nove greške. Naprimjer, dobro poznata kompaktna galaktička grupa [[Septet Copeland]] u sazvijeđu Lav pojavljuje se kao nepostojeća u RNGC-ju.[<ref name=history/><ref name="Steinicke2010"> {{cite web |last=Steinicke |first=W. |date=17. 1. 2012 |title=Revised New General Catalogue and Index Catalogue |url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/rev2000/Explan.htm |access-date=22. 4. 2012}}</ref> Gotovo 800 objekata navedeno je kao "nepostojeće" u RNGC-ju. Oznaka se primjenjuje na objekte koji su dvostruki unosi u katalog, one koji nisu otkriveni u kasnijim posmatranjima i niz objekata katalogiziranih kao [[zvjezdana jata]] koja su u kasnijim studijama smatrana slučajnim grupisanjima. Monografija iz 1993. razmatrala je 229 zvjezdanih jata nazvanih nepostojećim u RNGC-ju. "Pogrešno su identificirani ili nisu locirani od njihovog otkrića u 18. i 19. stoljeću".<ref>{{cite web|title=Monograph No. 1 - The "Non-Existent" Star Clusters of the RNGC|url=http://www.webbdeepsky.com/nebulae-clusters/mono1|website=Webb Deep-Sky Society|access-date=29. 5. 2017}}</ref> Utvrđeno je da jedna od 229 - [[NGC 1498]] - zapravo nije bila na nebu. Pet drugih su bili duplikati drugih unosa, 99 je postojalo "u nekom obliku", a za ostalih 124 je bilo potrebno dodatno istraživanje da bi se riješio problem.<ref>{{cite book|last1=Allison|first1=Mark|title=Star Clusters and How to Observe Them|date=4. 4. 2006|publisher=Springer Science & Business Media|pages=62–63|url=https://books.google.com/books?id=AgkCl1L1G2cC&pg=PA62|access-date=29. 5. 2017|isbn=9781846281983}}</ref> Kao još jedan primjer, [[Odrazna maglina|odrazne magline]] [[NGC 2163]] u Orionu klasificirana je kao "nepostojeća" zbog Dreyerove greške u transkripciji. Dreyer je ispravio vlastitu grešku u indeksnim katalozima, ali RNGC je sačuvao originalnu grešku i dodatno obrnuo znak deklinacije, što je rezultiralo time da je NGC 2163 klasificirana kao nepostojeća.<ref>{{cite book|last1=O'Meara|first1=Stephen James|title=Deep Sky Companions: Hidden Treasures|date=12. 4. 2007|publisher=Cambridge University Press|pages=175–176|url=https://books.google.com/books?id=a6VY0Q1zsJoC&pg=PA176|access-date=30. 5. 2017|isbn=9781139463737}}</ref> === Revidirani Novi opći katalog i Indeksni katalog === ''Revidirani Novi opći katalog i Indeksni katalog'' (skraćeno RNGC/IC) jest kompilacija koju je napravio [[Wolfgang Steinicke]] 2009.<ref name="Steinicke2010" /><ref> {{cite book |last=Steinicke |first=W. |title=Observing and Cataloguing Nebulae and Star Clusters: From Herschel to Dreyer's New General Catalogue |url=https://archive.org/details/observingcatalog0000stei |date=2010 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-19267-5}}</ref> To je sveobuhvatan i autoritativan prikaz kataloga NGC i IC.<ref> {{cite journal |last=Duerbeck |first=H. W. |date=2009 |title=Book Review: Nebel und Sternhaufen - Geschichte ihrer Entdeckung Beobachtung und Katalogisierung (Steinicke) |journal=[[Journal of Astronomical History and Heritage]] |volume=12 |issue=3 |page=255 |doi=10.3724/SP.J.1440-2807.2009.03.10 |bibcode=2009JAHH...12..255D|s2cid=258223761 }}</ref><ref> {{cite journal |last=Duerbeck |first=H. W. |date=2011 |title=Observing and Cataloguing Nebulae and Star Clusters. From Herschel to Dreyer's New General Catalogue (Steinicke) |journal=[[Journal of Astronomical History and Heritage]] |volume=14 |issue=1 |page=78 |bibcode=2011JAHH...14Q..78D}}</ref> Broj objekata sa statusom "nije nađen" u ovom katalogu iznosi 301 (2,3%). Najsjajnija zvijezda u ovom katalogu jest NGC 771 magnitude 4,0.<ref name="Steinicke2010"/> == NGC 2000.0 == NGC 2000.0 (poznat i kao ''Potpuni Novi opći katalog i Indeksni katalog maglina i zvjezdanih jata'') jest kompilacija NGC-ja i IC-ja iz 1988. koju je napravio [[Roger W. Sinnott]], koristeći koordinate J2000.0.<ref>{{cite web |title=NGC2000 - NGC2000.0: Complete New General Catalog and Index Catalog |url=http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |publisher=[[Goddard Space Flight Center]] |access-date=22. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121020075827/http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |archive-date=20. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref> {{cite book |last=Sinnott |first=R. W. |date=1988 |title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters |url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey |publisher=[[Sky Publishing]] |isbn=978-0-933346-51-2 }}</ref> Uključuje nekoliko ispravki i grešaka koje su astronomi napravili tokom godina.<ref name=history/> == Projekt NGC/IC == Projekt NGC/IC bio je saradnja profesionalnih i amaterskih astronoma. Pokrenuo ga je [[Steve Gottlieb]] 1990. iako je počeo posmatrati i snimati NGC objekte još 1979. Ostali glavni članovi tima bili su [[Harold G. Corwin Jr.]], [[Malcolm Thomson]], [[Robert E. Erdmann]] i [[Jeffrey Corder]]. Projekt je završen do 2017.<ref>{{cite web |title=Steve Gottlieb's NGC Notes |url=https://www.astronomy-mall.com/Adventures.In.Deep.Space/steve.ngc.htm |publisher=astronomy-mall |access-date=9. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240226201755/https://www.astronomy-mall.com/Adventures.In.Deep.Space/steve.ngc.htm |archive-date=26. 2. 2024}}</ref> U okviru njega identifikovani su svi NGC i IC-objekti, ispravljene greške, prikupljene slike i osnovne astronomske podatke i provjereni svi historijski podaci vezani za objekte.<ref>{{cite web|url=http://ngcicproject.observers.org/|title=The NGC/IC Project|access-date=7. 6. 2020|archive-date=30. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930170357/http://ngcicproject.observers.org/|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Messierov objekat]] * [[Katalog maglina i zvjezdanih jata]] * [[Astronomski katalog]] * [[Spisak astronomskih kataloga]] * [[Spisak NGC objekata]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|NGC objects}} * [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog] {{en simbol}} * [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD] {{en simbol}} * [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC |date=23. 9. 2018}}/[http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20IC IC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923235222/http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20IC |date=23. 9. 2018}} katalog na ''Messier45.com'' {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20180623111454/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt] {{en simbol}} * [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626095857/https://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html |date=26. 6. 2019 }} [[NASA]]-e {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp ''The Night Sky Atlas''] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Astronomski katalozi]] [[Kategorija:NGC objekti]] [[Kategorija:IC objekti]] [[Kategorija:Dokumenti iz 1888.]] [[Kategorija:1888. u nauci]] 0zi6i00ryrzknuzfib6t5s2j7by56le Eurosong 2014. 0 257911 3892251 3595430 2026-06-01T09:45:44Z Panasko 146730 3892251 wikitext text/x-wiki {{starost}} {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2014 |ime izvornik = Eurovision Song Contest 2014 |slika = |slika_opis = |datum = 6. maj 2014 (1. polu-finale)<br />[[8. maj]] [[2014]] (10. polu-finale)<br />[[10. maj]] [[2014]] (finale) |voditelji = [[Lise Rønne]]<br />[[Nikolaj Koppel]]<br />[[Pilou Asbæk]] |dirigent = |redatelj = |domaćin = {{ZD|DAN}} [[Danmarks Radio|DR]] |lokacija = B&W Hallerne, [[Kopenhagen]], [[Danska]] |pobjednik = {{ZID|Austrija}} "Rise like a Phoenix" |ples = |glasovanje = Ljudi će u svakoj zemlji moći glasati telefonom i SMS-om. Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasala populacija te zemlje. Sve zemlje koje učestvuju u polu-finalima i finalu imat će pravo glasati i u finalnoj večeri. |sudionice = 37 |debi = |povratak = {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Portugal}} |povlačenje = {{ZID|Srbija}}, {{ZID|Hrvatska}}, {{ZID|Bugarska}}, {{ZID|Kipar}} |Bez bodova = |show = Emmelie de Forest |uvod = Emmelie de Forest }} '''Eurosong 2014.''' bio je pedesetdeveti [[Eurosong]], održan u [[Kopenhagen|Kopenhagenu]] u [[Danska|Danskoj]], zahvaljujući pobjedi Emmelie de Forest koja je sa 281 poenom odvela Eurosong u Dansku. Posljednji put Danska je bila domaćin 2001. Takmičenje je održano u Kopenhagenu. Dva polufinala su održana 6. i 8. maja 2014. godine, a veliko finale 10. maja 2014. Voditelji takmičenja su bili [[Lise Rønne]], [[Nikolaj Koppel]] i [[Pilou Asbæk]]. Pobjednik takmičenja je bila [[Conchita Wurst]] sa pjesmom [[Rise Like a Phoenix]] za [[Austrija|Austriju]]. Ovo je bila prva pobjeda za Austriju na ovom takmičenju od 1966. godine. [[Nizozemska]] i [[Švedska]] su osvojili 2. i 3. mjesto, [[Armenija]] je završila 4. i tako su izjednačili svoj najbolji uspjeh, dok je [[Mađarska]] završila 5. ostvarujući najveći uspjeh od 4. mjesta 1994. == Države učesnice == 37 zemalja je učestvovalo u takmičenju. Od toga 31 polufinalist i 6 finalista. === Polufinalisti === * {{ZID|Albanija}}<ref>{{cite web|url=http://www.esctoday.com/66949/albania-rtsh-confirms-participation-in-eurovision-2014/|title=Albania: RTSH confirms participation in Eurovision 2014|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=17. 12. 2012}}</ref> * {{ZID|Austrija}}<ref>{{cite web|title=Austria: ORF looking internal for 2014|url=http://escxtra.com/2013/07/orf-looking-internal-for-2014/|access-date=17. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706020856/http://escxtra.com/2013/07/orf-looking-internal-for-2014/|archive-date=6. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Azerbejdžan}} * {{ZID|Belgija}}<ref>{{cite web|title=VRT organiseert opnieuw Eurosong in 2014|url=http://www.eurosong.be/48323/vrt-organiseert-opnieuw-eurosong-in-2014|access-date=17. 12. 2012}}</ref> * {{ZID|Bjelorusija}}<ref>{{cite web|title=Belarus: BTRC will most likely participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/66988/belarus-btrc-will-most-likely-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=16. 7. 2013|date=16. 7. 2013}}</ref> * {{ZID|Crna Gora}}<ref>{{cite web|title=Montenegro: RTCG most likely to participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67234/montenegro-rtcg-most-likely-to-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=23. 7. 2013|date=23. 7. 2013}}</ref> * {{ZID|Armenija}} * {{ZID|Estonija}}<ref>{{cite web|title=Estonia “set to return” for Eurovision 2014|url=http://www.escdaily.com/estonia-will-return-for-eurovision-2014/|work=ESCDaily.com|access-date=22. 5. 2013|date=22. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Finska}}<ref>{{cite web|title=Finland: UMK Submissions Are Open|url=http://eurovoix.com/2013/05/19/finland-umk-submissions-are-open/|publisher=Eurovoix|access-date=19. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Grčka}} * {{ZID|Gruzija}}<ref>{{cite web|title=Georgia: GPB confirm participation in 2014". |url=http://www.esctoday.com/67034/georgia-gpb-confirm-participation-in-2014/|language=engleski|date=16. 7. 2013}}</ref> * {{ZID|Irska}}<ref>{{cite web|title=Only hope survives as RTÉ refuses to give up after latest flop|url=http://www.independent.ie/entertainment/tv-radio/only-hope-survives-as-rte-refuses-to-give-up-after-latest-eurovision-flop-29279418.html|work=The Independent|access-date=23. 5. 2013|date=20. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Island}}<ref>{{cite web|title=Iceland: RUV confirms participation in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/66938/iceland-ruv-confirms-participation-in-eurovision-2014/|access-date=17. 12. 2012}}</ref> * {{ZID|Izrael}}<ref>{{cite web|title= גורם ברשות השידור: "חבל ששלחנו בלדה לאירוויזיון|url=http://www.mako.co.il/music-news/local/Article-60a6189f4241f31006.htm|work=mako.co.il|access-date=23. 5. 2013|date=20. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Mađarska}}<ref>{{cite web|last=Imre|first=Klész|title=A Dal 2013: Teljes a magyar válogató mezőnye|url=http://eschungary.hu/magyarorszag/a-dal-2013-teljes-a-magyar-valogato-mezonye|access-date=22. 5. 2013|language=Hungarian|date=14. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121012434/http://eschungary.hu/magyarorszag/a-dal-2013-teljes-a-magyar-valogato-mezonye/|archive-date=21. 1. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Hungary "likely to return" for Eurovision 2014|url=http://www.escdaily.com/hungary-likely-to-return-for-eurovision-2014/|access-date=23. 5. 2013|date=23. 5. 2013|archive-date=22. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130822131534/http://www.escdaily.com/hungary-likely-to-return-for-eurovision-2014/|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Makedonija}}<ref name=MAC1>{{cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|title=FYR Macedonia: Tijana Dapcevic selected for Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67556/fyr-macedonia-tijana-dapcevic/|publisher=ESCToday|access-date=28. 8. 2013|date=28. 8. 2013}}</ref> * {{ZID|Malta}}<ref>{{cite web|last=Calleja-Bayliss|first=Marc|title=Malta: Eurovision 2014 Participation Confirmed|url=http://escflashmalta.com/index.php/music-news/international-music-news/item/2968-malta-eurovision-2014-eurovision-confirmed|work=ESCFlashMalta|access-date=23. 5. 2013|date=22. 5. 2013|archive-date=13. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130713042748/http://escflashmalta.com/index.php/music-news/international-music-news/item/2968-malta-eurovision-2014-eurovision-confirmed|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Moldavija}}<ref>{{cite web|title=Moldova: TRM will most likely participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67366/moldova-trm-will-most-likely-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=2. 8. 2013|date=2. 8. 2013}}</ref> * {{ZID|Nizozemska}}<ref>{{cite web|title=AvroTros confirms 2014 participation|url=http://escxtra.com/2013/05/avrotros-confirms-2014-participation/|access-date=17. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20141203083323/http://escxtra.com/2013/05/avrotros-confirms-2014-participation/|archive-date=3. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Latvija}}<ref>{{cite web|title=LTV Eurovision is a Priority|url=http://eurovoix.com/2013/05/06/latvia-eurovision-is-a-priority/|work=Eurovoix|access-date=17. 5. 2013|date=6. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Litvanija}}<ref>{{cite web|last=Mikheev|first=Andy|title=Eurovision News|url=http://esckaz.com/2013/|work=ESCKaz.com|quote=Giržadas also spoke about considerable shortage of financing of the Lithuanian entry...However, he said that they are not planning to withdraw from the contest.|access-date=22. 5. 2013|date=3. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.esctoday.com/68166/lithuania-lrt-likely-participate-eurovision-2014/|title=Lithuania: LRT most likely to participate in Eurovision 2014|work=ESCToday|access-date=18. 9. 2013|date=18. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Norveška}}<ref>{{cite web|title=MGP format will change for 2014|url=http://eurovoix.com/2013/05/06/norway-mgp-format-will-change/|publisher=Eurovoix|access-date=17. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Portugal}}<ref>{{cite web|title=Portugal: Comeback on the cards|url=http://escxtra.com/2013/09/comeback-on-the-cards/|work=Escxtra|access-date=11. 9. 2013|date=11. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921061439/http://escxtra.com/2013/09/comeback-on-the-cards/|archive-date=21. 9. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Poljska}} * {{ZID|Rumunija}} * {{ZID|Rusija}}<ref name="Russia">{{cite web|last=Granger|first=Anthony|title=Russia: "Kto?" The New Selection Process|url=http://eurovoix.com/2013/09/01/russia-kto-the-new-selection-process/|work=Eurovoix.com|access-date=1. 9. 2013|date=1. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|San Marino}}<ref name="sanmarino">{{cite web|title=ESC 2014, San Marino: “Disposti a riconfermare la Monetta” |url=http://www.eurofestival.ws/2013/05/21/esc-2014-san-marino-disposti-a-riconfermare-la-monett/|publisher=Eurofestival News|access-date=21. 5. 2013|language=italijanski|date=21. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Slovenija}}<ref name="Slovenija">{{Cite web|url=https://esctoday.com/73815/slovenia-rtvslo-2/|title=Eurovision Slovenia: RTVSLO confirms participation in Copenhagen - ESCToday.com|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2014-01-17|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US|access-date=2026-06-01}}</ref> * {{ZID|Švedska}}<ref>{{cite web|url=http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=3147&artikel=4982677|title=Om Svensktoppen nästa 2013|work=[[Sveriges Radio|SR]]|access-date=15. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103060034/http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=3147&artikel=4982677|archive-date=3. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Švicarska}}<ref>{{cite web|url=http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/eurovision-song-contest/nutze-die-chance-und-vertrete-unser-land-am-esc-2014-in-daenemark|title=Nutze die Chance und vertrete unser Land am ESC 2014 in Dänemark!|work=|access-date=19. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130723150208/http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/eurovision-song-contest/nutze-die-chance-und-vertrete-unser-land-am-esc-2014-in-daenemark|archive-date=23. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Ukrajina}}<ref>{{cite web|title=Ukraine: NTU most likely to participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67285/ukraine-ntu-most-likely-to-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=25. 7. 2013|date=25. 7. 2013}}</ref> === Finalisti === Prethodne godine domaćin je bila {{ZID|Švedska}}. * {{ZID|Danska}} ('''domaćin''')<ref>{{cite web|title=Denmark wins Eurovision 2013|url=http://www.dw.de/denmark-wins-eurovision-2013/a-16823306|publisher=Deutsche Welle|access-date=18. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Francuska}}<ref>{{cite web|title=By the way: San Marino is er bij in 2014. Opnieuw met Valentina?|url=http://www.eurosong.be/54860/san-marino-is-er-bij-in-2014-opnieuw-met-valentina|work=eurosong.be|language=Dutch|date=24. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Italija}}<ref>{{Cite web |url=http://oikotimes.com/2013/09/07/sanremo-2014-rais-unofficial-survey/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927233604/http://oikotimes.com/2013/09/07/sanremo-2014-rais-unofficial-survey/ |archive-date=27. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> * {{ZID|Njemačka}}<ref>{{cite web|title=Derzeit ist für 2014 nur eine ESC-Vorentscheid-Show geplant|url=http://blog.prinz.de/grand-prix/interview-mit-thomas-schreiber-2014-deutscher-vorentscheid-eine-show/|access-date=17. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140128122525/http://blog.prinz.de/grand-prix/interview-mit-thomas-schreiber-2014-deutscher-vorentscheid-eine-show/|archive-date=28. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Španija}}<ref name=Spain>{{cite web|title=Spain:José María Iñigo ESC 2014 commentator of TVE|url=https://www.twitter.com/josemariainigo/status/378931809100496896?screen_name=josemariainigo |work=Official Twitter of José María Iñigo|access-date=14. 9. 2013|date=14. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Velika Britanija}}<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk:80/programmes/p016v1cw/live?|title=BBC One - Eurovision Song Contest, 2013, Grand Final - Live|website=BBC|language=en-GB|access-date=2026-06-01}}</ref> == Države koje nisu učestvovale == * {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/nema-novca-bih-odustala-od-ucesca-na-eurosongu-2014/131218147|title=Nema novca: BiH odustala od učešća na Eurosongu 2014.|website=Klix.ba|access-date=2026-06-01}}</ref> * {{ZID|Češka}} – Krajem maja 2013, ČT je preko [[Facebook]]a objavila kako neće učestvovati na takmičenju u [[Danska|Danskoj]].<ref>{{cite web|first=Nick|last=van Lith|url=http://escxtra.com/2013/05/no-participation-in-2014/|title=Czech Republic: No participation in 2014|date=29. maj 2013|work=escXtra.com|access-date=30. maj 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607062428/http://escxtra.com/2013/05/no-participation-in-2014/|archive-date=7. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Hrvatska}} - [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] potvrdila je 19.septembra 2013. da će napraviti pauzu, navode se dva razloga, financijski razlog, te loš plasman, odnosno ne ulazak u finale u razdoblju od 2010. godine pa sve do 2013. godine. Posljednji put Hrvatska je bila u finalu 2009. godine <ref>{{cite web|url=http://eurosong.hr/hrvatska-ne-sudjeluje-na-sljedecem-eurosongu/|title=Hrvatska ne sudjeluje na sljedećem Eurosongu!|date=19. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Luksemburg}} – [[Alain Berwich]], izvršni producent nacionalne televizije, [[RTL Télé Lëtzebuerg|RTL]]-a, je nedavno rekao kako Luksemburg ne bi imao problema s povratkom na takmičenje. Kao član EBU-a, Luksemburg i dalje zadržava svoja prava nastupa na takmičenju.<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision-spain.com/iphp/noticia.php?numero=8722|title=El retorno de Luxemburgo, tema recurrente tras dos décadas de ausencia|work=Eurovision Spain|access-date=26. april 2013|language=španski}}</ref> Ipak, kasnije je objavljeno kako se Luksemburg ipak neće vratiti, što zbog malog interesa, što zbog mogućih financijskih poteškoća u slučaju pobjede.<ref>{{cite web|first=Juha|last=Repo|url=http://www.esctoday.com/51178/luxembourg-is-there-ever-any-hope-of-a-return-to-eurovision/|title=Luxembourg: Is there ever any hope of a return to Eurovision?|date=24. 4. 2013|work=esctoday.com|access-date=30. maj 2013}}</ref> * {{ZID|Slovačka}} – Nedavno poslije češke objave, javljeno je kako je učešće [[Slovačka|Slovačke]] 2014. nepostojano.<ref>{{cite web|first=Alenka|last=Alexandrovic|url=http://oikotimes.com/2013/05/28/slovakia-czech-rep-unlikely-to-return/|title=SLOVAKIA & CZECH REP. UNLIKELY TO RETURN|date=28. maj 2013|work=oikotimes.com|access-date=12. juni 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607230749/http://oikotimes.com/2013/05/28/slovakia-czech-rep-unlikely-to-return/|archive-date=7. 6. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{citeweb|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2013/09/01/slovakia-no-to-2014/|title=Slovakia: No To 2014|work=Eurovoix|access-date=1. 9. 2013|language=English|date=1. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Vatikan}} - RV prenosi samo religijske programe, pa kako to Eurosong nije, neće se takmičiti do daljnjeg. == Ostale države == * {{ZID|Kazahstan}} - U toku su pregovaranja za ulazak u [[EBU]], a ako uđu do posljednjih rokova, velike su šanse da se i još jedna istočnoevropska država takmiči.<ref>{{cite web|last=Rico|first=Vincente|title=Kazajistán negocia su incorporación a la UER|url=http://www.eurovision-spain.com/iphp/noticia.php?numero=8360|publisher=Eurovision Spain|access-date=19. 5. 2013|language=španski|date=3. 1. 2013}}</ref> * {{ZID|Lihtenštajn}} - Prošle godine Lihtenštaj se nadao za ulazak na takmičenje, ali je zbog financijskih problema [[1FLTV]] odlučio odustati, međutim ove godine, ako se pronađu sredstva, Lihtenštajn je voljan debitirati.<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2012/09/17/liechtenstein-no-2013-participation/|title=Liechtenstein: No 2013 Participation|publisher=Eurovoix|access-date=19. 5. 2013|date=19. 1. 2013}}</ref> == Države koje su odabrale izvođača == {{starost}} Trenutno su 8 zemlje odabrale izvođača a to su: * {{ZID|Albanija}} - [[Herstsijana Matmuja]] * {{ZID|Armenija}} - [[Aram Mp3]] * {{ZID|Austrija}} - [[Conchita Wurst]] * {{ZID|Bjelorusija}} - Teo * {{ZID|Crna Gora}} - [[Sergej Ćetković]] * {{ZID|Holandija}} - [[The Common Linnets]] * {{ZID|Makedonija}} - [[Tijana Dapčević]] * {{ZID|San Marino}} - [[Valentina Monetta]] * {{ZID|Ukrajina}} - [[Maria Jaremčuk]] === Izvođači povratnici === * {{ZID|San Marino}} - [[Valentina Monetta]] (prijašnji nastupi 2012 i 2013) == Komentatori == * {{ZID|Austrija}} - Andi Knoll == Predstavnici == Predstavnici su ljudi koji čitaju glasove zemalja * {{ZID|Albanija}} - Andri Xhahu * {{ZID|Austrija}} - Katharina Bellowitsch * {{ZID|Izrael}} - Ofer Nachshon * {{ZID|Litvanija}} - Ignas Krupavičus * {{ZID|Mađarska}} - Eva Novodomszky == Reference == {{Refspisak|3}} {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2013}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2014. u Danskoj]] [[Kategorija:2014. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Danskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2014.|*]] k7hdp83w4thxu5n34ptbwfhcju3vbs0 3892253 3892251 2026-06-01T09:46:59Z Panasko 146730 3892253 wikitext text/x-wiki {{starost}} {{Infokutija Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2014 |ime izvornik = Eurovision Song Contest 2014 |slika = |slika_opis = |datum = 6. maj 2014 (1. polu-finale)<br />[[8. maj]] [[2014]] (10. polu-finale)<br />[[10. maj]] [[2014]] (finale) |voditelji = [[Lise Rønne]]<br />[[Nikolaj Koppel]]<br />[[Pilou Asbæk]] |dirigent = |redatelj = |domaćin = {{ZD|DAN}} [[Danmarks Radio|DR]] |lokacija = B&W Hallerne, [[Kopenhagen]], [[Danska]] |pobjednik = {{ZID|Austrija}} "Rise like a Phoenix" |ples = |glasovanje = Ljudi će u svakoj zemlji moći glasati telefonom i SMS-om. Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasala populacija te zemlje. Sve zemlje koje učestvuju u polu-finalima i finalu imat će pravo glasati i u finalnoj večeri. |sudionice = 37 |debi = |povratak = {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Portugal}} |povlačenje = {{ZID|Srbija}}, {{ZID|Hrvatska}}, {{ZID|Bugarska}}, {{ZID|Kipar}} |Bez bodova = |show = Emmelie de Forest |uvod = Emmelie de Forest | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2013.|2013]] | ovo_takmičenje = 2014 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2015.|2015]] }} '''Eurosong 2014.''' bio je pedesetdeveti [[Eurosong]], održan u [[Kopenhagen|Kopenhagenu]] u [[Danska|Danskoj]], zahvaljujući pobjedi Emmelie de Forest koja je sa 281 poenom odvela Eurosong u Dansku. Posljednji put Danska je bila domaćin 2001. Takmičenje je održano u Kopenhagenu. Dva polufinala su održana 6. i 8. maja 2014. godine, a veliko finale 10. maja 2014. Voditelji takmičenja su bili [[Lise Rønne]], [[Nikolaj Koppel]] i [[Pilou Asbæk]]. Pobjednik takmičenja je bila [[Conchita Wurst]] sa pjesmom [[Rise Like a Phoenix]] za [[Austrija|Austriju]]. Ovo je bila prva pobjeda za Austriju na ovom takmičenju od 1966. godine. [[Nizozemska]] i [[Švedska]] su osvojili 2. i 3. mjesto, [[Armenija]] je završila 4. i tako su izjednačili svoj najbolji uspjeh, dok je [[Mađarska]] završila 5. ostvarujući najveći uspjeh od 4. mjesta 1994. == Države učesnice == 37 zemalja je učestvovalo u takmičenju. Od toga 31 polufinalist i 6 finalista. === Polufinalisti === * {{ZID|Albanija}}<ref>{{cite web|url=http://www.esctoday.com/66949/albania-rtsh-confirms-participation-in-eurovision-2014/|title=Albania: RTSH confirms participation in Eurovision 2014|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=17. 12. 2012}}</ref> * {{ZID|Austrija}}<ref>{{cite web|title=Austria: ORF looking internal for 2014|url=http://escxtra.com/2013/07/orf-looking-internal-for-2014/|access-date=17. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706020856/http://escxtra.com/2013/07/orf-looking-internal-for-2014/|archive-date=6. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Azerbejdžan}} * {{ZID|Belgija}}<ref>{{cite web|title=VRT organiseert opnieuw Eurosong in 2014|url=http://www.eurosong.be/48323/vrt-organiseert-opnieuw-eurosong-in-2014|access-date=17. 12. 2012}}</ref> * {{ZID|Bjelorusija}}<ref>{{cite web|title=Belarus: BTRC will most likely participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/66988/belarus-btrc-will-most-likely-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=16. 7. 2013|date=16. 7. 2013}}</ref> * {{ZID|Crna Gora}}<ref>{{cite web|title=Montenegro: RTCG most likely to participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67234/montenegro-rtcg-most-likely-to-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=23. 7. 2013|date=23. 7. 2013}}</ref> * {{ZID|Armenija}} * {{ZID|Estonija}}<ref>{{cite web|title=Estonia “set to return” for Eurovision 2014|url=http://www.escdaily.com/estonia-will-return-for-eurovision-2014/|work=ESCDaily.com|access-date=22. 5. 2013|date=22. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Finska}}<ref>{{cite web|title=Finland: UMK Submissions Are Open|url=http://eurovoix.com/2013/05/19/finland-umk-submissions-are-open/|publisher=Eurovoix|access-date=19. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Grčka}} * {{ZID|Gruzija}}<ref>{{cite web|title=Georgia: GPB confirm participation in 2014". |url=http://www.esctoday.com/67034/georgia-gpb-confirm-participation-in-2014/|language=engleski|date=16. 7. 2013}}</ref> * {{ZID|Irska}}<ref>{{cite web|title=Only hope survives as RTÉ refuses to give up after latest flop|url=http://www.independent.ie/entertainment/tv-radio/only-hope-survives-as-rte-refuses-to-give-up-after-latest-eurovision-flop-29279418.html|work=The Independent|access-date=23. 5. 2013|date=20. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Island}}<ref>{{cite web|title=Iceland: RUV confirms participation in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/66938/iceland-ruv-confirms-participation-in-eurovision-2014/|access-date=17. 12. 2012}}</ref> * {{ZID|Izrael}}<ref>{{cite web|title= גורם ברשות השידור: "חבל ששלחנו בלדה לאירוויזיון|url=http://www.mako.co.il/music-news/local/Article-60a6189f4241f31006.htm|work=mako.co.il|access-date=23. 5. 2013|date=20. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Mađarska}}<ref>{{cite web|last=Imre|first=Klész|title=A Dal 2013: Teljes a magyar válogató mezőnye|url=http://eschungary.hu/magyarorszag/a-dal-2013-teljes-a-magyar-valogato-mezonye|access-date=22. 5. 2013|language=Hungarian|date=14. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121012434/http://eschungary.hu/magyarorszag/a-dal-2013-teljes-a-magyar-valogato-mezonye/|archive-date=21. 1. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Hungary "likely to return" for Eurovision 2014|url=http://www.escdaily.com/hungary-likely-to-return-for-eurovision-2014/|access-date=23. 5. 2013|date=23. 5. 2013|archive-date=22. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130822131534/http://www.escdaily.com/hungary-likely-to-return-for-eurovision-2014/|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Makedonija}}<ref name=MAC1>{{cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|title=FYR Macedonia: Tijana Dapcevic selected for Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67556/fyr-macedonia-tijana-dapcevic/|publisher=ESCToday|access-date=28. 8. 2013|date=28. 8. 2013}}</ref> * {{ZID|Malta}}<ref>{{cite web|last=Calleja-Bayliss|first=Marc|title=Malta: Eurovision 2014 Participation Confirmed|url=http://escflashmalta.com/index.php/music-news/international-music-news/item/2968-malta-eurovision-2014-eurovision-confirmed|work=ESCFlashMalta|access-date=23. 5. 2013|date=22. 5. 2013|archive-date=13. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130713042748/http://escflashmalta.com/index.php/music-news/international-music-news/item/2968-malta-eurovision-2014-eurovision-confirmed|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Moldavija}}<ref>{{cite web|title=Moldova: TRM will most likely participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67366/moldova-trm-will-most-likely-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=2. 8. 2013|date=2. 8. 2013}}</ref> * {{ZID|Nizozemska}}<ref>{{cite web|title=AvroTros confirms 2014 participation|url=http://escxtra.com/2013/05/avrotros-confirms-2014-participation/|access-date=17. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20141203083323/http://escxtra.com/2013/05/avrotros-confirms-2014-participation/|archive-date=3. 12. 2014|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Latvija}}<ref>{{cite web|title=LTV Eurovision is a Priority|url=http://eurovoix.com/2013/05/06/latvia-eurovision-is-a-priority/|work=Eurovoix|access-date=17. 5. 2013|date=6. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Litvanija}}<ref>{{cite web|last=Mikheev|first=Andy|title=Eurovision News|url=http://esckaz.com/2013/|work=ESCKaz.com|quote=Giržadas also spoke about considerable shortage of financing of the Lithuanian entry...However, he said that they are not planning to withdraw from the contest.|access-date=22. 5. 2013|date=3. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.esctoday.com/68166/lithuania-lrt-likely-participate-eurovision-2014/|title=Lithuania: LRT most likely to participate in Eurovision 2014|work=ESCToday|access-date=18. 9. 2013|date=18. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Norveška}}<ref>{{cite web|title=MGP format will change for 2014|url=http://eurovoix.com/2013/05/06/norway-mgp-format-will-change/|publisher=Eurovoix|access-date=17. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Portugal}}<ref>{{cite web|title=Portugal: Comeback on the cards|url=http://escxtra.com/2013/09/comeback-on-the-cards/|work=Escxtra|access-date=11. 9. 2013|date=11. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921061439/http://escxtra.com/2013/09/comeback-on-the-cards/|archive-date=21. 9. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Poljska}} * {{ZID|Rumunija}} * {{ZID|Rusija}}<ref name="Russia">{{cite web|last=Granger|first=Anthony|title=Russia: "Kto?" The New Selection Process|url=http://eurovoix.com/2013/09/01/russia-kto-the-new-selection-process/|work=Eurovoix.com|access-date=1. 9. 2013|date=1. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|San Marino}}<ref name="sanmarino">{{cite web|title=ESC 2014, San Marino: “Disposti a riconfermare la Monetta” |url=http://www.eurofestival.ws/2013/05/21/esc-2014-san-marino-disposti-a-riconfermare-la-monett/|publisher=Eurofestival News|access-date=21. 5. 2013|language=italijanski|date=21. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Slovenija}}<ref name="Slovenija">{{Cite web|url=https://esctoday.com/73815/slovenia-rtvslo-2/|title=Eurovision Slovenia: RTVSLO confirms participation in Copenhagen - ESCToday.com|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2014-01-17|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US|access-date=2026-06-01}}</ref> * {{ZID|Švedska}}<ref>{{cite web|url=http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=3147&artikel=4982677|title=Om Svensktoppen nästa 2013|work=[[Sveriges Radio|SR]]|access-date=15. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103060034/http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=3147&artikel=4982677|archive-date=3. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Švicarska}}<ref>{{cite web|url=http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/eurovision-song-contest/nutze-die-chance-und-vertrete-unser-land-am-esc-2014-in-daenemark|title=Nutze die Chance und vertrete unser Land am ESC 2014 in Dänemark!|work=|access-date=19. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130723150208/http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/eurovision-song-contest/nutze-die-chance-und-vertrete-unser-land-am-esc-2014-in-daenemark|archive-date=23. 7. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Ukrajina}}<ref>{{cite web|title=Ukraine: NTU most likely to participate in Eurovision 2014|url=http://www.esctoday.com/67285/ukraine-ntu-most-likely-to-participate-in-eurovision-2014/|work=ESCToday|access-date=25. 7. 2013|date=25. 7. 2013}}</ref> === Finalisti === Prethodne godine domaćin je bila {{ZID|Švedska}}. * {{ZID|Danska}} ('''domaćin''')<ref>{{cite web|title=Denmark wins Eurovision 2013|url=http://www.dw.de/denmark-wins-eurovision-2013/a-16823306|publisher=Deutsche Welle|access-date=18. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Francuska}}<ref>{{cite web|title=By the way: San Marino is er bij in 2014. Opnieuw met Valentina?|url=http://www.eurosong.be/54860/san-marino-is-er-bij-in-2014-opnieuw-met-valentina|work=eurosong.be|language=Dutch|date=24. 5. 2013}}</ref> * {{ZID|Italija}}<ref>{{Cite web |url=http://oikotimes.com/2013/09/07/sanremo-2014-rais-unofficial-survey/ |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927233604/http://oikotimes.com/2013/09/07/sanremo-2014-rais-unofficial-survey/ |archive-date=27. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> * {{ZID|Njemačka}}<ref>{{cite web|title=Derzeit ist für 2014 nur eine ESC-Vorentscheid-Show geplant|url=http://blog.prinz.de/grand-prix/interview-mit-thomas-schreiber-2014-deutscher-vorentscheid-eine-show/|access-date=17. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140128122525/http://blog.prinz.de/grand-prix/interview-mit-thomas-schreiber-2014-deutscher-vorentscheid-eine-show/|archive-date=28. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Španija}}<ref name=Spain>{{cite web|title=Spain:José María Iñigo ESC 2014 commentator of TVE|url=https://www.twitter.com/josemariainigo/status/378931809100496896?screen_name=josemariainigo |work=Official Twitter of José María Iñigo|access-date=14. 9. 2013|date=14. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Velika Britanija}}<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk:80/programmes/p016v1cw/live?|title=BBC One - Eurovision Song Contest, 2013, Grand Final - Live|website=BBC|language=en-GB|access-date=2026-06-01}}</ref> == Države koje nisu učestvovale == * {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/nema-novca-bih-odustala-od-ucesca-na-eurosongu-2014/131218147|title=Nema novca: BiH odustala od učešća na Eurosongu 2014.|website=Klix.ba|access-date=2026-06-01}}</ref> * {{ZID|Češka}} – Krajem maja 2013, ČT je preko [[Facebook]]a objavila kako neće učestvovati na takmičenju u [[Danska|Danskoj]].<ref>{{cite web|first=Nick|last=van Lith|url=http://escxtra.com/2013/05/no-participation-in-2014/|title=Czech Republic: No participation in 2014|date=29. maj 2013|work=escXtra.com|access-date=30. maj 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607062428/http://escxtra.com/2013/05/no-participation-in-2014/|archive-date=7. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Hrvatska}} - [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] potvrdila je 19.septembra 2013. da će napraviti pauzu, navode se dva razloga, financijski razlog, te loš plasman, odnosno ne ulazak u finale u razdoblju od 2010. godine pa sve do 2013. godine. Posljednji put Hrvatska je bila u finalu 2009. godine <ref>{{cite web|url=http://eurosong.hr/hrvatska-ne-sudjeluje-na-sljedecem-eurosongu/|title=Hrvatska ne sudjeluje na sljedećem Eurosongu!|date=19. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Luksemburg}} – [[Alain Berwich]], izvršni producent nacionalne televizije, [[RTL Télé Lëtzebuerg|RTL]]-a, je nedavno rekao kako Luksemburg ne bi imao problema s povratkom na takmičenje. Kao član EBU-a, Luksemburg i dalje zadržava svoja prava nastupa na takmičenju.<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision-spain.com/iphp/noticia.php?numero=8722|title=El retorno de Luxemburgo, tema recurrente tras dos décadas de ausencia|work=Eurovision Spain|access-date=26. april 2013|language=španski}}</ref> Ipak, kasnije je objavljeno kako se Luksemburg ipak neće vratiti, što zbog malog interesa, što zbog mogućih financijskih poteškoća u slučaju pobjede.<ref>{{cite web|first=Juha|last=Repo|url=http://www.esctoday.com/51178/luxembourg-is-there-ever-any-hope-of-a-return-to-eurovision/|title=Luxembourg: Is there ever any hope of a return to Eurovision?|date=24. 4. 2013|work=esctoday.com|access-date=30. maj 2013}}</ref> * {{ZID|Slovačka}} – Nedavno poslije češke objave, javljeno je kako je učešće [[Slovačka|Slovačke]] 2014. nepostojano.<ref>{{cite web|first=Alenka|last=Alexandrovic|url=http://oikotimes.com/2013/05/28/slovakia-czech-rep-unlikely-to-return/|title=SLOVAKIA & CZECH REP. UNLIKELY TO RETURN|date=28. maj 2013|work=oikotimes.com|access-date=12. juni 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130607230749/http://oikotimes.com/2013/05/28/slovakia-czech-rep-unlikely-to-return/|archive-date=7. 6. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{citeweb|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2013/09/01/slovakia-no-to-2014/|title=Slovakia: No To 2014|work=Eurovoix|access-date=1. 9. 2013|language=English|date=1. 9. 2013}}</ref> * {{ZID|Vatikan}} - RV prenosi samo religijske programe, pa kako to Eurosong nije, neće se takmičiti do daljnjeg. == Ostale države == * {{ZID|Kazahstan}} - U toku su pregovaranja za ulazak u [[EBU]], a ako uđu do posljednjih rokova, velike su šanse da se i još jedna istočnoevropska država takmiči.<ref>{{cite web|last=Rico|first=Vincente|title=Kazajistán negocia su incorporación a la UER|url=http://www.eurovision-spain.com/iphp/noticia.php?numero=8360|publisher=Eurovision Spain|access-date=19. 5. 2013|language=španski|date=3. 1. 2013}}</ref> * {{ZID|Lihtenštajn}} - Prošle godine Lihtenštaj se nadao za ulazak na takmičenje, ali je zbog financijskih problema [[1FLTV]] odlučio odustati, međutim ove godine, ako se pronađu sredstva, Lihtenštajn je voljan debitirati.<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2012/09/17/liechtenstein-no-2013-participation/|title=Liechtenstein: No 2013 Participation|publisher=Eurovoix|access-date=19. 5. 2013|date=19. 1. 2013}}</ref> == Države koje su odabrale izvođača == {{starost}} Trenutno su 8 zemlje odabrale izvođača a to su: * {{ZID|Albanija}} - [[Herstsijana Matmuja]] * {{ZID|Armenija}} - [[Aram Mp3]] * {{ZID|Austrija}} - [[Conchita Wurst]] * {{ZID|Bjelorusija}} - Teo * {{ZID|Crna Gora}} - [[Sergej Ćetković]] * {{ZID|Holandija}} - [[The Common Linnets]] * {{ZID|Makedonija}} - [[Tijana Dapčević]] * {{ZID|San Marino}} - [[Valentina Monetta]] * {{ZID|Ukrajina}} - [[Maria Jaremčuk]] === Izvođači povratnici === * {{ZID|San Marino}} - [[Valentina Monetta]] (prijašnji nastupi 2012 i 2013) == Komentatori == * {{ZID|Austrija}} - Andi Knoll == Predstavnici == Predstavnici su ljudi koji čitaju glasove zemalja * {{ZID|Albanija}} - Andri Xhahu * {{ZID|Austrija}} - Katharina Bellowitsch * {{ZID|Izrael}} - Ofer Nachshon * {{ZID|Litvanija}} - Ignas Krupavičus * {{ZID|Mađarska}} - Eva Novodomszky == Reference == {{Refspisak|3}} {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2013}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2014. u Danskoj]] [[Kategorija:2014. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Danskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2014.|*]] 0sd3ayyxliq636qmeaszclqgfrdez9t Ermin Bičakčić 0 264152 3892141 3848675 2026-05-31T20:55:32Z Bakir123 110053 3892141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ermin Bičakčić | slika = 20150331 2025 AUT BIH 2132.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|01|24}} | rodnigrad = [[Zvornik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 185&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbrambeni]] | trenutniklub = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | brojnadresu = 4 | omladinskegodine = 1995–2005.<br/>2005.<br>2005–2010. | omladinskipogoni = SpVgg Möckmühl <br/> [[FC Heilbronn]] <br/> [[VfB Stuttgart]] | godine1 = 2010–2012. | klubovi1 = [[VfB Stuttgart II]] | nastupi(golovi)1 = 23 (0) | godine2 = 2010–2012. | klubovi2 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)2 = 1 (0) | godine3 = 2012–2014. | klubovi3 = [[Eintracht Braunschweig]] | nastupi(golovi)3 = 79 (5) | godine4 = 2014–2023. | klubovi4 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)4 = 130 (6) | godine5 = 2023–2025. | klubovi5 = [[Eintracht Braunschweig]] | nastupi(golovi)5 = 54 (6) | godine6 = 2026– | klubovi6 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)6 = 15 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2008. | nacionalneekipe1 = [[Mlada nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka U-18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1) | nacionalnegodine3 = 2013–2025. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 43 (3) | zadnjeuređivanje = 25. maja 2026 }} '''Ermin Bičakčić''' (rođen 24. januara 1990) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]]. Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Srednji bek (štoper)|centralnog beka]]. ==Klupska karijera== U oktobru 2010, Bičakčić je debitirao za prvi tim [[VfB Stuttgart]]a u 2. kolu [[DFB-Pokal 2010/2011.|njemačkog kupa]] protiv ekipe [[Chemnitzer FC]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/dfb-pokal/2-_runde/2010/1.php|title=Debut for Ermin Bicakcic|work=VfB Stuttgart|access-date=27. 10. 2010|date=27. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318203410/http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/dfb-pokal/2-_runde/2010/1.php|archive-date=18. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> Početkom decembra iste godine imao je i prvi nastup u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[BSC Young Boys|Young Boysa]].<ref>{{cite web|url=http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000128/match=2003023/postmatch/lineups/index.html|title=Lineups Young Boys – VfB Stuttgart|work=[[UEFA]]|access-date=1. 12. 2010|date=1. 12. 2010}}{{Mrtav link}}</ref> A u decembru iste godine bilježi svoj prvi nastup u [[Bundesliga|Bundesligi]], protiv [[FC Bayern München|Bayerna]]. U januaru 2012, Bičakčić prelazi u [[Eintracht Braunschweig]].<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/wechsel-bicakcic/page/1223-0-1-1326102747.html|title=Bicakcic to Braunschweig|work=VfB Stuttgart|access-date=8. 1. 2012|date=8. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140301162328/http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/wechsel-bicakcic/page/1223-0-1-1326102747.html|archive-date=1. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> Tu je izborio mjesto u prvom timu, propustivši samo 1 utakmicu u periodu od februara 2012. do maja 2013. Na kraju [[2. Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] u [[2. Bundesliga|2. Bundesligi]] Bičakčić je sa svojim timom ušao u najjaču njemačku ligu, Bundesligu. U maju 2014. godine, nakon što je Eintracht ispao u [[2. Bundesliga|drugu njemačku ligu]], Bičakčić prelazi u [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]].<ref>{{Cite web|url=http://www.goal.ba/bicakcic-prelazi-u-hoffenheim/|title=Goal.ba {{!}} Bičakčić prelazi u HoffenheimGoal.ba|website=www.goal.ba|access-date=17. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Reprezentacija== U maju 2008, Bičakčić dobiva njemački pasoš i debitirao za [[Mlada nogometna reprezentacija Njemačke|njemačku reprezentaciju U-18]], šest dana kasnije u utakmici protiv [[Turska|Turske]].<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/laenderspiele/2007/21771.php|title=U18's draw 1:1 with Turkey|work=VfB Stuttgart|access-date=29. 10. 2010|date=22. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318203425/http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/laenderspiele/2007/21771.php|archive-date=18. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> U aprilu 2009. odigrao je prvu utakmicu za bh. [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju]] protiv [[Slovenija|Slovenije]]. Nakon svog 21. rođendana odrekao se bh. državljanstva kako bi se prilagodio njemačkim zakonima o državljanstvu.<ref>{{cite web|url=http://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.ermin-bicakcic-auf-den-spuren-von-serdar-tasci.7c2b745b-baff-4a19-ac79-69dc95690000.html|title=Ermin Bicakcic: Auf den Spuren von Serdar Tasci |work=stuttgarter-nachrichten.de|access-date=16. 10. 2012|date=7. 1. 2011}}</ref> U junu 2013. godine, nakon što se pojavila mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva između BIH i Njemačke, Bičakčić je ponovo stekao i državljanstvo BIH i sada ima dvojno državljanstvo.<ref>{{cite web|url=http://bhfudbal.ba/ino-fudbal/europa-svijet/item/6542-ermin-bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87-najbolji-stoper-druge-bundeslige/|title=Ermin Bičakčić najbolji stoper druge Bundeslige!|work=bhfudbal.ba|access-date=2. 7. 2013|date=2. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702030813/http://bhfudbal.ba/ino-fudbal/europa-svijet/item/6542-ermin-bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87-najbolji-stoper-druge-bundeslige/|archive-date=2. 7. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sport.ba/fudbal/ermin-bicakcic-postao-bh-drzavljanin/|title=Igrač Braunschweiga Ermin Bičakčić postao državljanin BiH|work=sport.ba|access-date=5. 6. 2013|date=5. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608074600/http://www.sport.ba/fudbal/ermin-bicakcic-postao-bh-drzavljanin/|archive-date=8. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> U julu 2013. godine, Bičakčić dobiva prvi poziv za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A-reprezentaciju BiH]], a debitirao je protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD-a]] 14. augusta 2013. Već u 3. utakmici postigao je i svoj prvi gol za BIH, a to je bio izjednačujući gol u veoma važnoj utakmici [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 (UEFA)|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]] u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[10. septembar|10. septembra]] 2013, u [[Žilina|Žilini]] u sklopu [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|grupe G]]. BiH je na kraju dobila tu utakmicu rezultatom 1-2.<ref>{{cite web | url=http://espnfc.com/uk/en/report/334762/hajrovic-hero | title=Hajrovic the hero | publisher=espnfc.com | date=10. 9. 2013 | access-date=11. 9. 2013}}</ref> Bičakčić je bio jedan od učesnika [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BIH]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014.]] godine. Nastupio je u prvoj utakmici grupne faze takmičenja, kada je BIH poražena od reprezentacije [[Argentina|Argentine]] rezultatom 2-1.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=17. 8. 2016}}</ref> Međutim, u preostale dvije utakmice grupne faze, Bičakčić nije zabilježio nastupe. Naredni nastup za BIH bilježi u utakmicama [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacija za EURO 2016]], te veže ukupno 11 uzastopnih nastupa za BIH u kvalifikacijama i prijateljskim utakmicama. ==Statistika== ===Klubovi=== ''Ažurirano: 18. augusta 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ermin-bicakcic/leistungsdaten/spieler/51676|title=Ermin Bicakcic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="4" |[[VfB Stuttgart II|Stuttgart II]] |2009/10. |[[3. Fußball-Liga|3. Liga]] |12||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||12||0 |- |2010/11. |3. Liga |10||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||10||0 |- |2011/12. |3. Liga |1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !23!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!23!!0 |- | rowspan="3" |[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] |2010/11. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |1||0||2||0|| colspan="2" |–||2||0||5||0 |- |2011/12. |Bundesliga |0||0||1||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !1!!0!!3!!1!! colspan="2" |–!!2!!0!!6!!1 |- | rowspan="4" |[[Eintracht Braunschweig|Eintracht<br>Braunschweig]] |2011/12. |[[2. Bundesliga]] |15||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||15||1 |- |2012/13. |2. Bundesliga |33||3||2||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||35||3 |- |2013/14. |Bundesliga |31||1||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||32||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !79!!5!!3!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!82!!5 |- | rowspan="3" |[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] |2014/15. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |24||1||4||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||28||2 |- |2015/16. |Bundesliga |21||0||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||13||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !45!!1!!5!!1!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!50!!2 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !148!!6!!11!!2!! colspan="2" |–!!2!!0!!161!!8 |} ===Reprezentacija=== '''Nastupi za reprezentaciju'''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ermin-bicakcic/nationalmannschaft/spieler/51676|title=Ermin Bicakcic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=7. 6. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="14" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2013.||6||1 |- |2014.||4||0 |- |2015.||4||1 |- |2016.||3||0 |- |2017.||3||1 |- |2018.||5||0 |- |2019.||9||0 |- |2020.||1||0 |- |2021.||0||0 |- |2022.||0||0 |- |2023.||0||0 |- |2024.||6||0 |- |2025.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||43||3 |} '''Golovi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" ! !Datum !Lokacija !Protivnik !Gol !Rezultat !Takmičenje |- |1. |10. septembar 2013. |[[Štadión pod Dubňom]], [[Žilina]], [[Slovačka]] |{{ZID|Slovačka}} |<center>'''1'''–1 |<center>2–1 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] |- |2. |6. septembar 2016. |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |{{ZID|Andora}} |<center>'''1'''–0</center> |<center>3–0</center> |[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije UEFA EURO 2016.]] |- |3. |25. mart 2017. |Bilino Polje, Zenica, Bosna i Hercegovina |{{ZID|Gibraltar}} |<center>'''5'''–0</center> |<center>5–0</center> |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] |} ==Porodica== Porijeklom je iz [[Kozluk]]a kod Zvornika. Sa porodicom je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] izbjegao u [[Njemačka|Njemačku]].<ref>{{citeweb|url=https://sportsport.ba/fudbal/bicakciceva-izjava-mnogima-moze-posluziti-za-primjer/289946|title=Bičakčićeva izjava mnogima može poslužiti za primjer|publisher=sportsport.ba|date=14. 9. 2018|access-date=13. 12. 2018}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Ermin Bičakčić}} *[https://web.archive.org/web/20140702083238/http://www.vfb.de/en/teams/saison-2010-2011/page/256-0-1-1296152668.html?8111 Ermin Bičakčić] na VfB-Stuttgart.de *[http://www.fussballdaten.de/spieler/bicakcicermin/ Ermin Bičakčić] na [[fussballdaten.de]] {{simboli jezika|njem|njemački}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Bičakčić, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Eintracht Braunschweiga]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 0zegpr0s37i137pzff43idshtiblmx8 Nestali Rembrandt 0 355130 3892060 3855843 2026-05-31T13:03:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3892060 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Nestali Rembrandt | poster = | tekst = | režija = [[Leslie S. Hiscott]] | producent = [[Julius Hagen]] | scenarist = [[Arthur Conan Doyle]] (priče) <br> [[H. Fowler Mear]] <br> Cyril Twyford | narator = | uloge = [[Arthur Wontner]] <br> [[Jane Welsh]] <br> [[Miles Mander]] | muzika = | kinematografija = [[Sydney Blythe]] <br> [[Basil Emmott]] | žanr = [[kriminalistički]] | montaža = [[Jack Harris (filmski montažer)|Jack Harris]] | studio = | distributer = ''[[Twickenham Studios]]'' | datum = februar 1932 (UK) <br> 25. mart 1932 (SAD) | trajanje = 84 minute | zemlja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Nestali Rembrandt''''' ({{jez-en|The Missing Rembrandt}}) jeste [[UK|britanski]] [[kriminalistički]] [[film]] iz 1932. u režiji [[Leslie S. Hiscott|Leslieja S. Hiscotta]]. Glavne uloge tumače [[Arthur Wontner]], [[Jane Welsh]], [[Miles Mander]] i [[Francis L. Sullivan]].<ref>{{cite web |url=http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/42795 |title=The Missing Rembrandt |publisher=[[Britanski filmski institut]] |access-date=6. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018080955/http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/42795 |archive-date=18. 10. 2012 |url-status=dead }}</ref> Film prati [[Sherlock Holmes|Holmesovu]] potragu za [[Rembrandt]]ovom slikom koju je ukrao [[umjetnik]] [[ovisnost|ovisan]] o [[droga|drogi]]. Ovaj film smatra se [[izgubljeni film|izgubljenim]]. == Uloge == {{div col|colwidth=25em}} * [[Arthur Wontner]] – Sherlock Holmes * [[Jane Welsh]] – ''lady'' Violet Lamsden * [[Miles Mander]] – Claude Holford * [[Francis L. Sullivan]] – baron Von Guntermann * [[Ian Fleming (glumac)|Ian Fleming]] – [[dr. Watson]] * [[Dino Galvani]] – Carlo Ravelli * [[Philip Hewland]] – [[inspektor Lestrade]] * [[Minnie Rayner]] – gđa Hudson * [[Herbert Lomas (glumac)|Herbert Lomas]] – Manning {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{imdb title|0023231}} * [https://web.archive.org/web/20130512224932/http://www.sherlock-holmes.org.uk/world/cinema_review.php?cinema_id=3 ''Nestali Rembrandt''] na ''sherlock-holmes.org.uk'' * [http://movies.nytimes.com/movie/review?res=980DEEDD163EE633A25755C2A9659C946394D6CF ''Nestali Rembrandt''] na ''movies.nytimes.com'' * [http://de.sherlockholmes.wikia.com/wiki/The_Missing_Rembrandt ''Nestali Rembrandt''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151103134611/http://de.sherlockholmes.wikia.com/wiki/The_Missing_Rembrandt |date=3. 11. 2015 }} na ''sherlockholmes.wikia.com'' {{Filmovi o Holmesu}} [[Kategorija:Filmovi iz 1932.]] [[Kategorija:Britanski filmovi]] [[Kategorija:Britanski kriminalistički filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o Sherlocku Holmesu]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Britanski crno-bijeli filmovi]] 1l81jcce2yfja26v5kwkooikbxavac5 Eurosong 2015. 0 358057 3892255 3848899 2026-06-01T09:55:33Z Panasko 146730 3892255 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2015. | slika = Logo Eurovision Song Contest 2015.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 19. maj 2015. | drugo_polufinale = 21. maj 2015. | drugi_pokušaj = | finale = 23. maj 2015. | mjesto_održavanja = [[Bečka gradska dvorana]],<br />[[Beč]], [[Austrija]]<ref name="hostcity">{{cite web|last=Russell|first=Peter|title=Eurovision 2015: Preliminary dates and speculation|url=http://esctoday.com/83557/eurovision-2015-preliminary-dates-speculation/|website=esctoday.com|publisher=ESCToday|access-date=11. 5. 2014|date=11. 5. 2014}}</ref> | voditelji = [[Mirjam Weichselbraun]]<br> [[Alice Tumler]]<br> [[Arabella Kiesbauer]]<br> [[Conchita Wurst]] (Green Room) | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = | izvršni_producent = | emiter = Österreichischer Rundfunk<br/>([[ORF]]) | uvodni_čin = 1. polufinale: Pjesma "[[Rise Like a Phoenix]]", koju je izvela [[Conchita Wurst]] sa simfonijskim orkestrom [[ORF]]-a, kojim je dirigirao Peter Pejtsik | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 40 | debitiranje = {{ZID|Australija}} | povratak = {{ZID|Češka}}<br />{{ZID|Kipar}}<br />{{ZID|Srbija}} | odustajanje = {{ZID|Ukrajina}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = | crveno = | žuto = | sistem_glasanja = | bez_poena = {{ZID|Austrija}}<br />{{ZID|Njemačka}} | pobjednička_pjesma = {{ZID|Švedska}}<br /> "[[Heroes (pjesma Månsa Zelmerlöwa)|Heroes]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2014.|2014]] | ovo_takmičenje = 2015 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2016.|2016]] }} '''Eurovizija 2015''' bio je šezdeseti [[Eurosong]], održan u [[Beč]]u, [[Austrija|Austriji]], poslije pobjede [[Conchita Wurst|Conchite Wurst]] na [[Eurosong 2014.|Euroviziji 2014.]] sa pjesmom "[[Rise Like a Phoenix]]". Prvo polufinale je održano 19. maja, drugo 21. maja, dok je finale održano 23. maja. Voditelji su bili [[Mirjam Weichselbraun]], [[Alice Tumler]] i [[Arabella Kiesbauer]] dok je Conchita Wurst bila voditeljica green rooma. U takmičenju je sudjelovalo 40 država. [[Australija]] je bila jedini debitant na ovom Eurosongu te su se takmičili kao gosti. [[Kipar]], [[Češka]] i [[Srbija]] su se vratile na takmičenje nakon odsustva prethodne godine. [[Ukrajina]] je odustala od učestvovanja zbog finansijskih i političkih problema. [[Švedska]] je pobijedila sa pjesmom "[[Heroes (pjesma Månsa Zelmerlöwa)|Heroes]]" koju izvodi [[Måns Zelmerlöw]], te je time postala prva država u 21. vijeku da pobijedi na Eurosongu dva puta. Prva tri mjesta su osvojila preko 280 poena po prvi put u historiji. [[Rusija|Ruska]] pjesma "[[A Million Voices (pjesma)|A Million Voices]]" je postala prva pjesma na Eurosongu sa preko 300 poena a da nije pobijedila. [[Italija]]nska pjesma "[[Grande amore]]" je postala prva pjesma na takmičenju da se plasira u prvih 3 bez stihova na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] nakon istoimenog uspjeha [[Eurosong 2012.|2012]]. [[Austrija]] i [[Njemačka]] su postale prve dvije države bez poena od [[Eurosong 2003.|2003.]] Austrija je također prvi domaćin da završi sa nula poena. == Mjesto održavanja == [[Datoteka:ESC_2015_Map.svg|mini|300px| {{legenda|#22B14C|Države koje su učestvovale u finalu takmičenja}} {{legenda|#D40000|Države koje se nisu kvalificirale u finale}} {{legenda|#FFC20E|Države koje su se takmičile u prošlosti, ali nisu i 2015}}]] ''Za više informacija o domaćinu, pogledati: [[Austrija]]'' Austrijski javni televizijski servis [[ORF]] je 6. augusta 2014. godine objavio da je izabrao [[Beč]] za grada domaćina Eurosonga 2015. godine. Natjecanje će se održati u [[Bečka gradska dvorana|Bečkoj gradskoj dvorani]] (odnosno ''Wiener Stadthalle''), koja može primiti 16.000 osoba.<ref>{{cite web|last=Siim|first=Jarmo|title=Get to know the Eurovision 2015 arena|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=get_to_know_the_eurovision_2015_arena|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=21. 5. 2015|date=6. 8. 2014}}</ref> === Faza nadmetanja === Nakon što je [[Austrija]] pobijedila [[Eurosong 2014.|2014]], delegacija je objavila da će se natjecanje iduće godine najvjerovatnije održati u glavnom gradu [[Beč]]u ili u [[Salzburg|Salzburgu]].<ref name="hostcity">{{cite web|last=Russell|first=Peter|title=Eurovision 2015: Preliminary dates and speculation|url=http://esctoday.com/83557/eurovision-2015-preliminary-dates-speculation/|website=esctoday.com|publisher=ESCToday|access-date=21. 5. 2015|date=11. 5. 2014}}</ref> Kasnije se prijavilo nekoliko gradova i saveznih pokrajina koji su bili zainteresovani za ugošćavanje natjecanja: [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurt]], [[Innsbruck]], [[Donja Austrija]], [[Graz]], [[Gornja Austrija]], [[Gradišće]] i [[Vorarlberg]]. Salzburg je odustao od svog nadmetanja nakon što nije uspio osigurati novac za finansiranje dvorane i raznih drugih promocija.<ref name="possiblebids">{{cite web|url=http://eurovoix.com/2014/05/12/austria-competition-to-host-begins/|title=Austria: Competition To Host Begins|website=eurovoix.com|publisher=ORF|last=Granger|first=Anthony|date=12. 5. 2014|access-date=21. 5. 2015}}</ref> Beč je imao dvije dvorane u fazi nadmetanja: [[Bečka gradska dvorana|Bečku gradsku dvoranu]] (''Wiener Stadthalle'') koji je domaćin profesionalnog teniskog turnira [[ATP Beč]], te su u njemu također održavaju razni koncerti i događaji i sajamski centar Messe Wien. Bečka gradska dvorana može primiti 16.000, dok Messe Wien može primiti 30.000 osoba. U vidu dvorana za održavanje, razmatrale su se i [[Gradska dvorana Graza]] (''Stadthalle Graz'') kao i [[Schwarzl Freizeit Zentrum]]. Obe dvorane se nalaze u [[Graz]]u. [[Stadion "Wörthersee"]] je također razmatran za dvoranu održavanja sa kapacitetom od 30.000 osoba, te se nalazi u [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurtu]]. Nažalost, da se natjecanje održalo tamo, morao bi se sagratiti krov. Innsbruck se priključio nadmetanju sa svojom Olimpijskom dvoranom ([[Njemački jezik|njem]]. ''Olympiahalle'') koja se koristila kao domaćinska dvorana za održavanje [[Zimske olimpijske igre 1964.|IX zimskih olimpijskih igara]] kao i [[Zimske olimpijske igre 1976.|XII zimskih olimpijskih igara]]. Grad [[Linz]] se priključio nadmetanju sa svojom [[Brucknerhaus]] dvoranom, međutim, ispostavilo se da je dvorana premala za održavanje ovog događaja. [[Wels]] je također izrazio želju za bude domaćin natjecanja, pošto je blizu Linza.<ref name="Wels bid">{{cite web|last=Hutter|first=Andreas|title=Wels ist bereit für den Song Contest|url=http://www.volksblatt.at/kulturmedien/wels_ist_bereit_fuer_den_song_contest_28052014/|website=volksblatt.at|publisher=Neues Volksblatt|date=28. 5. 2014|access-date=21. 5. 2015|archive-url=https://archive.today/20140529100136/http://www.volksblatt.at/kulturmedien/wels_ist_bereit_fuer_den_song_contest_28052014/|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> Posljednji gradovi koji su izrazili želju da budu domaćini su bili [[Oberwart]] sa svojom Eksibicijskom halom i [[Vorarlberg]] sa svojom dvoranom [[Vorarlberger Landestheater]]. Televizijski domaćin [[ORF]] i [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]] su, 29. maja 2014, objavili određene zahtjeve kao i druge detalje za izbor dvorane.<ref name="requirements">{{cite web|last=Xifaras|first=Billy|title=ORF releases new dates and venue requirements|url=http://wiwibloggs.com/2014/05/29/eurovision-dates-orf-venue/51683/|website=wiwibloggs.com|publisher=Wiwibloggs|access-date=21. 5. 2015|date=29. 5. 2014|archive-date=7. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140707171212/http://wiwibloggs.com/2014/05/29/eurovision-dates-orf-venue/51683/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last1=Wöber|first1=S|last2=Zechner|first2=S|title=Anforderungsprofil an die Austragungsstätte des Eurovision Song Contest 2015|url=http://kundendienst.orf.at/aktuelles/anforderungsprofl_austragungsstaette.pdf|website=kundendienst.orf.at|publisher=ORF|date=29. 5. 2014|access-date=21. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140531162001/http://kundendienst.orf.at/aktuelles/anforderungsprofl_austragungsstaette.pdf|archive-date=31. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> [[ORF]] je zatražio da se zainteresovane dvorane, odnosno gradovi u kojima se iste sadrže, prijave do 13. juna 2014.<ref>{{cite web|last1=Szerencsi|first1=M|last2=Weißmann|first2=R|title=Betrifft: European Song Contest 2015|url=http://kundendienst.orf.at/aktuelles/Brief_Anforderungen_ESC.pdf|website=kundendienst.orf.at|publisher=ORF|date=29. 5. 2014|access-date=21. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140531232746/http://kundendienst.orf.at/aktuelles/Brief_Anforderungen_ESC.pdf|archive-date=31. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> Objavili su da dvorane moraju biti slobodne u vremenskom periodu od 6 do 7 sedmica prije početka, kao i sedmicu dana nakon završetka natjecanja. Izabrana dvorana morati imati krov sa klimom, kapacitetom od najmanje 10.000 osoba, te joj visina plafona mora biti bar 15 [[metar]]a. Zvuk i svjetla moraju biti izolirani. Green room se treba nalazi u dvorani ili blizu nje sa minimalnim kapacitetom od 300 osoba. Također se mora nalazi još jedna dodatna soba od 6.000 [[Kvadratni metar|m<sup>2</sup>]] u kojoj će se moći smjestiti 2 ugostiteljska štanda, soba za gledanje, šminkernica, garderoba i oko 50 kabina za komentatore. Odvojeni prostori površine od 4,000 m<sup>2</sup> se moraju napraviti i biti otvoreni od 11. do 24. maja 2015. kako bi se u njih mogao smjestiti centar za novinare, te mora imati kapacitet od najmanje 1.500 osoba, odnosno novinara.<ref name="requirements"/> Nakon što je rok za prijavu istekao, [[ORF]] je objavio da je 12 dvorana zainteresovano da budu domaćini Eurosonga 2015.<ref name="host city bids">{{cite web|title=ESC’15: 12 Venues In The Running To Host|url=http://eurovoix.com/2014/06/15/esc15-12-venues-in-the-running-to-host/|website=eurovoix.com|publisher=ORF|date=15. 6. 2014|access-date=21. 5. 2015|last=Granger|first=Anthony}}</ref> [[ORF]] je, 21. juna 2014, objavio da je spisak dvorana domaćina smanjen na 3 grada - [[Beč]], [[Innsbruck]] i [[Graz]].<ref name=FinalBidding>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Eurovision 2015: Vienna, Innsbruck or Graz?|url=http://esctoday.com/85068/eurovision-2015-vienna-innsbruck-graz/|website=esctoday.com|publisher=ORF|access-date=21. 5. 2015|date=21. 6. 2014}}</ref><ref name=CandidateCities>{{cite web|last1=Siim|first1=Jarmo|title=Eurovision 2015: We go to Vienna, Graz or Innsbruck|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=eurovision_2015_we_go_to_vienna_graz_or_innsbruck|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=21. 5. 2015|date=21. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eurovision-austria.com/wien-graz-oder-innsbruck/|title=Wien, Graz oder Innsbruck!|date=22. 6. 2014|access-date=21. 5. 2015|last1=Heinrich|first1=Bernd|last2=Piebel|first2=Johannes Peter|trans-title=Vienna, Graz or Innsbruck|website=eurovision-austria.com|publisher=Eurovision-Austria|archive-date=6. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006080339/http://www.eurovision-austria.com/wien-graz-oder-innsbruck/|url-status=dead}}</ref> Natjecanje se trebalo održati 12, 14 i 16. maja 2015. godine, međutim, kako bi omogućili dovoljno vremena za pripremu gradova domaćina, datumi su pomjereni na 19, 21 i 23. maj 2015.<ref>{{cite web|last=Siim|first=Jarmo|title=It’s official: Eurovision 2015 Final on May 23|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=its_official_eurovision_2015_final_on_may_23|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=21. 5. 2015|date=23. 6. 2014}}</ref> {{location map+ |Austrija |float=right |width=300|caption=Mjesta kandidatskih gradova. Izabrani grad je označen crvenom tačkom. Narandžasti gradovi su bili u užem izboru u završnoj fazi nadmetanja. |places= <small>{{location map~ |Austrija |lat=47.066667 |long=15.433333 |label=[[Graz]]|mark=Orange pog.svg|marksize=7}}</small> <small>{{location map~ |Austrija |lat=47.266667 |long=11.383333 |label=[[Innsbruck]]|mark=Orange pog.svg|marksize=7}}</small> <small>{{location map~ |Austrija |lat=46.616667 |long=14.3 |label=[[Klagenfurt]]|position=left|mark=Blue pog.svg|marksize=7}}</small> <small>{{location map~ |Austrija |lat=48.1575 |long=14.026667 |label=[[Wels]]|position=left|mark=Blue pog.svg|marksize=7}}</small> <u>'''{{location map~ |Austrija |lat=48.2 |long=16.366667 |label=[[Beč]]|mark=Red pog.svg|marksize=7}}'''</u> <small>{{location map~ |Austrija |lat=47.287778 |long=16.203056 |label=[[Oberwart]]|mark=Blue pog.svg|marksize=7}}</small> }} [[Datoteka:Gay trafficlights Vienna Karlsplatz.jpg|mini|desno|Semafori u Beču za vrijeme takmičenja. Na slici je prikazan par [[Lezbijke|lezbijki]] kako se drže za ruke.]] {| class="sortable wikitable" |- ! Grad<ref name="host city bids"/> ! Dvorana<ref name="host city bids"/> ! Bilješke<ref name="host city bids"/> |- ! colspan="3" | Gradovi kandidati<ref name=FinalBidding/><ref name=CandidateCities/><ref name=CandidateVenues>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Eurovision 2015: Wiener Stadthalle- Vienna’s only bid in the running|url=http://esctoday.com/85814/eurovision-2015-wiener-stadthalle-viennas-bid-running/|website=esctoday.com|publisher=ORF|access-date=21. 5. 2015|date=25. 6. 2014}}</ref> |- | [[Graz]] | [[Gradska dvorana Graza]] | Bio je domaćin [[Evropsko prvenstvo u rukometu 2010.|Evropskog prvenstva u rukometu 2010.]] |- | [[Innsbruck]] | [[Olimpijska dvorana Innsbrucka]] | Bio je domaćin događajima [[Umjetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|umjetničkog klizanja]] i [[Hokej na ledu na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|hokeja na ledu]] na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] [[Zimske olimpijske igre 1964.|1964]]. i [[Zimske olimpijske igre 1976.|1976]]. godine. |- | '''[[Beč]]''' | '''[[Bečka gradska dvorana]], Dvorana D''' | Domaćin je teniskog turnira [[ATP Beč]] kao i mnogih drugih događaja tokom godine. |- ! colspan="3" | Neuspješna nadmetanja<ref name=FinalBidding/><ref name=CandidateCities/> |- | [[Klagenfurt am Wörthersee|Klagenfurt]] | [[Stadion "Wörthersee"]] | Bio je domaćin nekim utakmicama tokom [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropskog prventsva u nogometu 2008.]] |- | [[Oberwart]] | [[Messezentrum]] | |- | rowspan="6"| [[Beč]] | [[Dvorac Schönbrunn]] | |- | [[Međunarodni aerodrom Beč|Aerodrom Beč, Parking C]]<ref name="ViennaIntAirport">{{cite web|title=Unternehmer will Song Contest veranstalten|url=http://kurier.at/chronik/wien/unternehmer-will-song-contest-veranstalten/70.246.538/|website=kurier.at|publisher=Kurier|date=13. 6. 2014|access-date=21. 5. 2015|last=Silber|first=Christoph}}</ref> | |- | [[Heldenplatz]] | |- | Nova koncertna dvorana u Neu Marxu<ref name="ViennaIntAirport"/> | |- | [[Dvorana Marx]] | |- | [[Trabrennbahn Krieau]] | |- | [[Wels]] | [[Messehalle (Wels)|Messehalle]] | |- |} === Semafori u Beču === [[Beč]] je uveo nove, privremene semafore na kojima su bili naslikani istospolni parovi kako se drže za ruke ili grle. Uvedeni su kao dio događaja koji su prethodili temi ovogodišnjeg Eurosonga koja je promocija tolerancije i uopćene uključivosti više osoba.<ref>{{cite web|url=http://www.newstalk.com/Vienna-gives-the-green-light-to-gay-couples-at-traffic-crossings|title=Vienna gives the green light to gay couples at traffic crossings|author=James Dempsey|publisher=Newstalk|date=13. 5. 2015|access-date=21. 5. 2015}}</ref> {{raščistiti}} == Učesnici == Ovo je spisak država i njihovih uspjeha na polufinalima i na finalu Eurosonga. === Prvo polufinale === 16 država je učestvovalo u prvom polufinalu. [[Australija]],<ref name="bbc-australia">{{cite web|title=Eurovision Song Contest: Australia to compete in 2015|url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-31380742|publisher=[[BBC News]]|access-date=24. 5. 2015|date=11. 2. 2015}}</ref> [[Austrija]], [[Francuska]] i [[Španija]] su glasali u ovom polufinalu.<ref name="Semifinalallocationdraw">{{cite web|last=M.Escudero|first=Victor|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=DJP_allocation_draw_results_whos_in_which_semi-final|title=Allocation Draw results: Who's in which Semi-Final?|website=eurovision.tv|access-date=24. 5. 2015}}</ref> 10 pjesama se kvalificiralo u finale, te se njihov plasman može sortirati od 1-10 i pjesme koje su prošle u finale su obojene narandžastom bojom u donjoj tabeli. {| class="sortable wikitable" style="width:100%" |- ! style="width:5%;" | #<ref name="RunningOrder">{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Eurovision 2015: Semi-final Running Order revealed|url=http://esctoday.com/98947/eurovision-2015-semifinal-running-order-revealed/|website=esctoday.com|publisher=ESCToday|access-date=21. 5. 2015|date=23. 3. 2015}}</ref> ! style="width:18%" | Država<ref name="ESC 2015 SF1">{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2015 First semi-final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2073|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=6. 3. 2015}}</ref> ! style="width:11%" | Jezik ! style="width:22%" | Izvođač<ref name="ESC 2015 SF1" /> ! style="width:25%" | Pjesma<ref name="ESC 2015 SF1" /> ! style="width:25%" | Prijevod ! style="width:5%;" | Plasman ! style="width:5%;" | Bodovi |- |01 | {{ZID|Moldavija}} | [[Engleski jezik|engleski]] | [[Eduard Romanyuta]] | "[[I Want Your Love (pjesma Eduarda Romanyuta)|I Want Your Love]]" | Želim tvoju ljubav |11 |41 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 02 | {{ZID|Armenija}} | engleski | [[Genealogy (grupa)|Genealogy]] | "[[Face the Shadow]]" | Suoči se sa sjenkom |7 |77 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 03 | {{ZID|Belgija}} | engleski | [[Loïc Nottet]] | "[[Rhythm Inside]]" | Unutrašnji ritam |2 |149 |- |04 | {{ZID|Nizozemska}} | engleski | [[Trijntje Oosterhuis]] | "[[Walk Along]]" | Prošetajmo zajedno |14 |33 |- |05 | {{ZID|Finska}} | [[Finski jezik|finski]] | [[Pertti Kurikan Nimipäivät]] | "[[Aina mun pitää]]" | Uvijek moram |16 |13 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |06 | {{ZID|Grčka}} | engleski | [[Maria Elena Kyriakou]] | "[[One Last Breath (pjesma Marije Elene Kyriakou)|One Last Breath]]" | Posljedni uzdah |6 |81 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |07 | {{ZID|Estonija}} | engleski | [[Elina Born]] i [[Stig Rästa]] | "[[Goodbye to Yesterday (pjesma Eline Born i Stiga Räste)|Goodbye to Yesterday]]" | Zbogom jučerašnji dane |3 |105 |- |08 | {{ZID|Makedonija}} | engleski | [[Daniel Kajmakoski]] | "[[Autumn Leaves (pjesma Daniela Kajmakovskog)|Autumn Leaves]]" | Jesensko lišće |15 |28 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 09 | {{ZID|Srbija}} | engleski |[[Bojana Stamenov]] | "[[Beauty Never Lies]]" | Ljepota nikad ne laže |9 |63 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |10 | {{ZID|Mađarska}} | engleski | [[Boggie]] | "[[Wars for Nothing]]" | Ratovi nizašto |8 |67 |- |11 | {{ZID|Bjelorusija}} | engleski | [[Uzari]] i [[Maimuna]] | "[[Time (pjesma Uzari i Maimuna)|Time]]" | Vrijeme |12 |39 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |12 | {{ZID|Rusija}} | engleski | [[Polina Gagarina]] | "[[A Million Voices (pjesma)|A Million Voices]]" | Milion glasova |1 |182 |- |13 | {{ZID|Danska}} |engleski | [[Anti Social Media]] | "[[The Way You Are (pjesma Anti Social Medie)|The Way You Are]]" | Takva kakva si |13 |33 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 14 | {{ZID|Albanija}} | engleski | [[Elhaida Dani]] | "[[I'm Alive (pjesma Elhaide Dani)|I'm Alive]]" | Živa sam |10 |62 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |15 | {{ZID|Rumunija}} | [[Rumunski jezik|rumunski]], engleski | [[Voltaj]] | "[[De la capăt|De la capăt (All over Again)]]" | Ispočetka |5 |89 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" |16 | {{ZID|Gruzija}} | engleski |[[Nina Sublatti]] |"[[Warrior (pjesma Nine Sublatti)|Warrior]]" | Ratnik |4 |98 |- |} === Drugo polufinale === 17 država je učestvovalo u drugom polufinalu. [[Australija]],<ref name="bbc-australia"/> [[Njemačka]], [[Italija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] su glasali u ovom polufinalu.<ref name="Semifinalallocationdraw"/> 10 pjesama se kvalificiralo u finale, te se njihov plasman može sortirati od 1-10 i pjesme koje su prošle u finale su obojene narandžastom bojom u donjoj tabeli. {| class="sortable wikitable" style="width:100%" |- ! style="width:5%;" | #<ref name="RunningOrder" /> ! style="width:18%" | Država<ref name="ESC 2015 SF2">{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2015 Second semi-final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2063|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=6. 3. 2015}}</ref> ! style="width:11%" | Jezik ! style="width:22%" | Izvođač<ref name="ESC 2015 SF2" /> ! style="width:25%" | Pjesma<ref name="ESC 2015 SF2" /> ! style="width:25%" | Prijevod ! style="width:5%;" | Plasman ! style="width:5%;" | Bodovi |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 01 | {{ZID|Litvanija}} | engleski |[[Monika Linkytė]] i [[Vaidas Baumila]] | "[[This Time (Eurosong pjesma Litvanije)|This Time]]" | Ovog puta |7 |67 |- | 02 | {{ZID|Irska}} | engleski | [[Molly Sterling]] | "[[Playing with Numbers]]" | Igra s brojevima |12 |35 |- | 03 | {{ZID|San Marino}} | engleski | [[Michele Perniola]] i [[Anita Simoncini]] | "[[Chain of Lights]]" | Lanac svjetala |16 |11 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 04 | {{ZID|Crna Gora}} | [[Crnogorski jezik|crnogorski]] | [[Knez (pjevač)|Knez]] | "[[Adio (pjesma)|Adio]]" | Zbogom |9 |57 |- | 05 | {{ZID|Malta}} | engleski | [[Amber Bondin|Amber]] | "[[Warrior (pjesma Amber Bondin)|Warrior]]" | Ratnica |11 |43 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 06 | {{ZID|Norveška}} | engleski | [[Kjetil Mørland|Mørland]] i [[Debrah Scarlett]] | "[[A Monster Like Me]]" | Čudovište poput mene |4 |123 |- | 07 | {{ZID|Portugal}} | [[Portugalski jezik|portugalski]] | [[Leonor Andrade]] | "[[Há um mar que nos separa]]" | Razdvaja nas more |14 |19 |- | 08 | {{ZID|Češka}} | engleski | [[Marta Jandová]] i [[Václav Noid Bárta]] | "[[Hope Never Dies]]" | Nada nikada ne umire |13 |33 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 09 | {{ZID|Izrael}} | engleski |[[Nadav Guedj]] | "[[Golden Boy (pjesma Nadava Guedja)|Golden Boy]]" | Zlatni dečko |3 |151 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 10 | {{ZID|Latvija}} |engleski | [[Aminata Savadogo|Aminata]] | "[[Love Injected]]" | Ubrizgati ljubav |2 |155 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 11 | {{ZID|Azerbejdžan}} | engleski | [[Elnur Hüseynov]] | "[[Hour of the Wolf (pjesma)|Hour of the Wolf]]" | Vučji sat |10 |53 |- | 12 | {{ZID|Island}} | engleski | [[María Ólafsdóttir|María Ólafs]] | "[[Unbroken (pjesma Maríe Ólafsdóttir)|Unbroken]]" | Neslomljiva |15 |14 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 13 | {{ZID|Švedska}} |engleski |[[Måns Zelmerlöw]] |"[[Heroes (pjesma Månsa Zelmerlöwa)|Heroes]]" | Heroji |1 |217 |- | 14 | {{ZID|Švicarska}} | engleski | [[Mélanie René]] | "[[Time to Shine]]" | Vrijeme za sjaj |17 |4 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 15 | {{ZID|Kipar}} | engleski | [[Giannis Karagiannis|John Karayiannis]] | "[[One Thing I Should Have Done]]" | Jedno što sam trebao učiniti |6 |87 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 16 | {{ZID|Slovenija}} | engleski | [[Maraaya]] | "[[Here for You (pjesma Maraaye)|Here for You]]" | Ovdje za tebe |5 |92 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 17 | {{ZID|Poljska}} | engleski | [[Monika Kuszyńska]] | "[[In the Name of Love (pjesma Monike Kuszyńske)|In the Name of Love]]" | U ime ljubavi |8 |57 |- |} === Finalisti === {| class="sortable wikitable" style="width:100%" |- ! style="width:5%;" | #<ref name="RunningOrderGrandFinal">{{cite web|title=Running order for Grand Final revealed!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=running_order_for_grand_final_revealed|publisher=European Broadcasting Union|access-date=22. 5. 2015}}</ref> ! style="width:18%" | Država<ref name="ESC 2015 Final">{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2015 Grand final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2083|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=22. 5. 2015}}</ref> ! style="width:11%" | Jezik ! style="width:22%" | Izvođač<ref name="ESC 2015 Final"/> ! style="width:25%" | Pjesma<ref name="ESC 2015 Final"/> ! style="width:25%" | Prijevod ! style="width:5%;" | Plasman ! style="width:5%;" | Bodovi |- | 01 | {{ZID|Slovenija}} | engleski | [[Maraaya]] | "[[Here for You (pjesma Maraaye)|Here for You]]" | Ovdje za tebe |14 |39 |- | 02 | {{ZID|Francuska}} | [[Francuski jezik|francuski]] | [[Lisa Angell]] | "[[N'oubliez pas]]" | Ne zaboravi |25 |4 |- | 03 | {{ZID|Izrael}} | engleski |[[Nadav Guedj]] | "[[Golden Boy (pjesma Nadava Guedja)|Golden Boy]]" | Zlatni dečko |9 |97 |- | 04 | {{ZID|Estonija}} | engleski | [[Elina Born]] i [[Stig Rästa]] | "[[Goodbye to Yesterday (pjesma Eline Born i Stiga Räste)|Goodbye to Yesterday]]" | Zbogom jučerašnji dane |7 |106 |- | 05 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | engleski | [[Electro Velvet]] | "[[Still in Love with You]]" | Još te volim |24 |5 |- | 06 | {{ZID|Armenija}} | engleski | [[Genealogy (grupa)|Genealogy]] | "[[Face the Shadow]]" | Suoči se sa sjenkom |16 |34 |- | 07 | {{ZID|Litvanija}} | engleski | [[Monika Linkytė]] i [[Vaidas Baumila]] | "[[This Time (Eurosong pjesma Litvanije)|This Time]]" | Ovog puta |18 |30 |- | 08 | {{ZID|Srbija}} | engleski | [[Bojana Stamenov]] | "[[Beauty Never Lies]]" | Ljepota nikad ne laže |10 |53 |- | 09 | {{ZID|Norveška}} | engleski | [[Kjetil Mørland|Mørland]] i [[Debrah Scarlett]] | "[[A Monster Like Me]]" | Čudovište poput mene |8 |102 |-style="font-weight: bold; background: gold;" | 10 | {{ZID|Švedska}} | engleski | [[Måns Zelmerlöw]] |"[[Heroes (pjesma Månsa Zelmerlöwa)|Heroes]]" | Heroji |1 |365 |- | 11 | {{ZID|Kipar}} | engleski | [[Giannis Karagiannis|John Karayiannis]] | "[[One Thing I Should Have Done]]" | Jedno što sam trebao učiniti |22 |11 |- | 12 | {{ZID|Australija}} | engleski | [[Guy Sebastian]] | "[[Tonight Again]]" | Ponovo večeras |5 |196 |- | 13 | {{ZID|Belgija}} | engleski | [[Loïc Nottet]] | "[[Rhythm Inside]]" | Unutrašnji ritam |4 |217 |- | 14 | {{ZID|Austrija}} | engleski | [[The Makemakes]] | "[[I Am Yours (pjesma)|I Am Yours]]" | Tvoj sam |27 |0 |- | 15 | {{ZID|Grčka}} | engleski | [[Maria Elena Kyriakou]] | "[[One Last Breath (pjesma Marije Elene Kyriakou)|One Last Breath]]" | Posljedni uzdah |19 |23 |- | 16 | {{ZID|Crna Gora}} | [[Crnogorski jezik|crnogorski]] | [[Knez (pjevač)|Knez]] | "[[Adio (pjesma)|Adio]]" | Zbogom |13 |44 |- | 17 | {{ZID|Njemačka}} | engleski | [[Ann Sophie]] | "[[Black Smoke]]" | Crni dim |26 |0 |- | 18 | {{ZID|Poljska}} | engleski | [[Monika Kuszyńska]] | "[[In the Name of Love (pjesma Monike Kuszyńske)|In the Name of Love]]" | U ime ljubavi |23 |10 |- | 19 | {{ZID|Latvija}} |engleski | [[Aminata Savadogo|Aminata]] | "[[Love Injected]]" | Ubrizgati ljubav |6 |186 |- | 20 | {{ZID|Rumunija}} | [[Rumunski jezik|rumunski]], engleski | [[Voltaj]] | "[[De la capăt|De la capăt (All over Again)]]" | Ispočetka |15 |35 |- | 21 | {{ZID|Španija}} | [[Španski jezik|španski]] | [[Edurne]] | "[[Amanecer (pjesma)|Amanecer]]" | Svitanje |21 |15 |- | 22 | {{ZID|Mađarska}} | engleski | [[Boggie]] | "[[Wars for Nothing]]" | Ratovi nizašto |20 |19 |- | 23 | {{ZID|Gruzija}} | engleski |[[Nina Sublatti]] |"[[Warrior (pjesma Nine Sublatti)|Warrior]]" | Ratnik |11 |51 |- | 24 | {{ZID|Azerbejdžan}} | engleski | [[Elnur Hüseynov]] | "[[Hour of the Wolf (pjesma)|Hour of the Wolf]]" | Vučji sat |12 |49 |-style="font-weight:bold; background:silver;" | 25 | {{ZID|Rusija}} | engleski | [[Polina Gagarina]] | "[[A Million Voices (pjesma)|A Million Voices]]" | Milion glasova |2 |303 |- | 26 | {{ZID|Albanija}} | engleski | [[Elhaida Dani]] | "[[I'm Alive (pjesma Elhaide Dani)|I'm Alive]]" | Živa sam |17 |34 |-style="font-weight:bold; background: #CD7F32;" | 27 | {{ZID|Italija}} | [[Italijanski jezik|italijanski]] | [[Il Volo]] | "[[Grande amore]]" | Velika ljubav |3 |292 |} ==Tabele== ===Prvo polufinale=== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; margin:10px" |- ! colspan=5|Prvo polufinale<br/>podijeljeni rezultati<br/>publike i žirija<ref name="Split vote results">http://www.eurovision.tv/page/results</ref> |- " ! Plasman ! Teleglasanje<ref>uključujući rezultate žirija iz Gruzije</ref> ! Bodovi ! Žiri ! Bodovi |- | 1 | {{ZID|Rusija}} | 145 | {{ZID|Rusija}} | 159 |- | 2 | {{ZID|Estonija}} | 129 | {{ZID|Belgija}} | 139 |- | 3 | {{ZID|Belgija}} | 112 | {{ZID|Gruzija}} | 90 |- | 4 | {{ZID|Gruzija}} | 96 | {{ZID|Grčka}} | 89 |- | 5 | {{ZID|Rumunija}} | 93 | {{ZID|Nizozemska}} | 70 |- | 6 | {{ZID|Armenija}} | 80 | {{ZID|Mađarska}} | 68 |- | 7 | {{ZID|Srbija}} | 78 | {{ZID|Bjelorusija}} | 65 |- | 8 | {{ZID|Albanija}} | 66 | {{ZID|Rumunija}} | 64 |- | 9 | {{ZID|Grčka}} | 59 | {{ZID|Albanija}} | 61 |- | 10 | {{ZID|Finska}} | 51 | {{ZID|Estonija}} | 60 |- | 11 | {{ZID|Moldavija}} | 48 | {{ZID|Armenija}} | 54 |- | 12 | {{ZID|Mađarska}} | 45 | {{ZID|Danska}} | 51 |- | 13 | {{ZID|Bjelorusija}} | 32 | {{ZID|Moldavija}} | 46 |- | 14 | {{ZID|Danska}} | 23 | {{ZID|Srbija}} | 43 |- | 15 | {{ZID|Nizozemska}} | 23 | {{ZID|Makedonija}} | 42 |- | 16 | {{ZID|Makedonija}} | 22 | {{ZID|Finska}} | 1 |- |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" |- ! colspan="2" rowspan="2" | ! colspan="21" | Rezultati glasanja<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2073#Scoreboard|title=Eurovision Song Contest 2015 - Semi-final 1 Scoreboard|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|author=eurovision.tv|date=24. 5. 2015|access-date=24. 5. 2015}}</ref> |- ! {{H:title|Ukupno bodova|Uk.}} ! {{ZD|Albanija}} ! {{ZD|Armenija}} ! {{ZD|Australija}} ! {{ZD|Austrija}} ! {{ZD|Bjelorusija}} ! {{ZD|Belgija}} ! {{ZD|Danska}} ! {{ZD|Estonija}} ! {{ZD|Makedonija}} ! {{ZD|Finska}} ! {{ZD|Francuska}} ! {{ZD|Gruzija}} ! {{ZD|Grčka}} ! {{ZD|Mađarska}} ! {{ZD|Moldavija}} ! {{ZD|Rumunija}} ! {{ZD|Rusija}} ! {{ZD|Srbija}} ! {{ZD|Španija}} ! {{ZD|Nizozemska}} |- ! rowspan="16" | | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Moldavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 41 | 2||6||-||-||5||-||-||-||5||-||-||10||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||8||-||5||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Armenija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 77 | 5||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||7||'''12'''||-||-||7||-||5||8||7||-||4||1||'''12'''||-||4||5 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Belgija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 149 | 6||1||8||6||6|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||10||6||'''12'''||'''12'''||5||6||10||5||7||8||7||10||'''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 33 | 1||-||-||-||-||6||7||5||1||3||2||2||-||-||-||3||-||-||3|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 | -||-||-||-||1||-||2||4||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||2||-||-||-||4||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Grčka''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 81 | '''12'''||8||6||4||3||3||-||1||4||2||3||4|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||3||3||6||5||6||2||6 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Estonija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 105 | -||4||5||10||8||5||8|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||2||8||4||3||4||8||2||2||10||2||'''12'''||8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Makedonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 28 | 10||-||3||-||-||-||-||2|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||1||-||-||'''12'''||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Srbija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 63 | -||5||'''12'''||7||4||-||1||-||'''12'''||4||1||-||2||4||-||-||4|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||7 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Mađarska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 67 | 3||-||2||5||-||4||4||'''12'''||-||7||6||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||10||2||8||-||4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Bjelorusija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 | -||7||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||3||-||-||-||-||'''12'''||3||-||8||-||6||-||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Rusija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 182 | 7||10||10||'''12'''||'''12'''||8||10||8||8||10||10||7||'''12'''||'''12'''||7||'''12'''|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||10||7||10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 33 | -||2||4||1||-||1|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||7||-||1||-||-||1||7||-||5||-||-||1||3 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Albanija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 62 | style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||3||-||10||-||-||10||-||7||6||10||1||6||-||3||-||6||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Rumunija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 89 | 8||3||1||8||2||7||6||3||-||6||8||1||5||5||'''12'''|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||1||3||8||2 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Gruzija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 98 | 4||'''12'''||7||2||10||2||5||6||3||5||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||8||6||10||4||7||1||5||1 |} ==== 12 bodova ==== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je svaka država dala drugoj u prvom polufinalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Takmičar !! Država dala 12 bodova |- | 5 | {{ZID|Rusija}} || {{ZID|Austrija}}, {{ZID|Bjelorusija}}, {{ZID|Grčka}}, {{ZID|Mađarska}}, {{ZID|Rumunija}} |- | 4 | {{ZID|Belgija}} || {{ZID|Danska}}, {{ZID|Finska}}, {{ZID|Francuska}}, {{ZID|Nizozemska}} |- |rowspan="2" | 2 | {{ZID|Armenija}} || {{ZID|Belgija}}, {{ZID|Rusija}} |- | {{ZID|Srbija}} || {{ZID|Australija}}, {{ZID|Makedonija}} |- | rowspan="7" | 1 | {{ZID|Bjelorusija}} || {{ZID|Gruzija}} |- | {{ZID|Estonija}} || {{ZID|Španija}} |- | {{ZID|Gruzija}} || {{ZID|Armenija}} |- | {{ZID|Grčka}} || {{ZID|Albanija}} |- | {{ZID|Mađarska}} || {{ZID|Estonija}} |- | {{ZID|Makedonija}} || {{ZID|Srbija}} |- | {{ZID|Rumunija}} || {{ZID|Moldavija}} |- |} ===Drugo polufinale=== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; margin:10px" |- ! colspan=5|Drugo polufinale<br/>podijeljeni rezultati<br/>publike i žirija<ref name="Split vote results"/> |- " ! Plasman ! Teleglasanje<ref>uključujući rezultate žirija iz Azerbejžana, Crne Core i San Marina</ref> ! Bodovi ! Žiri ! Bodovi |- | 1 | {{ZID|Švedska}} | 195 | {{ZID|Švedska}} | 208 |- | 2 | {{ZID|Izrael}} | 157 | {{ZID|Latvija}} | 155 |- | 3 | {{ZID|Latvija}} | 116 | {{ZID|Norveška}} | 144 |- | 4 | {{ZID|Poljska}} | 114 | {{ZID|Izrael}} | 114 |- | 5 | {{ZID|Norveška}} | 104 | {{ZID|Malta}} | 84 |- | 6 | {{ZID|Litvanija}} | 98 | {{ZID|Slovenija}} | 84 |- | 7 | {{ZID|Slovenija}} | 95 | {{ZID|Irska}} | 84 |- | 8 | {{ZID|Kipar}} | 80 | {{ZID|Kipar}} | 76 |- | 9 | {{ZID|Crna Gora}} | 58 | {{ZID|Azerbejdžan}} | 67 |- | 10 | {{ZID|Češka}} | 51 | {{ZID|Litvanija}} | 52 |- | 11 | {{ZID|Azerbejdžan}} | 37 | {{ZID|Crna Gora}} | 47 |- | 12 | {{ZID|Malta}} | 32 | {{ZID|Češka}} | 34 |- | 13 | {{ZID|Portugal}} | 24 | {{ZID|Portugal}} | 23 |- | 14 | {{ZID|Island}} | 21 | {{ZID|Švicarska}} | 15 |- | 15 | {{ZID|San Marino}} | 16 | {{ZID|Island}} | 15 |- | 16 | {{ZID|Irska}} | 14 | {{ZID|Poljska}} | 10 |- | 17 | {{ZID|Švicarska}} | 6 | {{ZID|San Marino}} | 6 |- |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" |- ! colspan="2" rowspan="2" | ! colspan="22" | Rezultati glasanja<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2063#Scoreboard|title=Eurovision Song Contest 2015 - Semi-final 2 Scoreboard|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|author=eurovision.tv|date=24. 5. 2015|access-date=24. 5. 2015}}</ref> |- ! {{H:title|Ukupno bodova|Uk.}} ! {{ZD|Australija}} ! {{ZD|Azerbejdžan}} ! {{ZD|Kipar}} ! {{ZD|Češka}} ! {{ZD|Njemačka}} ! {{ZD|Island}} ! {{ZD|Irska}} ! {{ZD|Izrael}} ! {{ZD|Italija}} ! {{ZD|Latvija}} ! {{ZD|Litvanija}} ! {{ZD|Malta}} ! {{ZD|Crna Gora}} ! {{ZD|Norveška}} ! {{ZD|Poljska}} ! {{ZD|Portugal}} ! {{ZD|San Marino}} ! {{ZD|Slovenija}} ! {{ZD|Švedska}} ! {{ZD|Švicarska}} ! {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- style="background:#ffdead;" ! rowspan="17" | | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Litvanija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 67 | 4||7||7||1||-||4||7||4||-||10|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||4||-||10||-||-||3||-||-||3||3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 35 | -||2||1||5||2||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||4||2||-||2||-||-||-||5||1||3||-||8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | San Marino | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 11 | -||-||-||-||-||-||-||-||6||-||-||-||5||-||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Crna Gora''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 57 | -||10||2||6||-||-||-||7||4||2||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||3||-||5||-||10||7||1||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 43 | 3||-||-||4||-||-||3||10||1||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||10||-||-||-||7||-||-||-||5 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Norveška''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 123 | 8||-||6||7||7||10||4||1||2||7||8||5||6|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||6||8||8||6||'''12'''||10||2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 | -||3||-||-||1||-||-||-||-||-||-||-||4||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||4||-||6||1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Češka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 33 | -||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||4||-||1||8||-||1||-||1||1||-||8||1||4||3||1||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Izrael''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 151 | 7||8||10||2||8||8||8|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||3||4||10||3||8||10||10||6||5||10||7||'''12''' |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Latvija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 155 | 10||6||8||8||10||7||'''12'''||2||8|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||7||-||7||7||7||10||8||8||8||10 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Azerbejdžan''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 53 | 2|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||5||10||-||2||-||3||-||-||6||8||7||-||3||3||-||-||4||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 14 | -||5||-||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||2||-||-||-||1||-||-||2||2||-||-||-||2||-||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Švedska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 217 | '''12'''||4||'''12'''||'''12'''||'''12'''||'''12'''||10||'''12'''||10||'''12'''||10||'''12'''||8||'''12'''||'''12'''||'''12'''||'''12'''||'''12'''|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 | -||1||-||-||-||1||-||-||-||-||-||-||-||1||1||-||-||-||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Kipar''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 87 | 6||-|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||5||5||6||5||7||6||3||2||-||6||4||6||2||7||6||5||6 |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Slovenija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 92 | 5||'''12'''||3||3||6||6||-||6||3||8||7||3||'''12'''||4||5||4||1|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||4||- |- style="background:#ffdead;" | style="text-align:left; background:#ffdead;" | '''Poljska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" | 57 | 1||-||4||-||3||3||5||-||5||5||5||6||-||5|| style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||2||-||2||5||2||4 |} ==== 12 bodova ==== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je svaka država dala drugoj u drugom polufinalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Takmičar !! Država dala 12 bodova |- | 14 | {{ZID|Švedska}} || {{ZID|Australija}}, {{ZID|Kipar}}, {{ZID|Češka}}, {{ZID|Njemačka}}, {{ZID|Island}}, {{ZID|Izrael}}, {{ZID|Latvija}}, {{ZID|Malta}}, {{ZID|Norveška}}, {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Portugal}}, {{ZID|San Marino}}, {{ZID|Slovenija}}, {{ZID|Švicarska}} |- |rowspan="3" | 2 | {{ZID|Izrael}} || {{ZID|Italija}}, {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | {{ZID|Latvija}} || {{ZID|Irska}}, {{ZID|Litvanija}} |- | {{ZID|Slovenija}} || {{ZID|Azerbejdžan}}, {{ZID|Crna Gora}} |- | 1 | {{ZID|Norveška}} || {{ZID|Švedska}} |- |} ===Finale=== {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" |- ! colspan="2" rowspan="2" | ! colspan="41" | Rezultati glasanja<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2083#Scoreboard|title=Eurovision Song Contest 2015 - Semi-final 1 Scoreboard|publisher=European Broadcasting Union|website=eurovision.tv|author=eurovision.tv|date=24. 5. 2015|access-date=24. 5. 2015}}</ref> |- ! {{H:title|Ukupno bodova|Uk.}} ! {{ZD|Albanija}} ! {{ZD|Armenija}} ! {{ZD|Australija}} ! {{ZD|Austrija}} ! {{ZD|Azerbejdžan}} ! {{ZD|Bjelorusija}} ! {{ZD|Belgija}} ! {{ZD|Kipar}} ! {{ZD|Češka}} ! {{ZD|Danska}} ! {{ZD|Estonija}} ! {{ZD|Makedonija}} ! {{ZD|Finska}} ! {{ZD|Francuska}} ! {{ZD|Gruzija}} ! {{ZD|Njemačka}} ! {{ZD|Grčka}} ! {{ZD|Mađarska}} ! {{ZD|Island}} ! {{ZD|Irska}} ! {{ZD|Izrael}} ! {{ZD|Italija}} ! {{ZD|Latvija}} ! {{ZD|Litvanija}} ! {{ZD|Malta}} ! {{ZD|Moldavija}} ! {{ZD|Crna Gora}} ! {{ZD|Norveška}} ! {{ZD|Poljska}} ! {{ZD|Portugal}} ! {{ZD|Rumunija}} ! {{ZD|Rusija}} ! {{ZD|San Marino}} ! {{ZD|Srbija}} ! {{ZD|Slovenija}} ! {{ZD|Španija}} ! {{ZD|Švedska}} ! {{ZD|Švicarska}} ! {{ZD|Nizozemska}} ! {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- ! rowspan="27" | | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 | -||-||-||-||3||-||-||-||-||-||-||8||1||-||-||-||-||-||2||-||6||-||3||4||-||-||4||1||1||-||-||-||-||5||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||1||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 | -||3||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||1||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 97 | 5||-||2||2||7||2||-||6||-||-||-||-||3||-||1||5||-||-||5||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||8||1||-||5||-||3||4||4||7||1||-||2||6||-||1||4||3||5||5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 106 | 4||-||3||6||4||7||2||2||-||6||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||2||10||-||2||2||-||7||1||-||3||2||6||8||3||-||1||3||2||1||-||7||-||2||-||3||3||-||4||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 | -||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||1||-||-||-||-||1||-||-||-||-||-||-||-||3||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Armenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 34 | -||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||4||3||-||2||-||-||3||-||3||'''12'''||-||1||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||6||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Litvanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 30 | -||-||-||-||-||-||-||-||-||1||2||-||-||-||3||-||-||-||-||7||-||-||7||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||6||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Srbija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 | 2||-||5||3||-||-||-||-||3||-||-||10||-||-||-||-||-||-||-||-||2||3||-||-||-||-||'''12'''||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||6||-||-||5||1||1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 102 | -||-||4||4||-||-||-||-||-||3||4||-||4||-||-||4||-||4||10||4||-||5||2||5||2||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||3||6||6||-||6||-||4||2||7||10||3||- |- style="background:gold;" | style="text-align:left;" | '''Švedska''' | style="text-align:right;" | '''365''' | 7||7||'''12'''||7||6||10||'''12'''||10||10||'''12'''||10||5||'''12'''||8||7||10||4||10||'''12'''||10||10||'''12'''||'''12'''||10||10||8||5||'''12'''||'''12'''||8||8||8||7||8||'''12'''||8||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||10||'''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 11 | -||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||10||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||1||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Australija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 196 | 3||1||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||-||6||4||4||-||8||5||-||5||2||-||7||5||8||8||5||7||6||5||3||6||4||-||10||8||-||2||4||8||3||2||7||'''12'''||8||8||10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 217 | 1||4||6||5||-||8||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||7||6||7||7||1||7||'''12'''||6||8||7||'''12'''||4||2||4||7||4||7||-||6||-||7||5||5||7||10||5||4||3||6||10||2||'''12'''||3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 | -||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 23 | 10||5||-||-||-||-||-||8||-||-||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Crna Gora | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 44 | 6||8||-||-||2||-||-||-||-||-||-||4||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||'''12'''||10||-||2||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 | -||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 10 | -||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||4||-||-||-||-||-||3||-||1||-||-||-||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Latvija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 186 | -||2||7||1||5||5||7||3||5||4||6||-||6||7||4||6||3||5||7||'''12'''||-||4||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||'''12'''||4||2||-||8||10||2||5||2||'''12'''||1||7||4||5||4||2||7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Rumunija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 35 | -||-||-||-||-||-||5||1||-||2||-||-||-||-||-||-||-||1||-||-||5||-||-||-||-||'''12'''||-||-||-||4||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||5||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 15 | -||-||-||-||1||-||-||-||-||-||-||-||-||5||-||-||-||-||-||-||1||-||-||-||-||1||2||-||-||3||-||1||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||1||1||1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Mađarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 | -||-||-||-||-||-||-||-||1||-||8||-||-||1||-||1||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||4||-||4||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Gruzija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 51 | -||10||1||-||10||3||1||-||4||-||1||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||2||3||-||-||-||-||-||6||-||5||-||-||-||-||-||5||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Azerbejdžan | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 49 | -||-||-||-||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||'''12'''||-||-||-||-||-||10||-||-||-||-||-||-||-||-||2||8||3||8||-||-||-||3||3||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Rusija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 303 | 8||'''12'''||10||8||'''12'''||'''12'''||10||5||8||10||'''12'''||6||8||10||5||'''12'''||8||6||3||8||8||10||10||-||7||10||7||2||6||10||10||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||10||5||10||6||7||6||6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Albanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 34 |style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||-||-||-||-||-||6||-||-||-||-||'''12'''||-||-||-||-||6||-||-||-||-||-||-||-||-||-||10||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||- |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 292 |'''12'''||6||8||10||8||1||8||'''12'''||7||5||3||7||2||6||8||3||'''12'''||2||6||6||'''12'''||style="text-align:left; background:#AAAAAA;" | ||8||1||'''12'''||7||6||5||7||'''12'''||'''12'''||'''12'''||10||7||8||'''12'''||8||6||7||8 |- |} ==== 12 bodova ==== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je svaka država dala drugoj u finalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Takmičar !! Država dala 12 bodova |- | 12 | {{ZID|Švedska}} || {{ZID|Australija}}, {{ZID|Belgija}}, {{ZID|Danska}}, {{ZID|Finska}}, {{ZID|Island}}, {{ZID|Italija}}, {{ZID|Latvija}}, {{ZID|Norveška}}, {{ZID|Poljska}}, {{ZID|Slovenija}}, {{ZID|Švicarska}}, {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | 9 | {{ZID|Italija}} || {{ZID|Albanija}}, {{ZID|Kipar}}, {{ZID|Grčka}}, {{ZID|Izrael}}, {{ZID|Malta}}, {{ZID|Portugal}}, {{ZID|Rumunija}}, {{ZID|Rusija}}, {{ZID|Španija}} |- | 5 | {{ZID|Rusija}} || {{ZID|Armenija}}, {{ZID|Azerbejdžan}}, {{ZID|Bjelorusija}}, {{ZID|Estonija}}, {{ZID|Njemačka}} |- |rowspan="2" | 3 | {{ZID|Belgija}} || {{ZID|Francuska}}, {{ZID|Mađarska}}, {{ZID|Nizozemska}} |- | {{ZID|Latvija}} || {{ZID|Irska}}, {{ZID|Litvanija}}, {{ZID|San Marino}} |- | 2 | {{ZID|Australija}} || {{ZID|Austrija}}, {{ZID|Švedska}} |- |rowspan="6" | 1 | {{ZID|Albanija}} || {{ZID|Makedonija}} |- | {{ZID|Armenija}} || {{ZID|Gruzija}} |- | {{ZID|Azerbejdžan}} || {{ZID|Češka}} |- | {{ZID|Crna Gora}} || {{ZID|Srbija}} |- | {{ZID|Rumunija}} || {{ZID|Moldavija}} |- | {{ZID|Srbija}} || {{ZID|Crna Gora}} |- |} == Ostale zemlje == Da se država može takmičiti na Euroviziji, treba biti punopravni član [[EBU]]-a .<ref name=Eligibility>{{cite web|title=Which countries?|url=http://www.eurovision.tv/page/about/which-countries-can-take-part#Which_countries?|work=Frequently Asked Questions|publisher=EBU|access-date=22. 5. 2014}}</ref> EBU je pozvao svih 56 članova da se takmiče.<ref name=Eligibility/> Dosad je 24 države potvrdilo takmičenje. Dok ostali aktivni članovi EBU-a trebaju da donesu odluke, ovo je trenutna lista država koje su donijele odluke i šta su odlučile. ===Aktivne članice EBU-a=== ====Potvrda treba biti najavljena==== 1 države koje su se takmičile u Danskoj, a još trebaju da donesu odluku su: *{{ZID|San Marino}}<ref>{{Cite web |url=http://www.smtvsanmarino.sm/costume/2014/09/16/san-marino-rtv-eurovision-song-contest-2015 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2014 |archive-date=17. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140917203614/http://www.smtvsanmarino.sm/costume/2014/09/16/san-marino-rtv-eurovision-song-contest-2015 |url-status=dead }}</ref> ===Definitivno se ne takmiče=== *{{ZID|Andora}}<ref name="Andorra">{{cite web|first=Sanjay|last=Jiandani|title=Andorra: RTVA will not return to Eurovision in 2015|url=http://esctoday.com/84971/andorra-rtva-will-return-eurovision-2015/|publisher=ESCToday|website=esctoday.com|access-date=17. 6. 2014|date=17. 6. 2014}}</ref> *{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<ref>{{cite web|author=Oslobođenje|title=BiH ipak neće učestvovati na Eurosongu 2015. godine|url=http://www.oslobodjenje.ba/opusteno/muzika/definitivno-bih-nece-ucestvovati-na-eurosongu-2015-godine|publisher=Oslobođenje|access-date=27. 4. 2015|date=17. 11. 2014}}</ref> *{{ZID|Bugarska}}<ref>{{cite web|first=Sanjay|last=Jiandani|title=Bulgaria: BNT will not participate in Eurovision 2015|url=http://esctoday.com/87934/bulgaria-bnt-will-participate-vienna/|publisher=ESCToday|website=esctoday.com|access-date=10. 10. 2014|date=10. 10. 2014}}</ref> *{{ZID|Hrvatska}}<ref>{{cite web|first=Sanjay|last=Jiandani|title=Croatia: HRT will not participate Eurovision 2015|url=http://esctoday.com/86890/croatia-hrt-eurovision-2015/|publisher=ESCToday|website=esctoday.com|access-date=26. 9. 2014|date=26. 9. 2014}}</ref> *{{ZID|Češka}}<ref>{{cite web|first=Sanjay|last=Jiandani|title=Czech Republic: CT will not return in Eurovison 2015|url=http://esctoday.com/85913/czech-republic-ct-will-return-eurovison-2015/|work=ESCToday|access-date=29. 7. 2014|date=29. 7. 2014}}</ref> * {{ZID|Liban}}<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Télé Liben will not participate in Eurovision 2015|url=http://esctoday.com/86618/lebanon-tele-liban/|website=esctoday.com|publisher=ESCToday|access-date=15. 9. 2014|date=15. 9. 2014}}</ref> * {{ZID|Lihtenštajn}} <ref>{{cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|title=Liechtentestein: 1 FL TV will not debut in Eurovision 2015|url=http://esctoday.com/85870/liechtentestein-1-fl-tv-will-debut-eurovision-2015/|date=28. 7. 2014 |publisher=ESCToday.com|access-date=28. 7. 2014}}</ref> * {{ZID|Luksemburg}}<ref>{{cite web|first=Sanjay|last=Jiandani|title=Luxembourg: RTL will not return to Eurovision in 2015|url=http://esctoday.com/85926/luxembourg-rtl-will-return-eurovision-2015/|work=ESCToday|access-date=30. 7. 2014|date=30. 7. 2014}}</ref> * {{ZID|Monako}}<ref>{{cite web|title=Monaco: TMC will not be returning in Eurovision 2015|url=http://esctoday.com/85056/monaco-tmc-will-return-eurovision-2015/|access-date=20. 6. 2014|last=Jiandani|first=Sanjay|date=20. 6. 2014|publisher=ESCToday|website=esctoday.com}}</ref> * {{ZID|Slovačka}}<ref>{{cite web|url=http://ogaeslovakia.blogspot.sk/2014/08/slovakia-will-not-participate-in.html|title=Slovakia will not participate in Eurovision 2015|website=ogaeslovakia.blogspot.sk|publisher=OGAE Slovakia|date=13. 8. 2014|access-date=13. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|url=http://esctoday.com/86385/slovakia/|title=Slovakia: RTVS will not return to Eurovision in 2015|website=esctoday.com|publisher=EscToday|date=26. 8. 2014|access-date=26. 8. 2014}}</ref> * {{ZID|Turska}}<ref>{{cite web|url=http://eurovisionireland.net/2014/08/25/exclusive-trt-confirm-to-eurovision-ireland-that-turkey-will-not-attend-eurovision-2015/|title=EXCLUSIVE : TRT confirm to Eurovision Ireland that Turkey will not attend Eurovision 2015|work=Eurovision Ireland|last=Mulhall|first=Garrett|date=25. 8. 2014|access-date=25. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/86392/turkey-trt-plans-return-eurovision-2015/|title=Turkey: TRT has no plans to return to Eurovision in 2015|work=ESCToday|last=Jiandani|first=Sanjay|date=26. 8. 2014|access-date=27. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/86670/turkey-trt-confirms-return-eurovision-2015/|title=Turkey: TRT confirms no return to Eurovision in 2015|work=ESCToday|last=Jiandani|first=Sanjay|date=5. 9. 2014|access-date=5. 9. 2014}}</ref> * {{ZID|Ukrajina}}<ref>{{cite web|title=Ukraine : NTU will not participate in Eurovision 2015|url=http://esctoday.com/86848/ukraine-ntu-will-not-participate-in-eurovision-2015/}}</ref> == Službeni album == {{Infokutija album | | naziv = Eurovision Song Contest: Vienna 2015 | vrsta =Kompilacijski album | izvođač_gen = [[Eurovision Song Contest]]a | slika = ESC 2015 album cover.jpg | pozadina = #8FBC8F | objavljen = 20. april 2015. | žanr = [[Pop muzika|Pop]] | trajanje =58:43 (CD 1)<br />61:50 (CD 2) | izdavač =[[Universal Music Group|Universal]] | prethodni_album = [[Eurosong 2014.#Službeni album|''Eurovision Song Contest: Copenhagen 2014'']]<br />(2014) | ovaj_album = '''''Eurovision Song Contest: Vienna 2015'''''<br />(2015) | sljedeći_album = [[Eurosong 2016#Službeni album|''TBA'']]<br />(2016) }} '''''Eurovision Song Contest: Vienna 2015''''' je službeni kompilacijski album Eurosonga 2015. godine koga je sastavio [[Evropska radiodifuzijska unija|European Broadcasting Union]] i objavio [[Universal Music Group]] 20. aprila 2015. Album sadržava svih 40 pjesama koje su se pojavile na Eurosongu 2015, te sadrži i pjesme polufinalista koji se nisu kvalificirali u finale.<ref>{{cite web|last1=Siim|first1=Jarmo|title=Eurovision 2015 album to be released on…|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=eurovision_2015_album_to_be_released_on|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=20. 5. 2015|date=20. 3. 2015}}</ref> ==== CD 1 ==== # "[[I'm Alive (pjesma Elhaide Dani)|I'm Alive]]" <small>([[Albanija na Pjesmi Eurovizije|Albanija]])</small> – [[Elhaida Dani]] – 3:00 # "[[Face The Shadow]]" <small>([[Armenija na Pjesmi Eurovizije|Armenija]])</small> – [[Genealogy (grupa)|Genealogy]] – 3:02 # "[[I Am Yours (pjesma)|I Am Yours]]" <small>([[Austrija na Pjesmi Eurovizije|Austrija]])</small> – [[The Makemakes]] – 3:00 # "[[Tonight Again]]" <small>([[Australija na Pjesmi Eurovizije|Australija]])</small> – [[Guy Sebastian]] – 3:02 # "[[Hour of the Wolf (pjesma)|Hour of the Wolf]]" <small>([[Azerbejdžan na Pjesmi Eurovizije|Azerbejdžan]])</small> – [[Elnur Hüseynov]] – 2:59 # "[[Rhythm Inside]]" <small>([[Belgija na Pjesmi Eurovizije|Belgija]])</small> – [[Loïc Nottet]] – 2:53 # "[[Time (pjesma Uzari i Maimuna)|Time]]" <small>([[Bjelorusija na Pjesmi Eurovizije|Bjelorusija]])</small> – [[Uzari]] i [[Maimuna]] – 2:53 # "[[Time to Shine]]" <small>([[Švicarska na Pjesmi Eurovizije|Švicarska]])</small> – [[Mélanie René]] – 3:02 # "[[One Thing I Should Have Done]]" <small>([[Kipar na Pjesmi Eurovizije|Kipar]])</small> – [[John Karayiannis]] – 3:03 # "[[Hope Never Dies]]" <small>([[Češka na Pjesmi Eurovizije|Češka]])</small> – [[Marta Jandová]] i [[Václav Noid Bárta]] – 3:04 # "[[Black Smoke]]" <small>([[Njemačka na Pjesmi Eurovizije|Njemačka]])</small> – [[Ann Sophie]] – 3:12 # "[[The Way You Are (pjesma Anti Social Medie)|The Way You Are]]" <small>([[Danska na Pjesmi Eurovizije|Danska]])</small> – [[Anti Social Media]] – 3:05 # "[[Goodbye to Yesterday (pjesma Eline Born i Stiga Räste)|Goodbye to Yesterday]]" <small>([[Estonija na Pjesmi Eurovizije|Estonija]])</small> – [[Elina Born]] i [[Stig Rästa]] – 3:00 # "[[Amanecer (pjesma)|Amanecer]]" <small>([[Španija na Pjesmi Eurovizije|Španija]])</small> – [[Edurne]] – 3:04 # "[[Aina mun pitää]]" <small>([[Finska na Pjesmi Eurovizije|Finska]])</small> – [[Pertti Kurikan Nimipäivät]] – 1:27 # "[[N'oubliez pas]]" <small>([[Francuska na Pjesmi Eurovizije|Francuska]])</small> – [[Lisa Angell]] – 3:00 # "[[Still in Love with You]]" <small>([[Ujedinjeno Kraljevstvo na Pjesmi Eurovizije|Ujedinjeno Kraljevstvo]])</small> – [[Electro Velvet]] – 2:53 # "[[Warrior (pjesma Nine Sublatti)|Warrior]]" <small>([[Gruzija na Pjesmi Eurovizije|Gruzija]])</small> – [[Nina Sublatti]] – 3:01 # "[[One Last Breath (pjesma Marije Elene Kyriakou)|One Last Breath]]" <small>([[Grčka na Pjesmi Eurovizije|Grčka]])</small> – [[Maria Elena Kyriakou]] – 2:56 # "[[Wars for Nothing]]" <small>([[Mađarska na Pjesmi Eurovizije|Mađarska]])</small> – [[Boggie]] – 2:57 ==== CD 2 ==== # "[[Playing With Numbers]]" <small>([[Irska na Pjesmi Eurovizije|Irska]])</small> – [[Molly Sterling]] – 3:05 # "[[Golden Boy (pjesma Nadava Guedja)|Golden Boy]]" <small>([[Izrael na Pjesmi Eurovizije|Izrael]])</small> – [[Nadav Guedj]] – 3:00 # "[[Unbroken (pjesma Maríe Ólafsdóttir)|Unbroken]]" <small>([[Island na Pjesmi Eurovizije|Island]])</small> – [[María Ólafsdóttir|María Ólafs]] – 3:04 # "[[Grande amore]]" <small>([[Italija na Pjesmi Eurovizije|Italija]])</small> – [[Il Volo]] – 3:01 # "[[This Time (Eurosong pjesma Litvanije)|This Time]]" <small>([[Litvanija na Pjesmi Eurovizije|Litvanija]])</small> – [[Monika Linkytė]] i [[Vaidas Baumila]] – 3:10 # "[[Love Injected]]" <small>([[Latvija na Pjesmi Eurovizije|Latvija]])</small> – [[Aminata Savadogo|Aminata]] – 3:00 # "[[I Want Your Love (pjesma Eduarda Romanyuta)|I Want Your Love]]" <small>([[Moldavija na Pjesmi Eurovizije|Moldavija]])</small> – [[Eduard Romanyuta]] – 2:59 # "[[Adio (pjesma)|Adio]]" <small>([[Crna Gora na Pjesmi Eurovizije|Crna Gora]])</small> – [[Knez (pjevač)|Knez]] – 3:02 # "[[Autumn Leaves (pjesma Daniela Kajmakovskog)|Autumn Leaves]]" <small>([[Makedonija na Pjesmi Eurovizije|Makedonija]])</small> – [[Daniel Kajmakoski]] – 3:02 # "[[Warrior (pjesma Amber Bondin)|Warrior]]" <small>([[Malta na Pjesmi Eurovizije|Malta]])</small> – [[Amber Bondin|Amber]] – 2:59 # "[[Walk Along]]" <small>([[Nizozemska na Pjesmi Eurovizije|Nizozemska]])</small> – [[Trijntje Oosterhuis]] – 3:03 # "[[A Monster Like Me]]" <small>([[Norveška na Pjesmi Eurovizije|Norveška]])</small> – [[Kjetil Mørland|Mørland]] i [[Debrah Scarlett]] – 3:04 # "[[In the Name of Love (pjesma Monike Kuszyńske)|In the Name of Love]]" <small>([[Poljska na Pjesmi Eurovizije|Poljska]])</small> – [[Monika Kuszyńska]] – 2:56 # "[[Há um mar que nos separa]]" <small>([[Portugal na Pjesmi Eurovizije|Portugal]])</small> – [[Leonor Andrade]] – 3:00 # "[[De la capăt|De la capăt (All over Again)]]" <small>([[Rumunija na Pjesmi Eurovizije|Rumunija]])</small> – [[Voltaj]] – 3:00 # "[[Beauty Never Lies]]" <small>([[Srbija na Pjesmi Eurovizije|Srbija]])</small> – [[Bojana Stamenov]] – 2:55 # "[[A Million Voices (pjesma)|A Million Voices]]" <small>([[Rusija na Pjesmi Eurovizije|Rusija]])</small> – [[Polina Gagarina]] – 3:07 # "[[Heroes (pjesma Månsa Zelmerlöwa)|Heroes]]" <small>([[Švedska na Pjesmi Eurovizije|Švedska]])</small> – [[Måns Zelmerlöw]] – 3:11 # "[[Here for You (pjesma Maraaye)|Here for You]]" <small>([[Slovenija na Pjesmi Eurovizije|Slovenija]])</small> – [[Maraaya]] – 2:58 # "[[Chain of Lights]]" <small>([[San Marino na Pjesmi Eurovizije|San Marino]])</small> – [[Michele Perniola]] i [[Anita Simoncini]] – 3:01 ==== Hit liste i certifikacija ==== {| class="wikitable sortable" |- !Hit lista (2015) !Najbolji<br />plasman |- |UK Albumi ([[Official Charts Company|OCC]])<ref>[http://www.officialcharts.com/artist/_/Various%20Artists/ "Various Artists | Artist | Official Charts"]. UK Albums Chart.</ref> |17 |- |} == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == * [http://www.eurovision.tv/page/timeline Zvanična stranica] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong 2015.|*]] [[Kategorija:2015. u Austriji]] [[Kategorija:2015. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Austriji]] rgbt89g8o5r73gstwjw578sh2oryxjg Nenad Veličković 0 359420 3892050 3834490 2026-05-31T12:29:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 6 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3892050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Nenad Veličković | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = [[2. maj]] [[1962]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Književnik]] | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} == Biografija == '''Nenad Veličković''' je bosanskohercegovački pisac i kolumnista. Rođen je 2. maja 1962. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1986. diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], Odsjek za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik, a magistrirao je s tezom ''Politički teatar Dušana Kovačevića'' u maju 2006.godine. Od 1999. do 2007. bio je vlasnik Književne radionice ''Omnibus'', za koju je uredio preko 20 knjiga domaćih i stranih autora. Jedan je od inicijatora književnog festivala ''Na pola puta'' u Užicu, a pokretač je i urednik više listova i časopisa (''Vizija'', ''Omnibus'', ''Alčak'', ''FAN'', ''Književni žurnal'', ''[[Školegijum]]'', ''Tekstura''). Od 2009. godine u svojoj rubrici ''Škljocam i zvocam'', na portalu Deutsche Welle, piše satirične tekstove. Doktorirao je na Univerzitetu u Sarajevu, s tezom ''Ideološka instrumentalizacija književnosti na primjerima čitanki od 5. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole u Bosni i Hercegovini''. Ulogom književnosti u obrazovanju bavi se i u svojim knjigama [[Dijagnoza-patriotizam]] i [[Školokrečina: nacionalizam u bosanskim, hrvatskim i srpskim čitankama]]. Profesor je na Katedri za srpsku književnost Odsjeka za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Član je P.E.N. centra BiH. == Kritički osvrt na djelo == Enver Kazaz u svojoj knjizi ''Neprijatelj ili susjed u kući'' navodi da je "Nenad Veličković u [[Konačarima]] ostvario neku vrstu žanrovskog hibrida u koji ulaze obrasci omladinskog romana i porodične hronike sa dominantno humornim pogledom na temu ratnog užasa. Humor je Veličkoviću omogućio prijeko potrebnu distance u odnosu na ratnu tragediju, a njegova naratorka ispisuje neobičnu hroniku jednog sarajevskog kvarta u toku surove opsade grada. Humor se i u ovom djelu pokazuje kao spasonosni lijek i posljednja odbrana pred naletom tragedije, a začudni, infaltilni pogled jedne djevojčice na rat i ratna zbivanja, zapravo, skida sve maske sa dominantnih ideoloških priča i kolektivnih predrasuda što ih društvenoj sceni nameću ratni i politički centri moći. [[Konačari]] su jedan od prvih romana objavljenih na temu rata u BiH, a u njemu do punog izraza dolazi Veličkovićev dar za humorne i ironijske obrate, izvrsno kompozicijsko uređenje romana i njegovih narativnih planova. Veličković u svom romanu [[Sahib]], a djelomično i u [[Ocu moje kćeri]], otvara temu bosanskohercegovačkog tranzicijskog vremena iz perspektive kulturne, socijalne, pa i ideološke drame. Tranzicijski obrat ne vidi se samo kao vrijeme socijalne krize i trijumfa moralno bezočnog projekta prvobitne akumulacije kapitala što ga nameću vladajuće elite, već i kao sudar kulturalnih identiteta. Pritom, zapadnoevropski kulturalni identitet biva prisvojen od strane birokratskog uma, da bi se potpuno kolonizatorski odnosio prema domaćim kulturno-identitarnim praksama. Taj okvir priče o tranziciji kao dobu kulturno-identitarnih drama u [[Sahibu]] spušta se u dramatični odnos stranog i domaćeg, pri čemu stranci raspolažu i ekonomskom, i birokratskom i političkom moći i vrše otvoreno koloniziranje i diskriminiranje domaćeg stanovništva. U Veličkovićevom [[Sahibu]] odnos strano-domaće dat je unutar ironične, pa i groteskne epistolarno ustrojene priče u kojoj se strani birokrata iz institucija koje su dobile mandat nakon Dejtonskog sporazuma da upravljaju Bosnom i Hercegovinom ponaša do kraja kolonizatorski prema svome vozaču. Roman je organiziran kao niz pisama što ih strani birokrata, homoseksualac, upućuje svom ljubavniku u Engleskoj, a u kojima se razvija čitav niz negativnih predodžbi o bosanskohercegovačkom stanovništvu. Poluobrazovani stranac, zaštićen birokratskom snagom aparata, reproducira svoju moć na socijalnoj osnovi, budući da njegov vozač, fakultetski obrazovani domaćin, nema mogućnost promjene posla. Veličkovićev roman koliko god je karikaturalna, ironična igra s birokratskim umom, isto toliko je vrsna ironična analiza kulturnih stereotipa kroz koje se birokratska i ekonomska moć ustrojavaju kao procesi kulturne kolonizacije. I dok se fabularna linija romana razvija u luku od ironičnog do tragikomičnog utiska, Veličkovićev roman na semantičkom planu obiluje i duhovitim, esejistički nadahnutim kulturnim analizama, koje potvrđuju dominaciju balkanološkog diskursa na kojem su utemeljene birokratske institucije moći što ih je postavila međunarodna zajednica sa ciljem da vode proces bosanskohercegovačke tranzicije iz socijalističkog u neoliberalno, kapitalističko društvo." == Bibliografija == * [[Konačari]], roman, 1995. * [[Đavo u Sarajevu]], zbirka priča, 1996. * [[Sexikon/Sexpresionizam]], proza, 1998. * [[Sarajevski gastronauti]], proza, 1999. * [[Sahib: Impresije iz depresije]], roman, 2001. * [[Otac moje kćeri]], roman, 2002. * [[Viva SEXICO]], 2006. * [[100 zmajeva]], roman, 2007. * [[Dijagnoza-patriotizam]], knjiga ogleda, 2010. * [[Vremenska petlja]], roman, 2011. * [[Školokrečina: nacionalizam u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim čitankama]], zbirka satiričnih ogleda, 2012. * [[Vitez švedskog stola]], zbirka priča, 2013. *Ne govori mi dok te prekidam: Pubertetski antibonton, 2018. == Autorski tekstovi u književnim časopisima == * [http://www.sic.ba/rubrike/satira/nenad-velickovic-doktor-blogerske-metode/ Doktor blogerske metode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603080042/http://www.sic.ba/rubrike/satira/nenad-velickovic-doktor-blogerske-metode/ |date=3. 6. 2013 }} * [http://www.sic.ba/rubrike/nenad-velickovic-poglupi-po-naredenju/ Poglupi po naređenju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211127223837/https://sic.ba/rubrike/nenad-velickovic-poglupi-po-naredenju/ |date=27. 11. 2021 }} * [http://www.sic.ba/rubrike/temat/nenad-velickovic-lektirjanstvu-stati-nogom-za-vrat/ Lektirjanstvu stati nogom za vrat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151020101943/http://www.sic.ba/rubrike/temat/nenad-velickovic-lektirjanstvu-stati-nogom-za-vrat/ |date=20. 10. 2015 }} * [http://www.sveske.ba/en/content/vitez-svedskog-stola Vitez švedskog stola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306163617/http://www.sveske.ba/en/content/vitez-svedskog-stola |date=6. 3. 2016 }} * [http://www.sveske.ba/en/content/o-knjizevnoj-srpskosti-i-drugim-vjezbama O književnoj srpskosti i drugim vježbama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306045916/http://sveske.ba/en/content/o-knjizevnoj-srpskosti-i-drugim-vjezbama |date=6. 3. 2016 }} * [http://www.elektrobeton.net/mikser/zlocin-i-karakazan/ Zločin i karakazan] == Vanjski linkovi == * http://www.sveske.ba/en/content/invencija-i-intervencija-retorika-balkanizacije {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501144605/http://sveske.ba/en/content/invencija-i-intervencija-retorika-balkanizacije |date=1. 5. 2016 }} * http://www.sveske.ba/en/content/andeli-i-zmajevi {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160417031052/http://sveske.ba/en/content/andeli-i-zmajevi |date=17. 4. 2016 }} * http://www.elektrobeton.net/anticement/nesto-je-trulo-na-stolu-svedskom/ * http://www.elektrobeton.net/anticement/proslost-vecno-traje/ * https://web.archive.org/web/20141223100425/http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/455-nenad-velickovic-patriotizam-je-bolest * http://pescanik.net/wp-content/PDF/nenad_velickovic.pdf * http://www.vreme.com/cms/view.php?id=329921 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729212501/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=329921 |date=29. 7. 2013 }} * https://web.archive.org/web/20141223100425/http://www.novinar.me/index.php/drustvo/item/455-nenad-velickovic-patriotizam-je-bolest * http://www.e-novine.com/author/nenad-velickovic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140620121604/http://www.e-novine.com/author/nenad-velickovic |date=20. 6. 2014 }} == Reference == * [http://www.sveske.ba/en/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana Enver Kazaz: Krvavi lom društva i poetički prevrati romana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220130343/http://www.sveske.ba/en/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana |date=20. 2. 2014 }} * [http://www.sveske.ba/en/content/prizori-uhodanog-uzasa Enver Kazaz: Prizori uhodanog užasa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322213454/http://sveske.ba/en/content/prizori-uhodanog-uzasa |date=22. 3. 2016 }} * Enver Kazaz, Neprijatelj ili susjed u kući, RABIC, Sarajevo, 2008. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Veličković, Nenad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] r43kzqbi5cpjnyl9fflbh0idqt5l125 Šablon:Giro d'Italia 10 361379 3892085 3707478 2026-05-31T18:21:30Z KWiki 9400 3892085 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Giro d'Italia | naslov = [[Giro d'Italia]] | naslovstil = background-color:#FFC0CB | osnovastil = background: #FFC0CB | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Giro d'Italia 1909.|1909]] * [[Giro d'Italia 1910.|1910]] * [[Giro d'Italia 1911.|1911]] * [[Giro d'Italia 1912.|1912]] * [[Giro d'Italia 1913.|1913]] * [[Giro d'Italia 1914.|1914]] * ''[[Prvi svjetski rat]]'' * [[Giro d'Italia 1919.|1919]] * [[Giro d'Italia 1920.|1920]] * [[Giro d'Italia 1921.|1921]] * [[Giro d'Italia 1922.|1922]] * [[Giro d'Italia 1923.|1923]] * [[Giro d'Italia 1924.|1924]] * [[Giro d'Italia 1925.|1925]] * [[Giro d'Italia 1926.|1926]] * [[Giro d'Italia 1927.|1927]] * [[Giro d'Italia 1928.|1928]] * [[Giro d'Italia 1929.|1929]] * [[Giro d'Italia 1930.|1930]] * [[Giro d'Italia 1931.|1931]] * [[Giro d'Italia 1932.|1932]] * [[Giro d'Italia 1933.|1933]] * [[Giro d'Italia 1934.|1934]] * [[Giro d'Italia 1935.|1935]] * [[Giro d'Italia 1936.|1936]] * [[Giro d'Italia 1937.|1937]] * [[Giro d'Italia 1938.|1938]] * [[Giro d'Italia 1939.|1939]] * [[Giro d'Italia 1940.|1940]] * ''[[Drugi svjetski rat]]'' * [[Giro d'Italia 1946.|1946]] * [[Giro d'Italia 1947.|1947]] * [[Giro d'Italia 1948.|1948]] * [[Giro d'Italia 1949.|1949]] * [[Giro d'Italia 1950.|1950]] * [[Giro d'Italia 1951.|1951]] * [[Giro d'Italia 1952.|1952]] * [[Giro d'Italia 1953.|1953]] * [[Giro d'Italia 1954.|1954]] * [[Giro d'Italia 1955.|1955]] * [[Giro d'Italia 1956.|1956]] * [[Giro d'Italia 1957.|1957]] * [[Giro d'Italia 1958.|1958]] * [[Giro d'Italia 1959.|1959]] * [[Giro d'Italia 1960.|1960]] * [[Giro d'Italia 1961.|1961]] * [[Giro d'Italia 1962.|1962]] * [[Giro d'Italia 1963.|1963]] * [[Giro d'Italia 1964.|1964]] * [[Giro d'Italia 1965.|1965]] * [[Giro d'Italia 1966.|1966]] * [[Giro d'Italia 1967.|1967]] * [[Giro d'Italia 1968.|1968]] * [[Giro d'Italia 1969.|1969]] * [[Giro d'Italia 1970.|1970]] * [[Giro d'Italia 1971.|1971]] * [[Giro d'Italia 1972.|1972]] * [[Giro d'Italia 1973.|1973]] * [[Giro d'Italia 1974.|1974]] * [[Giro d'Italia 1975.|1975]] * [[Giro d'Italia 1976.|1976]] * [[Giro d'Italia 1977.|1977]] * [[Giro d'Italia 1978.|1978]] * [[Giro d'Italia 1979.|1979]] * [[Giro d'Italia 1980.|1980]] * [[Giro d'Italia 1981.|1981]] * [[Giro d'Italia 1982.|1982]] * [[Giro d'Italia 1983.|1983]] * [[Giro d'Italia 1984.|1984]] * [[Giro d'Italia 1985.|1985]] * [[Giro d'Italia 1986.|1986]] * [[Giro d'Italia 1987.|1987]] * [[Giro d'Italia 1988.|1988]] * [[Giro d'Italia 1989.|1989]] * [[Giro d'Italia 1990.|1990]] * [[Giro d'Italia 1991.|1991]] * [[Giro d'Italia 1992.|1992]] * [[Giro d'Italia 1993.|1993]] * [[Giro d'Italia 1994.|1994]] * [[Giro d'Italia 1995.|1995]] * [[Giro d'Italia 1996.|1996]] * [[Giro d'Italia 1997.|1997]] * [[Giro d'Italia 1998.|1998]] * [[Giro d'Italia 1999.|1999]] * [[Giro d'Italia 2000.|2000]] * [[Giro d'Italia 2001.|2001]] * [[Giro d'Italia 2002.|2002]] * [[Giro d'Italia 2003.|2003]] * [[Giro d'Italia 2004.|2004]] * [[Giro d'Italia 2005.|2005]] * [[Giro d'Italia 2006.|2006]] * [[Giro d'Italia 2007.|2007]] * [[Giro d'Italia 2008.|2008]] * [[Giro d'Italia 2009.|2009]] * [[Giro d'Italia 2010.|2010]] * [[Giro d'Italia 2011.|2011]] * [[Giro d'Italia 2012.|2012]] * [[Giro d'Italia 2013.|2013]] * [[Giro d'Italia 2014.|2014]] * [[Giro d'Italia 2015.|2015]] * [[Giro d'Italia 2016.|2016]] * [[Giro d'Italia 2017.|2017]] * [[Giro d'Italia 2018.|2018]] * [[Giro d'Italia 2019.|2019]] * [[Giro d'Italia 2020.|2020]] * [[Giro d'Italia 2021.|2021]] * [[Giro d'Italia 2022.|2022]] * [[Giro d'Italia 2023.|2023]] * [[Giro d'Italia 2024.|2024]] * [[Giro d'Italia 2025.|2025]] * [[Giro d'Italia 2026.|2026]] * [[Giro d'Italia 2027.|2027.]] | podaci3 = {{col-begin}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey pink.svg|25px]]<br/>[[Generalni poredak na Giro d'Italiji|Generalni poredak]] <br/>{{small|(''ružičasta majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey red.svg|25px]]<br/>[[Poredak sprintera na Giro d'Italiji|Poredak sprintera]] <br/>{{small|(''crvena majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey blue.svg|25px]]<br/>[[Poredak penjača na Giro d'Italiji|Poredak penjača]] <br/>{{small|(''plava majica'')}} {{col-6|align=center}} [[Datoteka:Jersey white.svg|25px]]<br/>[[Poredak mladih vozača na Giro d'Italiji|Poredak mladih vozača]]<br/>{{small|(''bijela majica'')}} {{col-6|align=center}} <br/>[[Ekipni poredak na Giro d'Italiji|Ekipni poredak]] {{col-end}} ''Bivši plasmani'': [[Datoteka:Jersey black.svg|25px]] [[Crna majica|Posljednjeplasirani]] {{small|(''crna majica'')}} • [[Datoteka:Jersey blue.svg|25px]] [[Intergiro poredak na Giro d'Italiji|''Intergiro'' poredak]] {{small|(''plava majica'')}} • [[Datoteka:Jersey blue.svg|25px]] [[Kombinovani poredak na Giro d'Italiji|Kombinovani poredak]] {{small|(''plava majica'')}} |podaci4 = * [[Historija Giro d'Italije|Historija]] * [[Spisak pobjednika Giro d'Italije – generalni poredak|Pobjednici (generalni poredak)]] * [[Spisak pobjednika Giro d'Italije – sekundarne kategorije|Pobjednici (sekundarne kategorije)]] * [[Rekordi i statistike Giro d'Italije|Rekordi i statistike]] * [[Statistike ružičaste majice]] * ''[[Cima Coppi]]'' * [[Giro d'Italia (žene)]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Giro d'Italiju]] </noinclude> j25fro0j7rojlqmznacqfeb15wtb2kg Masovna grobnica u Tomašici 0 363077 3892145 3672798 2026-05-31T21:13:38Z ~2026-13681-46 178971 /* */ 3892145 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} '''Masovna grobnica u Tomašici''' jedna je od više od 60 masovnih grobnica na području općine [[Prijedor]]. Prema miŝljenju [[Eldar Jahić|Eldara Jahića]], istražioca [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštva Bosne i Hecegovine]] u masovnoj grobnici su posmrtni ostaci osoba iz okolnih prijedorskih sela: [[Bišćani]], [[Rizvanovići]], [[Hambarine]], [[Čarakovo]], [[Rakovčani]] i [[Zecovi]], ali i posmrtni ostaci ljudi iz [[Koncentracijski logor Keraterm|koncentracijskog logora Keraterm]].<ref name= "SE">{{Cite web|url= https://www.slobodnaevropa.org/a/grobnica-iz-mladicevog-dnevnika-zbog-cega-se-na-ekshumacije-cekalo-dvadeset-godina/25168170.html|title= ''Najveća masovna grobnica na Balkanu: Zbog čega se čekalo dvadeset godina''|website= slobodnaevropa.org|access-date= 10. 12. 2024}}</ref> Najveća je masovna grobnica ne samo na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], nego i u [[Evropa|Evropi]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name= "BD">{{Cite web|url= https://balkandiskurs.com/2024/07/28/tomasica-najveca-masovna-grobnica-u-evropi-nakon-drugog-svjetskog-rata/|title= ''Tomašica: Najveća masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata''|website= balkandiskurs.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Pozadina == Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i lokalne vlasti [[Prijedor]]a, počeli su kampanju [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] nad građanima ne[[Srbi|srpske]] nacionalnosti. 31. maja 1992. vlasti Republike Srpske u Prijedoru, putem lokalnog radija, naredile su nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće [[Bijela|bijelim]] zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. <ref name= "SE"/> Građani Prijedora i okoline, pretežno [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnsti zatvarani su u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]], u kojima su bili podvrgnuti sistematskom mučenju, premlaćivanju, izgladnjivanju i ubijanju. Najpoznatiji primjer je Hava Tatarević, koja je u mjestu [[Zecovi]] u općini Prijedor 1992. izgubila muža i šest od sedam sinova. Pripadnici [[Vojska Republike Srpske|VRS]] su 23. jula 1992. iz porodične kuće u [[Zecovi]]ma odveli Havinog muža Muharema i sinove Sejada, Nihada, Zilhada Zijada i Nishada, te ih nedugo poslije toga ubili. <ref>{{Cite web|url= https://6yka.com/bih/hava-tatarevic-posljednji-put-sam-vidjela-sinove-kako-odlaze-niz-put-i-sad-cu-ih-vidjeti-na-dzenazi/|title= ''Hava Tatarević: Posljednji put sam vidjela sinove kako odlaze niz put i sad ću ih vidjeti na dženazi''|website= buka.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Potraga i otkrivanje masovnih grobnica == Preživjeli s područja općine Prijedor tragali su za posmrtnim ostacima članova svojih porodica. U periodu od 1996. do 2013. na području Prijedora otkriveno je više od 60 [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]]. Mjesto masovne grobnice Tomašica bilo je lokacija rudnika željezne rude, koju je koristila rudarska kompanija Ljubija. Otpad iz ovog rudnika korišten je u pokušaju da se prikriju [[ratni zločin]]i počinjeni u Prijedoru; devet metara [[Glina|gline]] i stijena sakrivalo je stotine ljudi koji su bili pokopani u Tomašici sve do 2013. Nakon što je lokacija Tomašice konačno otkrivena, očekivalo se da će sadržavati preko 1.000 ostataka pojedinaca, ali je samo 435 tijela pronađeno nakon potpune ekshumacije. Ova brojka nije uzela u obzir činjenicu da je tokom 1990-ih, opet u pokušaju počinitelja da prikriju svoje ratne zločine, više od 350 tijela iskopano iz Tomašice i ponovo pokopano u sekundarnim grobnicama kao što je Jakarina Kosa. Većina tijela u grobnici bila su raskomadana, a različiti nivoi raspadanja ukazivali su na to da je izvršeno sistematsko “pljačkanje” grobnica. Počinitelji ratnih zločina iskopavali su žrtve i dijelove njihovih tijela, te ih bacali po raznim manjim masovnim grobnicama. Zbog ovoga je bilo jako teško za porodice da identificiraju voljene, pri čemu su mnogi morali da se oslanjaju na lične predmete žrtava kao način prepoznavanja članova porodice.<ref name= "BD"/> Prvi koji je bio zaslužan za medijsko otkrivanje masovne grobnice bio je [[Švedska|švedski]] novinar [[Bengt Norborg]]. On je napravio reportažu, nakon što je čuo glasine o masovnim ubistvima i masovnoj grobnici u Tomašici. Norborg je prilog snimio odmah nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].<ref name= "SE"/> U oktobru 2013. otkrivena je masovna grobnica u [[Tomašica (Prijedor)|Tomašici]] kod Prijedora i za 70 dana iskopana je površina od 10.000 m<sup>2</sup> i otkriveni su ostaci više od 435 ljudi. Samo 274 osobe uspješno su identificirane zbog višestrukih slučajeva premještanja prethodno pokopanih tijela. Analizom koja je vršena [[DNK|DNK-metodom]] utvrđeno je da se radi o posmtrnim ostacima nestalih Bošnjaka i Hrvata iz područja Prijedora. Dokazi o masovnoj grobnici su izvedeni na suđenju [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]] pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. <ref name= "BD"/> == Sahrana == 19. jula 2014. održana je kolektivna [[sahrana]] za 284 identificirane žrtve pronađene u masovnoj grobnici u Tomašici. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * Hava Tatarević: Posljednji put sam vidjela sinove kako odlaze niz put i sad ću ih vidjeti na dženazi [http://www.6yka.com/novost/55481/hava-tatarevic-posljednji-put-sam-vidjela-sinove-kako-odlaze-niz-put-i-sad-cu-ih-vidjeti-na-dzenazi] * Hoću da pogledam u oči ubice mojih šest sinova! [http://www.cazin.net/vijesti/clanak/hou-da-pogledam-u-ochi-ubice-mojih-shest-sinova]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Majko Hava, ja Haris sin sam tvoj! [http://www.klix.ba/vijesti/majko-hava-ja-haris-sin-sam-tvoj/140719003] * Prijedor residents commemorate massacre [http://www.aljazeera.com/video/europe/2013/06/20136133149737584.html] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prijedor]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] pqo6m83z3ejbn00j3yibz0985vc8mrr 3892146 3892145 2026-05-31T21:14:05Z ~2026-13681-46 178971 3892146 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} '''Masovna grobnica u Tomašici''' jedna je od više od 60 masovnih grobnica na području općine [[Prijedor]]. Prema miŝljenju [[Eldar Jahić|Eldara Jahića]], istražioca [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštva Bosne i Hecegovine]] u masovnoj grobnici su posmrtni ostaci osoba iz okolnih prijedorskih sela: [[Bišćani]], [[Rizvanovići]], [[Hambarine]], [[Čarakovo]], [[Rakovčani]] i [[Zecovi]], ali i posmrtni ostaci ljudi iz [[Koncentracijski logor Keraterm|koncentracijskog logora Keraterm]].<ref name= "SE">{{Cite web|url= https://www.slobodnaevropa.org/a/grobnica-iz-mladicevog-dnevnika-zbog-cega-se-na-ekshumacije-cekalo-dvadeset-godina/25168170.html|title= ''Najveća masovna grobnica na Balkanu: Zbog čega se čekalo dvadeset godina''|website= slobodnaevropa.org|access-date= 10. 12. 2024}}</ref> Najveća je masovna grobnica ne samo na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], nego i u [[Evropa|Evropi]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name= "BD">{{Cite web|url= https://balkandiskurs.com/2024/07/28/tomasica-najveca-masovna-grobnica-u-evropi-nakon-drugog-svjetskog-rata/|title= ''Tomašica: Najveća masovna grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata''|website= balkandiskurs.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Pozadina == Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i lokalne vlasti [[Prijedor]]a, počeli su kampanju [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] nad građanima ne[[Srbi|srpske]] nacionalnosti. 31. maja 1992. vlasti Republike Srpske u Prijedoru, putem lokalnog radija, naredile su nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće [[Bijela|bijelim]] zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.<ref name= "SE"/> Građani Prijedora i okoline, pretežno [[Bošnjaci|bošnjačke]] i [[Hrvati|hrvatske]] nacionalnsti zatvarani su u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]], u kojima su bili podvrgnuti sistematskom mučenju, premlaćivanju, izgladnjivanju i ubijanju. Najpoznatiji primjer je Hava Tatarević, koja je u mjestu [[Zecovi]] u općini Prijedor 1992. izgubila muža i šest od sedam sinova. Pripadnici [[Vojska Republike Srpske|VRS]] su 23. jula 1992. iz porodične kuće u [[Zecovi]]ma odveli Havinog muža Muharema i sinove Sejada, Nihada, Zilhada Zijada i Nishada, te ih nedugo poslije toga ubili.<ref>{{Cite web|url= https://6yka.com/bih/hava-tatarevic-posljednji-put-sam-vidjela-sinove-kako-odlaze-niz-put-i-sad-cu-ih-vidjeti-na-dzenazi/|title= ''Hava Tatarević: Posljednji put sam vidjela sinove kako odlaze niz put i sad ću ih vidjeti na dženazi''|website= buka.com|access-date= 11. 12. 2024}}</ref> == Potraga i otkrivanje masovnih grobnica == Preživjeli s područja općine Prijedor tragali su za posmrtnim ostacima članova svojih porodica. U periodu od 1996. do 2013. na području Prijedora otkriveno je više od 60 [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]]. Mjesto masovne grobnice Tomašica bilo je lokacija rudnika željezne rude, koju je koristila rudarska kompanija Ljubija. Otpad iz ovog rudnika korišten je u pokušaju da se prikriju [[ratni zločin]]i počinjeni u Prijedoru; devet metara [[Glina|gline]] i stijena sakrivalo je stotine ljudi koji su bili pokopani u Tomašici sve do 2013. Nakon što je lokacija Tomašice konačno otkrivena, očekivalo se da će sadržavati preko 1.000 ostataka pojedinaca, ali je samo 435 tijela pronađeno nakon potpune ekshumacije. Ova brojka nije uzela u obzir činjenicu da je tokom 1990-ih, opet u pokušaju počinitelja da prikriju svoje ratne zločine, više od 350 tijela iskopano iz Tomašice i ponovo pokopano u sekundarnim grobnicama kao što je Jakarina Kosa. Većina tijela u grobnici bila su raskomadana, a različiti nivoi raspadanja ukazivali su na to da je izvršeno sistematsko “pljačkanje” grobnica. Počinitelji ratnih zločina iskopavali su žrtve i dijelove njihovih tijela, te ih bacali po raznim manjim masovnim grobnicama. Zbog ovoga je bilo jako teško za porodice da identificiraju voljene, pri čemu su mnogi morali da se oslanjaju na lične predmete žrtava kao način prepoznavanja članova porodice.<ref name= "BD"/> Prvi koji je bio zaslužan za medijsko otkrivanje masovne grobnice bio je [[Švedska|švedski]] novinar [[Bengt Norborg]]. On je napravio reportažu, nakon što je čuo glasine o masovnim ubistvima i masovnoj grobnici u Tomašici. Norborg je prilog snimio odmah nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].<ref name= "SE"/> U oktobru 2013. otkrivena je masovna grobnica u [[Tomašica (Prijedor)|Tomašici]] kod Prijedora i za 70 dana iskopana je površina od 10.000 m<sup>2</sup> i otkriveni su ostaci više od 435 ljudi. Samo 274 osobe uspješno su identificirane zbog višestrukih slučajeva premještanja prethodno pokopanih tijela. Analizom koja je vršena [[DNK|DNK-metodom]] utvrđeno je da se radi o posmtrnim ostacima nestalih Bošnjaka i Hrvata iz područja Prijedora. Dokazi o masovnoj grobnici su izvedeni na suđenju [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]] pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. <ref name= "BD"/> == Sahrana == 19. jula 2014. održana je kolektivna [[sahrana]] za 284 identificirane žrtve pronađene u masovnoj grobnici u Tomašici. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * Hava Tatarević: Posljednji put sam vidjela sinove kako odlaze niz put i sad ću ih vidjeti na dženazi [http://www.6yka.com/novost/55481/hava-tatarevic-posljednji-put-sam-vidjela-sinove-kako-odlaze-niz-put-i-sad-cu-ih-vidjeti-na-dzenazi] * Hoću da pogledam u oči ubice mojih šest sinova! [http://www.cazin.net/vijesti/clanak/hou-da-pogledam-u-ochi-ubice-mojih-shest-sinova]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Majko Hava, ja Haris sin sam tvoj! [http://www.klix.ba/vijesti/majko-hava-ja-haris-sin-sam-tvoj/140719003] * Prijedor residents commemorate massacre [http://www.aljazeera.com/video/europe/2013/06/20136133149737584.html] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Prijedor]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] 6v2og93hhd0j8q0v3qngzmaj88wtjrm Šablon:Pobjednici Giro d'Italije 10 363262 3892084 3712002 2026-05-31T18:20:45Z KWiki 9400 3892084 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Pobjednici Giro d'Italije |naslov = Pobjednici [[Giro d'Italia|Giro d'Italije]] – [[Spisak pobjednika Giro d'Italije – generalni poredak|generalni poredak]] |podaciklasa = hlist |podaci1 = * [[Giro d'Italia 1909.|1909]]:&nbsp;[[Luigi Ganna]] * [[Giro d'Italia 1910.|1910]]&ndash;[[Giro d'Italia 1911.|1911]]:&nbsp;[[Carlo Galetti]] * [[Giro d'Italia 1912.|1912]]:<sup>*</sup> [[Team Atala]] ([[Carlo Galetti]], [[Giovanni Micheletto]], [[Eberardo Pavesi]]) * [[Giro d'Italia 1913.|1913]]:&nbsp;[[Carlo Oriani]] * [[Giro d'Italia 1914.|1914]]:&nbsp;[[Alfonso Calzolari]] * {{nowrap|1915&ndash;1918:&nbsp;''[[Prvi svjetski rat]]''}} * [[Giro d'Italia 1919.|1919]]:&nbsp;[[Costante Girardengo]] * [[Giro d'Italia 1920.|1920]]:&nbsp;[[Gaetano Belloni]] * [[Giro d'Italia 1921.|1921]]&ndash;[[Giro d'Italia 1922.|1922]]:&nbsp;[[Giovanni Brunero]] * [[Giro d'Italia 1923.|1923]]:&nbsp;[[Costante Girardengo]] * [[Giro d'Italia 1924.|1924]]:&nbsp;[[Giuseppe Enrici]] * [[Giro d'Italia 1925.|1925]]:&nbsp;[[Alfredo Binda]] * [[Giro d'Italia 1926.|1926]]:&nbsp;[[Giovanni Brunero]] * [[Giro d'Italia 1927.|1927]]&ndash;[[Giro d'Italia 1929.|1929]]:&nbsp;[[Alfredo Binda]] * [[Giro d'Italia 1930.|1930]]:&nbsp;[[Luigi Marchisio]] * [[Giro d'Italia 1931.|1931]]:&nbsp;[[Francesco Camusso]] * [[Giro d'Italia 1932.|1932]]:&nbsp;[[Antonio Pesenti]] * [[Giro d'Italia 1933.|1933]]:&nbsp;[[Alfredo Binda]] * [[Giro d'Italia 1934.|1934]]:&nbsp;[[Learco Guerra]] * [[Giro d'Italia 1935.|1935]]:&nbsp;[[Vasco Bergamaschi]] * [[Giro d'Italia 1936.|1936]]&ndash;[[Giro d'Italia 1937.|1937]]:&nbsp;[[Gino Bartali]] * [[Giro d'Italia 1938.|1938]]&ndash;[[Giro d'Italia 1939.|1939]]:&nbsp;[[Giovanni Valetti]] * [[Giro d'Italia 1940.|1940]]:&nbsp;[[Fausto Coppi]] * 1941&ndash;1945:&nbsp;''[[Drugi svjetski rat]]'' * [[Giro d'Italia 1946.|1946]]:&nbsp;[[Gino Bartali]] * [[Giro d'Italia 1947.|1947]]:&nbsp;[[Fausto Coppi]] * [[Giro d'Italia 1948.|1948]]:&nbsp;[[Fiorenzo Magni]] * [[Giro d'Italia 1949.|1949]]:&nbsp;[[Fausto Coppi]] * [[Giro d'Italia 1950.|1950]]:&nbsp;[[Hugo Koblet]] * [[Giro d'Italia 1951.|1951]]:&nbsp;[[Fiorenzo Magni]] * [[Giro d'Italia 1952.|1952]]&ndash;[[Giro d'Italia 1953.|1953]]:&nbsp;[[Fausto Coppi]] * [[Giro d'Italia 1954.|1954]]:&nbsp;[[Carlo Clerici]] * [[Giro d'Italia 1955.|1955]]:&nbsp;[[Fiorenzo Magni]] * [[Giro d'Italia 1956.|1956]]:&nbsp;[[Charly Gaul]] * [[Giro d'Italia 1957.|1957]]:&nbsp;[[Gastone Nencini]] * [[Giro d'Italia 1958.|1958]]:&nbsp;[[Ercole Baldini]] * [[Giro d'Italia 1959.|1959]]:&nbsp;[[Charly Gaul]] * [[Giro d'Italia 1960.|1960]]:&nbsp;[[Jacques Anquetil]] * [[Giro d'Italia 1961.|1961]]:&nbsp;[[Arnaldo Pambianco]] * [[Giro d'Italia 1962.|1962]]&ndash;[[Giro d'Italia 1963.|1963]]:&nbsp;[[Franco Balmamion]] * [[Giro d'Italia 1964.|1964]]:&nbsp;[[Jacques Anquetil]] * [[Giro d'Italia 1965.|1965]]:&nbsp;[[Vittorio Adorni]] * [[Giro d'Italia 1966.|1966]]:&nbsp;[[Gianni Motta]] * [[Giro d'Italia 1967.|1967]]:&nbsp;[[Felice Gimondi]] * [[Giro d'Italia 1968.|1968]]:&nbsp;[[Eddy Merckx]] * [[Giro d'Italia 1969.|1969]]:&nbsp;[[Felice Gimondi]] * [[Giro d'Italia 1970.|1970]]:&nbsp;[[Eddy Merckx]] * [[Giro d'Italia 1970.|1971]]:&nbsp;[[Gösta Pettersson]] * [[Giro d'Italia 1972.|1972]]&ndash;[[Giro d'Italia 1974.|1974]]:&nbsp;[[Eddy Merckx]] * [[Giro d'Italia 1975.|1975]]:&nbsp;[[Fausto Bertoglio]] * [[Giro d'Italia 1976.|1976]]:&nbsp;[[Felice Gimondi]] * [[Giro d'Italia 1977.|1977]]:&nbsp;[[Michel Pollentier]] * [[Giro d'Italia 1978.|1978]]:&nbsp;[[Johan de Muynck]] * [[Giro d'Italia 1979.|1979]]:&nbsp;[[Giuseppe Saronni]] * [[Giro d'Italia 1980.|1980]]:&nbsp;[[Bernard Hinault]] * [[Giro d'Italia 1981.|1981]]:&nbsp;[[Giovanni Battaglin]] * [[Giro d'Italia 1982.|1982]]:&nbsp;[[Bernard Hinault]] * [[Giro d'Italia 1983.|1983]]:&nbsp;[[Giuseppe Saronni]] * [[Giro d'Italia 1984.|1984]]:&nbsp;[[Francesco Moser]] * [[Giro d'Italia 1985.|1985]]:&nbsp;[[Bernard Hinault]] * [[Giro d'Italia 1986.|1986]]:&nbsp;[[Roberto Visentini]] * [[Giro d'Italia 1987.|1987]]:&nbsp;[[Stephen Roche]] * [[Giro d'Italia 1988.|1988]]:&nbsp;[[Andrew Hampsten]] * [[Giro d'Italia 1989.|1989]]:&nbsp;[[Laurent Fignon]] * [[Giro d'Italia 1990.|1990]]:&nbsp;[[Gianni Bugno]] * [[Giro d'Italia 1991.|1991]]:&nbsp;[[Franco Chioccioli]] * [[Giro d'Italia 1992.|1992]]&ndash;[[Giro d'Italia 1993.|1993]]:&nbsp;[[Miguel Indurain]] * [[Giro d'Italia 1994.|1994]]:&nbsp;[[Jevgenij Berzin]] * [[Giro d'Italia 1995.|1995]]:&nbsp;[[Tony Rominger]] * [[Giro d'Italia 1996.|1996]]:&nbsp;[[Pavel Tonkov]] * [[Giro d'Italia 1997.|1997]]:&nbsp;[[Ivan Gotti]] * [[Giro d'Italia 1998.|1998]]:&nbsp;[[Marco Pantani]] * [[Giro d'Italia 1999.|1999]]:&nbsp;[[Ivan Gotti]] * [[Giro d'Italia 2000.|2000]]:&nbsp;[[Stefano Garzelli]] * [[Giro d'Italia 2001.|2001]]:&nbsp;[[Gilberto Simoni]] * [[Giro d'Italia 2002.|2002]]:&nbsp;[[Paolo Savoldelli]] * [[Giro d'Italia 2003.|2003]]:&nbsp;[[Gilberto Simoni]] * [[Giro d'Italia 2004.|2004]]:&nbsp;[[Damiano Cunego]] * [[Giro d'Italia 2005.|2005]]:&nbsp;[[Paolo Savoldelli]] * [[Giro d'Italia 2006.|2006]]:&nbsp;[[Ivan Basso]] * [[Giro d'Italia 2007.|2007]]:&nbsp;[[Danilo Di Luca]] * [[Giro d'Italia 2008.|2008]]:&nbsp;[[Alberto Contador]] * [[Giro d'Italia 2009.|2009]]:&nbsp;[[Denis Menjšov]] * [[Giro d'Italia 2010.|2010]]:&nbsp;[[Ivan Basso]] * [[Giro d'Italia 2011.|2011]]:&nbsp;[[Michele Scarponi]] * [[Giro d'Italia 2012.|2012]]:&nbsp;[[Ryder Hesjedal]] * [[Giro d'Italia 2013.|2013]]:&nbsp;[[Vincenzo Nibali]] * [[Giro d'Italia 2014.|2014]]:&nbsp;[[Nairo Quintana]] * [[Giro d'Italia 2015.|2015]]:&nbsp;[[Alberto Contador]] * [[Giro d'Italia 2016.|2016]]:&nbsp;[[Vincenzo Nibali]] * [[Giro d'Italia 2017.|2017]]:&nbsp;[[Tom Dumoulin]] * [[Giro d'Italia 2018.|2018]]:&nbsp;[[Chris Froome]] * [[Giro d'Italia 2019.|2019]]:&nbsp;[[Richard Carapaz]] * [[Giro d'Italia 2020.|2020]]:&nbsp;[[Tao Geoghegan Hart]] * [[Giro d'Italia 2021.|2021]]:&nbsp;[[Egan Bernal]] * [[Giro d'Italia 2022.|2022]]:&nbsp;[[Jai Hindley]] * [[Giro d'Italia 2023.|2023]]:&nbsp;[[Primož Roglič]] * [[Giro d'Italia 2024.|2024]]:&nbsp;[[Tadej Pogačar]] * [[Giro d'Italia 2025.|2025]]:&nbsp;[[Simon Yates (biciklist)|Simon Yates]] * [[Giro d'Italia 2026.|2026]]:&nbsp;[[Jonas Vingegaard]] |ispod = <sup>*</sup>{{small|Na Giru 1912. takmičili su se samo timovi – nije bilo pojedinačnog poretka.}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Giro d'Italiju|Pobjednici]] </noinclude> 6k0zlr2i69tkl3v1tgtqss5brih5le6 Eurosong 1998. 0 363285 3892185 3502060 2026-06-01T06:59:55Z Panasko 146730 3892185 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1998. | slika = ESC_1998_logo.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 9. 5. 1998. | mjesto_održavanja = [[National Indoor Arena]]<br>[[Birmingham]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | voditelji = [[Ulrika Jonsson]]<br />[[Terry Wogan]] | dirigent = [[Martin Koch]] | režiser = [[Geoff Posner]] | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = | emiter = [[BBC]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 25 | debitiranje = | povratak = {{ZID|Belgija}}<br/>{{ZID|Finska}}<br/> {{ZID|Makedonija}}<br/>{{ZID|Izrael}}<br/>{{ZID|Rumunija}}<br/>{{ZID|Slovačka}} | odustajanje = {{ZID|Austrija}}<br/>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br/>{{ZID|Danska}}<br/>{{ZID|Island}}<br/>{{ZID|Italija}}<br/>{{ZID|Rusija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = | crveno = | žuto = | sistem_glasanja = Osobe iz svih zemalja mogle su glasati telefonom i SMS-om. Po 10 favorita svake države nagrađeni su po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasalo stanovništvo te zemlje. | bez_poena = {{ZID|Švicarska}} | pobjednička_pjesma = {{ZID|Izrael}}<br />"[[Diva]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = | ovo_takmičenje = | sljedeće_takmičenje = }} '''Eurosong 1998.''' bio je četrdesettreći [[Eurosong]], održan 9. maja 1998. u [[National Indoor Arena]] in [[Birmingham]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Voditelji su bili [[Terry Wogan]] i [[Ulrika Jonsson]]. Uprkos tome što je bio voditelj, Terry Wogan je bio komentator na [[BBC]]-ju. Bosne i Hercegovine te godine nije bilo jer je imala loš prosječan rezultat u predhodnih 5 godina. ==Pobjednik== [[Dana International]] iz [[Izrael]]a pobijedila je ovogodišnji Eurosong s pjesmom "[[DivaDiva]]", koju su napisali [[Svika Pick]] i [[Yoav Ginai]]. Pjevačica je izazvala puno pažnje jer je [[transseksualnost|transseksualka]] od 1993, tako postajući prvi transeksualac koji je nastupio. Ova godina je obilježena sa: posljednji puta orkestrom, prvom godinom masovnog televotinga, i zadnjom godinom zabrane pjevanja na neslužbenim jezicima. Ovo je također pamtljivo zbog dramatičnog glasanja, gdje je pobjednik proglašen prije 12 bodova posljednje države koja je glasala. [[Grčka]], [[Švicarska]], [[Malta]], [[Izrael]] i [[Belgija]] nisu pjevali sa orkestrom, nego su koristili matrice. [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], koja se takmičila kao BJR Makedonija, službeno je debitovala je na Euroviziji, nakon što je to neuspješno pokušala 1996. Belgija, [[Finska]], Izrael, [[Rumunija]] and [[Slovačka]] su se takmičili nakon jednogodišnje pauze; [[Austrija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Danska]], [[Rusija]] i [[Island]] se ne mogu takmičiti zbog loših rezultata predhodnih 5 godina. [[Italija]] je odustala i neće se vratiti sve do [[Eurovision Song Contest 2011|2011]]. Poslije mnogih država koje su pročitale glasove, bilo je jasno da će se Izrael, Malta, i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] boriti za pobjedu. Izrael i Malta su u posljednjem krugu imali 166 bodova poslije svih glasova. Sve je pošlo nizbrdo kada je Makedonija dala Izraelu 8 bodova, Ujedinjenom Kraljevstvu 10, a 12 [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 0 Malti, tako rušeći [[Chiara Siracusa|Chiaru]] sa prvog mjesta na tek treće mjesto. [[Edsilia Rombley]], koja se plasirala četvrta sa 150 bodova, ostvarila je najbolji rezultat za Nizozemsku nakon pobjede 1975. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998|url=http://www.diggiloo.net/?1998|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto <ref name="eurovision1998">{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998: Results|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=313#Scoreboard|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=}}</ref> ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Hrvatska}} || [[Hrvatski jezik|hrvatski]] || [[Danijela Martinović]] || "[[Neka mi ne svane]]" || - || 5 || 131 |- | 02 || {{ZID|Grčka}} || [[Grčki jezik|grčki]] || [[Thalassa]] || "[[Mia Krifi Evesthisia]]"(Μια κρυφή ευαισθησία) || Tajni senzibilitet || 20 || 12 |- | 03 || {{ZID|Francuska}} || [[Francuski jezik|francuski]] || [[Marie Line]] || "[[Où aller]]" || Gdje ići || 24 || 3 |- | 04 || {{ZID|Španija}} || [[Španski jezik|španski]] || [[Mikel Herzog]] || "[[¿Qué voy a hacer sin ti?]]" || Šta da radim bez tebe? || 16 || 21 |- | 05 || {{ZID|Švicarska}} || [[Njemački jezik|njemački]] || [[Gunvor Guggisberg]] || "[[Lass ihn]]" || Pusti ga || 25 || 0 |- | 06 || {{ZID|Slovačka}} || [[Slovački jezik|slovački]] || [[Katarína Hasprová]] || "[[Modlitba]]" || Molitva || 21 || 8 |- | 07 || {{ZID|Poljska}} || [[Poljski jezik|poljski]] || [[Sixteen]] || "[[To takie proste]]" || To je tako lagano || 17 || 19 |- style="background:gold;" | '''08''' || '''{{ZID|Izrael}}''' || '''[[Hebrejski jezik|hebrejski]]''' || '''[[Dana International]]''' || '''"[[Diva (Pjesma Dane International)|Diva]]"''' '''(דיווה) ''' || — || '''1''' || '''172''' |- | 09 || {{ZID|Njemačka}} || njemački || [[Guildo Horn]] || "[[Guildo hat euch lieb!]]" || Guildo te voli! || 7 || 86 |- | 10 || {{ZID|Malta}} || [[Engleski jezik|engleski]] || [[Chiara Siracusa]] || "[[The One That I Love]]" || Jedan kojeg volim || 3 || 165 |- | 11 || {{ZID|Mađarska}} || [[mađarski jezik|mađarski]] || [[Charlie]] || "[[A holnap már nem lesz szomorú]]" || Tuga će nestati sutra || 23 || 4 |- | 12 || {{ZID|Slovenija}} || [[Slovenski jezik|slovenski]] || [[Vili Resnik]] || "[[Naj bogovi slišijo]]" || Neka bogovi čuju || 18 || 17 |- | 13 || {{ZID|Irska}} ||engleski || [[Dawn Martin]] || "[[Is Always Over Now?]]" || Je li gotovo sutra? || 9 || 64 |- | 14 || {{ZID|Portugal}} || [[Portugalski jezik|portugalski]] || [[Alma Lusa]] || "[[Se eu te pudesse abraçar]]" || Ako te mogu prihvatiti || 12 || 36 |- | 15 || {{ZID|Rumunija}} || [[Rumunski jezik|rumunski]] || [[Mălina Olinescu]] || "[[Eu cred]]" || Ja vjerujem || 22 || 6 |- | 16 || {{ZID|Velika Britanija}} || engleski || [[Imaani]] || "[[Where Are You?]]" || Gdje si sada?|| 2 || 166 |- | 17 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Michalis Hatzigiannis]] || "[[Genesis]]" (Γένεσις) || Geneza || 11 || 37 |- | 18 || {{ZID|Nizozemska}}|| nizozemski || [[Edsilia Rombley]] || "[[Hemel en aarde]]" || Nebo i zemlja || 4 || 150 |- | 19 || {{ZID|Švedska}} || [[švedski jezik|švedski]] || [[Jill Johnson]] || "[[Kärleken är]]" || Ljubav je || 10 || 53 |- | 20 || {{ZID|Belgija}} || francuski || [[Mélanie Cohl]] || "[[Dis oui]]" || Reci da || 6 || 122 |- | 21 || {{ZID|Finska}} || [[Finski jezik|finski]] || [[Edea]] || "[[Aava]]" || Otvoreni pejzaž || 15 || 22 |- | 22 || {{ZID|Norveška}} || [[Norveški jezik|norveški]]|| [[Lars Fredriksen]] || "[[Alltid sommer]]" || Vječno ljeto || 8 || 79 |- | 23 || {{ZID|Estonija}} || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Koit Toome]] || "[[Mere lapsed]]" || Djeca mora || 12 || 37 |- | 24 || {{ZID|Turska}} || [[Turski jezik|Turski]] || [[Tüzmen]] || "[[Unutamazsın]]" || Ne zaboravi || 14 || 26 |- | 25 || {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Vlado Janevski]] || "[[Ne zori, zoro]]" (Не зори, зоро) || Zoro, ne svani || 19 || 16 |} ==Glasanje== Svaka država je imala televoting osim Rumunije i Mađarske, gdje je žiri glasao zbog grešaka sa televotingom. Žiri je korišten tamo gdje nije bio moguć televoting. ==Tablica sa bodovima <ref name="eurovision1998"/>== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | Metoda:<br><span style="font-size:80%; color:#ff9f9f;">'''CRVENA'''</span><span style="font-size:100%;">: Televoting.</span><br><span style="font-size:80%; color:#9f9fff;">'''PLAVA'''</span><span style="font-size:100%;">: žiri.</span> ! colspan=26 | Glasači |- ! Ukupan broj bodova ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HRV}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|GRČ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FRA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠPA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVI}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POLJ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IZR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NJE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MLT}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|MAĐ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLO}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IRS}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POR}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|RUM}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|UK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|KIP}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HOL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|BEL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FIN}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NOR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|EST}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|TUR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MAK}} |- ! rowspan=25 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 131 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 8 || 1 || 5 || 10 || 6 || 10 || 10 || 10 || || '''12''' || 3 || 2 || || 2 || 7 || 4 || 3 || 5 || 3 || 6 || 3 || 4 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 12 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || '''12''' || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 3 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || || || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || 1 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || || || 3 || || || || || || || || || 4 || || || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || 8 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 || || || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 5 || || 2 || || || || 10 || || || || || || || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; " | '''Izrael''' | style="text-align:right; " | '''172''' || || 10 || '''12''' || 10 || 10 || || 10 || style="text-align:left; background:#ffgold;" | || 7 || '''12''' || || 7 || 6 || '''12''' || 7 || 5 || 10 || 6 || 5 || 10 || 10 || 3 || 7 || 5 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 86 || || 3 || || '''12''' || '''12''' || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 8 || 8 || 10 || 6 || 6 || || '''12''' || || 7 || 1 || || 1 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 165 || 7 || 6 || 6 || 5 || 8 || '''12''' || 8 || 7 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 3 || '''12''' || 5 || || '''12''' || 5 || 8 || 6 || 8 || 5 || '''12''' || 5 || 10 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Mađarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 || || || 1 || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 1 || || || || || || || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 17 || 3 || 2 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || || || || || 4 || || || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || 2 || || || || 2 || 4 || 2 || || 2 || 6 || 6 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 8 || 8 || || || 1 || || || 4 || 2 || 8 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || 1 || 10 || 6 || || 2 || || 2 || || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || 1 || || || || 6 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Rumunija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 6 || || || || || || || || 6 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Velika Britanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 166 || '''12''' || 7 || 3 || 3 || 3 || 1 || 7 || '''12''' || 1 || 8 || 10 || 5 || 5 || 6 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 7 || 7 || 6 || 8 || 5 || 8 || '''12''' || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || 4 || '''12''' || || || || 5 || || 1 || || 1 || 1 || || || 4 || 4 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 150 || 10 || 8 || 5 || 4 || 7 || 6 || 5 || 8 || 6 || 7 || '''12''' || || 10 || 7 || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || '''12''' || 7 || 8 || || 7 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || || || || || || 3 || || || 4 || 8 || || 2 || || || 1 || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 6 || 10 || '''12''' || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 121 || || 4 || 7 || 7 || 4 || 7 || '''12''' || 5 || 4 || 3 || 3 || 6 || 7 || 8 || || 7 || 6 || 10 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 6 || 1 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 10 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 79|| || || || 8 || 1 || || 4 || 4 || 3 || 5 || 5 || 10 || 4 || 3 || || 4 || 3 || 3 || '''12''' || 4 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || || || 2 || || 8 || 1 || || || || 4 || 2 || 1 || || || || || 2 || 4 || || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 25 || 5 || || || || || || || || '''12''' || || || || || || 2 || || || 1 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Makedonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || 6 || || || || || 3 || || || || || || 4 || || || 3 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj 12 bodova !! Država !! Država koja je dala |- |rowspan=2| 4 | [[Malta]] || Irska, Norveška, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Velika Britanija]] || Hrvatska, Izrael, Rumunija, Turska |- |rowspan=2| 3 |'''[[Izrael]]''' || Francuska, Malta, Portugal, |- |[[Njemačka]] || Nizozemska, Švicarska. Španija |- |rowspan=2| 2 |[[Hrvatska]] || Makedonija, Slovenija |- |[[Nizozemska]]|| Belgija, Mađarska |- |rowspan=7| 1 |[[Belgija]] || Poljska |- |[[Kipar]] || Grčka |- |[[Grčka]] || Kipar |- |[[Estonija]] || Finska |- |[[Norveška]] || Švedska |- |[[Švedska]] || Estonija |- |[[Turska]] || Njemačka |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Godina |- | [[Danijela Martinović]] | {{ZID|Hrvatska}} | [[Eurosong 1995.|1995]] (dio [[Magazin (grupa)|Magazina]]) |- | [[Egon Egemann]] ([[Gunvor]]in violinist) | {{ZID|Švicarska}} | [[Eurosong 1990.|1990]] |- | [[José Cid]] (dio [[Alma Lusa]]) | {{ZID|Portugal}} | [[Eurosong 1980.|1980]] |- | [[Paul Harrington]] (back vokal pjevačice [[Dawn Martin]]) | {{ZID|Irska}} | [[Eurosong 1994.|1994]] (sa [[Charlie McGettigan]], pobjednik) |} ===Glasanje i čitatelji glasova=== {{Div col|cols=2}} # {{ZID|Hrvatska}} - Davor Meštrović # {{ZID|Grčka}} - Alexis Kostalas # {{ZID|Francuska}} - [[Marie Myriam]]<small>(pobjednica za [[Francuska|Francusku]] 1977)</small> # {{ZID|Španija}} - Belén Fernández de Henestrosa # {{ZID|Švicarska}} - Regula Elsener # {{ZID|Slovačka}} - Alena Heribanová # {{ZID|Poljska}} - Jan Chojnacki # {{ZID|Izrael}} - [[Yigal Ravid]]<small>(voditelj sljedeće godine)</small> # {{ZID|Njemačka}} - [[Nena]] # {{ZID|Malta}} - Stephanie Farrugia # {{ZID|Mađarska}} - Barna Héder # {{ZID|Slovenija}} - Mojca Mavec # {{ZID|Irska}} - [[Eileen Dunne]] # {{ZID|Portugal}} - [[Lúcia Moniz]] <small> (predstavnica [[Portugal]]a 1996)</small> # {{ZID|Rumunija}} - Anca Ţurcașiu # {{ZID|Velika Britanija}} - [[Ken Bruce]] # {{ZID|Kipar}} - Marina Maleni # {{ZID|Nizozemska}} - [[Conny Vandenbos]] <small>(predstavnica [[Nizozemska|Nizozemske]] 1965)</small> # {{ZID|Švedska}} - Björn Hedman # {{ZID|Belgija}} - Marie-Hélène Vanderborght # {{ZID|Finska}} - Marjo Wilska # {{ZID|Norveška}} - Ragnhild Sælthun Fjørtoft # {{ZID|Estonija}} - Urve Tiidus # {{ZID|Turska}} - Osman Erkan # {{ZID|Makedonija}} - Evgenija Teodosievska {{Div col end}} ===Komentatori=== {{Div col|cols=2}} * {{ZID|Hrvatska}} - Aleksandar "Aco" Kostadinov ([[HRT 1]]), Draginja Balaš ([[HRT 2]]) * {{ZID|Grčka}} - Giorgos Mitropoulos ([[ERT1]]), Dimitris Konstantaras ([[ERA1]]) * {{ZID|Francuska}} - Chris Mayne & Laura Mayne ([[France 2]]), [[François Kevorkian]] & Michel Field ([[France Inter]]) * {{ZID|Španija}} - [[José Luis Uribarri]] ([[TVE1]]) * {{ZID|Švicarska}} - Roman Kilchsperger & Heinz Margot ([[SF 1]]), [[Jean-Marc Richard]] ([[TSR 1]]), Jonathan Tedesco ([[RSI La 1|TSI 1]]) * {{ZID|Slovačka}} - Juraj Čurný ([[STV2]]) * {{ZID|Poljska}} - [[Artur Orzech]] ([[TVP1]]) * {{ZID|Izrael}} - [[Daniel Pe'er]] ([[IBA]]) * {{ZID|Njemačka}} - [[Peter Urban]] ([[Das Erste]]), Thomas Mohr ([[Deutschlandfunk]]/[[NDR 2]]) * {{ZID|Malta}} - [[Gino Cauchi]] * {{ZID|Mađarska}} - Gábor Gundel Takács ([[MTV1]]) * {{ZID|Slovenija}} - [[Miša Molk]] ([[TVSLO1]]) * {{ZID|Irska}} - [[Pat Kenny]] ([[RTÉ One]]), [[Larry Gogan]] ([[RTÉ Radio 1]]) * {{ZID|Portugal}} - Rui Unas ([[RTP1]]) * {{ZID|Rumunija}} - [[Leonard Miron]] ([[TVR2]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Terry Wogan]] ([[BBC One]]), [[Ken Bruce]] ([[BBC Radio 2]]) * {{ZID|Kipar}} - Evi Papamichail ([[RIK 1]]), Pavlos Pavlou ([[CyBC Radio 2]]) * {{ZID|Nizozemska}} - [[Willem van Beusekom]] ([[Nederland 2]]), [[Daniël Dekker]] & Hijlco Span ([[Radio 2]]) * {{ZID|Švedska}} - [[Pernilla Månsson]] & [[Christer Björkman]] ([[SVT2]]) * {{ZID|Belgija}} - [[Jean-Pierre Hautier]] ([[RTBF La Une]]), [[André Vermeulen]] & Andrea Croonenberghs ([[VRT TV1]]), Alain Gerlache & Adrien Joveneau ([[RTBF La Première]]), Julien Put & [[Michel Follet]] ([[VRT Radio 2]]) * {{ZID|Finska}} - [[Maria Guzenina]] & Sami Aaltonen ([[YLE TV1]]), [[Aki Sirkesalo]] & [[Kati Bergman]] ([[Yle Radio Suomi]]) * {{ZID|Norveška}} - [[Jostein Pedersen]] ([[NRK1]]) * {{ZID|Estonija}} - Reet Linna ([[ETV]]), Marko Reikop ([[Raadio 2]]) * {{ZID|Turska}} - [[Ömer Önder]] ([[TRT 1]]), Fatih Orbay ([[TRT Radyo 3]]) * {{ZID|Makedonija}} - Milanka Rašik ([[MTV 3]]) * {{ZID|Austrija}} - [[Ernst Grissemann]] ([[ORF2]]), [[Stermann & Grissemann]] ([[FM4]] * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - [[Ismeta Dervoz-Krvavac]] ([[BHRT]]) * {{ZID|Danska}} - [[Jørgen de Mylius]] ([[DR1]]) * {{ZID|Island}} (Non-participating country) - [[Páll Óskar Hjálmtýsson]] ([[RÚV]]) * {{ZID|Srbija i Crna Gora}} - Mladen Popović & Radoš Bajić ([[RTS]]) {{Div col end}} ==References== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:1998. u muzici]] [[Kategorija:1998. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Muzika u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Eurosong 1998.|*]] gbjhtgyp4zawafj405up6hsquz4p593 3892186 3892185 2026-06-01T07:00:51Z Panasko 146730 3892186 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1998. | slika = ESC_1998_logo.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 9. 5. 1998. | mjesto_održavanja = [[National Indoor Arena]]<br>[[Birmingham]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | voditelji = [[Ulrika Jonsson]]<br />[[Terry Wogan]] | dirigent = [[Martin Koch]] | režiser = [[Geoff Posner]] | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = | emiter = [[BBC]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 25 | debitiranje = | povratak = {{ZID|Belgija}}<br/>{{ZID|Finska}}<br/> {{ZID|Makedonija}}<br/>{{ZID|Izrael}}<br/>{{ZID|Rumunija}}<br/>{{ZID|Slovačka}} | odustajanje = {{ZID|Austrija}}<br/>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br/>{{ZID|Danska}}<br/>{{ZID|Island}}<br/>{{ZID|Italija}}<br/>{{ZID|Rusija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = | crveno = | žuto = | sistem_glasanja = Osobe iz svih zemalja mogle su glasati telefonom i SMS-om. Po 10 favorita svake države nagrađeni su po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasalo stanovništvo te zemlje. | bez_poena = {{ZID|Švicarska}} | pobjednička_pjesma = {{ZID|Izrael}}<br />"[[Diva]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1997.|1997.]] | ovo_takmičenje = 1998 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1999.|1999.]] }} '''Eurosong 1998.''' bio je četrdesettreći [[Eurosong]], održan 9. maja 1998. u [[National Indoor Arena]] in [[Birmingham]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Voditelji su bili [[Terry Wogan]] i [[Ulrika Jonsson]]. Uprkos tome što je bio voditelj, Terry Wogan je bio komentator na [[BBC]]-ju. Bosne i Hercegovine te godine nije bilo jer je imala loš prosječan rezultat u predhodnih 5 godina. ==Pobjednik== [[Dana International]] iz [[Izrael]]a pobijedila je ovogodišnji Eurosong s pjesmom "[[DivaDiva]]", koju su napisali [[Svika Pick]] i [[Yoav Ginai]]. Pjevačica je izazvala puno pažnje jer je [[transseksualnost|transseksualka]] od 1993, tako postajući prvi transeksualac koji je nastupio. Ova godina je obilježena sa: posljednji puta orkestrom, prvom godinom masovnog televotinga, i zadnjom godinom zabrane pjevanja na neslužbenim jezicima. Ovo je također pamtljivo zbog dramatičnog glasanja, gdje je pobjednik proglašen prije 12 bodova posljednje države koja je glasala. [[Grčka]], [[Švicarska]], [[Malta]], [[Izrael]] i [[Belgija]] nisu pjevali sa orkestrom, nego su koristili matrice. [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], koja se takmičila kao BJR Makedonija, službeno je debitovala je na Euroviziji, nakon što je to neuspješno pokušala 1996. Belgija, [[Finska]], Izrael, [[Rumunija]] and [[Slovačka]] su se takmičili nakon jednogodišnje pauze; [[Austrija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Danska]], [[Rusija]] i [[Island]] se ne mogu takmičiti zbog loših rezultata predhodnih 5 godina. [[Italija]] je odustala i neće se vratiti sve do [[Eurovision Song Contest 2011|2011]]. Poslije mnogih država koje su pročitale glasove, bilo je jasno da će se Izrael, Malta, i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] boriti za pobjedu. Izrael i Malta su u posljednjem krugu imali 166 bodova poslije svih glasova. Sve je pošlo nizbrdo kada je Makedonija dala Izraelu 8 bodova, Ujedinjenom Kraljevstvu 10, a 12 [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 0 Malti, tako rušeći [[Chiara Siracusa|Chiaru]] sa prvog mjesta na tek treće mjesto. [[Edsilia Rombley]], koja se plasirala četvrta sa 150 bodova, ostvarila je najbolji rezultat za Nizozemsku nakon pobjede 1975. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998|url=http://www.diggiloo.net/?1998|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto <ref name="eurovision1998">{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998: Results|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=313#Scoreboard|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=}}</ref> ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Hrvatska}} || [[Hrvatski jezik|hrvatski]] || [[Danijela Martinović]] || "[[Neka mi ne svane]]" || - || 5 || 131 |- | 02 || {{ZID|Grčka}} || [[Grčki jezik|grčki]] || [[Thalassa]] || "[[Mia Krifi Evesthisia]]"(Μια κρυφή ευαισθησία) || Tajni senzibilitet || 20 || 12 |- | 03 || {{ZID|Francuska}} || [[Francuski jezik|francuski]] || [[Marie Line]] || "[[Où aller]]" || Gdje ići || 24 || 3 |- | 04 || {{ZID|Španija}} || [[Španski jezik|španski]] || [[Mikel Herzog]] || "[[¿Qué voy a hacer sin ti?]]" || Šta da radim bez tebe? || 16 || 21 |- | 05 || {{ZID|Švicarska}} || [[Njemački jezik|njemački]] || [[Gunvor Guggisberg]] || "[[Lass ihn]]" || Pusti ga || 25 || 0 |- | 06 || {{ZID|Slovačka}} || [[Slovački jezik|slovački]] || [[Katarína Hasprová]] || "[[Modlitba]]" || Molitva || 21 || 8 |- | 07 || {{ZID|Poljska}} || [[Poljski jezik|poljski]] || [[Sixteen]] || "[[To takie proste]]" || To je tako lagano || 17 || 19 |- style="background:gold;" | '''08''' || '''{{ZID|Izrael}}''' || '''[[Hebrejski jezik|hebrejski]]''' || '''[[Dana International]]''' || '''"[[Diva (Pjesma Dane International)|Diva]]"''' '''(דיווה) ''' || — || '''1''' || '''172''' |- | 09 || {{ZID|Njemačka}} || njemački || [[Guildo Horn]] || "[[Guildo hat euch lieb!]]" || Guildo te voli! || 7 || 86 |- | 10 || {{ZID|Malta}} || [[Engleski jezik|engleski]] || [[Chiara Siracusa]] || "[[The One That I Love]]" || Jedan kojeg volim || 3 || 165 |- | 11 || {{ZID|Mađarska}} || [[mađarski jezik|mađarski]] || [[Charlie]] || "[[A holnap már nem lesz szomorú]]" || Tuga će nestati sutra || 23 || 4 |- | 12 || {{ZID|Slovenija}} || [[Slovenski jezik|slovenski]] || [[Vili Resnik]] || "[[Naj bogovi slišijo]]" || Neka bogovi čuju || 18 || 17 |- | 13 || {{ZID|Irska}} ||engleski || [[Dawn Martin]] || "[[Is Always Over Now?]]" || Je li gotovo sutra? || 9 || 64 |- | 14 || {{ZID|Portugal}} || [[Portugalski jezik|portugalski]] || [[Alma Lusa]] || "[[Se eu te pudesse abraçar]]" || Ako te mogu prihvatiti || 12 || 36 |- | 15 || {{ZID|Rumunija}} || [[Rumunski jezik|rumunski]] || [[Mălina Olinescu]] || "[[Eu cred]]" || Ja vjerujem || 22 || 6 |- | 16 || {{ZID|Velika Britanija}} || engleski || [[Imaani]] || "[[Where Are You?]]" || Gdje si sada?|| 2 || 166 |- | 17 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Michalis Hatzigiannis]] || "[[Genesis]]" (Γένεσις) || Geneza || 11 || 37 |- | 18 || {{ZID|Nizozemska}}|| nizozemski || [[Edsilia Rombley]] || "[[Hemel en aarde]]" || Nebo i zemlja || 4 || 150 |- | 19 || {{ZID|Švedska}} || [[švedski jezik|švedski]] || [[Jill Johnson]] || "[[Kärleken är]]" || Ljubav je || 10 || 53 |- | 20 || {{ZID|Belgija}} || francuski || [[Mélanie Cohl]] || "[[Dis oui]]" || Reci da || 6 || 122 |- | 21 || {{ZID|Finska}} || [[Finski jezik|finski]] || [[Edea]] || "[[Aava]]" || Otvoreni pejzaž || 15 || 22 |- | 22 || {{ZID|Norveška}} || [[Norveški jezik|norveški]]|| [[Lars Fredriksen]] || "[[Alltid sommer]]" || Vječno ljeto || 8 || 79 |- | 23 || {{ZID|Estonija}} || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Koit Toome]] || "[[Mere lapsed]]" || Djeca mora || 12 || 37 |- | 24 || {{ZID|Turska}} || [[Turski jezik|Turski]] || [[Tüzmen]] || "[[Unutamazsın]]" || Ne zaboravi || 14 || 26 |- | 25 || {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Vlado Janevski]] || "[[Ne zori, zoro]]" (Не зори, зоро) || Zoro, ne svani || 19 || 16 |} ==Glasanje== Svaka država je imala televoting osim Rumunije i Mađarske, gdje je žiri glasao zbog grešaka sa televotingom. Žiri je korišten tamo gdje nije bio moguć televoting. ==Tablica sa bodovima <ref name="eurovision1998"/>== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | Metoda:<br><span style="font-size:80%; color:#ff9f9f;">'''CRVENA'''</span><span style="font-size:100%;">: Televoting.</span><br><span style="font-size:80%; color:#9f9fff;">'''PLAVA'''</span><span style="font-size:100%;">: žiri.</span> ! colspan=26 | Glasači |- ! Ukupan broj bodova ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HRV}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|GRČ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FRA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠPA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVI}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POLJ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IZR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NJE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MLT}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|MAĐ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLO}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IRS}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POR}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|RUM}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|UK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|KIP}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HOL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|BEL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FIN}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NOR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|EST}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|TUR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MAK}} |- ! rowspan=25 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 131 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 8 || 1 || 5 || 10 || 6 || 10 || 10 || 10 || || '''12''' || 3 || 2 || || 2 || 7 || 4 || 3 || 5 || 3 || 6 || 3 || 4 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 12 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || '''12''' || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 3 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || || || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || 1 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || || || 3 || || || || || || || || || 4 || || || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || 8 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 || || || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 5 || || 2 || || || || 10 || || || || || || || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; " | '''Izrael''' | style="text-align:right; " | '''172''' || || 10 || '''12''' || 10 || 10 || || 10 || style="text-align:left; background:#ffgold;" | || 7 || '''12''' || || 7 || 6 || '''12''' || 7 || 5 || 10 || 6 || 5 || 10 || 10 || 3 || 7 || 5 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 86 || || 3 || || '''12''' || '''12''' || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 8 || 8 || 10 || 6 || 6 || || '''12''' || || 7 || 1 || || 1 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 165 || 7 || 6 || 6 || 5 || 8 || '''12''' || 8 || 7 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 3 || '''12''' || 5 || || '''12''' || 5 || 8 || 6 || 8 || 5 || '''12''' || 5 || 10 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Mađarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 || || || 1 || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 1 || || || || || || || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 17 || 3 || 2 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || || || || || 4 || || || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || 2 || || || || 2 || 4 || 2 || || 2 || 6 || 6 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 8 || 8 || || || 1 || || || 4 || 2 || 8 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || 1 || 10 || 6 || || 2 || || 2 || || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || 1 || || || || 6 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Rumunija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 6 || || || || || || || || 6 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Velika Britanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 166 || '''12''' || 7 || 3 || 3 || 3 || 1 || 7 || '''12''' || 1 || 8 || 10 || 5 || 5 || 6 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 7 || 7 || 6 || 8 || 5 || 8 || '''12''' || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || 4 || '''12''' || || || || 5 || || 1 || || 1 || 1 || || || 4 || 4 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 150 || 10 || 8 || 5 || 4 || 7 || 6 || 5 || 8 || 6 || 7 || '''12''' || || 10 || 7 || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || '''12''' || 7 || 8 || || 7 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || || || || || || 3 || || || 4 || 8 || || 2 || || || 1 || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 6 || 10 || '''12''' || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 121 || || 4 || 7 || 7 || 4 || 7 || '''12''' || 5 || 4 || 3 || 3 || 6 || 7 || 8 || || 7 || 6 || 10 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 6 || 1 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 10 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 79|| || || || 8 || 1 || || 4 || 4 || 3 || 5 || 5 || 10 || 4 || 3 || || 4 || 3 || 3 || '''12''' || 4 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || || || 2 || || 8 || 1 || || || || 4 || 2 || 1 || || || || || 2 || 4 || || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 25 || 5 || || || || || || || || '''12''' || || || || || || 2 || || || 1 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Makedonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || 6 || || || || || 3 || || || || || || 4 || || || 3 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj 12 bodova !! Država !! Država koja je dala |- |rowspan=2| 4 | [[Malta]] || Irska, Norveška, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Velika Britanija]] || Hrvatska, Izrael, Rumunija, Turska |- |rowspan=2| 3 |'''[[Izrael]]''' || Francuska, Malta, Portugal, |- |[[Njemačka]] || Nizozemska, Švicarska. Španija |- |rowspan=2| 2 |[[Hrvatska]] || Makedonija, Slovenija |- |[[Nizozemska]]|| Belgija, Mađarska |- |rowspan=7| 1 |[[Belgija]] || Poljska |- |[[Kipar]] || Grčka |- |[[Grčka]] || Kipar |- |[[Estonija]] || Finska |- |[[Norveška]] || Švedska |- |[[Švedska]] || Estonija |- |[[Turska]] || Njemačka |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Godina |- | [[Danijela Martinović]] | {{ZID|Hrvatska}} | [[Eurosong 1995.|1995]] (dio [[Magazin (grupa)|Magazina]]) |- | [[Egon Egemann]] ([[Gunvor]]in violinist) | {{ZID|Švicarska}} | [[Eurosong 1990.|1990]] |- | [[José Cid]] (dio [[Alma Lusa]]) | {{ZID|Portugal}} | [[Eurosong 1980.|1980]] |- | [[Paul Harrington]] (back vokal pjevačice [[Dawn Martin]]) | {{ZID|Irska}} | [[Eurosong 1994.|1994]] (sa [[Charlie McGettigan]], pobjednik) |} ===Glasanje i čitatelji glasova=== {{Div col|cols=2}} # {{ZID|Hrvatska}} - Davor Meštrović # {{ZID|Grčka}} - Alexis Kostalas # {{ZID|Francuska}} - [[Marie Myriam]]<small>(pobjednica za [[Francuska|Francusku]] 1977)</small> # {{ZID|Španija}} - Belén Fernández de Henestrosa # {{ZID|Švicarska}} - Regula Elsener # {{ZID|Slovačka}} - Alena Heribanová # {{ZID|Poljska}} - Jan Chojnacki # {{ZID|Izrael}} - [[Yigal Ravid]]<small>(voditelj sljedeće godine)</small> # {{ZID|Njemačka}} - [[Nena]] # {{ZID|Malta}} - Stephanie Farrugia # {{ZID|Mađarska}} - Barna Héder # {{ZID|Slovenija}} - Mojca Mavec # {{ZID|Irska}} - [[Eileen Dunne]] # {{ZID|Portugal}} - [[Lúcia Moniz]] <small> (predstavnica [[Portugal]]a 1996)</small> # {{ZID|Rumunija}} - Anca Ţurcașiu # {{ZID|Velika Britanija}} - [[Ken Bruce]] # {{ZID|Kipar}} - Marina Maleni # {{ZID|Nizozemska}} - [[Conny Vandenbos]] <small>(predstavnica [[Nizozemska|Nizozemske]] 1965)</small> # {{ZID|Švedska}} - Björn Hedman # {{ZID|Belgija}} - Marie-Hélène Vanderborght # {{ZID|Finska}} - Marjo Wilska # {{ZID|Norveška}} - Ragnhild Sælthun Fjørtoft # {{ZID|Estonija}} - Urve Tiidus # {{ZID|Turska}} - Osman Erkan # {{ZID|Makedonija}} - Evgenija Teodosievska {{Div col end}} ===Komentatori=== {{Div col|cols=2}} * {{ZID|Hrvatska}} - Aleksandar "Aco" Kostadinov ([[HRT 1]]), Draginja Balaš ([[HRT 2]]) * {{ZID|Grčka}} - Giorgos Mitropoulos ([[ERT1]]), Dimitris Konstantaras ([[ERA1]]) * {{ZID|Francuska}} - Chris Mayne & Laura Mayne ([[France 2]]), [[François Kevorkian]] & Michel Field ([[France Inter]]) * {{ZID|Španija}} - [[José Luis Uribarri]] ([[TVE1]]) * {{ZID|Švicarska}} - Roman Kilchsperger & Heinz Margot ([[SF 1]]), [[Jean-Marc Richard]] ([[TSR 1]]), Jonathan Tedesco ([[RSI La 1|TSI 1]]) * {{ZID|Slovačka}} - Juraj Čurný ([[STV2]]) * {{ZID|Poljska}} - [[Artur Orzech]] ([[TVP1]]) * {{ZID|Izrael}} - [[Daniel Pe'er]] ([[IBA]]) * {{ZID|Njemačka}} - [[Peter Urban]] ([[Das Erste]]), Thomas Mohr ([[Deutschlandfunk]]/[[NDR 2]]) * {{ZID|Malta}} - [[Gino Cauchi]] * {{ZID|Mađarska}} - Gábor Gundel Takács ([[MTV1]]) * {{ZID|Slovenija}} - [[Miša Molk]] ([[TVSLO1]]) * {{ZID|Irska}} - [[Pat Kenny]] ([[RTÉ One]]), [[Larry Gogan]] ([[RTÉ Radio 1]]) * {{ZID|Portugal}} - Rui Unas ([[RTP1]]) * {{ZID|Rumunija}} - [[Leonard Miron]] ([[TVR2]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Terry Wogan]] ([[BBC One]]), [[Ken Bruce]] ([[BBC Radio 2]]) * {{ZID|Kipar}} - Evi Papamichail ([[RIK 1]]), Pavlos Pavlou ([[CyBC Radio 2]]) * {{ZID|Nizozemska}} - [[Willem van Beusekom]] ([[Nederland 2]]), [[Daniël Dekker]] & Hijlco Span ([[Radio 2]]) * {{ZID|Švedska}} - [[Pernilla Månsson]] & [[Christer Björkman]] ([[SVT2]]) * {{ZID|Belgija}} - [[Jean-Pierre Hautier]] ([[RTBF La Une]]), [[André Vermeulen]] & Andrea Croonenberghs ([[VRT TV1]]), Alain Gerlache & Adrien Joveneau ([[RTBF La Première]]), Julien Put & [[Michel Follet]] ([[VRT Radio 2]]) * {{ZID|Finska}} - [[Maria Guzenina]] & Sami Aaltonen ([[YLE TV1]]), [[Aki Sirkesalo]] & [[Kati Bergman]] ([[Yle Radio Suomi]]) * {{ZID|Norveška}} - [[Jostein Pedersen]] ([[NRK1]]) * {{ZID|Estonija}} - Reet Linna ([[ETV]]), Marko Reikop ([[Raadio 2]]) * {{ZID|Turska}} - [[Ömer Önder]] ([[TRT 1]]), Fatih Orbay ([[TRT Radyo 3]]) * {{ZID|Makedonija}} - Milanka Rašik ([[MTV 3]]) * {{ZID|Austrija}} - [[Ernst Grissemann]] ([[ORF2]]), [[Stermann & Grissemann]] ([[FM4]] * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - [[Ismeta Dervoz-Krvavac]] ([[BHRT]]) * {{ZID|Danska}} - [[Jørgen de Mylius]] ([[DR1]]) * {{ZID|Island}} (Non-participating country) - [[Páll Óskar Hjálmtýsson]] ([[RÚV]]) * {{ZID|Srbija i Crna Gora}} - Mladen Popović & Radoš Bajić ([[RTS]]) {{Div col end}} ==References== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:1998. u muzici]] [[Kategorija:1998. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Muzika u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Eurosong 1998.|*]] pwwsgcv2mwgglylka2iwouzu8comyws 3892187 3892186 2026-06-01T07:01:10Z Panasko 146730 3892187 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1998. | slika = ESC_1998_logo.png | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 9. 5. 1998. | mjesto_održavanja = [[National Indoor Arena]]<br>[[Birmingham]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] | voditelji = [[Ulrika Jonsson]]<br />[[Terry Wogan]] | dirigent = [[Martin Koch]] | režiser = [[Geoff Posner]] | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = | emiter = [[BBC]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 25 | debitiranje = | povratak = {{ZID|Belgija}}<br/>{{ZID|Finska}}<br/> {{ZID|Makedonija}}<br/>{{ZID|Izrael}}<br/>{{ZID|Rumunija}}<br/>{{ZID|Slovačka}} | odustajanje = {{ZID|Austrija}}<br/>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br/>{{ZID|Danska}}<br/>{{ZID|Island}}<br/>{{ZID|Italija}}<br/>{{ZID|Rusija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = | crveno = | žuto = | sistem_glasanja = Osobe iz svih zemalja mogle su glasati telefonom i SMS-om. Po 10 favorita svake države nagrađeni su po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasalo stanovništvo te zemlje. | bez_poena = {{ZID|Švicarska}} | pobjednička_pjesma = {{ZID|Izrael}}<br />"[[Diva]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1997.|1997]] | ovo_takmičenje = 1998 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1999.|1999]] }} '''Eurosong 1998.''' bio je četrdesettreći [[Eurosong]], održan 9. maja 1998. u [[National Indoor Arena]] in [[Birmingham]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Voditelji su bili [[Terry Wogan]] i [[Ulrika Jonsson]]. Uprkos tome što je bio voditelj, Terry Wogan je bio komentator na [[BBC]]-ju. Bosne i Hercegovine te godine nije bilo jer je imala loš prosječan rezultat u predhodnih 5 godina. ==Pobjednik== [[Dana International]] iz [[Izrael]]a pobijedila je ovogodišnji Eurosong s pjesmom "[[DivaDiva]]", koju su napisali [[Svika Pick]] i [[Yoav Ginai]]. Pjevačica je izazvala puno pažnje jer je [[transseksualnost|transseksualka]] od 1993, tako postajući prvi transeksualac koji je nastupio. Ova godina je obilježena sa: posljednji puta orkestrom, prvom godinom masovnog televotinga, i zadnjom godinom zabrane pjevanja na neslužbenim jezicima. Ovo je također pamtljivo zbog dramatičnog glasanja, gdje je pobjednik proglašen prije 12 bodova posljednje države koja je glasala. [[Grčka]], [[Švicarska]], [[Malta]], [[Izrael]] i [[Belgija]] nisu pjevali sa orkestrom, nego su koristili matrice. [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], koja se takmičila kao BJR Makedonija, službeno je debitovala je na Euroviziji, nakon što je to neuspješno pokušala 1996. Belgija, [[Finska]], Izrael, [[Rumunija]] and [[Slovačka]] su se takmičili nakon jednogodišnje pauze; [[Austrija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Danska]], [[Rusija]] i [[Island]] se ne mogu takmičiti zbog loših rezultata predhodnih 5 godina. [[Italija]] je odustala i neće se vratiti sve do [[Eurovision Song Contest 2011|2011]]. Poslije mnogih država koje su pročitale glasove, bilo je jasno da će se Izrael, Malta, i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] boriti za pobjedu. Izrael i Malta su u posljednjem krugu imali 166 bodova poslije svih glasova. Sve je pošlo nizbrdo kada je Makedonija dala Izraelu 8 bodova, Ujedinjenom Kraljevstvu 10, a 12 [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a 0 Malti, tako rušeći [[Chiara Siracusa|Chiaru]] sa prvog mjesta na tek treće mjesto. [[Edsilia Rombley]], koja se plasirala četvrta sa 150 bodova, ostvarila je najbolji rezultat za Nizozemsku nakon pobjede 1975. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998|url=http://www.diggiloo.net/?1998|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto <ref name="eurovision1998">{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998: Results|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=313#Scoreboard|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=}}</ref> ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Hrvatska}} || [[Hrvatski jezik|hrvatski]] || [[Danijela Martinović]] || "[[Neka mi ne svane]]" || - || 5 || 131 |- | 02 || {{ZID|Grčka}} || [[Grčki jezik|grčki]] || [[Thalassa]] || "[[Mia Krifi Evesthisia]]"(Μια κρυφή ευαισθησία) || Tajni senzibilitet || 20 || 12 |- | 03 || {{ZID|Francuska}} || [[Francuski jezik|francuski]] || [[Marie Line]] || "[[Où aller]]" || Gdje ići || 24 || 3 |- | 04 || {{ZID|Španija}} || [[Španski jezik|španski]] || [[Mikel Herzog]] || "[[¿Qué voy a hacer sin ti?]]" || Šta da radim bez tebe? || 16 || 21 |- | 05 || {{ZID|Švicarska}} || [[Njemački jezik|njemački]] || [[Gunvor Guggisberg]] || "[[Lass ihn]]" || Pusti ga || 25 || 0 |- | 06 || {{ZID|Slovačka}} || [[Slovački jezik|slovački]] || [[Katarína Hasprová]] || "[[Modlitba]]" || Molitva || 21 || 8 |- | 07 || {{ZID|Poljska}} || [[Poljski jezik|poljski]] || [[Sixteen]] || "[[To takie proste]]" || To je tako lagano || 17 || 19 |- style="background:gold;" | '''08''' || '''{{ZID|Izrael}}''' || '''[[Hebrejski jezik|hebrejski]]''' || '''[[Dana International]]''' || '''"[[Diva (Pjesma Dane International)|Diva]]"''' '''(דיווה) ''' || — || '''1''' || '''172''' |- | 09 || {{ZID|Njemačka}} || njemački || [[Guildo Horn]] || "[[Guildo hat euch lieb!]]" || Guildo te voli! || 7 || 86 |- | 10 || {{ZID|Malta}} || [[Engleski jezik|engleski]] || [[Chiara Siracusa]] || "[[The One That I Love]]" || Jedan kojeg volim || 3 || 165 |- | 11 || {{ZID|Mađarska}} || [[mađarski jezik|mađarski]] || [[Charlie]] || "[[A holnap már nem lesz szomorú]]" || Tuga će nestati sutra || 23 || 4 |- | 12 || {{ZID|Slovenija}} || [[Slovenski jezik|slovenski]] || [[Vili Resnik]] || "[[Naj bogovi slišijo]]" || Neka bogovi čuju || 18 || 17 |- | 13 || {{ZID|Irska}} ||engleski || [[Dawn Martin]] || "[[Is Always Over Now?]]" || Je li gotovo sutra? || 9 || 64 |- | 14 || {{ZID|Portugal}} || [[Portugalski jezik|portugalski]] || [[Alma Lusa]] || "[[Se eu te pudesse abraçar]]" || Ako te mogu prihvatiti || 12 || 36 |- | 15 || {{ZID|Rumunija}} || [[Rumunski jezik|rumunski]] || [[Mălina Olinescu]] || "[[Eu cred]]" || Ja vjerujem || 22 || 6 |- | 16 || {{ZID|Velika Britanija}} || engleski || [[Imaani]] || "[[Where Are You?]]" || Gdje si sada?|| 2 || 166 |- | 17 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Michalis Hatzigiannis]] || "[[Genesis]]" (Γένεσις) || Geneza || 11 || 37 |- | 18 || {{ZID|Nizozemska}}|| nizozemski || [[Edsilia Rombley]] || "[[Hemel en aarde]]" || Nebo i zemlja || 4 || 150 |- | 19 || {{ZID|Švedska}} || [[švedski jezik|švedski]] || [[Jill Johnson]] || "[[Kärleken är]]" || Ljubav je || 10 || 53 |- | 20 || {{ZID|Belgija}} || francuski || [[Mélanie Cohl]] || "[[Dis oui]]" || Reci da || 6 || 122 |- | 21 || {{ZID|Finska}} || [[Finski jezik|finski]] || [[Edea]] || "[[Aava]]" || Otvoreni pejzaž || 15 || 22 |- | 22 || {{ZID|Norveška}} || [[Norveški jezik|norveški]]|| [[Lars Fredriksen]] || "[[Alltid sommer]]" || Vječno ljeto || 8 || 79 |- | 23 || {{ZID|Estonija}} || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Koit Toome]] || "[[Mere lapsed]]" || Djeca mora || 12 || 37 |- | 24 || {{ZID|Turska}} || [[Turski jezik|Turski]] || [[Tüzmen]] || "[[Unutamazsın]]" || Ne zaboravi || 14 || 26 |- | 25 || {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Vlado Janevski]] || "[[Ne zori, zoro]]" (Не зори, зоро) || Zoro, ne svani || 19 || 16 |} ==Glasanje== Svaka država je imala televoting osim Rumunije i Mađarske, gdje je žiri glasao zbog grešaka sa televotingom. Žiri je korišten tamo gdje nije bio moguć televoting. ==Tablica sa bodovima <ref name="eurovision1998"/>== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | Metoda:<br><span style="font-size:80%; color:#ff9f9f;">'''CRVENA'''</span><span style="font-size:100%;">: Televoting.</span><br><span style="font-size:80%; color:#9f9fff;">'''PLAVA'''</span><span style="font-size:100%;">: žiri.</span> ! colspan=26 | Glasači |- ! Ukupan broj bodova ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HRV}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|GRČ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FRA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠPA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVI}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POLJ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IZR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NJE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MLT}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|MAĐ}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLO}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IRS}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POR}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|RUM}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|UK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|KIP}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HOL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|BEL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FIN}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NOR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|EST}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|TUR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MAK}} |- ! rowspan=25 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 131 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 8 || 1 || 5 || 10 || 6 || 10 || 10 || 10 || || '''12''' || 3 || 2 || || 2 || 7 || 4 || 3 || 5 || 3 || 6 || 3 || 4 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 12 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || '''12''' || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 3 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || || || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || 1 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || || || 3 || || || || || || || || || 4 || || || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || 8 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 || || || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 5 || || 2 || || || || 10 || || || || || || || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; " | '''Izrael''' | style="text-align:right; " | '''172''' || || 10 || '''12''' || 10 || 10 || || 10 || style="text-align:left; background:#ffgold;" | || 7 || '''12''' || || 7 || 6 || '''12''' || 7 || 5 || 10 || 6 || 5 || 10 || 10 || 3 || 7 || 5 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 86 || || 3 || || '''12''' || '''12''' || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 8 || 8 || 10 || 6 || 6 || || '''12''' || || 7 || 1 || || 1 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 165 || 7 || 6 || 6 || 5 || 8 || '''12''' || 8 || 7 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 3 || '''12''' || 5 || || '''12''' || 5 || 8 || 6 || 8 || 5 || '''12''' || 5 || 10 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Mađarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 || || || 1 || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 1 || || || || || || || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 17 || 3 || 2 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || || || || || 4 || || || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || 2 || || || || 2 || 4 || 2 || || 2 || 6 || 6 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 8 || 8 || || || 1 || || || 4 || 2 || 8 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || 1 || 10 || 6 || || 2 || || 2 || || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || 1 || || || || 6 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Rumunija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 6 || || || || || || || || 6 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Velika Britanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 166 || '''12''' || 7 || 3 || 3 || 3 || 1 || 7 || '''12''' || 1 || 8 || 10 || 5 || 5 || 6 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 7 || 7 || 6 || 8 || 5 || 8 || '''12''' || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || 4 || '''12''' || || || || 5 || || 1 || || 1 || 1 || || || 4 || 4 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 150 || 10 || 8 || 5 || 4 || 7 || 6 || 5 || 8 || 6 || 7 || '''12''' || || 10 || 7 || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || '''12''' || 7 || 8 || || 7 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || || || || || || 3 || || || 4 || 8 || || 2 || || || 1 || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 6 || 10 || '''12''' || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 121 || || 4 || 7 || 7 || 4 || 7 || '''12''' || 5 || 4 || 3 || 3 || 6 || 7 || 8 || || 7 || 6 || 10 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 6 || 1 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 10 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 79|| || || || 8 || 1 || || 4 || 4 || 3 || 5 || 5 || 10 || 4 || 3 || || 4 || 3 || 3 || '''12''' || 4 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || || || 2 || || 8 || 1 || || || || 4 || 2 || 1 || || || || || 2 || 4 || || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 25 || 5 || || || || || || || || '''12''' || || || || || || 2 || || || 1 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Makedonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || 6 || || || || || 3 || || || || || || 4 || || || 3 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj 12 bodova !! Država !! Država koja je dala |- |rowspan=2| 4 | [[Malta]] || Irska, Norveška, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Velika Britanija]] || Hrvatska, Izrael, Rumunija, Turska |- |rowspan=2| 3 |'''[[Izrael]]''' || Francuska, Malta, Portugal, |- |[[Njemačka]] || Nizozemska, Švicarska. Španija |- |rowspan=2| 2 |[[Hrvatska]] || Makedonija, Slovenija |- |[[Nizozemska]]|| Belgija, Mađarska |- |rowspan=7| 1 |[[Belgija]] || Poljska |- |[[Kipar]] || Grčka |- |[[Grčka]] || Kipar |- |[[Estonija]] || Finska |- |[[Norveška]] || Švedska |- |[[Švedska]] || Estonija |- |[[Turska]] || Njemačka |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Godina |- | [[Danijela Martinović]] | {{ZID|Hrvatska}} | [[Eurosong 1995.|1995]] (dio [[Magazin (grupa)|Magazina]]) |- | [[Egon Egemann]] ([[Gunvor]]in violinist) | {{ZID|Švicarska}} | [[Eurosong 1990.|1990]] |- | [[José Cid]] (dio [[Alma Lusa]]) | {{ZID|Portugal}} | [[Eurosong 1980.|1980]] |- | [[Paul Harrington]] (back vokal pjevačice [[Dawn Martin]]) | {{ZID|Irska}} | [[Eurosong 1994.|1994]] (sa [[Charlie McGettigan]], pobjednik) |} ===Glasanje i čitatelji glasova=== {{Div col|cols=2}} # {{ZID|Hrvatska}} - Davor Meštrović # {{ZID|Grčka}} - Alexis Kostalas # {{ZID|Francuska}} - [[Marie Myriam]]<small>(pobjednica za [[Francuska|Francusku]] 1977)</small> # {{ZID|Španija}} - Belén Fernández de Henestrosa # {{ZID|Švicarska}} - Regula Elsener # {{ZID|Slovačka}} - Alena Heribanová # {{ZID|Poljska}} - Jan Chojnacki # {{ZID|Izrael}} - [[Yigal Ravid]]<small>(voditelj sljedeće godine)</small> # {{ZID|Njemačka}} - [[Nena]] # {{ZID|Malta}} - Stephanie Farrugia # {{ZID|Mađarska}} - Barna Héder # {{ZID|Slovenija}} - Mojca Mavec # {{ZID|Irska}} - [[Eileen Dunne]] # {{ZID|Portugal}} - [[Lúcia Moniz]] <small> (predstavnica [[Portugal]]a 1996)</small> # {{ZID|Rumunija}} - Anca Ţurcașiu # {{ZID|Velika Britanija}} - [[Ken Bruce]] # {{ZID|Kipar}} - Marina Maleni # {{ZID|Nizozemska}} - [[Conny Vandenbos]] <small>(predstavnica [[Nizozemska|Nizozemske]] 1965)</small> # {{ZID|Švedska}} - Björn Hedman # {{ZID|Belgija}} - Marie-Hélène Vanderborght # {{ZID|Finska}} - Marjo Wilska # {{ZID|Norveška}} - Ragnhild Sælthun Fjørtoft # {{ZID|Estonija}} - Urve Tiidus # {{ZID|Turska}} - Osman Erkan # {{ZID|Makedonija}} - Evgenija Teodosievska {{Div col end}} ===Komentatori=== {{Div col|cols=2}} * {{ZID|Hrvatska}} - Aleksandar "Aco" Kostadinov ([[HRT 1]]), Draginja Balaš ([[HRT 2]]) * {{ZID|Grčka}} - Giorgos Mitropoulos ([[ERT1]]), Dimitris Konstantaras ([[ERA1]]) * {{ZID|Francuska}} - Chris Mayne & Laura Mayne ([[France 2]]), [[François Kevorkian]] & Michel Field ([[France Inter]]) * {{ZID|Španija}} - [[José Luis Uribarri]] ([[TVE1]]) * {{ZID|Švicarska}} - Roman Kilchsperger & Heinz Margot ([[SF 1]]), [[Jean-Marc Richard]] ([[TSR 1]]), Jonathan Tedesco ([[RSI La 1|TSI 1]]) * {{ZID|Slovačka}} - Juraj Čurný ([[STV2]]) * {{ZID|Poljska}} - [[Artur Orzech]] ([[TVP1]]) * {{ZID|Izrael}} - [[Daniel Pe'er]] ([[IBA]]) * {{ZID|Njemačka}} - [[Peter Urban]] ([[Das Erste]]), Thomas Mohr ([[Deutschlandfunk]]/[[NDR 2]]) * {{ZID|Malta}} - [[Gino Cauchi]] * {{ZID|Mađarska}} - Gábor Gundel Takács ([[MTV1]]) * {{ZID|Slovenija}} - [[Miša Molk]] ([[TVSLO1]]) * {{ZID|Irska}} - [[Pat Kenny]] ([[RTÉ One]]), [[Larry Gogan]] ([[RTÉ Radio 1]]) * {{ZID|Portugal}} - Rui Unas ([[RTP1]]) * {{ZID|Rumunija}} - [[Leonard Miron]] ([[TVR2]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Terry Wogan]] ([[BBC One]]), [[Ken Bruce]] ([[BBC Radio 2]]) * {{ZID|Kipar}} - Evi Papamichail ([[RIK 1]]), Pavlos Pavlou ([[CyBC Radio 2]]) * {{ZID|Nizozemska}} - [[Willem van Beusekom]] ([[Nederland 2]]), [[Daniël Dekker]] & Hijlco Span ([[Radio 2]]) * {{ZID|Švedska}} - [[Pernilla Månsson]] & [[Christer Björkman]] ([[SVT2]]) * {{ZID|Belgija}} - [[Jean-Pierre Hautier]] ([[RTBF La Une]]), [[André Vermeulen]] & Andrea Croonenberghs ([[VRT TV1]]), Alain Gerlache & Adrien Joveneau ([[RTBF La Première]]), Julien Put & [[Michel Follet]] ([[VRT Radio 2]]) * {{ZID|Finska}} - [[Maria Guzenina]] & Sami Aaltonen ([[YLE TV1]]), [[Aki Sirkesalo]] & [[Kati Bergman]] ([[Yle Radio Suomi]]) * {{ZID|Norveška}} - [[Jostein Pedersen]] ([[NRK1]]) * {{ZID|Estonija}} - Reet Linna ([[ETV]]), Marko Reikop ([[Raadio 2]]) * {{ZID|Turska}} - [[Ömer Önder]] ([[TRT 1]]), Fatih Orbay ([[TRT Radyo 3]]) * {{ZID|Makedonija}} - Milanka Rašik ([[MTV 3]]) * {{ZID|Austrija}} - [[Ernst Grissemann]] ([[ORF2]]), [[Stermann & Grissemann]] ([[FM4]] * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - [[Ismeta Dervoz-Krvavac]] ([[BHRT]]) * {{ZID|Danska}} - [[Jørgen de Mylius]] ([[DR1]]) * {{ZID|Island}} (Non-participating country) - [[Páll Óskar Hjálmtýsson]] ([[RÚV]]) * {{ZID|Srbija i Crna Gora}} - Mladen Popović & Radoš Bajić ([[RTS]]) {{Div col end}} ==References== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:1998. u muzici]] [[Kategorija:1998. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Muzika u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Eurosong 1998.|*]] 7u0arz3tsnrkm9400caxtdl9dougwg9 Eurosong 1986. 0 363433 3892171 3887164 2026-06-01T06:23:19Z Panasko 146730 3892171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurovizija 1986. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 3. maj 1986. | mjesto_održavanja = Grieghallen<br>[[Bergen]], [[Norveška]] | voditelji = [[Åse Kleveland]] | dirigent = [[Egil Monn-Iversen]] | režiser = [[John Andreassen]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | izvršni_producent = | emiter = [[Norsk rikskringkasting]] (NRK) | uvodni_čin = voditeljica Åse Kleveland izvela pjesmu "Welcome to Music" | međučin = [[Sissel Kyrkjebø]] i [[Steinar Ofsdal]] | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 20 | debitiranje = {{ZID|Island}} | povratak = {{ZID|Holandija}}<br>{{ZID|Jugoslavija}} | odustajanje = {{ZID|Grčka}}<br>{{ZID|Italija}} | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | bez_poena = – | pobjednička_pjesma = {{ZID|Belgija}}<br />"[[J'aime la vie]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1985.|1985]] | ovo_takmičenje = 1986 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1987.|1987]] }} '''Eurosong 1986''', bio je tridesetprvi [[Eurosong]], održan 3. maja 1986. u [[Grieg Hall]] u [[Bergen]]u, [[Norveška]]. To je prvi puta da je Norveška bila domaćin. Voditeljica je bila [[Åse Kleveland]], poznata folk gitaristica koja je predstavljala Norvešku na [[Eurosong 1966.|Eurosongu 1966]]. [[Sandra Kim]], predstavnica [[Belgija|Belgije]], pobijedila je sa pjesmom "[[J'aime la vie]]". Kao trinaestogodišnjakinja, Kim je najmlađa pobjednica. Trenutna pravila zahtijevaju da pjevač bude stariji od 16 godina, pa ovaj rekord neće biti srušen. U riječima pjesme, Kim se predstavljala da ima 15 godina, ali se poslije saznalo da ima 13 godina. [[Švicarska]] je tražila diskvalifikaciju, međutim, to se nije desilo. ==Takmičari== [[Island]] se takmičio prvi puta, jer se [[RÚV]] konačno satelitski povezao sa ostatkom Europe. [[Grčka]] je odustala, iako je trebala pjevati pod rednim brojem 18. Razlog je bio grčki Dan žalosti. Da su nastupali, pjevali bi "Wagon-lit" . [[Radiotelevisione Italiana|RAI]], nikad nije objasnio zašto je Italija odustala te godine. ==Dirigenti== ''Domaći dirigent podebljan'' * {{ZID|Luksemburg}} - Rolf Soja * {{ZID|Jugoslavija}} - Nikica Kalogjera * {{ZID|Francuska}} - [[Jean-Claude Petit]] * '''{{ZID|Norveška}} - [[Egil Monn-Iversen]]''' * {{ZID|Velika Britanija}} - niko * {{ZID|Island}} - Gunnar Þórdarsson * {{ZID|Nizozemska}} - [[Harry van Hoof]] * {{ZID|Turska}} - Melih Kibar * {{ZID|Španija}} - Eduardo Leyva * {{ZID|Švicarska}} - [[Atilla Şereftuğ]] * {{ZID|Izrael}} - Yoram Zadok * {{ZID|Irska}} - [[Noel Kelehan]] * {{ZID|Belgija}} - Jo Carlier * {{ZID|Zapadna Njemačka}} - Hans Blum * {{ZID|Kipar}} - [[Martyn Ford]] * {{ZID|Austrija}} - Richard Österr * {{ZID|Švedska}} - [[Anders Berglund]] * {{ZID|Danska}} - [[Egil Monn-Iversen]] * {{ZID|Finska}} - [[Ossi Runne]] * {{ZID|Portugal}} - [[Colin Frechter]] ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1986|url=http://www.diggiloo.net/?1986|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Luksemburg}} || [[Francuski jezik|francuski]]|| [[Sherisse Laurence]] || "[[L'amour de ma vie]]" || Ljubav mog života || 3 || 117 |- | 02 || {{ZID|Jugoslavija}} || [[Hrvatski jezik|hrvatski]]|| [[Doris Dragović]] || "[[Željo moja]]" || - || 11 || 49 |- | 03 || {{ZID|Francuska}} || francuski || [[Cocktail Chic]] || "[[Européennes]]" || Europske djevojke || 17 || 13 |- | 04 || {{ZID|Norveška}} || [[Norveški jezik|norveški]]|| [[Ketil Stokkan]] || "[[Romeo]]" || — || 12 || 44 |- | 05 || {{ZID|Velika Britanija}} || [[Engleski jezik|engleski]]|| [[Ryder]] || "[[Runner in the Night]]" || Noćni trčač || 7 || 72 |- | 06 || {{ZID|Island}} || [[islandski jezik|islandski]] || [[ICY]] || "[[Gleðibankinn]]" || Banka zabave || 16 || 19 |- | 07 || {{ZID|Nizozemska}}|| [[Nizozemski jezik|nizozemski]]|| [[Frizzle Sizzle]] || "[[Alles heeft ritme]]" || Sve ima ritam || 13 || 40 |- | 08 || {{ZID|Turska}} || [[Turski jezik|turski]]|| [[Klips ve Onlar]] || "[[Halley]]" || Halejeva kometa || 9 || 53 |- | 09 || {{ZID|Španija}} || [[Španski jezik|španski]]|| [[Cadillac]] || "[[Valentino]]" || — || 10 || 51 |- | 10 || {{ZID|Švicarska}} || francuski || [[Daniela Simmons]] || "[[Pas pour moi]]" || Nije za mene || 2 || 140 |- | 11 || {{ZID|Izrael}} || [[Hebrejski jezik|hebrejski]]|| [[Moti Giladi]] & [[Sarai Tzuriel]] || "[[Yavo Yom]]" (יבוא יום) || Dan će doći || 19 || 7 |- | 12 || {{ZID|Irska}} || engleski || [[Luv Bug]] || "[[You Can Count On Me]]" || Možeš računati na mene || 4 || 96 |- style="background:gold;" | '''13''' || '''{{ZID|Belgija}}''' || '''francuski''' || '''[[Sandra Kim]]''' || '''"[[J'aime la vie]]"''' || '''Volim život''' || '''1''' || '''176''' |- | 14 || {{ZID|Njemačka}} || [[Njemački jezik|njemački]]|| [[Ingrid Peters]] || "[[Über die Brücke geh'n]]" || Preko mosta || 8 || 62 |- | 15 || {{ZID|Kipar}} || [[Grčki jezik|grčki]]|| [[Elpida]] || "[[Tora Zo]]" (Τώρα ζω) || Sada živim || 20 || 4 |- | 16 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Timna Brauer]] || "[[Die Zeit ist einsam]]" || Vrijeme je usamljeno || 18 || 12 |- | 17 || {{ZID|Švedska}} || [[Švedski jezik|švedski]]|| [[Lasse Holm]] & [[Monica Törnell]] || "[[E' de' det här du kallar kärlek?]]" || Ti ovo zoveš ljubavi? || 5 || 78 |- | 18 || {{ZID|Danska}} || [[Danski jezik|danski]]|| [[Lise Haavik]] || "[[Du er fuld af løgn]]" || Pun si laži || 6 || 77 |- | 19 || {{ZID|Finska}} || [[Finski jezik|finski]]|| [[Kari Kuivalainen]] || "[[Never The End]]" || Nikad kraj || 15 || 22 |- | 20 || {{ZID|Portugal}} || [[Portugalski jezik|portugalski]]|| [[Dora]] || "[[Não sejas mau para mim]]" || Ne budi loš prema meni || 14 || 28 |} ==Glasanje== Pobjednička pjesma je dobila bodove od svakog žirija. Švicarska je bila iza Belgije kroz cijelo glasanje,kao što je Belgija vodila od samog početka. Stalno se dešava da domaćin dobije visoke bodove, no to se nije desilo ove godine; Norveška nije dobila više od 6 bodova. ===Tablica=== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|NJE}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|POR}} |- ! rowspan=20 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 117 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 8 || '''12''' || 8 || 1 || 8 || || || 2 || 4 || 7 || 10 || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 2 || 4 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 49 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 7 || 5 || 7 || 3 || 3 || || 1 || 3 || 4 || || '''12''' || 1 || 1 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || || || || 7 || || || || || || || 3 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 44 || || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 4 || 2 || || || 6 || || 6 || 5 || 6 || 6 || || || 5 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Velika Britanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 72 || 4 || || 10 || 6 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || || 6 || 2 || 4 || 2 || || || 5 || 2 || 3 || 8 || 8 || 10 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 2 || 6 || || || || || || 4 || || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 40 || 1 || 2 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 1 || || 8 || || || 10 || 1 || || || || 3 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || 6 || '''12''' || || || 2 || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 8 || 3 || || 6 || 8 || || 2 || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 51 || 7 || 4 || 6 || || 1 || 2 || || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || 5 || 3 || || || 7 || || 3 || 1 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 140 || '''12''' || 6 || 7 || 5 || 5 || 3 || '''12''' || 10 || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || 10 || '''12''' || || 5 || 4 || '''12''' || 4 || 7 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 7 || || || 1 || 1 || || || || || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 96 || 3 || 8 || 3 || 2 || || 8 || || 5 || '''12''' || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || || || '''12''' || 7 || '''12''' || 8 || 8 |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Belgija''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''176''' || 10 || 10 || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 10 || '''12''' || 10 || 10 || 5 || '''12''' || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 1 || 10 || 6 || 6 || 10 || '''12''' || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 62 || 8 || 1 || || || '''12''' || || || || || || || 8 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 8 || 5 || 7 || 2 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 || || 3 || || || || || || || || || || 1 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 12 || || || || || || || || || || || || 2 || 1 || 2 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 6 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 78 || 5 || 7 || 2 || 7 || 3 || '''12''' || 3 || || 7 || '''12''' || || || || 4 || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 77 || || || 5 || 10 || 6 || 7 || 4 || || 5 || 3 || 10 || 4 || || 7 || 7 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || || || || || 6 || 1 || 1 || || || || || 8 || 3 || 3 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 28 || || || || 4 || 4 || || || 4 || 8 || || 7 || || || || || || || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} ==== 12 bodova ==== {| class="wikitable" style="width:85%;" |- ! Broj 12 bodova !! Država !! Država koja je dala |- | rowspan=2 | 5 | '''[[Belgija]]''' || Finska, Francuska, Irska, Portugal, Turska |- | [[Švicarska]] || Belgija, Izrael, Luksemburg, Nizozemska, Švedska |- | 3 || [[Irska]] || Austrija, Danska, Španija |- | rowspan=2|2 | [[Luksemburg]] || Zapadna Njemačka, Norveška |- | [[Švedska]] || Island, Švicarska |- | rowspan=3|1 | [[Zapadna Njemačka]] || Velika Britanija |- | [[Turska]] || Jugoslavija |- | [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]|| Kipar |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Artist ! Country ! Previous year(s) |- | [[Elpida]] | {{ZID|Kipar}} | [[Eurosong 1979.|1979]] (za [[Grčka|Grčki]]) |} ==Komentatori== {{Col-begin}} {{Col-2}} ===Televizija=== * {{ZID|Luksemburg}} - [[Valérie Sarn]] ([[RTL9]]), Nepoznato ([[RTL plus]]) * {{ZID|Jugoslavija}} - Mladen Popović ([[RTS]]), [[Oliver Mlakar]] ([[HRT 2]]), [[Miša Molk]] ([[TVL2]]) * {{ZID|Francuska}} - Patrice Laffont ([[Antenne 2]]) * {{ZID|Norveška}} - [[Knut Bjørnsen]] ([[NRK1]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Terry Wogan]] ([[BBC 1]]) * {{ZID|Island}} - Þorgeir Ástvaldsson ([[Sjónvarpið]]) * {{ZID|Nizozemska}} – [[Leo van der Goot]] ([[Nederland 1]]) * {{ZID|Turska}} - Gülgün Baysal ([[TRT 1]])<ref>{{Cite web |url=https://eksisozluk.com/1986-eurovision-sarki-yarismasi--878663 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 8. 2014 |archive-date=11. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170811010549/https://eksisozluk.com/1986-eurovision-sarki-yarismasi--878663 |url-status=dead }}</ref> * {{ZID|Španija}} - [[Antonio Gómez Rufo]] ([[TVE2]]) * {{ZID|Švicarska}} - Bernard Thurnheer ([[DRS]]), Serge Moisson ([[SSR]]), Ezio Guidi ([[TSI]]) * {{ZID|Izrael}} - Bez komentatora * {{ZID|Irska}} - [[Gerry Ryan]] ([[RTÉ 1]]) * {{ZID|Belgija}} - Patrick Duhamel ([[RTBF1]]), [[Luc Appermont]] ([[BRT TV1]]) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} - [[Ado Schlier]] ([[Erstes Deutsches Fernsehen]]) * {{ZID|Kipar}} - Neophytos Taliotis ([[RIK]])<ref name="Savvidis, Christos OGAE Cyprus">Savvidis, Christos (OGAE Cyprus)</ref> * {{ZID|Austrija}} - [[Ernst Grissemann]] ([[FS1]])<ref>{{Cite web |url=http://www.scheibmaier.at/grissemann.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120043629/http://www.scheibmaier.at/grissemann.html |archive-date=20. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> * {{ZID|Švedska}} - [[Ulf Elfving]] ([[SVT, TV1]]) * {{ZID|Danska}} - [[Jørgen de Mylius]] ([[DR TV]]) * {{ZID|Finska}} - [[Heikki Harma]] & Kari Lumikero ([[YLE TV1]]) * {{ZID|Portugal}} - [[Fialho Gouveia]] ([[RTP1]]) * {{ZID|Grčka}} - Mako Georgiadou ([[ERT]]) {{Col-2}} ===Radio=== * {{ZID|Luksemburg}} - André Torrent ([[RTL Radio]]) * {{ZID|Francuska}} - [[Julien Lepers]] ([[France Inter]]) * {{ZID|Norveška}} - [[Erik Diesen]] & Sverre Christophersen ([[NRK P1]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Ray Moore]] ([[BBC Radio 2]]) * {{ZID|Turska}} - Fatih Orbay & Bülent Osma ([[TRT Radyo 3]]) * {{ZID|Švicarska}} - Nepoznato * {{ZID|Izrael}} - [[Daniel Pe'er]] ([[Reshet Gimel]]) * {{ZID|Irska}} - [[Mike Murphy]] ([[RTÉ Radio 1]]) * {{ZID|Belgija}} - Nepoznato ([[RTBF La Première]]), Julien Put & Herwig Haes ([[BRT Radio 2]]) * {{ZID|Zapadna Njemačka}} - [[Peter Urban]] ([[Deutschlandfunk]]/[[NDR Radio 2]]) * {{ZID|Kipar}} - Pavlos Pavlou ([[CyBC Radio 2]]) * {{ZID|Austrija}} - Hans Leitinger ([[Hitradio Ö3]]) * {{ZID|Švedska}} - [[Jacob Dahlin]] ([[SR P3]]) * {{ZID|Danska}} - Poul Birch Eriksen ([[DR P3]]) * {{ZID|Finska}} - Heimo Holopainen & Erkki Vihtonen ([[YLE Radio Suomi]]) * {{ZID|Portugal}} - [[Fialho Gouveia]] ([[RDP Antena 1]]) {{Col-end}} ==Čitatelji glasova== * {{ZID|Luksemburg}} - [[Frédérique Ries]] * {{ZID|Jugoslavija}} - [[Enver Petrovci]] * {{ZID|Francuska}} - Patricia Lesieur * {{ZID|Norveška}} - Nina Matheson * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Colin Berry]] * {{ZID|Island}} - Guðrún Skúladóttir * {{ZID|Nizozemska}} – Joop van Zijl * {{ZID|Turska}} - Ümit Tunçağ * {{ZID|Španija}} - Matilde Fernández Jarrín * {{ZID|Švicarska}} - Michel Stocker * {{ZID|Izrael}} - Yitzhak Shim'oni * {{ZID|Irska}} - [[John Skehan]] * {{ZID|Belgija}} - Jacques Olivier * {{ZID|Zapadna Njemačka}} - Christoph Deumling * {{ZID|Kipar}} - Anna Partelidou<ref name="Savvidis, Christos OGAE Cyprus"/> * {{ZID|Austrija}} - Tilia Herold * {{ZID|Švedska}} - [[Agneta Bolme-Börjefors]] * {{ZID|Danska}} - Bent Henius * {{ZID|Finska}} - Solveig Herlin< * {{ZID|Portugal}} - Margarida Andrade ==References== {{refspisak|2}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1986. u muzici]] [[Kategorija:1986. u Norveškoj]] [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:Eurosong 1986.|*]] g2bzxoq4e9r3loknuesjjdi1mbdig8c Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini 0 364386 3892019 3887166 2026-05-31T12:12:32Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 6 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892019 wikitext text/x-wiki {{Nasilje nad ženama}} Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], koji su vodila [[Narodi u Bosni i Hercegovini|njena tri najbrojnija naroda]], i [[Genocid u Bosni i Hercegovini|genocida]] koji je bio njegov rezultat [[nasilje nad ženama|nasilje]] je poprimilo i rodni karakter s obzirom na to da je [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) provodila politiku [[genocidno silovanje|genocidnog silovanja]] prema [[Bošnjaci]]ma (bosanskim [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]).{{sfn|Johan Vetlesen|2005|p=197}} Procjene ukupnog broja [[silovanje|silovanih]] žena tokom ovog rata kreću se u rasponu od 12.000 do 50.000. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] ({{jez-en|ICTY}}) objavio je da su "sistematsko silovanje" i "seksualno ropstvo" u vrijeme rata [[zločin protiv čovječnosti]], od čega je teži jedino [[ratni zločin]] [[genocid]]a. Iako ICTY nije tretirao masovna silovanja kao genocid, po organiziranosti i sistematskoj prirodi masovnih silovanja bošnjačkih žena jasno je da su ona bila dio veće kampanje genocida.{{sfn|Bećirević|2014|p=117}}{{sfn|Cohen|1996|p=47}}{{sfn|Boose|2002|p=73}} Iako su tokom sukoba žrtve silovanja bile pripadnice svih naroda, ogromnu većinu ratnih zločina počinila je [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i [[Spisak srpskih paravojnih jedinica|srpske paravojne jedinice]], koje su koristile silovanje kao sredstvo [[teror]]a, kao dio njihovog programa [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]].{{sfn|Totten|Bartrop|2007|pp=356-57}}{{sfn|Henry|2010|p=65}}{{sfn|Hyndman|2009|p=204}} Presuda [[Dragoljub Kunarac|Dragoljubu Kunarcu]], pripadniku VRS-a, bila je prvi slučaj – bilo u nacionalnoj, bilo u međunarodnoj sudskoj praksi – da neka osoba bude osuđena za korištenje [[ratno silovanje|silovanja kao oružja u ratu]]. Jako medijsko praćenje okrutnosti srpskih paravojnih i vojnih snaga prema muslimanskim ženama i [[dijete|djeci]] izazvalo je međunarodnu osudu srpskih snaga.{{sfn|Stiglmayer|1994|p=202}}{{sfn|Morales|2001|p=180}} Nakon rata je snimljeno nekoliko nagrađivanih [[dokumentarac]]a i [[film]]ova koji se bave ovom tematikom. == Silovanje kao genocid == [[Datoteka:Bosnia mass grave.jpg|mini|lijevo|250px|Iskopavanje masovne grobnice u istočnoj Bosni. Muškarci civili iz [[Foča|Foče]] ubijeni su, a žene su bile zatočene i silovane u više navrata od pripadnika srpskih snaga.]] Prema [[Amnesty International]]u, korištenje silovanja tokom ratnih perioda nije nusproizvod sukoba nego unaprijed planirana i namjerna vojna strategija.{{sfn|Smith-Spark|2012}} Adam Jones opisao je [[Nankinški masakr|silovanja u Nankingu]] kao "jedan od najdivljačkijih primjera genocidnog silovanja". Tada su deseci hiljada žena grupno silovani i ubijeni.{{sfn|Jones|2006|p=329}} U posljednjih 25 godina 20. stoljeća većina sukoba promijenila je svoj karakter iz ratova među državama u unutardržavne [[građanski rat|građanske ratove]]. Tokom ovih sukoba upotreba silovanja kao oružja protiv civila postala je češća. [[Novinarstvo|Novinari]] i [[Spisak organizacija za ljudska prava|organizacije za ljudska prava]] dokumentirale su kampanje genocidnog silovanja tokom sukoba na [[Balkan]]u, u [[Silovanja u građanskom ratu u Sijera Leoneu|Sijera Leoneu]], [[Silovanja tokom genocida u Ruandi|Ruandi]], [[Liberija|Liberiji]], [[Silovanja u ratu u Darfuru|Sudanu]], [[Uganda|Ugandi]] i [[Silovanja u građanskim ratovima u DR Kongu|DR Kongu]]. Strateški ciljevi ovih masovnih silovanja imaju dvostruku namjeru; prva je da se u civile usadi strah, sa daljom namjerom da se oni protjeraju sa svojih posjeda, a druga da se ponižavanjem i nanošenjem sramote ciljanoj populaciji smanji šansa za njen mogući povratak i početak života iznova. Ovi su efekti od strateške važnosti za počinioce koji ne djeluju kao snage dotične države jer je za njih nužno da ciljanu populaciju uklone s njene zemlje. Upotreba masovnog silovanja adekvatna je za kampanje koje uključuju etničko čišćenje i genocid jer je u njima zadatak da se ciljana populacija uništi ili prisilno premjesti i osigura da se nikad više ne vrati.{{sfn|Leaning|2009|p=174}} == Pozadina == [[Datoteka:Sarajevo Grbavica.JPG|mini|desno|230px|Ratom razoreno sarajevsko naselje [[Grbavica (naselje)|Grbavica]] 1996, poprište logora za silovanje{{sfn|Goscilo|2012|p=241}} tokom rata u Bosni i Hercegovini i predmet nagrađivanog [[Grbavica (film)|istoimenog filma]]]] Historičari, poput [[Niall Ferguson|Nialla Fergusona]], ocijenili su da odluka da se masovna silovanja koriste za etničko čišćenje, a koja je donesena na visokim nivoima, predstavlja pogrešno usmjereni nacionalizam.{{sfn|Ferguson|2009|pp=626–631}} Prije 1980. [[maršal]] [[Josip Broz Tito]] uspješno je suzbijao [[Hrvatski nacionalizam|hrvatski]] i [[srpski nacionalizam]], iako njegovo zabranjivanje bilo kakve priče o nacionalističkim temama nije uspjelo smanjiti intenzitet kojim su one osjećane. [[Slobodan Milošević]] razbuktao je srpski nacionalni osjećaj govorom koji se odnosio na [[Kosovska bitka|Kosovsku bitku]].{{sfn|Ferguson|1996|p=627}} Osjećaj da su Srbi žrtve i njihova agresija prema Bošnjacima dodatno su uzburkani preuveličanim pričama o ulozi koju je mala frakcija Bošnjaka imala u progonu Srba tokom genocida od strane [[ustaše|ustaša]] u 1940-im.{{sfn|Ching|2008|p=26}} Ostali mitovi koji su prizivani uključivali su sugestije da su bosanski Muslimani rasno drugačiji; najčešća je bila da je njihova krv većinom [[Turci|turska]]{{sfn|Maners|2000|p=307}} iako su [[DNK]]-testovi zapravo dokazali da oba naroda dijele isti [[genski fond]].{{sfn|Dutton|2007|p=37}} Uprkos kampanjama mržnje koje je vodila vlast, neki Srbi pokušali su odbraniti Bosance od okrutnosti i moralo im je biti zaprijećeno, uključujući slučajeve kad je megafonom ili razglasom objavljivano da će "svaki Srbin koji zaštiti nekog Muslimana biti trenutno ubijen".{{sfn|Ferguson|2009|pp=626–631}} Prije no što je sukob počeo Bošnjaci u istočnoj Bosni već su počeli bivati otpuštani s njihovih radnih mjesta i [[ekskomunikacija|ekskomunicirani]], a ograničavana im je i sloboda kretanja. Na početku rata srpske snage počele su za cilj uzimati bošnjačko civilno stanovništvo.{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=183}} Kad bi [[grad]]ovi i [[selo|sela]] bili osigurani, tj. osvojeni, vojska, policija, paravojne jedinice, a ponekad čak i mještani srpske nacionalnosti nastavljali su ove napade. Bošnjačke kuće i stanovi su pljačkani ili sravnjivani sa zemljom, civili su sakupljani, a neki su pritom i fizički zlostavljani ili [[ubistvo|ubijani]]. Muškarci i žene su razdvajani, a zatim držani u [[koncentracioni logor|koncentracionim logorima]].{{sfn|Cawthorne|2009|p=1992}} == Procjene broja žrtava == Procjene broja silovanih žena, od kojih su većina Bošnjakinje, kreću se u rasponu od 12.000 do 50.000.{{sfn|Crowe|2013|p=343}}{{sfn|Dombrowski|2004|p=333}} Srpske snage organizirale su "logore za silovanja", u kojima su žene bile podvrgnute višestrukim silovanjima, a bile bi puštane tek kad bi [[trudnoća|zatrudnjele]].{{sfn|Crowe|2013|p=343}} Grupna i javna silovanja pred očima mještana nisu bila nepoznata pojava.{{sfn|Parrot|Cummings|2008|p=39}} Od maja 1992. Bošnjaci su sakupljani i zatim odvedeni u [[koncentracioni logor Omarska]]. U tom logoru seksualni napadi i mučenje muškaraca i žena bili su uobičajena stvar. Jedne novine opisale su ga kao "mjesto orgije ubijanja, sakaćenja, premlaćivanja i silovanja".{{sfn|Hewstone et al|2009|p=73}}{{sfn|Henry|2010|pp=66-67}} 6. oktobra 1992. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] osnovalo je ekspertnu komisiju na čelu s [[Mahmoud Cherif Bassiouni|Mahmoudom Cherifom Bassiounijem]]. Prema nalazima ove komisije, bilo je očito da su srpske snage silovanje koristile sistematski i da je to imalo podršku zapovjednikâ i lokalnih vlasti.{{Napomena|"U Bosni, neki od prijavljenih slučajeva silovanja i seksualnog napada koje su počinili Srbi, većinom nad Muslimankama, evidentno su rezultat djelovanja pojedinaca ili manjih grupa bez dokaza o zapovjednom lancu ili općenitoj praksi. Međutim, za mnoge druge slučajeve čini se da su bili dio opće sheme, u čije karakteristike spadaju: sličnosti između praksi u geografski nepovezanim područjima, simultana kršenja drugih zakona međunarodnog prava, simultana vojna aktivnost, simultana aktivnost raseljavanja civilnog stanovništva, zajednički elementi u izvršavanju silovanja, koji su poniženje i sramotu ne samo žrtava već i njihovih zajednica dovodili do najviše tačke, i tajming silovanja. Jedan od faktora koji posebno dovodi do ovakvog zaključka jest veliki broj silovanja izvršenih u mjestima gdje je narod držan u zatočeništvu. Za ova silovanja čini se da nisu bila nasumična i ona ukazuju, u najblažem slučaju, na politiku podsticanja silovanja podržanu namjernim neuspjehom zapovjednika logora i lokalnih vlasti u zapovijedanju i kontroli nad njima podređenim osobljem."{{sfn|Allen|1996|p=47}}}} Komisija je također izvijestila da su neki počinioci rekli da im je bilo naređeno da siluju. Drugi su rekli da je korištenje silovanja bilo taktika s ciljem da se osigura da se stanovništvo više neće vratiti u to područje. Napadači su govorili svojim žrtvama da će nositi dijete njihove nacionalnosti. Trudnice su držane u zatočeništvu sve dok ne bi bilo prekasno za [[pobačaj]]. Žrtvama je rečeno da će biti pronađene i ubijene ako progovore o onome što se desilo.{{sfn|Allen|1996|p=77}} Komisija je zaključila i da je "izviješteno da su silovanja počinile sve strane u sukobu. Međutim, najveći broj žrtava bile su bosanske Muslimanke, a najveći broj navodnih počinilaca bili su bosanski Srbi. Postoji nekoliko izvještaja o silovanjima i seksualnim napadima unutar pripadnika istog naroda."{{sfn|Allen|1996|p=78}} Tim istražitelja Evropske zajednice, uključujući [[Simone Veil]] i [[Anne Warburton]], donio je sličan zaključak u svom izvještaju iz 1993. u kojem stoji da silovanja koja su izvršila snage bosanskih Srba nisu bila sekundarni efekt sukoba nego dio sistematske politike etničkog čišćenja i da su "počinjena sa svjesnom namjerom demoraliziranja i teroriziranja zajednica, tjerajući ih od njihovih zavičaja i demonstrirajući snagu napadačkih trupa".{{sfn|Hazan|2004|p=34}} Amnesty International i [[Helsinki Watch]] također su zaključili tokom sukoba da je silovanje bilo korišteno kao oružje u ratu, s primarnom svrhom da se prouzrokuje poniženje, degradacija i zastrašivanje kako bi se osiguralo da se preživjeli nikad ne vrate.{{sfn|MacKinnon|1994|p=85}} Kroz ovaj sukob bile su pogođene žene svih nacionalnosti iako ne u razmjeru u kojem su to pretrpjele bosanske Muslimanke.{{sfn|Dombrowski|2004|p=333}} Postojale su tvrdnje da je, "za Srbe, želja da se bosanske Muslimanke degradiraju, ponize i ostave trudne 's malim [[četnici]]ma' bila od najveće važnosti." Žene su prisiljavane da iznesu trudnoću do kraja i [[porođaj|porode se]].{{sfn|Weitsman|2008|pp=561-578}} Mnogi izvještaji o zlostavljanjima ilustrirali su etničku dimenziju silovanjâ.{{Napomena|"Žene su znale da će silovanja početi kad bi se na razglasu glavne džamije začuo "[[Marš na Drinu]]" (četnička ratna pjesma koja je bila zabranjena za vrijeme Josipa Broza Tita). Dok je "Marš na Drinu" svirao, ženama je naređivano da se svuku, a vojnici su ulazili u kuće i uzimali one koje su željeli. Dob odvođenih žena kretala se u rasponu od 12 do 60 godina. Vojnici su često tražili kombinaciju "majka i kći". Mnoge žene žestoko su premlaćivane tokom silovanja.{{sfn|Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia: Part II|1993}}}} === Karakteristike lokacija i postupaka === [[Datoteka:Karaman's House.jpg|mini|250px| "Karamanova kuća", lokacija u blizini Foče gdje su žene mučene i silovane (fotografija dobijena ljubaznošću ICTY-ja)]] Srpske snage formirale su logore gdje su se izvršavala silovanja, poput [[Koncentracioni logor Keraterm|Keraterma]]{{Napomena|"U logoru Keraterm grupa čuvara silovala je jednu zatvorenicu na stolu u mračnoj sobi sve dok nije izgubila svijest. Sljedećeg jutra probudila se u lokvi krvi."{{sfn|Oosthuizen|2010|p=35}}}}{{Sfn|Downey|2013|p=139}}, [[Vilina Vlas]], [[Koncentracioni logor Manjača|Manjača]]{{sfn|Skjelsbæk|2006|p=63}}, [[Koncentracioni logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracioni logor Trnopolje|Trnopolje]], [[Koncentracioni logor Uzamnica|Uzamnica]] i [[Logor Vojno|Vojno]].{{sfn|Mojzes|2011|p=172}} U maju 1992. mještani srpske nacionalnosti iz Snagova kod [[Zvornik]]a opkolili su i zauzeli selo [[Liplje (Ljig)|Liplje]] i pretvorili ga u koncentracioni logor. 400 ljudi zatvoreno je u nekoliko kuća i oni su bili podvrgnuti silovanju, mučenju i ubijanju.{{sfn|Bećirević|2014|p=91}} Tokom pet mjeseci od proljeća do ljeta 1992. 5.000-7.000 Bošnjaka i [[Bosanski Hrvati|Hrvata]] držano je u Omarskoj u nehumanim uvjetima{{sfn|Robinson|1998|p=185}}, a silovanja, ubistva i fizičko zlostavljanje bili su uobičajeni.{{sfn|May|2007|p=237}} Logori za zatočeno stanovništvo formirani su širom Foče koja je bila pod kontrolom srpskih snaga i ovaj je slučaj do danas ostao naročito dobro proučen sa sudskog aspekta. Dok su držane u jednoj od najpoznatijih lokacija za silovanje u gradu, "Karamanovoj kući", Muslimanke, uključujući i maloljetnice (12-godišnjakinje), bile su silovane iznova i iznova.{{sfn|McDonald|Swaak-Goldman|1999|p=1414}} Tokom suđenja Kunarcu i ostalima uvjeti u ovim logorima opisani su kao "nedopustivo nehigijenski", a načelnik fočanske policije, Dragan Gagović, identificiran je kao jedan od onih koji su posjećivali ove logore, gdje bi odabirao žene, izvodio ih vani i silovao.{{Napomena|Žene su držane u raznim centrima za zatočene, gdje su morale živjeti u nedopustivo nehigijenskim uvjetima i gdje se prema njima loše postupalo na razne načine, uključujući tu, za mnoge od njih, i ponavljana silovanja. Srpski vojnici ili policajci dolazili bi u ove centre, odabrali jednu ženu ili nekoliko njih, izvodili ih vani i silovali... Sve je to rađeno s potpunim uvidom i znanjem, a ponekad i direktnom umiješanošću lokalnih vlasti, naročito policijskih snaga. Načelnik fočanske policije, Dragan Gagović, lično je identificiran kao jedan od onih koji su dolazili u ove logore da izvedu žene vani i siluju ih.{{sfn|De Brouwer|2005|pp=90-91}}}} Žene i djevojke koje bi odabrao Kunarac ili njegovi ljudi odvođene su u vojničke baze i silovane. U drugim prilikama djevojke su odvođene iz centara za zatočene i dugo držane na raznim lokacijama kao seksualno roblje.{{sfn|Lekha Sriram et al|2014|p=169}} [[Radomir Kovač]], koji je također osuđen pred Haškim tribunalom, lično je držao 4 djevojke u svom stanu zlostavljajući i silujući 3 od njih više puta, dozvoljavajući istovremeno svojim poznanicima da siluju jednu od njih. Prije no što je prodao ove 3 djevojke Kovač je 2 od njih dodijelio drugim srpskim vojnicima, koji su ih zlostavljali više od tri sedmice.{{sfn|Luban|2009|p=1173}} Hrvatske snage formirale su logore u [[Logor Čelebići|Čelebićima]], [[Logor Dretelj|Dretelju]], [[Logor Gabela|Gabeli]], [[Logor Heliodrom|Rodoču]], [[Kaonik]]u, [[Vitez (općina)|Vitezu]] i [[Žepa|Žepi]].{{sfn|Mojzes|2011|p=172}} U Čelebićima su srpski civili podvrgnuti raznim oblicima mučenja i okrutnog i nehumanog ponašanja, uključujući silovanje.{{sfn|Walsh|2012|p=63}} U Dretelju su većinu zatvorenika činili srpski civili, koji su držani u nehumanim uvjetima, dok su zatočene žene silovane i rečeno im je da će ih držati tu sve dok ne rode (dijete) "ustaše".{{sfn|Weitsman|2007|p=124}} U logoru Heliodrom u Rodoču držani su i srpski i bošnjački civili, a izviješteno je da su zatvorenice bile objekt seksualnih napada.{{sfn|Bogati|2001}} Bošnjačke snage formirale su koncentracione logore u sportskom objektu "Musala" u [[Donje Selo (Konjic)|Donjem Selu]] kod [[Konjic]]a, koji su bili isključivo za srpske žene i djecu, a u savezu sa hrvatskim snagama vodile su i logor u Čelebićima.{{sfn|Mojzes|2011|p=172}} U [[Doboj]]u su pripadnici srpskih snaga razdvajali žene od muškaraca, a zatim pomagali muškim članovima vlastitih porodica u silovanju nekih žena. Žene su pitane za svoje muške srodnike u gradu i 14-ogodišnji sin jedne žene doveden je da siluje vlastitu majku.{{sfn|Abu-Hamad et al.|1995|pp=17-18}} Neki autori izrazili su skepticizam u pogledu tvrdnji muškaraca u ovakvim situacijama da su bili primorani na silovanje smatrajući da bi jednom kad bi [[penis]] nekoga od njih došao u stanje [[erekcija|erekcije]], on bio aktivan učesnik u silovanju, bez obzira na ostale okolnosti.{{sfn|Sander|1994|p=xix}} == Posljedice == Nakon kraja rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] bilo je kontinuiranih pokušaja da se suprotstavljene strane pomire.{{sfn|Malek|2005}} Mnogo je pažnje posvećeno potrebi da se shvati realnost onoga što se desilo, razbiju mitovi i tome da se odgovorne vođe dovedu pred lice pravde i podstaknu da prihvate svoju krivicu za masovna silovanja i druge oblike okrutnosti.{{sfn|Boraine|2002}} Među posljedicama ovog rata jest i to da je etnički identitet sada od mnogo veće društvene važnosti u Bosni i Hercegovini nego što je to bio prije 1992. Od 60-ih godina 20. stoljeća do rata postotak miješanih brakova iznosio je približno 12% i mlađi građani često bi za sebe prije govorili da su Bosanci nego identificirali svoju etničku pripadnost. Nakon rata je postalo obavezno da se ljudi identificiraju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati i to je bio i ostao problem za djecu silovanih žena koja odrastaju i sazrijevaju.{{sfn|Saunders|2009}} [[Medicina|Medicinska]] studija obavljena na 68 Bošnjakinja i Hrvatica koje su bile žrtve silovanja tokom rata od 1992. do 1995. otkrila je da su mnoge od njih kao rezultat pretrpjele psihičke probleme. Nijedna od njih nije ih imala prije silovanja. Nakon silovanja, 25 od njih imalo je [[samoubistvo|samoubilačke]] misli, 58 patilo je od depresije odmah nakon silovanja, a 52 još su patile od nje u vrijeme provođenja studije, godinu kasnije. Četrdeset četiri od njih silovane su više od jednom, a 21 silovana je svakog dana tokom perioda u zatočeništvu. Dvadeset devet ih je zatrudnjelo, a 17 ih je pobacilo. Studija je došla do zaključka da su silovanja imala "duboke trenutne i dugoročne posljedice na mentalno zdravlje" ovih žena.{{sfn|Lončar|Medved|2006|pp=67-75}} U studiji pod naslovom "Masovno silovanje: rat protiv žena u Bosni i Hercegovini" Alexandra Stiglmayer i ostali zaključuju:{{sfn|Stiglmayer|1994|p=85}} {|class="toccolours" margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; color:black; width:37em; max-width: 100%;" cellspacing="5" |style="text-align: left;"|U Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj silovanje je bilo sredstvo 'etničkog čišćenja'. Ekspertna komisija UN-a koja je istraživala silovanja u bivšoj Jugoslaviji zaključila je tako. 'Silovanje se ne može posmatrati kao sporedna stvar u glavnom cilju agresije nego kao da sámo služi strateškoj svrsi', izvijestila je misija Evropske zajednice koja se naročito bavila situacijom muslimanki. U izvještaju humanitarne organizacije Amnesty International navodi se: 'Slučajevi koji uključuju seksualne prekršaje nad ženama očito su dio inkluzivne sheme vođenja rata karakterizirane masovnim zastrašivanjima i prekršajima nad Bošnjacima i Hrvatima.' Američka organizacija za ljudska prava Helsinki Watch vjeruje da se silovanje koristi kao 'ratno oružje' u Bosni i Hercegovini. 'Bilo da su vojnici silovali ženu u njenom domu ili da je drže u nekoj kući sa drugim ženama i siluju iznova i iznova, ona je silovana s političkom svrhom – da se zastraši, ponizi i degradira ona i ostali koji su pogođeni njenom patnjom. Efekt silovanja često je taj da se osigura da će žene i njihove porodice pobjeći i da se nikad neće vratiti.' Imajući u obziru ovakvu pozadinu, očito je da se silovanja u Bosni i Hercegovini vrše 'u velikim razmjerima' (UN i EZ), da ona dobijaju sistematski karakter i da su 'u daleko najviše slučajeva muslimanske (bošnjačke) žene žrtve srpskih snaga' (Amnesty International). Procjene broja žrtava silovanja variraju u rasponu od 20.000 (EZ) do 50.000 (MUPBiH)." |} == Reakcije == Na korištenje masovnog silovanja u etničkom čišćenju tokom ovog sukoba prvi je put skrenuta svjetska pažnja u programu [[Roy Gutman|Roya Gutmana]], koji je tada radio za [[Newsday]], pod naslovom ''Masovno silovanje: Muslimani se prisjećaju srpskih napada'' (''Mass Rape: Muslims Recall Serb Attacks''), koji je emitiran 23. augusta 1992.{{sfn|Skjelsbæk|2006|p=374}} Iako su se u augustu 1992. u medijima pojavili i drugi članci koji su pokazivali da je silovanje korišteno kao ratna strategija,{{sfn|Carpenter|2010|p=58}} Gutman je bio najistaknutiji u skretanju pažnje javnosti na ove okrutnosti.{{sfn|Lowie|1993|p=XV}} Američki novinar i publicist [[Stephen Suleyman Schwartz]], koji je pisao za ''[[San Francisco Chronicle]]'' i od 1999. živio 18 mjeseci u Sarajevu, na simpoziju održanom 21. aprila 1993. u Hastingsovoj školi prava na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije]] u [[Berkeley (Kalifornija)|Berkeleyju]] izjavio je na ovu temu: {{Citat3|Najgori vid zločina tokom rata u bivšoj Jugoslaviji bio je seksualni teror protiv Bosanaca, Hrvata, Mađara i drugih nesrpskih naroda, pri čemu su žene, djevojke, djeca i muškarci bili žrtve. Vjerujem da je pogrešno reći da su srpske snage u ovom sukobu silovanje učinile oružjem rata. Radije, Srbi su od rata napravili oblik silovanja. Njihov cilj u samom početku nije bio toliko vojni nego jednostavno teroristički. Srbi su znali i znaju da nisu mogli držati dijelove Hrvatske i Bosne zbog poteškoća koje predstavljaju linije opskrbe, komunikacija, nedostatak infrastrukture i mali broj stanovnika na terenu. U svakom slučaju, bili su odlučni provesti najviši stepen terora i razaranja koliko su mogli ostvariti. Direktno silovanje ženske populacije i povezani oblici seksualnog terora nad muškarcima suština su ovog rata. Namjera Srba bila je da se siluju cijele kulture, religija i umjetnost, da se siluju žene i muškarci te društveni odnosi koji sežu 500 godina unazad.<ref>{{Cite web |access-date= 7. 6. 2022 |url= https://repository.uchastings.edu/hwlj/vol5/iss1/4/ |title= Rape as a Weapon of War in the Former Yugoslavia|website= repository.uchastings.edu}}</ref>}} Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo je ICTY uslijed velikih kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]] od srpskih oružanih snaga. U članu 5 Povelje ICTY-a razjašnjeno je da ovaj tribunal ima moć pokretati sudske postupke za ratne zločine, a Povelja je naročito osudila silovanje kao zločin za koji bi ljudi mogli biti optuživani. John Y. Lee smatra da bi trebao biti osnovan još jedan tribunal sličan ICTY-ju koji bi vodio procese protiv [[japan]]skih oružanih snaga zbog njihovog korištenja [[Japanski ratni zločini#Žene za utjehu|"žena za utjehu"]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{sfn|Lee|2000|p=160}} Godine 1995. procurio je izvještaj koji je pripremila [[CIA]]. U izvještaju se navodi da su srpske snage bile odgovorne za 90% slučajeva okrutnosti tokom rata.{{sfn|Kennedy|2002|p=252}} U drugom izvještaju koji je za UN sastavio tim stručnjaka, predvođen Bassiounijem, također je zaključeno da su srpske snage bile odgovorne za 90% ratnih zločina tokom ovog rata, hrvatske za 6%, a bošnjačke za 4%.{{sfn|Waller|2002|pp=276-277}} Također 1995, nakon pada [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Madeleine Albright]] govorila je pred Vijećem sigurnosti UN-a. Rekla je da se "za približno 6.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ne zna gdje su. Ali je njihova sudbina poznata. Imamo dovoljno informacija da sada zaključimo da su bosanski Srbi tukli, silovali i pogubili mnoge od izbjeglica."{{sfn|LeBor|2006|pp=112-113}} == Pravni postupci == [[Datoteka:ICTY.JPG|mini|desno|Zgrada Haškog tribunala]] Početkom 1990-ih bilo je poziva da se preduzmu [[pravo|pravne]] akcije u vezi s mogućnošću toga da se u Bosni i Hercegovini događa genocid. Haški tribunal postavio je presedan da je silovanje u ratu oblik mučenja i 2011. podigao je optužnicu protiv 161 osobe i saslušao više od 4.000 svjedoka.{{sfn|Lieberman|2013|pp=229-230}} Tribunal je 1993. definirao silovanje kao zločin protiv čovječnosti, a također je definirao da su silovanje, seksualno ropstvo i seksualno nasilje međunarodni zločini koji su sastavni dio mučenja i genocida.{{sfn|Barberet|2014|p=111}} ICTY je za ratne zločine podigao optužnicu protiv [[Spisak optuženih za ratne zločine na ICTY-u|161 osobe]] svih nacionalnosti.{{sfn|Ralston|Finnin|2007|p=54}} Sudije ICTY-ja tokom suđenja Kunarcu, Kovaču i [[Milorad Krnojelac|Krnojelcu]] presudile su da su oružane snage bosanskih Srba koristile silovanje kao "sredstvo terora".{{sfn|Simić|2014|p=65}} Kunarac je osuđen na 28 godina [[zatvor]]a zbog silovanja, mučenja i držanja žena u zatočeništvu.{{sfn|Meron|2011|p=251}} Kovač, koji je silovao 12-ogodišnjakinju, a zatim je prodao u roblje{{sfn|Drakulić|2013|p=63}}, dobio je kaznu od 20 godina, a Krnojelac 15.{{sfn|Buss|2002|pp=91-99}} Oni su izjavili da su se "paklene orgije" dešavale u raznim logorima širom Bosne i Hercegovine.{{sfn|Simić|2014|p=65}} Na sudu u [[SAD]]-u 1997. [[Radovan Karadžić]] optužen je za genocidno silovanje od strane muslimanskih i hrvatskih žena. Suđeno mu je i presuđeno u odsutnosti; žene su dobile odštetu u ukupnom iznosu 745 miliona [[američki dolar|dolara]] nakon što je ustanovljeno da su bile žrtve genocidnog silovanja.{{sfn|Brooks|1999|p=5}}{{sfn|Sjoberg|Gentry|2007|pp=143-144}} 26. juna 1996. ICTY je podigao optužnicu protiv Dragana Zelenovića za 7 slučajeva silovanja i mučenja kao zločina protiv čovječnosti i za 7 slučajeva silovanja i mučenja kao kršenja običaja i zakona ratovanja. Zelenović se u početku izjasnio da nije kriv, ali tokom saslušanja 17. decembra 2007. sudsko vijeće prihvatilo je njegovo priznanje krivice za 3 slučaja mučenja i 4 slučaja silovanja kao zločina protiv čovječnosti. Zelenović je učestvovao u seksualnim napadima na žene u raznim logorima, uključujući višestruko silovanje 15-ogodišnjakinje i jedne odrasle žene. Osuđen je na 15 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, na što je uložio žalbu. Vijeće za žalbu potvrdilo je prvobitnu presudu.{{sfn|Čengić|2009|pp=980-981}} Dana 10. marta 1997, u događaju poznatom kao ''slučaj Čelebići'', [[Hazim Delić]], [[Zejnil Delalić]], [[Zdravko Mucić]] i [[Esad Landžo]] dovedeni su pred sud. Optuženi su po članovima 7(1){{Napomena|"Osoba koja naredi neki čin ili propust sa sviješću da postoji mogućnost da će zločin biti izvršen izvršenjem te naredbe ima potrebnu krivičnu namjeru (''mens rea'') za uspostavljanje odgovornosti u skladu sa članom 7(1) na osnovu naređivanja. Naređivanje s takvom sviješću treba smatrati kao prihvatanje tog zločina."{{sfn|Van Sliedregt|2012|p=106}}}} i 7(3){{Napomena|"Nadređeni se može smatrati odgovornim za zločine njegovih podređenih ako (a) nije uspio spriječiti izvršenje tih zločina, ako je znao ili imao razloga znati da će oni vjerovatno biti izvršeni i (b) ako nije kaznio one koji su ih počinili."{{sfn|Eboe-Osuji|2007|p=311}}}} Statuta Međunarodnog krivičnog suda za kršenje međunarodnih humanitarnih zakona. Prekršaji su se dogodli u zatvoreničkom logoru u Čelebićima, koji je u to vrijeme bio pod kontrolom Muslimana i Hrvata.{{sfn|Yee|2003|pp=143-144}} Delić je proglašen krivim za korištenje silovanja u svrhu mučenja, što predstavlja kršenje [[Četvrta ženevska konvencija|Četvrte ženevske konvencije]], kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja. Sudsko vijeće također je proglasilo Mucića krivim za zločine izvršene u vrijeme u kojem je on bio zapovjednik logora, prema principu [[Zapovjedna odgovornost|zapovjedne odgovornosti]]; u to su uključeni i činovi okrutnosti rodnog karaktera.{{sfn|Borchelt|2005|p=307}} [[Datoteka:Ahmici massacre.jpg|mini|lijevo|Pripadnici UN-ovih mirovnih snaga sakupljaju tijela nakon [[Masakr u Ahmićima|Masakra u Ahmićima]] u aprilu 1993 (fotografija dobijena ljubaznošću ICTY-a)]] Dana 22. juna 1998. [[Anto Furundžija]], koga su 18. decembra 1997. uhapsile holandske snage koje su radile s [[NATO]]-om{{sfn|Williams|Scharf|1998|p=17}}, izveden je pred sud i to je bilo jedno od najkraćih suđenja na Haškom tribunalu.{{sfn|Zappala|2009|pp=683-685}} Ovo je bio prvi slučaj razmatran na ICTY-u koji se bavio isključivo optužbama za silovanje. Furundžija je bio bosanski Hrvat i zapovjednik lokalne milicije poznate po nazivu "[[Džokeri]]", koja je bila pod zapovjedništvom [[HVO]]-a. "Džokeri" su učestvovali u [[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|etničkom čišćenju u Lašvanskoj dolini]]. Optužen je za pojedinačnu krivičnu odgovornost, u koju je uključeno "počinjenje, planiranje, podsticanje, naređivanje, ili neko drugačije pomaganje i podržavanje planiranja, pripreme ili izvršenja bilo kojih zločina spomenutih u članovima 2 i 3 Statuta tribunala".{{sfn|Henry|2010|p=109}} Jedna svjedokinja, koju je Furundžija napao dok ju je ispitivao, dala je većinu iskaza tokom ovog suđenja. Bila je tučena i drugi vojnik prisilio ju je na oralni i vaginalni seks u Furundžijinom prisustvu. Furundžija nije uradio ništa da spriječi ovaj napad iako je bio na položaju zapovjednika. Njegov advokat je tvrdio da svjedokinja pati od [[Posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]] i da je pogrešno identificirala optuženog.{{sfn|Henry|2010|p=110}} Sudsko vijeće izreklo je Furundžiji dvije kazne zatvora od deset i osam godina (koje će teći istovremeno) zaključivši da je kriv po članu 3 u tome da je prekršio "zakone ili običaje ratovanja zbog mučenja i zbog povreda ličnog dostojanstva, uključujući silovanje".{{sfn|Borchelt|2005|p=308}} U maju 2009. [[Jadranko Prlić]], koji je bio premijer [[Hrvatska republika Herceg-Bosna|Hrvatske republike Herceg-Bosne]], samoproglašene države bosanskih Hrvata za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, osuđen je za ubistvo, silovanje i protjerivanje Bošnjaka. Dobio je kaznu od 25 godina zatvora.{{sfn|Escritt|Žuvela|2013}} Prema [[Margot Wallström]], specijalnoj predstavnici UN-a za seksualno nasilje u sukobima, do 2010. sudski je gonjeno samo 12 od procijenjenih 50.000 do 60.000 slučajeva.{{sfn|Čerkez|2010}} Do aprila 2011. ICTY je podigao optužnicu protiv 93 čovjeka, od kojih su 44 optuženi za zločine povezane sa seksualnim nasiljem.{{sfn|Ginn|2013|p=569}} Dana 9. marta 2005. službeno je inaugurirano Vijeće [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] za ratne zločine.{{sfn|Ivanišević|2008|p=5}} Ispočetka je ovo bio hibridni sud sastavljen od domaćih i stranih sudija, ali su do 2009. sve sudske akcije predane domaćim vlastima.{{sfn|Ivanišević|2008|p=41}} [[Radovan Stanković]] bio je član elitne paravojne jedinice iz [[Vukovar]]a, čiji je zapovjednik bio [[Pero Elez]]. Nakon Elezove smrti Stanković je preuzeo zapovjedništvo nad Karamanovom kućom, koju je vodio kao [[bordel]].{{sfn|McDonald|Swaak-Goldman|1999|p=1414–1415}} Dana 14. novembra 2006. sud u Sarajevu sudio je Stankoviću i dobio je kaznu 16 godina zatvora zbog tjeranja žena na [[prostitucija|prostituciju]]. Dana 26. maja 2007, dok su ga prevozili u [[bolnica|bolnicu]], Stanković je pobjegao čuvarima.{{sfn|Dewey|2008|p=98}} [[Neđo Samardžić]] osuđen je na 13 godina i četiri mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti. Optužen je za deset zločina, a proglašen je krivim za četiri: višestruko silovanje, premlaćivanja, ubistvo i prisiljavanje žena da budu seksualno roblje. Također je proglašen krivim za činove okrutnosti koje je izvršio u Karamanovoj kući.{{sfn|Birn BiH 2006|a}} Samardžić je uložio žalbu i dobio je kaznu 24 godine zatvora nakon što je proglašen krivim po devet od deset tačaka optužnice.{{sfn|BIRN BiH 2006|b}} [[Gojko Janković]] predao se bh. vlastima 2005. Prebačen je u Haag radi suđenja, ali ga je ICTY vratio u Bosnu i Hercegovinu kako bi mu se sudilo na domaćem sudu. Optužen je za kršenje prava, pomaganje, poticanje i izdavanje naređenja tokom napada na nesrpsko stanovništvo koji je rezultirao ubistvima, seksualnim zlostavljanjem nesrpskog stanovništva, čiju su većinu činile muslimanske žene i djevojke. Osuđen je na 34 godine zatvora nakon što je proglašen krivim.{{sfn|Haas|2013|p=308}} [[Dragan Damjanović]] (24 godine zatvora) osuđen je za ratne zločine, uključujući ubistvo, mučenje i silovanje.{{sfn|Brunner|2006}} U julu 2009. [[Momir Savić]] dobio je kaznu 18 godina zatvora za zločine koje je izvršio dok je bio zapovjednik "Višegradske brigade". Osuđen je za ponovljeno silovanje jedne Bošnjakinje, palež, pljačku i izvršavanje pogubljenjâ.{{sfn|Reuters|2009}}{{sfn|Times Wire Reports|2009}} Dana 12. januara 2009. [[Željko Lelek]] dobio je kaznu 13 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, uključujući i silovanje. Lelek, koji je tada bio u policijskoj službi, osuđen je za akcije koje je izvršio tokom [[Masakr u Višegradu|masakra u Višegradu]].{{sfn|Bećirević|2014|p=184}} [[Miodrag Nikačević]], policajac iz Foče, optužen je 2007. na domaćem sudu za zločine protiv čovječnosti izvršene 1992. Optužnica je bila za dva slučaja silovanja. U aprilu 1992. Nikačević, koji je bio u uniformi i naoružan, nasilno je opljačkao i silovao jednu ženu. Druga optužba bila je za zlostavljanje i silovanje druge žene u Foči u julu 1992.{{sfn|BIRN BiH|2008|a}} Tokom suđenja odbrana je izvela deset svjedoka koji su tvrdili da Nikačević nije učestvovao ni u kakvim ratnim zločinima i da je ponekad čak rizikovao vlastitu sigurnost kako bi pomogao drugima.{{sfn|Husejnović|2009}} Dana 19. februara 2009. proglašen je krivim i osuđen na osam godina zatvora zbog silovanja obiju žena i poticanja i pomaganja u otmici i ilegalnom držanju u zatočeništvu muslimanskog civila, koji je kasnije ubijen na neutvrđenoj lokaciji.{{sfn|Žuvela|2009}} Milorad Krnojelac, Janko Janjić, Dragan Gagović i ostali optuženi su 1992. za kršenje ljudskih prava počinjena tokom etničkog čišćenja Foče. U optužnici je i optužba za silovanje.{{sfn|Ralston|Finnin|2007|p=55}} [[Ante Kovač]], koji je bio zapovjednik vojne policije u HVO-u, optužen je 25. marta 2008. za zločine izvršene nad Bošnjacima u općini Vitez 1993. Optužnica uključuje i optužbe za silovanja izvršena u zatvoreničkim logorima u toj regiji.{{sfn|BIRN BiH|2008|b}} Kovač je oslobođen optužbe za jedan slučaj silovanja, ali je proglašen krivim za drugi. Osuđen je na devet godina zatvora.{{sfn|BIRN BiH|2010}} [[Veselin Vlahović]], poznat kao "Batko" ili "Monstrum s Grbavice", dobio je kaznu 45 godina zatvora u martu 2013. nakon što je proglašen krivim za više od 60 pojedinačnih zločina, uključujući ubistvo, silovanje i mučenje bošnjačkih i hrvatskih civila tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].{{sfn|BBC|2013}} Njegova kazna najveća je dosad izrečena, nešto duža od kazne [[Sanko Kojić|Sanke Kojića]], koji je ranije iste godine osuđen na 43 godine zatvora zbog svoje uloge u [[Genocid u Srebrenici|genocidu u Srebrenici]].{{sfn|Al Jazeera|2013}} == Filmovi i dokumentarci == [[Datoteka:Angelina Jolie 2 June 2014 (cropped).jpg|thumb|200px|desno|Američka glumica i režiserka [[Angelina Jolie]] snimila je film ''[[U zemlji krvi i meda]]'', koji govori o silovanju Bošnjakinja tokom rata u Bosni i Hercegovini.]] ''[[Ostavljeni]]'' je višestruko nagrađivani igrani film u [[režiser|režiji]] [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] rađen po [[scenarist|scenariju]] [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] koji govori o ovoj temi. Priča počinje u bosanskoj šumi 1993, kada žena rađa mušku bebu, i preskače na 2007, u dom za nezbrinutu djecu u Sarajevu, gdje boravi trinaestogodišnji dječak Alen. ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' je igrani film u [[režiser|režiji]] [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]]. Radnja se dešava u Sarajevu nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, a u njenom središtu su samohrana majka Esma i njena kći Sara, koja otkriva da joj je majka silovana u ratu i da je ona rezultat toga. Film je osvojio ''[[Zlatni medvjed|Zlatnog medvjeda]]'' na [[56. međunarodni filmski festival u Berlinu|56. filmskom festivalu]] u [[Berlin]]u.{{sfn|Kosmidou|2012|p=99}} Žbanić je 2000. također snimila i kratki dokumentarac o ratu pod nazivom ''Crvene gumene čizme''.{{sfn|Kosmidou|2012|p=98}} ''[[Sarajevo Ground Zero]]'', u režiji [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]], jeste dokumentarac koji govori o opsadi Sarajeva.{{sfn|Birringer|2005|p=49}} Osvojio je dvije nagrade.{{sfn|Schechter|1999|p=488}} ''I Came to Testify'' (''Došla sam svjedočiti'') jeste dokumentarac u produkciji PBS-a koji prati priču o 16 žena koje su srpske snage držale u zatočeništvu u Foči i kako su one istupile da svjedoče na ICTY-u protiv svojih napadača.{{sfn|Damon|2011}} ''[[Prizivanje duhova]]'' je dokumentarac koji govori od dvjema ženama, Muslimanki (Nusreta) i Hrvatici (Jadranka), koje su preživjele silovanje i mučenje u zloglasnom konc-logoru Omarska.{{sfn|Senasi|2008|p=110}}{{sfn|Goodman|1997}} Film se završava Jadrankinim i Nusretinim svjedočenjem u Haagu.{{sfn|Senasi|2008|p=118}} Film ''[[U zemlji krvi i meda]]'', koji je režirala [[Angelina Jolie]], također se dotiče ove tematike.{{sfn|Pulver|2012}}{{sfn|Beames|2012}} Dokumentarac ''[[Stupica (film)|Stupica]]'', u režiji [[Šemsudin Gegić|Šemsudina Gegića]], prati [[Alen Muhić|Alena Muhića]], koji susreće svog "biološkog oca".<ref>{{cite web |author1=E. A. |title=Alen Muhić pred kućom biološkog oca okončao snimanje filma "Stupica" |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/alen-muhic-pred-kucom-bioloskog-oca-okoncao-snimanje-filma-stupica/141214037 |website=Klix.ba |access-date=14. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200214105023/https://www.klix.ba/vijesti/bih/alen-muhic-pred-kucom-bioloskog-oca-okoncao-snimanje-filma-stupica/141214037 |archive-date=14. 2. 2020 |url-status=live |date=14. 12. 2014}}</ref> ; Audiodokumentarci * [http://www.bbc.co.uk/worldservice/documentaries/2008/01/071227_only_one_bakira.shtml BBC - ''Only One Bakira''] == Također pogledajte == * ''[[Marocchinate]]'' * [[Zločin u Mahmudiyi]] * [[Logorski bordeli u Nacističkoj Njemačkoj]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|3}} == Bibliografija == {{refbegin|3}} *{{cite book|last1=Abu-Hamad|first1=Aziz|display-authors=etal|title=The Human Rights Watch Global Report on Women's Human Rights|date=1995|publisher=Human Rights Watch|isbn=0-300-06546-9|url=https://archive.org/details/humanrightswatch00wome|chapter=Rape as a Weapon of War|ref=harv}} *{{cite news|title=Bosnia's 'Monster of Grbavica' gets 45 years|url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2013/03/2013329102645826837.html|access-date=3. 8. 2014|agency=AFP|publisher=Al Jazeera|date=29. 3. 2013|ref={{sfnref|Al Jazeera|2013}}}} *{{cite book|last1=Allen|first1=Beverly|title=Rape Warfare: Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia|date=1996|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-2818-6|ref=harv|url=https://archive.org/details/rapewarfarehidde00alle}} *{{cite book|last1=Barberet|first1=Rosemary L|title=Women, Crime and Criminal Justice: A Global Enquiry|date=2014|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-85636-2|ref= harv}} *{{cite news|last1=Beames|first1=Robert|title=Berlin Film Festival: Angelina Jolie's In the Land of Blood and Honey, review|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/filmreviews/9083790/Berlin-Film-Festival-Angelina-Jolies-In-the-Land-of-Blood-and-Honey-review.html|access-date=4. 8. 2014|publisher=The Telegraph|date=15. 2. 2012|ref={{sfnref||Beames|2012}}}} *{{cite book|last1=Birringer|first1=Johannes|title=Performance on the Edge: Transformations of Culture|date=2005|publisher=Continuum International|isbn=978-0-8264-7880-1|ref= harv}} *{{cite news|title=Bosnia jails Serb Veselin Vlahovic for war crimes|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-21974471|access-date=3. 8. 2014|publisher=BBC|date=29. 3. 2013|ref={{sfnref|BBC|2013}}}} *{{cite book|last1=Bećirević|first1=Edina|title=Genocide on the Drina River|date=2014|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-19258-2|ref= harv}} *{{cite news|title=Nine Years for Crimes Committed in Vite|url=http://www.justice-report.com/en/en-audio/nine-years-for-crimes-committed-in-vitez|access-date=3. 8. 2014|work=BRIN|publisher=Justice Report|date=12. 11. 2010|ref={{sfnref|BIRN BiH|2010}}|archive-date=9. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140809230510/http://www.justice-report.com/en/en-audio/nine-years-for-crimes-committed-in-vitez|url-status=dead}} *{{cite news|title=Kovac charged over Vitez Crimes|url=http://www.justice-report.com/en/articles/kovac-charged-over-vitez-crimes|access-date=3. 8. 2014|work=BIRN|publisher=Justice Report|date=25. 3. 2008|ref={{sfnref|BIRN BiH|2008|b}}|archive-date=9. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140809230738/http://www.justice-report.com/en/articles/kovac-charged-over-vitez-crimes|url-status=dead}} *{{cite news|title=Samardzic sentenced to 13 years|url=http://www.justice-report.com/en/articles/samardzic-sentenced-to-13-years|access-date=30. 7. 2014|work=Justice Report|publisher=BIRN|date=7. 4. 2006|ref={{sfnref|Birn BiH 2006|a}}|archive-date=9. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140809223925/http://www.justice-report.com/en/articles/samardzic-sentenced-to-13-years|url-status=dead}} *{{cite news|title=Nikacevic: Indictment confirmed|url=http://www.justice-report.com/en/articles/nikacevic-indictment-confirmed|access-date=3. 8. 2014|work=BIRN|publisher=Justice Report|date=17. 3. 2008|ref={{sfnref|BIRN BiH|2008|a}}|archive-date=9. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140809230734/http://www.justice-report.com/en/articles/nikacevic-indictment-confirmed|url-status=dead}} *{{cite news|title=Samardzic gets 24-year jail sentence|url=http://www.justice-report.com/en/articles/samardzic-gets-24-year-jail-sentence|access-date=30. 7. 2014|work=Justice Report|publisher=BIRN BiH|date=14. 12. 2006|ref={{sfnref|BIRN BiH 2006|b}}|archive-date=9. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140809223846/http://www.justice-report.com/en/articles/samardzic-gets-24-year-jail-sentence|url-status=dead}} *{{cite news|last1=Bogati|first1=Vjera|title=Courtside: Tuta &amp; Stela - First Mostar Crimes Heard|url=http://iwpr.net/report-news/courtside-tuta-amp-stela-first-mostar-crimes-heard|access-date=23. 7. 2014|publisher=Institute for War & Peace Reporting|date=28. 7. 2001|ref={{sfnref|Bogati|2001}}|archive-url=https://web.archive.org/web/20140728164849/http://iwpr.net/report-news/courtside-tuta-amp-stela-first-mostar-crimes-heard|archive-date=28. 7. 2014}} *{{cite journal|last1=Boose|first1=Lynda E.|title=Crossing the River Drina: Bosnian Rape Camps, Turkish Impalement, and Serb Cultural Memory|journal=Signs|date=2002|volume=28|issue=1|pages=71–96|doi=10.1086/340921|url=http://www.jstor.org/stable/10.1086/340921|publisher=University of Chicago Press|ref=harv}} *{{cite book|last1=Borchelt|first1=Gretchen|editor1-last=Barnes|editor1-first=Andrea|title=The Handbook of Women, Psychology, and the Law|url=https://archive.org/details/handbookofwomenp0000unse|date=2005|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-7879-7060-4|pages=[https://archive.org/details/handbookofwomenp0000unse/page/293 293]–327|edition=1st|chapter=Sexual Violence Against Women in War and Armed Conflict|ref=harv}} *{{cite news|last1=Boraine|first1=Alex|title=Toward reconciliation : War criminal's remorse could help Bosnia heal|access-date=23. 7. 2014|publisher=New York Times|date=18. 12. 2002|url=http://www.nytimes.com/2002/12/18/opinion/18iht-edalex_ed3_.html|ref={{sfnref|Boraine|2002}}}} *{{cite book|last1=Brooks|first1=Roy L.|editor1-last=Brooks|editor1-first=Roy L.|title=When Sorry isn't Enough: The Controversy Over Apologies and Reparations for Human Injustice|date=1999|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-1332-7|pages=3–12|chapter=The Age of Apology|ref=harv}} *{{cite news|last1=Brunner|first1=Lisl|title=Bosnian Serb sentenced to 20 years by war crimes court|url=http://jurist.org/paperchase/2006/12/bosnian-serb-sentenced-to-20-years-by.php|access-date=1. 8. 2014|publisher=JURIST|date=15. 12. 2006|ref={{sfnref|Brunner|2006}}}} *{{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990–93|date=2000|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-1-56324-309-7|edition=New|ref=harv|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev}} *{{cite journal|last1=Buss|first1=Doris|title=Prosecuting Mass Rape: Prosecutor v. Dragoljub Kunarac, Radomir Kovac and Zoran Vukovic|journal=Feminist Legal Studies|date=2002|volume=10|issue=1|pages=91–99|doi=10.1023/A:1014965414217|ref= harv}} *{{cite book|last1=de Brouwer|first1=Anne-Marie|title=Supranational Criminal Prosecution of Sexual Violence: The ICC and the Practice of the ICTY and the ICTR|date=2005|publisher=Intersentia|isbn=978-90-5095-533-1|ref= harv}} *{{cite book|last1=Carpenter|first1=R. Charli|title=Forgetting Children Born of War: Setting the Human Rights Agenda in Bosnia|date=2010|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-15130-6|ref= harv}} *{{cite book|last1=Cawthorne|first1=Nigel|title=The World's Ten Most Evil Men - From Twisted Dictators to Child Killers|url=https://archive.org/details/worldstenmostevi0000cawt|date=2009|publisher=John Blake|isbn=978-1-84454-745-6|ref=harv}} *{{cite book|last1=Čengić|first1=Amir|editor1-last=Cassese|editor1-first=Antonio|title=The Oxford Companion to International Criminal Justice|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-923832-3|chapter=Cases|ref= harv}} *{{cite news|last=Cerkez|first=Aida|title=UN official: Bosnia war rapes must be prosecuted|url=http://www.foxnews.com/world/2010/11/26/official-bosnia-war-rapes-prosecuted/|newspaper=Fox News|date=26. 11. 2010|ref={{sfnref|Čerkez|2010}}}} *{{cite book|last1=Ching|first1=Jacqueline|title=Genocide and the Bosnian War|url=https://archive.org/details/genocidebosnianw0000chin|date=2008|publisher=Rosen Publishing|isbn=978-1-4042-1826-0|ref=harv}} *{{cite book|last1=Cohen|first1=Philip J.|editor1-last=Cushman|editor1-first=Thomas|editor2-last=Meštrović|editor2-first=Stjepan G.|title=This Time We Knew: Western Responses to Genocide in Bosnia|url=https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0|date=1996|publisher=New York University Press|isbn=978-0-8147-1535-2|pages=[https://archive.org/details/thistimeweknewwe00cush_0/page/39 39]–65|chapter=The Complicity of Serbian Intellectuals|ref=harv}} *{{cite book|last1=Goscilo|first1=Helena|editor1-last=Hashamova|editor1-first=Yana|title=Embracing Arms - Cultural Representation of Slavic and Balkan Women in War|date=2012|publisher=Central European University Press|isbn=978-615-5225-09-3|ref= harv}} *{{cite book|last1=Crowe|first1=David M.|title=War Crimes, Genocide, and Justice: A Global History|date=2013|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-62224-1|ref= harv}} *{{cite book|last1=Dewey|first1=Susan|title=Hollow Bodies: Institutional Responses to Sex Trafficking in Armenia, Bosnia and India|url=https://archive.org/details/hollowbodiesinst0000dewe|date=2008|publisher=Kumarian Press|isbn=978-1-56549-265-3|ref=harv}} *{{cite news|last1=Damon|first1=Matt|title=I Came to Testify|url=http://www.pbs.org/wnet/women-war-and-peace/full-episodes/i-came-to-testify/|access-date=3. 8. 2014|publisher=PBS|date=11. 10. 2011|ref={{sfnref|Damon|2011}}|archive-date=4. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160404105408/http://www.pbs.org/wnet/women-war-and-peace/full-episodes/i-came-to-testify/|url-status=dead}} *{{cite book|last1=Drakulić|first1=Slavenka|title=They Would Never Hurt A Fly|date=2013|publisher=Viking Press|isbn=978-0-670-03332-4|edition=1st American|ref=harv|url=https://archive.org/details/theywouldneverhu00drak}} *{{cite book|last1=Downey|first1=Anthony|editor1-last=Frost|editor1-first=Tom|title=Giorgio Agamben: Legal, Political and Philosophical Perspectives|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-63758-9|page=142|chapter=Exemplary Subjects: Camps and the Politics of Representation|ref= harv}} *{{cite book|last1=Dutton|first1=Donald G.|title=The Psychology of Genocide, Massacres, and Extreme Violence: Why "Normal" People Come to Commit Atrocities|date=2007|publisher=Praeger|isbn=978-0-275-99000-8|edition=1st|ref= harv}} *{{cite book|last1=Parrot|first1=Andrea|last2=Cummings|first2=Nina|title=Sexual Enslavement of Girls and Women Worldwide|date=2008|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-99291-0|ref=harv|url=https://archive.org/details/sexualenslavemen0000parr}} *{{cite book|last1=Eboe-Osuji|first1=Chile|editor1-last=Decaux|editor1-first=Emmanuel|editor2-last=Dieng|editor2-first=Adama|editor3-last=Sow|editor3-first=Malick|title=Des droits de l'homme au droit international pénal|date=2007|publisher=Martinus Nijhoff|isbn=978-90-04-16055-2|pages=311–344|edition=Bilingual|chapter=Superior or Command Responsibility: A Doubtful Theory of Criminal Responsibility at the Ad Hoc Tribunals|ref= harv}} *{{cite news|last1=Escritt|first1=Thomas|last2=Žuvela|first2=Maja|title=Bosnian Croat leaders jailed for 1990s ethnic cleansing|url=http://www.reuters.com/article/2013/05/29/us-warcrimes-bosnia-prlic-idUSBRE94S0L920130529|access-date=21. 7. 2014|publisher=Reuters|date=29. 5. 2013|ref={{sfnref|Escritt|Žuvela|2013}}|archive-date=27. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140727215301/http://www.reuters.com/article/2013/05/29/us-warcrimes-bosnia-prlic-idUSBRE94S0L920130529|url-status=dead}} *{{cite book|last1=Ferguson|first1=Niall|title=The War of The World: Twentieth-Century Conflict and the Descent of the West|url=https://archive.org/details/warofworldhistor0000ferg_w3s6|date=1996|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-311239-6|edition=Reprint|ref=harv}} *{{cite book|last1=Ferguson|first1=Niall|title=The War of the World: History's Age of Hatred|url=https://archive.org/details/warofworldhistor0000ferg_w3s6|date=2009|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-101382-4|ref=harv}} *{{cite journal|last1=Ginn|first1=Courtney|title=Ensuring The Effective Prosecution Of Sexually Violent Crimes In The Bosnian War Crimes Chamber: Applying Lessons From The ICTY|journal=Emory International Law Review|date=2013|volume=27|pages=566–601|ref= harv}} *{{cite news|last1=Goodman|first1=Walter|title=Women as Victims of the Bosnian War|url=http://www.nytimes.com/1997/03/03/arts/women-as-victims-of-the-bosnian-war.html|access-date=4. 8. 2014|publisher=New York Times|date=3. 3. 1997|ref={{sfnref|Goodman|1997}}}} *{{cite book|last1=Haas|first1=Michael|title=International Human Rights: A Comprehensive Introduction|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-53820-6|edition=2nd|ref= harv}} *{{cite book|last1=Hazan|first1=Pierre|title=Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|date=2004|publisher=Texas A & M University Press|isbn=978-1-58544-411-3|ref= harv}} *{{cite book|last1=Hewstone|first1=Miles|first6=Ed|editor1-last=Esses|editor1-first=Victoria M.|editor2-last=Vernon|editor2-first=Richard A.|title=Explaining the Breakdown of Ethnic Relations|date=2009|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=978-1-4443-0306-3|pages=61–92|chapter=Why Neighbors Kill: Prior Intergroup Contact and Ethnic Outgroup Neighbors|display-authors=etal|ref= harv}} *{{cite news|last1=Husejnović|first1=Merima|title=Analysis – Nikacevic: Ten Witnesses Deny Rape Allegations|url=http://www.justice-report.com/en/articles/analysis-nikacevic-ten-witnesses-deny-rape-allegations|access-date=3. 8. 2014|work=BIRN|publisher=Justice Report|date=26. 1. 2009|ref={{sfnref|Husejnović|2009}}|archive-date=9. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140809230506/http://www.justice-report.com/en/articles/analysis-nikacevic-ten-witnesses-deny-rape-allegations|url-status=dead}} *{{cite book|last1=Hyndman|first1=Jennifer|editor1-last=Essed|editor1-first=Philomena|editor2-last=Goldberg|editor2-first=David Theo|editor3-last=Kobayashi|editor3-first=Audrey|title=A Companion to Gender Studies|date=2009|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=978-1-4051-8808-1|pages=202–211|edition=New|chapter=Genocide and Ethnic Cleansing|ref= harv}} *{{cite book|last1=Ivanišević|first1=Bogdan|title=The War Crimes Chamber in Bosnia and Herzegovina: From Hybrid to Domestic Court|date=2008|publisher=International Center for Transitional Justice|ref= harv}} *{{cite book|last1=Johan Vetlesen|first1=Arne|title=Evil and Human Agency: Understanding Collective Evildoing|url=https://archive.org/details/evilhumanagencyu0000vetl|date=2005|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-67357-0|ref=harv}} *{{cite book|last1=Kennedy|first1=Michael D.|title=Cultural Formations of Postcommunism: Emancipation, Transition, Nation and War|url=https://archive.org/details/culturalformatio0000kenn|date=2002|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3857-4|ref=harv}} *{{cite book|last1=Kosmidou|first1=Eleftheria Rania|title=European Civil War Films: Memory, Conflict, and Nostalgia|url=https://archive.org/details/europeancivilwar0000kosm|date=2012|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-52320-2|ref=harv}} *{{cite book|last1=LeBor|first1=Adam|title="Complicity with Evil" The United Nations in the Age of Modern Genocide|date=2006|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-13514-5|url=http://www.jstor.org/stable/j.ctt1npvrk|chapter=Recently Disturbed Earth|ref=harv}} *{{cite book|last1=Lee|first1=John Y.|editor1-last=Stetz|editor1-first=Margaret D.|editor2-last=Oh|editor2-first=Bonnie B. C.|title=Legacies of the Comfort Women of World War II|date=2000|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-0544-3|pages=152–170|chapter=Japanese War Criminals on the U.S. Justice Departments "Watchlist" of 3 December 1996: The Legal and Political Background|ref= harv}} *{{cite book|last1=Lekha Sriram|first1=Chandra|last2=Martin-Ortega|first2=Olga|last3=Herman|first3=Johanna|title=War, Conflict and Human Rights: Theory and practice|date=2014|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-83226-7|edition=2nd|ref= {{sfnref|Lekha Sriram et al|2014|p=169}} }} *{{cite journal|last1=Lončar|first1=Mladen|last2=Medved|first2=Vesna|title=Psychological Consequences of Rape on Women in 1991–1995 War in Croatia and Bosnia and Herzegovina|journal=Croatian Medical Journal|date=2006|volume=1|issue=47|pages=67–75|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2080379/|ref=harv}} *{{cite book|last1=Lowie|first1=Robert Harry|title=Myths and Traditions of the Crow Indians|url=https://archive.org/details/mythsandtraditi00lowigoog|date=1993|publisher=University of Nebraska Press|isbn=978-0-8032-7944-5|edition=Reprint|ref=harv}} *{{cite book|last1=Luban|first1=David|title=International and transnational criminal law|date=2009|publisher=Aspen|isbn=978-0-7355-6214-1|ref= harv}} *{{cite book|last1=MacKinnon|first1=Catharine A.|editor1-last=Stiglmayer|editor1-first=Alexandra|title=Mass Rape: The War against Women in Bosnia-Herzegovina|date=1994|publisher=Bison Books|isbn=978-0-8032-4239-5|pages=73–187|chapter=Turning Rape into Pornography: Postmodern Genocide|ref= harv}} *{{cite news|last1=Malek|first1=Cate|title=Reconciliation in Bosnia|url=http://www.beyondintractability.org/casestudy/malek-reconciliation|access-date=23. 7. 2014|work=Beyond Intractability|publisher=University of Colorado|date=2005|ref={{sfnref|Malek|2005}}}} *{{cite book|last1=Maners|first1=Lynn D.|editor1-last=Halpern|editor1-first=Joel M.|editor2-last=Kideckel|editor2-first=David A.|title=Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture and History|date=2000|publisher=Pennsylvania State University Press|isbn=978-0-271-01979-6|pages=302–315|chapter=Clapping for Serbs: Nationalism and Performance in Bosnia and Herzegovina|ref= harv}} *{{cite book|last1=May|first1=Larry|title=War Crimes and Just War|url=https://archive.org/details/warcrimesjustwar0000mayl_b6x9|date=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-69153-6|edition=1st|ref=harv}} *{{cite book|last1=McDonald|first1=Gabrielle Kirk|last2=Swaak-Goldman|first2=Olivia|title=Substantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: The Experience of International and National Courts, Documents: 002|date=1999|publisher=Kluwer Law|isbn=978-90-411-1134-0|ref= harv}} *{{cite book|last1=Meron|first1=Theodor|title=The Making of International Criminal Justice: A View from the Bench: Selected Speeches|date=2011|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-960893-5|ref= harv}} *{{cite book|last1=Mojzes|first1=Paul|title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the Twentieth Century|date=2011|publisher=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the Twentieth Century|isbn=978-1-4422-0663-2|ref= harv}} *{{cite book|last1=Morales|first1=Waltraud Queiser|editor1-last=Dobkowski|editor1-first=Michael N.|editor2-last=Wallimann|editor2-first=Isidor|title=On the Edge of Scarcity: Environment, Resources, Population, Sustainability and Conflict|date=2001|publisher=Syracuse University Press|isbn=978-0-8156-2943-6|pages=[https://archive.org/details/onedgeofscarcity00mich/page/173 173–182]|edition=2nd|chapter=Feminization of Global Scarcity and Violence|ref=harv|url=https://archive.org/details/onedgeofscarcity00mich/page/173}} *{{cite book|first=Nicole A.|last=Dombrowski|title= Women and War in the Twentieth Century: Enlisted With Or Without Consent|publisher=Routledge|year= 2004|page=333; ''The apparent uniqueness of the rape directed overwhelmingly against Bosnian-Muslim women as part of a genocidal campaign of "ethnic cleansing"''|isbn=978-0-415-97256-7|ref= harv}} *{{cite book|last1=Oosthuizen|first1=Gabriël H.|title=Review of the Sexual Violence Elements of the Judgements of the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, the International Criminal&nbsp;... the Light of Security Council Resolution 18|date=2010|publisher=United Nations|isbn=978-92-1-137032-4|ref= harv}} *{{cite news|last1=Pulver|first1=Andrew|title=In the Land of Blood and Honey – review|url=http://www.theguardian.com/film/2012/feb/10/in-the-land-blood-honey-review|access-date=4. 8. 2014|publisher=The Guardian|date=10. 2. 2012|ref={{sfnref|Pulver|2012}}}} *{{cite book|last1=Ralston|first1=John H.|last2=Finnin|first2=Sarah|editor1-last=Blumenthal|editor1-first=David A.|editor2-last=McCormack|editor2-first=Timothy L. H.|title=The Legacy of Nuremberg: Civilising Influence Or Institutionalised Vengeance?|date=2007|publisher=Brill|isbn=978-90-04-15691-3|pages=47–68|chapter=International Law Enforcement Strategies|ref= harv}} *{{cite book|last1=Robinson|first1=Darryl|editor1-last=McRae|editor1-first=Donald M.|title=The Canadian Yearbook of International Law|date=1998|publisher=University of British Columbia Press|isbn=978-0-7748-0679-4|pages=179–213|edition=Volume 35|chapter=Trials, Tribulations, and Triumphs: Major Developments in 1997 at the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|ref= harv}} *{{cite book|last1=Sander|first1=Helke|editor1-last=Stiglmayer|editor1-first=Alexandra|title=Mass Rape: The War against Women in Bosnia-Herzegovina|date=1994|publisher=Bison Books|isbn=978-0-8032-4239-5|pages=xvii-xxiii|chapter=Prologue|ref= harv}} *{{cite book|last1=Schechter|first1=Danny|title=The More You Watch, the Less You Know: News Wars/(Sub)merged Hopes/Media Adventures|url=https://archive.org/details/moreyouwatchless0000sche|date=1999|publisher=Seven Stories Press|isbn=978-1-888363-80-7|edition=New|ref=harv}} *{{cite book|last1=Senasi|first1=Deneen|editor1-last=Forter|editor1-first=Greg|editor2-last=Miller|editor2-first=Paul Allen|title=Desire of the Analysts: Psychoanalysis and Cultural Criticism|url=https://archive.org/details/desireofanalysts0000unse|date=2008|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-7914-7300-9|pages=[https://archive.org/details/desireofanalysts0000unse/page/99 99]–122|chapter=Signs of Desire: Nationalism, War, and Rape in Titus Andronicus, Savior, and Calling the Ghosts|ref=harv}} *{{cite book|last1=Stiglmayer|first1=Alexandra|editor1-last=Stiglmayer|editor1-first=Alexandra|title=Mass Rape: The War Against Women in Bosnia-Herzegovina|date=1994|publisher=University of Nebraska Press|isbn=978-0-8032-9229-1|pages=82–169|chapter=The Rapes in Bosnia-Herzegovina|ref= harv}} *{{cite journal|last1=Skjelsbæk|first1=Inger|title=Victim and Survivor: Narrated Social Identities of Women Who Experienced Rape During the War in Bosnia-Herzegovina|journal=Feminism & Psychology|date=2006|volume=16|issue=4|pages=373–403|doi=10.1177/0959353506068746|publisher=Sage|ref= harv}} *{{cite web |title=Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia: Part II |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/documents/sdrpt7b.htm |publisher=US submission of information to the [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|United Nations Security Council]] |year=1993 |access-date=27. 6. 2009 |ref={{sfnref|Seventh Report on War Crimes in the Former Yugoslavia: Part II|1993}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20130123024944/http://ess.uwe.ac.uk/documents/sdrpt7b.htm |archive-date=23. 1. 2013 }} *{{cite book|last1=Simić|first1=Olivera|title=Regulation of Sexual Conduct in UN Peacekeeping Operations|date=2014|publisher=Springer|isbn=978-3-642-42785-5|ref= harv}} *{{cite news|title=Bosnian Serb gets 18 years in killings|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/04/world/fg-briefs4.S4|access-date=3. 8. 2014|publisher=Los Angeles Times|date=4. 7. 2009|ref={{sfnref|Times Wire Reports|2009}}}} *{{cite book|last1=Totten|first1=Samuel|last2=Bartrop|first2=Paul R.|title=Dictionary of Genocide|date=2007|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-32967-8|ref= harv}} *{{cite book|last1=Henry|first1=Nicola|title=War and Rape: Law, Memory, and Justice|date=2010|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-56472-4|ref= harv}} *{{cite book|last=Jones|first=Adam|title=Genocide: A Comprehensive Introduction|url=https://archive.org/details/genocidecomprehe0000jone|year=2006|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-35384-7|ref=harv}} *{{cite book|last=Leaning|first=Jennifer|title=Women, Migration, and Conflict: Breaking a Deadly Cycle|date=2009|publisher=Springer|isbn=978-90-481-2824-2|pages=173–199|editor=Susan Forbes Martin, John Tirman|chapter=Sexual Violence during War and Forced Migration|last2=Bartels|first2=Susan|last3=Mowafi|first3=Hani|ref=harv}} *{{cite book|last1=Lieberman|first1=Benjamin|title=The Holocaust and Genocides in Europe|date=2013|publisher=Bloomsbury Academic|isbn=978-1-4411-9478-7|edition=1st|ref= harv}} *{{cite book|last1=Wood|first1=Elisabeth J.|editor=Miranda A.H Horvath, Jessica Woodhams|title=Handbook on the Study of Multiple Perpetrator Rape: A multidisciplinary response to an international problem|publisher=Routledge|date=2013|isbn=978-0415500449|ref=harv}} *{{cite book|last1=Sjoberg|first1=Laura|last2=Gentry|first2=Caron E.|title=Mothers, Monsters, Whores: Women's Violence in Global Politics|date=2007|publisher=Zed Books|isbn=978-1-84277-866-1|ref= harv}} *{{cite web | title = Bosnia court jails ex-Serb army commander for 18 years | date = 3. 7. 2009 | publisher = Reuters | url = http://www.reuters.com/article/latestCrisis/idUSL3709343 | access-date = 7. 7. 2009 | ref = {{sfnref|Reuters|2009}} }} *{{cite news|last1=Saunders|first1=Doug|title=Children born of rape come of age in Bosnia|url=http://www.theglobeandmail.com/incoming/children-born-of-rape-come-of-age-in-bosnia/article1096015/|access-date=23. 7. 2014|publisher=Globe and Mail|date=5. 4. 2009|ref={{sfnref|Saunders|2009}}}} *{{cite news|last=Smith-Spark|first=Laura|title=How did rape become a weapon of war?|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/4078677.stm|access-date=29. 12. 2013|newspaper=British Broadcasting Corporation|date=8. 12. 2004|ref={{sfnref|Smith-Spark|2012}}}} *{{cite book|last1=Van Sliedregt|first1=Elies|title=Individual Criminal Responsibility in International Law|date=2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-956036-3|ref= harv}} *{{cite journal|last1=Weitsman|first1=Patricia A.|title=The Politics of Identity and Sexual Violence: A Review of Bosnia and Rwanda|url=https://archive.org/details/sim_human-rights-quarterly_2008-08_30_3/page/561|journal=Human Rights Quarterly|year=2008|volume=30|issue=3|pages=561–578|doi=10.1353/hrq.0.0024|ref=harv}} *{{cite book|last1=Waller|first1=James E.|title=Becoming Evil: How Ordinary People Commit Genocide and Mass Killing|date=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514868-8|ref=harv|url=https://archive.org/details/becomingevilhowo0000wall}} *{{cite book|last1=Walsh|first1=Annelotte|editor1-last=Yarwood|editor1-first=Lisa|title=Women and Transitional Justice: The Experience of Women as Participants|date=2012|publisher=Lisa Yarwood|isbn=978-0-415-69911-2|pages=54–74|chapter=International Criminal Justice and the Girl Child|ref= harv}} *{{cite book|last1=Weitsman|first1=Patricia|editor1-last=Carpenter|editor1-first=Charli|title=Born of War: Protecting Children of Sexual Violence Survivors in Conflict Zones|url=https://archive.org/details/bornofwarprotect0000unse|year=2007|publisher=Kumarian Press|isbn=978-1-56549-237-0|pages=[https://archive.org/details/bornofwarprotect0000unse/page/n121 110]–127|chapter=Children Born of War and the Politics of Identity|ref=harv}} *{{cite journal|last1=Williams|first1=Paul R.|last2=Scharf|first2=Michael P.|title=Task Force Statement of the Twentieth Century Fund's Task Force on Apprehending Indicted War Criminals: Meeting the Obligations of Justice|journal=Human Rights|date=1998|volume=3|issue=25|pages=17–20|url=http://www.jstor.org/stable/27880109|publisher=American Bar Association|ref=harv}} *{{cite book|last1=Yee|first1=Sienho|title=International Crime and Punishment: Selected Issues|date=2003|publisher=University Press of America|isbn=978-0-7618-2570-8|edition=Volume 1|chapter=The Doctrine of Command Responsibility|ref= harv}} *{{cite book|last1=Zappala|first1=Salvatore|editor1-last=Cassese|editor1-first=Antonio|title=The Oxford Companion to International Criminal Justice|date=2009|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-923832-3|chapter=Cases|pp=683–685|ref= harv}} *{{cite news|last1=Žuvela|first1=Maja|title=Bosnian Serb jailed for 8 years for wartime rapes|url=http://www.reuters.com/article/2009/02/19/idUSLJ154500|access-date=3. 8. 2014|publisher=Reuters|date=19. 2. 2009|ref={{sfnref|Žuvela|2009}}|archive-date=8. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808060315/http://www.reuters.com/article/2009/02/19/idUSLJ154500|url-status=dead}} {{refend}} == Vanjski linkovi == ; Općenito *[https://web.archive.org/web/20111125023951/http://www.odjek.ba/index.php?broj=03&id=21 Odjek: Zločin silovanja u Bosni i Hercegovini] *[http://www.gendercide.org/case_bosnia.html Gendercide Watch - Case Study: Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812074929/http://www.gendercide.org/case_bosnia.html |date=12. 8. 2014 }} *[http://www.nytimes.com/1993/01/09/world/european-inquiry-says-serbs-forces-have-raped-20000.html Mass rape - New York Times, 1993] *[https://web.archive.org/web/20080520123853/http://news.independent.co.uk/europe/article332794.ece Bosnia's rape babies: abandoned by their families, forgotten by the state] *[https://web.archive.org/web/20100817134853/http://www.newint.org/issue244/rape.htm Rape: weapon of war] ; Izvještaji * {{cite journal | last = Orentlicher | first = Diane | title = Sexual Assault Issues Before the War Crimes Tribunal | journal = Human Rights Brief | year = 1997 | volume = 4 | number = 2 | pages = 8–9 | url = http://digitalcommons.wcl.american.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1654&context=hrbrief }} * {{cite report | title = When Everyone is Silent: Reparation for Survivors of Wartime Rape in Republika Srpska in Bosnia and Herzegovina | id = EUR 63/012/2012 | journal = Amnesty International | date = 31. 10. 2012 | url = http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR63/012/2012/en/5185778e-ebd2-4f66-9008-5e7812f4bffc/eur630122012en.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20121205152855/http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR63/012/2012/en/5185778e-ebd2-4f66-9008-5e7812f4bffc/eur630122012en.pdf | archive-date = 5. 12. 2012 | access-date = 28. 8. 2014 |url-status=live }} * {{cite report | title = Whose Justice? Bosnia and Herzegovina's Women Still Waiting | id = EUR 63/006/2009 | journal = Amnesty International | date = 30. 9. 2009 | url = http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR63/006/2009/en/8af5ed43-5094-48c9-bfab-1277b5132faf/eur630062009eng.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20110914082327/http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR63/006/2009/en/8af5ed43-5094-48c9-bfab-1277b5132faf/eur630062009eng.pdf | archive-date = 14. 9. 2011 | access-date = 28. 8. 2014 |url-status=live }} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Ratni zločini u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocidno silovanje]] [[Kategorija:Ratno silovanje]] [[Kategorija:Ratne žrtve po ratovima]] [[Kategorija:Nasilje nad ženama u Evropi]] [[Kategorija:Etničko čišćenje]] 1pz5entp6ipttpic182hgkwvh4953ha Eurosong 1996. 0 364769 3892181 3878493 2026-06-01T06:50:54Z Panasko 146730 3892181 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurovizija 1996. | slika = ESC 1996 logo.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 18. maj 1996. | mjesto_održavanja = Oslo Spektrum<br>[[Oslo]], [[Norveška]] | voditelji = [[Ingvild Bryn]]<br>[[Morten Harket]] | dirigent = [[Frode Thingnæs]] | režiser = [[Pål Veiglum]] | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = | emiter = [[Norsk rikskringkasting]] (NRK) | uvodni_čin = Morten Harket izveo pjesmu "Heaven's Not For Saints" | međučin = videozapis i ples za pjesmu "Beacon Burning" | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 23 | debitiranje = – | povratak = {{ZID|Estonija}}<br>{{ZID|Finska}}<br>{{ZID|Nizozemska}}<br>{{ZID|Slovačka}}<br>{{ZID|Švicarska}} | odustajanje = {{ZID|Danska}}<br>{{ZID|Njemačka}}<br>{{ZID|Mađarska}}<br>{{ZID|Izrael}}<br>{{ZID|Rusija}} | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | bez_poena = – | pobjednička_pjesma = {{ZID|Irska}}<br>"[[The Voice]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1995.|1995]] | ovo_takmičenje = 1996 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1997.|1997]] }} '''Eurosong 1996.''' bio je četrdesetprvi [[Eurosong]] održan 18. maja 1996. u Oslo Spektrumu u [[Oslo|Oslu]], [[Norveška]]. Voditelji su bili [[Ingvild Bryn]] i [[Morten Harket]]. Harket, vodeći [[pjevač]] grupe [[A-ha]], otvorio je show sa pjesmom "[[Heaven's Not for Saints]]". [[Eimear Quinn]] iz [[Irska|Irske]] je bila pobjednica sa pjesmom, "[[The Voice]]". Pjesmu je napisao [[Brendan Graham]], koji je napisao i pobjedničku pjesmu iz 1994. To je i posljednja pobjeda Irske do danas. == Lokacija == Takmičenje 1996. godine održano je u [[Oslo|Oslu]], [[Norveška]], nakon pobjede te zemlje na takmičenju 1995. s pjesmom ''“Nocturne”'', koju je izveo Secret Garden. Ovo je bio drugi put da je Norveška bila domaćin, prvi put je to bilo 1986. u [[Bergen]]u.<ref>{{Cite web|url=https://doi.org/10.1163/1570-6664_iyb_sim_org_38771|title=European Broadcasting Union (EBU)|website=International Year Book and Statesmen's Who's Who|access-date=2. 12. 2025}}</ref> Za mjesto održavanja izabrana je dvorana ''Oslo Spektrum'', zatvorena arena, otvorena 1990, smještena u gradskom području Sentrum. Dvorana je poznata po održavanju muzičkih [[Koncert|koncerata]], [[Hokej na ledu|hokejaških utakmica]] i godišnjeg koncerta povodom dodjele [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]].<ref>{{Cite journal|last=Snildal Nygård|first=Martin|last2=Kjørven|first2=Ole Kolbjørn|date=4. 10. 2024|title=Ungdommers møte med Karpe og Omar Sheriff i Oslo Spektrum sommeren 2022|url=https://doi.org/10.5617/pri.11860|journal=Prismet|volume=75|issue=2-3|pages=157–171|doi=10.5617/pri.11860|issn=2535-311X}}</ref> Tokom takmičenja u dvorani je bilo prisutno oko 6.000 gledalaca.<ref>{{Citation|title=Gay brotherhood: Israeli gay men and the Eurovision Song Contest|url=https://doi.org/10.4324/9781315097732-11|publisher=Routledge|date=5. 7. 2017|accessdate=2. 12. 2025|isbn=978-1-315-09773-2|pages=123–134|first=Dafna|last=Lemish}}</ref> ==Format== [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]] je nastavila sa potragom za najbolju metodu smanjenja velikog broja takmičara. Ove godine, korištene su predkvalifikacije, slične onima iz [[Eurosong 1993.|1993.]], no ovaj put su se sve države takmičile osim domaćina - Norveške. Predkvalifikacije nisu prenošene na [[Televizija|televiziji]], niti postoji snimka. Svih 29 zemalja je poslalo audio traku koju je žiri pomno slušao i dijelio normalne bodove. Otkrivene su samo pozicije onih država koje su prošle dalje (ostale pozicije su objavljene dan poslije finala). Već sljedeće godine ove predkvalifikacije su bile u potpunosti odbačene, jer su neke države imale svoje predstavnike, koji su u potpunosti odbačeni i nisu imali nikakve šansu da se predstave publici. Kao najveći eurovizijski snabdijevač, [[Njemačka]] je također ispala, zajedno sa pjesmom "Planet of Blue" koju bi otpjevao [[Leon]]. Tako je '''prvi i jedini puta u historiji''' Eurovizija bila bez Njemačke. Eurosong 1996. sadržavao je i neke novosti koje nisu uspjele postati tradicija; prvo 'sretnu poruku' koji su poželjeli neki [[političar]]i iz svake zemlje, kao i dugogodišnji švedski [[premijer]] [[Göran Persson]] i [[Alija Izetbegović]], [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine|predsjednik Bosne i Hercegovine]]. No to se isplatilo jedino [[John Bruton]]u, koji je poželio sreću pobjednici Irskoj. Druga novost je bila glasanje koje je koristilo "plavi screen" koji je napravio [[Silicon Graphics]]. Domaćin [[Ingvild Bryn]] odvela je gledaoce do 'plave sobe', dok su se čitatelji iz svake zemlje pojavili na ekranu. Prvi puta u historiji čitatelj glasova je došao na scenu (u ovom slučaju, plavu sobu): Norvežanka Ragnhild Sælthun Fjørtoft. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref name=Languages>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1996 Languages|url=http://www.diggiloo.net/?1996|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto<ref name=ESC1996History>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1996 History|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=311|publisher=[[EBU]]|access-date=24. 7. 2012}}</ref> ! Bodovi<ref name=ESC1996History/> |- | 01 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Şebnem Paker]] || "[[Beşinci Mevsim]]" || Peta sezona || 12 || 57 |- | 02 || {{ZID|Velika Britanija}} || engleski || [[Gina G]] || "[[Ooh Aah... Just a Little Bit]]" || Samo malo || 7 || 77 |- | 03 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Antonio Carbonell]] || "[[¡Ay, qué deseo!]]" || Oh kako te želim! || 20 || 17 |- | 04 || {{ZID|Portugal}} || portugalski || [[Lúcia Moniz]] || "[[O meu coração não tem cor]]" || Moje srce nema boju || 6 || 92 |- | 05 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Constantinos Christoforou]] || "[[Mono Yia Mas]]" (Μόνο Για Μας) || Samo za nas || 8 || 72 |- | 06 || {{ZID|Malta}} || engleski || [[Miriam Christine]] || "[[In a Woman's Heart]]" || U ženskom srcu|| 10 || 68 |- | 07 || {{ZID|Hrvatska}} || hrvatski || [[Maja Blagdan]] || "[[Sveta ljubav]]" || - || 4 || 98 |- | 08 || {{ZID|Austrija}} || voralberški dijalekt njemačakog || [[George Nussbaumer]] || "[[Weil's dr guat got]]" || Jer se osjećaš dobro || 11 || 68 |- | 09 || {{ZID|Švicarska}} || francuski || [[Kathy Leander]] || "[[Mon cœur l'aime]]" || Moje srce ga voli || 17|| 22 |- | 10 || {{ZID|Grčka}} || grčki || [[Mariana Efstratiou]] || "[[Emeis Forame to Himona Anixiatika]]"<br>(Εμείς Φοράμε το Χειμώνα Ανοιξιάτικα) || Mi nosimo proljetnu odjeću i zimi || 15 || 36 |- | 11 || {{ZID|Estonija}} || estonski || [[Maarja-Liis Ilus]] & [[Ivo Linna]] || "[[Kaelakee hääl]]" || Zvuk ogrlice || 5 || 94 |- | 12 || {{ZID|Norveška}} || norveška || [[Elisabeth Andreassen]] || "[[I evighet]]" || Za vječnost || 2 || 114 |- | 13 || {{ZID|Francuska}} || bretonski || [[Dan Ar Braz]] || "[[Diwanit Bugale]]" || Odrastite, djeco || 19 || 18 |- | 14 || {{ZID|Slovenija}} || slovenski || [[Irena Jalšovec|Regina]] || "[[Dan najlepših sanj]]" || Dan najljepših snova || 21 || 16 |- | 15 || {{ZID|Nizozemska}}|| nizozemski || [[Maxine]] & [[Franklin Brown]] || "[[De eerste keer]]" || Prvi put || 9 || 72 |- | 16 || {{ZID|Belgija}} || nizozemski || [[Lisa del Bo]] || "[[Liefde is een kaartspel]]" || Ljubav je igra karata || 16 || 22 |- bgcolor="gold" | '''17''' || '''{{ZID|Irska}}''' || '''engleski''' || '''[[Eimear Quinn]]''' || '''"[[The Voice]]"''' || Glas || '''1''' || '''162''' |- | 18 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Jasmine]] || "[[Niin kaunis on taivas]]" || Kako je lijepo nebo || 23 || 9 |- | 19 || {{ZID|Island}} || islandski || [[Anna Mjöll]] || "[[Sjúbídú]]" || Šubidu || 13 || 51 |- | 20 || {{ZID|Poljska}} || poljski || [[Kasia Kowalska]] || "[[Chcę znać swój grzech...]]" || Želim znati svoj grijeh || 14 || 37 |- | 21 || {{ZID|Bosna i Hercegovina}} || bosanski || [[Amila Glamočak]] || "[[Za našu ljubav]]" || - || 22 || 13 |- | 22 || {{ZID|Slovačka}} || slovački || [[Marcel Palonder]] || "[[Kým nás máš]]" || Kada nas imaš || 18 || 19 |- | 23 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[One More Time]] || "[[Den vilda]]" || Divlji || 3 || 100 |- |} ===Predkvalifikacije=== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto<ref name=ESC1996History/> ! Bodovi<ref name=ESC1996History/> |- | 01 || {{ZID|Austrija}} || voralberški || [[George Nussbaumer]] || "[[Weil's dr guat got]]" || Jer se osjećaš dobro || 6 || 80 |- | 02 ||{{ZID|Belgija}} || nizozemski || [[Lisa Del Bo]] || "[[Liefde is een kaartspel]]" || Ljubav je igra karata || 12 || 45 |- | 03 ||{{ZID|Bosna i Hercegovina}} || bosanski || [[Amila Glamočak]] || "[[Za našu ljubav]]" || - || 21 || 29 |- | 04 ||{{ZID|Hrvatska}} || hrvatski|| [[Maja Blagdan]] || "[[Sveta ljubav]]" || - || 19 || 30 |- | 05 ||{{ZID|Kipar}} || grčki || [[Constantinos Christoforou]] || "[[Mono Yia Mas]]" (Μόνο Για Μας) || Samo za nas || 15 || 42 |- bgcolor="#FFBBBB" | 06 ||{{ZID|Danska}} || danski || [[Dorthe Andersen]] & [[Martin Loft]] || "[[Kun med dig]]" || Samo s tobom || 25 || 22 |- | 07 ||{{ZID|Estonija}} || estonski || [[Maarja-Liis Ilus]] & [[Ivo Linna]] || "[[Kaelakee hääl]]" || Zvuk ogrlice || 5 || 106 |- | 08 ||{{ZID|Finska}} || finski || [[Jasmine]] || "[[Niin kaunis on taivas]]" || Kako je lijepo nebo || 22 || 28 |- | 09 ||{{ZID|Francuska}} || bretonski || [[Dan Ar Braz]] || "[[Diwanit Bugale]]" || Odrastite, djeco || 11 || 55 |- bgcolor="#FFBBBB" | 10 ||{{ZID|Makedonija}} || makedonski || [[Kaliopi]] || "[[Samo ti]]" (Само ти) || - || 26 || 14 |- bgcolor="#FFBBBB" | 11||{{ZID|Njemačka}} || njemački || [[Leon]] || "[[Planet of Blue]]" || Plavi planet || 24 || 24 |- | 12||{{ZID|Grčka}} || grčki || [[Mariana Efstratiou]] || "[[Emeis Forame to Himona Anixiatika]]"<br>(Εμείς Φοράμε το Χειμώνα Ανοιξιάτικα) || Mi nosimo proljetnu odjeću i zimi || 12 || 45 |- bgcolor="#FFBBBB" | 13||{{ZID|Mađarska}} ||mađarski || [[Gjon Delhusa]] || "[[Fortuna]]" || Fortuna || 23 || 26 |- | 14||{{ZID|Island}} || islandski || [[Anna Mjöll]] || "[[Sjúbídú]]" || Šubidu || 10 || 59 |- | 15||{{ZID|Irska}} || engleski || [[Eimear Quinn]] || "[[The Voice]]" || Glas|| 2 || 198 |- bgcolor="#FFBBBB" | 16||{{ZID|Izrael}} || jevrejski || [[Galit Bell]] || "[[Shalom Olam]]" (שלום עולם) ||Pozdrav svijetu || 28 || 12 |- | 17||{{ZID|Malta}} || engleski || [[Miriam Christine]] || "[[In A Woman's Heart]]" || U ženskom srcu|| 4 || 138 |- | 18||{{ZID|Nizozemska}}|| nizozemski || [[Maxine]] & [[Franklin Brown]] || "[[De eerste keer]]" || Prvi put || 9 || 63 |- | 19||{{ZID|Poljska}} || poljski || [[Kasia Kowalska]] || "[[Chcę znać swój grzech...]]" || Želim znati svoj grijeh || 15 || 42 |- | 20||{{ZID|Portugal}} || portugalski || [[Lúcia Moniz]] || "[[O meu coração não tem cor]]" || Moje srce nema boju || 18 || 32 |- bgcolor="#FFBBBB" | 21||{{ZID|Rumunija}} || rumunski || [[Monica Anghel]] & Sincron || "[[Rugă pentru pacea lumii]]" || Molitva za mir u svijetu || 29 || 11 |- bgcolor="#FFBBBB" | 22||{{ZID|Rusija}} || ruski || [[Andrej Kosinskij]] || "[[Ja eto ja]]" (Я это я) || Ja sam ja || 26 || 14 |- | 23||{{ZID|Slovačka}} || slovački || [[Marcel Palonder]] || "[[Kým nás máš]]" || Kada nas imaš || 17 || 36 |- | 24||{{ZID|Slovenija}} || Slovene || [[Irena Jalšovec|Regina]] || "[[Dan najlepših sanj]]" || Dan najljepših snova || 19 || 30 |- | 25||{{ZID|Španija}} || španski || [[Antonio Carbonell]] || "[[¡Ay, qué deseo!]]" || Oh, what desire! || 14 || 43 |- | 26||{{ZID|Švedska}} || švedski || [[One More Time]] || "[[Den vilda]]" || Divlji || 1 || 227 |- | 27||{{ZID|Švicarska}} || francuski || [[Kathy Leander]] || "[[Mon coeur l'aime]]" || Moje srce ga voli || 8 || 67 |- | 28||{{ZID|Turska}} || turski || [[Şebnem Paker]] || "[[Beşinci Mevsim]]" || Peta sezona || 7 || 69 |- | 29||{{ZID|Velika Britanija}} || engleski || [[Gina G]] || "[[Ooh Aah... Just a Little Bit]]" || Samo malo || 3 || 153 |- |} ==Tablica== {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=24 | Žiri |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|MLT}} ! {{ZD|HRV}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|EST}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|SLO}} ! {{ZD|HOL}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|POLJ}} ! {{ZD|BIH}} ! {{ZD|SLK}} ! {{ZD|ŠVE}} |- ! rowspan=23 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 57 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || 8 || || || 10 || 1 || || 6 || || || || 4 || || 7 || 5 || || 5 || || || 5 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Velika Britanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 77 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || '''12''' || 1 || 6 || 7 || 3 || 4 || || 2 || || 8 || || || '''12''' || 3 || || 4 || || || 6 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 17 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || 5 || 4 || || || 6 || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 92 || 5 || 2 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || || 10 || 1 || 10 || 5 || || '''12''' || 5 || || 6 || 6 || || 3 || 10 || || 1 || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 72 || || '''12''' || 7 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || 8 || 2 || 5 || '''12''' || || || 2 || || || || 1 || 6 || || || || 10 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 68 || 10 || || 10 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || || || 8 || || 1 || || 4 || || || || || || 6 || || '''12''' || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 98 || 8 || 4 || 5 || 10 || 8 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 1 || 1 || 6 || 7 || || 3 || 5 || 4 || 6 || || 5 || 2 || 10 || 5 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 68 || 4 || || || 5 || || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || 7 || || '''12''' || 1 || || || 8 || || || 8 || 6 || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || 3 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || 2 || 4 || 2 || 4 || 4 || 3 || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || 7 || || || 10 || 1 || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 3 || || || 1 || || || || || 1 || || 8 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 94 || || 10 || 4 || || 7 || || || 5 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 1 || 8 || 3 || || 2 || '''12''' || '''12''' || 10 || || || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 114 || 2 || 8 || || 2 || 3 || || 5 || 8 || 7 || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 10 || 10 || 8 || 7 || 7 || 8 || 4 || 3 || || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 18 || || 1 || || 1 || || || || || || || 3 || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 7 || || 2 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || || || 1 || || || || 6 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || 1 || || 8 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 72 || 1 || || || 7 || 5 || || || '''12''' || 3 || || 4 || || 10 || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 5 || || 2 || 7 || 2 || || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || 5 || '''12''' || || || || 2 || || || || 1 || || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Irska''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''162''' || '''12''' || || || 8 || 6 || 4 || || 7 || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 3 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 10 || || '''12''' || '''12''' || 7 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 9 || || || || || || || || || || || || 2 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 51 || || || 3 || 6 || || || || 6 || || 3 || 8 || 5 || || 6 || || || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || 1 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || 7 || || 6 || || 4 || || || 4 || || 7 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Bosna i Hercegovina | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 || 6 || || || || || 3 || 3 || || || || || || || || || || || 1 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 19 || || || 2 || || || 8 || || || || 4 || || || || || || || || || || 5 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 100 || || || || 4 || || || || 10 || 8 || || 10 || 6 || 3 || 7 || 8 || 10 || '''12''' || 8 || 6 || || 4 || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | |- |} === 12 bodova === {| class="wikitable" width=100% |- ! Broj !! Takmičar !! Dao |- | 7 || '''[[Irska]]''' || Bosna i Hercegovina, Estonija, Nizozemska, Poljska, Slovenija, Švicarska, Turska |- | 3 || [[Estonija]] || Finska, Island, Švedska |- |rowspan=5| 2 |[[Austrija]] || Francuska, Malta |- |[[Kipar]] || Grčka, Velika Britanija |- |[[Malta]] || Hrvatska, Slovačka |- |[[Portugal]] || Kipar, Norveška |- |[[Velika Britanija]] || Belgija, Portugal |- |rowspan=3| 1 |[[Belgija]] || Španija |- |[[Nizozemska|Holandija]]|| Austrija |- |[[Švedska]] || Irska |- |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" border="1" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Mariana Efstratiou]] | {{ZID|Grčka}} | [[Eurosong 1989.|1989]]. |- | [[Elisabeth Andreassen]] | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1982.|1982.]] (za [[Švedska|Švedsku]], dio [[Chips]]a)<br>[[Eurosong 1985.|1985.]] (dio [[Bobbysocks!]]a, pobjednica)<br>[[Eurosong 1994.|1994.]] |- |} ==Dobre želje== Ovo su ljudi koji su poželjeli takmičarima dobru sreću: * {{ZID|Turska}} - '''[[Süleyman Demirel]]''' * {{ZID|Velika Britanija}} - '''[[Virginia Bottomley]]''' * {{ZID|Španija}} - '''[[Don Alberto Escudero Claramunt]]''' * {{ZID|Portugal}} - '''[[António Guterres]]''' * {{ZID|Kipar}} - '''[[Glafkos Klerides]]''' * {{ZID|Malta}} - '''[[Edward Fenech Adami]]''' * {{ZID|Hrvatska}} - '''[[Zlatko Mateša]]''' * {{ZID|Austrija}} - '''[[Elisabeth Gehrer]]''' * {{ZID|Švicarska}} - '''[[Michel Coquoz]]''' * {{ZID|Grčka}} - '''[[Caterína Dimaki]]''' * {{ZID|Estonija}} - '''[[Tiit Vähi]]''' * {{ZID|Norveška}} - '''[[Gro Harlem Brundtland]]''' * {{ZID|Francuska}} - '''[[Philippe Douste-Blazy]]''' * {{ZID|Slovenija}} - '''[[Milan Kučan]]''' * {{ZID|Nizozemska}} - '''[[Aad Nuis]]''' * {{ZID|Belgija}} - '''[[Luc Van den Brande]]''' * {{ZID|Irska}} - '''[[John Bruton]]''' * {{ZID|Finska}} - '''[[Riitta Uosukainen]]''' * {{ZID|Island}} - '''[[Davíð Oddsson]]''' * {{ZID|Poljska}} - '''[[Aleksander Kwaśniewski]]''' * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - '''[[Alija Izetbegović]]''' * {{ZID|Slovačka}} - '''[[Vladimír Mečiar]]''' * {{ZID|Švedska}} - '''[[Göran Persson]]''' ==Komentatori== ===Televizija=== * {{ZID|Turska}} - [[Bülend Özveren]] ([[TRT 1]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Terry Wogan]] ([[BBC1]]) * {{ZID|Španija}} - [[José Luis Uribarri]] ([[TVE1]]) * {{ZID|Portugal}} - Maria Margarida Gaspar ([[RTP1]]) * {{ZID|Kipar}} - Evi Papamichail ([[RIK 1]]) * {{ZID|Malta}} - Charles Saliba * {{ZID|Hrvatska}} - Aleksandar "Aco" Kostadinov ([[HRT 2]]) * {{ZID|Austrija}} - [[Ernst Grissemann]] ([[ORF1]]) * {{ZID|Švicarska}} - [[Sandra Studer]] ([[SF DRS]]), Pierre Grandjean ([[TSR]]), Joanne Holder ([[TSI]]) * {{ZID|Grčka}} - [[Dafni Bokota]] ([[ET1]]) * {{ZID|Estonija}} - Jüri Pihel ([[Eesti Televisioon]]) * {{ZID|Norveška}} - [[Jostein Pedersen]] ([[NRK1]]) * {{ZID|Francuska}} - [[Olivier Minne]] ([[France 2]]) * {{ZID|Slovenija}} - [[Miša Molk]] ([[SLO1]]) * {{ZID|Nizozemska}} - [[Willem van Beusekom]] ([[Nederland 1]]) * {{ZID|Belgija}} - [[Michel Follet]] & Johan Verstreken ([[BRTN TV1]]), [[Jean-Pierre Hautier]] & [[Sandra Kim]] ([[RTBF1]]) * {{ZID|Irska}} - [[Pat Kenny]] ([[RTÉ One]]) * {{ZID|Finska}} - [[Erkki Pohjanheimo]] & Sanna Kojo ([[YLE TV1]]) * {{ZID|Island}} - [[Jakob Frímann Magnússon]] ([[Sjónvarpið]]) * {{ZID|Poljska}} - Dorota Osman ([[TVP1]]) * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - Suad Bejtović ([[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|BHT]]) * {{ZID|Slovačka}} - Juraj Čurný ([[STV1]]) * {{ZID|Švedska}} - [[Björn Kjellman]] ([[SVT1]]) * {{ZID|Makedonija}} - [[Vlado Janevski]] ([[MTV 1]]) * {{ZID|Danska}} - [[Jørgen de Mylius]] ([[DR TV]]) * {{ZID|Njemačka}} - Ulf Ansorge ([[Das Erste]]/ [[WDR (live)]] / [[N3 (live)]]) * {{ZID|Mađarska}} - [[István Vágó]] ([[MTV2]]) * {{ZID|Izrael}} - bez komentatora * {{ZID|Rusija}} - Vadim Dolgachev ([[RTR]]) * {{ZID|Srbija i Crna Gora}} - Mladen Popović ([[RTS2]]) {{Col-2}} ===Radio=== * {{ZID|Turska}} - Ümit Tunçağ ([[TRT Radyo 3]]) * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Ken Bruce]] ([[BBC Radio 2]]) * {{ZID|Kipar}} - Pavlos Pavlou ([[CyBC Radio 2]]) * {{ZID|Hrvatska}} - Draginja Balaš ([[HR 2]]) * {{ZID|Austrija}} - [[Stermann & Grissemann]] ([[FM4]]) * {{ZID|Grčka}} - Giorgos Mitropoulos ([[ERA ERT1]]) * {{ZID|Estonija}} - Marko Reikop ([[Raadio 2]]) * {{ZID|Norveška}} - Andreas Diesen ([[NRK P1]]) * {{ZID|Francuska}} - [[Laurent Boyer]] ([[France Inter]]) * {{ZID|Nizozemska}} - Hijlco Span ([[Radio 2]]) * {{ZID|Belgija}} - Julien Put ([[BRTN Radio 2]]), Alain Gerlache & Adrien Joveneau ([[RTBF La Première]]) * {{ZID|Irska}} - [[Larry Gogan]] ([[RTÉ Radio 1]]) * {{ZID|Finska}} - [[Aki Sirkesalo]] & [[Kati Bergman]] ([[Yle Radio Suomi]]) * {{ZID|Island}} - [[Jakob Frímann Magnússon]] * {{ZID|Danska}} - Camilla Miehe-Renard ([[DR P3]]) * {{ZID|Njemačka}} - Thomas Mohr([[Deutschlandfunk]]/[[NDR 2]]) ==Prezenteri glasova== * {{ZID|Turska}} - [[Ömer Önder]] * {{ZID|Velika Britanija}} - [[Colin Berry]] * {{ZID|Španija}} - Belén Fernández de Henestrosa * {{ZID|Portugal}} - Cristina Rocha * {{ZID|Kipar}} - Marios Skordis * {{ZID|Malta}} - Ruth Amaira * {{ZID|Hrvatska}} - Danijela Trbović * {{ZID|Austrija}} - Martina Rupp * {{ZID|Švicarska}} - Yves Ménestrier * {{ZID|Grčka}} - Niki Venega * {{ZID|Estonija}} - Annika Talvik * {{ZID|Norveška}} - Ragnhild Sælthun Fjørtoft * {{ZID|Francuska}} - Laurent Broomhead * {{ZID|Slovenija}} - Mario Galunič * {{ZID|Nizozemska}} - [[Marcha]] * {{ZID|Belgija}} - Anne Ploegaerts * {{ZID|Irska}} - [[Eileen Dunne]] * {{ZID|Finska}} - Solveig Herlin * {{ZID|Island}} - Svanhildur Konráðsdóttir * {{ZID|Poljska}} - Jan Chojnacki * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - Segmedina Srna * {{ZID|Slovačka}} - Alena Heribanová * {{ZID|Švedska}} - Ulla Rundquist ==Reference== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1996. u muzici]] [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:Eurosong 1996.|*]] [[Kategorija:1996. u Norveškoj]] [[Kategorija:Muzika u Norveškoj]] m7akbxonb3zlsxs3kxbxjytn04lqnll Nogometni savez Španije 0 370144 3892079 3857181 2026-05-31T16:44:19Z ~2026-32207-71 182015 3892079 wikitext text/x-wiki {{Nogometna federacija |Naziv federacije = Nogometni savez Španije |Grb = |Godina osnivanja = 1909. |Država = [[Španija]] |Konfederacije = [[FIFA]] od 1914.<br>[[UEFA]] od 1954. |Djelovanje = |Broj federacija = |Sjedište = [[Madrid]] |Predsjednik = |Web stranica = [http://www.rfef.es/ rfef.es] }} '''Nogometni savez Španije''' ([[Španski jezik|španski]]: ''Real Federación Española de Fútbol, RFEF'') je najviše nogometno tijelo u [[Španija|Španiji]]. Sjedište nogometnog saveza je u [[Madrid]]u. Nogometni savez Španije je osnovan 1909. godine. Član [[FIFA|FIFA-e]] je od 1914. a [[UEFA|UEFA-e]] od 1954.<ref name="Royal Spanish Football Federation, uefa.org">[http://www.uefa.org/member-associations/association=esp/index.html ''Royal Spanish Football Federation, uefa.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007130922/http://www.uefa.org/member-associations/association=esp/index.html |date=7. 10. 2014 }}; pristupljeno: 12. 11. 2014.</ref> Nogometni savez Španije organizira takmičenja: * [[Prva nogometna liga Španije]] (''La Liga''), * [[Druga nogometna liga Španije]] (''Segunda División''), * [[Treća nogometna liga Španije]] (''Segunda División B''), * [[Četvrta nogometna liga Španije]] (''Tercera División''), * [[Peta nogometna liga Španije]] (''Divisiones Regionales de Fútbol''), * [[Kup Španije u nogometu]] (''Copa del Rey''), * [[Ligakup Španije u nogometu]] (''Copa de la Liga'')<sup><span style="color:red;">1</span></sup>, * [[Superkup Španije u nogometu]] (''Supercopa de España'') * [[Prva ženska nogometna liga Španije]] (''Primera División''), * [[Druga ženska nogometna liga Španije]] (''Segunda División''), * [[Ženski nogometni kup Španije]] (''Copa de la Reina de Fútbol''), * [[Mali nogomet|Futsal]] i ostala takmičenja u omladinskim kategorijama. <sup><span style="color:red;">1</span></sup> ''Takmičenje ukinuto 1986.'' Pod kontrolom nogometnog saveza Španije su i nacionalne reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Španije|muška]], [[Ženska nogometna reprezentacija Španije|ženska]] te ostale reprezentacije u omladinskim kategorijama: muške [[Nogometna reprezentacija Španije U-21|U-21]], [[Nogometna reprezentacija Španije U-19|U-19]], [[Nogometna reprezentacija Španije U-17|U-17]] i ženske [[Ženska nogometna reprezentacija Španije U-19|U-19]], [[Ženska nogometna reprezentacija Španije U-17|U-17]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rfef.es/ ''Zvanična stranica nogometnog saveza Španije''] * [http://www.fifa.com/associations/association=esp/index.html ''Španija na zvaničnoj stranici FIFA-e''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181210080434/https://www.fifa.com/associations/association=esp/index.html |date=10. 12. 2018 }} * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=esp/index.html ''Španija na zvaničnoj stranici UEFA-e''] {{Evropski nogometni savezi}} [[Kategorija:Nogomet u Španiji]] 35a77u0g325w1jyxmz4ub0kl6fpg220 Eurosong 2016. 0 387006 3892256 3848928 2026-06-01T10:01:39Z Panasko 146730 3892256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2016. | slika = Služeni logo Eurosonga 2016.jpg | veličina_slike = 300px | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 10. maj 2016. | drugo_polufinale = 12. maj 2016. | drugi_pokušaj = | finale = 14. maj 2016. | mjesto_održavanja = [[Ericsson Globe]], [[Stockholm]], [[Švedska]] | voditelji = {{unbulleted list|[[Petra Mede]]|[[Måns Zelmerlöw]]}} | dirigent = | režiser = [[Sven Stojanović]] | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = {{unbulleted list|Johan Bernhagen|Martin Österdahl}} | emiter = [[Sveriges Television]] (SVT) | uvodni_čin = {{unbulleted list |'''1. polufinale:''' "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]", pjesma [[Måns Zelmerlöw|Månsa Zelmerlöwa]] |'''2. polufinale:''' "That's Eurovision"<ref name="SF2 Opening Number">{{cite web|last1 = Bayley|first1 = Matheson|title = That's Eurovision – Music by Matheson Bayley, Lyric by Matheson Bayley, Edward af Sillén and Daniel Réhn|url = http://www.mathesonbayley.com/thats_eurovision.php|access-date = 13. 5. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160514120338/http://www.mathesonbayley.com/thats_eurovision.php|archive-date=14. 5. 2016|url-status = dead}}</ref> (tj. "Story of ESC"/"Story of Eurovision"), izveli Petre Mede i Månsa Zelmerlöwa |'''Finale''': "Parade of Flags": počast švedskom modnom dizajnu i dance-muzici}} | međučin = {{unbulleted list |'''1. polufinale:''' "The Grey People", koreografirao [[Fredrik Rydman]] |'''2. polufinale:''' "Man vs Machine", koreografirao Fredrik Rydman |'''Finale:''' "[[Rock Your Body]]" i "[[Can't Stop the Feeling!]]", pjesme [[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]] |"Love Love Peace Peace", parodija pobjednikā Eurosonga |"Lynda Woodruff", skeč [[Sarah Dawn Finer]] |"[[Fire in the Rain]]" i "Heroes", pjesme Månsa Zelmerlöwa}} | reprizni_čin = | slogan = ''Come Together'' ({{bs|Zbližimo se}}) | broj_učesnika = 42. zemlje | debitiranje = | povratak = {{unbulleted list|{{Esc|Bosna i Hercegovina}}|{{Esc|Bugarska}}|{{Esc|Hrvatska}}|{{Esc|Ukrajina}}}} | odustajanje = {{unbulleted list|{{Esc|Portugal}}|{{Esc|Rumunija}}}} | karta = ESC 2016 Map.svg | veličina_karte = 300px | zeleno = Države učesnice | crveno = Države koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Države koje su ranije učestvovale, a nisu 2016. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje po dva niza bodova (1–8, 10 i 12 bodova) svojim omiljenim pjesmama: jedan niz bodova dodjeljuje profesionalni žiri, a drugi publika. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{unbulleted list|{{Esc|Ukrajina}}<br /> "[[1944 (pjesma)|1944]]"}} | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2015.|2015]] | ovo_takmičenje = 2016 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2017.|2017]] }} '''Eurosong 2016.''' bio je 61. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Ericsson Globe]]u u [[Stockholm]]u ([[Švedska]]) zahvaljujući pobjedi [[Måns Zelmerlöw|Månsa Zelmerlöwa]] [[Eurosong 2015.|2015.]] u [[Beč]]u ([[Austrija]]) s pjesmom "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]". Ovo je bio treći put da se takmičenje održalo u Stockholmu; takmičenja [[Eurosong 1975.|1975]]. i [[Eurosong 2000.|2000]]. održana su u ovom gradu, s tim da je takmičenje 2000. također održano u Globeu. Polufinalne večeri održane su 10. i 12. maja, dok je finalna večer održana 14. maja. Voditelji sve tri večeri bili su Måns Zelmerlöw i [[Petra Mede]]. Pobijedila je [[Ukrajina|ukrajinska]] predstavnica [[Džamala]] s pjesmom "[[1944 (pjesma)|1944]]". Ovo je druga pobjeda Ukrajine nakon [[Ruslana|Ruslaninog]] uspjeha [[Eurosong 2004.|2004]]. Ovo je bilo prvo takmičenje od uvođenja profesionalnog žirija 2009. na kojem je sveukupnim pobjednikom proglašena pjesma koja nije pobijedila ni po glasovima žirija ni po glasovima publike; plasirala se na 2. mjesto po rezultatima oba glasanja. Glasove žirija osvojila je australska predstavnica [[Dami Im]] s pjesmom "[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]", dok je glasove publike osvojio ruski predstavnik [[Sergej Lazarev]] s pjesmom "[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]". Ovo je prva pobjednička pjesma koja sadrži stihove na [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom]]. Na takmičenju su učestvovale 42 zemlje. Nakon odsustva s nedavnih takmičenja, vratile su se [[Bosna i Hercegovina]], [[Bugarska]], [[Hrvatska]] i [[Ukrajina]], dok se vratila i Australija koja je bila poseban gost na Eurosongu 2015. [[Portugal]] se povukao s takmičenja jer im nacionalni emiter nije dovoljno promovirao muzički sadržaj, dok se [[Rumunija]] morala povući s takmičenja zbog duga [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropskoj radiodifuzijskoj uniji]] (EBU-u). Ovo je bio prvi put od 1975. da se značajno promijeni sistem glasanja i to na sljedeći način: prvo su predstavljeni rezultati samo nacionalnog žirija svake države (s tim da se umjesto čitanja 8, 10 i 12 bodova, čitalo samo 12 bodova), a nakon toga su, obrnutim redoslijedom, predstavljeni rezultati publike iz svih zemalja učesnica. U finalu se plasiralo 26 zemalja, koje je po prvi put uživo prikazano u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. [[Češka]] se plasirala u finale takmičenja nakon pet neuspješnih pokušaja, dok se Bosna i Hercegovina i [[Grčka]] po prvi put nisu plasirale u finale. Australija se u finalu plasirala na 2. mjesto i time poboljšala svoj plasman u odnosu na [[Eurosong 2015.|prošlogodišnje takmičenje]] na kojem se ujedno i prvi put pojavila, dok se [[Bugarska]] plasirala na 4. mjesto i time poboljšala svoj plasman otkad se počela takmičiti, 2005. [[Justin Timberlake]] je izveo pjesme "[[Rock Your Body]]" i "[[Can't Stop the Feeling!]]" tokom čina u pauzi finala takmičenja. Takmičenje je pratilo 204 miliona gledalaca širom svijeta, čime je oboren rekord prošlogodišnjeg takmičenja za 5 miliona gledalaca. == Mjesto održavanja == {{detalji|tema=zemlji domaćinu|Švedska}} [[Datoteka:Globen September 2014 02.jpg|mini|lijevo|250px|Ericsson Globe u Stockholmu (Švedska), mjesto održavanja Eurosonga 2016.]] === Arena === Nakon pobjede [[Måns Zelmerlöw|Månsa Zelmerlöwa]] [[Eurosong 2015.|2015.]] u [[Beč]]u s pjesmom "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]", takmičenje je održano u [[Ericsson Globe]]u u [[Stockholm]]u. Arena može ugostiti 16.000 osoba. Ovo je bio drugi put da se u njoj održava takmičenje; prvi put je bila domaćin [[Eurosong 2000.|2000]].<ref name="eurovision.tv">{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=stockholm_to_host_2016_eurovision_song_contest|title=Stockholm to host 2016 Eurovision Song Contest|work=Eurovision.tv|access-date=8. 7. 2015}}</ref> === Faza nadmetanja === {{location map+ |Švedska |float=right |width=150 |caption=Prikazano je šest gradova koji se se konkurirali; plavom bojom označen je izabrani grad domaćin.|places= <small>{{location map~ |Švedska |lat=59.329444 |long=18.068611 |label=<big>'''[[Stockholm]]'''</big>|mark=Blue pog.svg}}</small> <small>{{location map~|Švedska |lat=57.7 |long=11.966667 |label=[[Göteborg]]|mark=Red pog.svg}}</small> <small>{{location map~|Švedska |lat=58.4158 |long=15.6253 |label=[[Linköping]]|mark=Red pog.svg}}</small> <small>{{location map~|Švedska |lat=60.616667 |long=16.783333 |label=[[Sandviken]] i [[Gävle]]|mark=Red pog.svg}}</small> <small>{{location map~|Švedska |lat=63.290833 |long=18.715556 |label=[[Örnsköldsvik]]|mark=Red pog.svg}}</small> <small>{{location map~ |Švedska |lat=55.583333 |long=13.033333 |label=[[Malmö]]|mark=Red pog.svg}}</small> }} Dana 24. maja, odmah nakon švedske pobjede na Eurosongu 2015, [[Sveriges Television]] (SVT) najavio je da im je [[Tele2 Arena]] u Stockholmu prvi izbor za mjesto održavanja Eurosonga 2016. Međutim, pozvani su drugi gradovi i arene, te su svi oni koji su htjeli predati aplikacijsku ponudu SVT-u mogli to učiniti u roku od 3 sedmice. Dana 1. juna, SVT je objavio sljedeće zahtjeve koje zainteresovane dvorane i gradovi moraju ispoštovati kako bi bili domaćin takmičenja:<ref name="Bidding Cities">{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Malmö to host Eurovision again?|url=http://esctoday.com/104452/eurovision-2015-malmo-to-host-eurovision-again/|website=esctoday,com|publisher=ESCToday|access-date=1. 6. 2015|date=1. 6. 2015}}</ref> * SVT mora imati pristup mjestu održavanja najmanje 4–6 sedmica prije takmičenja kako bi pripremili binu, osvjetljenje i ostale tehničke detalje. * Centar za medije specifične veličine mora biti obezbijeđen. * Specifičan broj hotela i hotelskih soba mora biti u neposrednoj blizini mjesta održavanja. * Grad domaćin mora biti blizu većeg aerodroma. Očekivalo se da će SVT sredinom ljeta objaviti gdje će se takmičenje održati,<ref name="expressen.se_29May" /><ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Preparations in full swing in Sweden|url=http://www.esctoday.com/104336/eurovision-2016-preparations-in-full-swing-in-sweden/|publisher=esctoday.com|access-date=29. 5. 2015|date=26. 5. 2015}}</ref> što je i uradio 8. jula izabravši Ericsson Globe.<ref name="LocationChosen">{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2015/07/08/esc16-stockholm-to-host-eurovision-2016/|title=ESC’16: Stockholm To Host Eurovision 2016|publisher=eurovoix.com|access-date=8. 7. 2015|date=8. 7. 2015}}</ref> '''Legenda''' {{colorbox|#ccccff|{{dvostruki bodež}}&nbsp;}} Izabrano mjesto održavanja {| class="wikitable sortable" style="text-align: left;" |- ! Grad<ref name="Bidding Cities"/> ! Arena ! Kapacitet ! Napomene |- | rowspan=2|[[Göteborg]] | [[Scandinavium]] | 14.000 | Domaćin [[Eurosong 1985.|1985]]. |- | [[Ullevi]] | 75.000 | Prijedlog je zavisio od toga hoće li izgradnja krova za stadion biti odobrena. Ideja je kasnije propala zbog prekomjernih troškova.<ref name="UlleviWithdrawal">{{cite web|url=http://www.gp.se/kulturnoje/1.2744807-inget-eurovision-pa-ullevi|title=Inget Eurovision på Ullevi|website=Göteborgs-Posten|access-date=13. 6. 2015|date=12. 6. 2015|language=sv|archive-url=https://web.archive.org/web/20150614032337/http://www.gp.se/kulturnoje/1.2744807-inget-eurovision-pa-ullevi|archive-date=14. 6. 2015|url-status=dead}}</ref> |- | [[Linköping]] | [[Saab Arena]] | 11.500 | – |- | [[Malmö]]<ref name="MalmöWithdrawal">{{cite web|url=http://eurovoix.com/2015/06/11/esc16-malmo-withdraws-its-bid-to-host/|title=ESC’16: Malmö Withdraws Its Bid To Host|publisher=eurovoix.com|access-date=11. 6. 2015|date=11. 6. 2015}}</ref> | [[Malmö Arena]] | 15.500 | Domaćin [[Eurosong 2013.|2013]]. Povukao je kandidaturu 11. juna 2015. navodeći da arena neće biti dostupna prije samog takmičenja tokom nekoliko sedmica namijenjenih za probu.<ref name="MalmöWithdrawal"/> |- | [[Örnsköldsvik]]<ref>{{cite web|title=Örnsköldsvik enters the race with Fjällräven Center|url=http://esctoday.com/104692/eurovision-2016-ornskoldsvik-enters-the-race-with-fjallraven-center/|access-date=12. 6. 2015}}</ref> | [[Fjällräven Center]] | 9.800 | – |- |[[Sandviken]] i [[Gävle]]<ref>{{cite web|title = Eurovision Eurovision 2016: Sandviken enters the host city race with Göransson Arena!|url = http://esctoday.com/104533/eurovision-2016-sandviken-enters-the-host-city-race-with-goransson-arena/|access-date = 2. 6. 2015}}</ref> |[[Göransson Arena]] |10.000 | Da je izabrana ova opcija, Sandviken bi bio domaćin polufinala i finala koja bi se održala u Göransson Areni, dok bi se u Gävleu održali satelitski događaji poput manjih koncerata i drugih programa.<ref>{{cite web|title = ESC '16: Gävle & Sandviken Submit Joint Bid|url = http://eurovoix.com/2015/06/09/esc16-gavle-sandviken-submit-joint-bid/|access-date = 9. 6. 2015}}</ref> |- |rowspan=5|'''[[Stockholm]]'''<ref name="StockholmBid">{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/12/eurovision-2016-host-city-stockholm-globen-area/97994/|title=Eurovision 2016 Host City: Stockholm applies with Globen Area, not Friends Arena|publisher=wiwibloggs.com|access-date=12. 6. 2015|date=12. 6. 2015|last=Xifaras|first=Billy}}</ref> | [[Annexet]] | 4.000 | – |- style="background:#ccf;" | '''[[Ericsson Globe]]''' {{dvostruki bodež}} | 16.000 | Domaćin [[Eurosong 2000.|2000]]. i finala [[Melodifestivalen]]a od [[Melodifestivalen 2002.|2002]]. do [[Melodifestivalen 2012.|2012]]. |- | [[Friends Arena]] | 65.000 | Domaćin finala Melodifestivalena od [[Melodifestivalen 2013.|2013]]. Friends Arena je najveći nogometni stadion i arena zatvorenog tipa u Švedskoj i ostalim [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Međutim, na kraju se ispostavilo da stadion nije bio dio stokholmske ponude.<ref name="StockholmBid" /><ref name="NoBigArena">{{cite web|url=http://www.dn.se/kultur-noje/melodifestivalen/friends-och-tele2-ute-ur-eurovision-leken/|title=Friends och Tele2 ute ur Eurovision-leken|work=Dagens Nyheter|access-date=5. 7. 2015|date=2. 6. 2015|language=sv|trans-title=Friends and Tele2 out of the Eurovision-game}}</ref> |- |[[Hovet]] |9.000 |– |- | [[Tele2 Arena]] | 45.000 | Dana 24. maja 2015. SVT je objavio da mi je prvi izbor za mjesto održavanja bila Tele2 Arena.<ref name=expressen.se_29May>{{cite web|last1=Selåker|first1=Johannes|last2=Olausson|first2=Mathilda|title=Här är arenan där SVT vill anordna Eurovision|url=http://www.expressen.se/noje/har-ar-arenan-dar-svt-vill-anordna-eurovision/|work=Expressen|access-date=29. 5. 2015|language=sv|trans-title=Ovo je arena u kojoj SVT želi organizirati Eurosongu|date=24. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2016-what-do-we-know-so-far/|title=Eurovision 2016: What do we know so far?|publisher=escdaily.com|access-date=26. 6. 2015|date=26. 5. 2015|archive-date=15. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015064934/http://www.escdaily.com/eurovision-2016-what-do-we-know-so-far/|url-status=dead}}</ref> Međutim, arenu nije bilo moguće koristiti zbog SVT-ovih zahtjeva da arena bude dostupna najmanje 4–6 sedmica prije samog takmičenja, što bi utjecalo na domaćinske utakmice švedskog nogometnog tima [[Hammarby Fotboll]].<ref name="NoBigArena" /> Dana 14. marta 2016. EBU je objavio da će Tele2 Arena biti domaćin događaja ''Eurovision The Party'' i da će rezultati švedskog žirija biti objavljeni uživo s ovog događaja.<ref name=":2">{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=stockholms_tele2_arena_to_host_eurovision_the_party|title=Stockholm's Tele2 Arena to host Eurovision The Party|website=Eurovision.tv|language=en|access-date=15. 3. 2016}}</ref> |} == Format == Preliminarne datume održavanja takmičenja objavili su šefovi delegacije 16. marta 2015. u [[Beč]]u. Odlučeno je da će se polufinala održati 10. i 12. maja, a finale 14. maja 2016.<ref>{{cite web|last1=Corner|first1=Natalie|title=When is Eurovision 2016? Date, location, entry details|url=http://www.mirror.co.uk/tv/tv-news/eurovision-2016-date-location-entry-5751430|work=Daily Mirror|access-date=24. 5. 2015|date=24. 5. 2015}}</ref> Bilo je moguće da se datumi promijene zavisno od [[SVT]]-a,<ref>{{cite web|last1=Brey|first1=Marco|title=Heads of Delegations meet in Vienna|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=follow_live_heads_of_delegations_meet_in_vienna|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=16. 3. 2015|date=16. 3. 2015}}</ref> ali su kasnije potvrđeni kad je objavljeno da je [[Stockholm]] odabran za grada domaćina.<ref name="LocationChosen"/> Godine 2014, [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) i [[Azijskopacifička difuzijska unija]] (ABU) vodili su razgovore oko gostovanja izvođača s televizijskog takmičenja u pjevaju kojeg organizira ABU. Dana 16. jula 2015. EBU je potvrdio da razmatra o prijedlogu o kojem se raspravljalo na generalnoj skupštini ABU-a prethodne godine.<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=EBU to look at possibility of Asian guest star|url=http://eurovoix.com/2015/07/16/eurovision-ebu-to-look-at-possibility-of-asian-guest-star/|publisher=eurovoix.com|access-date=8. 8. 2015|date=16. 7. 2015}}</ref> Dana 9. septembra 2015. SVT je predložio da se vrijeme početka takmičenja pomjeri sa 21:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] na 20:00 CEST tvrdeći da bi se ovim promoviralo gledanje takmičenja s porodicom, pogotovo u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] gdje takmičenje zna trajati do kasnih noćnih sati.<ref name="dnse-budget">{{cite news|title = SVT kapar Eurovisionbudget|url = http://www.dn.se/kultur-noje/melodifestivalen/svt-kapar-eurovisionbudget/|access-date = 19. 9. 2015|work = Dagens Nyheter|language = sv|trans-title=SVT smanjila budžet Eurosonga}}</ref> Međutim, EBU je 28. oktobra objavio službena pravila takmičenja u kojima je navedeno da se vrijeme početka neće promijeniti.<ref>{{cite web|url = http://www.eurovision.tv/upload/press-downloads/2016/2015-10-28_2016_ESC_rules_PUBLIC_EN.pdf|title = Public Rules of the 61st Eurovision Song Contest|date = 28. 10. 2015|access-date = 21. 1. 2016|website = |publisher = EBU|last = |first = }}</ref> Dana 23. septembra, EBU je objavio da će prikazati produžene klipove sa proba svih šest numera koje su se automatski kvalificirale u finale ("[[Velika petorka]]" i [[Švedska]]) umjesto da koriste klipove iz službenih videozapisa kao što je to ranije rađeno.<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=big_five_and_host_country_more_prominently_in_the_semi-finals|title='Big Five' and host country more prominently in the Semi-Finals|work=Eurovision.tv|access-date=23. 9. 2015}}</ref> Dana 26. oktobra, SVT i EBU objavili su ključne osobe zadužene za takmičenje. Izvršni producenti bili su [[Johan Bernhagen]] i [[Martin Österdahl]], dok je šef produkcije bio [[Tobias Åberg]]. Tri emisije uživo [[Režiser|režirao]] je [[Sven Stojanović]], a producent takmičenja bio je [[Christer Björkman]], koji je ujedno šef švedske delegacije.<ref name="Core Team">{{cite web|last1 = Escudero|first1 = Victor M|title = Meet the core team for 2016|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=meet_the_core_team_for_2016|website = eurovision.tv|publisher = EBU|access-date = 18. 11. 2015|date = 26. 10. 2015}}</ref> === Novi sistem glasanja === Dana 18. februara 2016. EBU je objavio da će glasanje po prvi put dobiti značajne promjene nakon [[Eurosong 1975.|1975]]. Prema novom sistemu, koji se temelji na sistemu glasanja [[Melodifestivalen]]a, svaka zemlja dodjeljivat će po dva skupa od 1 do 8, 10 i 12 bodova; jedan skup sastojat će se od glasova profesionalnih žirija, a drugi od glasova publike. Nakon što publika dā svoje glasove, prikazat će se glasovi profesionalnih žirija. Umjesto da se na ekranu prikažu bodovi od 1 do 7, ove godine prikazat će se od 1 do 8 i "velikih" 10 bodova, te će nacionalni glasnogovornik objaviti jedino državu koja je dobila 12 bodova. Nakon što se prikažu svi glasovi profesionalnih žirija, glasovi publike iz svih zemalja učesnica spojit će se tako da će svaka pjesma dobiti dodatan broj bodova proporcionalan udjelu glasova publike. Bodovi će se brzo dodati onim zemljama koje se plasiraju između 11. i 26. mjesta prema glasovima publike, tako da će se voditelji zadržati samo na rezultatima zemalja koje su se plasirale među prvih 10. Novi sistem glasanja koristio se u objema polufinalnim večerima s tim da su se, kao i ranije, rezultati pročitali nasumično.<ref name="voting changes">{{cite web|last=Jordan|first=Paul|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=biggest_change_to_eurovision_song_contest_voting_since_1975|title=Biggest change to Eurovision Song Contest voting since 1975|publisher=eurovision.tv|access-date=18. 2. 2016|date=18. 2. 2016}}</ref><ref name=":0">{{cite web|url=http://www.eurovision.de/news/ESC-Finale-Barbara-Schoeneberger-ist-Spokesperson,schoeneberger768.html|title=Barbara Schöneberger verliest ESC-Punkte|last=Norddeutscher Rundfunk|date=7. 4. 2016|website=eurovision.de|language=de|access-date=7. 4. 2016|quote=Die Punkte für die Länder, die in der Zuschauer-Wertung die Plätze 11 bis 26 belegen, werden auf der Tafel eingeblendet. Die Top Ten des Publikums-Votings werden von den ESC-Moderatoren - in diesem Jahr Måns Zelmerlöw und Petra Mede - verkündet.|trans-title=ESC: Barbara Schöneberger je glasnogovornica}}</ref> Budući da novi sistem glasanja daje jednaku vrijednost glasovima žirija i publike, ne mogu se koristiti rezultati nacionalnih žirija i publike u slučaju da dođe do pogrešnih rezultata. Ako zemlja ne može dostaviti važeće rezultate glasova žirija i publike, zamijenit će se izračunavanjem rezultata žirija i publike prethodno izabrane grupe zemalja koje je referentna grupa takmičenja odobrila. Kritiku novog sistema glasanja uputio je direktor [[Radiotelevizija San Marina|sanmarinske radiotelevizije]], Carlo Romeo, rekavši da novi sistem umanjuje prikaz sanmarinskih i drugih glasova [[mikrodržava]] jer San Marino jedino koristi glasove žirija. EBU-u je uputio kritiku jer ih nisu kontaktirali prije donošenja odluke o novom sistemu glasanja.<ref>{{cite web|url=http://www.smtvsanmarino.sm/programmi/speciali/eurovision-2016/news|title=ESC 2016: Press Release: Serhat & San Marino go Disco in Stockholm!|website=SMTV San Marino|access-date=27. 2. 2016|date=27. 2. 2016}}</ref><ref name="San Marino voting controversy">{{cite web|last1=Gallagher|first1=Robin|title=San Marino: SMRTV claims new voting system is "unacceptable"|url=http://wiwibloggs.com/2016/02/23/san-marino-rtv-claims-new-voting-system-is-unacceptable/127735/|website=Wiwibloggs|publisher=Wiwibloggs.com|access-date=27. 2. 2016}}</ref> === Drugi događaji === Dana 14. marta 2016. EBU je objavio da će [[Tele2 Arena]] u Stockholmu biti domaćin događaja ''Eurovision The Party'' koji je održan u isto vrijeme kad i finale takmičenja, tj. 14. maja.<ref name=":2" /> Ovo je omogućilo obožavateljima takmičenja da finale prate na velikom ekranu, vide sadržaj iz bekstejdža poput ekskluzivnih intervijua. Vodila ga je [[Sanna Nielsen]]. [[Gina Dirawi]] objavila je rezultate švedskog žirija s ovog događaja. Održani su tulumi prije i poslije takmičenja na kojima su se pojavili prethodni pobjednici takmičenja poput [[Carola|Carole]] i [[Loreen]].<ref name="expressen.se">{{cite web|url=http://www.expressen.se/kvallsposten/sanna-nielsen-leder-mellon--vid-sidan-av/|title=Sanna Nielsen leder Mellon – vid sidan av|work=Expressen|access-date=14. 3. 2016}}</ref><ref name="expressen.se1">{{cite web|url=http://www.expressen.se/noje/melodifestivalen/sanna-nielsens-nya-jobb-under-eurovision/|title=Sanna Nielsens nya jobb under Eurovision|work=Expressen|access-date=14. 3. 2016|date=14. 3. 2016|language=sv|trans-title=Novi posao Sanne Nielsen na Eurosongu}}</ref> Izvršni producent takmičenja, [[Johan Bernhagen]], izjavio je da ovaj događaj nadopunjava slične koje se održavaju u Eurovision Villageu i EuroClubu i da se nada da će ''Eurovision The Party'' postati godišnja manifestacija u gradu domaćinu takmičenja.<ref name=":2" /> === Voditelji === [[Datoteka:ESC2016 Hosts 01 (crop).jpg|mini|Voditelji Eurosonga 2016. bili su [[Måns Zelmerlöw]] i [[Petra Mede]].]] Nakon pobjede na 2015, [[Måns Zelmerlöw]] izrazio je želju da vodi naredni Eurosong.<ref>{{cite web|last1=Lindqvist|first1=Anton|title=Måns Zelmerlöw öppnar för att leda Eurovision Song Contest 2016|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/mans-zelmerlow-oppnar-for-att-leda-eurovision-song-contest-2016|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=24. 5. 2015|language=sv|trans-title=Mans Zelmerlöw izrazio želju da vodi Eurosong 2016.|date=24. 5. 2015|archive-date=29. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150629000541/http://www.svt.se/melodifestivalen/mans-zelmerlow-oppnar-for-att-leda-eurovision-song-contest-2016|url-status=dead}}</ref> Ranije je vodio [[Melodifestivalen 2010.|Melodifestivalen 2010]].<ref>{{cite web|last1=Linndqvist|first1=Anton|title=Måns Zelmerlöw – Heroes|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/artister/2015/mans-zelmerlow-heroes|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=25. 5. 2015|language=sv|date=21. 11. 2014|archive-date=9. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150509143639/http://www.svt.se/melodifestivalen/artister/2015/mans-zelmerlow-heroes|url-status=dead}}</ref> i SVT-ovu emisiju ''[[Allsång på Skansen]]''.<ref>{{cite web|last1=Lindqvist|first1=Anton|title=Följ med på Allsångshistoria|url=http://www.svt.se/allsang/folj-med-pa-allsangshistoria|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=25. 5. 2015|language=sv|trans-title=Slijedite historiju pjesmama|date=17. 6. 2013|archive-date=5. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150705102434/http://www.svt.se/allsang/folj-med-pa-allsangshistoria|url-status=dead}}</ref> [[Christer Björkman]] je 25. maja za švedske novine ''[[Expressen]]'' izjavio da su potencijalni kandidati za voditelje Gina Dirawi, [[Petra Mede]] i Sanna Nielsen.<ref>{{cite web|last1=Selåker|first1=Johannes|last2=Färsjö|first2=Therese|title=Måns öppnar för nytt jobb efter ESC-succén|url=http://www.expressen.se/noje/mans-oppnar-for-nytt-jobb-efter-esc-succen/|work=Expressen|access-date=25. 5. 2015|language=sv|trans-title=Måns otvoren za novi posao nakon uspjeha na ESC-u|date=24. 5. 2015}}</ref> Dana 1. juna, novine su objavile da SVT razmatra da [[Dolph Lundgren]] vodi emisiju sa Zelmerlöwom.<ref>{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/02/eurovision-2016-dolph-lundgren-host-mans-zelmerlow/97275/|title=Eurovision 2016: Dolph Lundgren to host alongside Måns Zelmerlöw|author=William Lee Adams|work=Eurovision 2015 Predictions, Polls, Odds, Rankings – wiwibloggs|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Dana 19. augusta, ''Expressen'' je izvijestio da su Mede i Zelmerlöw bili prvi izbor za voditelje takmičenja.<ref>{{cite web|url=http://www.expressen.se/noje/svt-vill-att-mede-och-zelmerlow-leder-esc/|title=SVT vill att Mede och Zelmerlöw leder ESC|work=Expressen|access-date=26. 8. 2015}}</ref> Na konferenciji za novinare 14. decembra, SVT je potvrdio da će voditelji takmičenja biti Måns Zelmerlöw i Petra Mede.<ref>{{cite web|title = Petra Mede and Måns Zelmerlöw to host in Stockholm!|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=petra_mede_and_mans_zelmerloew_to_host_in_stockholm|website = Eurovision.tv|access-date = 14. 12. 2015}}</ref> Voditelji konferencije za novinare bili su [[Jovan Radomir]] i [[Catarina Rolfsdotter-Jansson]]. Dana 8. maja 2016. duo je također komentirao na događaju crvenog tepiha ispred [[Kraljevska palača u Stockholmu|Kraljevske palače u Stockholmu]], neposredno prije službenog koktela dobrodošlice u [[Gradska vijećnica Stockholma|Gradskoj vijećnici Stockholma]].<ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/jovan-radomir-och-catarina-rolfsdotter-jansson-modererar-presskonferenserna-for-eurovision-song-contest-2016|title=Få mer av Eurovision – se presskonferenserna live|trans-title=Dobijte još Eurovizije – gledajte konferenciju za novinare uživo|last=Albinsson|first=Mathilde|date=2. 5. 2016|work=Sveriges Television|language=sv|access-date=8. 5. 2016|archive-date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509034751/http://www.svt.se/melodifestivalen/jovan-radomir-och-catarina-rolfsdotter-jansson-modererar-presskonferenserna-for-eurovision-song-contest-2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/19/details-opening-ceremony-revealed/|title=Details of opening ceremony revealed|last=Davies|first=Megan|date=19. 4. 2016|work=Eurovoix|access-date=8. 5. 2016}}</ref> === Žrijeb za polufinale === Žrijeb za polufinale održan je 25. januara 2016. u Gradskoj vijećnici Stockholma, a vodili su ga [[Alexandra Pascalidou]] i Jovan Radomir.<ref>{{cite web|title = Semi-Final Allocation Draw on Monday, pots revealed|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=semi-final_allocation_draw_on_monday_pots_revealed|website = Eurovision.tv|access-date = 21. 1. 2016}}</ref> Prvi dio žrijeba odlučio je u kojem će polufinalu "Velika petorka" i Švedska moći glasati. U drugom dijelu žrijeba, odlučeno je u kojoj će polovini svaka zemlja učestvovati, s tim da će producenti kasnije odrediti tačan redoslijed takmičenja. EBU je prvobitno najavio da će se tačan redoslijed takmičenja znati 5. aprila;<ref>{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/04/01/ebu-confirms-semi-final-running-order-will-revealed-tuesday/136512/|title=EBU confirms semi-final running order to be revealed on Tuesday|last=Gallagher|first=Robyn|website=wiwibloggs.com|publisher=Wiwibloggs|access-date=1. 4. 2016|date=1. 4. 2016}}</ref> međutim, datum je odgođen na 8. april zbog nepoznatog razloga.<ref>{{cite web|last1=Van Eersel|first1=Dennis|title=Eurovision 2016 running order revealed this Friday|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2016-running-order-revealed-next-tuesday/|publisher=ESCDaily|access-date=5. 4. 2016|date=4. 4. 2016|archive-date=1. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160401142536/http://www.escdaily.com/eurovision-2016-running-order-revealed-next-tuesday/|url-status=dead}}</ref> U prvom polufinalu učestvovalo je 18 zemalja, dok je prvobitno planirano da njih 19 učestvuje u drugom; međutim, 22. aprila ovaj broj je smanjen na 18 zemalja jer se [[Rumunija]] morala povući s takmičenja. U finalu će učestvovati 26 zemalja, odnosno 20 zemalja koje su se plasirale u polufinalima, "Velika petorka" i Švedska. Polufinalisti su bili podijeljeni u 6 šešira koje je EBU objavio 21. januara, formiranih na osnovu historijata razmjene bodova koje je izračunao [[Digame]], službeni partner takmičenja. Izvlačenje iz različitih šešira smanjuje šanse da će doći do "komšijskog glasanja" i povećava neizvjesnost u polufinalima. EBU je odobrio zahtjeve švedskog i njemačkog emitera koji su zatražili da Švedska nastupa i glasa u prvom, a [[Njemačka]] u drugom polufinalu.<ref>{{cite web|last1=Van Eersel|first1=Dennis|title=Eurovision 2016: Semi-finals Allocation Draw on 25th of January|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2016/|publisher=ESCDaily.com|access-date=2. 1. 2016|date=23. 12. 2015|archive-date=25. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151225063105/http://www.escdaily.com/eurovision-2016/|url-status=dead}}</ref><ref name=":3">{{cite web|title = Allocation Draw: The results!|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=allocation_draw_the_results|website = Eurovision.tv|access-date = 25. 1. 2016}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Šešir broj 1 ! Šešir broj 2 ! Šešir broj 3 ! Šešir broj 4 ! Šešir broj 5 ! Šešir broj 6 |- | valign="top"| * {{Esc|Albanija}} * {{Esc|Bosna i Hercegovina}} * {{Esc|Hrvatska}} * {{Esc|Makedonija}} * {{Esc|Crna Gora}} * {{Esc|Srbija}} * {{Esc|Slovenija}} | valign="top"| * {{Esc|Danska}} * {{Esc|Estonija}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Island}} * {{Esc|Latvija}} * {{Esc|Norveška}} | valign="top"| * {{Esc|Armenija}} * {{Esc|Azerbejdžan}} * {{Esc|Bjelorusija}} * {{Esc|Gruzija}} * {{Esc|Rusija}} * {{Esc|Ukrajina}} | valign="top"| * {{Esc|Australija}} * {{Esc|Belgija}} * {{Esc|Bugarska}} * {{Esc|Kipar}} * {{Esc|Grčka}} * {{Esc|Nizozemska}} | valign="top"| * {{Esc|Češka}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Litvanija}} * {{Esc|Malta}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|San Marino}} | valign="top"| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Mađarska}} * {{Esc|Izrael}}{{ref|a|1}} * {{Esc|Moldavija}} * {{Esc|Rumunija}}{{ref|b|2}} * {{Esc|Švicarska}} |} === Činovi === [[Datoteka:Justin Timberlake Cannes 2013.jpg|mini|150px|Justin Timberlake izveo je pjesmu "[[Can't Stop the Feeling!]]"]] Dana 1. maja 2016. objavljeno je da će čin otvaranja prvog polufinala biti Zelmerlöwa izvedba pjesme "[[Heroes (Måns Zelmerlöw)|Heroes]]",<ref>{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/05/01/eurovision-2016-sneak-peak-first-rehearsals-inside-globen-arena/139865/|title=Eurovision 2016: Sneak peek of first rehearsals inside Globen Arena|publisher=Wiwibloggs|website=wiwibloggs.com|date=1. 5. 2016|last=Kavaler|first=Ron}}</ref> dok će čin otvaranja drugog polufinala biti komični mjuzikl [[Matheson Bayley|Mathesona Bayleyja]] pod nazivom "That's Eurovision" (doslovno "To je Eurovizija") u izvedbi Zelmerlöwa i Petre Mede. Slično početnim ceremonijama počev od [[Eurosong 2013.|Eurosonga 2013]], potvrđeno je da će čin otvaranja finala također biti parada [[zastava]] finalista. Tematika čina bila je počast švedskom [[Modni dizajn|modnom dizajnu]] i [[Dance-muzika|dance-muzici]]. Učesnici su predstavljeni tako što su zastave finalista projektirane na modele koji su hodali po [[Modna pista|modnoj pisti]] obučeni u 26 haljina koje je dizajnirala [[Bea Szenfeld]].<ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/flaggparad-eurovision-song-contest-2016-fashion-bea-szenfeld-svensk-housemusik-avicii|title=Så blir öppningsnumret i finalen av Eurovision 2016 – en hyllning till svensk design och dansmusik|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514004043/http://www.svt.se/melodifestivalen/flaggparad-eurovision-song-contest-2016-fashion-bea-szenfeld-svensk-housemusik-avicii|url-status=dead}}</ref> Činovi u pauzi oba polufinala bili su skečevi u koreografiji [[Fredrik Rydman|Fredrika Rydmana]]: "The Grey People" (doslovno "Sivi ljudi") u prvom polufinalu i "Man Meets Machine" (doslovno "Čovjek upoznaje mašinu"). Dana 9. maja, EBU je objavio da će jedan od činova u pauzi biti svjetska premijera nastupa uživo pjesama "[[Can't Stop the Feeling]]" i "[[Rock Your Body]]" [[Justin Timberlake|Justina Timberlakea]].<ref>{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Justin Timberlake makes world premiere live performance in the Eurovision Song Contest!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=justin_timberlake_makes_world_premiere_live_performance_in_the_eurovision_song_contest|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=9. 5. 2016|date=9. 5. 2016}}</ref> Bio je prva "globalna megazvijezda" da nastupa u jednom od činova u pauzi.<ref>{{cite web|author=Alice Vincent |url=http://www.telegraph.co.uk/tv/2016/05/14/why-is-justin-timberlake-at-eurovision-and-what-will-he-perform/ |title=Justin Timberlake was too slick and soulless at Eurovision - review |publisher=Telegraph.co.uk |date=15. 5. 2016 |access-date=15. 5. 2016}}</ref> Također je izveden i skeč pod nazivom "Love Love Peace Peace" (doslovno "Ljubav ljubav mir mir") koji je zapravo mješavina prethodnih pjesama s Eurosonga u kojem su se pojavili [[Charlotte Perrelli]], [[Lordi]] i [[Alexander Rybak]], pobjednici [[Eurosong 1999.|Eurosonga 1999]], [[Eurosong 2006.|2006]] i [[Eurosong 2009.|2009]].<ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/bombastiskt-humornummer-driver-med-eurovision-i-eurovision|title=Rybak, tanter och hamsterhjul – bombastiskt humornummer driver med Eurovision|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514004039/http://www.svt.se/melodifestivalen/bombastiskt-humornummer-driver-med-eurovision-i-eurovision|url-status=dead}}</ref> Bio je i skeč s [[Lynda Woodruff|Lyndom Woodruff]], koju je glumila [[Sarah Dawn Finer]], a Zelmerlöw je izveo pjesme "Heroes" i "[[Fire in the Rain]]" s njegovog najnovijeg albuma ''[[Perfectly Damaged]]''.<ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/sa-blir-finalen-i-eurovision-song-contest-2016-minut-for-minut|title=Så blir finalen i Eurovision Song Contest 2016 – minut för minut|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514004045/http://www.svt.se/melodifestivalen/sa-blir-finalen-i-eurovision-song-contest-2016-minut-for-minut|url-status=dead}}</ref> Timerlakeova izvedba nije bila prikazana na [[Logo TV]]-u u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Izvršni nadzornik takmičenja, [[Jon Ola Sand]], objasnio je u interviju za britanske novine ''[[The Guardian]]'', da nastup nisu mogli prikazati zbog problema s autorskim pravima, te je umjesto izvedbe prikazan skeč "The Grey People" s prve polufinalne večeri.<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/tv-and-radio/2016/may/12/how-eurovision-finally-cracked-america-justin-timberlake|title=How Eurovision finally cracked America|last=Qvist|first=Bella|date=15. 5. 2015|website=The Guardian|publisher=Guardian News and Media Limited|access-date=16. 5. 2016}}</ref> == Zemlje učesnice == [[Datoteka:ESC 2016 Semi-Finals.svg|mini|{{legend|#D40000|Učestvovale u prvom polufinalu}} {{legend|#FFAAAA|Automatski se kvalificirale u finale, ali su mogle glasati u prvom polufinalu}} {{legend|#000080|Učestvovale u drugom polufinalu}} {{legend|#99CCFF|Automatski se kvalificirale u finale, ali su mogle glasati u drugom polufinalu}}]] Zainteresovani učesnici mogli su se prijaviti do 15. septembra 2015, a iz takmičenja su se mogli povući do 10. oktobra 2015. bez da snose bilo kakve finansijske sankcije.<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Stockholm 2016: How many countries will join us in Stockholm?|url=http://esctoday.com/105590/eurovision-2016-how-many-countries-will-join-us-in-stockholm/|publisher=esctoday.com|access-date=11. 9. 2015|date=10. 9. 2015}}</ref> EBU je prvobitno objavio da će 43 zemlje učestvovati na takmičenju, što je bio identičan broj učesnika kao [[Eurosong 2008.|2008]]. i [[Eurosong 2011.|2011]].<ref name=Participants>{{cite web|first=Paul|last=Jordan|title=43 countries represented in Stockholm!|url=https://www.eurovision.tv/page/news?id=176263|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=26. 11. 2015|date=26. 11. 2015}}</ref> Međutim, [[Rumunija]] se morala povući s takmičenja 22. aprila 2016, što je smanjilo broj učesnika na 42.<ref name="romanian_disqualification" /> Na ovogodišnje takmičenje vratile su se [[Bosna i Hercegovina]] (nakon trogodišnjeg odsustva), [[Bugarska]] i [[Hrvatska]] (nakon dvogodišnjeg odsustva) i [[Ukrajina]] (nakon jednogodišnjeg odsustva). Nakon gostovanja na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]], [[Australija]] je ponovo pozvana da učestvuje u ovogodišnjem takmičenju jer je njihov nacionalni emiter, SBS, pridruženi član [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]]. Međutim, za razliku od prethodne godine kad se automatski kvalificirala u finale i imala pravo glasanja tokom sve tri večeri, ove godine nastupala je u drugom polufinalu i imala pravo glasanja tokom te i finalne večeri. Portugal se povukao s takmičenja navodeći da im se nacionalni emiter nije dovoljno potrudio promovirati muzičke medije i da im je proces odabira predstavnika za Eurosong loše urađen.<ref name="Portugal">{{cite web|last1=Kiernan|first1=Emma|title=Portuguese websites call for changes to Portugal's 2016 Eurovision selection|url=http://escreporter.com/portuguese-websites-call-changes-2016-eurovision-selection/|publisher=escreporter.com|access-date=19. 7. 2015|date=9. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721191505/http://escreporter.com/portuguese-websites-call-changes-2016-eurovision-selection/|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead}}</ref> Rumunija se morala povući s takmičenja 22. aprila 2016. zbog dugova u iznosu od 16 miliona [[Švicarski franak|švicarskih franaka]].<ref name="romanian_disqualification">{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=tvr_romania_no_longer_entitled_to_take_part_in_eurovision_2016|title=TVR (Romania) no longer entitled to take part in Eurovision 2016|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}</ref> === Izvođači koji su učestvovali ranije === Sedam izvođača vratilo se na takmičenje. [[Deen]] je ranije predstavljao Bosnu i Hercegovinu [[Eurosong 2004.|2004]]. s pjesmom "[[In The Disco]]" koja mu je donijela 9. mjesto u finalu.<ref>{{cite web |last1=Fuster |first1=Luis |title=Eurovision 2016: Deen and Dalal will sing for Bosnia & Herzegovina |url=https://wiwibloggs.com/2015/11/25/deen-and-dalal-to-represent-bosnia-herzegovina-at-euroivison-2016/108522/ |website=wiwibloggs |access-date=7. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210607162149/http://wiwibloggs.com/2015/11/25/deen-and-dalal-to-represent-bosnia-herzegovina-at-euroivison-2016/108522/ |archive-date=7. 6. 2021 |date=25. 11. 2015 |url-status=live}}</ref> [[Kaliopi]] je ranije predstavljala [[Makedonija|Makedoniju]] na [[Eurosong 2012.|Eurosongu 2012]]. s pjesmom "[[Crno i belo]]" koja joj je donijela 13. mjesto u finalu. Također je trebala predstavljati Makedoniju [[Eurosong 1996.|1996]]. s pjesmom "[[Samo ti]]", ali nije prošla kvalifikacijsku rundu.<ref name="Macedonia">{{cite web|last1 = Jordan|first1 = Paul|title = Kaliopi returns for FYR Macedonia!|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=kaliopi_returns_for_fyr_macedonia|website = eurovision.tv|access-date = 24. 11. 2015}}</ref> [[Poli Genova]] je predstavljala Bugarsku na Eurosongu 2011. s pjesmom "[[Na inat]]" koja joj je donijela 12. mjesto u drugom polufinalu.<ref name="Bulgaria">{{cite web|last1 = Brey|first1 = Marco|title = Bulgaria: Poli Genova returns to Eurovision|url = http://www.eurovision.tv/page/news?id=190113|website = eurovision.tv|publisher = EBU|access-date = 19. 2. 2016|date = 19. 2. 2016}}</ref> [[Bojan Jovović]], član grupe [[Highway]], ranije je predstavljao [[Srbija i Crna Gora|Srbiju i Crnu Goru]] kao član grupe [[No Name]] [[Eurosong 2005.|2005]]. s pjesmom "[[Zauvijek moja]]" koja im je donijela 7. mjesto u finalu.<ref>{{cite web|title = Montenegro: No Name member Bojan Jovovic joins Highway|url = http://wiwibloggs.com/2015/12/18/montenegro-no-name-member-highway/111425/|website = Eurovision 2016 Predictions, Polls, Odds, Rankings {{!}} wiwibloggs|access-date = 21. 1. 2016|last = Mario}}</ref> [[Ira Losco]] je ranije predstavljala [[Malta|Maltu]] [[Eurosong 2002.|2002]]. s pjesmom "[[7th Wonder]]" koja joj je donijela 2. mjesto u finalu.<ref>{{cite web|title=Ira Losco wins the 2016 Malta Eurovision Song Contest|url=http://www.tvm.com.mt/mt/eurovision/news/ira-losco-wins-the-2016-malta-eurovision-song-contest/|website=tvm.com.mt|publisher=TVM|access-date=23. 1. 2016|date=23. 1. 2016|archive-date=8. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180108043024/https://www.tvm.com.mt/mt/eurovision/news/ira-losco-wins-the-2016-malta-eurovision-song-contest/|url-status=dead}}</ref> [[Donny Montell]] je predstavljao Litvaniju na Eurosongu 2012. s pjesmom "[[Love Is Blind (Donny Montell)|Love Is Blind]]" koja mu je donijela 14. mjesto.<ref name="Lithuania">{{cite web|last=Leon|first=Jakov|title=It's Donny Montell for Lithuania!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=its_donny_montell_for_lithuania|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=12. 3. 2016|date=12. 3. 2016}}</ref> [[Greta Salóme]] i [[Jónsi]] predstavljali su [[Island]] 2012. s pjesmom "[[Never Forget (Greta Salóme i Jónsi)|Never Forget]]" koja im je donijela 20. mjesto u finalu.<ref name="Iceland">{{cite web|last=Escudero|first=Victor|title=Greta Salome to represent Iceland!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=greta_salome_to_represent_iceland|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=20. 2. 2016|date=20. 2. 2016}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === U prvom polufinalu nastupalo je 18 država. Glasati su također mogle Francuska, Španija i Švedska.<ref name=":3" /><ref name=":4" /> Istaknute su države koje su se kvalificirale u finale.<ref>{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=We have our first ten finalists|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=50we_have_our_first_ten_finalists|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=10. 5. 2016|date=10. 5. 2016}}</ref> {| class="sortable wikitable" |- ! #<ref name=semis_draw>{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Running order of the Semi-Finals revealed|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=running_order_of_the_semi-finals_revealed|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=8. 4. 2016|date=8. 4. 2016}}</ref> ! Država<ref name=Semi1>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 First Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2123|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=28. 1. 2016}}</ref> ! Jezik ! Izvođač<ref name=Semi1 /> ! Pjesma<ref name=Semi1 /> ! Prijevod ! Plasman<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 - First Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/stockholm-2016/semi-final-1|website=Eurovision|access-date=14. 5. 2016}}</ref> ! Bodovi |- | 1. | {{Esc|Finska}} | [[engleski jezik|engleski]] | [[Sandhja]] | "[[Sing It Away]]" | Samo pjevaj |15. |51 |- | 2. | {{Esc|Grčka}} | engleski, [[grčki jezik|grčki]]{{Ref|c|3}} | [[Argo (grupa)|Argo]] | "[[Utopian Land]]" | Zemlja utopije |16. |44 |- | 3. | {{Esc|Moldavija}} | engleski | [[Lidia Isac]] | "[[Falling Stars (pjesma)|Falling Stars]]" | Zvijezde padalice |17. |33 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 4. | {{Esc|Mađarska}} | engleski | [[Freddie (pjevač)|Freddie]] | "[[Pioneer (pjesma)|Pioneer]]" | Pionir |4. |197 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 5. | {{Esc|Hrvatska}} | engleski | [[Nina Kraljić]] | "[[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]]" | Svjetionik |10. |133 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 6. | {{Esc|Nizozemska}} | engleski | [[Douwe Bob]] | "[[Slow Down (Douwe Bob)|Slow Down]]" | Uspori |5. |197 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 7. | {{Esc|Armenija}} | engleski | [[Iveta Mukučjan]] | "[[LoveWave]]" | Ljubavni talas |2. |243 |- | 8. | {{Esc|San Marino}} | engleski | [[Serhat (pjevač)|Serhat]] | "[[I Didn't Know]]" | Nisam znao |12. |68 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 9. | {{Esc|Rusija}} | engleski | [[Sergej Lazarev]] | "[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]" | Ti si jedina |1. |342 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 10. | {{Esc|Češka}} | engleski | [[Gabriela Gunčíková]] | "[[I Stand (pjesma)|I Stand]]" | Stojim |9. |161 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 11. | {{Esc|Kipar}} | engleski | [[Minus One (grupa)|Minus One]] | "[[Alter Ego (Minus One)|Alter Ego]]" | Alter ego |8. |164 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 12. | {{Esc|Austrija}} | [[francuski jezik|francuski]] | [[Zoë (austrijska pjevačica)|Zoë]] | "[[Loin d'ici]]" | Daleko odavde |7. |170 |- | 13. | {{Esc|Estonija}} | engleski | [[Jüri Pootsmann]] | "[[Play (Jüri Pootsmann)|Play]]" | Pusti |18. |24 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 14 | {{Esc|Azerbejdžan}} | engleski | [[Samra Rahimli|Samra]] | "[[Miracle (Samra Rahimli)|Miracle]]" | Čudo |6. |185 |- | 15. | {{Esc|Crna Gora}} | engleski | [[Highway]] | "[[The Real Thing (Highway)|The Real Thing]]" | Prava stvar |13. |60 |- | 16. | {{Esc|Island}} | engleski | [[Greta Salóme Stefánsdóttir|Greta Salóme]] | "[[Hear Them Calling]]" | Čuj ih kako dozivaju |14. |51 |- | 17. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[bosanski jezik|bosanski]] | [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] i [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] i [[Jasmin Fazlić Jala|Jala]] | "[[Ljubav je]]" |– |11. |104 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 18. | {{Esc|Malta}} | engleski | [[Ira Losco]] | "[[Walk on Water (Ira Losco)|Walk on Water]]" | Hodati po vodi |3. |209 |} === Drugo polufinale === U drugom polufinalu nastupalo je 18 država. Glasati su također mogle Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.<ref name=":3" /><ref name=":4">{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=ESC'16: Big 5 & Sweden Will Perform in the Semi Finals|url=http://eurovoix.com/2015/09/23/esc16-big-5-sweden-will-perform-in-the-semi-finals/|publisher=eurovoix.com|access-date=23. 9. 2015|date=23. 9. 2015}}</ref> Planirano je da u drugom polufinalu nastupa i Rumunija, ali se morala povući zbog dugova tako da su sve države koje su trebale nastupati 13. pa nadalje pomjerene za jedno mjesto.<ref name="romanian_disqualification" /> Istaknute su države koje su se kvalificirale u finale.<ref>{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=10 more finalists through to the Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=10_more_finalists_through_to_the_grand_final|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=12. 5. 2016|date=12. 5. 2016}}</ref> {| class="sortable wikitable" |- ! #<ref name=semis_draw /> ! Država<ref name=Semi2>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Second Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2133|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=28. 1. 2016}}</ref> ! Jezik ! Izvođač<ref name=Semi2 /> ! Pjesma<ref name=Semi2 /> ! Prijevod ! Plasman<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 - Second Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/stockholm-2016/semi-final-2|website=Eurovision|access-date=14. 5. 2016}}</ref> ! Bodovi |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 1. | {{Esc|Latvija}} | engleski | [[Justs Sirmais|Justs]] | "[[Heartbeat (Justs)|Heartbeat]]" | Otkucaj srca |8. |132 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 2. | {{Esc|Poljska}} | engleski | [[Michał Szpak]] | "[[Color of Your Life]]" | Boja tvog života |6. |151 |- | 3. | {{Esc|Švicarska}} | engleski | [[Rykka]] | "[[The Last of Our Kind]]" | Posljednji naše vrste |18. |28 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 4. | {{Esc|Izrael}} | engleski | [[Hovi Star]] | "[[Made of Stars]]" | Stvoreni od zvijezda |7. |147 |- | 5. | {{Esc|Bjelorusija}} | engleski | [[Aleksandar Ivanov (pjevač)|Ivan]] | "[[Help You Fly]]" | Pomoći ću ti letjeti |12. |84 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 6. | {{Esc|Srbija}} | engleski | [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]] | "[[Goodbye (Shelter)]]" | Doviđenja (Sklonište) |10. |105 |- | 7. | {{Esc|Irska}} | engleski | [[Nicky Byrne]] | "[[Sunlight (pjesma Nickyja Byrnea)|Sunlight]]" | Sunčev zrak |15. |46 |- | 8. | {{nowrap|{{Esc|Makedonija}}}} | [[makedonski jezik|makedonski]] | [[Kaliopi]] | "[[Dona (pjesma)|Dona]]" (Дона) |– |11. |88 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 9. | {{Esc|Litvanija}} | engleski | [[Donny Montell]] | "[[I've Been Waiting for This Night]]" | Čekao sam ovu noć |4. |222 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 10. | {{Esc|Australija}} | engleski | [[Dami Im]] | "[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]" | Zvuk tišine |1. |330 |- | 11. | {{Esc|Slovenija}} | engleski | [[ManuElla]] | "[[Blue and Red]]" | Plavo i crveno |14. |57 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 12. | {{Esc|Bugarska}} | engleski, [[bugarski jezik|bugarski]] | [[Poli Genova]] | "[[If Love Was a Crime]]" | Da je ljubav zločin |5. |220 |- | 13. | {{Esc|Danska}} | engleski | [[Lighthouse X]] | "[[Soldiers of Love (Lighthouse X)|Soldiers of Love]]" | Vojnici ljubavi |17. |34 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 14. | {{Esc|Ukrajina}} | engleski, [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]] | [[Jamala]] | "[[1944 (pjesma)|1944]]" |– |2. |287 |- | 15. | {{Esc|Norveška}} | engleski | [[Agnete Johnsen|Agnete]] | "[[Icebreaker (pjesma)|Icebreaker]]" | Ledolomac |13. |63 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 16. | {{Esc|Gruzija}} | engleski | [[Nika Kočarov & Young Georgian Lolitas]] | "[[Midnight Gold]]" | Ponoćno zlato |9. |123 |- | 17. | {{Esc|Albanija}} | engleski | [[Eneda Tarifa]] | "[[Fairytale (Eneda Tarifa)|Fairytale]]" | Bajka |16. |45 |- style="font-weight: bold; background: navajowhite;" | 18. | {{Esc|Belgija}} | engleski | [[Laura Tesoro]] | "[[What's the Pressure]]" | Čemu pritisak |3. |274 |} === Finale === Redoslijed finala predstavljen je nakon što je završena konferencija za novinare drugog polufinala.<ref>{{cite web|title=Running order for Grand Final revealed|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=113running_order_for_grand_final_revealed|website=Eurovision.tv|access-date=13. 5. 2016}}</ref> Pobjednik je istaknut zlatnom bojom. {| class="sortable wikitable" |- ! # ! Država<ref name=grandfinal /> ! Jezik ! Izvođač<ref name=grandfinal>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2113|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=2. 2. 2016}}</ref> ! Pjesma<ref name=grandfinal /> ! Prijevod ! Plasman ! Bodovi |- | 1. | {{Esc|Belgija}} | engleski | [[Laura Tesoro]] | "[[What's the Pressure]]" | Čemu pritisak | 10. | 181 |- | 2. | {{Esc|Češka}} | engleski | [[Gabriela Gunčíková]] | "[[I Stand (pjesma)|I Stand]]" | Stojim | 25. | 41 |- | 3. | {{Esc|Nizozemska}} | engleski | [[Douwe Bob]] | "[[Slow Down (Douwe Bob)|Slow Down]]" | Uspori | 11. | 153 |- | 4. | {{nowrap|{{Esc|Azerbejdžan}}}} | engleski | [[Samra Rahimli|Samra]] | "[[Miracle (Samra Rahimli)|Miracle]]" | Čudo | 17. | 117 |- | 5. | {{Esc|Mađarska}} | engleski | [[Freddie (pjevač)|Freddie]] | "[[Pioneer (pjesma)|Pioneer]]" | Pionir | 19. | 108 |- | 6. | {{Esc|Italija}} | [[italijanski jezik|italijanski]], engleski | [[Francesca Michielin]] | "[[Nessun grado di separazione|No Degree of Separation]]" | {{nowrap|Nijedan stepen razdvajanja}} | 16. | 124 |- | 7. | {{Esc|Izrael}} | engleski | [[Hovi Star]] | "[[Made of Stars]]" | Stvoreni od zvijezda | 14. | 135 |- | 8. | {{Esc|Bugarska}} | engleski, bugarski | [[Poli Genova]] | "[[If Love Was a Crime]]" | Da je ljubav zločin | 4. | 307 |- | 9. | {{Esc|Švedska}} | engleski | [[Frans Jeppsson Wall|Frans]] | "[[If I Were Sorry]]" | Da mi je žao | 5. | 261 |- | 10. | {{Esc|Njemačka}} | engleski | [[Jamie-Lee Kriewitz|Jamie-Lee]] | "[[Ghost (Jamie-Lee Kriewitz)|Ghost]]" | Duh | 26. | 11 |- | 11. | {{Esc|Francuska}} | francuski, engleski | [[Amir Haddad|Amir]] | "[[J'ai cherché]]" | Tražio sam | 6. | 257 |- | 12. | {{Esc|Poljska}} | engleski | [[Michał Szpak]] | "[[Color of Your Life]]" | Boja tvog života | 8. | 229 |- | 13. | {{Esc|Australija}} | engleski | [[Dami Im]] | "[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]" | Zvuk tišine | 2. | 511 |- | 14. | {{Esc|Kipar}} | engleski | [[Minus One (grupa)|Minus One]] | "[[Alter Ego (Minus One)|Alter Ego]]" | Alter ego | 21. | 96 |- | 15. | {{Esc|Srbija}} | engleski | [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]] | "[[Goodbye (Shelter)]]" | Doviđenja (Sklonište) | 18. | 115 |- | 16. | {{Esc|Litvanija}} | engleski | [[Donny Montell]] | {{nowrap|"[[I've Been Waiting for This Night]]"}} | Čekao sam ovu noć | 9. | 200 |- | 17. | {{Esc|Hrvatska}} | engleski | [[Nina Kraljić]] | "[[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]]" | Svjetionik | 23. | 73 |- | 18. | {{Esc|Rusija}} | engleski | [[Sergej Lazarev]] | "[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]" | Ti si jedina | 3. | 491 |- | 19. | {{Esc|Španija}} | engleski | [[Barei (pjevačica)|Barei]] | "[[Say Yay!]]" | Kaži da! | 22. | 77 |- | 20. | {{Esc|Latvija}} | engleski | [[Justs Sirmais|Justs]] | "[[Heartbeat (Justs)|Heartbeat]]" | Otkucaj srca | 15. | 132 |- style="font-weight: bold; background: gold;" | 21. | {{Esc|Ukrajina}} | engleski, krimskotatarski | [[Jamala]] | "[[1944 (pjesma)|1944]]" |– | 1. | 534 |- | 22. | {{Esc|Malta}} | engleski | [[Ira Losco]] | "[[Walk on Water (Ira Losco)|Walk on Water]]" | Hodati po vodi | 12. | 153 |- | 23. | {{Esc|Gruzija}} | engleski | [[Nika Kočarov & Young Georgian Lolitas]] | "[[Midnight Gold]]" | Ponoćno zlato | 20. | 104 |- | 24. | {{Esc|Austrija}} | [[francuski jezik|francuski]] | [[Zoë (austrijska pjevačica)|Zoë]] | "[[Loin d'ici]]" | Daleko odavde | 13. | 151 |- | 25. | {{Esc|UK|link=Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu}} | engleski | [[Joe i Jake|Joe & Jake]] | "[[You're Not Alone (Joe i Jake)|You're Not Alone]]" | Nisam sama | 24. | 62 |- | 26. | {{Esc|Armenija}} | engleski | [[Iveta Mukučjan]] | "[[LoveWave]]" | Ljubavni talas | 7. | 249 |} == Bodovna lista == Podebljane su države koje su dodijelile svih 24 boda (po 12 bodova profesionalnog žirija i publike). === Prvo polufinale === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; margin:10px" |- ! colspan=5|Zasebni glasovi<br />publike i žirija u 1. PF<ref>{{cite web|title=2016 First Semi-Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2123#Scoreboard|website=Eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=15. 5. 2016}}</ref> |- " ! # ! Publika ! Bodovi ! Žiri ! Bodovi |- | 1. | {{Esc|Rusija}} | 194 | {{Esc|Malta}} | 155 |- | 2. | {{Esc|Austrija}} | 133 | {{Esc|Rusija}} | 148 |- | 3. | {{Esc|Mađarska}} | 119 | {{Esc|Armenija}} | 127 |- | 4. | {{Esc|Armenija}} | 116 | {{Esc|Češka}} | 120 |- | 5. | {{Esc|Nizozemska}} | 95 | {{Esc|Nizozemska}} | 102 |- | 6. | {{Esc|Kipar}} | 93 | {{Esc|Azerbejdžan}} | 92 |- | 7. | {{Esc|Azerbejdžan}} | 93 | {{Esc|Hrvatska}} | 80 |- | 8. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | 78 | {{Esc|Mađarska}} | 78 |- | 9. | {{Esc|Malta}} | 54 | {{Esc|Kipar}} | 71 |- | 10. | {{Esc|Hrvatska}} | 53 | {{Esc|Crna Gora}} | 46 |- | 11. | {{Esc|San Marino}} | 49 | {{Esc|Austrija}} | 37 |- | 12. | {{Esc|Češka}} | 41 | {{Esc|Finska}} | 35 |- | 13. | {{Esc|Island}} | 24 | {{Esc|Island}} | 27 |- | 14. | {{Esc|Grčka}} | 22 | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | 26 |- | 15. | {{Esc|Finska}} | 16 | {{Esc|Moldavija}} | 24 |- | 16. | {{Esc|Estonija}} | 15 | {{Esc|Grčka}} | 22 |- | 17. | {{Esc|Crna Gora}} | 14 | {{Esc|San Marino}} | 19 |- | 18. | {{Esc|Moldavija}} | 9 | {{Esc|Estonija}} | 9 |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="text-align:center; font-size:80%;" |- | colspan="2" rowspan="2" style="text-align:left; background:#F2F2F2"| {{legenda|#FFFFFF|Glasovi žirija|boja_linije=#AAAAAA}}{{legenda|#A4D1EF|Glasovi publike|boja_linije=#AAAAAA}}</td> ! colspan="44" | Detaljni rezultati glasanja |- ! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Finska.svg|14px|Finska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Grčka.svg|14px|Grčka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Moldavija.svg|14px|Moldavija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Mađarska.svg|14px|Mađarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Hrvatska.svg|14px|Hrvatska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|14px|Holandija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Armenija.svg|14px|Armenija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – San Marino.svg|14px|San Marino]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Rusija.svg|14px|Rusija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Češka.svg|14px|Češka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Kipar.svg|14px|Kipar]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|14px|Austrija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Estonija.svg|14px|Estonija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Azerbejdžan.svg|14px|Azerbejdžan]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Crna Gora.svg|14px|Crna Gora]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Island.svg|14px|Island]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bosna i Hercegovina.svg|14px|Bosna i Hercegovina]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Malta.svg|14px|Malta]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|14px|Francuska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Španija.svg|14px|Španija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Švedska.svg|14px|Švedska]] |- ! rowspan="36" | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]] | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 51 | 35 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 4 || || 2 || 8 || || || 7 || || 2 || || || || || || 5 || || 3 || 4 |-style="background:#A4D1EF;" | 16 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 1 || || || || || || || || || 7 || || || 2 || || || || || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 44 | 22 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || 3 || || 7 || || 3 || || || 6 || 3 || || || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 22 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || 7 || || 3 || || '''12''' || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Moldavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 33 | 24 || || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 6 || || 6 || || || || || 5 || || || || 4 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 9 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || 5 || || 2 || || || || || || || || 2 || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Mađarska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''197''' | 78 || || 7 || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || 3 || || || 4 || '''12''' || 6 || || 5 || 8 || 1 || 2 || 4 || || 5 || 10 || |-style="background:#A4D1EF;" | 119 || 4 || 7 || 6 ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || 6 || 6 || 7 || 6 || 6 || 6 || 8 || 5 || 7 || 6 || 6 || 1 || 8 || 7 || 5 || 4 |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Hrvatska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''133''' | 80 || 5 || || 5 || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || '''12''' || 2 || 1 || 1 || 6 || 7 || 7 || 3 || || 7 || 7 || 5 || || 6 || || 3 |-style="background:#A4D1EF;" | 53 || 2 || 4 || 2 || ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || 3 || || 4 || 2 || 1 || 6 || || || 8 || || '''12''' || || 1 || 2 || 1 |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Nizozemska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''197''' | 102 || '''12''' || 1 || 4 || 6 || 2 ||style="background:#AAAAAA;" | || 4 || '''12''' || || 10 || || 6 || '''12''' || || 2 || '''12''' || 1 || || 8 || 4 || 6 |-style="background:#A4D1EF;" | 95 || 6 || 2 || || 6 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || 4 || 6 || || 3 || 4 || 10 || 10 || 4 || || 10 || || 7 || 4 || 6 || 10 |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Armenija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''243''' | 127 || 7 || 10 || 10 || 5 || 5 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || || '''12''' || || 10 || 5 || 2 || || '''12''' || 5 || 7 || '''12''' || 3 || '''12''' || 5 |-style="background:#A4D1EF;" | 116 || 1 || 8 || 8 || 2 || 3 || '''12''' ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || '''12''' || '''12''' || 7 || 4 || 1 || || 3 || 3 || 3 || 4 || '''12''' || 10 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| San Marino | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 68 | 19 || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || 3 || || || 10 || 6 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 49 || 3 || 6 || 4 || 5 || || 4 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 5 || 4 || 10 || 2 || 1 || || 5 || || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Rusija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''342''' | 148 || 6 || '''12''' || '''12''' || 10 || 6 || 1 || 7 || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || || '''12''' || 8 || 1 || '''12''' || 8 || 10 || 8 || 10 || 2 || 8 || '''12''' |-style="background:#A4D1EF;" | '''194''' || 8 || 10 || 10 || 10 || 10 || 8 || '''12''' || '''12''' ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || 10 || 7 || '''12''' || '''12''' || 10 || '''12''' || 7 || '''12''' || 8 || 8 || 8 |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Češka''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''161''' | 120 || 10 || || 8 || 8 || '''12''' || 4 || 5 || 4 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || 10 || 6 || 2 || 4 || 8 || '''12''' || 3 || 1 || 6 || 7 |-style="background:#A4D1EF;" | 41 || || 3 || 3 || 3 || 4 || 2 || 2 || 2 || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 1 || || 3 || 1 || || 4 || 2 || 3 || 7 || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Kipar''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''164''' | 71 || || 8 || 7 || 2 || 10 || 10 || || 8 || || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 10 || || || 1 || || 8 || 4 || 1 || 1 |-style="background:#A4D1EF;" | 93 || 7 || '''12''' || || 7 || 2 || 3 || 8 || 5 || 8 || 4 ||style="background:#AAAAAA;" | || 2 || 6 || 1 || 5 || 5 || 2 || 6 || 5 || 3 || 2 |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Austrija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''170''' | 37 || 3 || 2 || || || || 6 || || || || 5 || 2 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 4 || || 1 || '''12''' || || 2 |-style="background:#A4D1EF;" | 133 || 10 || 5 || 7 || 8 || 7 || 10 || 5 || 3 || 10 || 5 || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || 10 || 6 || || 8 || 6 || 1 || 10 || '''12''' || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 24 | 9 || 1 || || 2 || || || || || || 2 || || || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || || || || 2 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 15 || '''12''' || || 1 || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 2 || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Azerbejdžan''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''185''' | 92 || 2 || 5 || || 7 || 3 || 7 || || 6 || 10 || 3 || 4 || 4 || 7 ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || 3 || 6 || || 7 || 5 || 8 |-style="background:#A4D1EF;" | 93 || || || '''12''' || '''12''' || || || || 10 || 7 || 10 || 8 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 7 || 7 || 10 || 10 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Crna Gora | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 60 | 46 || || 6 || || || || || 10 || 10 || 3 || || || || || 7 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 3 || 7 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 14 || || || || || 6 || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 8 || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 51 | 27 || 4 || || || 1 || 1 || || || 7 || || 4 || 1 || 3 || 4 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 2 || |-style="background:#A4D1EF;" | 24 || 5 || || || || || || || 1 || || || || 3 || 3 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 3 || || 4 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Bosna i Hercegovina | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 104 | 26 || || || 1 || || 4 || || 1 || 2 || || 2 || || || || 10 || 6 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 78 || || || || || '''12''' || 7 || 1 || 4 || || 7 || || '''12''' || || 5 || '''12''' || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 6 || || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Malta''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''209''' | '''155''' || 8 || 4 || 6 || '''12''' || 7 || 8 || '''12''' || 5 || 8 || 8 || 8 || '''12''' || 8 || 4 || 10 || 6 || 2 ||style="background:#AAAAAA;" | || 10 || 7 || 10 |-style="background:#A4D1EF;" | 54 || || 1 || 5 || 4 || 1 || 1 || 8 || || 2 || 1 || 5 || || 2 || 10 || 4 || 4 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 1 || |} ==== 12 bodova ==== ===== Žiri ===== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelio profesionalni žiri svake države u prvom polufinalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova |- | 5 | {{Esccnty|Rusija|g=2016}} || '''Azerbejdžan''', Kipar, Grčka, Moldavija, Švedska |- | rowspan="2" | 4 | {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Malta, Crna Gora, '''Rusija''', Španija |- | {{Esccnty|Nizozemska|g=2016}} || Estonija, Finska, Island, San Marino |- | 3 | {{Esccnty|Malta|g=2016}} || Armenija, Austrija, Mađarska |- | 2 | {{Esccnty|Češka|g=2016}} || Bosna i Hercegovina, Hrvatska |- |rowspan="4" | 1 | {{Esccnty|Austrija|g=2016}} || Francuska |- | {{Esccnty|Hrvatska|g=2016}} || Nizozemska |- | {{Esccnty|Mađarska|g=2016}} || Češka |} ===== Publika ===== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelila publika svake države u prvom polufinalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova |- | 6 | {{Esccnty|Rusija|g=2016}} || Armenija, '''Azerbejdžan''', Estonija, Island, Malta, San Marino |- | rowspan="2" | 4 | {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Češka, Francuska, Nizozemska, '''Rusija''' |- | {{Esccnty|Bosna i Hercegovina|g=2016}} || Austrija, Hrvatska, Crna Gora, Švedska |- | 2 | {{Esccnty|Azerbejdžan|g=2016}} || Mađarska, Moldavija |- | rowspan="5" | 1 | {{Esccnty|Austrija|g=2016}} || Španija |- | {{Esccnty|Hrvatska|g=2016}} || Bosna i Hercegovina |- | {{Esccnty|Kipar|g=2016}} || Grčka |- | {{Esccnty|Estonija|g=2016}} || Finska |- | {{Esccnty|Grčka|g=2016}} || Kipar |} === Drugo polufinale === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; margin:10px" |- ! colspan=5|Zasebni glasovi<br />publike i žirija u 2. PF<ref>{{cite web|title=2016 Second Semi-Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2133#Scoreboard|website=Eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=15. 5. 2016}}</ref> |- " ! # ! Publika ! Bodovi ! Žiri ! Bodovi |- | 1. | {{Esc|Ukrajina}} | 152 | {{Esc|Australija}} | 188 |- | 2. | {{Esc|Australija}} | 142 | {{Esc|Belgija}} | 139 |- | 3. | {{Esc|Belgija}} | 135 | {{Esc|Ukrajina}} | 135 |- | 4. | {{Esc|Poljska}} | 131 | {{Esc|Izrael}} | 127 |- | 5. | {{Esc|Bugarska}} | 122 | {{Esc|Litvanija}} | 104 |- | 6. | {{Esc|Litvanija}} | 118 | {{Esc|Bugarska}} | 98 |- | 7. | {{Esc|Latvija}} | 68 | {{Esc|Gruzija}} | 84 |- | 8. | {{Esc|Makedonija}} | 54 | {{Esc|Latvija}} | 64 |- | 9. | {{Esc|Bjelorusija}} | 52 | {{Esc|Srbija}} | 55 |- | 10. | {{Esc|Srbija}} | 50 | {{Esc|Slovačka}} | 45 |- | 11. | {{Esc|Gruzija}} | 39 | {{Esc|Makedonija}} | 34 |- | 12. | {{Esc|Albanija}} | 35 | {{Esc|Bjelorusija}} | 32 |- | 13. | {{Esc|Norveška}} | 34 | {{Esc|Norveška}} | 29 |- | 14. | {{Esc|Irska}} | 31 | {{Esc|Švicarska}} | 25 |- | 15. | {{Esc|Danska}} | 24 | {{Esc|Poljska}} | 20 |- | 16. | {{Esc|Izrael}} | 20 | {{Esc|Irska}} | 15 |- | 17. | {{Esc|Slovačka}} | 8 | {{Esc|Danska}} | 10 |- | 18. | {{Esc|Švicarska}} | 3 | {{Esc|Albanija}} | 10 |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="text-align:center; font-size:80%;" |- | colspan="2" rowspan="2" style="text-align:left; background:#F2F2F2"| {{legenda|#FFFFFF|Glasovi žirija|boja_linije=#AAAAAA}}{{legenda|#A4D1EF|Glasovi publike|boja_linije=#AAAAAA}}</td> ! colspan="44" | Detaljni rezultati glasanja |- ! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Latvija.svg|14px|Latvija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Poljska.svg|14px|Poljska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|14px|Švicarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Izrael.svg|14px|Izrael]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bjelorusija.svg|14px|Bjelorusija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Srbija.svg|14px|Srbija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Irska.svg|14px|Irska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Makedonija.svg|14px|Makedonija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Litvanija.svg|14px|Litvanija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Australija.svg|14px|Australija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Slovenija.svg|14px|Slovenija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bugarska.svg|14px|Bugarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|14px|Danska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Ukrajina.svg|14px|Ukrajina]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Norveška.svg|14px|Norveška]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Gruzija.svg|14px|Gruzija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Albanija.svg|14px|Albanija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|14px|Belgija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|14px|Njemačka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|14px|Italija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|14px|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! rowspan="36" | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]] | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Latvija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''132''' | 64 ||style="background:#AAAAAA;" | || 6 || 6 || 7 || || || 4 || 2 || 7 || || 10 || || 3 || 6 || 2 || 5 || 1 || || 5 || || |-style="background:#A4D1EF;" | 68 ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || || || 5 || || 7 || 7 || '''12''' || 5 || || || 2 || 3 || 3 || 8 || || 3 || 3 || || 5 |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Poljska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''151''' | 20 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 1 || || || 3 || || 3 || || || 1 || 4 || 3 || 2 || || || 3 || |-style="background:#A4D1EF;" | 131 || 4 ||style="background:#AAAAAA;" | || 7 || 6 || 6 || 1 || 10 || 1 || 7 || || 4 || 6 || 6 || '''12''' || 10 || 7 || || '''12''' || '''12''' || 10 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 28 | 25 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || || || 5 || || || 1 || 7 || || 2 || || || 7 || || 1 || 1 || || |-style="background:#A4D1EF;" | 3 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || 3 || || || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Izrael''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''147''' | 127 || 2 || 8 || 10 ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || 7 || 7 || 6 || 6 || 10 || 4 || 5 || 5 || 7 || 5 || 6 || 4 || 10 || '''12''' || 8 || 4 |-style="background:#A4D1EF;" | 20 || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || || 2 || || || 6 || || 2 || || 2 || 1 || 1 || || 1 || 2 || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Bjelorusija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 84 | 32 || 1 || 4 || 1 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 1 || || || 6 || 2 || 6 || || 5 || || || || || 2 || || 3 |-style="background:#A4D1EF;" | 52 || 7 || 8 || || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || 2 || || 6 || || || 4 || 1 || 10 || || 6 || || || || 1 || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Srbija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''105''' | 55 || 5 || 1 || 3 || || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || || '''12''' || || 3 || || 8 || || 3 || || || 8 || 2 || || 5 || |-style="background:#A4D1EF;" | 50 || || || '''12''' || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 10 || || 2 || '''12''' || 5 || || || || 2 || || || 1 || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 46 | 15 || || || || 2 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || 4 || 2 || 3 || || || || || 2 || 2 |-style="background:#A4D1EF;" | 31 || 1 || 2 || 2 || 1 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 1 || 7 || || || 4 || || 2 || || || 4 || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Makedonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 88 | 34 || || || || 8 || || '''12''' || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 2 || || || || || || || '''12''' || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 54 || || || 4 || 2 || || '''12''' || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 4 || 10 || 8 || || || || || '''12''' || || || 2 || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Litvanija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''222''' | 104 || '''12''' || 3 || 8 || 4 || 10 || 5 || 3 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || 7 || 1 || 3 || 10 || 8 || 8 || 1 || || 3 || 3 || 1 || 8 |-style="background:#A4D1EF;" | 118 || 10 || 3 || || 5 || 10 || || '''12''' || ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || || 3 || 7 || 6 || '''12''' || 10 || 4 || 8 || 4 || 4 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Australija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''330''' | '''188''' || 8 || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 || 4 || 6 || 4 || '''12''' ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || 10 || '''12''' || 7 || '''12''' || 10 |-style="background:#A4D1EF;" | 142 || 8 || 10 || 6 || '''12''' || 7 || 7 || 8 || 4 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || 6 || 7 || 8 || 7 || 8 || 4 || 6 || 10 || 10 || 3 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 53 | 45 || 3 || || || || || 6 || 8 || 7 || 1 || 4 ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || || || || || 6 || 7 || || 6 || |-style="background:#A4D1EF;" | 8 || || || || || || 4 || || 3 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || 1 || || || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Bugarska''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''220''' | 98 || 7 || 5 || 4 || 3 || 4 || 2 || 10 || 8 || 2 || 8 || 6 ||style="background:#AAAAAA;" | || 7 || || 10 || || 7 || 6 || 4 || || 5 |-style="background:#A4D1EF;" | 122 || 3 || 4 || 3 || 10 || 8 || 8 || 5 || 8 || 3 || 10 || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || 3 || 5 || 6 || 5 || 7 || 7 || 7 || 7 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 34 | 10 || || || || || 3 || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 4 || 3 || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 24 || 2 || 1 || 1 || 4 || || || 3 || || || 1 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 5 || || 2 || 5 || || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Ukrajina''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''287''' | 132 || 10 || '''12''' || 5 || 10 || 7 || 10 || || 10 || 8 || || 8 || 4 || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || 6 || '''12''' || 5 || 5 || 6 || 10 || 6 |-style="background:#A4D1EF;" | '''152''' || '''12''' || '''12''' || 5 || 7 || '''12''' || 6 || 4 || 6 || 10 || 3 || 8 || '''12''' || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || 4 || '''12''' || 5 || 6 || 8 || '''12''' || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 63 | 29 || || || 2 || || 6 || || || || 4 || 5 || || || 6 || ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || || 4 || || || 1 |-style="background:#A4D1EF;" | 34 || || || || || 3 || 3 || || 2 || 2 || || 2 || 1 || 10 || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 10 || || || || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Gruzija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''123''' | 39 || 5 || 7 || || || 2 || 2 || || || 8 || || 1 || || || 8 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 5 || || 1 |-style="background:#A4D1EF;" | 84 || 6 || 7 || || 5 || 2 || 3 || 1 || 1 || 10 || || || 7 || || 4 || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 8 || 10 || 7 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Albanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 45 | 10 || || || || || || 8 || || || || || || 2 || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 35 || || || 10 || || || || || '''12''' || || || 3 || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 2 || || 8 || |- | style="text-align:left; background:#ffdead;" rowspan=2| '''Belgija''' | style="text-align:right; background:#ffdead;" rowspan=2| '''274''' | 139 || 4 || 2 || 7 || 6 || '''12''' || || '''12''' || 3 || 5 || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 7 || 10 || ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || 4 || 7 |-style="background:#A4D1EF;" | 135 || 6 || 6 || 8 || 8 || 4 || 10 || 6 || 5 || 4 || '''12''' || 7 || 10 || '''12''' || 3 || 7 || 4 || 8 ||style="background:#AAAAAA;" | || 6 || 5 || 4 |} ==== 12 bodova ==== ===== Žiri ===== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelio profesionalni žiri svake države u drugom polufinalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova |- | 9 | {{Esccnty|Australija|g=2016}} || Belgija, Bugarska, Danska, '''Izrael''', Italija, Litvanija, Norveška, Švicarska, Ukrajina |- | 4 | {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Bjelorusija, Irska, Slovenija |- |rowspan="2" | 2 | {{Esccnty|Makedonija|g=2016}} || '''Albanija''', '''Srbija''' |- | {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || '''Gruzija''', '''Poljska''' |- |rowspan="4" | 1 | {{Esccnty|Gruzija|g=2016}} || Ujedinjeno Kraljevstvo |- | {{Esccnty|Izrael|g=2016}} || Njemačka |- | {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Latvija |- | {{Esccnty|Srbija|g=2016}} || Makedonija |} ===== Publika ===== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelila publika svake države u drugom polufinalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova |- | 6 | {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || Bjelorusija, Bugarska, '''Gruzija''', Italija, Latvija, '''Poljska''' |- | rowspan="2" | 3 | {{Esccnty|Poljska|g=2016}} || Belgija, Njemačka, Ukrajina |- | {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Irska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan="3" | 2 | {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Danska |- | {{Esccnty|Makedonija|g=2016}} || '''Albanija''', '''Srbija''' |- | {{Esccnty|Srbija|g=2016}} || Slovenija, Švicarska |- | rowspan="3" | 1 | {{Esccnty|Albanija|g=2016}} || Makedonija |- | {{Esccnty|Australija|g=2016}} || '''Izrael''' |- | {{Esccnty|Latvija|g=2016}} || Litvanija |} === Finale === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; margin:10px" |- ! colspan=5|Zasebni glasovi<br />publike i žirija u finalu<ref>{{cite web|title=2016 Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2113#Scoreboard|website=Eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=15. 5. 2016}}</ref> |- " ! # ! Publika ! Bodovi ! Žiri ! Bodovi |- | 1. | {{Esc|Rusija}} | 361 | {{Esc|Australija}} | 320 |- | 2. | {{Esc|Ukrajina}} | 323 | {{Esc|Ukrajina}} | 211 |- | 3. | {{Esc|Poljska}} | 222 | {{Esc|Francuska}} | 148 |- | 4. | {{Esc|Australija}} | 191 | {{Esc|Malta}} | 137 |- | 5. | {{Esc|Bugarska}} | 180 | {{Esc|Rusija}} | 130 |- | 6. | {{Esc|Švedska}} | 139 | {{Esc|Belgija}} | 130 |- | 7. | {{Esc|Armenija}} | 134 | {{Esc|Bugarska}} | 127 |- | 8. | {{Esc|Austrija}} | 120 | {{Esc|Izrael}} | 124 |- | 9. | {{Esc|Francuska}} | 109 | {{Esc|Švedska}} | 122 |- | 10. | {{Esc|Litvanija}} | 96 | {{Esc|Armenija}} | 115 |- | 11. | {{Esc|Srbija}} | 80 | {{Esc|Nizozemska}} | 114 |- | 12. | {{Esc|Azerbejdžan}} | 73 | {{Esc|Litvanija}} | 104 |- | 13. | {{Esc|Latvija}} | 63 | {{Esc|Italija}} | 90 |- | 14. | {{Esc|Mađarska}} | 56 | {{Esc|Gruzija}} | 80 |- | 15. | {{Esc|Kipar}} | 53 | {{Esc|Latvija}} | 69 |- | 16. | {{Esc|Belgija}} | 51 | {{Esc|Španija}} | 67 |- | 17. | {{Esc|Nizozemska}} | 39 | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | 54 |- | 18. | {{Esc|Italija}} | 34 | {{Esc|Mađarska}} | 52 |- | 19. | {{Esc|Hrvatska}} | 33 | {{Esc|Azerbejdžan}} | 44 |- | 20. | {{Esc|Gruzija}} | 24 | {{Esc|Kipar}} | 43 |- | 21. | {{Esc|Malta}} | 16 | {{Esc|Češka}} | 41 |- | 22. | {{Esc|Izrael}} | 11 | {{Esc|Hrvatska}} | 40 |- | 23. | {{Esc|Njemačka}} | 10 | {{Esc|Srbija}} | 35 |- | 24. | {{Esc|Španija}} | 10 | {{Esc|Austrija}} | 31 |- | 25. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | 8 | {{Esc|Poljska}} | 7 |- | 26. | {{Esc|Češka}} | 0 | {{Esc|Njemačka}} | 1 |} {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="text-align:center; font-size:80%;" |- | colspan="2" rowspan="2" style="text-align:left; background:#F2F2F2"| <div class="legend"><span class="legend-color" style="display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#FFFFFF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;">&nbsp;</span>&nbsp;Glasovi žirija</div><div class="legend"><span class="legend-color" style="display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#A4D1EF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;">&nbsp;</span>&nbsp;Glasovi publike</div></td> ! colspan="44" | Detaljni rezultati glasanja |- ! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Albanija.svg|14px|Albanija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Armenija.svg|14px|Armenija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Australija.svg|14px|Australija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|14px|Austrija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Azerbejdžan.svg|14px|Azerbejdžan]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bjelorusija.svg|14px|Bjelorusija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|14px|Belgija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bosna i Hercegovina.svg|14px|Bosna i Hercegovina]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bugarska.svg|14px|Bugarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Hrvatska.svg|14px|Hrvatska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Kipar.svg|14px|Kipar]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Češka.svg|14px|Češka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|14px|Danska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Estonija.svg|14px|Estonija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Finska.svg|14px|Finska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|14px|Francuska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Gruzija.svg|14px|Gruzija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|14px|Njemačka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Grčka.svg|14px|Grčka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Mađarska.svg|14px|Mađarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Island.svg|14px|Island]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Irska.svg|14px|Irska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Izrael.svg|14px|Izrael]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|14px|Italija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Latvija.svg|14px|Latvija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Litvanija.svg|14px|Litvanija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Makedonija.svg|14px|Makedonija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Malta.svg|14px|Malta]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Moldavija.svg|14px|Moldavija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Crna Gora.svg|14px|Crna Gora]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|14px|Holandija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Norveška.svg|14px|Norveška]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Poljska.svg|14px|Poljska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Rusija.svg|14px|Rusija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – San Marino.svg|14px|San Marino]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Srbija.svg|14px|Srbija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Slovenija.svg|14px|Slovenija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Španija.svg|14px|Španija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Švedska.svg|14px|Švedska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|14px|Švicarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Ukrajina.svg|14px|Ukrajina]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|14px|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! rowspan="26" | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]] | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 181 | 130 || || 4 || '''12''' || 5 || || 4 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 10 || || || 2 || 8 || || || || 10 || 5 || || || 3 || '''12''' || 6 || || || 5 || 4 || || || 3 || 4 || 5 || || || || || 8 || || || 10 || 10 || |-style="background:#A4D1EF;" | 51 || || || '''12''' || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || 8 || || || 4 || || || || || 3 || || 1 || || || || 4 || || || || '''12''' || 2 || || || || 5 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Češka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 41 | 41|| || 1 || || 4 || || || 1 || 6 || || 10 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 3 || || || || || 2 || 5 || 2 || || || || || || || || || || || 4 || || || || || || 3 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 0 || || || |||| || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 153 | 114 || || || 3 || || || || 4 || || 2 || || || 7 || 7 || 6 || 10 || 7 || || 4 || || 6 || '''12''' || 8 || || 4 || 3 || || 2 || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 6 || || || 4 || 5 || 1 || 3 || 5 || 5 || || |- style="background:#A4D1EF;" | 39 || || || || 6 || || || 10 || || || || || || 7 || || || || || 3 || || 2 || 6 || || || || || || || 3 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Azerbejdžan | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 117 | 44 || || || || || style="background:#AAAAAA;" | || 2 || || 1 || || || 2 || || || || || || || || 1 || 7 || || || || || || || 1 || || || || 1 || || || 10 || || || || 2 || 10 || || 7 || |-style="background:#A4D1EF;" | 73 || || || || || style="background:#AAAAAA;" | || 8 || || 8 || 1 || || || 6 || || || || || 7 || || || || 1 || || 2 || || 3 || || || 6 || 8 || 7 || || || || 6 || || || || || || || 10 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Mađarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 108 | 52 || 1 || || || || 4 || || || || || 5 || 4 || 10 || || || || || || || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || 7 || || || || 1 || 2 || || 3 || 10 || || || 2 || |-style="background:#A4D1EF;" | 56 || 1 || 3 || || || 7 || 3 || || 1 || || 3 || 4 || 3 || || || || || 2 || || 2 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || 2 || || 5 || || 3 || || || 6 || || 1 || 10 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 124 | 90 || 8 || || || || || || 10 || || || 3 || 3 || || || || 2 || '''12''' || || 3 || || || || 6 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 8 || || || 6 || '''12''' || || || 10 || || || 5 || || 2 || || |-style="background:#A4D1EF;" | 34 || 10 || || || || || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 1 || 7 || || 4 || || || || || || || 1 || 3 || || 7 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 135 | 124 || 3 || || 10 || || 3 || || 2 || || || 7 || 5 || || 2 || || 7 || || 3 || '''12''' || || || || 4 ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || 2 || 6 || 5 || 1 || || || 7 || 3 || 7 || || || 7 || 2 || 1 || || 8 || 6 || 3 |-style="background:#A4D1EF;" | 11 || || || || || 6 || || || || 2 || || || || || || || 3 || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Bugarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 307 | 127 || 4 || 7 || 8 || || 8 || 1 || 6 || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 6 || || || 10 || || || || || || 10 || 7 || || 1 || 2 || 10 || 10 || || 2 || || 8 || 3 || || || 4 || 10 || || || 1 || 1 || 5 |-style="background:#A4D1EF;" | 180 || 8 || || 10 || 5 || 8 || 4 || 5 || 2 ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || '''12''' || 5 || || || 4 || 5 || 3 || 4 || 7 || 4 || || 5 || 7 || 7 || 1 || || 10 || 8 || 2 || 5 || 1 || 5 || 3 || || 3 || 8 || 2 || '''12''' || 4 || || 2 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 261 | 122 || || || || 8 || || 8 || || || || || || '''12''' || 4 || '''12''' || '''12''' || 5 || 6 || 10 || || 4 || 6 || 5 || || 2 || 8 || || || || 6 || || 10 || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 4 || |-style="background:#A4D1EF;" | 139 || 3 || 2 || || 7 || || 2 || 1 || || 3 || 7 || 1 || 2 || '''12''' || 10 || 10 || 2 || || 8 || || 7 || '''12''' || 2 || || || 7 || 7 || || || || || 2 || 7 || 10 || 2 || 4 || 1 || 5 || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || 1 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 11 | 1 || || || || || || || || || || || || || || || || || 1 || style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 10 || || || || 2 || || || || || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 8 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 257 | 148 || 10 || '''12''' || 6 || 7 || || || 8 || 7 || || 8 || 7 || 5 || || 1 || 1 ||style="background:#AAAAAA;"| || 4 || || 6 || || 2 || 3 || 8 || 7 || || 1 || || 6 || || 5 || 5 || || 1 || 7 || || || || 7 || 8 || || || 6 |-style="background:#A4D1EF;" | 109 || || 7 || 7 || 1 || 4 || || 8 || 4 || || 2 || 6 || || 2 || 2 || 3 || style="background:#AAAAAA;" | || || || 4 || 1 || 5 || || '''12''' || 5 || || 3 || || 2 || 6 || 1 || 4 || 1 || || 3 || || || || 10 || 3 || 3 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 229 | 7 || || || || || 2 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 3 || || || || 1 || || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 222 || 5 || 1 || || '''12''' || 3 || 6 || '''12''' || || 6 || 4 || 2 || 7 || 5 || 1 || 5 || 7 || 4 || 10 || 3 || 8 || 10 || 10 || 4 || 10 || 5 || 6 || 2 || || || || 10 || 10 ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || 7 || || 4 || 5 || 10 || 5 || 8 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Australija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 511 | '''320''' || '''12''' || 5 ||style="background:#AAAAAA;" | || '''12''' || 7 || 6 || '''12''' || 10 || 8 || '''12''' || 10 || || 10 || 10 || 8 || 6 || 8 || 6 || 7 || '''12''' || 10 || || 10 || 6 || 5 || '''12''' || 8 || 3 || 10 || 4 || '''12''' || 10 || 10 || 2 || || 6 || 6 || 8 || '''12''' || '''12''' || 5 || 8 |-style="background:#A4D1EF;" | 191 || '''12''' || ||style="background:#AAAAAA;" | || 3 || 2 || 1 || 4 || 3 || 5 || 5 || 5 || 1 || 10 || 4 || 7 || || 1 || 5 || 5 || 3 || 8 || 6 || 5 || || 6 || 5 || 3 || '''12''' || 5 || || 5 || 8 || 7 || 4 || 5 || 6 || 3 || 4 || '''12''' || 1 || 4 || 6 |- | colspan="2" style="text-align:left; background:#F2F2F2"| <div class="legend"><span class="legend-color" style="display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#FFFFFF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;">&nbsp;</span>&nbsp;Glasovi žirija</div><div class="legend"><span class="legend-color" style="display:inline-block; width:1.5em; height:1.5em; margin:1px 0; border:1px solid #AAAAAA; background-color:{{trim|#A4D1EF}}; color:black; font-size:100%; text-align:center;">&nbsp;</span>&nbsp;Glasovi publike</div></td> ! [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|14px|Bodovi]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – glasovi žirija i publike.svg|28px|Glasovi žirija i publike]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Albanija.svg|14px|Albanija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Armenija.svg|14px|Armenija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Australija.svg|14px|Australija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|14px|Austrija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Azerbejdžan.svg|14px|Azerbejdžan]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bjelorusija.svg|14px|Bjelorusija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|14px|Belgija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bosna i Hercegovina.svg|14px|Bosna i Hercegovina]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Bugarska.svg|14px|Bugarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Hrvatska.svg|14px|Hrvatska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Kipar.svg|14px|Kipar]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Češka.svg|14px|Češka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|14px|Danska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Estonija.svg|14px|Estonija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Finska.svg|14px|Finska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|14px|Francuska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Gruzija.svg|14px|Gruzija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|14px|Njemačka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Grčka.svg|14px|Grčka]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Mađarska.svg|14px|Mađarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Island.svg|14px|Island]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Irska.svg|14px|Irska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Izrael.svg|14px|Izrael]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|14px|Italija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Latvija.svg|14px|Latvija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Litvanija.svg|14px|Litvanija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Makedonija.svg|14px|Makedonija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Malta.svg|14px|Malta]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Moldavija.svg|14px|Moldavija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Crna Gora.svg|14px|Crna Gora]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|14px|Holandija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Norveška.svg|14px|Norveška]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Poljska.svg|14px|Poljska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Rusija.svg|14px|Rusija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – San Marino.svg|14px|San Marino]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Srbija.svg|14px|Srbija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Slovenija.svg|14px|Slovenija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Španija.svg|14px|Španija]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Švedska.svg|14px|Švedska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|14px|Švicarska]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Ukrajina.svg|14px|Ukrajina]] ! style="vertical-align:bottom;" | [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|14px|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! rowspan="26" | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|10px|Takmičari]] | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 96 | 43 || || 6 || || || || || || || || 1 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 4 || || || || || 8 || || || || || 1 || || || || 5 || 2 || || || || || 4 || 5 || || || || || || || 7 |-style="background:#A4D1EF;" | 53 || || 6 || || || || || || || 7 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 3 || 1 || || || || '''12''' || 5 || || || || 6 || || || || || || || || || 1 || 7 || || 3 || || || || || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Srbija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 115 | 35 || || || || || || || || 8 || 5 || 2 || || || || || || || || || || || || || || || || || 7 || || || 6 || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 || || || || || 2 |-style="background:#A4D1EF;" | 80 || || || || 4 || || || || '''12''' || || '''12''' || || || || || || || || || || || || || || 4 || || || '''12''' || || || '''12''' || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || '''12''' || || || '''12''' || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Litvanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 200 | 104 || || || 7 || 1 || 5 || 10 || || || 1 || || || 3 || 5 || 5 || 6 || || 5 || 1 || || 3 || || || 1 || || 10 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 4 || || || 2 || 2 || || || 8 || || || 2 || 7 || '''12''' || 4 |-style="background:#A4D1EF;" | 96 || 4 || || 1 || || || || || || || || 3 || || 6 || 5 || || || 5 || || || || 4 || '''12''' || || 2 || 8 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 3 || 2 || || '''12''' || || || 8 || || || || 6 || || 3 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 73 | 40 || || || 1 || 6 || || || || 4 || ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || 8 || || || || || 2 || || || || 7 || || 3 || || || || 6 || || 1 || || || || || || || || || || || || || 1 |-style="background:#A4D1EF;" | 33 || || || || || || || || 10 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || 5 || || || 6 || || || || || || 4 || 8 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Rusija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 491 | 130 || 7 || 2 || || 3 || '''12''' || '''12''' || || 5 || 6 || 6 || '''12''' || || || || || 1 || || || '''12''' || || 8 || || || || 7 || || || 4 || 7 || 8 || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 7 || 1 || || 4 || 6 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | '''361''' || 7 || '''12''' || 5 || 8 || '''12''' || '''12''' || 6 || 6 || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 4 || '''12''' || 8 || 6 || 8 || '''12''' || 10 || 10 || 7 || 8 || 10 || 8 || '''12''' || 8 || 8 || 10 || '''12''' || 10 || 3 || 6 || 8 ||style="background:#AAAAAA;" | || 10 || '''12''' || 10 || 8 || 8 || 6 || '''12''' || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 77 | 67 || 6 || 3 || 5 || || 1 || || || || 4 || || || || 1 || || || 3 || || || || 5 || || || 4 || '''12''' || || || || 2 || 8 || || || 7 || 5 || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 10 || || || 2 || || || || || || || || || || || || || 1 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 1 || 2 || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Latvija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 132 | 69 || || || || || || || || || || || || 1 || || 8 || || || 7 || 2 || || 8 || || 1 || 5 || ||style="background:#AAAAAA;" | || 7 || 3 || || || || || || 6 || 3 || || || 7 || || || 3 || 8 || |-style="background:#A4D1EF;" | 63 || || || || || || 5 || || || || || || || || 7 || 2 || || 6 || || || || || 7 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || '''12''' || || || 1 || || || 3 || 5 || 1 || 6 || || || || || || 5 || 3 |- | style="text-align:left; background:gold;" rowspan=2| '''Ukrajina''' | style="text-align:right; background:gold;" rowspan=2| '''534''' | 211 || || || 2 || || 10 || 7 || 3 || '''12''' || || || || || '''12''' || 7 || || || 12 || 7 || 2 || || || || '''12''' || 10 || '''12''' || 8 || '''12''' || || '''12''' || || 3 || 4 || '''12''' || || '''12''' || '''12''' || '''12''' || || || 6 ||style="background:#AAAAAA;" | || 10 |-style="background:#A4D1EF;" | 323 || 6 || 10 || 8 || 10 || 10 || 10 || 2 || 7 || 10 || 10 || 7 || '''12''' || 3 || 8 || '''12''' || 10 || 10 || 6 || 6 || '''12''' || || 4 || 8 || '''12''' || 10 || 10 || 6 || 4 || 10 || 8 || 7 || 4 || '''12''' || 10 || '''12''' || 7 || 7 || 7 || 7 || 4 ||style="background:#AAAAAA;" | || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 153 | 137 || 2 || 8 || || 10 || 6 || 5 || || || 7 || || 6 || 6 || || 2 || 5 || 4 || || || 4 || 10 || 4 || || || 5 || 4 || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 3 || '''12''' || || || || 8 || 3 || 10 || || 6 || 7 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 16 || || 5 || 6 || || 5 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Gruzija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 104 | 80 || || 10 || || || || || 7 || || 3 || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || 8 || 5 || || || || || 3 || || 10 || || || || || || || 8 || 5 || 6 || || || || || || 3 || '''12''' |-style="background:#A4D1EF;" | 24 || || 8 || || || 1 || || || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || || || || 3 || 2 || 4 || || || || || || || || || || || || || || || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 151 | 31 || || || ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 5 || || || || || || || || 4 || 8 || || || || || 1 || || || || || || || || || || 8 || || || || 1 || || || || || 4 || || |-style="background:#A4D1EF;" | 120 || || 4 || 3 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || 3 || 5 || 4 || 6 || || 4 || 1 || 6 || 6 || 8 || || 7 || 1 || 6 || 2 || 1 || 3 || || 4 || 1 || || || 4 || || 6 || || 4 || 8 || || || 6 || 2 || 5 || 10 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 62 | 54 || 5 || || 4 || || || || || || || || || 4 || 3 || 3 || || || || || || || || 7 || || || || || || '''12''' || || || || || || 6 || 8 || 2 || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | |-style="background:#A4D1EF;" | 8 || || || 4 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || 3 || || || || || || 1 || || || || || || || || || || || || || ||style="background:#AAAAAA;" | |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" rowspan=2| Armenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" rowspan=2| 249 | 115 || ||style="background:#AAAAAA;" | || || 2 || || 3 || || 2 || '''12''' || 4 || 8 || || || || || 2 || || || 10 || 1 || || || 2 || || 6 || 4 || || 7 || 5 || 10 || 2 || || || '''12''' || || 3 || 4 || '''12''' || 4 || || || |-style="background:#A4D1EF;" | 134 || 2 ||style="background:#AAAAAA;" | || || || || 7 || 7 || || 8 || || 8 || 8 || || || || '''12''' || '''12''' || 2 || 8 || || || || 6 || 1 || || || 7 || || 7 || || 8 || || 2 || '''12''' || 2 || 2 || || 6 || || || 7 || |- |} ==== 12 bodova ==== ===== Žiri ===== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelio profesionalni žiri svake države u finalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova |- | 11 | {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || Bosna i Hercegovina, Danska, Gruzija, Izrael, Latvija, Makedonija, Moldavija, '''Poljska''', '''San Marino''', Srbija, Slovenija |- | 9 | '''{{Esccnty|Australija|g=2016}}''' || '''Albanija''', Austrija, Belgija, Hrvatska, Mađarska, Litvanija, Nizozemska, '''Švedska''', Švicarska |- | 4 | {{Esccnty|Rusija|g=2016}} || '''Azerbejdžan''', '''Bjelorusija''', Kipar, Grčka |- |rowspan="2" | 3 | {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Bugarska, '''Rusija''', Španija |- | {{Esccnty|Švedska|g=2016}} || Češka, Estonija, Finska |- |rowspan="2" | 2 | {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Irska |- | {{Esccnty|Italija|g=2016}} || Francuska, Norveška |- |rowspan="8" | 1 | {{Esccnty|Francuska|g=2016}} || Armenija |- | {{Esccnty|Gruzija|g=2016}} || Ujedinjeno Kraljevstvo |- | {{Esccnty|Izrael|g=2016}} || Njemačka |- | {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Ukrajina |- | {{Esccnty|Malta|g=2016}} || Crna Gora |- | {{Esccnty|Nizozemska|g=2016}} || Island |- | {{Esccnty|Španija|g=2016}} || Italija |- | {{Esccnty|Ujedinjeno Kraljevstvo|g=2016}} || Malta |} ===== Publika ===== Ispod se nalazi sažetak maksimalnih 12 bodova koje je dodijelila publika svake države u finalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! # !! Država !! Država, odnosno države koje su dale 12 bodova |- | 10 | '''{{Esccnty|Rusija|g=2016}}''' || Armenija, '''Azerbejdžan''', '''Bjelorusija''', Bugarska, Estonija, Njemačka, Latvija, Moldavija, Srbija, Ukrajina |- | rowspan="2" | 6 | {{Esccnty|Srbija|g=2016}} || Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Švicarska |- | {{Esccnty|Ukrajina|g=2016}} || Češka, Finska, Mađarska, Italija, '''Poljska''', '''San Marino''' |- | rowspan="3" | 3 | {{Esccnty|Armenija|g=2016}} || Francuska, Gruzija, '''Rusija''' |- | {{Esccnty|Australija|g=2016}} || '''Albanija''', Malta, '''Švedska''' |- | {{Esccnty|Litvanija|g=2016}} || Irska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan="4" | 2 | {{Esccnty|Belgija|g=2016}} || '''Australija''', Nizozemska |- | {{Esccnty|Bugarska|g=2016}} || Kipar, Španija |- | {{Esccnty|Poljska|g=2016}} || Austrija, Belgija |- | {{Esccnty|Švedska|g=2016}} || Danska, Island |- |rowspan="3" | 1 | {{Esccnty|Kipar|g=2016}} || Grčka |- | {{Esccnty|Francuska|g=2016}} || Izrael |- | {{Esccnty|Latvija|g=2016}} || Litvanija |} Iako nijedna država nije otišla s takmičenja s nula bodova kad se kombiniraju oba niza bodova, Češka je prema glasovima publike dobila nula bodova. == Druge zemlje == Učestvovati u Eurosongu mogu samo one zemlje čiji je nacionalni emiter aktivan član [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]] i može prenositi takmičenje preko Eurovizijske mreže.<ref name=Eligibility>{{cite web|title=Which countries? FAQs|url=http://www.eurovision.tv/page/about/which-countries-can-take-part#Which_countries?|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=22. 5. 2014}}</ref> EBU je pozvao svih 56 aktivnih članova i pridruženu članicu [[Australija|Australiju]], dok je njih 43 potvrdilo da će učestvovati na takmičenju.<ref name=Participants /> [[Maroko]], [[Tunis]] i još pet zemalja nisu objavili razloge za odbijanje učestvovanja, dok su sljedeće zemlje odbile učestvovati i navele razloge: === Aktivni članovi EBU-a === * {{Esc|Andora}}&nbsp;– 2. septembra 2015. [[Ràdio i Televisió d'Andorra]] (RTVA) objavila je da Andora neće učestvovati.<ref>{{cite web|title=Andorra: RTVA will not return to Eurovision in 2016|url=http://esctoday.com/105482/andorra-rtva-will-not-return-to-eurovision-in-2016/|access-date=2. 9. 2015|last=Jiandani|first=Sanjay|date=2. 9. 2015|publisher=esctoday.com}}</ref> * {{Esc|Liban}}&nbsp;– Još od 15. oktobra 2016. [[Télé Liban]] (TL) objavio je da nije isključeno da se Liban pridruži takmičenju navodeći: "Još uvijek nismo sigurni; međutim, radimo na tome i obavještavat ćemo vas".<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2015/10/15/lebanon-not-ruled-out-2016-participation/|title=Lebanon: Not Ruled Out 2016 Participation|work=Eurovoix|access-date=30. 10. 2015}}</ref> Međutim, Liban nije bio na završnoj listi učesnika koju je EBU objavio 26. novembra. * {{Esc|Luksemburg}}&nbsp;– 4. septembra 2015. [[RTL Télé Lëtzebuerg]] (RTL) objavio je da Luksemburg neće učestvovati na takmičenju zbog finansijskih i organizacijskih troškova takmičenja i poprilično oskudnog budžeta.<ref>{{cite news|last1=Jiandani|first1=Sanjay|url=http://esctoday.com/105539/luxembourg-rtl-will-not-return-to-eurovision-in-2016/|title=Luxembourg: RTL will not return to Eurovision in 2016|date=4. 9. 2015|publisher=esctoday.com|access-date=4. 9. 2015}}</ref> * {{Esc|Monako}}&nbsp;– 21. jula 2015. [[Télé Monte Carlo]] (TMC) objavio je da Monako neće učestvovati na takmičenju.<ref>{{cite web|title=Monaco: TMC will not return to Eurovision in 2016|url=http://esctoday.com/105110/monaco-tmc-will-not-return-to-eurovision-in-2016/|access-date=21. 7. 2015|last=Jiandani|first=Sanjay|date=21. 7. 2015|publisher=esctoday.com}}</ref> * {{Esc|Portugal}}&nbsp;– [[Rádio e Televisão de Portugal]] (RTP) podstakli su gledaoce da im predlože promjene sistema za odabir portugalskog predstavnika na Eurosongu. Većina portugalske javnosti smatra da je za neuspješnu kvalifikaciju Portugala počev od [[Eurosong 2010.|2010]]. zaslužan trenutni format odabira pjesme, [[Festival da Canção]].<ref name="Portugal" /> Sestra [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]], Kátia Aveiro, pokrenula je akciju na [[Twitter]]u tražeći od obožavatelja da joj podrže ponudu da predstavlja Portugal.<ref>{{cite web|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/cristiano-ronaldos-sister-launches-bid-6248411|title=Mirror — Cristiano Ronaldo's sister launches bid to represent Portugal in Eurovision Song Contest|access-date=28. 11. 2015}}</ref> Međutim, 7. oktobra 2015. RTP je objavio da Portugal neće učestvovati, dodavši da se raduju učestvovati na [[Eurosong 2017.|idućem Eurosongu]] nakon što rekonstruiraju svoj sistem za odabir predstavnika.<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Portugal: Withdraws From Eurovision 2016|url=http://eurovoix.com/2015/10/07/portugal-withdraws-from-eurovision-2016/|publisher=Eurovoix.com|access-date=7. 10. 2015}}</ref> RTP-jev [[Jaime Fernandes]], kasnije je dodao da ovo nije jedini razlog za povlačenje, već je za povlačenje zaslužna i slaba promocija muzičkog sadržaja na RTP-u.<ref>{{cite web|last1=Carrilho|first1=Nuno|title=[VÍDEO] Retirada da RTP do Festival da Eurovisão em destaque no 'A Voz da Cidadão'|url=http://www.escportugal.pt/2015/11/video-retirada-da-rtp-do-festival-da.html|publisher=ESC Portugal|access-date=7. 11. 2015}}</ref> * {{Esc|Rumunija}}&nbsp;– Rumunija je isprva potvrdila učešće u takmičenju s pjesmom "[[Moment of Silence (pjesma)|Moment of Silence]]" u izvedbi [[Ovidiu Anton|Ovidiua Antona]]. Budući da je rumunski emiter EBU-u bio dužan 16 miliona švicarskih franaka, EBU im je postavio krajnji rok do 20. aprila 2016. da plate zaostali dug, što nisu učinili, te ih je EBU diskvalificirao 22. aprila.<ref>{{cite web|title=TVR (Romania) no longer entitled to take part in Eurovision 2016|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=tvr_romania_no_longer_entitled_to_take_part_in_eurovision_2016|publisher=EBU|website=eurovision.tv|date=22. 4. 2016|access-date=22. 4. 2016}}</ref> Odluka je poprilično negativno primljena.<ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/om-esc/efter-uteslutningen-av-rumanien-i-eurovision-song-contest-2016-nu-rasar-fansen|title=Efter uteslutningen av Rumänien i Eurovision – nu rasar fansen|trans-title=Nakon rumunske diskvalifikacije – Obožavatelji su bijesni|language=sv|last=Albinsson|first=Mathilde|access-date=18. 5. 2016|archive-date=24. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160424065009/https://www.svt.se/melodifestivalen/om-esc/efter-uteslutningen-av-rumanien-i-eurovision-song-contest-2016-nu-rasar-fansen|url-status=dead}}</ref> * {{Esc|Slovačka}}&nbsp;– [[Rozhlas a televízia Slovenska]] (RTVS) vratila se na Festival mladih plesača Eurovizije 2015. RTVS je ovu odluku objasnio rekavši da se time podstiče proizvodnja domaće muzike i promovira nacionalna kultura na evropskom nivou. Dana 28. septembra 2015. RTVS je objavio da Slovačka neće učestvovati na takmičenju.<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Slovakia: RTVS will not participate in Eurovision 2016|url=http://esctoday.com/105438/slovakia-rtvs-will-not-participate-in-eurovision-2016/|publisher=esctoday.com|access-date=28. 9. 2015|date=28. 9. 2015}}</ref> Osoba zadužena za odnose s javnošću, [[Juraj Kadáš]], kasnije je objasnio da se Slovačka nije povukla zbog loših rezultata već zbog troškova učešća.<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/13/slovakia-eurovision-attractive-project/|title=Slovakia: "Eurovision is an attractive Project"|website=Eurovoix|access-date=13. 4. 2016}}</ref> * {{Esc|Turska}}&nbsp;– Uprkos špekulacijama da će učestvovati, EBU je 2. oktobra 2015. izjavio da [[Türkiye Radyo ve Televizyon Kurumu]] (TRT) još uvijek nije donijela odluku hoće li Turska učestvovati ili ne.<ref>{{cite web|title = Turkey : TRR yet to decide on Eurovision participation|url = http://eurovoix.com/2015/10/02/turkey-trt-yet-to-decide-on-eurovision-participation/}}</ref> Međutim, TRT je 3. novembra potvrdio da Turska neće učestvovati, dodavši da nisu zadovoljni novim sistemom glasanja i automatskom kvalifikacijom "Velike petorke" u finale.<ref>{{cite web|title = It’s now official: Turkey will not be in Eurovision 2016|url = http://eurovoix.com/2015/11/03/its-now-official-turkey-will-not-be-in-eurovision-2016/|website = Eurovoix|access-date = 14. 12. 2015|first = Mustafa Fidan • 1 month|last = ago|archive-url = https://web.archive.org/web/20151110222655/http://eurovoix.com/2015/11/03/its-now-official-turkey-will-not-be-in-eurovision-2016|archive-date=10. 11. 2015|url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web|title = Eurovision Turkey: TRT confirms non participation in Eurovision 2016|url = http://esctoday.com/105436/turkey-trt-confirms-non-participation-in-eurovision-2016/|publisher = esctoday.com|access-date = 14. 12. 2015|language = en}}</ref> === Pridruženi članovi EBU-a === * {{Esc|Kazahstan}}&nbsp;– 18. decembra 2015. EBU je objavio da će od 1. januara 2016. medijska [[agencija Khabar]] dobiti status pridruženog člana EBU-a. Međutim, Kazahstan neće moći učestvovati na takmičenju jer nemaju nacionalnog emitera koji je aktivni član EBU-a. === Zemlje koje nisu članice EBU-a === * {{Esc|Farska Ostrva}}&nbsp;– Farska publikacija ''Portal'' izvijestila je 9. juna 2015. da je [[Kringvarp Føroya]] (KVF) podnio zahtjev da bude aktivni član EBU-a, što je jedan od zahtjeva za učestvovanje na Eurosongu. Međutim, zahtjev je odbijen jer je ostrvo dio [[Dansko kraljevstvo|Danskog kraljevstva]]. Farski ministar obrazovanja, [[Bjørn Kalsø]], podržao je učešće Farskih Ostrva rekavši: "Razlog za odbijanje koji nam je dosad dan bio je da [[Ujedinjene nacije]] zemlju moraju priznati kao nezavisnu da bismo mogli učestvovati. Međutim, ne sumnjam da ne bismo mogli prevazići ove prepreke kada bismo u potpunosti bili odlučni dostići ovaj cilj … odluka je u potpunosti na Kringvarpiðu … da redovito obnavlja prijave i da pokaže EBU-u da su Farska Ostrva ravnopravan rival drugim zemljama kada je u pitanju Eurosong."<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Faroe Islands: Wants To Participate In The Eurovision Song Contest|url=http://eurovoix.com/2015/06/10/faroe-islands-wants-to-participate-in-the-eurovision-song-contest/|publisher=eurovoix.com|access-date=10. 6. 2015|date=10. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/09/faroe-islands-participate-eurovision/97791/|title=The Faroe Islands want to participate in Eurovision|publisher=wiwibloggs|last=Kristjans|first=Kristian|access-date=10. 6. 2015|date=9. 6. 2015}}</ref> * {{Esc|Kina}}&nbsp;– Dana 22. maja 2015. Hunan TV potvrdio je zainteresovanje da Kina učestvuje na takmičenju. EBU je odgovorio rekavši da su "otvoreni za nove učesnike i da su im novi elementi na Eurosongu dobrodošli".<ref>{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2015/05/22/china-hunan-tv-eurovision-participation/96106/|title=China: Exclusive: China’S Hunan TV exploring Eurovision participation|publisher=wiwibloggs|last=Lee Adams|first=William|access-date=22. 5. 2015|date=22. 5. 2015}}</ref> Međutim, EBU je 3. juna izjavio da Kina neće učestvovati.<ref name="KosChn" /> * {{Esc|Kosovo}}&nbsp;– 23. maja 2015. kosovski ministar vanjskih poslova, [[Petrit Selimi]], na [[Twitter]]u je objavio da će [[Kosovo]], koga ne priznaje 15 zemalja u Evropi i nema nacionalnog emitera koji je član EBU-a, učestvovati na takmičenju. Na Twitteru je dodao da zna da će Kosovo učestvovati, ali nije objasnio kako.<ref>{{cite web|last1=Milani|first1=Nash|title=Let's kick of June with highlights of Eurovision news|url=http://oikotimes.com/2015/06/01/lets-kick-of-june-with-highlights-of-eurovision-news/|website=Oikotimes|publisher=fotiskonstantopoulos/|access-date=1. 6. 2015|date=1. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150602133302/http://oikotimes.com/2015/06/01/lets-kick-of-june-with-highlights-of-eurovision-news/|archive-date=2. 6. 2015|url-status=dead}}</ref> Međutim, EBU je 3. juna 2015. izjavio da Kosovo neće učestvovati na takmičenju jer [[Radiotelevizija Kosova]] (RTK) nije aktivni niti pridruženi član EBU-a.<ref name="KosChn">{{cite web|last1=Muldoon|first1=Padraig|title=Eurovision 2016: EBU denies Kosovo and China rumours|url=http://wiwibloggs.com/2015/06/03/ebu-denies-china-or-kosovo-debut-at-2016-song-contest/97374/|publisher=wiwibloggs.com|access-date=4. 6. 2015|date=3. 6. 2015}}</ref> * {{Esc|Lihtenštajn}}&nbsp;– 16. septembra 2015. [[1 Fürstentum Liechtenstein Television]] (1FLTV) objavio je da Lihtenštajn neće učestvovati na takmičenju jer nemaju dovoljno novca za članstvo u EBU-u.<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Liechtenstein: 1 FL TV will not debut in Stockholm|url=http://esctoday.com/105715/liechtenstein-1-fl-tv-will-not-debut-in-stockholm/|publisher=esctoday.com|access-date=16. 9. 2015|date=16. 9. 2015}}</ref> == Kontroverze == === Povlačenje Rumunije s takmičenja === Dana 19. aprila 2016. pojavili su se članci govoreći da je rizično hoće li [[Rumunija]] učestvovati na takmičenju zbog nakupljenih dugova od januara 2007. u iznosu od 16 miliona [[Švicarski franak|švicarskih franaka]].<ref>{{cite web|url=http://www.abc.net.au/news/2016-04-20/romania's-eurovision-dream-buried-by-mounting-debt/7341702|title=Romania's Eurovision dream buried by mounting debt|work=ABC News|access-date=19. 4. 2016|date=19. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://escxtra.com/2016/04/22/breaking-news-romania-will-not-participate-in-the-eurovision-2016/|title=Breaking news: Romania will not participate in the Eurovision 2016.|website=escXtra|first=Matteo|last=Manta|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}</ref> [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) zatražila je da rumunska vlada plati preostali dug najkasnije do 20. aprila ili će biti izbačeni s takmičenja. Dana 22. aprila, EBU je izjavio da, budući da rumunska vlada nije uspjela platiti preostali dug do zadanog roka, rumunski emiter TVR bit će prisiljen da se povuče iz EBU-a, te će se samim time Rumunija također morati povući s takmičenja.<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/131857/romania-tvr-will-not-participate-eurovision-2016/|title=Romania: TVR will not participate in Eurovision 2016|website=esctoday|last=Jiandani|first=Sanjay|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://metro.co.uk/2016/04/22/romania-expelled-from-the-eurovision-song-contest-5833623/|title=Romania expelled from the Eurovision Song Contest|website=Metro|first=Benny|last=Royston|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016}}</ref> Direktorica EBU-a, [[Ingrid Deltenre]], izjavila je sljedeće: "Žao nam je što smo bili prisiljeni da ovo uradimo […] Kontinuirana zaduženost TVR-a ugrožava finansijsku stabilnost samog EBU-a."<ref>{{cite web|url=http://www3.ebu.ch/news/2016/04/ebu-withdraws-member-services-fr|title=EBU withdraws member services from Televiziunea Română (TVR) following repeated non-payment of debt|website=EBU|access-date=22. 4. 2016|date=22. 4. 2016|archive-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151126171232/https://www.eurovision.tv/page/news?id=176263|url-status=dead}}</ref> Međutim, budući da je službeni album takmičenja produciran prije rumunskog povlačenja, planirana rumunska pjesma, "[[Moment of Silence (pjesma)|Moment of Silence]]" u izvedbi [[Ovidiu Anton|Ovidiua Antona]], ostat će na digitalnom i CD-izdanju albuma.<ref name="romanian_disqualification" /> Pjesma je napisana nakon [[Požar u noćnom klubu Colectiv|požara u noćnom klubu "Colectiv"]] u oktobru 2015.<ref>{{cite web|url=http://stirileprotv.ro/stiri/actualitate/eurovision-2016-ovidiu-anton-va-reprezenta-romania-la-eurovision-cu-piesa-moment-of-silence.html|title=Eurovision 2016: Ovidiu Anton a castigat Selectia nationala, reactia dura a lui Mihai Traistariu la adresa juriului|date=7. 3. 2016|publisher=Știrile Pro TV|language=ro|trans-title=Eurosong 2016: Ovidiu Anton pobijedio je na nacionalnom odabiru, oštre reakcije Mihaia Traistariua prema žiriju|access-date=17. 5. 2016|work=stirileprotv.ro}}</ref> === Zamjena njemačkog izvođača === Dana 19. novembra 2015, njemački javni emiter [[Norddeutscher Rundfunk]] (NDR) objavio je da će [[Njemačka|Njemačku]] predstavljati [[Xavier Naidoo]]. Međutim, ovaj odabir oštro je kritiziran zbog Xavierovih krajnje desničarskih političkih stavova i upitnih stihova. Na skupu u 2014. održao je govor u kojem je [[Reichsbürgerbewegung|izjavio]] da [[Treći rajh|Njemački rajh]] i dalje postoji unutar granica prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Širio je [[Teorija zavjere|teorije zavjere]] o [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. septembra 2001]]. i [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|svjetskoj finansijskoj krizi od 2007]]. U jednoj od svojih pjesama, [[Baron Rothschild|Barona Rothschilda]] nazvao je "Baronom Deadschildom" i "mamlazom". Kontroverze mu je donijela još jedna pjesma, koju je napisao u saradnji s [[Kool Savas|Koolom Savasom]], pod nazivom "Wo sind sie jetzt?" (doslovno "Gdje su oni sada?") jer sadrži [[Homofobija|homofobične]] stihove i povezuje [[homoseksualnost]] s [[Pedofilija|pedofilijom]]. Između ostalih, odluku su kritizirali njemački političar [[Johannes Kahrs]], koji je odluku nazvao "neopisivom i sramotnom", [[Zadužbina Amadeu Antonio|zadužbina "Amadeu Antonio"]] i tabloid ''[[Bild]]''.<ref name="billboard-xaiverpulled">{{cite news|title=Controversial Contestant Xavier Naidoo Withdrawn As Germany's Contestant for 2016 Eurovision Song Contest|url=http://www.billboard.com/articles/news/6770402/xavier-naidoo-withdrawn-germany-contestant-eurovision-song-contest|access-date=14. 2. 2016|work=Billboard}}</ref><ref name="wp-naidoo">{{cite news|title=Germany drops its pick for Eurovision 2016 over allegations of anti-Semitism and homophobia|url=https://www.washingtonpost.com/news/arts-and-entertainment/wp/2015/11/22/germany-drops-its-pick-for-eurovision-2016-over-allegations-of-anti-semitism-and-homophobia/|access-date=14. 2. 2016|work=Washington Post}}</ref><ref name="nyt-naidoopulled">{{cite news|title=Germany Will Not Send the Singer Xavier Naidoo to Eurovision|url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2015/11/23/germany-xavier-naidoo-eurovision/?_r=0|access-date=14. 2. 2016|work=New York Times}}</ref><ref name="dw-naiwoo">{{cite news|title=Germany's pick for Eurovision Song Contest 2016 causes controversy|url=http://www.dw.com/en/germanys-pick-for-eurovision-song-contest-2016-causes-controversy/a-18862746|access-date=14. 2. 2016|agency=DW}}</ref> S obzirom na negativnu reakciju javnosti i zbog potrebe da se brzo osmisli novi proces odabira predstavnika, NDR je 21. novembra povukao prijedlog da Xaviera pošalje na takmičenje. ARD-ov koordinator, [[Thomas Schreiber]], izjavio je sljedeće: "Xavier Naidoo je sjajan pjevač i, po mom mišljenju, nije [[Rasizam|rasist]] niti homofob. Bilo nam je jasno da će njegova nominacija polarizirati mišljenja javnosti, ali smo baš iznenađeni ovakvom negativnom reakcijom. Eurosong je zabavan događaj u kojem centar pažnje trebaju imati muzika i međusobno razumijevanje [[Evropljani|Evropljana]]. Ovo se obilježje mora čuvati pod svaku cijenu."<ref name="wp-naidoo" /><ref>{{cite web|last=Escudero|first=Victor M|title=Xavier Naidoo withdrawn to represent Germany|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=xavier_naidoo_withdrawn_to_represent_germany|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=21. 11. 2015|date=21. 11. 2015}}</ref> === Glasovi ruskog žirija === Dana 10. maja 2016. EBU je objavio da su dobili prijave mogućeg kršenja pravila nakon što je članica ruskog žirija, [[Anastasija Stotskaja]], prethodnog dana tokom probe prvog polufinala takmičenja, [[Streaming|uživo prenosila]] glasanje ruskog žirija uz pomoć aplikacije [[Periscope]].<ref>{{cite web|url=http://escnorge.net/esc2016/russisk-juryskandale-i-anmarsj-ebu-etterforsker|title=Russisk juryskandale i anmarsj? EBU etterforsker|last=Hagen|first=Eirik|date=10. 5. 2016|website=escNorge|language=no|trans-title=Približava se skandal ruskog žirija? EBU će istražiti|access-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610045005/http://escnorge.net/esc2016/russisk-juryskandale-i-anmarsj-ebu-etterforsker|archive-date=10. 6. 2016|url-status=dead}}</ref> Na videozapisu mogao se vidjeti član žirija kako ne obraća pažnju na [[Nizozemska|nizozemski]] nastup, dok je članica žirija, tokom [[Armenija|armenskog]] nastupa, izjavila da će podržati tu zemlju "jer [joj] je muž Armenac". Na videozapisu mogli su se vidjeti članovi žirija na mobitelima kako ne obraćaju pažnju na druge nastupe, te su se letimice mogli vidjeti Stotskajini glasovi i bilješke u kojima je ocjenjivala nastupe. Pravila takmičenja zahtijevaju da svi članovi žirija zasebno ocjenjuju sve nastupe bez da drugim članovima žirija govore za koga će glasati, što ruski žiri jasno nije uradio.<ref>{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/05/10/ebu-investigate-russian-jury-video/141647/|title=EBU to investigate Russian jury vote video|last=Gallagher|first=Robyn|date=10. 5. 2016|website=wiwibloggs|access-date=10. 5. 2016}}</ref> Nakon razgovora s ruskim emiterom [[Rusija-1]] gdje je predloženo da se Stotskaja izbaci iz žirija, EBU je izjavio da će poništiti njene rezultate i da će za finale pronaći zamjenskog člana žirija. Razjasnili su da su rezultati drugih članova žirija važeći. Također su dodali da se prijenos glasanja žirija ne smatra kršenjem pravila uz uslov da se ne smiju prikazivati pojedinačni i/ili kombinirani rezultati žirija. Za Stotskajevu su izjavili da se "ne drži duha takmičenja i da su njeni postupci mogli biti štetni jer je bilo moguće da se slučajno otkriju rezultati glasanja".<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=ebu_issues_statement_about_jury_voting_in_russia|title=EBU issues statement about jury voting in Russia|work=Eurovision.tv|access-date=18. 5. 2016}}</ref> === Protesti zbog zastava === Dana 29. aprila 2016. EBU je objavio službena pravila o zastavama kako bi se osigurala sigurnost takmičara i obezbijedio apolitički karakter takmičenja. U pravilima se nalazio spisak zabranjenih zastava. Predsjednik autonomne zajednice [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]], [[Iñigo Urkullu]], i [[Španija|španski]] ministar vanjskih poslova, [[José Manuel García-Margallo]], protestirali su jer se [[zastava Baskije]] nalazila na spisku pored drugih nepriznatih zemalja, prije svega [[Islamska Država|Islamske Države]]. Pozvali su organizatore takmičenja da ovaj problem isprave.<ref>{{cite web|url=http://www.thelocal.es/20160429/furore-as-eurovision-bans-basque-flag-alongside-isis|title=Eurovision bans Basque flag alongside that of Isis terrorists|last1=Jones|first1=Jessica|website=thelocal.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.elmundo.es/pais-vasco/2016/04/29/57231ecce5fdea00208b45cb.html|last1=Segovia|first1=Mikel|title=Urkullu y García-Margallo instan a Eurovisión a rectificar la prohibición de la ikurriña|website=elmundo.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016|language=es}}</ref> [[Radiotelevizija Španije]] (RTVE) također je izrazila zabrinutost i od EBU-a zahtijevala da spisak isprave.<ref name="EBU Flag ban">{{cite web|url=http://www.rtve.es/television/20160429/rtve-pide-se-elimine-ikurrina-entre-banderas-prohibidas-eurovision-2016/1347564.shtml|title=Eurovisión rectifica tras las explicaciones solicitadas por RTVE y pide disculpas|website=RTVE.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016|language=es}}</ref> EBU je odgovorio rekavši da zastava Baskije nije izričito zabranjena, već je samo primjer zabranjene zastave. Dodali su sljedeće: "Dozvoljene su samo službene nacionalne zastave 42 učesnice, zastave zemalja koje su nedavno učestvovale, službene nacionalne zastave bilo koje članice [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], te da su izričito dozvoljene zastave [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[zastava duginih boja]]".<ref>{{cite web|url=http://www.elmundo.es/pais-vasco/2016/04/29/5723446de5fdea2e158b45f8.html|last1=Segovia|first1=Mikel|title=Eurovisión dice que todas las banderas locales están prohibidas y la ikurriña solo "es un ejemplo"|website=elmundo.es|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016|language=es}}</ref><ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/29/esc16-kosovo-spain-challenge-flag-rules/|last1=Granger|first1=Anthony|title=ESC'16 Kosovo and Spain challenge flag rules|website=eurovoix.com|access-date=29. 4. 2016|date=29. 4. 2016}}</ref> EBU je istog dana objavio zvanično saopćenje da im nije bila namjera stvoriti ovakvu situaciju kad su objavili dokument, te su priznali da nije bilo delikatno objaviti nekoliko zastava organizacija i teritorija budući da je svaka od njih "vrlo različite prirode". Izvinili su se ako su pravila o zastavama bilo koga uvrijedila. EBU je od Ericsson Globea i službenog partnera za prodaju ulaznica AXS-a zatražio da ažuriraju pravila o zastavama tako da ne sadrže primjere zabranjenih zastava.<ref name="EBU Flag ban" /> Dana 6. maja, EBU je objavio još jedno zvanično saopćenje navodeći da su organizatori, nakon razgovora s nekoliko delegacija, odlučili da "popuste službena pravila i da dozvole nacionalne, regionalne i lokalne zastave učesnika" poput [[Zastava Velsa|zastave Velsa]] (jer je [[Joe i Jake|Joe Woolford]], jedan od predstavnika [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Velšani]]n) i [[Zastava Sami naroda|zastave Sami naroda]] (jer je Agnete, predstavnica [[Norveška|Norveške]], [[Laponci|Laponka]]). EBU je predložio tolerantnija pravila o drugim zastavama koja bi omogućila da se te zastave koriste uz uslov da nosioci zastava ne pokušavaju namjerno ometati kamere. Referentna grupa takmičenja odobrila je ovaj prijedlog.<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/06/esc16-sami-flag-no-longer-banned-audience/|title=ESC'16: Sami Flag No Longer Banned From Audience|last=Granger|first=Anthony|date=6. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=6. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nrk.no/sapmi/esc-kommer-ikke-til-a-nekte-bruk-av-sameflagg-1.12933749|title=Sameflagget er et respektert flagg|last=Pettersen|first=Monica Falao|last2=Andersen|first2=Johnny|date=6. 5. 2016|website=Norsk rikskringkasting|language=no|trans-title=Zastava Sami naroda ugledna je zastava|access-date=6. 5. 2016}}</ref> Dana 15. maja, [[španska ambasada]] u Stockholmu podnijela je formalnu žalbu švedskoj policiji nakon što je španskom državljaninu osiguranje oduzelo baskijsku zastavu i zatražilo da on i dvojica drugih sunarodnjaka napuste arenu. Nakon hitne intervencije španskog konzula, koji su bili prisutni u areni, prisutnima je zastava vraćena i dozvoljeno im je da se vrate u arenu.<ref>{{cite web|url=http://politica.elpais.com/politica/2016/05/15/actualidad/1463323012_748414.html?id_externo_rsoc=FB_CM|title=España denuncia a Eurovisión por impedir el acceso con la ikurriña|last=Orzamabal|first=Mikel|date=15. 5. 2016|website=El País|language=es|trans-title=Spain osudila Eurosong zbog zabrane ulaska s baskijskom zastavom|access-date=15. 5. 2016}}</ref> ==== Zastava Nagornog Karabaha ==== Uprkos tome što je EBU objavio službena pravila o zastavama u kojima je navedeno da su dozvoljene jedino "nacionalne, regionalne i lokalne zastave učesnika" i zabranivši [[Zastava Nagornog Karabaha|zastavu Nagornog Karabaha]],<ref>{{cite web|url=http://www.euronews.com/2016/05/02/palestinians-condemn-eurovison-song-contest-for-flag-ban/|title=Palestinians condemn Eurovision Song Contest for flag ban|date=2. 5. 2016|website=Euronews.net|publisher=Euronews|access-date=13. 5. 2016}}</ref> tokom rezimiranja glasanja prvog polufinala 10. maja, u green roomu je snimljena armenska izvođačica [[Iveta Mukučjan]] kako drži spomenutu zastavu. Ovo su osudili [[azerbejdžan]]ski mediji.<ref>{{cite web|url=http://www.euronews.com/2016/05/12/armenia-faces-eurovision-ban-for-flag-waving/|title=Armenia faces Eurovision ban for flag-waving|date=12. 5. 2016|website=Euronews.net|publisher=Euronews|access-date=13. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/iveta-mukuchyan-fran-armenien-med-kansliga-flaggan-i-eurovision-song-contest-2016-kan-vara-regelbrott|title=Iveta från Armenien med känsliga flaggan i Eurovision 2016 – kan vara regelbrott|last=Dahlander|first=Gustav|date=11. 5. 2016|publisher=Sveriges Television|language=sv|trans-title=Iveta iz Armenije s delikatnom zastavom na Eurosongu 2016 – moguće kršenje pravila|work=svt.se|access-date=14. 5. 2016}}</ref> Situacija se eskalirala tokom konferencije za novinare prvog polufinala kad je azerbejdžanski novinar kritizirao [[Armenija|armensku]] delegaciju i EBU jer su dozvolili da se zastava prikaže.<ref>{{Citation|title=Eurovision Song Contest 2016 - Semi-Final 1 - Qualifiers Press Conference|date=10. 5. 2016|url=https://www.youtube.com/watch?v=QHIb_vD4UVw|publisher=Eurovision Song Contest|access-date=17. 5. 2016}}</ref> Švedski tabloid ''[[Aftonbladet]]'' pitao je Mukučjan o incidentu, a ona je izjavila: "Moje su misli s domovinom. Želim mira svuda."<ref>{{cite web|title=Iveta Mukuchyan Commented on Why She Raised Artsakh Flag|url=http://en.168.am/2016/05/11/6809.html|work=168.am|date=11. 5. 2016|access-date=11. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603133045/http://en.168.am/2016/05/11/6809.html|archive-date=3. 6. 2016|url-status=dead}}</ref> Azerbejdžanska izvođačica Samra Rahimli komentirala je rekavši: "Eurosong je takmičenje o pjevanju i sve je o muzici".<ref>{{cite web|url=https://twitter.com/wiwibloggs/status/730159341018460160|title=wiwibloggs|work=Twitter|date=10. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016}}</ref> Dana 11. maja, EBU i referentna grupa takmičenja objavili su zajedničku saopćenje oštro osuđujući Mukučjanine postupke dodavši da su "štetni" ukupnom ugledu takmičenja. Referentna grupa sankcionirala je armenskog emitera (AMPTV) navodeći da su prekršili pravilo prema kojem "nisu dozvoljene poruke koje promoviraju organizacije, institucije, političke i druge povode". Referentna grupa napomenula je da bi daljnje kršenje pravila moglo dovesti do diskvalifikacije s ovog, ili s budućih takmičenja. Glasnogovornik azerbejdžanskog ministarstva vanjskih poslova, [[Hikmet Hajiyev]], nazvao je Mukučjanine postupke "provokativnim" i neprihvatljivim navodeći da "armenska strana namjerno spada na ovakve mjere kako bi podsticali i promovirali nelegalne tvorevine u okupiranim azerbejdžanim teritorijama".<ref>{{cite web|url=http://www.azernews.az/aggression/96432.html|title=Armenian provocation prevented at Eurovision Song Contest|last=Shirinov|first=Rashid|date=11. 5. 2016|website=azernews.az|publisher=AzerNews|access-date=17. 5. 2016}}</ref> === Rezultat danskog žirija === Dana 15. maja 2016. danski tabloid ''[[BT (danski tabloid)|BT]]'' ukazao je da je članica danskog žirija, [[Hilda Heick]], u finalu pogrešno dostavila svoju rang listu.<ref>{{cite web|url=http://www.bt.dk/melodi-grand-prix/graedefaerdig-hilda-heick-efter-eurovision-bommert-slut-med-grandprix|title=Grædefærdig Hilda Heick efter Eurovision-bommert: Slut med grandprix!|last=Madsen|first=Fie West|date=15. 5. 2016|website=bt.dk|publisher=BT|language=da|trans-title=Hilda Heick zaplakala nakon velike greške na Eurosongu: ništa od Grand Prixa!|access-date=15. 5. 2016}}</ref> Svoju omiljenu pjesmu rangirala je na 26. mjesto, a pjesmu koja joj se najmanje svidjela rangirala je na 1. mjesto.<ref name="eurovisionworld.com">{{cite web|url=http://eurovisionworld.com/?esc=danish-jury-member-gave-wrong-points|title=Danish jury member gave wrong points|date=15. 5. 2016|work=Eurovisionworld|access-date=15. 5. 2016}}</ref> Da su se uračunali tačni bodovi, bodovi danskog žirija bili bi drugačiji:<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/15/denmark-incorrect-12-points-to-ukraine/|title=Denmark: Incorrect 12 Points To Ukraine|last=Granger|first=Anthony|date=15. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=15. 5. 2016}}</ref> * Australija bi dobila 12, umjesto 10 bodova. * Nizozemska bi dobila 10, umjesto 7 bodova. * Litvanija bi dobila 1, umjesto 5 bodova. * Švedska bi dobila 7, umjesto 4 boda. * Izrael bi dobio 4, umjesto 2 boda. * Španija bi dobila 5, umjesto 1 boda. * Francuska i Rusija dobili bi po 2, odnosno 3 boda, umjesto 0 bodova. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Ukrajina]] ne bi dobili nijedan bod od danskog žirija. Iako se ukupni rezultat ne bi promijenio, razlika u bodovima između drugoplasirane Australije i prvoplasirane Ukrajine smanjila bi se sa 23 na svega 9 bodova.<ref>{{cite web|title=DENMARK: INCORRECT 12 POINTS TO UKRAINE|url=http://eurovoix.com/2016/05/15/denmark-incorrect-12-points-to-ukraine/|first=Anthony|last=Granger|date=15. 5. 2016|access-date=18. 5. 2016}}</ref> === Peticija za poništenje rezultata === {| class="rquote floatright" role="presentation" style="border-collapse:collapse; border-style:none; float:right; margin:0.5em 0.75em; width:33%;" |- style="text-align:left; vertical-align:top;" | style="color:#b2b7f2; font-size:3.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:bold; padding:4px 2px 2px; width:0.5em; line-height: 1em;"| “ | style="padding:0 10px;"| Ukrajina jest, i ostat će, pobjednik Eurosonga 2016. Bez obzira slažete li se ili ne, tražimo od svih koji su potpisali peticiju da prihvate rezultat, koji je važeći u skladu s pravilima takmičenja, kako bismo nastavili voditi konstruktivni dijalog o tom kako ćemo dalje ojačati i poboljšati Eurosong. | style="color:#b2b7f2; font-size:3.3em; font-family:'Times New Roman',serif; font-weight:bold; padding:4px 2px 2px; text-align:right; vertical-align:bottom; width:0.5em; line-height: 1em;"| ” |- | class="rquotecite" colspan="3" style="padding-top:10px; font-size:smaller; line-height:1em; text-align:right;"| – [[EBU]]<ref name="EBU Response"/> |} Dana 15. maja 2016. pokrenuta je peticija na stranici ''Change.org'' u kojoj se od EBU-a i organizatora takmičenja tražilo da ponište rezultate finale jer se pobjednica plasirala na 2. mjesto po rezultatima žirija i publike.<ref>{{cite web|url=https://www.rt.com/news/343282-eurovision-votes-revision-petition/|title=Euro-revision? Over 300,000 sign petition demanding recount for Eurovision 2016 Song Contest|date=17. 5. 2016|website=RT International|language=en|access-date=17. 5. 2016}}</ref> EBU je kasnije odgovorio da su žiriji s profesionalcima iz [[Muzika|muzičke industrije]] i publika odabrali Jamalu za pobjednicu takmičenja. Dodali su da će Ukrajina ostati pobjednica bez obzira na stav podnosioca peticije.<ref name="EBU Response">{{cite web|last1=Weaver|first1=Jessica|title=Eurovision 2016: EBU responds to results revision petition|url=http://esctoday.com/136086/eurovision-2016-ebu-responds-results-revision-petition/|publisher=ESCToday|access-date=17. 5. 2016|date=17. 5. 2016}}</ref> == Ostale nagrade == Nagrada "Marcel Bezençon", anketa OGAE-a i nagrada "Barbara Dex" nagrade su koje se, pored glavnog trofeja, dodjeljuju učesnicima Eurosonga 2016. === Nagrada "Marcel Bezençon" === {{hatnote|Za više detalja o ovoj temi, pogledajte članak "[[Nagrada "Marcel Bezençon"|Nagrada 'Marcel Bezençon']]&thinsp;"}} Ovu nagradu, kojom se nastojalo dati počast najboljim pjesmama u finalu, prvi put su primili učesnici [[Eurosong 2002.|Eurosonga 2002]]. u [[Tallinn]]u ([[Estonija]]). Osnovali su je [[Christer Björkman]] (švedski predstavnik na [[Eurosong 1992.|Eurosongu 1992]]. i trenutni šef švedske delegacije) i Richard Herrey (član švedske pop-grupe [[Herreys]] i pobjednik [[Eurosong 1984.|Eurosonga 1984]]), dok se nagrada dobila ovaj naziv po svom tvorcu, [[Marcel Bezençon|Marcelu Bezençonu]].<ref>{{cite web|title=Marcel Bezençon Award – an introduction|url=http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en|publisher=Poplight.se|archive-url=https://web.archive.org/web/20131017033001/http://poplight.zitiz.se/marcelbezenconaward/en |archive-date=17. 10. 2013|access-date=15. 7. 2012}}</ref> Nagrada je podijeljena u tri kategorije: medijsku nagradu, umjetničku nagradu i kompozitorsku nagradu. Pobjednici su proglašeni nedugo nakon finala.<ref>{{cite web|last1=Albinsson|first1=Mathilde|title=De prisades redan innan Eurovision Song Contest 2016 – vann Marcel Bezençon Award|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/ryssland-australien-och-ukraina-prisades-redan-innan-eurovision-song-contest-2016-vann-marcel-bezen-on-award|website=svt.se|publisher=Sveriges Television|access-date=14. 5. 2016|language=sv|date=14. 5. 2016}}</ref> {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Kategorija ! Država ! Pjesma ! Izvođač(i) ! Kompozitor(i) |- | Umjetnička nagrada | {{Esc|Ukrajina|g=2016}} | "[[1944 (pjesma)|1944]]" | [[Jamala]] | Jamala |- | Kompozitorska nagrada | {{Esc|Australija|g=2016}} | "[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]" | [[Dami Im]] | Anthony Egizii, David Musumeci |- | Medijska nagrada | {{Esc|Rusija|g=2016}} | "[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]" | [[Sergej Lazarev]] | [[Filip Kirkorov]], [[Dimitris Kontopoulos]], John Ballard, Ralph Charlie |} === OGAE === {{hatnote|Za više detalja o ovoj temi, pogledajte članak "[[OGAE]]"}} Međunarodnu organizaciju Organisation Générale des Amateurs de l'Eurovision (poznatiju po skraćenici OGAE) osnovao je [[Jari-Pekka Koikkalainen]] 1984. u [[Savonlinna|Savonlinni]] ([[Finska]]).<ref name="OGAE Clubs">{{cite web|title=Eurovision Fanclub Network|url=http://www.ogae.net/|website=ogae.net|publisher=OGAE|author=OGAE|date=15. 6. 2012|access-date=15. 6. 2012}}</ref> Organizaciju čini mreža od preko 40 klubova obožavatelja Eurosonga širom [[Evropa|Evrope]] pa i šire. Nevladina je, nepolitička i neprofitna organizacija.<ref name=Members>{{cite web|url=http://www.euroviisuklubi.fi/index.php?option=com_content&view=section&id=8&Itemid=41|title=Klubi-info: Mikä ihmeen OGAE?|publisher=OGAE Finland|access-date=17. 6. 2012|date=5. 6. 2012|language=fi|trans-title=Info o klubu: Šta je zaboga OGAE?|archive-url=https://www.webcitation.org/69pBkveFx?url=http://www.euroviisuklubi.fi/index.php?option=com_content|archive-date=10. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> Godišnja je tradicija da se obavi anketa svih klubova, koja obožavateljima omogućava da glasaju za svoje omiljene pjesme. Počela je 4. aprila 2016, a završila se 2. maja 2016. Ispod su prikazani rezultati.<ref name="Poll results 2016">{{cite journal|author1=OGAE International|title=OGAE International ESC Poll Results 2016|url=http://www.ogaeinternational.com/index.php?option=com_content&view=article&id=88&Itemid=72|access-date=15. 3. 2016}}</ref> {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Država ! Izvođač(i) ! Pjesma ! Bodovi<ref name="OGAE 2016 Poll">{{cite news|title=OGAE Poll Results 2016|url=https://docs.google.com/spreadsheets/d/1KpygQFFQ40TidKhZT6rP3pLtnJjQP9lSAirMB1hZ5bQ/edit#gid=0|access-date=6. 4. 2016|agency=OGAE|publisher=Google Docs}}</ref> |- style="background:gold;" | {{Esc|Francuska|g=2016}} | [[Amir Haddad|Amir]] | "[[J'ai cherché]]" | style="text-align:center;"| 425 |- style="background:silver;" | {{Esc|Rusija|g=2016}} | [[Sergej Lazarev]] | "[[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]]" | style="text-align:center;"| 392 |- style="background:#c96;" | {{Esc|Australija|g=2016}} | [[Dami Im]] | "[[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]]" | style="text-align:center;"| 280 |- | {{Esc|Bugarska|g=2016}} | [[Poli Genova]] | "[[If Love Was a Crime]]" | style="text-align:center;"| 175 |- | {{Esc|Italija|g=2016}} | [[Francesca Michielin]] | "[[Nessun grado di separazione|No Degree of Separation]]" | style="text-align:center;"| 170 |} {{smaller|* Tabela sadrži rezultate 45 OGAE-ovih klubova s tim da su se dva kluba (OGAE Bugarska i OGAE Moldavija) suzdržala od glasanja na ovogodišnjoj anketi.}} === Nagrada "Barbara Dex" === {{hatnote|Za više detalja o ovoj temi, pogledajte članak "[[Nagrada "Barbara Dex"|Nagrada 'Barbara Dex']]&thinsp;"}} Ovo je humoristična nagrada koju svake godine počev od 1997. dodjeljuje veb-sajt ''House of Eurovision''. Nagrađuje se najgore obučeni izvođač. Ime je dobila po [[Belgija|belgijskoj]] umjetnici [[Barbara Dex|Barbari Dex]], koja se na [[Eurosong 1993.|Eurosongu 1993]]. pojavila u haljini koju je sama dizajnirala.<ref>{{cite web|url=http://www.eurovisionhouse.nl/bdaward.php|title=Barbara Dex Award|last=Thillo|first=Edwin|publisher=Eurovision House|access-date=24. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507232212/http://www.eurovisionhouse.nl/bdaward.php|archive-date=7. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! #<ref name="Barbara Dex Award 2016">{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=Nina Kraljić wins the Barbara Dex Award 2016|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=nina_kraljic_wins_the_barbara_dex_award_2016|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=22. 5. 2016|date=22. 5. 2016}}</ref> ! Država<ref name="Barbara Dex Award 2016"/> ! Izvođač(i)<ref name="Barbara Dex Award 2016"/> ! Bodovi<ref name="Barbara Dex Award 2016"/> |- style="background:gold;" | 1. | {{Esc|Hrvatska|g=2016}} | [[Nina Kraljić]] | 770 |- style="background:silver;" | 2. | {{Esc|Njemačka|g=2016}} | [[Jamie-Lee Kriewitz|Jamie Lee]] | 335 |- style="background:#c96;" | 3. | {{Esc|Švicarska|g=2016}} | [[Rykka]] | 201 |- | 4. | {{Esc|Bugarska|g=2016}} | [[Poli Genova]] | 140 |- | 5. | {{Esc|Bosna i Hercegovina|g=2016}} | [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] & [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] & [[Jala Brat|Jala]] | 127 |- |} == Međunarodni prijenosi i glasanje == Izviješteno da je takmičenje pratilo 204 miliona gledalaca širom svijeta, čime je oboren rekord prošlogodišnjeg takmičenja za 5 miliona gledalaca.<ref>{{cite web|last1=McMillen|first1=Steve|title=Eurovision Song Contest attracts 204 million viewers|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=eurovision_song_contest_attracts_204_million_viewers|website=www.eurovision.tv|access-date=24. 5. 2016}}</ref> === Glasanja i objavljivači rezultata === Sljedeće osobe objavile su 12 bodova i to sljedećim redoslijedom:<ref>{{cite web|last1=Roxburgh|first1=Gordon|title=The 42 spokespersons for the 2016 Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=the_42_spokespersons_for_the_2016_grand_final|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=14. 5. 2016|date=14. 5. 2016}}</ref> {{div col|cols=2}} # {{Esc|Austrija}}&nbsp;– [[Katharina Bellowitsch|Kati Bellowitsch]] # {{Esc|Island}}&nbsp;– Unnsteinn Manúel Stefánsson # {{Esc|Azerbejdžan}}&nbsp;– Tural Asadov # {{Esc|San Marino}}&nbsp;– Irol MC # {{Esc|Češka}}&nbsp;– Daniela Písařovicová # {{Esc|Irska}}&nbsp;– Sinéad Kennedy # {{Esc|Gruzija}}&nbsp;– [[Nina Sublatti]] <small>(gruzijska predstavnica na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]])</small> # {{Esc|Bosna i Hercegovina}}&nbsp;– Ivana Crnogorac # {{Esc|Malta}}&nbsp;– Ben Camille # {{Esc|Španija}}&nbsp;– Jota Abril # {{Esc|Finska}}&nbsp;– Jussi-Pekka Rantanen # {{Esc|Švicarska}}&nbsp;– [[Sebalter]] <small>(švicarski predstavnik na [[Eurosong 2014.|Eurosongu 2014]])</small> # {{Esc|Danska}}&nbsp;– [[Ulla Essendrop]] # {{Esc|Francuska}}&nbsp;– [[Élodie Gossuin]] # {{Esc|Moldavija}}&nbsp;– Olivia Furtună # {{Esc|Armenija}}&nbsp;– Arman Margaryan # {{Esc|Kipar}}&nbsp;– Loukas Hamatsos # {{Esc|Bugarska}}&nbsp;– Ana Angelova # {{Esc|Nizozemska}}&nbsp;– [[Trijntje Oosterhuis]] <small>(nizozemski predstavnik na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]])</small> # {{Esc|Latvija}}&nbsp;– Toms Grēviņš # {{Esc|Izrael}}&nbsp;– Ofer Nachshon # {{Esc|Bjelorusija}}&nbsp;– [[Uzari]] <small>(bjeloruski predstavnik na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]])</small> # {{Esc|Njemačka}}&nbsp;– [[Barbara Schöneberger]] # {{Esc|Rusija}}&nbsp;– [[Njuša]] # {{Esc|Norveška}}&nbsp;– [[Elisabeth Andreassen]] <small> (norveška predstavnica na [[Eurosong 1985.|Eurosongu 1985]], [[Eurosong 1994.|1994]]. i [[Eurosong 1996.|1996]]; pobjednica Eurosonga 1985. kao član grupe [[Bobbysocks!]]; švedska predstavnica na [[Eurosong 1982.|Eurosongu 1982]]. kao član grupe [[Chips (grupa)|Chips]])</small> # {{Esc|Australija}}&nbsp;– [[Lee Lin Chin]] # {{Esc|Belgija}}&nbsp;– Umesh Vangaver # {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&nbsp;– [[Richard Osman]] # {{Esc|Hrvatska}}&nbsp;– Nevena Rendeli # {{Esc|Grčka}}&nbsp;– [[Constantinos Christoforou]] <small>(kiparski predstavnik na [[Eurosong 1996.|Eurosongu 1996]], [[Eurosong 2005.|2005]]. i [[Eurosong 2002.|2002]]. kao član grupe [[One (grupa)|One]])</small> # {{Esc|Litvanija}}&nbsp;– Ugnė Galadauskaitė # {{Esc|Srbija}}&nbsp;– Dragana Kosjerina # {{Esc|Makedonija}}&nbsp;– Dijana Gogova # {{Esc|Albanija}}&nbsp;– [[Andri Xhahu]] # {{Esc|Estonija}}&nbsp;– Daniel Levi Viinalass # {{Esc|Ukrajina}}&nbsp;– [[Verka Serdjučka]] <small>(ukrajinska predstavnica na [[Eurosong 2007.|Eurosongu 2007]])</small> # {{Esc|Italija}}&nbsp;– [[Claudia Andreatti]] # {{Esc|Poljska}}&nbsp;– Anna Popek # {{Esc|Slovenija}}&nbsp;– Marjetka Vovk <small>(slovenska predstavnica na [[Eurosong 2015.|Eurosongu 2015]]. kao član dua [[Maraaya]])</small> # {{Esc|Mađarska}}&nbsp;– Csilla Tatár # {{Esc|Crna Gora}}&nbsp;– [[Danijel Alibabić]] <small>(predstavnik Srbije i Crne Gore na Eurosongu 2005. kao član grupe [[No Name (grupa)|No Name]])</small> # {{Esc|Švedska}}&nbsp;– [[Gina Dirawi]] s ''Eurovision The Partya'' iz Tele2 Arene {{div col end}} === Komentatori === {{div col|cols=2}} * {{ZID|Albanija}}&nbsp;– Andri Xhahu ([[Radiotelevizija Albanije|TVSH]], [[Radiotelevizija Albanije|RTSH HD]], RTSH Muzikë i [[Radiotelevizija Albanije#Radio|Radio Tirana]], polufinala i finale)<ref name=":5">{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/04/24/albania-andri-xhahu-eurovision-2016-spokesperson/|title=Albania: Andri Xhahu is Eurovision 2016 Spokesperson|last=Granger|first=Anthony|date=24. 4. 2016|website=Eurovoix|access-date=24. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|last1=Lako|first1=Niko|title=Andri Xhahu konfirmohet si komentues dhe prezantues i pikëve të Shqipërisë në Eurovision 2016|url=http://www.imalbania.com/andri-xhahu-konfirmohet-si-komentues-dhe-prezantues-i-pikeve-te-shqiperise-ne-eurovision-2016/|website=imalbania.com|publisher=Infomedia Albania|access-date=24. 4. 2016|language=sq|trans-title=Potvrđeno je da će Andri Xhahu biti komentator i objavljivač rezultata Albanije na Eurosongu 2016|date=24. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Australija}}&nbsp;– [[Julia Zemiro]] i [[Sam Pang]] ([[SBS (australski TV-kanal)|SBS]] i [[SBS Radio]] 4, polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Dami Im named as Australia's 2016 Eurovision Artist|url=http://www.sbs.com.au/programs/eurovision/article/2016/03/03/dami-im-named-australias-2016-eurovision-artist|website=sbs.com.au|publisher=SBS|access-date=3. 3. 2016|date=3. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=SBS Eurovision Radio Launches on 1 May|url=http://www.sbs.com.au/aboutus/news-media-releases/view/id/1071/h/SBS-Eurovision-Radio-Launches-on-1-May|website=sbs.com.au|publisher=SBS|access-date=26. 4. 2016|date=26. 4. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120411/http://www.sbs.com.au/aboutus/news-media-releases/view/id/1071/h/SBS-Eurovision-Radio-Launches-on-1-May|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Austrija}}&nbsp;– [[Andi Knoll]] ([[ORF eins]], polufinala i finale)<ref name=Austrian_commentator>{{cite web|title=Startnummer 12 für Österreich im ersten ESC-Semifinale am 10. Mai|url=http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20160408_OTS0148/startnummer-12-fuer-oesterreich-im-ersten-esc-semifinale-am-10-mai|website=ots.at|access-date=29. 4. 2016|language=de|date=8. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Azerbejdžan}} – Azer Suleymanli (İTV, polufinala i finale)<ref>{{cite web|title="Eurovision 2016" yarışmasının 1-ci yarımfinalı İTV-də canlı yayımlanacaq|url=http://az.trend.az/azerbaijan/culture/2531336.html|website=trend.az|publisher=Trend News Agency|access-date=10. 5. 2016|language=az|date=10. 5. 2016|archive-date=13. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513021635/http://az.trend.az/azerbaijan/culture/2531336.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|last1=Cavadsoy|first1=Şahin|title=Azərbaycan dilində "Eurovision"u o, şərh edəcək|url=http://www.primetime.az/news,4949,92dccb8c/page,1/lang,az/|website=primetime.az|publisher=PrimeTime|access-date=12. 5. 2016|language=az|date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160910132429/http://www.primetime.az/news,4949,92dccb8c/page,1/lang,az/|archive-date=10. 9. 2016|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Belgija}}&nbsp;– ''nizozemski'': [[Peter Van de Veire]] ([[één]], polufinala i finale);<ref>{{cite web|title=Eurovisiesongfestival: tegen wie neemt Laura het op?|url=http://www.vrt.be/nieuws/2016/04/eurovisiesongfestival-tegen-wie-neemt-laura-het-op|website=vrt.be|publisher=VRT|access-date=28. 4. 2016|language=nl|date=28. 4. 2016}}</ref> ''francuski'': Jean-Louis Lahaye i [[Maureen Louys]] ([[La Une]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Eurovision de la chanson Demi-finale 1|url=http://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_eurovision-de-la-chanson?uid=1169954645668&idschedule=56ec1df00f7134282827872b9be237ba|website=rtbf.be|publisher=RTBF|access-date=28. 4. 2016|language=fr}}</ref><ref>{{cite web|title=Eurovision de la chanson Demi-finale 2|url=https://www.rtbf.be/tv/laune/guide-tv/detail_eurovision-de-la-chanson?uid=1169954933668&idschedule=93afac2c9263a7a2542da76979c21927|website=rtbf.be|publisher=RTBF|access-date=28. 4. 2016|language=fr}}</ref> * {{ZID|Bjelorusija}}&nbsp;– Jevgenij Perlin ([[Bjelorusija-1]] i [[Bjelorusija 24]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=IVAN выступит на "Евровидении" во втором полуфинале под 5-м номером|url=http://www.tvr.by/company/novosti-kompanii/ivan-vystupit-na-evrovidenii-vo-vtorom-polufinale-pod-5-m-nomerom/|website=tvr.by|publisher=BTRC|access-date=19. 4. 2016|language=ru|trans-title=IVAN će nastupati 5. u drugom polufinalu Eurosonga|date=8. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=БТ: выступление Иванова никак не дискредитирует Беларусь|url=http://sputnik.by/culture/20160425/1022031474.html|website=sputnik.by|publisher=Sputnik|access-date=26. 4. 2016|language=ru|date=25. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} – Dejan Kukrić ([[BHRT|BHT 1]], BHT HD i [[BHRT|BH Radio 1]], polufinala i finale) * {{ZID|Bugarska}} – Elena Rosberg i Georgi Kušvalijev ([[BNT 1]] i [[BNT HD]], polufinala i finale) * {{ZID|Crna Gora}} – Dražen Bauković i Tijana Mišković ([[TVCG 1]] i TVCG SAT, polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Eurosong 2016|url=http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/ostalo/128195/eurosong-2016.html|website=rtcg.me|publisher=RTCG|access-date=10. 5. 2016|date=10. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title="Highway" bez finala|url=http://www.rtcg.me/eurosong/eurosong-2016/128197/highway-bez-finala.html|website=rtcg.me|publisher=RTCG|access-date=11. 5. 2016|date=11. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Češka}}&nbsp;– Libor Bouček ([[ČT2]], polufinala; [[ČT1]], finale)<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 opět s účastí České republiky|url=http://www.satcentrum.com/clanky/22944/eurovision-song-contest-2016-opet-s-ucasti-ceske-republiky/|website=satcentrum.com|publisher=satCentrum|access-date=19. 4. 2016|language=cs|trans-title=Eurosong 2016. opet s učešćem Češke|date=12. 3. 2016}}</ref> * {{ZID|Danska}}&nbsp;– [[Ole Tøpholm]] ([[DR1]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last1=Christensen|first1=Kasper Madsbøll|title=Uventet afgørelse giver Danmark fordel i Melodi Grand Prix|url=http://www.dr.dk/event/melodigrandprix/nyheder/uventet-afgoerelse-giver-danmark-fordel-i-melodi-grand-prix|website=dr.dk|publisher=DR|access-date=10. 5. 2016|language=da|date=3. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Armenija}}&nbsp;– [[Avet Barsegjan]] ([[Armenia 1]] i [[Javni radio Armenije]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Իվետա Մուկուչյանը "Եվրատեսիլ"-ի եզրափակչում ելույթ կունենա 26-րդ համարի ներքո|url=http://www.eurovision.am/hy/eurovision/news/2016/05/13/%D4%BB%D5%BE%D5%A5%D5%BF%D5%A1-%D5%84%D5%B8%D6%82%D5%AF%D5%B8%D6%82%D5%B9%D5%B5%D5%A1%D5%B6%D5%A8-%D4%B5%D5%BE%D6%80%D5%A1%D5%BF%D5%A5%D5%BD%D5%AB%D5%AC%D5%AB-%D5%A5%D5%A6%D6%80%D5%A1%D6%83%D5%A1%D5%AF%D5%B9%D5%B8%D6%82%D5%B4-%D5%A5%D5%AC%D5%B8%D6%82%D5%B5%D5%A9-%D5%AF%D5%B8%D6%82%D5%B6%D5%A5%D5%B6%D5%A1-26-%D6%80%D5%A4-%D5%B0%D5%A1%D5%B4%D5%A1%D6%80%D5%AB-%D5%B6%D5%A5%D6%80%D6%84%D5%B8/507|website=eurovision.am|access-date=13. 5. 2016|trans-title=Iveta Mukučjan će nastupiti 26. na finalu Eurosonga|date=13. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Estonija}}&nbsp;– ''estonski'': [[Marko Reikop]] (ETV, polufinala i finale);<ref name=EE_commentary>{{cite web|title=Eurovisiooni lauluvõistlus 2016: Finaal|url=http://etv.err.ee/v/meelelahutus/eurovisioon/saated/e011b3c3-31f1-4dec-b07f-07c06fcfa40e/eurovisiooni-lauluvoistlus-2016-finaal|website=err.ee|publisher=ERR|access-date=1. 5. 2016|language=et|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506065816/http://etv.err.ee/v/meelelahutus/eurovisioon/saated/e011b3c3-31f1-4dec-b07f-07c06fcfa40e/eurovisiooni-lauluvoistlus-2016-finaal|archive-date=6. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> Mart Juur i [[Andrus Kivirähk]] (Raadio 2, prvo polufinala i finale); ''ruski'': Aleksandar Hobotov ([[ETV+]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Евровидение вместе с ETV+|url=http://etvpluss.err.ee/v/eurovision/008204ee-5938-484f-9e85-bd9d01b76b91/evrovidenie-vmeste-s-etv|website=err.ee|publisher=ERR|access-date=1. 5. 2016|language=ru|date=19. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160810111704/http://etvpluss.err.ee/v/eurovision/008204ee-5938-484f-9e85-bd9d01b76b91/evrovidenie-vmeste-s-etv|archive-date=10. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Finska}}&nbsp;– ''finski'': Mikko Silvennoinen ([[Yle TV2]] i TV Suomi, polufinala i finale);<ref name="Finland">{{cite web|url=http://yle.fi/aihe/artikkeli/2016/04/29/viisukommentaattori-mikko-silvennoinen|title=Viisukommentaattori Mikko Silvennoinen|date=29. 4. 2016|access-date=29. 4. 2016|website=yle.fi|publisher=Yle|language=fi}}</ref><ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Semifinaali 1|url=http://areena.yle.fi/1-3257835|website=yle.fi|publisher=Yle|access-date=29. 4. 2016|language=fi|archive-url=https://web.archive.org/web/20160428051254/http://areena.yle.fi/1-3257835|archive-date=28. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> Sanna Pirkkalainen i Jorma Hietamäki ([[Yle Radio Suomi]], polufinala i finale);<ref>{{cite web|title=Eurovision laulukilpailu 2016: Ensimmäinen semifinaali|url=http://areena.yle.fi/1-3409781|website=yle.fi|publisher=Yle|access-date=2. 5. 2016|language=fi|date=2. 5. 2016}}</ref> ''švedski'': Eva Frantz i Johan Lindroos ([[Yle TV2]], TV Suomi, [[Yle Radio Vega]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last1=Eklund|first1=Monica|title=Sandhja sätter ribban högt|url=http://svenska.yle.fi/artikel/2016/05/04/sandhja-satter-ribban-hogt|website=yle.fi|publisher=Yle|access-date=9. 5. 2016|language=sv|date=4. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Francuska}}&nbsp;– [[Marianne James]] i Jarry ([[France 4]], polufinala); Marianne James i [[Stéphane Bern]] ([[France 2]], finale)<ref>{{cite web|last1=Omelyanchuk|first1=Olena|title=Amir is the French choice for Stockholm!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=amir_haddad_is_the_french_choice_for_stockholm|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=29. 2. 2016|date=29. 2. 2016}}</ref> * {{ZID|Grčka}}&nbsp;– Maria Kozakou i [[Giorgos Kapoutzidis]] ([[ERT1]], [[ERT HD]], [[ERT World]], ERA 2 i VoC, polufinala i finale)<ref>{{cite web|last1=Zacharis|first1=Thomas|title=Eurovision 2016: Οι Ημιτελικοί και ο Τελικός στην ΕΡΤ|url=http://www.ert.gr/eurovision-2016-i-imiteliki-ke-o-telikos-stin-ert/|website=ert.gr|publisher=ERT|access-date=12. 5. 2016|language=el|date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516184623/http://www.ert.gr/eurovision-2016-i-imiteliki-ke-o-telikos-stin-ert/|archive-date=16. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Gruzija}}&nbsp;– Tuta Čkeidže i Nika Katsia ([[Prvi kanal (gruzijski TV-kanal)|GPB 1]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=2016 წლის ევროფესტივალის პირდაპირ ეთერს პირველ არხზე თუთა ჩხეიძე გაუძღვება|url=http://eurovision-georgia.ge/?page=news&id=124278|website=eurovision-georgia.ge|publisher=GPB|access-date=5. 5. 2016|language=ka|date=27. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120507/http://eurovision-georgia.ge/?page=news&id=124278|archive-date=14. 5. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=ევროვიზია 2016. პირველი ნახევარფინალი|url=http://eurovision-georgia.ge/?page=story&id=163419|website=eurovision-georgia.ge|publisher=GPB|access-date=13. 5. 2016|language=ka|date=10. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Nizozemska}}&nbsp;– [[Jan Smit (pjevač)|Jan Smit]] i [[Cornald Maas]] ([[NPO 1]] i [[BVN]], polufinala i finale);<ref>{{cite web|title=Week van het Eurovisie Songfestival bij NPO|url=http://spreekbuis.nl/week-van-het-eurovisie-songfestival-bij-npo|website=spreekbuis.nl|publisher=Spreekbuis.nl|access-date=9. 5. 2016|language=nl|date=9. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Eurovisie Songfestival 2016 finale|url=http://www.bvn.tv/programma/Eurovisie_Songfestival_2016_finale|website=bvn.tv|publisher=BVN|access-date=3. 5. 2016|language=nl|archive-url=https://archive.today/20160510142935/http://www.bvn.tv/programma/Eurovisie_Songfestival_2016_finale|archive-date=10. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> [[Douwe Bob]] ([[NPO 1]] i [[BVN]], drugo polufinale)<ref>{{cite web|title=Douwe Bob zorgt voor commentaar bij Songfestival|url=http://www.telegraaf.nl/prive/songfestival16/25783859/__Douwe_Bob_laat_van_zich_horen__.html|website=telegraaf.nl|publisher=De Telegraaf|access-date=13. 5. 2016|language=nl|date=12. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Hrvatska}}&nbsp;– Duško Ćurlić ([[HRT|HRT 1]], polufinala i finale); Zlatko Turkalj Turki ([[Radio Zagreb|HR 2]], polufinala i finale)<ref name=HR_delegation>{{cite web|title=Otkriveni posljednji detalji uoči odlaska na Eurosong: "Nina Kraljić stvorena za velike pozornice"|url=http://www.index.hr/black/clanak/otkriveni-posljednji-detalji-uoci-odlaska-na-eurosong-nina-kraljic-je-stvorena-za-velike-pozornice/889389.aspx|website=index.hr|publisher=Index.hr|access-date=25. 4. 2016|language=hr|date=25. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Irska}}&nbsp;– [[Marty Whelan]] ([[RTÉ2]], polufinala; [[RTÉ One]], finale); Neil Doherty i [[Zbyszek Zalinski]] ([[RTÉ Radio 1]], drugo polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=TV Preview: TEN shows you shouldn't miss|url=http://www.rte.ie/ten/blogs/television/2016/0506/786118-tv-preview-ten-shows-you-shouldnt-miss/|website=rte.ie|publisher=RTÉ|access-date=10. 5. 2016|date=6. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Island}}&nbsp;– Gísli Marteinn Baldursson ([[RÚV (TV-kanal)|RÚV]] i [[Rás 2]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|url=http://www.ruv.is/frett/gisli-marteinn-kynnir-eurovision-a-ny|title=Gísli Marteinn kynnir Eurovision á ný|date=15. 4. 2016|website=RÚV.is|publisher=Ríkisútvarpið|language=is|trans-title=Gísli Marteinn ponovo će predstavljati Eurosong|access-date=22. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Italija}}&nbsp;– Filippo Solibello i Marco Ardemagni ([[Rai 4]], polufinala; [[Rai Radio 2]], polufinala i finale);<ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|title=Italy: Rai 4 to broadcast both semi finals|url=http://eurovoix.com/2016/02/10/italy-rai-4-to-broadcast-both-semi-finals/|publisher=Eurovoix|website=eurovoix.com|access-date=10. 2. 2016|date=10. 2. 2016}}</ref> [[Flavio Insinna]] i [[Federico Russo]] ([[Rai 1]], finale)<ref>{{cite web|last1=Muldoon|first1=Padraig|title=Movin’ on up: Italy migrates Eurovision to main channel RAI 1|url=http://wiwibloggs.com/2015/10/02/italy-eurovision-rai-1/103696/|publisher=wiwibloggs.com|access-date=2. 10. 2015|date=2. 10. 2015}}</ref><ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/04/04/italy-flavio-insinna-federico-russo-announced-commentators/|title=Italy: Flavio Insinna & Federico Russo Announced As Commentators|date=4. 4. 2016|access-date=4. 4. 2015|publisher=Eurovoix.com}}</ref> * {{ZID|Izrael}} – ''hebrejski'': Podnatpisi ([[Kanal 1 (Izrael)|Kanal 1]], drugo polufinala i finale (uživo), prvo polufinale (sa zakašnjenjem)); Kobi Menora, Or Vaxman i Nancy Brandes (88 FM, drugo polufinala i finale); ''arapski'': Podnatpisi ([[Kanal 33 (Izrael)|Kanal 33]], drugo polufinala i finale)<ref name=broadcast_IBA>{{cite web|url=http://www.iba.org.il/spokesman/spokesman.aspx?entity=1157916&type=1|script-title=he:נבחרו חברי צוות השיפוט הישראלי לאירוויזיון|date=3. 5. 2016|website=iba.org.il|publisher=IBA|access-date=5. 5. 2016|language=he}}</ref> * {{ZID|Kipar}}&nbsp;– Melina Karageorgiou ([[RIK 1]], RIK SAT, RIK HD i Trito Programma, polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Στην τελική ευθεία οι προετοιμασίες για τον διαγωνισμό τραγουδιού της Eurovision|url=http://www.foni-lemesos.com/agenda/politismos/23476-stin-teliki-eftheia-oi-proetoimasies-gia-ton-diagonismo-tragoudioy-tis-eurovision.html|website=foni-lemesos.com|publisher=I Foni tis Lemesou|access-date=6. 5. 2016|language=el|date=5. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Latvija}}&nbsp;– [[Valters i Kaža|Valters Frīdenbergs]] ([[Latvijas Televīzija|LTV1]], polufinala i finale); Toms Grēviņš ([[Latvijas Televīzija|LTV1]], finale)<ref>{{cite web|title=TIEŠRAIDE! Starptautiskais Eirovīzijas dziesmu konkurss. 1. pusfināls|url=http://ltv.lsm.lv/lv/raksts/10.05.2016-tiesraide-starptautiskais-eirovizijas-dziesmu-konkurss.-1.-pusfi.id71333/|website=ltv.lsm.lv|publisher=Latvijas Televīzija|access-date=10. 5. 2016|language=lv|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603062347/http://ltv.lsm.lv/lv/raksts/10.05.2016-tiesraide-starptautiskais-eirovizijas-dziesmu-konkurss.-1.-pusfi.id71333/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Zināmi pirmie desmit 'Eirovīzijas' finālisti; Igaunija no cīņas izstājas|url=http://www.delfi.lv/izklaide/popmuzika/melomanija/zinami-pirmie-desmit-eirovizijas-finalisti-igaunija-no-cinas-izstajas.d?id=47420389|website=delfi.lv|publisher=Delfi|access-date=11. 5. 2016|language=lv|date=10. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Litvanija}} – Darius Užkuraitis ([[LRT televizija|LRT]], LRT HD i [[LRT Radijas]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last1=Pabiržis|first1=Dovaidas|title="Eurovizija": loterija be pralaimėjimo|url=http://www.veidas.lt/%E2%80%9Eeurovizija%E2%80%9C-loterija-be-pralaimejimo|website=veidas.lt|publisher=Veidas|access-date=10. 5. 2016|language=lt|date=9. 5. 2016|archive-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160510101336/http://www.veidas.lt/%E2%80%9Eeurovizija%E2%80%9C-loterija-be-pralaimejimo|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Mađarska}}&nbsp;– Gábor Gundel Takács ([[Duna TV|Duna]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Jövő héten kezdetét veszi az Eurovíziós Dalfesztivál! Kattints bővebb infókért!|url=http://music-daily.hu/2016/05/05/jovo-heten-kezdetet-veszi-az-eurovizios-dalfesztival-kattints-bovebb-infokert/|website=music-daily.hu|publisher=Music Daily|access-date=9. 5. 2016|language=hu|date=5. 5. 2016|archive-date=4. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604045118/http://music-daily.hu/2016/05/05/jovo-heten-kezdetet-veszi-az-eurovizios-dalfesztival-kattints-bovebb-infokert/|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Makedonija}} – Karolina Petkovska ([[MRT 1]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Официјален почеток на „Избор за песна на Евровизија“- Стокхолм 2016|url=http://mrt.com.mk/node/32180|website=mrt.com.mk|publisher=MRT|access-date=10. 5. 2016|language=mk|date=10. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Malta}} – Arthur Caruana ([[TVM (Malta)|TVM]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last1=Flask|first1=Wayne|title=Ira Losco takes Malta to the Eurovision Song Contest finals|url=http://www.maltatoday.com.mt/arts/music/65090/live_blogging_the_eurovision_semifinal_as_ira_sings_for_maltas_glory#.VzM_24QrKHs|website=maltatoday.com.mt|publisher=Malta Today|access-date=11. 5. 2016|date=11. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Moldavija}} – Gloria Gorceag ([[Moldavija 1]], [[Radio Moldavija]], Radio Moldavija Muzical i [[Radio Moldavija Tineret]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Ceremonia de deschidere a Eurovision 2016: Lidia Isac a strălucit pe covorul roşu|url=http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/ceremonia-de-deschidere-a-eurovision-2016-lidia-isac-a-stralucit-pe-covorul-rosu/|website=trm.md|publisher=TRM|access-date=9. 5. 2016|language=ro|date=9. 5. 2016|archive-date=31. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200731043257/http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/ceremonia-de-deschidere-a-eurovision-2016-lidia-isac-a-stralucit-pe-covorul-rosu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=PRIMA Semifinală Internaţională "Euvision Song Contest" 2016. Partea I-a|url=http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/prima-semifinala-internationala-quot-euvision-song-contest-quot-2016-partea-i-a/|website=trm.md|publisher=TRM|access-date=12. 5. 2016|language=ro|date=10. 5. 2016|archive-date=31. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200731035436/http://www.trm.md/ro/eurovision-2016/prima-semifinala-internationala-quot-euvision-song-contest-quot-2016-partea-i-a/|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Njemačka}}&nbsp;– [[Peter Urban]] ([[EinsFestival]] i [[Phoenix (njemački TV-kanal)|Phoenix]], polufinala; [[Das Erste]], finale)<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Phoenix to broadcast both semi-finals|url=http://eurovoix.com/2016/04/05/germany-phoenix-broadcast-semi-finals/|website=eurovoix.com|publisher=Eurovoix|access-date=6. 4. 2016|date=5. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=ESC 2016: Sendetermine im Fernsehen und Online|url=https://www.eurovision.de/news/ESC-2016-Die-Sendetermine-im-Fernsehen-und-Online,fernsehtermine106.html|website=eurovision.de|publisher=ARD|access-date=24. 4. 2016|language=de|date=22. 4. 2016|archive-date=22. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160422170702/https://www.eurovision.de/news/ESC-2016-Die-Sendetermine-im-Fernsehen-und-Online,fernsehtermine106.html|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Norveška}}&nbsp;– Olav Viksmo Slettan ([[NRK1]], polufinala i finale);<ref>{{cite news|url=https://tv.nrk.no/serie/eurovision-song-contest/MUHU12006316/14-05-2016|title=NRK TV – Eurovision Song Contest 2016 – Finale – 14.05.2016|website=nrk.no|publisher=NRK|trans-title=NRK TV – Eurosong 2016 – Finale – 14. maja 2016|access-date=24. 4. 2016}}</ref> Ronny Brede Aase, Silje Reiten Nordnes i Markus Ekrem Neby ([[NRK3]], finale);<ref>{{cite news|url=https://tv.nrk.no/serie/p3morgens-store-eurovisions-fest/MYNR50200216/14-05-2016|title=NRK TV – P3morgens store Eurovision-fest – 14.05.2016|website=nrk.no|publisher=NRK|trans-title=P3morgenov odlični Eurovizijski tulum|access-date=24. 4. 2016}}</ref> Ole Christian Øen ([[NRK P1]], drugo polufinala i finale)<ref>{{cite news|url=https://radio.nrk.no/serie/eurovision-song-contest-radio/MUHR42770116/12-05-2016|title=NRK Radio – Eurovision Song Contest 2016 – semifinale – 12.05.2016|website=nrk.no|publisher=NRK|access-date=9. 5. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806173523/https://radio.nrk.no/serie/eurovision-song-contest-radio/MUHR42770116/12-05-2016|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Poljska}}&nbsp;– [[Artur Orzech]] ([[TVP 1]] i [[TVP Polonia]] (uživo); [[TVP Rozrywka]] i [[TVP HD]] (idućeg dana), polufinala i finale)<ref>{{cite web|url=http://centruminformacji.tvp.pl/25116985/eurowizyjna-rywalizacja-w-tvp|title=Eurowizyjna rywalizacja w TVP|date=29. 4. 2016|access-date=6. 5. 2015|website=tvp.pl|publisher=TVP|language=pl|trans-title=Eurovizijsko rivalstvo na TVP-u|archive-date=2. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160602002736/http://centruminformacji.tvp.pl/25116985/eurowizyjna-rywalizacja-w-tvp|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Rusija}}&nbsp;– [[Dmitrij Gubernijev]] i Ernest Mackevičijus ([[Rusija-1]] i Rusija HD, sve emisije)<ref>{{cite web|last1=Belikova|first1=Jekaterina|title=Лайфу стали известны имена российских комментаторов конкурса "Евровидение-2016"|url=https://life.ru/t/%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5/406384/laifu_stali_izviestny_imiena_rossiiskikh_kommientatorov_konkursa_ievrovidieniie-2016|website=life.ru|publisher=Life.ru|access-date=6. 5. 2016|language=ru|date=5. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|San Marino}}&nbsp;– Lia Fiorio i Gigi Restivo ([[SMtv San Marino (TV-kanal)|SMtv San Marino]] i [[SMtv San Marino|Radio San Marino]], polufinala i finale)<ref>{{cite news|url=http://www.eurofestivalnews.com/2016/01/13/eurovision-2016-san-marino-rtv-conferma-al-commento-duo-fiorio-restivo/|title=Eurovision 2016: San Marino RTV conferma al commento il duo Fiorio-Restivo|date=13. 1. 2016|website=eurofestivalnews.com|publisher=Eurofestival News|language=it|access-date=19. 4. 2016|trans-title=Eurosong 2016: San Marino RTV potvrdio je da će komentatori biti Fiorio i Restivo}}</ref> * {{ZID|Slovenija}}&nbsp;– Andrej Hofer ([[Radiotelevizija Slovenije|RTV SLO2]], polufinala; RTV SLO1, finale; [[Radio Val 202]], drugo polufinala i finale; Radio Maribor, polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Evrovizijski teden na Televiziji Slovenija|url=http://www.rtvslo.si/sporocila-za-javnost/evrovizijski-teden-na-televiziji-slovenija/391496|website=rtvslo.si|publisher=Radiotelevizija Slovenija|access-date=26. 4. 2016|trans-title=Eurovizijska sedmica na Radioteleviziji Slovenije|date=25. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Srbija}}&nbsp;– Dragan Ilić ([[RTS 1]], [[Radiotelevizija Srbije|RTS HD]] i [[RTS Sat]], prvo polufinale); [[Duška Vučinić-Lučić|Duška Vučinić]] (RTS 1, RTS HD i RTS Sat, drugo polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Pesma Evrovizije 2016, polufinale 1, prenos|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2308255/.html|website=rts.rs|publisher=RTS|access-date=10. 5. 2016|language=sr}}</ref><ref>{{cite web|title=Pesma Evrovizije 2016, polufinale 2, prenos|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2311272/prenos-evrovizije-2016-polufinale-2-prenos.html|website=rts.rs|publisher=RTS|access-date=10. 5. 2016|language=sr}}</ref><ref>{{cite web|title=Pesma Evrovizije 2016, Finale, prenos|url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2316494/.html|website=rts.rs|publisher=RTS|access-date=13. 5. 2016|language=sr}}</ref> * {{ZID|Španija}}&nbsp;– [[José María Íñigo]] i [[Julia Varela]] ([[La 2 (Španija)|La 2]], polufinala; [[La 1 (Španija)|La 1]], finale)<ref>{{cite web|url=http://www.rtve.es/television/20160413/jose-maria-inigo-julia-varela-repiten-como-comentaristas-eurovision-2016-para-tve/1336582.shtml|title=José María Iñigo y Julia Varela repiten como comentaristas de Eurovisión 2016 para TVE|language=es|trans-title=José María Iñigo i Julia Varela ponovo će biti komentatori Eurosonga 2016. za TVE|work=rtve.es|access-date=13. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Švedska}}&nbsp;– [[Lotta Bromé]] ([[SVT1]], polufinala i finale);<ref>{{cite web|url=http://www.svt.se/melodifestivalen/lotta-brome-kommenterar-eurovision-song-contest-2016-det-ar-lite-av-en-drom|title=Lotta Bromé kommenterar Eurovision Song Contest 2016: ”Det är lite av en dröm”|language=sv|trans-title=Lotta Bromé komentirat će Eurosong 2016: "Ovo mi je pomalo san"|work=sverigesradio.se|access-date=13. 4. 2016}}</ref> [[Carolina Norén]] i [[Björn Kjellman]] ([[SR P4]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Eurovisionfesten kan börja – här är Sveriges Radios bevakning|url=http://sverigesradio.se/sida/gruppsida.aspx?programid=4922&grupp=22873&artikel=6415442|website=sverigesradio.se|publisher=Sveriges Radio|access-date=28. 4. 2016|language=sv|date=20. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Švicarska}}&nbsp;– ''njemački'': [[Sven Epiney]] ([[SRF zwei]], polufinala; [[SRF 1]], finale); Peter Schneider i Gabriel Vetter ([[SRF 1]] i [[Radio SRF 3]], finale)<ref>{{cite web|title=«Eurovision Song Contest» 2016 – Der Countdown|url=http://www.srf.ch/sendungen/eurovision-song-contest/eurovision-song-contest-2016-der-countdown|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=19. 4. 2016|language=de|trans-title=Eurosong 2016 – odbrojavanje|date=18. 4. 2016}}</ref> ''francuski'': [[Jean-Marc Richard]] i Nicolas Tanner ([[RTS Deux]], drugo polufinala i finale);<ref>{{cite web|title=Eurosong 2016 Finale internationale|url=http://tvprogramm.srf.ch/details/1964076089|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=3. 5. 2016|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120554/http://tvprogramm.srf.ch/details/1964076089|archive-date=14. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> ''italijanski'': Clarissa Tami ([[RSI La 2]], drugo polufinale);<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 La semifinale|url=http://tvprogramm.srf.ch/details/1952833898|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=3. 5. 2016|language=it}}</ref> Clarissa Tami i Michele "Cerno" Carobbio ([[RSI La 1]], finale)<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 Spettacoli|url=http://tvprogramm.srf.ch/details/1954458265|website=srf.ch|publisher=Schweizer Radio und Fernsehen|access-date=3. 5. 2016|language=it}}</ref> * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&nbsp;– [[Scott Mills]] i [[Mel Giedroyc]] ([[BBC Four]], polufinala); [[Graham Norton]] ([[BBC One]], finale); [[Ken Bruce]] ([[BBC Radio 2]], finale)<ref>{{cite web|last1=Palmer|first1=Siobhan|title=When is Eurovision 2016 and how can I watch it?|url=http://www.telegraph.co.uk/tv/2016/04/04/when-is-eurovision-2016-and-how-can-i-watch-it/|website=telegraph.co.uk|publisher=The Daily Telegraph|access-date=21. 4. 2016|date=4. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Radio 2 info and Q&A with Ken Bruce|url=http://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/eurovision2016/ken|website=bbc.co.uk|publisher=BBC|access-date=28. 4. 2016|date=25. 4. 2016}}</ref> * {{ZID|Ukrajina}}&nbsp;– [[Timur Mirošničenko]] i Tetijana Terekhova (UA:Prvi, polufinala i finale);<ref>{{cite web|title=Джамала виступить 15-ю у другому півфіналі Євробачення-2016|url=http://1tv.com.ua/news/channel/78211|website=1tv.com.ua|publisher=NTU|access-date=19. 4. 2016|language=uk|trans-title=Jamala će nastupiti 15. u drugom polufinalu Eurosonga 2016.|date=8. 4. 2016|archive-date=25. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160425161825/http://1tv.com.ua/news/channel/78211|url-status=dead}}</ref> Olena Zelinčenko ([[Radio Ukrajine]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=Українське радіо транслюватиме Міжнародний пісенний конкурс «Євробачення-2016»|url=http://schedule.nrcu.gov.ua/news.html?newsID=24437|website=nrcu.gov.ua|access-date=6. 5. 2016|language=uk|date=4. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120607/http://schedule.nrcu.gov.ua/news.html?newsID=24437|url-status=dead}}</ref> {{div col end}} === Zemlje koje nisu učestvovale === {{div col|cols=2}} * {{ZID|Kazahstan}}&nbsp;– Dijana Snjegina i Kaldibek Žajsanbaj (Khabar, polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=«Хабар» покажет прямую трансляцию первого полуфинала конкурса Eurovision-2016|url=http://khabar.kz/ru/news/kultura/item/54877-khabar-pokazhet-pryamuyu-translyatsiyu-pervogo-polufinala-konkursa-eurovision-2016|website=khabar.kz|publisher=Khabar Agency|access-date=11. 5. 2016|language=ru|date=11. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170525222415/http://khabar.kz/ru/news/kultura/item/54877-khabar-pokazhet-pryamuyu-translyatsiyu-pervogo-polufinala-konkursa-eurovision-2016|archive-date=25. 5. 2017|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Kina}}&nbsp;– [[Kubert Leung]] i Wu Zhoutong ([[Hunan TV]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/04/25/china-hunan-television-broadcast-eurovision-live-tv/|title=China: Hunan Television to broadcast Eurovision live on TV|date=25. 4. 2016|access-date=26. 4. 2016|publisher=Eurovoix.com}}</ref> * {{ZID|Kosovo}}&nbsp;– ''Nije poznato'' ([[Radiotelevizija Kosova|RTK]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/05/05/kosovo-broadcasting-61st-eurovision-song-contest/|title=Kosovo: Broadcasting 61st Eurovision Song Contest|date=5. 5. 2016|access-date=5. 5. 2016|publisher=Eurovoix.com}}</ref> * {{ZID|Novi Zeland}}&nbsp;– ''Bez komentatora'' (BBC UKTV, finale) * {{ZID|Portugal}}&nbsp;– Hélder Reis ([[Radiotelevizija Portugala|RTP]], polufinala i finale)<ref>{{cite web|last=Granger|first=Anthony|url=http://eurovoix.com/2016/04/15/portugal-rtp-will-now-broadcast-eurovision-2016/|title=Portugal: RTP will now broadcast Eurovision 2016|date=15. 4. 2016|access-date=15. 4. 2016|publisher=Eurovoix.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dn.pt/media/interior/rtp-volta-atras-afinal-habemus-eurovisao-5128565.html|title=RTP volta atrás. Afinal, "habemus" Eurovisão!|trans-title=RTP, vrati se nazad. Nakon svega toga, "imamo" Eurosong!}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.escportugal.pt/2016/04/esc2016-helder-reis-sera-o-comentador.html|title=Hélder Reis será o comentador da RTP|trans-title=Hélder Reis bit će komentator RTP-a}}</ref> * {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&nbsp;– [[Carson Kressley]] i [[Michelle Collins (komičarka)|Michelle Collins]] ([[Logo TV]], finale)<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2016 – About the Show|url=http://www.logotv.com/shows/eurovision-song-contest-2016|website=logotv.com|publisher=Logo TV|access-date=2. 5. 2016|archive-date=2. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160602193932/http://www.logotv.com/shows/eurovision-song-contest-2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/music/see-kim-chi-bob-the-drag-queen-and-naomi-smalls-173047105.html|title=See Kim Chi, Bob the Drag Queen, and Naomi Smalls Serve ‘Realness’ in Exclusive ‘RuPaul’s Drag Race’ Music Video Preview|last=Parker|first=Lyndsey|date=9. 5. 2016|work=Yahoo!|access-date=11. 5. 2016}}</ref> {{div col end}} === Prijenos na međunarodnom znakovnom jeziku === Dana 22. aprila 2016. SVT je objavio da će gluhonijemim osobama omogućiti prijenos sve tri večeri na [[Međunarodni znakovni jezik|međunarodnom znakovnom jeziku]]. Producent sve tri večeri bila je Julia Kankkonen.<ref>{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Eurovision 2016 to be broadcast with international sign performances|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=eurovision_2016_to_be_broadcast_with_international_sign_performances|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=10. 5. 2016|date=22. 4. 2016}}</ref> Nastupe svih učesnika prevelo je 10, dok je dijalog voditelja prevelo 3 osobe.<ref name=SE_broadcast>{{cite web|last1=Martinsson|first1=Niclas|title=Dansande händer i Eurovision|url=http://www.dovastidning.se/kultur/item/685-dansande-hander-i-eurovision|website=dovastidning.se|publisher=Dövas Tidning|access-date=10. 5. 2016|language=sv|date=6. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017222841/http://www.dovastidning.se/kultur/item/685-dansande-hander-i-eurovision|archive-date=17. 10. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Vivien Batory: Ser frem til at tolke den internationale Eurovision Song Contest|url=http://loud.land/2016/05/vivien-batory-ser-frem-til-at-tolke-den-internationale-eurovision-song-contest/|website=loud.land|publisher=Lound.land|access-date=14. 5. 2016|language=da|date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160510040122/http://loud.land/2016/05/vivien-batory-ser-frem-til-at-tolke-den-internationale-eurovision-song-contest/|archive-date=10. 5. 2016|url-status=dead}}</ref> Ispod se nalazi spisak svih prevodioca. {{div col|cols=2}} * Ebru Bilen Basaran (Danska) * Laith Fathulla (Švedska) * Rafael-Evitan Grombelka (Njemačka) * Amina Ouahid (Švedska) * Tommy Rangsjö (Švedska) * Pavel Rodionov (Rusija) * Laura Levita Valyte (Litvanija) * Kolbrún Völkudóttir (Island) * Xuejia Rennie Zacsko (Švedska) * Amadeus Lantz (Švedska) * Georg Marsh (Austrija) * Markus Aro (Finska) * Vivien Batory (Danska) {{div col end}} Sve tri večeri na međunarodnom znakovnom jeziku bile su dostupne na [[internet]]u,<ref name=SE_broadcast /> dok su ih sljedeće zemlje prenosile na televiziji: {{div col|cols=2}} * {{ZID|Austrija}}&nbsp;– [[ORF 2]] (finale)<ref>{{cite web|title="Eurovision Song Contest": ZOE glänzt in mintgrüner Traumrobe am Roten Teppich|url=http://www.ots.at/presseaussendung/OTS_20160509_OTS0073/eurovision-song-contest-zoe-glaenzt-in-mintgruener-traumrobe-am-roten-teppich|website=ots.at|publisher=OTS|access-date=10. 5. 2016|language=de|date=9. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Danska}}&nbsp;– [[DR Ramasjang]] (polufinala i finale)<ref>{{cite web|last1=Dohrmann|first1=Jan|title=Grand Prix-fest for døve på Ramasjang|url=http://www.dr.dk/om-dr/nyheder/grand-prix-fest-doeve-paa-ramasjang|website=dr.dk|publisher=DR|access-date=10. 5. 2016|language=da|date=9. 5. 2016}}</ref> * {{ZID|Litvanija}}&nbsp;– [[LRT Kultūra]] (polufinala i finale)<ref>{{cite web|title=LRT KULTŪRA transliuos "Euroviziją" kurtiesiems|url=http://www.lrt.lt/naujienos/eurovizija_2016/31/134968|website=lrt.lt|publisher=LRT|access-date=10. 5. 2016|language=lt|date=28. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017222505/http://www.lrt.lt/naujienos/eurovizija_2016/31/134968|archive-date=17. 10. 2017|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Norveška}}&nbsp;– [[NRK1 Tegnspråk]] (polufinala i finale) * {{ZID|Švedska}}&nbsp;– [[SVT24]] (polufinala i finale)<ref name=SE_broadcast /> {{div col end}} == Službeni album == {{Infokutija album | kurzivan naslov = ne | Ime = Eurovision Song Contest: Stockholm 2016 | Tip izdanja = komplikacija | Artist = [[Eurosong]]a | Cover = ESC 2016 album cover.jpg | Background = #8FBC8F | Izdat = 15. 4. 2016. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika|Pop]] | Dužina = {{unbulleted list|65:26 (1. CD)|62:56 (2. CD)}} | Kuća = [[Universal Music Group|Universal]] | Producent(i) = | Ton majstor = | Snimljen = | Fotografija = | Dizajn = | Kritike = | Prošli album = ''[[Eurosong 2016.#Službeni album|Eurovision Song Contest: Vienna 2015]]''<br>(2015) | Ovaj album = '''''Eurovision Song Contest: Stockholm 2016''''' (2016) | Sljedeći album = ''[[Eurosong 2017.#Službeni album|Eurovision Song Contest: Bit će određeno 2017]]''<br>(2017) }} '''''Eurovision Song Contest: Stockholm 2016''''' je službeni kompilacijski album takmičenja. Sastavila ga je [[Evropska radiodifuzijska unija]], a objavio [[Universal Music Group|Universal]]. Digitalna verzija objavljena je 15. aprila, a CD-verzija 22. aprila.<ref name="iTunes">{{cite web|url=https://itunes.apple.com/gb/album/eurovision-song-contest-2016/id1098144806|title=Eurovision Song Contest 2016 Stockholm by Various Artists on iTunes|work=iTunes|access-date=13. 4. 2016}}</ref> Album sadrži 42. numere svih zemalja učesnica, pa i Rumunije koja se morala povući s takmičenja zbog dugova.<ref name="romanian_disqualification" /><ref>{{cite web|title=Official Eurovision Song Contest 2016 CD + FREE Coaster Set|url=https://shop.eurovision.tv/default/collectibles/cd/the-official-eurovision-song-contest-cd-2016.html|website=eurovision.tv|publisher=EBU|access-date=29. 3. 2016|date=29. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160402112500/https://shop.eurovision.tv/default/collectibles/cd/the-official-eurovision-song-contest-cd-2016.html|archive-date=2. 4. 2016|url-status=dead}}</ref> {{Spisak pjesama | naslov = 1. CD | dodatna_kolona = Izvođač | ukupno_trajanje = 65:26 | dodatna1 = [[Eneda Tarifa]] | naziv1 = [[Fairytale (Eneda Tarifa)|Fairytale]] | bilješka1 = {{Esccnty|Albanija}} | trajanje1 = 3:00 | dodatna2 = [[Iveta Mukučjan]] | naziv2 = [[LoveWave]] | bilješka2 = {{Esccnty|Armenija}} | trajanje2 = 2:58 | dodatna3 = [[Zoë Straub|Zoë]] | naziv3 = [[Loin d'ici]] | bilješka3 = {{Esccnty|Austrija}} | trajanje3 = 3:00 | dodatna4 = [[Dami Im]] | naziv4 = [[Sound of Silence (Dami Im)|Sound of Silence]] | bilješka4 = {{Esccnty|Australija}} | trajanje4 = 3:03 | dodatna5 = [[Samra Rahimli|Samra]] | naziv5 = [[Miracle (Samra Rahimli)|Miracle]] | bilješka5 = {{Esccnty|Azerbejdžan}} | trajanje5 = 3:00 | dodatna6 = [[Dalal Midhat-Talakić|Dalal]] i [[Deen]] ft. [[Ana Rucner]] i [[Jasmin Fazlić Jala|Jala]] | naziv6 = [[Ljubav je]] | bilješka6 = {{Esccnty|Bosna i Hercegovina}} | trajanje6 = 3:00 | dodatna7 = [[Laura Tesoro]] | naziv7 = [[What's the Pressure]] | bilješka7 = {{Esccnty|Belgija}} | trajanje7 = 2:52 | dodatna8 = [[Poli Genova]] | naziv8 = [[If Love Was a Crime]] | bilješka8 = {{Esccnty|Bugarska}} | trajanje8 = 2:59 | dodatna9 = [[Aleksandar Ivanov (pjevač)|Ivan]] | naziv9 = [[Help You Fly]] | bilješka9 = {{Esccnty|Bjelorusija}} | trajanje9 = 3:02 | dodatna10 = [[Rykka]] | naziv10 = [[The Last of Our Kind]] | bilješka10 = {{Esccnty|Švicarska}} | trajanje10 = 3:00 | dodatna11 = [[Minus One (grupa)|Minus One]] | naziv11 = [[Alter Ego (Minus One)|Alter Ego]] | bilješka11 = {{Esccnty|Kipar}} | trajanje11 = 3:00 | dodatna12 = [[Gabriela Gunčíková]] | naziv12 = [[I Stand (pjesma)|I Stand]] | bilješka12 = {{Esccnty|Češka}} | trajanje12 = 3:00 | dodatna13 = [[Jamie-Lee Kriewitz|Jamie-Lee]] | naziv13 = [[Ghost (Jamie-Lee Kriewitz)|Ghost]] | bilješka13 = {{Esccnty|Njemačka}} | trajanje13 = 2:55 | dodatna14 = [[Lighthouse X]] | naziv14 = [[Soldiers of Love (Lighthouse X)|Soldiers of Love]] | bilješka14 = {{Esccnty|Danska}} | trajanje14 = 3:00 | dodatna15 = [[Jüri Pootsmann]] | naziv15 = [[Play (Jüri Pootsmann)|Play]] | bilješka15 = {{Esccnty|Estonija}} | trajanje15 = 3:00 | dodatna16 = [[Barei (pjevačica)|Barei]] | naziv16 = [[Say Yay!]] | bilješka16 = {{Esccnty|Španija}} | trajanje16 = 2:57 | dodatna17 = [[Sandhja]] | naziv17 = [[Sing It Away]] | bilješka17 = {{Esccnty|Finska}} | trajanje17 = 2:59 | dodatna18 = [[Amir Haddad|Amir]] | naziv18 = [[J'ai cherché]] | bilješka18 = {{Esccnty|Francuska}} | trajanje18 = 3:00 | dodatna19 = [[Joe i Jake|Joe & Jake]] | naziv19 = [[You're Not Alone (Joe i Jake)|You're Not Alone]] | bilješka19 = {{Esccnty|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | trajanje19 = 2:50 | dodatna20 = [[Nika Kočarov & Young Georgian Lolitas]] | naziv20 = [[Midnight Gold]] | bilješka20 = {{Esccnty|Gruzija}} | trajanje20 = 2:56 | dodatna21 = [[Argo (grupa)|Argo]] | naziv21 = [[Utopian Land]] | bilješka21 = {{Esccnty|Grčka}} | trajanje21 = 2:55 | dodatna22 = [[Nina Kraljić]] | naziv22 = [[Lighthouse (Nina Kraljić)|Lighthouse]] | bilješka22 = {{Esccnty|Hrvatska}} | trajanje22 = 3:00 }} {{Spisak pjesama | naslov = 2. CD | dodatna_kolona = Izvođač | ukupno_trajanje = 62:56 | dodatna1 = [[Freddie (pjevač)|Freddie]] | naziv1 = [[Pioneer (pjesma)|Pioneer]] | bilješka1 = {{Esccnty|Mađarska}} | trajanje1 = 2:59 | dodatna2 = [[Nicky Byrne]] | naziv2 = [[Sunlight (pjesma Nickyja Byrnea)|Sunlight]] | bilješka2 = {{Esccnty|Irska}} | trajanje2 = 2:59 | dodatna3 = [[Hovi Star]] | naziv3 = [[Made of Stars]] | bilješka3 = {{Esccnty|Izrael}} | trajanje3 = 3:01 | dodatna4 = [[Greta Salóme Stefánsdóttir|Greta Salóme]] | naziv4 = [[Hear Them Calling]] | bilješka4 = {{Esccnty|Island}} | trajanje4 = 2:57 | dodatna5 = [[Francesca Michielin]] | naziv5 = [[No Degree of Separation]] | bilješka5 = {{Esccnty|Italija}} | trajanje5 = 3:08 | dodatna6 = [[Donny Montell]] | naziv6 = [[I've Been Waiting for This Night]] | bilješka6 = {{Esccnty|Litvanija}} | trajanje6 = 3:03 | dodatna7 = [[Justs Sirmais|Justs]] | naziv7 = [[Heartbeat (Justs)|Heartbeat]] | bilješka7 = {{Esccnty|Latvija}} | trajanje7 = 2:57 | dodatna8 = [[Lidia Isac]] | naziv8 = [[Falling Stars (pjesma)|Falling Stars]] | bilješka8 = {{Esccnty|Moldavija}} | trajanje8 = 2:57 | dodatna9 = [[Highway]] | naziv9 = [[The Real Thing (Highway)|The Real Thing]] | bilješka9 = {{Esccnty|Crna Gora}} | trajanje9 = 3:01 | dodatna10 = [[Kaliopi]] | naziv10 = [[Dona (pjesma)|Dona]] | bilješka10 = {{Esccnty|Makedonija}} | trajanje10 = 3:01 | dodatna11 = [[Ira Losco]] | naziv11 = [[Walk on Water (Ira Losco)|Walk on Water]] | bilješka11 = {{Esccnty|Malta}} | trajanje11 = 3:03 | dodatna12 = [[Douwe Bob]] | naziv12 = [[Slow Down (Douwe Bob)|Slow Down]] | bilješka12 = {{Esccnty|Nizozemska}} | trajanje12 = 2:45 | dodatna13 = [[Agnete Johnsen|Agnete]] | naziv13 = [[Icebreaker (pjesma)|Icebreaker]] | bilješka13 = {{Esccnty|Norveška}} | trajanje13 = 2:54 | dodatna14 = [[Michał Szpak]] | naziv14 = [[Color of Your Life]] | bilješka14 = {{Esccnty|Poljska}} | trajanje14 = 3:00 | dodatna15 = [[Ovidiu Anton]] | naziv15 = [[Moment of Silence (pjesma)|Moment of Silence]] | bilješka15 = {{Esccnty|Rumunija}} | trajanje15 = 2:59 | dodatna16 = [[Sanja Vučić|Sanja Vučić ZAA]] | naziv16 = [[Goodbye (Shelter)]] | bilješka16 = {{Esccnty|Srbija}} | trajanje16 = 3:03 | dodatna17 = [[Sergej Lazarev]] | naziv17 = [[You Are the Only One (Sergej Lazarev)|You Are the Only One]] | bilješka17 = {{Esccnty|Rusija}} | trajanje17 = 3:06 | dodatna18 = [[Frans Jeppsson Wall|Frans]] | naziv18 = [[If I Were Sorry]] | bilješka18 = {{Esccnty|Švedska}} | trajanje18 = 3:04 | dodatna19 = [[ManuElla]] | naziv19 = [[Blue and Red]] | bilješka19 = {{Esccnty|Slovenija}} | trajanje19 = 2:57 | dodatna20 = [[Serhat (pjevač)|Serhat]] | naziv20 = [[I Didn't Know (pjesma)|I Didn't Know]] | bilješka20 = {{Esccnty|San Marino}} | trajanje20 = 3:01 | dodatna21 = [[Jamala]] | naziv21 = [[1944 (pjesma)|1944]] | bilješka21 = {{Esccnty|Ukrajina}} | trajanje21 = 3:01 }} === Ljestvice === {| style="text-align:center" class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" | Ljestvica (2016) ! scope="col" | Najbolji<br>plasman |- ! scope="row" | Australski albumi ([[ARIA Charts|ARIA]])<ref>{{cite web|url=http://www.australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&titel=Stockholm+2016&cat=a|title=australian-charts.com - Australian charts portal|last=Hung|first=Steffen|website=www.australian-charts.com|access-date=28. 5. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> | 9. |- ! scope="row" | Austrijski albumi ([[Ö3 Austria Top 40]])<ref>{{cite web|url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&titel=Stockholm+2016&cat=a|title=Das österreichische Hitparaden- und Musik-Portal|last=Hung|first=Steffen|website=austriancharts.at|language=de|access-date=28. 5. 2016}}</ref> | 3. |- ! scope="row" | Britanski kompilacijski albumi ([[Official Charts Company|OCC]])<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/archive-chart/_/4/%7B%7B%7Bdate%7D%7D%7D|title=Official Compilations Chart Top 100|publisher=Official Charts Company|access-date=28. 5. 2016}}</ref> | 9. |- ! scope="row" | Finski albumi ([[Suomen virallinen lista]])<ref>{{cite web|url=http://www.ifpi.fi/tilastot/virallinen-lista/artistit/Eurovision+Song+Contest/Stockholm+2016|title=Eurovision Song Contest: Stockholm 2016|publisher=Musiikkituottajat – IFPI Finland|language=fi|access-date=28. 5. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> | 31. |- ! scope="row" | Francuski albumi ([[Syndicat National de l'Édition Phonographique|SNEP]])<ref>{{cite web|url=http://www.lescharts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&titel=Stockholm+2016&cat=a|title=lescharts.com - Les charts français|last=Hung|first=Steffen|website=www.lescharts.com|access-date=25. 8. 2016}}</ref> | 81. |- ! scope="row" | Norveški albumi ([[VG-lista]])<ref>{{cite web|url=http://www.norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&titel=Stockholm+2016&cat=a|title=norwegiancharts.com - Norwegian charts portal|last=Hung|first=Steffen|website=www.norwegiancharts.com|access-date=28. 5. 2016}}</ref> | 30. |- ! scope="row" | Švicarski albumi ([[Schweizer Hitparade]])<ref>{{cite web|url=http://www.swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Eurovision+Song+Contest&titel=Stockholm+2016&cat=a|title=The Official Swiss Charts and Music Community|last=Hung|first=Steffen|website=www.swisscharts.com|access-date=28. 5. 2016}}</ref> | 2. |- |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:ESC2016 - Australia 09.jpg|Dami Im izvodi "Sound of Silence" (Australija) Datoteka:ESC2016 - Austria 07.jpg|Zoë izvodi "Loin d'ici" (Austrija) Datoteka:ESC2016 - Bulgaria 05.jpg|Poli Genova izvodi "If Love Was a Crime" (Bugarska) Datoteka:ESC2016 - Czech Republic 16.jpg|Gabriela Gunčíková izvodi "I Stand" (Češka) Datoteka:ESC2016 - Armenia 03.jpg|Iveta Mukučjan izvodi "LoveWave" (Armenija) Datoteka:ESC2016 - France 07.jpg|Amir izvodi "J'ai cherché" (Francuska) Datoteka:ESC2016 - Netherlands 12.jpg|Douwe Bob izvodi "Slow Down" (Nizozemska) Datoteka:ESC2016 - Hungary 03.jpg|Freddie izvodi "Pioneer" (Mađarska) Datoteka:ESC2016 - Germany 04.jpg|Jamie-Lee izvodi "Ghost" (Njemačka) Datoteka:ESC2016 - Poland 02.jpg|Michał Szpak izvodi "Color of Your Life" (Poljska) Datoteka:ESC2016 - Russia 02.jpg|Sergej Lazarev izvodi "You Are the Only One" (Rusija) Datoteka:ESC2016 - Sweden 02.jpg|Frans izvodi "If I Were Sorry" (Švedska) Datoteka:ESC2016 - United Kingdom 19.jpg|Joe i Jake izvode "You're Not Alone" (Ujedinjeno Kraljevstvo) Datoteka:ESC2016 - Ukraine 03.jpg|Jamala izvodi "1944" (Ukrajina) Datoteka:ESC2016 Grand Final Interval Act 14.jpg|Måns i Petra izvode "Love Love Peace Peace" (čin u pauzi) </gallery> == Također pogledajte == * [[Dječji Eurosong 2016.]] == Napomene i reference == === Napomene === # {{Note|a}}Izraelu, koji je bio smješten u 6. šeširu, dodijeljeno je da nastupa u drugom polufinalu jer se datum prvog polufinala poklapao s državnim praznikom. # {{Note|b}}Rumunija, koja je prvobitno trebala nastupati u drugom polufinalu, morala se povući s takmičenja zbog dugova. # {{Note|c}}Pjesma sadrži neke riječi na [[pontski jezik|pontskom]], dijalektu [[grčki jezik|grčkog]] koji se govori u [[Sjeverna Grčka|Sjevernoj Grčkoj]].<ref name=":1">{{cite web|title = Greece: Argo to Stockholm|url = http://eurovisionworld.com/?esc=greece-argo-to-stockholm|website = Eurovisionworld|access-date = 13. 2. 2016|language = en}}</ref> === Reference === {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Eurovision Song Contest 2016}} * {{URL|www.eurovision.tv|Službeni sajt}} * [https://www.youtube.com/watch?v=nRR3ppOqBzw Prvo polufinale] na [[YouTube]]u * [https://www.youtube.com/watch?v=F-or2LKrAHM Drugo polufinale] na YouTubeu * [https://www.youtube.com/watch?v=no1v1-2HZ6g Finale] na YouTubeu {{Eurosong}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2016. u Švedskoj]] [[Kategorija:2016. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švedskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2016.|*]] 39xvwegy3ggadv7x6r41ky0lt2569eu Eurosong 1991. 0 388750 3892176 3887244 2026-06-01T06:41:43Z Panasko 146730 3892176 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Eurovizija | naziv =Eurosong 1991. | finale = 4. maj 1991. | voditelji = [[Gigliola Cinquetti]]<br />[[Toto Cutugno]] | dirigent = [[Bruno Canfora]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | izvršni_producent = [[Riccardo Donna]] | emiter = [[Radiotelevisione Italiana]] (RAI) | mjesto_održavanja = [[Cinecittà|Studio 15 di Cinecittà]]<br>[[Rim]], [[Italija]] | pobjednička pjesma = {{ZID|Švedska}}<br />"[[Fångad av en stormvind]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | sudionice = 22 | debitiranje = {{ZID|Njemačka}} | povratak = {{ZID|Malta}} | odustajanje = {{ZID|Holandija}}<br /> {{ZID|Zapadna Njemačka}} | bez_poena = {{ZID|Austrija}} | čin_tokom_pauze = [[Arturo Brachetti]] | uvodni_čin = Toto Cutugno pjeva "[[Insieme: 1992]]" i Gigliola Cinquetti pjeva "[[Non ho l'età]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1990.|1990]] | ovo_takmičenje = 1991 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1992.|1992]] }} '''Eurosong 1991.''' bio je tridesetšesti [[Eurosong]], održan 4. maja 1991. u [[Rim]]u. Zbog napetih situacija u Jugoslaviji, [[Radiotelevisione Italiana|RAI]] je odlučio da premjesti takmičenje iz [[Sanremo|Sanrema]] u [[Rim]], koji je bio mnogo sigurniji. Ovo je bio posljednji put da se [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] takmičila. Naredne godine takmičila se [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] koja se sastojala samo od Srbije i Crne Gore. Također, [[Njemačka]] je prvi puta nastupila kao ujedinjena država nakon što su se [[Istočna Njemačka]] i [[Zapadna Njemačka]] ujedinile. [[Carola Häggkvist|Carola]] je pobijedila se pjesmom "[[Fångad av en stormvind]]". Ovo je treća pobjeda Švedske. Međutim, prvo su bile dvije pobjednice (druga je bila Francuska [[Amina Annabi|Amina]]) s obzirom da su obje pjesme osvojile 146 bodova. Švedska i Francuska su imale po 4 dvanaestice, ali Švedska je imala više desetki, pa je pobijedila. Po današnjim pravilima Francuska bi pobijedila jer je dobila bodove od više država nego Švedska. ==Pregled== Najprije je bilo planirano da se takmičenje održi u Teatru Ariston u Sanremu, gdje se muzički festival San Remo održava svake godine. Ovime su organizatori trebali odati počast talijanskom festivalu koji je inspirisao stvaranje Eurosonga. Ali nakon invazije Iraka na Kuvajt i izbijanja [[Zalivski rat|Zalivskog rata]], domaćinska televizija RAI odlučila je u januaru 1991. preseliti takmičenje u Rim, kako bi bolje osigurala sigurnost stranih delegacija. Ovo je izazvalo ozbiljne organizacijske probleme i kašnjenja. Voditelji su bili [[Gigliola Cinquetti]] i [[Toto Cutugno]], italijanski pobjednici koji su otvorili šou svojim pobjedničkim pjesmama. Cutugno je otvorio takmičenje pjevajući svoju pobjedničku pjesmu Insieme: 1992, a Cinquetti je izvela svoju pobjedničku pjesmu, Non ho l'età. Cutugno je teško izgovarao imena pjevača i dirigenata. Unatoč tome, 7 miliona Italijana je pratili šou. Glasovi su čitani i na italijanskome. Skoro cijeli šou je vođen na Italijanskom, koji nije službeni jezik EBU-a. Nizozemska se nije takmičila zbog dana žalosti, pa je umjesto nje uskočila Malta, koja se vratila nakon 16 godina izbivanja, a koja se nije mogla takmičiti ranije radi ograničenja broja zemalja. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1991|url=http://www.diggiloo.net/?1991|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=11. 6. 2015}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Jugoslavija}} || [[srpski jezik|srpski]] || [[Bebi Dol]] || "[[Brazil (pjesma)|Brazil]]" || — || 21 || 1 |- | 02 || {{ZID|Island}} || [[islandski jezik|islandski]] || [[Stefán Hilmarsson]] & [[Eyfi]] || "[[Draumur um Nínu]]" || Ninin san || 15 || 26 |- | 03 || {{ZID|Malta}} || [[engleski jezik|engleski]] || [[Georgina Abela]] & [[Paul Giordimaina]] || "[[Could It Be]]" || Može li biti || 6 || 106 |- | 04 || {{ZID|Grčka}} || [[grčki jezik|grčki]] || [[Sophia Vossou]] || "[[I Anixi]]" (Η άνοιξη) || Proljeće || 13 || 36 |- | 05 || {{ZID|Švicarska}} || [[talijanski jezik|talijanski]] || [[Sandra Simó]] || "[[Canzone per te]]" ||Pjesma za tebe || 5 || 118 |- | 06 || {{ZID|Austrija}} || [[njemački jezik|njemački]] || [[Thomas Forstner]] || "[[Venedig im Regen]]" || Venecija na kiši || 22 || 0 |- | 07 || {{ZID|Luksemburg}} || [[francuski jezik|francuski]]|| [[Sarah Bray]] || "[[Un baiser volé]]" || Ukradeni poljubac || 14 || 29 |- style="background:gold;" | '''08''' || '''{{ZID|Švedska}}''' || '''[[švedski jezik|švedski]]''' || '''[[Carola Häggkvist]]''' || '''"[[Fångad av en stormvind]]"''' || '''Uhvaćena u oluji''' || '''1''' || '''146''' |- | 09 || {{ZID|Francuska}} || [[francuski jezik|francuski]] || [[Amina Annabi]] || "[[C'est le dernier qui a parlé qui a raison]]" || Zadnji koji govori je u pravu || 2 || 146 |- | 10 || {{ZID|Turska}} || [[turski jezik|turski]] || [[İzel Çeliköz]], [[Reyhan Karaca]] & [[Can Uğurluer]] || "[[İki Dakika]]" || Dva minuta || 12 || 44 |- | 11 || {{ZID|Irska}} || engleski || [[Kim Jackson]] || "[[Could It Be That I'm In Love]]" || Može li biti da sam zaljubljena || 10 || 47 |- | 12 || {{ZID|Portugal}} || [[portugalski jezik|portugalski]] || [[Dulce Pontes]] || "[[Lusitana paixão]]" || Lusitanska strast || 8 || 62 |- | 13 || {{ZID|Danska}} || [[danski jezik|danski]] || [[Anders Frandsen]] || "[[Lige der hvor hjertet slår]]" || Gdje srce kuca || 19 || 8 |- | 14 || {{ZID|Norveška}} || [[norveški jezik|norveški]] || [[Just 4 Fun]] || "[[Mrs. Thompson]]" || — || 17 || 14 |- | 15 || {{ZID|Izrael}} || [[hebrejski jezik|hebrejski]] || [[Duo Datz]] || "[[Kan]]" (כאן) || Ovdje || 3 || 139 |- | 16 || {{ZID|Finska}} || [[finski jezik|finski]] || [[Kaija Kärkinen]] || "[[Hullu yö]]" || Luda noć || 20 || 6 |- | 17 || {{ZID|Njemačka}} || njemački || [[Atlantis 2000]] || "[[Dieser Traum darf niemals sterben]]" || Neka ovaj san nikad ne umre || 18 || 10 |- | 18 || {{ZID|Belgija}} || [[Nizozemski jezik|holandski]]|| [[Clouseau]] || "[[Geef het op]]" || Predaj se || 16 || 23 |- | 19 || {{ZID|Španija}} || [[španski jezik|španski]] || [[Sergio Dalma]] || "[[Bailar pegados]]" || Blisko plesanje || 4 || 119 |- | 20 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || Engleski || [[Samantha Janus]] || "[[A Message to Your Heart]]" || Poruka za tvoje srce || 10 || 47 |- | 21 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Elena Patroklou]] || "[[SOS (Elena Patroklou song)|SOS]]" || — || 9 || 60 |- | 22 || {{ZID|Italija}} || napolitanski || [[Peppino di Capri]] || "[[Comme è ddoce 'o mare]]" || Kako je slatko more || 7 || 89 |} ==Glasanje== Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. ==Tablica== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=23 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|MLT}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|NJE}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|ITA}} |- ! rowspan=22 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 1 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 26 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 4 || || || 10 || || || || || || || || || 5 || || || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 106 || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || 6 || 4 || 10 || '''12''' || 2 || 7 || '''12''' || 7 || || 6 || || || 10 || 4 || 6 || 7 || || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || 4 || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || || || || || 1 || || || 1 || 4 || 1 || || 1 || 5 || || 10 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 118 || 5 || 5 || || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || '''12''' || 8 || 4 || 2 || 2 || 6 || 5 || 3 || 8 || 5 || 6 || '''12''' || || 8 || 8 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksembourg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 29 || || 4 || || || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || 3 || || 2 || 4 || || || || 3 || 2 || || 3 || 2 || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Švedska''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''146''' || 6 || '''12''' || || || 10 || 10 || 7 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || || 6 || 3 || 10 || '''12''' || 8 || 10 || 8 || '''12''' || 10 || 4 || '''12''' || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 146 || 10 || 7 || 3 || 8 || 7 || '''12''' || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 5 || || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 7 || 8 || 6 || 7 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 44 || || || 7 || || || || || || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 8 || || 7 || || || || 2 || 5 || || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 47 || 3 || || 4 || || 3 || 1 || 8 || || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || || 1 || 2 || 2 || 5 || || 4 || || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 62 || || 8 || || 4 || 1 || || 2 || 7 || 10 || 5 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 2 || || 7 || || || 10 || || 4 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || 3 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 14 || || 6 || || || || || 1 || || || 1 || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 4 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 139 || '''12''' || 10 || 8 || 5 || 8 || || 5 || 6 || 3 || '''12''' || 8 || 4 || 10 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || || 8 || '''12''' || 10 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 6 || || 1 || || 1 || || || || || || || 4 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 10 || || || || || || || || || || || || || 6 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 1 || || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 23 || || || || || || 3 || || 2 || 5 || || || || || || || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || 2 || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 119 || 8 || 2 || 6 || 10 || '''12''' || 7 || 6 || 4 || 6 || 8 || 6 || 8 || || 4 || 2 || 4 || 7 || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || '''12''' || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 47 || || || 10 || 3 || 5 || 6 || 3 || || 1 || || || 1 || 3 || || 5 || || || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 60 || 2 || 3 || '''12''' || '''12''' || || || 4 || || '''12''' || || 5 || 3 || || || 6 || || 1 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 89 || 7 || || 2 || 6 || 2 || || || || 8 || 10 || 10 || '''12''' || || 10 || 3 || '''12''' || || || 7 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:85%;" |- ! Broj !! Država !! Država koja je dala |- | rowspan=2 | 4 | [[Francuska]] || Austrija, Izrael, Italija, Norveška |- | '''[[Švedska]]''' || Danska, Island, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan=2 | 3 | [[Kipar]] || Francuska, Grčka, Malta |- | [[Izrael]] || Španija, Turska, Jugoslavija |- | rowspan=4 | 2 | [[Italija]] || Finska, Portugal |- | [[Malta]] || Irska, Švedska |- | [[Španija]] || Kipar, Švicarska |- | [[Švicarska]] || Belgija, Luksembourg |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Predhodna godina |- | [[Thomas Forstner]] | {{ZID|Austrija}} | [[Eurosong 1989.|1989]] |- | [[Stefán Hilmarsson]] (dio [[Stefán & Eyfi]]) | {{ZID|Island}} | [[Eurosong 1988.|1988]] (dio [[Beathoven]]a) |- | [[Eiríkur Hauksson]] (dio [[Just 4 Fun]]) | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1986.|1986]] (za [[Island]], dio [[ICY]]) |- | [[Hanne Krogh]] (dio [[Just 4 Fun]]) | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1971.|1971]], [[Eurosong 1985.|1985]] (dio [[Bobbysocks!]], pobjednik) |- | [[Carola Häggkvist|Carola]] | {{ZID|Švedska}} | [[Eurosong 1983|1983]] |} == Razglednice == {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! # ! Država ! Pjevač ! Originalni pjevač ! Pjesma |- | 1 | [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | [[Bebi Dol]] | [[Gigliola Cinquetti]] | "[[Non ho l'età]]" |- | 2 | [[Island]] | [[Stefán & Eyfi]] | [[Eros Ramazzotti]] | "[[Se bastasse una canzone]]" |- | 3 | [[Malta]] | [[Georgina Abela]] & [[Paul Giordimaina]] | [[Claudio Baglioni]] | "[[Questo piccolo grande amore]]" |- | 4 | [[Grčka]] | [[Sophia Vossou]] | [[Lucio Dalla]] | "[[Caruso]]" |- | 5 | [[Švicarska]] | [[Sandra Simó]] | [[Edoardo Bennato]] and [[Gianna Nannini]] | "[[Un'estate italiana]]" |- | 6 | [[Austrija]] | [[Thomas Forstner]] | [[Eros Ramazzotti]] | "[[Adesso tu]]" |- | 7 | [[Luksemburg]] | [[Sarah Bray]] | [[Ricchi e Poveri]] | "[[Sarà perchè ti amo]]" |- | 8 | [[Švedska]] | [[Carola Häggkvist|Carola]] | [[Fiordaliso]] | "[[Non voglio mica la luna]]" |- | 9 | [[Francuska]] | [[Amina Annabi|Amina]] | [[Rita Pavone]] | "[[La partita di Pallone]]" |- | 10 | [[Turska]] | [[İzel Çeliköz]], [[Reyhan Karaca]]<br>& [[Can Uğurluer]] | [[Dalida]] | "[[Amore scusami]]" |- | 11 | [[Irska]] | [[Kim Jackson]] | [[Domenico Modugno]] | "[[Nel blu dipinto di blu]]" |- | 12 | [[Portugal]] | [[Dulce Pontes]] | [[Domenico Modugno]] | "[[Dio, come ti amo]]" |- | 13 | [[Danska]] | [[Anders Frandsen]] | [[Giacomo Puccini]] | "[[Nessun dorma]]" |- | 14 | [[Norveška]] | [[Just 4 Fun]] | [[Mario Lanza]] | "[[Santa Lucia]]" |- | 15 | [[Israel]] | [[Duo Datz]] | [[Sergio Endrigo]] | "[[Lontano dagli occhi]]" |- | 16 | [[Finska]] | [[Kaija Kärkinen]] | [[Renato Carosone]] | "[[Maruzzella]]" |- | 17 | [[Njemačka]] | [[Atlantis 2000]] | [[Toto Cutugno]] | "[[L'italiano]]" |- | 18 | [[Belgija]] | [[Clouseau]] | [[Eros Ramazzotti]] | "[[Musica è]]" |- | 19 | [[Španija]] | [[Sergio Dalma]] | [[Rocky Roberts]] | "[[Sono tremendo]]" |- | 20 | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Samantha Womack|Samantha Janus]] | [[Antonello Venditti]] | "[[Ricordati di me]]" |- | 21 | [[Kipar]] | [[Elena Patroklou]] | [[Sergio Endrigo]] | "[[Io che amo solo te]]" |- | 22 | [[Italija]] | [[Peppino di Capri]] | [[Peppino di Capri]] | "[[Champagne]]" |} ==Reference== {{refspisak|2}} {{Commonscat|Eurovision Song Contest 1991}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:1991. u muzici]] [[Kategorija:1991. u Italiji]] [[Kategorija:Muzika u Italiji]] [[Kategorija:Eurosong 1991.|*]] 045k6pvbjl4kbpbzogmht8zja9mz5le Šablon:Pobjednici Giro d'Italije - penjači 10 392196 3892086 3712001 2026-05-31T18:22:25Z KWiki 9400 3892086 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Pobjednici Giro d'Italije - penjači |naslov = Pobjednici [[Giro d'Italia|Giro d'Italije]] – [[Poredak penjača na Giro d'Italiji|poredak penjača]] |podaciklasa = hlist |podaci1 = * [[Giro d'Italia 1933.|1933]]:&nbsp;[[Alfredo Binda]] * [[Giro d'Italia 1934.|1934]]:&nbsp;[[Remo Bertoni]] * [[Giro d'Italia 1935.|1935]]–[[Giro d'Italia 1937.|1937]]:&nbsp;[[Gino Bartali]] * [[Giro d'Italia 1938.|1938]]:&nbsp;[[Giovanni Valetti]] * [[Giro d'Italia 1939.|1939]]–[[Giro d'Italia 1940.|1940]]:&nbsp;[[Gino Bartali]] * [[Giro d'Italia 1946.|1946]]–[[Giro d'Italia 1947.|1947]]:&nbsp;[[Gino Bartali]] * [[Giro d'Italia 1948.|1948]]–[[Giro d'Italia 1949.|1949]]:&nbsp;[[Fausto Coppi]] * [[Giro d'Italia 1950.|1950]]:&nbsp;[[Hugo Koblet]] * [[Giro d'Italia 1951.|1951]]:&nbsp;[[Louison Bobet]] * [[Giro d'Italia 1952.|1952]]:&nbsp;[[Raphael Geminiani]] * [[Giro d'Italia 1953.|1953]]:&nbsp;[[Pasquale Fornara]] * [[Giro d'Italia 1954.|1954]]:&nbsp;[[Fausto Coppi]] * [[Giro d'Italia 1955.|1955]]:&nbsp;[[Gastone Nencini]] * [[Giro d'Italia 1956.|1956]]:&nbsp;[[Charly Gaul]] i [[Federico Bahamontes]] * [[Giro d'Italia 1957.|1957]]:&nbsp;[[Raphael Geminiani]] * [[Giro d'Italia 1958.|1958]]:&nbsp;[[Jean Brankart]] * [[Giro d'Italia 1959.|1959]]:&nbsp;[[Charly Gaul]] * [[Giro d'Italia 1960.|1960]]:&nbsp;[[Rik Van Looy]] * [[Giro d'Italia 1961.|1961]]:&nbsp;[[Vito Taccone]] * [[Giro d'Italia 1962.|1962]]:&nbsp;[[Angelino Soler]] * [[Giro d'Italia 1963.|1963]]:&nbsp;[[Vito Taccone ]] * [[Giro d'Italia 1964.|1964]]–[[Giro d'Italia 1966.|1966]]:&nbsp;[[Franco Bitossi]] * [[Giro d'Italia 1967.|1967]]:&nbsp;[[Aurelio González Puente]] * [[Giro d'Italia 1968.|1968]]:&nbsp;[[Eddy Merckx]] * [[Giro d'Italia 1969.|1969]]:&nbsp;[[Claudio Michelotto]] * [[Giro d'Italia 1970.|1970]]:&nbsp;[[Martin Van Den Bossche]] * [[Giro d'Italia 1971.|1971]]–[[Giro d'Italia 1974.|1974]]:&nbsp;[[José Manuel Fuente]] * [[Giro d'Italia 1975.|1975]]:&nbsp;[[Andrés Oliva]] i [[Francisco Galdós]] * [[Giro d'Italia 1976.|1976]]:&nbsp;[[Andrés Oliva]] * [[Giro d'Italia 1977.|1977]]:&nbsp;[[Faustino Fernández Ovies]] * [[Giro d'Italia 1978.|1978]]:&nbsp;[[Ueli Sutter]] * [[Giro d'Italia 1979.|1979]]–[[Giro d'Italia 1981.|1981]]:&nbsp;[[Claudio Bortolotto]] * [[Giro d'Italia 1982.|1982]]–[[Giro d'Italia 1983.|1983]]:&nbsp;[[Lucien Van Impe]] * [[Giro d'Italia 1984.|1984]]:&nbsp;[[Laurent Fignon]] * [[Giro d'Italia 1985.|1985]]:&nbsp;[[José Luis Navarro]] * [[Giro d'Italia 1986.|1986]]:&nbsp;[[Pedro Muñoz Machín Rodríguez|Pedro Muñoz]] * [[Giro d'Italia 1987.|1987]]:&nbsp;[[Robert Millar]] * [[Giro d'Italia 1988.|1988]]:&nbsp;[[Andrew Hampsten|Andy Hampsten]] * [[Giro d'Italia 1989.|1989]]:&nbsp;[[Luis Herrera]] * [[Giro d'Italia 1990.|1990]]:&nbsp;[[Claudio Chiappucci]] * [[Giro d'Italia 1991.|1991]]:&nbsp;[[Inaki Gaston]] * [[Giro d'Italia 1992.|1992]]–[[Giro d'Italia 1993.|1993]]:&nbsp;[[Claudio Chiappucci]] * [[Giro d'Italia 1994.|1994]]:&nbsp;[[Pascal Richard]] * [[Giro d'Italia 1995.|1995]]–[[Giro d'Italia 1996.|1996]]:&nbsp;[[Mariano Piccoli]] * [[Giro d'Italia 1997.|1997]]:&nbsp;[[Chepe González]] * [[Giro d'Italia 1998.|1998]]:&nbsp;[[Marco Pantani]] * [[Giro d'Italia 1999.|1999]]:&nbsp;[[Chepe González]] * [[Giro d'Italia 2000.|2000]]:&nbsp;[[Francesco Casagrande]] * [[Giro d'Italia 2001.|2001]]:&nbsp;[[Fredy González]] * [[Giro d'Italia 2002.|2002]]:&nbsp;[[Julio Alberto Pérez]] * [[Giro d'Italia 2003.|2003]]:&nbsp;[[Fredy González]] * [[Giro d'Italia 2004.|2004]]:&nbsp;[[Fabian Wegmann]] * [[Giro d'Italia 2005.|2005]]:&nbsp;[[José Rujano]] * [[Giro d'Italia 2006.|2006]]:&nbsp;[[Juan Manuel Gárate]] * [[Giro d'Italia 2007.|2007]]:&nbsp;[[Leonardo Piepoli]] * [[Giro d'Italia 2008.|2008]]:&nbsp;[[Emanuele Sella]] * [[Giro d'Italia 2009.|2009]]:&nbsp;[[Stefano Garzelli]] * [[Giro d'Italia 2010.|2010]]:&nbsp;[[Matthew Lloyd (biciklist)|Matthew Lloyd]] * [[Giro d'Italia 2011.|2011]]:&nbsp;[[Stefano Garzelli]] * [[Giro d'Italia 2012.|2012]]:&nbsp;[[Matteo Rabottini]] * [[Giro d'Italia 2013.|2013]]:&nbsp;[[Stefano Pirazzi]] * [[Giro d'Italia 2014.|2014]]:&nbsp;[[Julián Arredondo]] * [[Giro d'Italia 2015.|2015]]:&nbsp;[[Giovanni Visconti (biciklist)|Giovanni Visconti]] * [[Giro d'Italia 2016.|2016]]:&nbsp;[[Mikel Nieve]] * [[Giro d'Italia 2017.|2017]]:&nbsp;[[Mikel Landa]] * [[Giro d'Italia 2018.|2018]]:&nbsp;[[Chris Froome]] * [[Giro d'Italia 2019.|2019]]:&nbsp;[[Giulio Ciccone]] * [[Giro d'Italia 2020.|2020]]:&nbsp;[[Ruben Guerreiro]] * [[Giro d'Italia 2021.|2021]]:&nbsp;[[Geoffrey Bouchard]] * [[Giro d'Italia 2022.|2022]]:&nbsp;[[Koen Bouwman]] * [[Giro d'Italia 2023.|2023]]:&nbsp;[[Thibaut Pinot]] * [[Giro d'Italia 2024.|2024]]:&nbsp;[[Tadej Pogačar]] * [[Giro d'Italia 2025.|2025]]:&nbsp;[[Lorenzo Fortunato]] * [[Giro d'Italia 2026.|2026]]:&nbsp;[[Giulio Ciccone]] }}<noinclude> [[Kategorija:Pobjednici Giro d'Italije|~]] [[Kategorija:Šabloni za Giro d'Italiju|Penjači]] </noinclude> 12yraqsj9nydh723qhwcse6kx0teos9 Španski superkup 1997. 0 393157 3892274 3859418 2026-06-01T11:36:24Z ~2026-32420-86 182044 3892274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Supercopa de España 1997. | slika = | događaj = | ekipa1 = [[FC Barcelona|Barcelona]] | ekipa1asocijacija = | ekipa1rezultat = 3 | ekipa2 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | ekipa2asocijacija = | ekipa2rezultat = 5 | detalji = | prvautakmica = Prva utakmica | ekipa1rezultat1 = 2 | ekipa2rezultat1 = 1 | detalji1 = | datum1 = 20. august 1997. | stadion1 = [[Camp Nou]] | grad1 = [[Barcelona]] | igrač_utakmice1a = | sudija1 = [[Celino Gracía Redondo]] | gledalaca1 = 120.000 | vrijeme1 = | drugautakmica = Druga utakmica | ekipa1rezultat2 = 1 | ekipa2rezultat2 = 4 | detalji2 = | datum2 = 23. august 1997. | stadion2 = [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]] | grad2 = [[Madrid]] | igrač_utakmice2a = | sudija2 = [[Arturo Daudén Ibáñez]] | gledalaca2 = 70.000 | vrijeme2 = | prethodna = [[Supercopa de España 1996.|1996]]. | sljedeća = [[Supercopa de España 1998.|1998]]. }} '''Supercopa de España 1997.''' je bilo [[nogomet]]no takmičenje u organizaciji [[Nogometni savez Španije|nogometnog saveza Španije]] u kojem su se sastali pobjednik [[La Liga 1996/97.|La Lige 1996/97]]. [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i pobjednik [[Copa del Rey 1996/97.|kupa 1996/97]]. [[FC Barcelona|Barcelona]]. Finale superkupa se odigralo u dvije utakmice: 20. i 23. augusta 1997. godine. Prva utakmica superkupa se odigrala na stadionu [[Camp Nou]] u kojoj je [[FC Barcelona|Barcelona]] golovima [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovannija]] u 1. minuti i [[Miguel Ángel Nadal]]a u 85. minuti utakmice ostvarila pobjedu rezultatom 2-1. Jedini gol za Real Madrid postigao je [[Raúl González]] u 4. minuti utakmice. U uzvratnoj utakmici na stadionu [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]], Real Madrid je ostvario ubjedljivu pobjedu rezultatom 4-1. Golove za Real Madrid su postigli [[Raúl González]] u 42. i 54. minuti, [[Predrag Mijatović]] u 58. i [[Clarence Seedorf]] u 65. minuti utakmice. Jedini gol za Barcelonu postigao je [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni Silva]] u 80. minuti utakmice. Sveukupnim rezultatom 5-3 Real Madrid je osvojio svoj peti [[Španski superkup|superkup]].<ref>{{cite web|url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1997/08/21/pagina-2/380700/pdf.html|title=Barcelona - Real Madrid 2-1|work=mundodeportivo.com|access-date=17. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1997/08/24/pagina-2/381067/pdf.html|title=Real Madrid - Barcelona 4-1|work=mundodeportivo.com|access-date=17. 8. 2015}}</ref> == Utakmice == === Prva utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 |datum = 20. august 1997. |vrijeme = 22:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] |tim1 = [[FC Barcelona|Barcelona]] |rezultat = 2 &ndash; 1 |tim2 = [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tabless/spansupcuphist.html#1997 Izvještaj] |golovi1 = [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] {{gol|1}}<br>[[Miguel Ángel Nadal|Nadal]] {{gol|85}} |golovi2 = {{gol|4}} [[Raúl González|Raúl]] |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 120.000 |sudac = [[Celino Gracía Redondo|Gracía Redondo]] }} {| width=92% | |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _barca9798h | uzorak_t = _barca9798h | uzorak_dr = _barca9798a | uzorak_š = _barca9798h | uzorak_č = _barca9798h | lijeva ruka = AA0000 | tijelo = AA0000 | desna ruka = AA0000 | šorc = 0000FF | čarape = 0000FF | opis = Barcelona }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr =_rmcf9798h | uzorak_t = _rmcf9798h | uzorak_dr = _rmcf9798h | uzorak_š = _rmcf9798h | uzorak_č = _rmcf9798h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = Real Madrid }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''13'''||{{ZD|HOL}} [[Ruud Hesp]] |- |O ||'''20'''||{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Ángel Nadal]] || || {{Zamiz|66}} |- |O ||'''22'''||{{ZD|HOL}} [[Michael Reiziger]] |- |O ||'''12'''||{{ZD|ŠPA}} [[Sergi Barjuán|Sergi]] || {{Žuti karton|27}} |- |V ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Josep Guardiola]] {{kapiten}} |- |V ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Guillermo Amor]] |- |V ||'''14'''||{{ZD|NIG}} [[Emmanuel Amuneke]] || || {{Zamiz|71}} |- |V ||'''10'''||{{ZD|BRA}} [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] |- |N ||'''21'''||{{ZD|ŠPA}} [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] || || {{Zamiz|62}} |- |N ||'''11'''||{{ZD|BRA}} [[Rivaldo Vítor Borba Ferreira|Rivaldo]] |- |N ||'''9''' ||{{ZD|BRA}} [[Sonny Anderson]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N ||'''15'''||{{ZD|FRA|1974}} [[Christophe Dugarry]] || || {{Zamul|62}} |- |O ||'''2''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ferrer]] || || {{Zamul|66}} |- |V ||'''16'''||{{ZD|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] || || {{Zamul|71}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] |} |valign="top"| |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Santiago Cañizares]] |- |O ||'''2''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Porlán Noguera|Chendo]] |- |O ||'''5''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Manuel Sanchís Hontiyuelo|Manuel Sanchís]] {{kapiten}} |- |O ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Aitor Karanka]] || {{Žuti karton|84}} |- |O ||'''3''' ||{{ZD|BRA}} [[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]] || {{Žuti karton|89}} |- |V ||'''16'''||{{ZD|ŠPA}} [[Jaime Sánchez Fernández|Jaime]] || || {{Zamiz|62}} |- |V ||'''10'''||{{ZD|HOL}} {{ZD|SUR}} [[Clarence Seedorf]] |- |V ||'''11'''||{{ZD|ŠPA}} [[José Emilio Amavisca]] || || {{Zamiz|62}} |- |N ||'''7''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Raúl González|Raúl]] |- |N ||'''8''' ||{{ZD|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] || {{Žuti karton|27}} |- |N ||'''9''' ||{{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] || || {{Zamiz|81}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''14''' ||{{ZD|ŠPA}} [[José María Gutiérrez|Guti]] || || {{Zamul|62}} |- |V ||'''21'''||{{ZD|BRA}} [[José Roberto da Silva Júnior|Zé Roberto]] || || {{Zamul|62}} |- |N ||'''23'''||{{ZD|ŠPA}} [[Daniel García Lara|Dani]] || || {{Zamul|81}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |} |} === Druga utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 |datum = 23. august 1997. |vrijeme = 22:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] |tim1 = [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |rezultat = 4 &ndash; 1 |tim2 = [[FC Barcelona|Barcelona]] |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tabless/spansupcuphist.html#1997 Izvještaj] |golovi1 = [[Raúl González|Raúl]] {{gol|42||54}}<br>[[Predrag Mijatović|Mijatović]] {{gol|58}}<br>[[Clarence Seedorf|Seedorf]] {{gol|65}} |golovi2 = {{gol|80}} [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] |stadion = [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 70.000 |sudac = [[Arturo Daudén Ibáñez|Dauden Ibáñez]] }} {| width=92% | |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr =_rmcf9798h | uzorak_t = _rmcf9798h | uzorak_dr = _rmcf9798h | uzorak_š = _rmcf9798h | uzorak_č = _rmcf9798h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = Real Madrid }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _barca9798h | uzorak_t = _barca9798h | uzorak_dr = _barca9798a | uzorak_š = _barca9798h | uzorak_č = _barca9798h | lijeva ruka = AA0000 | tijelo = AA0000 | desna ruka = AA0000 | šorc = 0000FF | čarape = 0000FF | opis = Barcelona }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Santiago Cañizares]] |- |O ||'''17'''||{{ZD|ITA}} [[Christian Panucci]] || {{Žuti karton|38}} |- |O ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Fernando Hierro]] {{kapiten}} |- |O ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Aitor Karanka]] |- |O ||'''3''' ||{{ZD|BRA}} [[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]] |- |V ||'''14''' ||{{ZD|ŠPA}} [[José María Gutiérrez|Guti]] || || {{Zamiz|63}} |- |V ||'''10'''||{{ZD|HOL}} {{ZD|SUR}} [[Clarence Seedorf]] || {{Žuti karton|8}} |- |V ||'''21'''||{{ZD|BRA}} [[José Roberto da Silva Júnior|Zé Roberto]] || || {{Zamiz|82}} |- |N ||'''7''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Raúl González Blanco|Raúl]] || {{Žuti karton|24}} |- |N ||'''8''' ||{{ZD|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9''' ||{{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] || || {{Zamiz|73}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''16'''||{{ZD|ŠPA}} [[Jaime Sánchez Fernández|Jaime]] || || {{Zamul|63}} |- |V ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Víctor Sánchez del Amo|Víctor]] || || {{Zamul|73}} |- |O ||'''5''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Manuel Sanchís Hontiyuelo|Manuel Sanchís]] || || {{Zamul|82}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |} |valign="top"| |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''13'''||{{ZD|HOL}} [[Ruud Hesp]] |- |O ||'''3''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Abelardo Fernández Antuña|Abelardo]] || {{Žuti karton|32}} |- |O ||'''22'''||{{ZD|HOL}} [[Michael Reiziger]] |- |O ||'''2''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ferrer]] |- |V ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Josep Guardiola]] {{kapiten}} |- |V ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Guillermo Amor]] || || {{Zamiz|57}} |- |V ||'''12'''||{{ZD|ŠPA}} [[Sergi Barjuán|Sergi]] |- |V ||'''10'''||{{ZD|BRA}} [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] |- |N ||'''7''' ||{{ZD|POR}} [[Luís Figo]] || {{Žuti karton|45}} |- |N ||'''11'''||{{ZD|BRA}} [[Rivaldo Vítor Borba Ferreira|Rivaldo]] |- |N ||'''9''' ||{{ZD|BRA}} [[Sonny Anderson]] || || {{Zamiz|68}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''16'''||{{ZD|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] || || {{Zamul|57}} |- |N ||'''15'''||{{ZD|FRA|1974}} [[Christophe Dugarry]] || || {{Zamul|68}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] |} |} == Također pogledajte == * [[La Liga 1996/97.]] * [[Copa del Rey 1996/97.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rsssf.com/tabless/spansupcuphist.html#1997 ''Supercopa de España 1997, rsssf.com''] * [http://www.linguasport.com/futbol/nacional/supercopa/supercopa97.htm ''Supercopa de España 1997, linguasport.com''] {{Supercopa de España}} {{Utakmice Real Madrida}} {{Utakmice FC Barcelone}} [[Kategorija:Španski superkup|1997]] [[Kategorija:Utakmice Real Madrida]] [[Kategorija:Utakmice FC Barcelone]] iag28eo68tn2wqoqvlcd9jt4nn2aict 3892275 3892274 2026-06-01T11:37:04Z ~2026-32420-86 182044 3892275 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Supercopa de España 1997. | slika = | događaj = | ekipa1 = [[FC Barcelona|Barcelona]] | ekipa1asocijacija = | ekipa1rezultat = 3 | ekipa2 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | ekipa2asocijacija = | ekipa2rezultat = 5 | detalji = | prvautakmica = Prva utakmica | ekipa1rezultat1 = 2 | ekipa2rezultat1 = 1 | detalji1 = | datum1 = 20. august 1997. | stadion1 = [[Camp Nou]] | grad1 = [[Barcelona]] | igrač_utakmice1a = | sudija1 = [[Celino Gracía Redondo]] | gledalaca1 = 120.000 | vrijeme1 = | drugautakmica = Druga utakmica | ekipa1rezultat2 = 1 | ekipa2rezultat2 = 4 | detalji2 = | datum2 = 23. august 1997. | stadion2 = [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]] | grad2 = [[Madrid]] | igrač_utakmice2a = | sudija2 = [[Arturo Daudén Ibáñez]] | gledalaca2 = 70.000 | vrijeme2 = | prethodna = [[Supercopa de España 1996.|1996]]. | sljedeća = [[Supercopa de España 1998.|1998]]. }} '''Supercopa de España 1997.''' je bilo [[nogomet]]no takmičenje u organizaciji [[Nogometni savez Španije|nogometnog saveza Španije]] u kojem su se sastali pobjednik [[La Liga 1996/97.|La Lige 1996/97]]. [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i pobjednik [[Copa del Rey 1996/97.|kupa 1996/97]]. [[FC Barcelona|Barcelona]]. Finale superkupa se odigralo u dvije utakmice: 20. i 23. augusta 1997. godine. Prva utakmica superkupa se odigrala na stadionu [[Camp Nou]] u kojoj je [[FC Barcelona|Barcelona]] golovima [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovannija]] u 1. minuti i [[Miguel Ángel Nadal]]a u 85. minuti utakmice ostvarila pobjedu rezultatom 2-1. Jedini gol za Real Madrid postigao je [[Raúl González]] u 4. minuti utakmice. U uzvratnoj utakmici na stadionu [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]], Real Madrid je ostvario ubjedljivu pobjedu rezultatom 4-1. Golove za Real Madrid su postigli [[Raúl González]] u 42. i 54. minuti, [[Predrag Mijatović]] u 58. i [[Clarence Seedorf]] u 65. minuti utakmice. Jedini gol za Barcelonu postigao je [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni Silva]] u 80. minuti utakmice. Sveukupnim rezultatom 5-3 Real Madrid je osvojio svoj peti [[Španski superkup|superkup]].<ref>{{cite web|url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1997/08/21/pagina-2/380700/pdf.html|title=Barcelona - Real Madrid 2-1|work=mundodeportivo.com|access-date=17. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1997/08/24/pagina-2/381067/pdf.html|title=Real Madrid - Barcelona 4-1|work=mundodeportivo.com|access-date=17. 8. 2015}}</ref> == Utakmice == === Prva utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 |datum = 20. august 1997. |vrijeme = 22:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] |tim1 = [[FC Barcelona|Barcelona]] |rezultat = 2 &ndash; 1 |tim2 = [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tabless/spansupcuphist.html#1997 Izvještaj] |golovi1 = [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] {{gol|1}}<br>[[Miguel Ángel Nadal|Nadal]] {{gol|85}} |golovi2 = {{gol|4}} [[Raúl González|Raúl]] |stadion = [[Camp Nou]] |lokacija = [[Barcelona]] |gledalaca = 120.000 |sudac = [[Celino Gracía Redondo|Gracía Redondo]] }} {| width=92% | |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _barca9798h | uzorak_t = _barca9798h | uzorak_dr = _barca9798a | uzorak_š = _barca9798h | uzorak_č = _barca9798h | lijeva ruka = AA0000 | tijelo = AA0000 | desna ruka = AA0000 | šorc = 0000FF | čarape = 0000FF | opis = Barcelona }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr =_rmcf9798h | uzorak_t = _rmcf9798h | uzorak_dr = _rmcf9798h | uzorak_š = _rmcf9798h | uzorak_č = _rmcf9798h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = Real Madrid }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''13'''||{{ZD|HOL}} [[Ruud Hesp]] |- |O ||'''20'''||{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Ángel Nadal]] || || {{Zamiz|66}} |- |O ||'''22'''||{{ZD|HOL}} {{ZD|SUR}} [[Michael Reiziger]] |- |O ||'''12'''||{{ZD|ŠPA}} [[Sergi Barjuán|Sergi]] || {{Žuti karton|27}} |- |V ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Josep Guardiola]] {{kapiten}} |- |V ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Guillermo Amor]] |- |V ||'''14'''||{{ZD|NGA}} [[Emmanuel Amuneke]] || || {{Zamiz|71}} |- |V ||'''10'''||{{ZD|BRA}} [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] |- |N ||'''21'''||{{ZD|ŠPA}} [[Luis Enrique (nogometaš)|Luis Enrique]] || || {{Zamiz|62}} |- |N ||'''11'''||{{ZD|BRA}} [[Rivaldo Vítor Borba Ferreira|Rivaldo]] |- |N ||'''9''' ||{{ZD|BRA}} [[Sonny Anderson]] |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |N ||'''15'''||{{ZD|FRA|1974}} [[Christophe Dugarry]] || || {{Zamul|62}} |- |O ||'''2''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ferrer]] || || {{Zamul|66}} |- |V ||'''16'''||{{ZD|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] || || {{Zamul|71}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] |} |valign="top"| |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Santiago Cañizares]] |- |O ||'''2''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Porlán Noguera|Chendo]] |- |O ||'''5''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Manuel Sanchís Hontiyuelo|Manuel Sanchís]] {{kapiten}} |- |O ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Aitor Karanka]] || {{Žuti karton|84}} |- |O ||'''3''' ||{{ZD|BRA}} [[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]] || {{Žuti karton|89}} |- |V ||'''16'''||{{ZD|ŠPA}} [[Jaime Sánchez Fernández|Jaime]] || || {{Zamiz|62}} |- |V ||'''10'''||{{ZD|HOL}} {{ZD|SUR}} [[Clarence Seedorf]] |- |V ||'''11'''||{{ZD|ŠPA}} [[José Emilio Amavisca]] || || {{Zamiz|62}} |- |N ||'''7''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Raúl González|Raúl]] |- |N ||'''8''' ||{{ZD|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] || {{Žuti karton|27}} |- |N ||'''9''' ||{{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] || || {{Zamiz|81}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''14''' ||{{ZD|ŠPA}} [[José María Gutiérrez|Guti]] || || {{Zamul|62}} |- |V ||'''21'''||{{ZD|BRA}} [[José Roberto da Silva Júnior|Zé Roberto]] || || {{Zamul|62}} |- |N ||'''23'''||{{ZD|ŠPA}} [[Daniel García Lara|Dani]] || || {{Zamul|81}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |} |} === Druga utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 |datum = 23. august 1997. |vrijeme = 22:00 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] |tim1 = [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] |rezultat = 4 &ndash; 1 |tim2 = [[FC Barcelona|Barcelona]] |izvještaj = [http://www.rsssf.com/tabless/spansupcuphist.html#1997 Izvještaj] |golovi1 = [[Raúl González|Raúl]] {{gol|42||54}}<br>[[Predrag Mijatović|Mijatović]] {{gol|58}}<br>[[Clarence Seedorf|Seedorf]] {{gol|65}} |golovi2 = {{gol|80}} [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] |stadion = [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]] |lokacija = [[Madrid]] |gledalaca = 70.000 |sudac = [[Arturo Daudén Ibáñez|Dauden Ibáñez]] }} {| width=92% | |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr =_rmcf9798h | uzorak_t = _rmcf9798h | uzorak_dr = _rmcf9798h | uzorak_š = _rmcf9798h | uzorak_č = _rmcf9798h | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = Real Madrid }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _barca9798h | uzorak_t = _barca9798h | uzorak_dr = _barca9798a | uzorak_š = _barca9798h | uzorak_č = _barca9798h | lijeva ruka = AA0000 | tijelo = AA0000 | desna ruka = AA0000 | šorc = 0000FF | čarape = 0000FF | opis = Barcelona }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''1''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Santiago Cañizares]] |- |O ||'''17'''||{{ZD|ITA}} [[Christian Panucci]] || {{Žuti karton|38}} |- |O ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Fernando Hierro]] {{kapiten}} |- |O ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Aitor Karanka]] |- |O ||'''3''' ||{{ZD|BRA}} [[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]] |- |V ||'''14''' ||{{ZD|ŠPA}} [[José María Gutiérrez|Guti]] || || {{Zamiz|63}} |- |V ||'''10'''||{{ZD|HOL}} {{ZD|SUR}} [[Clarence Seedorf]] || {{Žuti karton|8}} |- |V ||'''21'''||{{ZD|BRA}} [[José Roberto da Silva Júnior|Zé Roberto]] || || {{Zamiz|82}} |- |N ||'''7''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Raúl González Blanco|Raúl]] || {{Žuti karton|24}} |- |N ||'''8''' ||{{ZD|SRJ}} [[Predrag Mijatović]] |- |N ||'''9''' ||{{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] || || {{Zamiz|73}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''16'''||{{ZD|ŠPA}} [[Jaime Sánchez Fernández|Jaime]] || || {{Zamul|63}} |- |V ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Víctor Sánchez del Amo|Víctor]] || || {{Zamul|73}} |- |O ||'''5''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Manuel Sanchís Hontiyuelo|Manuel Sanchís]] || || {{Zamul|82}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |} |valign="top"| |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align=center |- !width="25"| !!width="25"| |- |G ||'''13'''||{{ZD|HOL}} [[Ruud Hesp]] |- |O ||'''3''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Abelardo Fernández Antuña|Abelardo]] || {{Žuti karton|32}} |- |O ||'''22'''||{{ZD|HOL}} {{ZD|SUR}} [[Michael Reiziger]] |- |O ||'''2''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Albert Ferrer]] |- |V ||'''4''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Josep Guardiola]] {{kapiten}} |- |V ||'''18'''||{{ZD|ŠPA}} [[Guillermo Amor]] || || {{Zamiz|57}} |- |V ||'''12'''||{{ZD|ŠPA}} [[Sergi Barjuán|Sergi]] |- |V ||'''10'''||{{ZD|BRA}} [[Giovanni Silva de Oliveira|Giovanni]] |- |N ||'''7''' ||{{ZD|POR}} [[Luís Figo]] || {{Žuti karton|45}} |- |N ||'''11'''||{{ZD|BRA}} [[Rivaldo Vítor Borba Ferreira|Rivaldo]] |- |N ||'''9''' ||{{ZD|BRA}} [[Sonny Anderson]] || || {{Zamiz|68}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''16'''||{{ZD|SRJ}} [[Dragan Ćirić]] || || {{Zamul|57}} |- |N ||'''15'''||{{ZD|FRA|1974}} [[Christophe Dugarry]] || || {{Zamul|68}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{ZD|HOL}} [[Louis van Gaal]] |} |} == Također pogledajte == * [[La Liga 1996/97.]] * [[Copa del Rey 1996/97.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rsssf.com/tabless/spansupcuphist.html#1997 ''Supercopa de España 1997, rsssf.com''] * [http://www.linguasport.com/futbol/nacional/supercopa/supercopa97.htm ''Supercopa de España 1997, linguasport.com''] {{Supercopa de España}} {{Utakmice Real Madrida}} {{Utakmice FC Barcelone}} [[Kategorija:Španski superkup|1997]] [[Kategorija:Utakmice Real Madrida]] [[Kategorija:Utakmice FC Barcelone]] 5dlxgdrqplvv8hulekj8qy66bet6f0c T-42 0 394336 3891986 3859714 2026-05-31T12:01:19Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891986 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= T-42 | slika= [[Datoteka:T-42 Soviet tank.jpg|300px]] | opaska= | posada= 14-15 | dužina= | širina= | visina= | težina= 101.6 t | oklop= 70 mm | primarno= 107 mm top | sekundarno= 2x 45 mm top<br>4/5x 7.62 mitraljez [[DP|DT]] | pogon= | snaga= 2000 KS, 2 motora | suspenzija= | cestovna_brzina= 20-27 km/h | domet= }} '''T-42''', također poznat i kao '''TG-V''' je bio [[SSSR|sovjetski]] projekat superteškog tenka iz perioda između dva svjetska rata. ==Historija== Od kasnih [[1920te|1920tih]] do ranih [[1930te|1930tih]] vojno-politička situacija u Sovjetskom savezu zahtjevala je hitne mjere za modernizaciju vojske. Većina oklopnih jedinica tadašnje Crvene armije je bila opremljena relativno modernim lakim tenkovima koji su služili kao podrška pješadiji kao što je [[T-18]], a ulogu srednjih i teških tenkova vršili su britanski tenkovi zarobljeni u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]]. Počeli su radovi na izgradnji srednjih i teških tenkova, ali ubrzo je postalo jasno da je SSSR-u nedostajala potrebna naučna osnova i iskustvo za projektovanje tenkova. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da se razvije projekat domaćeg tenka (kao što je T-30), odlučeno je da vojska privuče stručnjake iz inozemstva, prije svega iz Njemačke.<ref name=":1">{{Cite book|title = Mnogobashennye tanki RKKA |trans-title=Towered Red Army Tanks|last = Kolomiec|first = Maxim|publisher = Strategiya KM|year = 2000|isbn = 5-901266-01-3|location = Moscow|pages = 2–3|volume = Part 2 |language = Russian}}</ref><ref name=":2">{{Cite book|title = Tankovaja moshh' SSSR |trans-title=Tank Might of the USSR|last = Svirin|first = Mikhail|publisher = Jauza, Penguin Books|year = 2009|isbn = 978-5-699-31700-4|location = Moscow|pages = 137–141|language = Russian}}</ref><ref name=":3">{{cite web|title=T-42 Sverhtjazhelyj tank proryva|trans-title=Super-heavy breakthrough tank|url=http://www.aviarmor.net/tww2/tanks/ussr/t-42.htm|work=Aviarmor - Internet encyclopedia of aviation and armored vehicles|publisher=Aviarmor|access-date=7. 3. 2014|language=Russian|archive-date=6. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406005247/http://www.aviarmor.net/tww2/tanks/ussr/t-42.htm|url-status=dead}}</ref> U martu [[1930.]] grupa njemačkih eksperata na čelu s inženjerom Edwardom Grotteom, stigli su po pozivu u SSSR. Grupa je pozvana s ciljem razvoja tenkova koje bi u budućnosti koristila [[Crvena armija]].<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /><ref name=":4">{{Cite book|title = Otechestvennye bronirovannye mashiny. XX vek. 1905—1941.|trans-title=Domestic Armored Vehicles, 20th century, 1905-1941|last = Soljankin|first = A.G.|publisher = Ėksprint|year = 2002|isbn = 5-94038-030-1|location = Moscow|page = 151|language = Russian|last2 = Pavlov|first2 = M.V.|last3 = Pavlov|first3 = V.|last4 = Zheltov|first4 = I.G.|url = http://scilib.narod.ru/Military/WeirdWeapons/contents.htm|access-date=9. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20141205063040/http://scilib.narod.ru/Military/WeirdWeapons/contents.htm|archive-date=5. 12. 2014|url-status = dead}}</ref><ref name=":5">{{Cite book|script-title=ru:Уникальная и Парадоксальная Военная Техника |trans-title=Unique and Paradoxical Military Equipment|last = Katorin|first = Y.F.|publisher = Polygon|year = 2003|isbn=5-89173-238-6|location = St. Petersburg|page = |language = Russian|last2 = Volkovskij|first2 = N.L.|last3 = Tarnavskij|first3 = V.V.}}</ref> Grotteov prvi posao bio je "moćni srednji tenk" nazvan "TG", koji je p pitanju nivoa inženjeringa bio ispred svojeg vremena. Tenk je ostavio vrlo povoljan dojam na vodstvu Crvene armije, ali njegova visoka složenost dizajna uradila je to da ostane čisto na nivou eksperimentalnog razvoja.<ref name=":2" /><ref name=":6">{{Cite book|title =Mnogobashennye tanki RKKA |trans-title=Towered Red Army Tanks |last = Kolomiec|first = Maxim|publisher = Strategiya KM|year = 2000|isbn = 5-901266-01-3|location = Moscow|pages = 3–8|volume = Part 2|language = Russian}}</ref> Međutim, to nije obeshrabrilo Grottea, OKB je nastavio sa projektovanjem tenka. Grotte je ima veliko iskustvo u projektovanju sovjetskih tenkova i početkom 1930tih godina Sovjetski savez je bio jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je bila u mogućnosti isfinansirati projektovanje i prizvoditi takve tenkove. Do marta [[1932.]] njemački inženjer je predstavi svoj nacrt tenka teškog 75 tona, konvencionalnog naziva TG-VI. Ovaj projekat nije dobio potrebnu podršku, što je rezultiralo da ga Grotte preradi u T-42 (TG-V) koji je bio težak 100 tona. T-42 nikad nije bio prihvaćen iz razloga što je motor koji je trebao pogoniti tenk nije postojao, problem napajanja masivnih vozila nije bio riješen. Sovjetski vojni vrh se tada fokusirao i orijentirao ka [[T-35]] teškom tenku. ==Izvori== {{refspisak}} {{commonscat}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} [[Kategorija:Sovjetski tenkovi između dva svjetska rata]] 1c99pt9wdoqy0e42cicb27cwwso95h3 Eurosong 1992. 0 399241 3892177 3887276 2026-06-01T06:44:45Z Panasko 146730 3892177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Eurovizija | naziv = Eurosong 1992 | slika = ESC 1992 logo.png | finale = 9.5.1992 | voditelji = [[Lydia Cappolicchio]]<br />[[Harald Treutiger]] | dirigent = [[Anders Berglund]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | emiter= [[Sveriges Television]] (SVT) | mjesto_održavanja= [[Malmö Isstadion]]<br>[[Malmö]], [[Švedska]] | pobjednička_pjesma= {{ZID|Irska}}<br />"[[Why Me]]" |sistem_glasanja= Po 10 favorita svake države nagrađivana su sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te države. | broj_učesnika = 23 | debitiranje = {{ZID|SR Jugoslavija}} | povratak = {{ZID|Holandija}} | odustajanje = {{ZID|Jugoslavija}} | čin_tokom_pauze = A Century of Dance (Stoljeće plesa) | uvodni_čin = [[Carola Häggkvist]] pjeva "All the Reasons to Live" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1991.|1991]] | ovo_takmičenje = 1992 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1993.|1993]] }} '''Eurosong 1992.''' bio je tridesetsedmi [[Eurosong]], održan 9. maja 1992. u švedskom gradu [[Malmö]]u. Voditelji su bili [[Lydia Cappolicchio]] i [[Harald Treutiger]]. Lokacija je bila [[Malmö Isstadion]]. Pozornica je bila u obliku Vikinškog broda sa zmajevom glavom u sredini i sa zvijezdama okolo. Show je počeo tako što je sekcija žena obučenih u boje švedske zastave, mahala trakama, a zatim je [[Carola Häggkvist]], prošlogodišnja pobjednica, otpjevala svoju novu pjesmu "All the Reasons to Live". Razglednice su ponovo predstavljale ponešto o svakoj zemlji. [[Linda Martin]], predstavnica [[Irska|Irske]], je pobijedila sa pjesmom [[Why Me]]. Pjesmu je napisao [[Johnny Logan]], koji je pobijedio već dva puta prije ovoga. Obzirom da je tada imala 41 godinu, ona je i najstarija žena koja je pobijedila na Eurosongu. Drugo mjesto je osvojilo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a treće [[Malta]]. To je bio prvi put da su top 3 pjesme izvedene na engleskom jeziku. S druge strane, Švedska, zemlja domaćin, završila je predzadnja. Ovo je bila najveći Eurosong do sada po broju zemalja učesnica. Čak 23 zemlje su poslale svog predstavnika u Švedsku. Ipak, rekord će biti oboren već sljedeće godine, kada je nastupalo 25 zemalja. Švicarska je morala promijeniti svoju pjesmu "[[Soleil, soleil]]" koju je pjevala [[Géraldine Olivier]]. Pjesma nije poštovala pravila nacionalnog izbora, pa, uprkos pobjedi, nije smjela ići u Švedsku. Ovaj Eurosong je obilježilo i posljednje učestvovanje Jugoslavije, međutim, to nije bila [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|ona ista zemlja]] koja je slala svoje predstavnike od 1961. do 1991. Ove godine to je bila [[Savezna Republika Jugoslavija]] koja je nastala 11 dana prije samog takmičenja i koja je bila sačinjena samo iz Srbije i Crne Gore. Tri sedmice nakon završetka Eurosonga donesena je [[Rezolucija 757 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 757 Vijeća sigurnosti]] čime se zabranjuje SR Jugoslaviji učešće na međunarodnim manifestacijama, pa tako i na samom Eurosongu. Štoviše, SR Jugoslavija je izbačena iz EBU-a 30.juna 1992, što je značilo da se više nikada neće moći natjecati na Eurosongu. ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prethodna godina |- | [[Wind]] | {{ZID|Njemačka}} | [[Eurosong 1985.|1985]], [[Eurosong 1987.|1987]] |- | [[Sigga]] (dio banda Heart 2 Heart) | {{ZID|Island}} | [[Eurosong 1990.]] (kao dio banda [[Stjórnin]]) |- | [[Linda Martin]] (pobjednica) | {{ZID|Irska}} | [[Eurosong 1984.|1984]] |- | [[Mia Martini]] | {{ZID|Italija}} | [[Eurosong 1977.|1977]] |} ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1992|url=http://www.diggiloo.net/?1992|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Serafín Zubiri]] || "[[Todo esto es la música]]" ||Sve je ovo muzika || 14 || 37 |- | 02 || {{ZID|Belgija}} || francuski || [[Morgane]] || "[[Nous, on veut des violons]]" || Mi želimo violine || 20 || 11 |- | 03 || {{ZID|Izrael}} || hebrejski || [[Dafna Dekel]] || "[[Ze Rak Sport]]" (זה רק ספורט) || To je samo sport || 6 || 85 |- | 04 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Aylin Vatankoş]] || "[[Yaz Bitti]]" || Ljeto je gotovo || 19 || 17 |- | 05 || {{ZID|Grčka}} || grčki || [[Cleopatra]] || "[[Olou Tou Kosmou I Elpida]]"<br>(Όλου του κόσμου η Ελπίδα) || Nada cijelog svijeta || 5 || 94 |- | 06 || {{ZID|Francuska}} || [[Francuski jezik|francuski]], kreolski || [[Kali]] || "[[Monté la riviè]]" || Idi uz rijeku || 8 || 73 |- | 07 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Christer Björkman]] || "[[I morgon är en annan dag]]" || Sutra je novi dan || 22 || 9 |- | 08 || {{ZID|Portugal}} || portugalski || [[Dina]] || "[[Amor d'água fresca]]" || Ljubav je svježa voda || 17 || 26 |- | 09 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Evridiki]] || "[[Teriazoume]]" (Ταιριάζουμε) || Slični smo || 11 || 57 |- | 10 || {{ZID|Malta}} || engleski || [[Mary Spiteri]] || "[[Little Child]]" || Mala djeco || 3 || 123 |- | 11 || {{ZID|Island}} || islandski || [[Heart 2 Heart]] || "[[Nei eða já]]" || Ne ili da || 7 || 80 |- | 12 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Pave Maijanen]] || "[[Yamma, yamma]]" || – || 23 || 4 |- | 13 || {{ZID|Švicarska}} || francuski || [[Daisy Auvray]] || "[[Mister Music Man]]" || Gospodin čovjek muzika || 15 || 32 |- | 14 || {{ZID|Luksemburg}} || [[luksemburški jezik|luksemburški]] || [[Marion Welter]] & [[Kontinent (band)|Kontinent]] || "[[Sou fräi]]" || Tako slobodna || 21 || 10 |- | 15 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Tony Wegas]] || "[[Zusammen geh'n]]" || Idemo zajedno || 10 || 63 |- | 16 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski || [[Michael Ball]] || "[[One Step Out of Time]]" || Jedan korak iza vremena || 2 || 139 |-style="background:gold;" | '''17''' || '''{{ZID|Irska}}''' ||'''engleski''' || '''[[Linda Martin]]''' || '''"[[Why Me]]"'''|| '''Zašto ja''' || '''1''' || '''155''' |- | 18 || {{ZID|Danska}} || danski || [[Kenny Lübcke]] & [[Lotte Nilsson]] || "[[Alt det som ingen ser]]" || Stvari koje niko ne vidi || 12 || 47 |- | 19 || {{ZID|Italija}} || talijanski || [[Mia Martini]] || "[[Rapsodia]]" || Rapsodija || 4 || 111 |- | 20 || {{ZID|SR Jugoslavija}} || srpski || [[Ekstra Nena]] || "[[Ljubim te pesmama]]"<br>(Љубим те песмама) || - || 13 || 44 |- | 21 || {{ZID|Norveška}} || norveški || [[Merethe Trøan]] || "[[Visjoner]]" || Vizije || 18 || 23 |- | 22 || {{ZID|Njemačka}} || njemački || [[Wind]] || "[[Träume sind für alle da]]" || Snovi su tu za sve || 16 || 27 |- | 23 || {{ZID|Nizozemska}}|| nizozemski || [[Humphrey Campbell]] || "[[Wijs me de weg]]" || Pokaži mi put || 9 || 67 |- style="background:gold;" |} ==Tablica s bodovima== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=24 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|MLT}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|SRJ}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|NJE}} ! {{ZD|NIZ}} |- ! rowspan=23 | [[Takmičari]] | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || 1 || 4 || 6 || || || || 2 || || 3 || || 3 || 2 || 1 || || 1 || 7 || || 5 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 11 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 4 || || 3 || || || || || || || || 1 || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 85 || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || || 8 || 4 || 7 || 4 || 7 || || || 4 || 8 || 1 || 7 || || 2 || || '''12''' || 2 || 4 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 17 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || 8 || || || || || || || 3 || || || 6 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 94 || || || 7 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 3 || 5 || '''12''' || || 2 || 5 || 10 || || 4 || || || || '''12''' || 7 || 8 || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 73 || 6 || || '''12''' || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 3 || || || 7 || '''12''' || || || || 5 || || 6 || || 10 || 3 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 9 || || || || || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || 4 || || 4 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 26 || || || 8 || || 2 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 2 || || || || || || || 1 || 5 || || 8 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 57 || || || 3 || || 10 || 2 || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || 8 || 2 || || || || 6 || || 4 || 8 || 3 || || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 123 || '''12''' || 10 || || || 7 || || '''12''' || '''12''' || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || || 5 || '''12''' || 8 || || 10 || 8 || 3 || 10 || || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 80 || 8 || 4 || 4 || || 6 || || 6 || 6 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 3 || 5 || 7 || '''12''' || || 5 || 5 || || 1 || 6 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 || || || 1 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || 3 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 32 || || 5 || || || || || || || || || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 4 || 1 || || 10 || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 10 || || || || || || || || || || 10 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 63 || 2 || 8 || || || 8 || || 1 || 3 || 8 || 4 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || '''12''' || 7 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 139 || 5 || '''12''' || 2 || 10 || || 10 || 5 || || 6 || 6 || 4 || 6 || 8 || 7 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || '''12''' || 8 || || || '''12''' || 7 |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Irska''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''155''' || 1 || 7 || || '''12''' || '''12''' || || 10 || 4 || 5 || '''12''' || 7 || 10 || 6 || 10 || 10 || 8 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 10 || 2 || 2 || 7 || 10 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 47 || 4 || || 6 || || || || 7 || 1 || || || 6 || || || 6 || 3 || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 6 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 111 || || || || 5 || 3 || '''12''' || 8 || 8 || 10 || 5 || 10 || '''12''' || 7 || || 6 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || '''12''' || 1 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | SR Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 44 || || || 10 || 6 || 1 || 5 || || || 2 || 3 || 5 || 4 || || 2 || || || 4 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 23 || || 3 || || || || || 2 || || || || 1 || 1 || || 4 || || 5 || || 6 || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 27 || || 6 || || || || || || 10 || || || || || || || || 6 || 2 || 3 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 67 || 7 || 2 || 5 || 7 || 5 || 4 || || || 7 || || 3 || || 1 || || 5 || 2 || 8 || || || || 4 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:65%;" |- ! Broj !! Država !! Država koja je dala |- | rowspan=3 | 4 | [[Malta]] || Luksemburg, Portugal, Španija, Švedska |- | [[Italija]] || Finska, Francuska, Nizozemska, Norveška |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Austrija, Belgija, Danska, Njemačka |- | 3 || '''[[Irska]]''' || Grčka, Malta, Turska |- | rowspan=2| 2 | [[Grčka]] || Italija, Kipar |- | [[Francuska]] || Izrael, Švicarska |- | rowspan=4| 1 | [[Austrija]] || Irska |- | [[Island]] || Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Izrael]] || SR Jugoslavija |- | [[Švicarska]] || Island |} ==Reference== {{refspisak|colwidth=30em}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1992. u Švedskoj]] [[Kategorija:Muzika u Švedskoj]] [[Kategorija:Malmö]] 43hphjihty5jhtneyxo0qg1hkbnh1xv Eurosong 1957. 0 399243 3892233 3879783 2026-06-01T09:08:02Z Panasko 146730 3892233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1957. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 3. mart 1957. | mjesto_održavanja = Großer Sendesaal des hessischen Rundfunks, [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[Zapadna Njemačka]] | voditelji = Anaïd Iplicjian | dirigent = Willy Berking | režiser = | izvršni_nadzornik = Rolf Liebermann | izvršni_producent = | emiter = [[ARD]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 10 | debitiranje = {{ZID|Austrija}}<br />{{ZID|Danska}}<br />{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | povratak = | odustajanje = | sistem_glasanja = Svaka država imala je po deset članova žirija koji su dodijelili po jedan poen svojoj omiljenoj pjesmi. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZID|Nizozemska}}<br />"[[Net als toen]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1956.|1956]] | ovo_takmičenje = 1957 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1958.|1958]] }} '''Eurosong 1957.''' bio je drugi [[Eurosong]]. Održan je 3. marta 1957. u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] ([[Zapadna Njemačka]]). Pobijedila je [[Nizozemska]] s pjesmom "[[Net als toen]]" u izvedbi [[Corry Brokken]].<ref name=ESC1957>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1957|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=274#About the show|publisher=EBU|access-date=11. 6. 2012}}</ref> Kao i [[Eurosong 1956.|prvi Eurosong]], ovo je većinom bio radijski program; međutim, postoji i TV-snimka takmičenja. == Format == [[Datoteka:HRsendesaal1.JPG|mini|lijevo|150px|Großer Sendesaal des hessischen Rundfunks studio's]] Ovogodišnja italijanska pjesma trajala je 5:09 minuta, dok pjesma Ujedinjenog Kraljevstva nije trajala ni dvije minute tako da se od sljedeće godine uvodi pravilo da pjesme moraju trajati maksimalno 3 min.<ref name=ESC1957/> Ove godine dueti su se mogli takmičiti. Danski predstavnici [[Birthe Wilke]] i [[Gustav Winckler]], bili su prvi duet koji je kročio na eurovizijsku scenu. Na kraju pjesme poljubili su se i poljubac je trajao gotovo 10 sekundi.<ref name=ESC1957/> Ovo je prva godina gdje su žiriji kontaktirani putem telefona. Ovo je prva pobjeda Nizozemske, i prva godina gdje država ne može glasati sama za sebe.<ref name=ESC1957/> == Rezultati == {| class="sortable wikitable" |- ! # ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1957|url=http://www.diggiloo.net/?1957|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=4. 3. 2012}}</ref> ! Izvođač ! Pjesma ! Prijevod ! Plasman<ref>{{cite web|title=Scoreboard results|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=274#Scoreboard|work=Eurovision Song Contest 1957|publisher=EBU|access-date=11. 6. 2012}}</ref> ! Bodovi |- | 1. | {{ZID|Belgija}} | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | [[Bobbejaan Schoepen]] | "[[Straatdeuntje]]" | Ulični zvuk | 8. | 5 |- | 2. | {{ZID|Luksemburg}} | [[francuski jezik|francuski]] | [[Danièle Dupré]] | "[[Amours mortes (tant de peine)]]" | Mrtva ljubav (tako mnogo čemera) | 4. | 8 |- | 3. | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[engleski jezik|engleski]] | [[Patricia Bredin]] | "[[All]]" | Sve | 7. | 6 |- | 4. | {{ZID|Italija}} | [[italijanski jezik|italijanski]] | [[Nunzio Gallo]] | "[[Corde della mia chitarra]]" | Žice moje gitare | 6. | 7 |- | 5. | {{ZID|Austrija}} | [[njemački jezik|njemački]] | [[Bob Martin]] | "[[Wohin, kleines Pony?]]" | Gdje, mali poniju? | 10. | 3 |- style="font-weight:bold;background:gold" | 6. | {{ZID|Nizozemska}} | nizozemski | [[Corry Brokken]] | "[[Net als toen]]" | Kao onda | 1. | 31 |- | 7. | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | njemački | [[Margot Hielscher]] | "[[Telefon, Telefon]]" | – | 4. | 8 |- | 8. | {{ZID|Francuska}} | francuski | [[Paule Desjardins]] | "[[La belle amour]]" | Lijepa ljubav | 2. | 17 |- | 9. | {{ZID|Danska}} | [[danski jezik|danski]] | [[Birthe Wilke]] & [[Gustav Winckler]] | "[[Skibet skal sejle i nat]]" | Brod će se iskrcati večeras | 3. | 10 |- | 10. | {{ZID|Švicarska}} | francuski | [[Lys Assia]] | "[[L'enfant que j'étais]]" | Bila sam dijete | 8. | 5 |- |} == Bodovna lista == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="2" rowspan="2" | ! colspan=11 | Rezultati glasanja |- ! style="vertical-align:bottom" | [[Datoteka:Eurosong – bodovi.svg|Bodovi]] ! [[Datoteka:Eurosong – Belgija.svg|Belgija]] ! [[Datoteka:Eurosong – Luksemburg.svg|Luksemburg]] ! [[Datoteka:Eurosong – Ujedinjeno Kraljevstvo.svg|Ujedinjeno Kraljevstvo]] ! [[Datoteka:Eurosong – Italija.svg|Italija]] ! [[Datoteka:Eurosong – Austrija.svg|Austrija]] ! [[Datoteka:Eurosong – Nizozemska.svg|Nizozemska]] ! [[Datoteka:Eurosong – Njemačka.svg|Njemačka]] ! [[Datoteka:Eurosong – Francuska.svg|Francuska]] ! [[Datoteka:Eurosong – Danska.svg|Danska]] ! [[Datoteka:Eurosong – Švicarska.svg|Švicarska]] |- ! rowspan=10 | [[Datoteka:Eurosong – takmičari.svg|13px|Takmičari]] | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Belgija | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 5 || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA"| || || || || || || 2 || || 2 || 1 |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Luksemburg | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 8 || || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || 1 || 4 || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 6 || 1 || 1 || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || || 1 || 1 || || || || 2 |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Italija | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 7 || 1 || 1 || 2 || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || || 2 || || || 1 || |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Austrija | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 3 || || || 2 || || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || 1 || || || || |- bgcolor="gold" | style="text-align:left; background-color:gold" | '''Nizozemska''' | style="text-align:right; background-color:gold" | '''31''' || 5 || 3 || 1 || 1 || 6 || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || 1 || 4 || 3 || 7 |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Njemačka | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 8 || 1 || || || 1 || || || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || 6 || || |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Francuska | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 17 || 2 || 4 || 2 || || || 1 || 6 || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || 2 || |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Danska | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 10 || || || 2 || 3 || || 5 || || || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | || |- | style="text-align:left; background-color:#f2f2f2" | Švicarska | style="text-align:right; background-color:#f2f2f2" | 5 || || 1 || || 1 || || || 1 || || 2 || style="text-align:left; background-color:#AAAAAA" | |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.eurovision.tv/ Službeni sajt] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1957. u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:Muzika u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:1957. u muzici]] [[Kategorija:Frankfurt na Majni]] rg06alywpl0naptloyh96h5qwlv5hf9 Eurosong 1989. 0 399724 3892174 3654188 2026-06-01T06:33:44Z Panasko 146730 3892174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1989. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 6. maj 1989. | mjesto_održavanja = [[Palais de Beaulieu]]<br />[[Lausanne]], [[Švicarska]] | voditelji = [[Jacques Deschenaux]]<br />[[Lolita Morena]] | dirigent = [[Benoit Kaufman]] | režiser = [[Alain Bloch]]<br />[[Charles-André Grivet]] | izvršni_nadzornik = Frank Naef | izvršni_producent = | emiter = [[SRG SSR idée suisse]] (SRG SSR) | uvodni_čin = [[Céline Dion]] pjevala "[[Ne partez pas sans moi]]" i "[[Where Does My Heart Beat Now]]" | međučin = Guy Tell | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 22 | debitiranje = | povratak = {{ZID|Kipar}} | odustajanje = | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države nagrađivana su sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te države. | bez_poena = {{ZID|Island}} | pobjednička_pjesma = {{ZID|Jugoslavija}}<br />"[[Rock Me]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1988.|1988]] | ovo_takmičenje = 1989 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1990.|1990]] }} '''Eurosong 1989.''' bio je tridesetčetvrti [[Eurosong|Eurosong,]] održan 6. maja 1989. u [[Lausanne|Lauzani]], [[Švicarska]], nakon što je [[Céline Dion]] pobijedila u [[Dublin]]u prošle godine. Voditelji su bili [[Lolita Morena]] i [[Jacques Deschenaux]]. [[Riva (grupa)|Grupa Riva]] iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], pobijedila je sa pjesmom [[Rock Me]]. Ovo je ujedno i jedina pobjeda Jugoslavije.<ref name="Eurovision.tv">{{cite web|title = Eurovision Song Contest 1989|url = http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=305|publisher = Eurovision.tv|access-date = 8. 7. 2013}}</ref> Dva pjevača, Nathalie Pâque i Gili Natanael imali su po 11 i 12 godina, tako da je [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]] od sljedeće godine uveo pravilo da svaki izvođač mora imati 16 godina.<ref>{{cite book|last=O'Connor|first=John Kennedy|title=The "Eurovision Song Contest": The Official History|year=2010|publisher=Carlton Books Ltd|isbn=1847325211}}</ref> ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1989|url=http://www.diggiloo.net/?1989|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Italija}} || italijanski || [[Anna Oxa]] & [[Fausto Leali]] || "[[Avrei voluto]]" || Želim da tražim ||9 || 56 |- | 02 || {{ZID|Izrael}} || hebrejski || [[Gili Netanel]] & [[Galit Burg-Michael]] || "[[Derekh Hamelekh]]" (דרך המלך) || Kraljevska ulica || 12 || 50 |- | 03 || {{ZID|Irska}} || engleski || [[Kiev Connolly]] & [[The Missing Passengers]] || "[[The Real Me]]" || Pravi ja || 18 ||21 |- | 04 || {{ZID|Nizozemska }}|| nizozemski || [[Justine Pelmelay]] || "[[Blijf zoals je bent]]" || Ostani tamo gdje jesi || 15 || 45 |- | 05 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Grup Pan]] || "[[Bana Bana]]" || Meni, meni || 21 || 5 |- | 06 || {{ZID|Belgija}} || [[Nizozemski jezik|nizozemski]]|| [[Ingeborg (singer)|Ingeborg]] || "[[Door de wind]]" || Kroz zrak || 19 || 13 |- | 07 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski|| [[Live Report]] || "[[Why Do I Always Get it Wrong?]]" ||Zašto uvijek shvatam sve pogrešno|| 2 || 130 |- | 08 || {{ZID|Norveška}} || norveški || [[Britt Synnøve Johansen]] || "[[Venners nærhet]]" || Blizina prijatelja || 17 || 30 |- | 09 || {{ZID|Portugal}} || portugalski || [[Da Vinci]] || "[[Conquistador]]" || Osvajač || 16 || 39 |- | 10 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Tommy Nilsson]] || "[[En dag]]" || Dan || 4 || 110 |- | 11 || {{ZID|Luksemburg}} || francuski || [[Park Café]] || "[[Monsieur]]" || Gospodin || 20 || 8 |- | 12 || {{ZID|Danska}} || [[Danski jezik|danski]]|| [[Birthe Kjær]] || "[[Vi maler byen rød]]" || Bojimo grad u crveno || 3 || 111 |- | 13 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Thomas Forstner]] || "[[Nur ein Lied]]" || Samo pjesma || 5 || 97 |- | 14 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Anneli Saaristo]] || "[[La dolce vita ]]" || Dobar život || 7 || 76 |- | 15 || {{ZID|Francuska}} || [[Francuski jezik|francuski]]|| [[Nathalie Pâque]] || "[[J'ai volé la vie]]" || Kradem život || 8 || 60 |- | 16 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Nina]] || "[[Nacida para amar]]" || Rođena za ljubav || 6 || 88 |- | 17 || {{ZID|Kipar}} ||grčki||[[Fani Polymeri]] & [[Yiannis Savvidakis]]||"[[Apopse As Vrethoume]]"<br>(Απόψε ας βρεθούμε)||Sastanimo se večeras||11|| 51 |- | 18 || {{ZID|Švicarska}} || [[Retoromanski jezik|Retoromanski]] || [[Furbaz]] || "[[Viver senza tei]]" || Život bez tebe || 13 || 47 |- | 19 || {{ZID|Grčka}} || grčki || [[Mariana Efstratiou]] || "[[To diko sou asteri]]"<br>(Το δικό σου αστέρι) || Tvoja zvijezda || 9 || 56 |- | 20 || {{ZID|Island}} || islandski || [[Daníel Ágúst Haraldsson]] || "[[Það sem enginn sér]]" || Šta niko ne vidi || 22 || 0 |- | 21 || {{ZID|Zapadna Njemačka}} || njemački || [[Nino de Angelo]] || "[[Flieger]]" || Letač || 14 || 46 |- style="background:gold;" | '''22''' || '''{{ZID|Jugoslavija}}''' ||'''hrvatski'''|| '''[[Riva (grupa)|Riva]]'''||'''"[[Rock Me]]"''' ||'''Razvali me''' || '''1''' || '''137''' |} ==Tabela s bodovima== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=23 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|JUG}} |- ! rowspan=22 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 56 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || 7 || || || || || 10 || || '''12''' || 6 || 2 || 4 || || 7 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 50 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 3 || || || 2 || || || 5 || || 5 || || 5 || || || || 7 || || 5 || 3 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 3 || || 3 || || || 2 || || || || || || || || || || 4 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 45 || 10 || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 3 || || || || 1 || || 4 || 4 || 7 || 6 || || || 1 || || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || || || || || || || || || || 1 || || || || || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 || || || 5 || 5 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || || || || || || || || || || || || 1 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 130 || 6 || 7 || 4 || 7 || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || '''12''' || 10 || '''12''' || 1 || 8 || 6 || '''12''' || 10 || 2 || || 2 || || '''12''' || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 30 || || 2 || || 2 || 5 || 8 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || || 6 || || || 4 || || || 1 || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 || || || || || 4 || 2 || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || 7 || || 6 || 2 || || 8 || || || 6 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 110 || || 6 || || || || 6 || 4 || 8 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || '''12''' || '''12''' || || 2 || 5 || 8 || 3 || 8 || 2 || 8 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 5 || 3 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 111 || 5 || 1 || 10 || '''12''' || 6 || 4 || 10 || 10 || 2 || '''12''' || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || '''12''' || 6 || || || || || 10 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 97 || '''12''' || 8 || || || 3 || '''12''' || || || || 7 || || 4 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 1 || || 2 || 10 || 8 || '''12''' || 8 || 5 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 76 || || 10 || 8 || 6 || 10 || || || || 1 || 4 || 4 || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || 7 || 3 || || || || || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 60 || 3 || 5 || 6 || 4 || || || || 5 || || 1 || 8 || 3 || 5 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || || 5 || || 2 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 88 || 8 || || || || 2 || 7 || 7 || 4 || || || 10 || || || 8 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || 10 || 10 || || 10 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 51 || 2 || 3 || 1 || || || || 6 || || 6 || || || 8 || 2 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || 7 || '''12''' || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 47 || 4 || 4 || || 10 || 8 || || 8 || || 3 || || || 2 || 1 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 56 || || || || 1 || || 1 || 5 || 6 || 10 || || || || || || 1 || 4 || '''12''' || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 46 || 7 || || 2 || || || 5 || 1 || || 5 || 6 || || 7 || || || || || 1 || 6 || 3 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Jugoslavija''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''137''' || || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || 10 || '''12''' || 7 || 4 || 8 || 5 || 10 || 10 || 7 || 3 || || 5 || 5 || || 6 || 1 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Država koja je dala |- | 5 || [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Francuska, Zapadna Njemačka, Luksemburg, Norveška, Portugal |- | 4 || '''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]''' || Irska, Izrael, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan=3 | 3 | [[Austrija]] || Belgija, Grčka, Italija |- | [[Danska]] || Finska, Nizozemska, Švedska |- | [[Švedska]] || Austrija, Danska, Jugoslavija |- | 2 || [[Grčka]] || Švicarska, Kipar |- | rowspan=2|1 | [[Kipar]] || Island |- | [[Italija]] || Španija |} ==Reference== {{refspisak|2}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1989. u Švicarskoj]] [[Kategorija:Muzika u Švicarskoj]] q3560vtx3jbx5o5zfm77lsglwf6isib Eurosong 1987. 0 399728 3892172 3887280 2026-06-01T06:26:50Z Panasko 146730 3892172 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Eurovizija | naziv = Eurosong 1987 | slika = | finale = 9. maj 1987 | voditelji = [[Viktor Lazlo]] | dirigent = [[Jo Carlier]] | režiser = [[Jacques Bourton]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | emiter = [[Radio Télévision Belge Francophone]] (RTBF) | mjesto_održavanja = [[Palais du Centenaire]]<br>[[Bruxelles]], [[Belgija]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Irska}}<br />"[[Hold Me Now]]" | vote = Each country awarded 12, 10, 8-1 points to their 10 favourite songs | sudionice = 22 | povratak = {{ZID|Grčka}}<br />{{ZID|Italija}} | bez_poena = {{ZID|Turska}} | čin_tokom_pauze = [[Mark Grauwels]] | uvodni_čin = Viktor Lazlo pjeva "[[Breathless]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1986.|1986]] | ovo_takmičenje = 1987 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1988.|1988]] }} '''Eurosong 1987.''' bio je tridesetdrugi [[Eurosong]], održan 9. maja 1987. u [[Bruxelles|Bruxellesu]], [[Belgija]] nakon što je [[Sandra Kim]] pobijedila [[Eurosong 1986.|prošle godine]]. Voditeljica je bila [[Viktor Lazlo]]. Predstavnik Irske, [[Johnny Logan]] je pobijedio s pjesmom "[[Hold Me Now]]" te je postao prvi izvođač koji je pobijedio dvaput. Ovo je bio najveći Eurosong pošto su rekordne 22 zemlje sudjelovale. Jedino su [[Malta]], [[Monako]] i [[Maroko]] nedostajali da sve zemlje koje su ikada sudjelovale, sudjeluju i sada.<ref name="TOH">{{cite book|last=Kennedy O'Connor|first=John|title=The Eurovision Song Contest: The Official History|url=https://archive.org/details/eurovisionsongco0000ocon|publisher=Carlton Books|location=UK|year=2007|pages=[https://archive.org/details/eurovisionsongco0000ocon/page/108 108]–111|isbn=978-1-84442-994-3}}</ref> ==Rezultati== {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |- ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1987|url=http://www.diggiloo.net/?1987|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Norveška}} || norveški || [[Kate Gulbrandsen]] || "[[Mitt liv]]" || Moj život || 9 || 65 |- | 02 || {{ZID|Izrael}} || hebrejski || [[Lazy Bums]] || "[[Shir Habatlanim]]" (שיר הבטלנים) || Pjesma skitnica || 8 || 73 |- | 03 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Gary Lux]] || "[[Nur noch Gefühl]]" || Samo osjećaji || 20 || 8 |- | 04 || {{ZID|Island}} || islandski || [[Halla Margrét Árnadóttir]] || "[[Hægt og hljótt]]" || Sporo i tiho || 16 || 28 |- | 05 || {{ZID|Belgija}} || holandski, engleski || [[Liliane Saint-Pierre]] || "[[Soldiers of Love]]" || Vojnici ljubavi || 11 || 56 |- | 06 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Lotta Engberg]] || "[[Boogaloo]]" || - || 12 || 50 |- | 07 || {{ZID|Italija}} || talijanski|| [[Umberto Tozzi]] & [[Raffaele Riefoli]] || "[[Gente di mare]]" || Ljudi s mora || 3 || 103 |- | 08 || {{ZID|Portugal}} || portugalski || [[Nevada]] || "[[Neste barco à vela]]" || U ovom brodu || 18 || 15 |- | 09 || {{ZID|Španija}} || [[Španski jezik|španski]]|| [[Patricia Kraus]] || "[[No estás solo]]" || Nisi sam || 19 || 10 |- | 10 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Seyyal Taner]] & [[Lokomotif]] || "[[Şarkım Sevgi Üstüne]]" || Moja pjesma je o ljubavi || 22 || 0 |- | 11 || {{ZID|Grčka}} ||grčki || [[Bang]] || "[[Stop]]" (Στοπ) || – || 10 || 64 |- | 12 || {{ZID|Nizozemska}}|| holandski || [[Marcha]] || "[[Rechtop in de wind]]" || Uhvaćena u vjetru || 5 || 83 |- | 13 || {{ZID|Luksemburg}} || francuski || [[Plastic Bertrand]] || "[[Amour, Amour]]" || Ljubav, ljubav || 21 || 4 |- | 14 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski || [[Richard Peebles]] || "[[Only the Light]]" || Samo svjetlo || 13 || 47 |- | 15 || {{ZID|Francuska}} || francuski || [[Christine Minier]]|| "[[Les mots d'amour n'ont pas de dimanche]]" ||Ljubavne riječi nemaju nedjelju|| 14 || 44 |- | 16 || {{ZID|Zapadna Njemačka}} || njemački || [[Wind]] || "[[Lass die Sonne in dein Herz]]" || Pusti sunce u svoje srce || 2 || 141 |- | 17 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Alexia Vassiliou]] || "[[Aspro Mavro]]" (Άσπρο-μαύρο) || Crno bijelo || 7 || 80 |- | 18 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Vicky Rosti]] & [[Boulevard]] || "[[Sata salamaa]]" || Sto svjetala || 15 || 32 |- | 19 || {{ZID|Danska}} ||danski || [[Anne-Cathrine Herdorf]] & [[Bandjo]] || "[[En lille melodi]]" || Mala pjesma || 5 || 83 |- style="background:gold;" | '''20''' || '''{{ZID|Irska}}''' || '''engleski''' || '''[[Johnny Logan]]''' || '''"[[Hold Me Now]]"''' || '''Zagrli me sada''' || '''1''' || '''172''' |- | 21 || {{ZID|Jugoslavija}} || hrvatski || [[Novi fosili]] || "[[Ja sam za ples]]" || - || 4 || 92 |- | 22 || {{ZID|Švicarska}} || francuski || [[Carol Rich]] || "[[Moitié, moitié]]" || Pola-pola || 17 || 26 |} ==Tabela s bodovima== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=23 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|ŠVI}} |- ! rowspan=22 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 65 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 4 || || 7 || 10 || 7 || || 3 || || || 4 || || || 4 || 7 || 3 || 5 || 3 || 2 || || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 73 || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 5 || 6 || 4 || || 10 || || || || 3 || || 4 || 10 || 8 || || 7 || || 5 || || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 1 || || || || 7 || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 28 || 4 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || || || 4 || || 6 || || || || || 10 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 56 || 5 || 2 || 3 || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || 6 || || 7 || 4 || || || 5 || 8 || || 4 || 5 || 3 || || || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 50 || || '''12''' || || 8 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || 7 || || 2 || || || || || 3 || || 7 || || 7 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 103 || || 3 || 6 || 3 || 5 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || '''12''' || 8 || || || 4 || 1 || || '''12''' || 1 || 4 || || '''12''' || '''12''' || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 15 || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || || 5 || || || || || 2 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 10 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 10 || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || || || || 1 || 2 || 6 || 8 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 7 || 5 || 7 || || '''12''' || || 6 || || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 83 || || 5 || 2 || || || || 10 || || 5 || 7 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 3 || '''12''' || || || 2 || 2 || 6 || 8 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 4 || || || || || || || || 2 || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 2 || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 47 || || 10 || 5 || || 3 || 5 || || 3 || || 3 || || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || 1 || 4 || 3 || 2 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 44 || 1 || || || 4 || || || 5 || || || || 4 || 1 || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || || || || 10 || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 141 || 3 || 8 || 10 || '''12''' || 10 || 7 || 4 || 5 || 1 || 6 || || 10 || 6 || 10 || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || 10 || '''12''' || 7 || 7 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 80 || 6 || || || 6 || || 2 || || || || || '''12''' || 2 || || 6 || 5 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || 10 || 8 || 10 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 32 || 10 || || || || || 3 || || 4 || 2 || || 1 || 8 || 2 || || || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 1 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 83 || 7 || 6 || 7 || 7 || || 8 || 2 || 1 || || 1 || 8 || 6 || || 7 || 8 || || || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || 3 |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Irska''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''172''' || 8 || 4 || '''12''' || || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || 10 || 10 || || '''12''' || 10 || '''12''' || 1 || 6 || 8 || '''12''' || 5 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 6 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 92 || '''12''' || 7 || 8 || 10 || 8 || || || 6 || 6 || '''12''' || 2 || || || || 2 || || 10 || || 8 || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 26 || || 1 || || 2 || || || || || || 5 || || 7 || 3 || || || || 4 || || 1 || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Država koja je dala |- | 8 || '''[[Irska]]''' || Austrija, Belgija, Finska, Italija, Nizozemska, Švedska, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | 5 || [[Italija]] || Zapadna Njemačka, Irska, Portugal, Španija, Jugoslavija |- | rowspan=2|2 || [[Zapadna Njemačka]] || Danska, Island |- | [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]|| Norveška, Turska |- | rowspan=5|1 ||[[Kipar]] || Grčka |- | [[Francuska]] || Luksemburg |- | [[Grčka]] || Kipar |- | [[Nizozemska]]|| Francuska |- | [[Švedska]] || Izrael |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Gary Lux]] | {{ZID|Austrija}} | [[Eurosong 1983.|1983]] (član benda [[Westend]]), [[Eurosong 1985.|1985]] |- | [[Alexia]] | {{ZID|Kipar}} | [[Eurosong 1981.|1981]] (član benda [[Island]]) |- | [[Wind]] | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | [[Eurosong 1985.|1985]] |- | [[Johnny Logan]] | {{ZID|Irska}} | [[Eurosong 1980.|1980]] (winner) |} ==Reference== {{refspisak|2}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1987. u Belgiji]] [[Kategorija:Muzika u Belgiji]] ddl32a8nrb7qzo14r844p03bsetk9gh Eurosong 1983. 0 399985 3892167 3891333 2026-06-01T06:13:42Z Panasko 146730 3892167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1983 | slika = | finale = 23. april 1983 | voditelji = [[Marlene Charell]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | dirigent = [[Dieter Reith]] | režiser = [[Rainer Bertram]] | emiter = [[ARD]] | mjesto_održavanja = [[Rudi-Sedlmayer-Halle]],<br>[[München]], [[Zapadna Njemačka]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Luksemburg}}<br />"[[Si la vie est cadeau]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | sudionice = 20 | povratak = {{ZID|Francuska}}<br />{{ZID|Grčka}}<br />{{ZID|Italija}} | odustajanje = {{ZID|Irska}} | bez_poena = {{ZID|Španija}}<br />{{ZID|Turska}} | međučin = [[Marlene Charell]] | uvodni_čin = Marlene Charell poziva sve izvođače na scenu. | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1982.|1982]] | ovo_takmičenje = 1983 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1984.|1984]] }} '''Eurosong 1983.''' bio je 28. po redu [[Eurosong]], održan u [[München]]u, [[Zapadna Njemačka]]. Voditeljica je bila [[Marlene Charell]]. [[Corinne Hermes]] je pobijedila sa pjesmom "Si la vie est cadeau". Ovo je bila peta luksemburška pobjeda, čime je izjednačen rekord pobjeda Francuske. Ovo je također druga godina zaredom u kojoj je Izrael završio drugi i u kojoj je pobjednička pjesma pjevala posljednja Ove godine Australija prvi puta prenosi takmičenje. Iz godine u godinu, ono će postajati sve popularnije tamo i doći će do takmičenja 2015. [[Irska]] ove godine nije nastupila jer je [[RTÉ]] stupio u [[štrajk]].<ref>{{cite web|title=Ireland in the Eurovision Song Contest|url=http://www.bestirishfacts.com/eurovisionsongcontest.html|publisher=Best Irish Facts|access-date=30. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407071835/http://www.bestirishfacts.com/eurovisionsongcontest.html|archive-date=7. 4. 2014|url-status=dead}}</ref> == Jezički problemi == Zbog toga što su jezici čitani na tri jezika, glasanje je trajalo sat vremena, a samo takmičenje prvi puta je trajalo 3 sata.<ref name="language">[http://www.eurovision.tv/index/main?page=66&event=299 Eurovision 1983 facts]</ref> Voditeljica je napravila 13 grešaka tokom glasanja. Glavne greške su bile miješanje Švedske i Švicarske. Voditeljica je napravila i neoprostivi gaf: naime, norveškog dirigenta ( [[Sigurd Jansen]]) nazvala je "...Johannes...Skorgan...",<ref name="boombangabang">Boom-Bang-a-Bang: Eurovision's Funniest Moments, BBC-TV, hosted by Terry Wogan</ref> s obzirom na to da je zaboravila kako se dirigent pravim imenom zove. == Izvođači povratnici == {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Guy Bonnet]] | {{ZID|Francuska}} | [[Eurosong 1970.|1970]] |- | [[Jahn Teigen]] |rowspan="2"|{{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1978.|1978]], [[Eurosong 1982.|1982]] |- | [[Anita Skorgan]] (sa [[Jahn Teigen]]om) | [[Eurosong 1977.|1977]], [[Eurosong 1979.|1979]], [[Eurosong 1982.|1982]] |} == Rezultati == {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1984|url=http://www.diggiloo.net/?1983|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=4. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Francuska}} || francuski || [[Guy Bonnet]] || "[[Vivre]]" || Živjeti || 8 || 56 |- | 02 || {{ZID|Norveška}} || norveški || [[Jahn Teigen]] || "[[Do Re Mi]]" || Do Re Mi || 9 || 53 |- | 03 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski || [[Sweet Dreams]] || "[[I'm Never Giving Up]]" || Nikad se ne predajem || 6 || 79 |- | 04 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Carola Häggkvist]] || "[[Främling]]" || Stranac || 3 || 126 |- | 05 || {{ZID|Italija}} || talijanski || [[Riccardo Fogli]] || "[[Per Lucia]]" || Za Luciju || 11 || 41 |- | 06 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Çetin Alp]] || "[[Opera]]" || - || 19 || 0 |- | 07 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Remedios Amaya]] || "[[¿Quién maneja mi barca?]]" || Ko mi krade brod? || 19 || 0 |- | 08 || {{ZID|Švicarska}} || italijanski || [[Mariella Farré]] || "[[Io così non ci sto]]" || Ne sviđa mi se ovaj način || 15 || 28 |- | 09 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Ami Aspelund]] || "[[Fantasiaa]]" || Fantazija || 11 || 41 |- | 10 || {{ZID|Grčka}} || grčki || [[Kristi Stassinopoulo]] || "[[Mou Les]]" (Μου λες) ||Reci mi || 14 || 32 |- | 11 || {{ZID|Nizozemska}} || nizozemski || [[Bernadette]] || "[[Sing Me a Song]]" || Otpjevaj mi pjesmu || 7 || 66 |- | 12 || {{ZID|Jugoslavija}} || srpskohrvatski|| [[Danijel Popović]] || "[[Džuli]]" || - || 4 || 125 |- | 13 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Stavros & Constantina]] || "[[I Agapi Akoma Zi]]" (Η αγάπη ακόμα ζει) || Ljubav je još živa || 16 || 26 |- | 14 || {{ZID|Zapadna Njemačka}} || njemački || [[Hoffmann & Hoffmann]] || "[[Rücksicht]]" || Razmatranje || 5 || 94 |- | 15 || {{ZID|Danska}} || danski || [[Gry Johansen]] || "[[Kloden drejer]]" || Planeta se okreće || 17 || 16 |- | 16 || {{ZID|Izrael}} || hebrejski || [[Ofra Haza]] || "[[Hi]]" (חי) || Živa || 2 || 136 |- | 17 || {{ZID|Portugal}} || portugalski|| [[Armando Gama]] || "[[Esta balada que te dou]]" || Balada koju ti dajem || 13 || 33 |- | 18 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Westend]] || "[[Hurricane]]" || Uragan || 9 || 53 |- | 19 || {{ZID|Belgija}} || nizozemski|| [[Pas de Deux]] || "[[Rendez-vous]]" ||Sastanak || 18 || 13 |- style="background:gold;" | '''20''' || '''{{ZID|Luksemburg}}''' || '''francuski'''||'''[[Corinne Hermès]]'''||'''"[[Si la vie est cadeau]]"'''||'''Ako je život poklon'''||'''1'''|| '''142''' |} == Tablica s bodovima == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=21 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|Finska}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|HOL}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|LUKS}} |- ! rowspan=20 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 56 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || 10 || || || 10 || 6 || 7 || 2 || 3 || 4 || 4 || || 1 || 3 || || || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 3 || || 6 || || || || || 8 || || || 1 || 8 || 4 || 6 || 3 || 7 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 79 || 5 || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || 2 || 5 || || 8 || || 5 || 5 || || 6 || 3 || 5 || || 2 || 10 || || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 126 || 6 || '''12''' || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 7 || 2 || 5 || 10 || 10 || 3 || 1 || 7 || '''12''' || 10 || 8 || 4 || 8 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 41 || 7 || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || 3 || || 1 || 2 || || 8 || 1 || || || 6 || 7 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 28 || || 1 || || || 7 || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 7 || || || || || || 6 || 1 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 41 || 1 || 2 || 6 || || || 3 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || || || || 7 || || 7 || || 2 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 32 || 3 || || || || || || '''12''' || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || '''12''' || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 66 || 2 || 7 || 1 || 6 || 4 || 2 || || '''12''' || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 5 || 2 || 4 || 3 || || 4 || 2 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 125 || || 8 || '''12''' || || 1 || '''12''' || 10 || || '''12''' || 6 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 6 || '''12''' || 10 || || 1 || '''12''' || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 26 || || 4 || || || || || || 1 || || || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 1 || 5 || || || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 94 || 10 || 10 || 7 || 8 || 6 || || || 2 || 4 || 1 || 10 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || 8 || 7 || 6 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || || || 2 || 7 || || 1 || 4 || || || || || || 2 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 136 || 8 || 6 || 10 || 5 || 3 || || 6 || 7 || 7 || 3 || '''12''' || 10 || || 10 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || '''12''' || 10 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 33 || 4 || || || 1 || || || 5 || 6 || 2 || || 6 || 2 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || || 3 || 4 || 5 || 10 || || || || 4 || 4 || 4 || 3 || || 6 || 2 || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 || || || 4 || || || || 8 || || || || || || || || || || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Luksemburg''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''142''' || '''12''' || || || 10 || '''12''' || 8 || 7 || 3 || 8 || '''12''' || 1 || '''12''' || 10 || 8 || 2 || '''12''' || '''12''' || 5 || 8 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:75%;" |- ! N. !! Contestant !! Voting nation |- | 6 || '''[[Luksemburg]]''' || Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Portugal, Jugoslavija |- | 5 || [[Jugoslavija]] || Belgija, Danska, Finska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan=3| 2 | [[Grčka]] || Španija, Kipar |- | [[Izrael]] || Austrija, Nizozemska |- | [[Švedska]] || Zapadna Njemačka, Norveška |- | rowspan=3| 1 | [[Zapadna Njemačka]] || Luksemburg |- | [[Nizozemska]] || Švicarska |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Švedska |} == Reference == {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama|1983.]] [[Kategorija:1983. u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:Muzika u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:1983. u muzici]] [[Kategorija:München]] t4j97ekpuzeq6pmheab055atd8kzlzn 3892234 3892167 2026-06-01T09:08:35Z Panasko 146730 uklanjanje ključa da bi se fino sortiralo 3892234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1983 | slika = | finale = 23. april 1983 | voditelji = [[Marlene Charell]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | dirigent = [[Dieter Reith]] | režiser = [[Rainer Bertram]] | emiter = [[ARD]] | mjesto_održavanja = [[Rudi-Sedlmayer-Halle]],<br>[[München]], [[Zapadna Njemačka]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Luksemburg}}<br />"[[Si la vie est cadeau]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | sudionice = 20 | povratak = {{ZID|Francuska}}<br />{{ZID|Grčka}}<br />{{ZID|Italija}} | odustajanje = {{ZID|Irska}} | bez_poena = {{ZID|Španija}}<br />{{ZID|Turska}} | međučin = [[Marlene Charell]] | uvodni_čin = Marlene Charell poziva sve izvođače na scenu. | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1982.|1982]] | ovo_takmičenje = 1983 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1984.|1984]] }} '''Eurosong 1983.''' bio je 28. po redu [[Eurosong]], održan u [[München]]u, [[Zapadna Njemačka]]. Voditeljica je bila [[Marlene Charell]]. [[Corinne Hermes]] je pobijedila sa pjesmom "Si la vie est cadeau". Ovo je bila peta luksemburška pobjeda, čime je izjednačen rekord pobjeda Francuske. Ovo je također druga godina zaredom u kojoj je Izrael završio drugi i u kojoj je pobjednička pjesma pjevala posljednja Ove godine Australija prvi puta prenosi takmičenje. Iz godine u godinu, ono će postajati sve popularnije tamo i doći će do takmičenja 2015. [[Irska]] ove godine nije nastupila jer je [[RTÉ]] stupio u [[štrajk]].<ref>{{cite web|title=Ireland in the Eurovision Song Contest|url=http://www.bestirishfacts.com/eurovisionsongcontest.html|publisher=Best Irish Facts|access-date=30. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407071835/http://www.bestirishfacts.com/eurovisionsongcontest.html|archive-date=7. 4. 2014|url-status=dead}}</ref> == Jezički problemi == Zbog toga što su jezici čitani na tri jezika, glasanje je trajalo sat vremena, a samo takmičenje prvi puta je trajalo 3 sata.<ref name="language">[http://www.eurovision.tv/index/main?page=66&event=299 Eurovision 1983 facts]</ref> Voditeljica je napravila 13 grešaka tokom glasanja. Glavne greške su bile miješanje Švedske i Švicarske. Voditeljica je napravila i neoprostivi gaf: naime, norveškog dirigenta ( [[Sigurd Jansen]]) nazvala je "...Johannes...Skorgan...",<ref name="boombangabang">Boom-Bang-a-Bang: Eurovision's Funniest Moments, BBC-TV, hosted by Terry Wogan</ref> s obzirom na to da je zaboravila kako se dirigent pravim imenom zove. == Izvođači povratnici == {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Guy Bonnet]] | {{ZID|Francuska}} | [[Eurosong 1970.|1970]] |- | [[Jahn Teigen]] |rowspan="2"|{{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1978.|1978]], [[Eurosong 1982.|1982]] |- | [[Anita Skorgan]] (sa [[Jahn Teigen]]om) | [[Eurosong 1977.|1977]], [[Eurosong 1979.|1979]], [[Eurosong 1982.|1982]] |} == Rezultati == {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1984|url=http://www.diggiloo.net/?1983|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=4. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Francuska}} || francuski || [[Guy Bonnet]] || "[[Vivre]]" || Živjeti || 8 || 56 |- | 02 || {{ZID|Norveška}} || norveški || [[Jahn Teigen]] || "[[Do Re Mi]]" || Do Re Mi || 9 || 53 |- | 03 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski || [[Sweet Dreams]] || "[[I'm Never Giving Up]]" || Nikad se ne predajem || 6 || 79 |- | 04 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Carola Häggkvist]] || "[[Främling]]" || Stranac || 3 || 126 |- | 05 || {{ZID|Italija}} || talijanski || [[Riccardo Fogli]] || "[[Per Lucia]]" || Za Luciju || 11 || 41 |- | 06 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Çetin Alp]] || "[[Opera]]" || - || 19 || 0 |- | 07 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Remedios Amaya]] || "[[¿Quién maneja mi barca?]]" || Ko mi krade brod? || 19 || 0 |- | 08 || {{ZID|Švicarska}} || italijanski || [[Mariella Farré]] || "[[Io così non ci sto]]" || Ne sviđa mi se ovaj način || 15 || 28 |- | 09 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Ami Aspelund]] || "[[Fantasiaa]]" || Fantazija || 11 || 41 |- | 10 || {{ZID|Grčka}} || grčki || [[Kristi Stassinopoulo]] || "[[Mou Les]]" (Μου λες) ||Reci mi || 14 || 32 |- | 11 || {{ZID|Nizozemska}} || nizozemski || [[Bernadette]] || "[[Sing Me a Song]]" || Otpjevaj mi pjesmu || 7 || 66 |- | 12 || {{ZID|Jugoslavija}} || srpskohrvatski|| [[Danijel Popović]] || "[[Džuli]]" || - || 4 || 125 |- | 13 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Stavros & Constantina]] || "[[I Agapi Akoma Zi]]" (Η αγάπη ακόμα ζει) || Ljubav je još živa || 16 || 26 |- | 14 || {{ZID|Zapadna Njemačka}} || njemački || [[Hoffmann & Hoffmann]] || "[[Rücksicht]]" || Razmatranje || 5 || 94 |- | 15 || {{ZID|Danska}} || danski || [[Gry Johansen]] || "[[Kloden drejer]]" || Planeta se okreće || 17 || 16 |- | 16 || {{ZID|Izrael}} || hebrejski || [[Ofra Haza]] || "[[Hi]]" (חי) || Živa || 2 || 136 |- | 17 || {{ZID|Portugal}} || portugalski|| [[Armando Gama]] || "[[Esta balada que te dou]]" || Balada koju ti dajem || 13 || 33 |- | 18 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Westend]] || "[[Hurricane]]" || Uragan || 9 || 53 |- | 19 || {{ZID|Belgija}} || nizozemski|| [[Pas de Deux]] || "[[Rendez-vous]]" ||Sastanak || 18 || 13 |- style="background:gold;" | '''20''' || '''{{ZID|Luksemburg}}''' || '''francuski'''||'''[[Corinne Hermès]]'''||'''"[[Si la vie est cadeau]]"'''||'''Ako je život poklon'''||'''1'''|| '''142''' |} == Tablica s bodovima == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=21 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|Finska}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|HOL}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|LUKS}} |- ! rowspan=20 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 56 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || 10 || || || 10 || 6 || 7 || 2 || 3 || 4 || 4 || || 1 || 3 || || || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 3 || || 6 || || || || || 8 || || || 1 || 8 || 4 || 6 || 3 || 7 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 79 || 5 || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || 2 || 5 || || 8 || || 5 || 5 || || 6 || 3 || 5 || || 2 || 10 || || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 126 || 6 || '''12''' || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 7 || 2 || 5 || 10 || 10 || 3 || 1 || 7 || '''12''' || 10 || 8 || 4 || 8 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 41 || 7 || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || 3 || || 1 || 2 || || 8 || 1 || || || 6 || 7 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 28 || || 1 || || || 7 || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 7 || || || || || || 6 || 1 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 41 || 1 || 2 || 6 || || || 3 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || || || || 7 || || 7 || || 2 || || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 32 || 3 || || || || || || '''12''' || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || '''12''' || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 66 || 2 || 7 || 1 || 6 || 4 || 2 || || '''12''' || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 5 || 2 || 4 || 3 || || 4 || 2 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 125 || || 8 || '''12''' || || 1 || '''12''' || 10 || || '''12''' || 6 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 6 || '''12''' || 10 || || 1 || '''12''' || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 26 || || 4 || || || || || || 1 || || || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 1 || 5 || || || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 94 || 10 || 10 || 7 || 8 || 6 || || || 2 || 4 || 1 || 10 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || 8 || 7 || 6 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || || || 2 || 7 || || 1 || 4 || || || || || || 2 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 136 || 8 || 6 || 10 || 5 || 3 || || 6 || 7 || 7 || 3 || '''12''' || 10 || || 10 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || '''12''' || 10 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 33 || 4 || || || 1 || || || 5 || 6 || 2 || || 6 || 2 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 53 || || || 3 || 4 || 5 || 10 || || || || 4 || 4 || 4 || 3 || || 6 || 2 || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 || || || 4 || || || || 8 || || || || || || || || || || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Luksemburg''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''142''' || '''12''' || || || 10 || '''12''' || 8 || 7 || 3 || 8 || '''12''' || 1 || '''12''' || 10 || 8 || 2 || '''12''' || '''12''' || 5 || 8 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:75%;" |- ! N. !! Contestant !! Voting nation |- | 6 || '''[[Luksemburg]]''' || Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Portugal, Jugoslavija |- | 5 || [[Jugoslavija]] || Belgija, Danska, Finska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan=3| 2 | [[Grčka]] || Španija, Kipar |- | [[Izrael]] || Austrija, Nizozemska |- | [[Švedska]] || Zapadna Njemačka, Norveška |- | rowspan=3| 1 | [[Zapadna Njemačka]] || Luksemburg |- | [[Nizozemska]] || Švicarska |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Švedska |} == Reference == {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1983. u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:Muzika u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:1983. u muzici]] [[Kategorija:München]] cz10qoqrjmiyptl8mngu75ixqo8hov4 Eurosong 1982. 0 400698 3892165 3891852 2026-06-01T06:12:44Z Panasko 146730 3892165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1982. | finale = 24. april 1982 | voditelji = [[Jan Leeming]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | dirigent= [[Ronnie Hazlehurst]] | izvršni_producent = [[Michael Hurll]] | emiter = [[BBC|British Broadcasting Corporation]] (BBC) | mjesto_održavanja = [[Harrogate International Centre]]<br>[[Harrogate]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Zapadna Njemačka}}<br />"[[Ein bißchen Frieden]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | sudionice = 18 | odustajanje = {{ZID|Francuska}}<br />{{ZID|Grčka}} | bez_poena = {{ZID|Finska}} | međučin = slike iz [[Yorkshire]]a i [[Castle Howard]]a | uvodni čin = Jan Leeming | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1981.|1981]] | ovo_takmičenje = 1982 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1983.|1983]] }} '''Eurosong 1982.''' bio je dvadesetsedmi [[Eurosong]], održan 24. aprila 1982. u [[Harrogate]]u, Ujedinjeno Kraljevstvo. Voditeljica je bila [[Jan Leeming]]. [[Zapadna Njemačka|Zapadnonjemačka]] predstavnica, [[Nicole]], je pobijedila s pjesmom "[[Ein bißchen Frieden]]". Zapadna Njemačka je dobila 161 bodova, što je čak 61 bod više od drugoplasiranog [[Izrael]]a. Pjesmu potpisuju [[Ralph Siegel]] i [[Bernd Meinunger]], koji su napisali više od 20 pjesama na Euroviziji, prije i poslije ovog nastupa. Ovo je prva pobjeda Njemačke. Ta država se takmičila svake godine. Njemačka će pobijediti ponovo [[Eurosong 2010.|2010]]. Šou je počeo pitanjem "Where is Harrogate" koje je postavljeno na svim jezicima zemalja koje su se takmičile. Na kraju na mapi se pokazala lokacija tog grada. [[Grčka]] je trebala da nastupa s pjesmom "Sarantapente Kopelies" i iako im je bio dodijeljen redni broj 2, ERT se povukla nekoliko dana prije Eurosonga. Ove godine nije bilo ni [[Francuska|Francuskez]], s obzirom na to da [[TF1]] nije bio zadovoljan prošlogodišnjim plasmanom. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1982|url=http://www.diggiloo.net/?1982|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=4. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Portugal}} || portugalski || [[Doce]] || "[[Bem bom]]" || Jako dobro || 13 || 32 |- | 02 || {{ZID|Luksemburg}} || francuski || [[Svetlana]] || "[[Cours après le temps]]" || Trčanje za vremenom || 6 || 78 |- | 03 || {{ZID|Norveška}} || norveški || [[Jahn Teigen]] & [[Anita Skorgan]] || "[[Adieu]]" || Zbogom || 12 || 40 |- | 04 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski || [[Bardo]] || "[[One Step Further]]" || Jedan korak naprijed || 7 || 76 |- | 05 || {{ZID|Turska}} || turski || [[Neco]] || "[[Hani?]]" || Gdje? || 15 || 20 |- | 06 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Kojo]] || "[[Nuku pommiin]]" || Bez bombe || 18 || 0 |- | 07 || {{ZID|Švicarska}} || francuski || [[Arlette Zola]] || "[[Amour on t'aime]]" || Ljubavi, volim te || 3 || 97 |- | 08 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Anna Vissi]] || "[[Mono I Agapi]]" (Μόνο η αγάπη) || Samo ljubav || 5 || 85 |- | 09 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Chips]] || "[[Dag efter dag]]" ||Dan za danom || 8 || 67 |- | 10 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Mess]] || "[[Sonntag]]" || Nedjelja || 9 || 57 |- | 11 || {{ZID|Belgija}} || francuski || [[Stella Maessen]] || "[[Si tu aimes ma musique]]" || Ako ti se sviđa moja muzika || 4 || 96 |- | 12 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Lucía]] || "[[Él]]" || On || 10 || 52 |- | 13 || {{ZID|Danska}} || danski || [[Brixx]] || "[[Video, Video]]" || - || 17 || 5 |- | 14 || {{ZID|Jugoslavija}} || srpskohrvatski || [[Aska]] || "[[Halo, Halo]] (Хало, хало)" || - || 14 || 21 |- | 15 || {{ZID|Izrael}} || herbejski || [[Avi Toledano]] || "[[Hora]]" (הורה) || [[Kolo]] || 2 || 100 |- | 16 || {{ZID|Nizozemska}} || nizozemski || [[Bill van Dijk]] || "[[Jij en ik]]" || Ti i ja || 16 || 8 |- | 17 || {{ZID|Irska}} || engleski || [[The Duskeys]] || "[[Here Today Gone Tomorrow]]" || Danas tu, sutra ga nema || 11 || 49 |- style="background:gold;" | '''18''' || '''{{ZID|Zapadna Njemačka}}''' || '''njemački''' || '''[[Nicole]]''' || '''"[[Ein bißchen Frieden]]"''' || '''Malo mira''' || '''1''' || '''161''' |} ==Tablica s bodovima== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=19 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|HOL}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} |- ! rowspan=18 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 32 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 7 || || 4 || 5 || 2 || 1 || || 6 || || || || || || 1 || 4 || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 78 || 6 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 7 || 6 || 3 || 7 || || || || 2 || 8 || 5 || 4 || || 5 || 7 || 10 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 40 || || 6 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || || || || 4 || 4 || 6 || 2 || 2 || || || || || 6 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 76 || 4 || '''12''' || 6 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 10 || 4 || 5 || 3 || || '''12''' || || 1 || 2 || 6 || 2 || 1 || 7 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 20 || || 8 || 3 || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 1 || 3 || || || 3 || || || || || || 2 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 97 || 2 || 2 || 4 || '''12''' || 2 || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 6 || 2 || 10 || '''12''' || || 7 || 10 || 10 || 10 || 8 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 85 || 5 || 4 || '''12''' || 3 || || 8 || 8 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || 5 || 3 || 7 || || 5 || 7 || '''12''' || || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 67 || 7 || 3 || 8 || 5 || || 3 || 4 || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 8 || 5 || 4 || 8 || 2 || || 5 || 3 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 57 || || || || 10 || 7 || || || 7 || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 6 || 8 || 6 || 4 || 4 || || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 96 || 8 || 5 || 5 || 2 || 6 || 5 || 2 || 8 || 7 || 4 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 10 || 10 || 7 || 6 || 3 || 4 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 52 || || 1 || || || 8 || 6 || 7 || 10 || || || 4 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || 1 || 8 || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || 3 || || || || || || || || 1 || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || || || 1 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || || || || || 4 || || || 1 || '''12''' || || 1 || || 3 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 100 || 10 || 10 || 1 || 1 || || '''12''' || 10 || 2 || 10 || 7 || 7 || 6 || 1 || 3 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 8 || || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || || 3 || || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 49 || 1 || || 2 || 7 || 1 || || 6 || 5 || 5 || || || 3 || 5 || 8 || 3 || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 3 |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Zapadna Njemačka''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''161''' || '''12''' || || 10 || 8 || '''12''' || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 || 1 || 10 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 6 || '''12''' || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Država koja je dala |- | 9 || '''[[Zapadna Njemačka]]''' || Kipar, Danska, Irska, Izrael, Portugal, Španija, Švicarska, Turska, Jugoslavija |- |rowspan=4| 2 | [[Kipar]] || Nizozemska, Norveška |- | [[Izrael]] || Finska, Zapadna Njemačka |- | [[Švicarska]] || Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Austrija, Luksemburg |- | 1 || [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]|| Švedska |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Stella Maessen]] | {{ZID|Belgija}} | [[Eurosong 1970.|1970]] (za [[Nizozemska|Nizozemsku]], dio banda [[Hearts of Soul]]), [[Eurosong 1977.|1977]] (dio banda [[Dream Express]]) |- | [[Anna Vissi]] | {{ZID|Kipar}} | [[Eurosong 1980.|1980]] (za [[Grčka|Grčku]]) |- | [[Anita Skorgan]] | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1977.|1977]], [[Eurosong 1979.|1979]] |- | [[Jahn Teigen]] | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1978.|1978]] |- | [[Fatima Padinha]] (dio banda [[Doce]]) | {{ZID|Portugal}} | [[Eurosong 1978.|1978]] (dio banda [[Gemini]]) |- | [[Teresa Miguel]] (dio banda [[Doce]]) | {{ZID|Portugal}} | [[Eurosong 1978.|1978]] (dio banda [[Gemini]]) |- | [[Sally Ann Triplett]] (dio benda [[Bardo]]) | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Eurosong 1980.|1980]] (dio benda [[Prima Donna]]) |} ==Reference== {{Refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1982. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Muzika u Ujedinjenom Kraljevstvu]] a1uqkdll7if9b8trcmsua43gq8gzj1t Eurosong 1985. 0 400764 3892170 3883225 2026-06-01T06:18:55Z Panasko 146730 3892170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje |naziv = Eurosong 1985. |slika= |finale = 4. maj 1985 |voditelji = [[Lill Lindfors]] |izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] |dirigent = [[Curt-Eric Holmquist]] |režiser = [[Steen Priwin]] |emiter= [[Sveriges Television]] (SVT) |mjesto_održavanja = [[Scandinavium]]<br>[[Geteborg]], [[Švedska]] |pobjednička_pjesma = {{ZID|Norveška}}<br>"[[La det swinge]]" |sistem_glasanja= Po 10 favorita svake države nagrađivana su sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te države. |broj_učesnika = 19 |povratak = {{ZID|Grčka}}<br>{{ZID|Izrael}} |odustajanje = {{ZID|Holandija}}<br>{{ZID|Jugoslavija}} |ćin_tokom_pauze = Guitars Unlimited svira švedske evergreene |uvodni_čin = Lill Lindfors pjeva "[[Musik ska byggas utav glädje]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1984.|1984]] | ovo_takmičenje = 1985 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1986.|1986]] }} '''Eurosong 1985.''' bio je trideseti [[Eurosong]], održan 4. maja 1985. u [[Göteborg|Göteborgu]], [[Švedska]]. Voditeljica je bila [[Lill Lindfors]], čije spadanje suknje pred glasanje navodno nije imalo veze sa šefom EBU-a. Norveški duo [[Bobbysocks!]] je bio pobjednik s pjesmom "[[La det swinge]]". Ovo je ujedno i prva pobjeda Norveške. Voditeljica je čestitala duu, koji su činile [[Hanne Krogh]] i [[Elisabeth Andreassen]], rekavši: "Tako sam sretna što ste pobijedile, Norveška tako često završava na dnu i stvarno ste to zaslužile" Krogh je odgovorila, "''Ti'' si sretna? A šta misliš da li smo ''mi''?!" Tokom glasanja nije baš bilo očigledno da će Norveška pobijediti, naime Zapadna Njemačka je vodila većinu glasanja, dok je Norveška bila tek peta, iza Zapadne Njemačke, Švedske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Na kraju, kada je ostalo samo pet žirija, ovakvo je bilo stanje na tablici: 1. Zapadna Njemačka - 87, 2. Švedska - 86, 3. Norveška - 85. Poslije toga, Švedska je otela vrh Zapadnoj Njemačkoj (koja nije dobila bodove od Švicarske). Švedski žiri je bio četvrti od zada, i ugrozio je svoje vodstvo dajući Njemačkoj 8 bodova, a Norveškoj 12 bodova. Poslije glasanja Švedske Norveška je zadržala vodstvo do kraja. [[Nizozemska]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] ove godine nisu imale predstavnika, s obzirom na Dan žalosti u Nizozemskoj, i obilježavanju smrti druga [[Josip Broz Tito|Tita]] u Jugoslaviji. Jugoslavija je ipak odabrala pjesmu: "[[Pokora]]" koju je otpjevala [[Zorica Kondža]]. Na ovom Eurosongu se čak 13 izvođača vratilo. Vratile su se i pobjednice koje su već nastupale: Hanne Krogh je nastupala za Norvešku 1971. (nastupat će opet 1991) dok je Elisabeth Andreassen pjevala za Švedsku (odakle je zapravo) 1982. u duetu Chips sa Kikki Danielsson. Kikki se također vratila i predstavljala je Švedsku. [[Lys Assia]], pobjednica [[Eurosong 1956.|prvog izdanja Eurosonga]], je bila gost 30. izdanja Eurosonga. Voditeljica ju je najavila, zatim je kamera prikazala nju, ona je ustala da se nakloni, a orkestar je odsvirao njezinu pjesmu Refrain. ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Gary Lux]] | {{ZID|Austrija}} | [[Eurosong 1983.|1983]] (član banda [[Westend]]) |- | [[Lia Vissi]] | {{ZID|Kipar}} | [[Eurosong 1979.|1979]] (back vokal za [[Elpida|Elpidu]], [[Grčka]]) |- | [[Hot Eyes]] | {{ZID|Danska}} | [[Eurosong 1984.|1984]] |- | [[Izhar Cohen]] | {{ZID|Izrael}} | [[Eurosong 1978.|1978]] (winner) |- | [[Al Bano]] & [[Romina Power]] | {{ZID|Italija}} | [[Eurosong 1976.|1976]] |- | [[Ireen Sheer]] | {{ZID|Luksemburg}} | [[Eurosong 1974.|1974]], [[Eurosong 1978.|1978]] ([[Zapadna Njemačka]]) |- | [[Hanne Krogh]] (dio banda [[Bobbysocks!]]) | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1971.|1971]] |- | [[Elisabeth Andreassen]] (dio banda [[Bobbysocks!]]) | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1982.|1982]] ([[Švedska]], dio banda [[Chips]]) |- | [[Kikki Danielsson]] | {{ZID|Švedska}} | [[Eurosong 1982.|1982]] (dio banda [[Chips]]) |- | [[Pino Gasparini]] | {{ZID|Švicarska}} | [[Eurosong 1977.|1977]] (back vokal za [[Pepe Lienhard]]a) |- | [[Mariella Farré]] | {{ZID|Švicarska}} | [[Eurosong 1983.|1983]] |} ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" style="width:100%;" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1985|url=http://www.diggiloo.net/?1985|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Pjevač ! Pjesma ! Prijevod ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 || {{ZID|Irska}} || engleski || [[Maria Christian]] || "[[Wait Until the Weekend Comes]]" || Sačekaj dok vikend ne dođe || 6 || 91 |- | 02 || {{ZID|Finska}} || finski || [[Sonja Lumme]] || "[[Eläköön elämä]]" || Dugovječni život || 9 || 58 |- | 03 || {{ZID|Kipar}} || grčki || [[Lia Vissi]] || "[[To katalava arga]]" (Το κατάλαβα αργά) || Prekasno sam odlučila|| 17 || 15 |- | 04 || {{ZID|Danska}} || danski || [[Hot Eyes]] || "[[Sku' du spørg' fra no'en?]]" || Čime se ti baviš? || 11 || 41 |- | 05 || {{ZID|Španija}} || španski || [[Paloma San Basilio]] || "[[La fiesta terminó]]" || Zabava je gotova || 15 || 36 |- | 06 || {{ZID|Francuska}} || francuski || [[Roger Bens]] || "[[Femme dans ses rêves aussi]]" || Žena u njenim snovima || 10 || 56 |- | 07 || {{ZID|Turska}} ||turski || [[MFÖ]] || "[[Didai didai dai]]" || – || 14 || 36 |- | 08 || {{ZID|Belgija}} || flamanski || [[Linda Lepomme]] || "[[Laat me nu gaan]]" || Pusti me da idem || 19 || 7 |- | 09 || {{ZID|Portugal}} || Portugalski || [[Adelaide Ferreira]] || "[[Penso em ti, eu sei]]" || Misleći na tebe, znam || 18 || 9 |- | 10 || {{ZID|Zapadna Njemačka}} || njemački || [[Wind]] || "[[Für alle]]" || Za sve || 2 || 105 |- | 11 || {{ZID|Izrael}} || hebrejski || [[Izhar Cohen]] || "[[Olé, Olé]]" (עולה, עולה) || Više, više || 5 || 93 |- | 12 || {{ZID|Italija}} || talijanski || [[Albano Carrisi]] & [[Romina Power]] || "[[Magic Oh Magic]]" || Magija, o, magija || 7 || 78 |- style="background:gold;" | '''13''' || '''{{ZID|Norveška}}''' || '''norveški''' || '''[[Bobbysocks!]]''' || '''"[[La det swinge]]"''' || '''Swingaj''' || '''1''' || '''123''' |- | 14 || {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} || engleski || [[Vikki]] || "[[Love Is]]" || Ljubav je || 4 || 100 |- | 15 || {{ZID|Švicarska}} || njemački || [[Mariella Farré]] & [[Pino Gasparini]] || "[[Piano, Piano]]" || Polako, polako || 12 || 39 |- | 16 || {{ZID|Švedska}} || švedski || [[Kikki Danielsson]] || "[[Bra vibrationer]]" || Dobre vibracije || 3 || 103 |- | 17 || {{ZID|Austrija}} || njemački || [[Gary Lux]] || "[[Kinder dieser Welt]]" || Djeca ovog svijeta || 8 || 60 |- | 18||{{ZID|Luksemburg}}||francuski||[[Margo]], [[Franck Olivier]], [[Diane Solomon]], [[Ireen Sheer]], [[Chris Robert]] & [[Malcolm Roberts]]||"[[Children, Kinder, Enfants]]"||Djeca||13||37 |- | 19 || {{ZID|Grčka}} || grčki || [[Takis Biniaris]] || "[[Miazoume]]" (Μοιάζουμε) || Slični smo || 16 || 15 |} == Tablica s bodovima == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=20 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|GRČ}} |- ! rowspan=19 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 91 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 7 || 3 || 4 || 3 || 5 || 8 || 8 || 4 || 8 || '''12''' || 3 || 3 || 5 || 7 || 10 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 58 || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || || 6 || || 3 || || || || 1 || 7 || || 7 || 2 || 10 || || || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 15 || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || 3 || || || 3 || || || || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 41 || || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 10 || || 3 || 1 || 6 || || 2 || 6 || || || 5 || 5 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || 2 || 8 || 1 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || '''12''' || || 2 || || || || || 4 || || || || 1 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 56 || || 5 || 4 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || 3 || || 3 || 10 || || 2 || 4 || 6 || 3 || 3 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || 7 || 2 || || || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || 2 || || || 1 || 8 || '''12''' || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 7 || || || || || || || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 9 || || || || || || || 2 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 105 || 4 || 10 || '''12''' || 10 || 10 || 8 || || 10 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || || 8 || 1 || || 8 || || 10 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 93 || 8 || || 5 || 4 || 8 || '''12''' || || || 5 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || 10 || 5 || 7 || 2 || 7 || 6 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 78 || || 6 || 10 || 1 || '''12''' || 5 || 8 || 2 || '''12''' || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || 6 || '''12''' || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Norveška''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''123''' || '''12''' || 4 || || '''12''' || 1 || 2 || || '''12''' || || '''12''' || '''12''' || 6 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || '''12''' || 6 || '''12''' || '''12''' || 7 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 100 || 5 || 7 || || 5 || 5 || 6 || 10 || 6 || 6 || 5 || 2 || 8 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || 4 || 2 || 8 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 || || 3 || 2 || 6 || || || 6 || 5 || 4 || 1 || || || 5 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 1 || 2 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 103 || 10 || '''12''' || || 8 || 2 || 7 || 4 || 7 || || 8 || 6 || 4 || '''12''' || 6 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 60 || 3 || || || 7 || || 1 || || 4 || || 10 || 10 || || 2 || 10 || 1 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || || || || 2 || || 4 || || || 10 || 3 || 5 || 1 || 4 || || || || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 15 || || || 8 || || 7 || || || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:85%;" |- ! N. !! Contestant !! Voting nation |- | 8 || '''[[Norveška]]''' || Austrija, Belgija, Danska, Zapadna Njemačka, Irska, Izrael, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | 3 || [[Italija]] || Luksemburg, Portugal, Španija |- | 2 || [[Švedska]] || Finska, Norveška |- | rowspan=6 | 1 | [[Francuska]] || Grčka |- | [[Zapadna Njemačka]] || Kipar |- | [[Irska]] || Italija |- | [[Izrael]] || Francuska |- | [[Španija]] || Turska |- | [[Turska]] || Švicarska |} ==Reference== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1985. u Švedskoj]] [[Kategorija:1985. u muzici]] [[Kategorija:Geteborg]] [[Kategorija:Švedska]] t8tp8v2mo35pr38eqjdcn2m0lmcxjws Šablon:Infokutija zaštićeno područje 10 407276 3892222 3787487 2026-06-01T08:37:19Z Mhare 481 test 3892222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = vcard | podzaglavljestil = font-size: 100%; | dijete = {{{dijete|}}} | iznadklasa = fn org | iznad = <includeonly>{{{naziv}}}</includeonly> | podzaglavlje1 = {{{alt_naziv|}}} | podzaglavlje2 = {{IUCN_baner|{{{kategorija_za_IUCN|}}} }} | slika1 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|maxsize=284px|alt={{{alt_slike|}}}}} | tekst1 = {{{opis_slike|}}} | slika2 = {{#if:{{{karta|}}} | {{location map|{{{karta|}}} | border = infobox | float = center | width = {{{veličina_karte|{{{širina_karte|}}}}}} | default_width = 284 | max_width = 300 | relief = {{{reljef|}}} | label = {{{oznaka|}}} | position = {{{pozicija_oznake|}}} | caption = {{{opis_karte|}}} | alt = {{if empty|{{{karta_alt|}}}|Karta prikazuje lokaciju {{{naziv|}}} }} | mark = {{{marker|}}} | marksize = {{{veličina_markera|}}} | coordinates = {{{koordinate|{{{koord|}}}}}} }} | {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karte|{{{slika_karte|}}}}}}|size={{{veličina_karte|{{{širina_karte|}}}}}}|maxsize=300px|sizedefault=284px|alt={{{karta_alt|}}}}} }} | slika3 = {{#invoke:Infobox mapframe | autoWithCaption | onByDefault = {{#if:{{{map|}}}{{{image_map|}}}{{{child|}}}|no|yes}} | mapframe-marker = natural | mapframe-type = {{if empty|{{{geohack-type|}}}|landmark}} | mapframe-area_km2 = {{{area_km2|}}} | mapframe-area_ha = {{{area_ha|}}} | mapframe-length_km = {{{length_km|}}} | mapframe-width_km = {{{width_km|}}} | mapframe-wikidata = yes | mapframe-stroke-color = #008000 | mapframe-stroke-width = 1 | mapframe-shape-fill = #5CE65C | mapframe-marker-color = #62AB22 | mapframe-frame-width = 284 | mapframe-frame-height = 208 | mapframe-caption = {{{mapframe_caption|Interaktivna karta}}} }} | redklasa1 = locality | oznaka1 = Lokacija | podaci1 = {{{lokacija|}}} | redklasa2 = note | oznaka2 = Najbliži&nbsp;grad | podaci2 = {{{najbliži_grad|}}} | oznaka3 = Najbliže&nbsp;naselje | podaci3 = {{{najbliže_naselje|}}} | oznaka4 = Koordinate | podaci4 = {{#if:{{{koordinate|{{{koord|}}}}}}|{{#invoke:Coordinates|coordinsert|{{{koordinate|{{{koord|}}}}}}|type:landmark|<!-- -->{{#if:{{{površina_km2|}}}{{{površina_sqmi|}}}{{{površina_acre|}}}{{{površina_ha|}}}<!-- -->{{{dužina_km|}}}{{{dužina_mi|}}}{{{širina_km|}}}{{{širina_mi|}}}|<!--- -->dim:{{Infobox dim|length_km={{{dužina_km|}}}|length_mi={{{dužina_mi|}}}|<!-- -->width_km={{{širina_km|}}}|width_mi={{{širina_mi|}}}|<!-- -->area_km2={{{površina_km2|}}}|area_mi2={{{površina_sqmi|}}}|<!-- -->area_ha={{{površina_ha|}}}|area_acre={{{površina_acre|}}} }} }}<!-- -->}}{{{koord_ref|}}}|}} | oznaka5 = Dužina | podaci5 = {{#if:{{{dužina|}}}|{{{dužina|}}} km}} | oznaka6 = Površina | podaci6 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina|}}} km<sup>2</sup>}}{{{površina_ref|}}} | oznaka7 = Visina | podaci7 = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina|}}} m}} | oznaka8 = Oznaka | podaci8 = {{{oznaka|}}} | redklasa9 = note | oznaka9 = {{#if:{{{ovlašteno|}}}|Ovlašteno | {{#if:{{{napravljeno|}}}|Napravljeno | {{#if:{{{osnovano|}}}|Osnovano | {{#if:{{{određeno|}}}|Određeno }}}}}}}} | podaci9 = {{ifempty|{{{ovlašteno|}}}|{{{napravljeno|}}}|{{{osnovano|}}}|{{{određeno|}}} }} | oznaka10 = Ukinuto | podaci10 = {{{ukinuto|}}} | oznaka11 = Naziv za | podaci11 = {{{naziv_za|}}} | oznaka12 = Posjetioci | podaci12 = {{#if:{{{br_posjetioca|}}}|{{{br_posjetioca|}}}<!-- -->{{#if:{{{posjetioci_god|}}}|&#32;(&nbsp;{{{posjetioci_god|}}}) }}<!-- -->{{#if:{{{posjetioci_ref|}}}|{{{posjetioci_ref|}}}}} }} | oznaka13 = {{#if:{{{upravljačko_tijelo|}}}|Upravljačko&nbsp;tijelo | {{#if:{{{upravnik|}}}|Upravnik | {{#if:{{{operater|}}}|Operater | {{#if:{{{vlasnik|}}}|Vlasnik }}}}}}}} | podaci13 = {{ifempty|{{{upravljačko_tijelo|}}}|{{{upravnik|}}}|{{{operater|}}}|{{{vlasnik|}}} }} | oznaka14 = Svjetska&nbsp;baština | podaci14 = {{{svjetska_baština|}}} | oznaka15 = {{#if:{{{web-sajt|}}}{{{veb-sajt|}}}|Veb-sajt}} | podaci15 = {{#if:{{{web-sajt|}}}{{{veb-sajt|}}} | {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}} | {{#if:{{{url|}}} | {{{url|}}} }} }} | zaglavlje16 = {{ifempty|{{{ugrađeno1|}}}|{{{ugrađeno|}}} }} | zaglavlje17 = {{{ugrađeno2|}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> q3cwhkw51eo9hztocjnvpe32gd8tpq9 3892224 3892222 2026-06-01T08:43:45Z Mhare 481 3892224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = vcard | podzaglavljestil = font-size: 100%; | dijete = {{{dijete|}}} | iznadklasa = fn org | iznad = <includeonly>{{{naziv}}}</includeonly> | podzaglavlje1 = {{{alt_naziv|}}} | podzaglavlje2 = {{IUCN_baner|{{{kategorija_za_IUCN|}}} }} | slika1 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|maxsize=284px|alt={{{alt_slike|}}}}} | tekst1 = {{{opis_slike|}}} | slika2 = {{#if:{{{karta|}}} | {{location map|{{{karta|}}} | border = infobox | float = center | width = {{{veličina_karte|{{{širina_karte|}}}}}} | default_width = 284 | max_width = 300 | relief = {{{reljef|}}} | label = {{{oznaka|}}} | position = {{{pozicija_oznake|}}} | caption = {{{opis_karte|}}} | alt = {{if empty|{{{karta_alt|}}}|Karta prikazuje lokaciju {{{naziv|}}} }} | mark = {{{marker|}}} | marksize = {{{veličina_markera|}}} | coordinates = {{{koordinate|{{{koord|}}}}}} }} | {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karte|{{{slika_karte|}}}}}}|size={{{veličina_karte|{{{širina_karte|}}}}}}|maxsize=300px|sizedefault=284px|alt={{{karta_alt|}}}}} }} | slika3 = {{#invoke:Infobox mapframe | autoWithCaption | onByDefault = {{#if:{{{map|}}}{{{image_map|}}}{{{child|}}}|no|yes}} | mapframe-marker = natural | mapframe-type = {{if empty|{{{geohack-type|}}}|landmark}} | mapframe-area_km2 = {{{area_km2|}}} | mapframe-area_ha = {{{area_ha|}}} | mapframe-length_km = {{{length_km|}}} | mapframe-width_km = {{{width_km|}}} | mapframe-zoom = {{{mapframe_zoom|}}} | mapframe-wikidata = yes | mapframe-stroke-color = #008000 | mapframe-stroke-width = 1 | mapframe-shape-fill = #5CE65C | mapframe-marker-color = #62AB22 | mapframe-frame-width = 284 | mapframe-frame-height = 208 | mapframe-caption = {{{mapframe_caption|Interaktivna karta}}} }} | redklasa1 = locality | oznaka1 = Lokacija | podaci1 = {{{lokacija|}}} | redklasa2 = note | oznaka2 = Najbliži&nbsp;grad | podaci2 = {{{najbliži_grad|}}} | oznaka3 = Najbliže&nbsp;naselje | podaci3 = {{{najbliže_naselje|}}} | oznaka4 = Koordinate | podaci4 = {{#if:{{{koordinate|{{{koord|}}}}}}|{{#invoke:Coordinates|coordinsert|{{{koordinate|{{{koord|}}}}}}|type:landmark|<!-- -->{{#if:{{{površina_km2|}}}{{{površina_sqmi|}}}{{{površina_acre|}}}{{{površina_ha|}}}<!-- -->{{{dužina_km|}}}{{{dužina_mi|}}}{{{širina_km|}}}{{{širina_mi|}}}|<!--- -->dim:{{Infobox dim|length_km={{{dužina_km|}}}|length_mi={{{dužina_mi|}}}|<!-- -->width_km={{{širina_km|}}}|width_mi={{{širina_mi|}}}|<!-- -->area_km2={{{površina_km2|}}}|area_mi2={{{površina_sqmi|}}}|<!-- -->area_ha={{{površina_ha|}}}|area_acre={{{površina_acre|}}} }} }}<!-- -->}}{{{koord_ref|}}}|}} | oznaka5 = Dužina | podaci5 = {{#if:{{{dužina|}}}|{{{dužina|}}} km}} | oznaka6 = Površina | podaci6 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina|}}} km<sup>2</sup>}}{{{površina_ref|}}} | oznaka7 = Visina | podaci7 = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina|}}} m}} | oznaka8 = Oznaka | podaci8 = {{{oznaka|}}} | redklasa9 = note | oznaka9 = {{#if:{{{ovlašteno|}}}|Ovlašteno | {{#if:{{{napravljeno|}}}|Napravljeno | {{#if:{{{osnovano|}}}|Osnovano | {{#if:{{{određeno|}}}|Određeno }}}}}}}} | podaci9 = {{ifempty|{{{ovlašteno|}}}|{{{napravljeno|}}}|{{{osnovano|}}}|{{{određeno|}}} }} | oznaka10 = Ukinuto | podaci10 = {{{ukinuto|}}} | oznaka11 = Naziv za | podaci11 = {{{naziv_za|}}} | oznaka12 = Posjetioci | podaci12 = {{#if:{{{br_posjetioca|}}}|{{{br_posjetioca|}}}<!-- -->{{#if:{{{posjetioci_god|}}}|&#32;(&nbsp;{{{posjetioci_god|}}}) }}<!-- -->{{#if:{{{posjetioci_ref|}}}|{{{posjetioci_ref|}}}}} }} | oznaka13 = {{#if:{{{upravljačko_tijelo|}}}|Upravljačko&nbsp;tijelo | {{#if:{{{upravnik|}}}|Upravnik | {{#if:{{{operater|}}}|Operater | {{#if:{{{vlasnik|}}}|Vlasnik }}}}}}}} | podaci13 = {{ifempty|{{{upravljačko_tijelo|}}}|{{{upravnik|}}}|{{{operater|}}}|{{{vlasnik|}}} }} | oznaka14 = Svjetska&nbsp;baština | podaci14 = {{{svjetska_baština|}}} | oznaka15 = {{#if:{{{web-sajt|}}}{{{veb-sajt|}}}|Veb-sajt}} | podaci15 = {{#if:{{{web-sajt|}}}{{{veb-sajt|}}} | {{{web-sajt|{{{veb-sajt|}}}}}} | {{#if:{{{url|}}} | {{{url|}}} }} }} | zaglavlje16 = {{ifempty|{{{ugrađeno1|}}}|{{{ugrađeno|}}} }} | zaglavlje17 = {{{ugrađeno2|}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 55f2aj3fq3w1pay7tvspwo47oubymve Šablon:Infokutija zaštićeno područje/dok 10 407277 3892226 3303601 2026-06-01T08:47:27Z Mhare 481 3892226 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> == Kod == {{Primjer parametara| naziv | alt_naziv | kategorija_za_IUCN=V | slika | veličina_slike| alt_slike | opis_slike | karta=Earth | karta_alt | opis_karte | veličina_karte | reljef | koordinate={{coord|0|0|type:landmark|display=inline}} | koord_ref | lokacija | najbliži_grad | površina | ovlašteno| napravljeno| osnovano | određeno| br_posjetioca | posjetioci_god | posjetioci_ref| upravljačko_tijelo | upravnik| operater| vlasnik| svjetska_baština| veb-sajt | url | dijete | ugrađeno | ugrađeno1| ugrađeno2}} <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = | karte_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = | površina = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} </pre> == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za zaštićena područja, uključujući nacionalne parkove, parkove prirode, rezervate, spomenike prirode i druga područja pod pravnom ili upravnom zaštitom.", "params": { "naziv": { "label": "Naziv", "description": "Naziv zaštićenog područja. Prikazuje se u zaglavlju infokutije.", "type": "string", "required": true }, "alt_naziv": { "label": "Alternativni naziv", "description": "Drugi, lokalni, historijski ili alternativni naziv zaštićenog područja.", "type": "string" }, "kategorija_za_IUCN": { "label": "IUCN kategorija", "description": "IUCN kategorija zaštićenog područja, ako je poznata. Koristi se za prikaz IUCN banera.", "type": "string" }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike zaštićenog područja. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px. Ako nije unesena, koristi se pretpostavljena veličina šablona.", "type": "string" }, "alt_slike": { "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, za čitače ekrana i slučajeve kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis_slike": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike.", "type": "string", "suggested": true }, "karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte koja se koristi za prikaz položaja zaštićenog područja.", "type": "string" }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke statične karte zaštićenog područja. Koristi se ako nije unesena lokacijska karta preko parametra karta.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_karte": { "label": "Veličina karte", "description": "Veličina lokacijske ili statične karte, npr. 284px.", "type": "string" }, "širina_karte": { "label": "Širina karte", "description": "Širina lokacijske ili statične karte. Koristi se kao alternativni naziv za veličina_karte.", "type": "string" }, "reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte, ako je dostupna.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka", "description": "Tekst oznake na lokacijskoj karti ili službena oznaka zaštićenog područja. U zavisnosti od konteksta, isti parametar može biti prikazan i kao podatak \"Oznaka\".", "type": "string" }, "pozicija_oznake": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top, bottom ili none.", "type": "string" }, "opis_karte": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske ili statične karte.", "type": "string" }, "karta_alt": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, za čitače ekrana i slučajeve kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "marker": { "label": "Marker", "description": "Ime datoteke markera koji se koristi na lokacijskoj karti.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_markera": { "label": "Veličina markera", "description": "Veličina markera na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "koordinate": { "aliases": [ "koord" ], "label": "Koordinate", "description": "Koordinate zaštićenog područja, najčešće unesene pomoću šablona {{Coord}}. Koriste se za prikaz koordinata i lokacijske karte.", "type": "string", "suggested": true }, "koord": { "label": "Koordinate", "description": "Alternativni naziv za parametar koordinate.", "type": "string" }, "koord_ref": { "label": "Referenca uz koordinate", "description": "Fusnota, referenca ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Geografska ili administrativna lokacija zaštićenog područja.", "type": "string", "suggested": true }, "najbliži_grad": { "label": "Najbliži grad", "description": "Najbliži grad zaštićenom području.", "type": "string" }, "najbliže_naselje": { "label": "Najbliže naselje", "description": "Najbliže naselje zaštićenom području.", "type": "string" }, "dužina": { "label": "Dužina", "description": "Dužina zaštićenog područja u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "dužina_km": { "label": "Dužina (km)", "description": "Dužina područja u kilometrima, za izračun dimenzije koordinata i mapframe prikaz. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "dužina_mi": { "label": "Dužina (mi)", "description": "Dužina područja u miljama. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost ima dužina_km.", "type": "number" }, "length_km": { "label": "Dužina za mapframe (km)", "description": "Dužina područja u kilometrima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "površina": { "label": "Površina", "description": "Površina zaštićenog područja u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_ref": { "label": "Referenca za površinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o površini.", "type": "string" }, "površina_km2": { "label": "Površina (km²)", "description": "Površina područja u kvadratnim kilometrima, za izračun dimenzije koordinata. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "površina_sqmi": { "label": "Površina (sq mi)", "description": "Površina u kvadratnim miljama. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost ima površina_km2.", "type": "number" }, "površina_ha": { "label": "Površina (ha)", "description": "Površina područja u hektarima. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "površina_acre": { "label": "Površina (acre)", "description": "Površina u akrima. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost imaju metričke jedinice.", "type": "number" }, "area_km2": { "label": "Površina za mapframe (km²)", "description": "Površina područja u kvadratnim kilometrima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "area_ha": { "label": "Površina za mapframe (ha)", "description": "Površina područja u hektarima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "širina_km": { "label": "Širina (km)", "description": "Širina područja u kilometrima, za izračun dimenzije koordinata. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "širina_mi": { "label": "Širina (mi)", "description": "Širina područja u miljama. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost ima širina_km.", "type": "number" }, "width_km": { "label": "Širina za mapframe (km)", "description": "Širina područja u kilometrima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "visina": { "label": "Visina", "description": "Nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "ovlašteno": { "label": "Ovlašteno", "description": "Datum, godina ili pravni akt kojim je područje ovlašteno ili stavljeno pod određeni režim zaštite. Ako je uneseno, prikazuje se kao naziv reda umjesto napravljeno, osnovano ili određeno.", "type": "string" }, "napravljeno": { "label": "Napravljeno", "description": "Datum ili godina stvaranja zaštićenog područja. Prikazuje se ako nije unesen parametar ovlašteno.", "type": "string" }, "osnovano": { "label": "Osnovano", "description": "Datum ili godina osnivanja zaštićenog područja. Prikazuje se ako nisu uneseni parametri ovlašteno ili napravljeno.", "type": "string", "suggested": true }, "određeno": { "label": "Određeno", "description": "Datum, godina ili akt određivanja statusa zaštite. Prikazuje se ako nisu uneseni parametri ovlašteno, napravljeno ili osnovano.", "type": "string" }, "ukinuto": { "label": "Ukinuto", "description": "Datum ili godina ukidanja statusa zaštite, ako je područje izgubilo zaštićeni status.", "type": "string" }, "naziv_za": { "label": "Naziv za", "description": "Osoba, mjesto, pojava ili drugi pojam po kojem je zaštićeno područje nazvano.", "type": "string" }, "br_posjetioca": { "label": "Broj posjetilaca", "description": "Broj posjetilaca zaštićenog područja. Po mogućnosti unijeti samo broj ili jasno oblikovan podatak.", "type": "string" }, "posjetioci_god": { "label": "Godina posjetilaca", "description": "Godina na koju se odnosi podatak o broju posjetilaca.", "type": "string" }, "posjetioci_ref": { "label": "Referenca za posjetioce", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o broju posjetilaca.", "type": "string" }, "upravljačko_tijelo": { "label": "Upravljačko tijelo", "description": "Institucija, organizacija ili javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem. Ima prednost nad parametrima upravnik, operater i vlasnik.", "type": "string", "suggested": true }, "upravnik": { "label": "Upravnik", "description": "Upravnik zaštićenog područja. Prikazuje se ako nije uneseno upravljačko_tijelo.", "type": "string" }, "operater": { "label": "Operater", "description": "Organizacija ili tijelo koje operativno upravlja područjem. Prikazuje se ako nisu uneseni upravljačko_tijelo ili upravnik.", "type": "string" }, "vlasnik": { "label": "Vlasnik", "description": "Vlasnik područja ili zemljišta. Prikazuje se ako nisu uneseni upravljačko_tijelo, upravnik ili operater.", "type": "string" }, "svjetska_baština": { "label": "Svjetska baština", "description": "Podatak o statusu UNESCO-ve svjetske baštine ili vezi s lokalitetom svjetske baštine.", "type": "string" }, "web-sajt": { "aliases": [ "veb-sajt" ], "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt zaštićenog područja. Parametar web-sajt ima prednost nad veb-sajt i url.", "type": "url" }, "veb-sajt": { "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt zaštićenog područja. Koristi se kao bosanski naziv parametra web-sajt.", "type": "url" }, "url": { "label": "URL", "description": "Službeni ili relevantni URL. Prikazuje se ako nisu uneseni web-sajt ili veb-sajt.", "type": "url" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne mapframe karte. U pravilu se ostavlja prazno kako bi modul sam odredio prikaz.", "type": "number" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne mapframe karte.", "type": "string" }, "geohack-type": { "label": "Geohack tip", "description": "Tip objekta koji se koristi za mapframe i geografske podatke. Ako nije unesen, koristi se landmark.", "type": "string" }, "map": { "label": "Map", "description": "Tehnički parametar iz srodnih šablona. Ako je unesen, zadani mapframe prikaz se isključuje.", "type": "string" }, "image_map": { "label": "Image map", "description": "Tehnički parametar iz srodnih šablona. Ako je unesen, zadani mapframe prikaz se isključuje.", "type": "wiki-file-name" }, "child": { "label": "Child", "description": "Tehnički parametar iz srodnih šablona. Ako je unesen, zadani mapframe prikaz se isključuje.", "type": "string" }, "ugrađeno1": { "label": "Ugrađeni sadržaj 1", "description": "Dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj koji se prikazuje pri dnu infokutije.", "type": "string" }, "ugrađeno": { "label": "Ugrađeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj. Koristi se kao alternativni naziv parametra ugrađeno1.", "type": "string" }, "ugrađeno2": { "label": "Ugrađeni sadržaj 2", "description": "Drugi dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj koji se prikazuje pri dnu infokutije.", "type": "string" }, "dijete": { "label": "Dijete", "description": "Tehnički parametar za ugniježđivanje ove infokutije u drugu infokutiju.", "type": "boolean" } }, "params": {}, "format": "{{_\n| __________________ = _\n}}" } </templatedata> <includeonly> [[Kategorija:Infokutije|Zaštićena oblast]] </includeonly> 0plh7odll11c2y5t9f963de27v5t2te 3892227 3892226 2026-06-01T08:48:13Z Mhare 481 3892227 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> == Kod == {{Primjer parametara| naziv | alt_naziv | kategorija_za_IUCN=V | slika | veličina_slike| alt_slike | opis_slike | karta=Earth | karta_alt | opis_karte | veličina_karte | reljef | koordinate={{coord|0|0|type:landmark|display=inline}} | koord_ref | lokacija | najbliži_grad | površina | ovlašteno| napravljeno| osnovano | određeno| br_posjetioca | posjetioci_god | posjetioci_ref| upravljačko_tijelo | upravnik| operater| vlasnik| svjetska_baština| veb-sajt | url | dijete | ugrađeno | ugrađeno1| ugrađeno2}} <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = | karte_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = | površina = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} </pre> == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za zaštićena područja, uključujući nacionalne parkove, parkove prirode, rezervate, spomenike prirode i druga područja pod pravnom ili upravnom zaštitom.", "params": { "naziv": { "label": "Naziv", "description": "Naziv zaštićenog područja. Prikazuje se u zaglavlju infokutije.", "type": "string", "required": true }, "alt_naziv": { "label": "Alternativni naziv", "description": "Drugi, lokalni, historijski ili alternativni naziv zaštićenog područja.", "type": "string" }, "kategorija_za_IUCN": { "label": "IUCN kategorija", "description": "IUCN kategorija zaštićenog područja, ako je poznata. Koristi se za prikaz IUCN banera.", "type": "string" }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike zaštićenog područja. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px. Ako nije unesena, koristi se pretpostavljena veličina šablona.", "type": "string" }, "alt_slike": { "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, za čitače ekrana i slučajeve kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis_slike": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike.", "type": "string", "suggested": true }, "karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte koja se koristi za prikaz položaja zaštićenog područja.", "type": "string" }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke statične karte zaštićenog područja. Koristi se ako nije unesena lokacijska karta preko parametra karta.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_karte": { "label": "Veličina karte", "description": "Veličina lokacijske ili statične karte, npr. 284px.", "type": "string" }, "širina_karte": { "label": "Širina karte", "description": "Širina lokacijske ili statične karte. Koristi se kao alternativni naziv za veličina_karte.", "type": "string" }, "reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte, ako je dostupna.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka", "description": "Tekst oznake na lokacijskoj karti ili službena oznaka zaštićenog područja. U zavisnosti od konteksta, isti parametar može biti prikazan i kao podatak \"Oznaka\".", "type": "string" }, "pozicija_oznake": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top, bottom ili none.", "type": "string" }, "opis_karte": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske ili statične karte.", "type": "string" }, "karta_alt": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, za čitače ekrana i slučajeve kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "marker": { "label": "Marker", "description": "Ime datoteke markera koji se koristi na lokacijskoj karti.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_markera": { "label": "Veličina markera", "description": "Veličina markera na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "koordinate": { "aliases": [ "koord" ], "label": "Koordinate", "description": "Koordinate zaštićenog područja, najčešće unesene pomoću šablona {{Coord}}. Koriste se za prikaz koordinata i lokacijske karte.", "type": "string", "suggested": true }, "koord": { "label": "Koordinate", "description": "Alternativni naziv za parametar koordinate.", "type": "string" }, "koord_ref": { "label": "Referenca uz koordinate", "description": "Fusnota, referenca ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Geografska ili administrativna lokacija zaštićenog područja.", "type": "string", "suggested": true }, "najbliži_grad": { "label": "Najbliži grad", "description": "Najbliži grad zaštićenom području.", "type": "string" }, "najbliže_naselje": { "label": "Najbliže naselje", "description": "Najbliže naselje zaštićenom području.", "type": "string" }, "dužina": { "label": "Dužina", "description": "Dužina zaštićenog područja u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "dužina_km": { "label": "Dužina (km)", "description": "Dužina područja u kilometrima, za izračun dimenzije koordinata i mapframe prikaz. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "dužina_mi": { "label": "Dužina (mi)", "description": "Dužina područja u miljama. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost ima dužina_km.", "type": "number" }, "length_km": { "label": "Dužina za mapframe (km)", "description": "Dužina područja u kilometrima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "površina": { "label": "Površina", "description": "Površina zaštićenog područja u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_ref": { "label": "Referenca za površinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o površini.", "type": "string" }, "površina_km2": { "label": "Površina (km²)", "description": "Površina područja u kvadratnim kilometrima, za izračun dimenzije koordinata. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "površina_sqmi": { "label": "Površina (sq mi)", "description": "Površina u kvadratnim miljama. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost ima površina_km2.", "type": "number" }, "površina_ha": { "label": "Površina (ha)", "description": "Površina područja u hektarima. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "površina_acre": { "label": "Površina (acre)", "description": "Površina u akrima. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost imaju metričke jedinice.", "type": "number" }, "area_km2": { "label": "Površina za mapframe (km²)", "description": "Površina područja u kvadratnim kilometrima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "area_ha": { "label": "Površina za mapframe (ha)", "description": "Površina područja u hektarima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "širina_km": { "label": "Širina (km)", "description": "Širina područja u kilometrima, za izračun dimenzije koordinata. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "širina_mi": { "label": "Širina (mi)", "description": "Širina područja u miljama. Parametar je tehnički podržan zbog kompatibilnosti s uvezenim kodom; za članke na bosanskom jeziku prednost ima širina_km.", "type": "number" }, "width_km": { "label": "Širina za mapframe (km)", "description": "Širina područja u kilometrima za automatsko podešavanje interaktivne karte. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "visina": { "label": "Visina", "description": "Nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "ovlašteno": { "label": "Ovlašteno", "description": "Datum, godina ili pravni akt kojim je područje ovlašteno ili stavljeno pod određeni režim zaštite. Ako je uneseno, prikazuje se kao naziv reda umjesto napravljeno, osnovano ili određeno.", "type": "string" }, "napravljeno": { "label": "Napravljeno", "description": "Datum ili godina stvaranja zaštićenog područja. Prikazuje se ako nije unesen parametar ovlašteno.", "type": "string" }, "osnovano": { "label": "Osnovano", "description": "Datum ili godina osnivanja zaštićenog područja. Prikazuje se ako nisu uneseni parametri ovlašteno ili napravljeno.", "type": "string", "suggested": true }, "određeno": { "label": "Određeno", "description": "Datum, godina ili akt određivanja statusa zaštite. Prikazuje se ako nisu uneseni parametri ovlašteno, napravljeno ili osnovano.", "type": "string" }, "ukinuto": { "label": "Ukinuto", "description": "Datum ili godina ukidanja statusa zaštite, ako je područje izgubilo zaštićeni status.", "type": "string" }, "naziv_za": { "label": "Naziv za", "description": "Osoba, mjesto, pojava ili drugi pojam po kojem je zaštićeno područje nazvano.", "type": "string" }, "br_posjetioca": { "label": "Broj posjetilaca", "description": "Broj posjetilaca zaštićenog područja. Po mogućnosti unijeti samo broj ili jasno oblikovan podatak.", "type": "string" }, "posjetioci_god": { "label": "Godina posjetilaca", "description": "Godina na koju se odnosi podatak o broju posjetilaca.", "type": "string" }, "posjetioci_ref": { "label": "Referenca za posjetioce", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o broju posjetilaca.", "type": "string" }, "upravljačko_tijelo": { "label": "Upravljačko tijelo", "description": "Institucija, organizacija ili javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem. Ima prednost nad parametrima upravnik, operater i vlasnik.", "type": "string", "suggested": true }, "upravnik": { "label": "Upravnik", "description": "Upravnik zaštićenog područja. Prikazuje se ako nije uneseno upravljačko_tijelo.", "type": "string" }, "operater": { "label": "Operater", "description": "Organizacija ili tijelo koje operativno upravlja područjem. Prikazuje se ako nisu uneseni upravljačko_tijelo ili upravnik.", "type": "string" }, "vlasnik": { "label": "Vlasnik", "description": "Vlasnik područja ili zemljišta. Prikazuje se ako nisu uneseni upravljačko_tijelo, upravnik ili operater.", "type": "string" }, "svjetska_baština": { "label": "Svjetska baština", "description": "Podatak o statusu UNESCO-ve svjetske baštine ili vezi s lokalitetom svjetske baštine.", "type": "string" }, "web-sajt": { "aliases": [ "veb-sajt" ], "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt zaštićenog područja. Parametar web-sajt ima prednost nad veb-sajt i url.", "type": "url" }, "veb-sajt": { "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt zaštićenog područja. Koristi se kao bosanski naziv parametra web-sajt.", "type": "url" }, "url": { "label": "URL", "description": "Službeni ili relevantni URL. Prikazuje se ako nisu uneseni web-sajt ili veb-sajt.", "type": "url" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne mapframe karte. U pravilu se ostavlja prazno kako bi modul sam odredio prikaz.", "type": "number" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne mapframe karte.", "type": "string" }, "geohack-type": { "label": "Geohack tip", "description": "Tip objekta koji se koristi za mapframe i geografske podatke. Ako nije unesen, koristi se landmark.", "type": "string" }, "map": { "label": "Map", "description": "Tehnički parametar iz srodnih šablona. Ako je unesen, zadani mapframe prikaz se isključuje.", "type": "string" }, "image_map": { "label": "Image map", "description": "Tehnički parametar iz srodnih šablona. Ako je unesen, zadani mapframe prikaz se isključuje.", "type": "wiki-file-name" }, "child": { "label": "Child", "description": "Tehnički parametar iz srodnih šablona. Ako je unesen, zadani mapframe prikaz se isključuje.", "type": "string" }, "ugrađeno1": { "label": "Ugrađeni sadržaj 1", "description": "Dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj koji se prikazuje pri dnu infokutije.", "type": "string" }, "ugrađeno": { "label": "Ugrađeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj. Koristi se kao alternativni naziv parametra ugrađeno1.", "type": "string" }, "ugrađeno2": { "label": "Ugrađeni sadržaj 2", "description": "Drugi dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj koji se prikazuje pri dnu infokutije.", "type": "string" }, "dijete": { "label": "Dijete", "description": "Tehnički parametar za ugniježđivanje ove infokutije u drugu infokutiju.", "type": "boolean" } }, "format": "{{_\n| __________________ = _\n}}" } </templatedata> <includeonly> [[Kategorija:Infokutije|Zaštićena oblast]] </includeonly> kywcyvlngy6il5rokaqcmreg54zs3gd Eurosong 2017. 0 412138 3892258 3646863 2026-06-01T10:33:23Z Panasko 146730 3892258 wikitext text/x-wiki {{Starost}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2017. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 9. maj 2017. | drugo_polufinale = 11. maj 2017. | finale = 13. maj 2017. | mjesto_održavanja = [[Međunarodni izložbeni centar]], [[Kijev]], [[Ukrajina]] | voditelji = {{plainlist| * [[Oleksandar Skičko]] * [[Volodimir Ostapčuk]] * [[Timur Mirošničenko]] }} | dirigent = | režiser = [[Ola Melzig]] | izvršni_nadzornik = Jon Ola Sand | izvršni_producent = | emiter = [[National Television Company of Ukraine]] (NTU) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 43 | debitiranje = | povratak = {{ZID|Portugal}} | odustajanje = | sistem_glasanja = Svaka država dodjeljuje po 12, 10 i od 1 do 8 poena svojim omiljenim pjesmama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{plainlist| * {{ZID|Portugal}} * "[[Amar pelos dois]]" }} | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2016.|2016]] | ovo_takmičenje = 2017 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2018.|2018]] }} '''Eurosong 2017.''' bio je šezdesetdrugi Eurosong, održan u [[Kijev]]u, [[Ukrajina|Ukrajini]], zahvaljujući pobjedi ukrajinske pjevačice [[Džamala|Džamale]] [[Eurosong 2016.|2016]]. u [[Stockholm]]u (Švedska). == Privremeni spisak zemalja učesnica == Sljedeće zemlje izrazile su želju da učestvuju u ovogodišnjem takmičenju: === Polufinale === {| class="sortable wikitable" |- ! Zemlja ! Izvođač ! Pjesma |- | {{Esc|Armenija}}<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/07/01/armenia-eurovision-2017-participation-confirmed/|title=Armenia: Eurovision 2017 Participation Confirmed|last=ago|first=Anthony Granger • 1 month|date=1. 7. 2016|website=Eurovoix|access-date=8. 8. 2016}}</ref> |Artsvik |Fly With Me |- | {{Esc|Austrija}}<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/28/austria-eurovision-2017-participation-confirmed/|title=Austria: Eurovision 2017 Participation Confirmed|last=ago|first=Anthony Granger • 2 months|date=28. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=8. 8. 2016}}</ref> |Nathan Trent |Running on air |- | {{Esc|Belgija}}<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Belgium: RTBF confirms participation in Eurovision 2017|url=http://esctoday.com/136186/belgium-rtbf-confirms-participation-eurovision-2017/|website=Esctoday.com|access-date=23. 5. 2016|date=23. 5. 2016}}</ref> |Blanche |City lights |- | {{Esc|Bjelorusija}}<ref>{{cite web|url=https://eurovoix.com/2016/09/15/belarus-confirms-participation-eurovision-2017/|title=Belarus: Confirms Participation in Eurovision 2017|last=ago|first=Anthony Granger • 2 days|date=15. 9. 2016|website=Eurovoix|access-date=17. 9. 2016}}</ref> |Naviband |Priča mog života |- | {{Esc|Češka}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/137246/czech-republic-ct-confirms-participation-eurovision-2017|title=Eurovision Czech Republic: CT confirms participation in Eurovision 2017|date=14. 9. 2016|language=en|access-date=17. 9. 2016}}</ref> |Martina Bárta |My Turn |- | {{Esc|Danska}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/136457/denmark-dr-confirms-participati-eurovision-2017|title=Eurovision Denmark: DR confirms participation in Eurovision 2017|date=6. 6. 2016|language=en|access-date=8. 8. 2016}}</ref> | Anja | Where I Am |- | {{Esc|Estonija}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Estonia: Eesti Laul 2017 preparations have begun|url=http://eurovoix.com/2016/04/09/estonia-eesti-laul-2017-preparations-begun/|website=Eurovoix.com|access-date=9. 4. 2016|date=9. 4. 2016}}</ref> | Koit Toome & Laura | Verona |- | {{Esc|Hrvatska}}<ref>{{cite web|url=http://escbubble.com/en/2016/09/croatia-confirms-eurovision-2017-participation/|title=Croatia confirms Eurovision 2017 participation - ESCBubble|date=17. 9. 2016|language=en|access-date=17. 9. 2016}}</ref> |Jacques Houdek |My Friend |- | {{Esc|Finska}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Finland: Eurovision 2017 participation confirmed|url=http://eurovoix.com/2016/05/15/finland-eurovision-2017-participation-confirmed/|website=Eurovoix.com|access-date=15. 5. 2016|date=15. 5. 2016}}</ref> |Norma John |Blackbird |- | {{Esc|Grčka}}<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/06/22/greece-makes-chages-eurovision-2017/|title=Greece: Makes Changes For Eurovision 2017|last=ago|first=Anthony Granger • 2 months|date=22. 6. 2016|website=Eurovoix|access-date=8. 8. 2016}}</ref> |Demy |This is Love |- | {{Esc|Nizozemska}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/136177/netherlands-avrotros-confirms-participation-eurovision-2017/|title=The Netherlands: Avrotros confirms participation in Eurovision 2017|website=esctoday|last=Jiandani|first=Sanjay|access-date=23. 5. 2016|date=23. 5. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Irska}}<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay|title=Ireland: RTE confirms participation in Eurovision 2017|url=http://esctoday.com/136189/ireland-rte-confirms-participation-eurovision-2017/|website=Esctoday.com|access-date=24. 5. 2016|date=24. 5. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Island}}<ref>{{cite web|url=https://eurovoix.com/2016/08/22/iceland-confirms-eurovision-2017-participation/|title=Iceland: Confirms Eurovision 2017 Participation|last=ago|first=Anthony Granger • 2 weeks|date=22. 8. 2016|website=Eurovoix|access-date=6. 9. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Izrael}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Israel: Confirms Eurovision 2017 Participation|url=http://eurovoix.com/2016/05/26/israel-confirms-eurovision-2017-participation/|website=eurovoix.com|publisher=Mako.co.il|access-date=26. 5. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Kipar}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/136998/cyprus-cybc-confirms-participation-eurovision-2017|title=Eurovision Cyprus: CyBC confirms participation in Eurovision 2017|date=8. 8. 2016|language=en|access-date=8. 8. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Litvanija}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/137013/lithuania-lrt-intends-join-party-eurovision-2017|title=Eurovision Lithuania: LRT intends to participate in Eurovision 2017!|date=11. 8. 2016|language=en|access-date=12. 8. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Latvija}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=LTV confirms participation in Eurovision 2017|url=http://eurovoix.com/2016/05/26/latvia-eurovision-2017-participation-confirmed/|website=eurovoix.com|publisher=LTV|access-date=26. 5. 2016}}</ref> | ''Bit će određeno 26. 2. 2017.''<ref name=":2">{{cite web|url=https://eurovoix.com/2016/08/16/latvia-selects-for-eurovision-2017-on-february-26/|title=Latvia: Selects For Eurovision 2017 on February 26|last=ago|first=Anthony Granger • 3 weeks|date=16. 8. 2016|website=Eurovoix|access-date=6. 9. 2016}}</ref> | ''Bit će određeno 26. 2. 2017.''<ref name=":2" /> |- | {{Esc|Malta}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/137039/malta-pbs-confirms-participation-eurovision-2017|title=Eurovision Malta: PBS confirms participation in Eurovision 2017|date=17. 8. 2016|language=en|access-date=6. 9. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Mađarska}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Hungary: Confirms participation Eurovision 2017|url=http://eurovoix.com/2016/05/07/hungary-confirms-participation-eurovision-2017/|website=Eurovoix.com|access-date=7. 5. 2016|date=7. 5. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Norveška}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Norway: Eurovision 2017 participation confirmed|url=http://eurovoix.com/2016/05/16/norway-eurovision-2017-participation-confirmed/|website=Eurovoix.com|access-date=7. 5. 2016|date=16. 5. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Poljska}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Poland: Eurovision 2017 Participation Confirmed|url=http://eurovoix.com/2016/05/23/poland-eurovision-2017-participation-confirmed/|website=Eurovoix.com|access-date=23. 5. 2016|date=23. 5. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Portugal}}<ref>{{cite web|last1=Pereira|first1=Bernardo|title=Portugal: RTP confirmed for Eurovision 2017|url=http://wiwibloggs.com/2016/04/21/portugal-rtp-confirmed-for-eurovision-2017/138371/|website=wiwibloggs.com/|access-date=21. 4. 2016|date=21. 4. 2016}}</ref> | | |- | *{{Esc|Rusija}}<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=could_sergey_lazarev_make_a_return_to_eurovision|title=Could Sergey Lazarev make a return to Eurovision?|language=en|access-date=8. 8. 2016}}</ref> |Julia Samoylova |Flame is Burning |- | {{Esc|Slovenija}}<ref>{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/07/13/slovenia-eurovision-2017-participation-confirmed/|title=Slovenia: Eurovision 2017 Participation Confirmed|last=ago|first=Anthony Granger • 4 weeks|date=13. 7. 2016|website=Eurovoix|access-date=8. 8. 2016}}</ref> |Omar Naber |On My Way |- | {{Esc|Švedska}}<ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Sweden: Eurovision 2017 participation confirmed|url=http://eurovoix.com/2016/05/07/sweden-eurovision-2017-participation-confirmed/|website=Eurovoix.com|access-date=7. 5. 2016|date=7. 5. 2016}}</ref> | Robin Bengtsson | I Can't Go On |- | {{Esc|Švicarska}}<ref>{{cite web|last1=Jiandani|first1=Sanjay (Sergio)|title=Switzerland: SRF confirms participation in Eurovision 2017|url=http://esctoday.com/136107/switzerland-srf-confirms-participation-eurovision-2017/|website=Esctoday.com|access-date=18. 5. 2016|date=18. 5. 2016}}</ref> | ''Bit će određeno 5. 2. 2017.''<ref name=":0">{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/06/15/switzerland-selects-eurovision-2017-february-5/|title=Switzerland: Selects For Eurovision 2017 on February 5|last=ago|first=Anthony Granger • 2 months|date=15. 6. 2016|website=Eurovoix|access-date=8. 8. 2016}}</ref> | ''Bit će određeno 5. 2. 2017.''<ref name=":0" /> |- |} <nowiki>*</nowiki>Rusija nije učestvovala na takmičenju zbog toga što je predstavnica boravila na Krimu, te kao takva ne smije po zakonu ući u Ukrajinu. === Finale === {| class="wikitable" ! Zemlja ! Izvođač ! Pjesma |- | {{Esc|Francuska}}<ref>{{cite web|url=https://eurovoix.com/2016/05/16/france-2017-eurovision-participation-confirmed/|title=France: 2017 Eurovision Participation Confirmed|last=ago|first=Anthony Granger • 4 months|date=16. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=17. 9. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Italija}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/137198/italy-rai-confirms-participation-eurovision-2017|title=Eurovision Italy: RAI confirms participation in Eurovision 2017|date=16. 9. 2016|language=en|access-date=17. 9. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Njemačka}}<ref>{{cite web|url=http://www.escdaily.com/germany-no-internal-selection-next-year/|title=Germany: ‘No internal selection next year’|date=7. 5. 2016|website=Escdaily.com|access-date=11. 5. 2016|last1=Eersel|first1=Dennis Van|archive-date=8. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508112150/http://www.escdaily.com/germany-no-internal-selection-next-year/|url-status=dead}}</ref> | ''Bit će određeno 9. 2. 2017.''<ref name=":4">{{cite web|url=https://www.unser-song-2017.de/faq/|title=FAQ - Unser Song 2017|website=www.unser-song-2017.de|access-date=17. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161118141610/http://www.unser-song-2017.de/faq/|archive-date=18. 11. 2016|url-status=dead}}</ref> | ''Bit će određeno 9. 2. 2017.''<ref name=":4" /> |- | {{Esc|Španija}}<ref>{{cite web|url=http://www.vertele.com/noticias/tve-admite-su-disgusto-por-barei-y-pide-a-eurovision-nuevo-sistema/|title=TVE admite su 'disgusto' por Barei y pide a Eurovisión 'un nuevo sistema'|date=15. 5. 2016|publisher=Vertele!|language=es|trans-title=TVE priznaje da im se "zgadila" Barei i poziva Euroviziju da naprave "novi sistem"|access-date=16. 5. 2016|work=vertele.com|archive-date=16. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160516122223/http://www.vertele.com/noticias/tve-admite-su-disgusto-por-barei-y-pide-a-eurovision-nuevo-sistema/|url-status=dead}}</ref> | | |- | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<ref>{{cite web|url=http://esctoday.com/137185/united-kingdom-bbc-intends-participate-eurovision-2017|title=Eurovision United Kingdom: BBC intends to participate in Eurovision 2017|date=31. 8. 2016|language=en|access-date=6. 9. 2016}}</ref> | | |- | {{Esc|Ukrajina}} (domaćin)<ref>{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=ukraine_wins_2016_eurovision_song_contest|title=Ukraine wins 2016 Eurovision Song Contest|last=Roxburgh|first=Gordon|date=14. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016|work=eurovision.tv}}</ref> | | |} == Reference == {{refspisak|30em}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2017. u Ukrajini]] [[Kategorija:2017. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Ukrajini]] [[Kategorija:Eurosong 2017.|*]] 54az9vh1asske5yoovdpw82kxf6u68c Samooplodnja 0 412948 3892029 3407973 2026-05-31T12:17:16Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892029 wikitext text/x-wiki '''Samooplodnja''' ili '''autogamija''' – u stručnoj literaturi poznato i kao '''selfing''' – je krajni stepen [[ukrštanje u srodstvu|ukrštanja u srodstvu]] ([[inbriding]]a), jer je svaka jedinka, po prirodi stvari, genetički nasrodnija sama sebi.<ref name="RjeGen“>{{cite book|author=Berberović Lj., Hadžiselimović R. |year=1986|title=Rječnik genetike|publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn= 86-01-00723-6}}</ref><ref name=“Hadziselimović“>{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref> Rasprostranjena je od jednoćelijskih [[organizam]]a do najsloženijih [[hermafrodit]]skih biljaka i [[životinja]] (osobito [[beskičmenjak]]a). Kod jednoćelijskih organizama, kao npr. u [[Protozoa]], odvija se spajanjem dviju jedinki (ili njihovih ćelijskih jedara) koje su nastale prethodnom diobom iste (jedne) jedinke.<ref>http://www.britannica.com/science/self-fertilization</ref> Kod [[biljka|biljaka]], nastaje oprašivanjem [[tučak|tučka]] [[polen]]om istog ili različitih cvjetova iste jedinke ([[oprašivanje|samooprašivanje]]). Samooplodne su nsprimjer [[pšenica]], [[ječam]] i druge [[Poaceae]], te [[grah]], [[jorgovan]] i mnoge druge. Iako većinu hermafoditnih životinja obilježava unakrsno prenje, postoje i one koje se redovno ili vanredno razmnožavaju samooplodnjom. Autogamija kod takvih vrsta je češća u nepovoljnim okolinskim uvjetima ili u nedostatku partnera. ==Genetičke posljedice autogamije== Glavna, po pravilu, negativna, genetička posljedica samooplodnje je gubitak genetičke varijacije, što znači da mnogi genski lokusi koji su [[heterozigot]]ni postaju [[homozigot]]ni. Posljedica je pojava oba [[alel]] na [[gen]]a na istom lokusu, pa ispoljavanje štetnih mutacija može imati ozbiljne posljedice. Najintenzivniji oblik inbriding je samooplodnja kod [[hermafrodit]]a, u kojoj se udio heterozigota prepolovi u svakoj narednoj generaciji, kako je prikazano u tabeli koja slijedi. *<math>P</math>: <math>Aa</math> x <math>Aa</math> (100%), a u *<math>F</math><sub>1</sub> generaciji daje: <math>1 AA</math> : <math>2 Aa</math> : <math>1 aa</math>, što znači da učestalost [[heterozigot]]a sada iznosi (50%) od početne, i tako dalje, da bi u *<math>F</math><sub>10</sub> generaciji heterozigoti praktično potpuno iščezli, a populacija bila polarizirana na odgovarajuće frekvencije isključivo homozigota <math>AA</math> i <math>aa</math>. *'''Ilustracija modela gubitka genetičke varijacije u populaciji sapooplodnih organizama''' {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" align="center"| '''Generacija''' | style="background:#f3fff3;" align="center"|'''''AA'''''<br>(%) | style="background:#ddffdd;" align="center" |'''''Aa'''''<br> (%) | style="background:#f3fff3; align="center" | '''''aa'''''<br> (%) |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''P''' | align="right" | '''[[genbio|–]]''' | align="right" | '''[[genbio|100]]''' |align="right"| '''[[genbio|–]]''' |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>1</sub> | align="right" | 25 | align="right" | 50 | align="right" | 25 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>2</sub> | align="right" | 37,5 | align="right" | 25 | align="right" |37,5 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>3</sub> | align="right" | 43,75 | align="right" | 12,5 | align="right" |43,75 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>4</sub> | align="right" | 46,875 | align="right" | 6,25 | align="right" |46,875 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>5</sub> | align="right" | 48,4375 | align="right" |3,125 |align="right" |48,4375 |- | style="background:#f3fff3;" align="center" |'''F'''<sub>6</sub> | align="right" |49,21875 | align="right" |1,5625 | align="right" |49,21875 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>7</sub> | align="right" | 49,609375 | align="right" |0,78125 | align="right" |49,609375 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>8</sub> | align="right" | 49,8046875 | align="right" | 0,390625 | align="right" |49,8046875 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>9</sub> | align="right" |49,90234375 | align="right" | 0,01953125 | align="right" |49,90234375 |- | style="background:#f3fff3;" align="center"| '''F'''<sub>10</sub> | align="right" | 49,995117187 ≈ [[genbio|50,0]] | align="right" |0,009765626 ≈ '''[[genbio|0,0]]''' | align="right" |49,995117187 ≈ [[genbio|50,0]] |- |} Sličan učinak traje dvostruko duže u parenju po modelu brat-sestra i duže i dalje sa parenjima u vrlo malim izolovanim grupama. U drugom slučaju je poznato po tome što [[Sewall Wright]] je svoj proračun zasnovao na samo takvim grupama i pozvao ih sa procesom [[genetički drift|genetičkog drifta]]. Genetički drift i inbriding su usko povezani pojmovi.<ref name=“Hadži-selimović“>{{cite book |author=Hadžiselimović R.| year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze.|publisher=Svjetlost|place= Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref><ref name=“mayr“>{{cite book|author=Mayr E.|year=1963|title=Animal species and evolution (1st ed.)|url=https://archive.org/details/animalspeciesevo0000mayr|publisher=Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press|isbn= 0-674-03750-2}}</ref><ref name=“dobzhansky“>{{cite book|author=Dobzhansky T.|year=1970|title=Genetics of the evolutionary process|publisher=Columbia, New York|isbn=0-231-02837-7}}</ref><ref name=“Stebbins“>{{cite book|author=Stebbins G. L., Jr.|year=1974|title=Flowering plants: evolution above the species level. Belknap Press|isbn=0-674-30685-6|url=https://archive.org/details/floweringplantse0000steb}}</ref><ref name=“mayrE“>{{cite book|author=Mayr E .|year=1982|title=The growth of biological thought: diversity, evolution, and inheritance (1st ed.)|publisher=Cambridge, Mass: Belknap Press|isbn=0-674-36445-7|url=https://archive.org/details/growthofbiologic00mayr}}</ref> Stepen selfinga, odnosno inbreedinga, može se mjeriti na različite načine. Jednostavan test za [[sisar]]e je razmjena [[transplantacija|transplantata]] kože. Ako transplantati nisu odbačeni, životinje moraju genetički biti gotovo identične. Kože se trnsplantacijski mogu uspješno razmijeniti između [[pacov]]a u standardnh laboratorijskih sojeva, kao i između geparda uhvaćenog u divljini. ==Također pogledajte== *[[Ukrštanje u srodstvu]] *[[Heterozigot]] *[[Inbridinška depresija]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Razmnožavanje]] nmx0rbf3gok6vkuszxp74w5sy7hj5k3 Plazmociti 0 414177 3891987 3779647 2026-05-31T12:02:09Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 3 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Plazma-ćelija<br>(Plasmocytus) | Latin = Plasmocytus | GraySubject = | GrayPage = | Image = Plasmacytoma ultramini1.jpg | Caption = Maligne '''plazma ćelije''' (plazmociti), s karakterističnim jedrom ("brojčanika jedro") <br>[[Boja H&E]] | Image2 = Plasmacell.jpg | Caption2 = Plazma ćelija sa izraženim jasnim perijedarnom regijom citoplazme koja sadrže veliki broj [[Golgijev aparat|Golgijevih tijela]] | Precursor = | System = | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = | MeshName = | MeshNumber = | Code = {{TerminologiaHistologica|2|00|03.0.01006}} }} '''Plazma ćelije ''' – poznate i kao '''plazma B ćelije''', '''plazmociti''', '''plazmaciti''' ili '''efektorske B ćelije''' – su [[bijela krvna zrnca]] koja luče velike količine [[antitijelo|antitijela]]. One se transportuju u [[krvna plazma|krvnoj plazmi]] i [[limfni sistem|limfnom sistemu]]. Plazma ćelije potiču iz [[koštana srž|koštane srži]]; [[B ćelije]] se diferenciraju u plazma ćelije koje proizvode [[molekule]] [[antitijelo|antitijela]], po uzoru na receptore prekursora B ćelija. Kada se ispuste u [[krv]] i [[limfa|limfu]], te molekule antitijela se vežu za ciljni [[antigen]] (strana supstanca) i pokreću njihovu neutralizaciju ili uništenje.<ref>http://global.britannica.com/EBchecked/topic/463540/plasma-cell.</ref><ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Hadziselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R., Pojskić N. |year=2005|title= Uvod u humanu imunogenetiku.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-3-4}}</ref> == Razvoj == Nakon izlaska iz koštane srži, B ćelija se ponaša kao [[antigen prezentirajuća ćelija]] (AP-C) i internalizira povrijeđene [[antigen]]e, koje preuzimaju [[B ćelija]] putem [[receptorski posredovana endocitoza|receptorski posredovane endocitoze]] i obrađuju ih. Komadi antigena (koji su sada poznati kao ''peptidni antigeni'') se vežu na [[MHC|MHC II]] molekule i ispoljavaju na svojoj vanćelijskoj površini u [[CD4 + T limfocit]]ima (ponekad se nazivaju ''T helper ćelije''). Ove [[T-ćelije]] vežu za MHC II-antigen molekula i uzrokuju aktiviranje B ćelija. To je vrsta zaštite sistema, gotovo kao u metodu dva faktora autentifikacije. Prvo, B ćelije se susreću sa stranim antigenom, nakon što „poziva“ aktiviranje T helper ćelija, a prije nego što diferenciraju u specifične ćelije. Nakon stimulacije T ćelija, koja se obično javlja u [[germinalni centar|germinalnim centrima]] [[Limfni sistem|limfnih organa]] kao što su [[slezena]] i [[limfni čvor]]ovi, aktivirane B ćelije počinju da se diferenciraju u specijalizirane ćelije. [[Germinalni centar]] B ćelija može se diferencirati u [[memorijska B ćelija|memorijsku B ćeliju]] ili plazma ćeliju. Većina ovih B ćelija će postati plazmablasti ("nezrele plazma ćelije") i, na kraju, plazma ćelije i početi proizvoditi velike količine antitijela. Neke B ćelije prolaze kroz proces poznat kao [[sazrijevanje afiniteta]].<ref name="isbn0-12-053641-2">{{cite book |author1=Neuberger, M. S. |author2=Honjo, T. |author3=Alt, Frederick W. |title=Molecular biology of B cells |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2004 |pages=189–191 |isbn=0-12-053641-2 |oclc= |doi= }}</ref> This process favors, by selection for the ability to bind antigen with higher affinity, the activation and growth of B cell clones able to secrete antibodies of higher affinity for the antigenTaj proces, putem selekcije za sposobnost da se veže antigen s većim afinitetom, favorizira aktiviranje i rast B ćelijskih klonova koje su u stanju da luči antitijela visokog afiniteta za antigen.<ref name="Hadziselimović"/> == Nezrele plazma ćelije == Najviše nezrelih krvnih zrnaca koja se smatraju plazma ćelijama umjesto B ćelija su '''plazmablasti''' Plazmablasti luče više antitijela od B ćelija, ali manje od plazma ćelija Oni se brzo dijele i dalje su u stanju internalizacije antigena i prezentiraju ih T ćelijama<ref name="isbn0-7817-6507-2">{{cite book |author1=Bertil Glader |author2=Greer, John G. |author3=John Foerster |author4=Rodgers, George G. |author5=Paraskevas, Frixos |title=Wintrobe's Clinical Hematology, 2-Vol. Set |url=https://archive.org/details/wintrobesclinica0012unse |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2008 |pages=[https://archive.org/details/wintrobesclinica0012unse/page/n1372 347] |isbn=0-7817-6507-2 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Plasmablasts secrete more antibodies than B cells, but less than plasma cells.<ref name="isbn0-8153-4123-7">{{cite book |author1=Walport, Mark |author2=Murphy, Kenneth |author3=Janeway, Charles |author4=Travers, Paul J. |title=Janeway's immunobiology |publisher=Garland Science |location=New York |year=2008 |pages=[https://archive.org/details/janewaysimmunobi00murp/page/387 387–388] |isbn=0-8153-4123-7 |oclc= |doi= |access-date= |url=https://archive.org/details/janewaysimmunobi00murp/page/387 }}</ref> Diferencijacija zrelih B ćelija u plazma ćelije ovisi o transkripcijskim faktorima cepelin-1 / [[PRDM1]] i [[IRF4]]. == Aktivnost == [[Datoteka:Dutcher and Russell bodies.jpg|thumb|350px|Plazma ćelije sa Dutcherovim i Russellovim tijelima<br>(H&E, 100x, ulje)]] Nakon procesa sazrijevanja afiniteta u germinalnim centrima, plazma ćelije imaju neodređen vijek trajanja, u rasponu od dana do mjeseci. Nedavno se pokazalo da u koštanoj srži borave mnogo duže periode kao ''dugovječne plazma ćelije '' (LLPC). One luče visok nivo antitela, u rasponu od nekoliko stotina do nekoliko hiljada antitijela u sekundi, po ćeliji.<ref name="isbn1-4292-0211-4">{{cite book |author1=Kuby, Janis |author2=Kindt, Thomas J. |author3=Goldsby, Richard A. |author4=Osborne, Barbara A. |title=Kuby immunology |url=https://archive.org/details/kubyimmunology0000kind |publisher=W.H. Freeman |location=San Francisco |year=2007 |pages=[https://archive.org/details/kubyimmunology0000kind/page/13 13] |isbn=1-4292-0211-4 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Za razliku od svojih prethodnika, ne mogu biti [[prekidač imunoglobulinske klase|klase antitijela]], ne mogu djelovati kao antigen-prezentirajuće ćelije jer više ne prikazuju MHC-II, i ne zauzimaju antigen, jer više ne ispoljavaju značajne količine [[imunoglobulin]]a na površini ćelije. Međutim, nastavljanje ispoljavanja antigenog prezentiranja putem niske razine imunoglobulina je važno, jer to djelomično određuje životni vijek ćelije. Životni vijek i lokacija proizvedenih klasa antitijela i plazma ćelija kreće se u zavisnosti od signala, kao što su [[citokin]]i, dobijeni od T limfocita tokom diferencijacije. Diferencijacija putem stimulacije T ćelijski nezavisnaih antigena (stimulacija B ćelija koja ne zahtijeva uključivanje T ćelije), može se dogoditi bilo gdje u tijelu, a rezultatira u kratkotrajnim ćelijama koje luče [[IgM]] antitijela. Procesi koji zavise od T ćelija se dijele na primarne i sekundarne odgovore: primarni odgovor (što znači da je T limfocita je prisutan u trenutku prvog kontakta B ćelije s antigenom) proizvodi kratkotrajne ćelije koje ostaju u vanmedularnoj regiji limfnih čvorova; sekundarni odgovor daje življe ćelije koje proizvode [[IgG]] i [[IgA]], a često putuju u koštanu srž.<ref name="isbn3-8055-6460-0">{{cite book |author1=Federico Caligaris-Cappio |author2=Manlio Ferrarini |title=Human B Cell Populations (Chemical Immunology) (v. 67) |url=https://archive.org/details/humanbcellpopula0000unse |publisher=S. Karger AG (Switzerland) |location= |year=1997 |pages=[https://archive.org/details/humanbcellpopula0000unse/page/103 103]–104 |isbn=3-8055-6460-0 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Naprimjer, plazma ćelije će vjerojatno lučiti [[IgG3]] antitela ako su sazrele u prisustvu citokina [[gama interferon]]a. Sazrijevanje B ćelija uključuje somatske hipermutacijje (proces koji je završen prije diferencijacije plazma ćelija), pa antitijela često imaju vrlo visok afinitet za antigen. Plazma ćelije mogu proizvesti samo jednu vrstu antitijela u jednoj klasi imunoglobulina. Drugim riječima, svaka B ćelija je specifična za jedan antigen, ali svaka ćelija može proizvesti nekoliko hiljada podudarajućih antitijela u sekundi.<ref name="Abraham">{{cite book |author=Kierszenbaum, Abraham L. |title=Histology and cell biology: an introduction to pathology |url=https://archive.org/details/histologycellbio0000kier |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2002 |pages=[https://archive.org/details/histologycellbio0000kier/page/275 275] |isbn=0-323-01639-1 |oclc= |doi= }}</ref> == Mikroskopska anatomija i organele == Plazma ćelije su veliki limfociti sa značajnim [[jedro]]m u [[citoplazma|citoplazmi]]međusobno karakterističnim odnosom i izgledom pod [[svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. One imaju [[bazofil]]nu citoplazmu i ekscentrično jedro sa [[heterohromatin]]om u karakterističnom rasporedom. Njihova citoplazma sadrži blijedu zonu koja gledana pod [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]] sadrži opsežan [[Golgijev aparat]] i [[centriola|centriole]]. Obilje [[endoplazmatski retikulum|grubog endoplazmatskog retikuluma]] u kombinaciji sa dobro razvijenim Golgijevim aparatom čini plazma ćelije dobro prilagođennim za lučenje [[imunoglobulin]]a. Ostale [[organele]] u plazma ćelijama uključuju [[ribosom]]e, [[lizosom]]e, [[mitohondrije]] i [[plazma membrana|plazma membrane]].<ref name="Hadziselimović"/> == Površina antigena == Terminalno diferencirane plazma ćelije prezentiraju relativno mali površinski antigen, a ne ispoljavaju zajedničke ćelijske markere za sbe B-ćelije, kao što su [[CD19]] i [[CD20]]. Umjesto toga, plazma ćelije se identificiraju pomoću [[protočna citometrija|protočne citometrije]] putem njihovog dodatnog izraza [[CD138]], [[CD78]], u [[receptor interleukina-6|receptoru interleukina-6]] i nedostatka wekspresije [[CD45]]. Kod ljudi, [[CD27]] je dobar marker za marker: za plazma ćelije i naivne B ćelije je CD27-, memorijske B-ćelije: CD27+ i plazma ćelije: CD27++.<ref name=Bona>{{cite book | last = Bona | first = Constantin | author2 = Francisco A. Bonilla | others = Martin Soohoo | title = Textbook of Immunology | edition = 2 | year = 1996 | publisher = CRC Press | location = | isbn = 978-3-7186-0596-5 | chapter = 5 | page = 102 }}</ref> == Uloga u bolesti == [[Plazmocitom]], [[multipli mijelom]], [[Waldenströmova macroglobulinemija]] i [[plazma ćelijska leukemija]] su [[malignost|maligne neoplazme]]. Često je identificiran i multipli mijelom, jer maligne plazma ćelije nastavljaju proizvodnju antitijela, koja se može otkriti kao [[paraprotein]]. Smatra se da [[obična varijabla imunodeficijencije]] nastaje zbog problema u ćelijskoj diferencijaciji limfocita u plazma ćelije. Rezultat je nizak nivo u serumskih antitijela i rizik od infekcija. Primarna amiloidoza (AL) je uzrokovana taloženjem viška [[imunoglobulin]]skih lahkih lanaca koji se luče iz plazma ćelija. == Također pogledajte == * [[B ćelija]] * [[Leukocit]] * [[Limfocit]] * [[Organela]] == Reference== {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.wikilite.com/wiki/index.php/Biology_of_immunoglobulin_light_chains Educational Resource on the Biology of Immunoglobulins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150113102228/http://www.wikilite.com/wiki/index.php/Biology_of_immunoglobulin_light_chains |date=13. 1. 2015 }} * {{Commons|BUHistology|21001loa}} * [https://web.archive.org/web/20060927161741/http://www.wadsworth.org/chemheme/heme/microscope/plasmacell.htm Histology at wadsworth.org] {{Imunološki sistem}} {{DEFAULTSORT:Plasma Cell}} [[Kategorija:Krv]] [[Kategorija:Limfociti]] [[Kategorija:Ćelije vezivnog tkiva]] [[Kategorija:Imunološki sistem]] [[Kategorija:Imunologija]] 104scll21wn4h6dide8zij5usx4h40s Alkil 0 417103 3892006 3582504 2026-05-31T12:09:05Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 4 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892006 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Isopropyl group.svg|thumb|Izopropil grupa]] [[Datoteka:Alkyl.png|mini|300px|Metil grupa]] '''Alkilni''' [[supstituent]] – u [[organska hemija|organskoj hemiji]] – je [[alkan]] kojem nedostaje jedan atom [[vodik]]a. Termin alkil je namjerno nespecifično uključen u mnoge moguće supstituente.<ref name="Volet-Volet">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.|publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref> Aciklični alkil ima opću formulu C<sub>''n''</sub>H<sub>2''n''+1</sub>. '''Cikloalkil''' je izveden iz [[cikloalkan]]a, uklanjanjem vodikovog atoma iz prstena i ima opću formulu C<sub>''n''</sub>H<sub>2''n''−1</sub>.<ref>GoldBookRef|title=cycloalkyl groups|file=C01498.</ref> Alkil je obično dio veće molekule. U [[strukturna formula|strukturnoj formuli]], simbol R se koristi da označi generička (neodređena) alkil grupa. Najmanja alkil grupa je [[metil]], sa formulom CH<sub>3</sub>−.<ref>Virtual Textbook of Organic Chemistry [http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/nomen1.htm Naming Organic Compounds] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160521131930/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/nomen1.htm |date=21 Maj 2016 }}</ref> == Alkili u svakodnevnom životu == Korijen riječi ''alkil'' se nalazi u nekoliko konteksta. [[Alkiliranje]] je važna operacija u rafinerijama, naprimjer u proizvodnji visokooktanskih [[benzin]]a. [[Alkilirajući antineoplastični agens]]i se odnose na klasu spojeva koji se koriste za liječenje raka. U tom slučaju, pojam alkil se koristi dosta proiizvoljno. Naprimjer, [[dušik-senf]]ovi su dobro poznati alkilirajući agensi, ali oni su složeniji od pukog ugljikovodika. U hemiji, alkil se odnosi na grupu, supstituenta, koji je vezan za druge molekulske fragmente. Naprimjer, [[alkil-litij reagens]]i imaju empirijske formule Li (alkil), gdje alkil = metil, etil, itd ''dialkil '' eter je [[eter]] sa dvije alkil grupe, npr., [[dietil-eter]] (O(C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>)<sub>2</sub>). ==Alkili u medicinskoj hemiji== U [[medicinska hemija|medicinskoj hemiji]], ugradnja alkil lanaca u neki [[hemijski spoj]] povećava njegovu [[lipofilnost]]. Ova strategija se koristi za povećanje antimikrobne aktivnost [[flavonoid]]a i [[kalkon]]a.<ref name="medchem1">{{cite journal|author=Mallavadhani UV, Sahoo L, Kumar KP, Murty US| title=Synthesis and antimicrobial screening of some novel chalcones and flavanones substituted with higher alkyl chains| journal=Medicinal Chemistry Research| year= 2013 | doi=10.1007/s00044-013-0876-x}}</ref> ==Alkil kationi, anioni i radikali== Alkil grupe su obično vezane za druge atome ili skupine atoma. [[Slobodni radikali]] javljaju se kao neutralni spojevi, kao [[anion]]i ili [[kation]]i. Kationa se zovu [[karbokation]]i, a anioni su [[karbanion]]i. Neutralni alkil [[slobodni radikali]] nemaju posebno ime. Takve vrste se obično susreću samo kao prolazni repromaterijal, ali neki su prilično stabilni i mogu se "staviti u bocu". Alkil kationi obično se generiraju pomoću [[super kiselina]], alkil aniona koji su primijećeni u prisustvu jake baze, a alkil radikali se stvaraju od u [[fotohemijska reakcija|fotohemijskoj reakciji]]. Alkili se obično posmatraju u [[masena spektrometrija|masenoj spektrometriji]] [[organski spoj|organskih spojeva]]. ==Nomenklatura== Alkili formiraju [[homologne serije]]. Najjednostavnije serije imaju opću formulu C<sub>''n''</sub>H<sub>2''n''+1</sub>. Alkili uključuju ''[[metil]]'', CH<sub>3</sub>'''·''' (imenovan po ''[[metan]]u''), ''[[ethil grupa|etil]]'' (C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>'''·'''), ''[[propil]]'' (C<sub>3</sub>H<sub>7</sub>'''·'''), ''[[butil]]'' (C<sub>4</sub>H<sub>9</sub>'''·'''), ''[[pentil]]'' (C<sub>5</sub>H<sub>11</sub>'''·'''), itd. Alkil grupe koje sadrže jedan prsten imaju formulu C<sub>''n''</sub>H<sub>2''n''−1</sub>, tj ciklopropilsku i cikloheksilsku. Imenovanje se preuzima iz [[IUPAC nomenklatura]]: {| class="wikitable" |- ! Broj atoma ugljika | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |- ! [[Prefiks]] | met- | et- | prop- | but- | pent- | heks- | hept- | okt- | non- | dec- | undec- | dodec- |- ! Ime grupe | [[Metil grupa|Metil]] | [[Etil grupa|Etil]] | [[Propil grupa|Propil]] | [[Butil grupa|Butil]] | [[Pentil grupa|Pentil]] | Heksil | Heptil | Oktil | Nonil | Decil | Undecil | Dodecil |} [[Datoteka:3-MethylPentaneHighlighted.svg|center]] Smatra se da se struktura [[3-metilpentan]]a sastoji od dva dijela. Prvi, pet atoma čine najduži ravno+i lanac [[ugljik]]ovih centara. Roditeljski petougljikov spoj se zove [[pentan]] (istaknut plavo). Metil "supstituent" ili "grupa" je istaknuta crveno. Prema uobičajenim pravilima nomenklature, alkil skupine su uključene u ime molekula prije korijena, kao u [[metilpentan]]. Ovo ime je, međutim, dvosmisleno, jer grana metil može biti na različitim atomima ugljika. Dakle, ime je 3-metilpentan da bi se izbjegla dvosmislenost: odgovor 3– je zato što je metil vezan na treći, od pet atoma ugljika. Ako postoji više od jedne te iste alkil grupa vezanih na lanac, onda se prefiksi koriste za alkil grupe da označe višestrukost (tj., di, tri, tetra, itd) [[Datoteka:2,3,3triMethylPentane.svg|center]] Ovaj spoj je poznat kao [[2,3,3-trimetilpentan]]. Tri su identične alkil grupe u prilogu atoma ugljika 2, 3 i 3. Ovi brojevi su uključeni u ime izbjegavajući dvosmislenost o položaju grupe, a "tri" ukazuje na to da postoje tri identične metil grupe. Ako je jedna od metil grupa priključena na treći atom ugljika bude etil grupa, onda će ime postati 3-etil-2,3-dimetilpentan. Trerba imati na umu da kada postoje različite alkil grupe, oni se navode abecednim redom. Osim toga, svaka pozicija na alkil lancu može se opisati prema tome kako su mnogi drugi ugljikovi atomi za to vezani. Izrazi [[primarni ugljik|primarni]], [[sekundarni ugljik|sekundarni]], [[tercijarni ugljik|tercijarni]] i [[kvartarni ugljik|kvartarni]] odnose na ugljik koji je priključen na jedan, dva, tri, ili četiri ugljika. ==Etiologija== Prvi radikal za koji se koristila ova shema imenovanja je etil, nazvana tako prema [[Liebig]]u, [[1833]]. Godine, prema od grčkoj i njemačkoj riječi "eter" i [[starogrčki jezik|starogrčkom]] grčkom ύλη - hyle, što znači suština etera.<ref>{{cite book|title=From the Molecular World: A Nineteenth-Century Science Fantasy|first=Alan|last=Rocke|publisher=Springer|date=2012|isbn=978-3-642-27415-2|page=62|quote=Ethyl radicals (named by Liebig in 1833 from the Greek and German word "aether" plus Greek "hyle"}}</ref> Nakon toga slijedi ''metil'' ([[Jean-Baptiste Dumas|Dumas]] i [[Eugène-Melchior Péligot|Peligot]], [[1834]], sa značenjem "šumski duh"<ref>{{cite book|title=From the Molecular World: A Nineteenth-Century Science Fantasy|first=Alan|last=Rocke|publisher=Springer|date=2012|isbn=978-3-642-27415-2|page=62|quote=The methyl radical ... named from Greek roots, by Dumas and Peligot in 1834: methyl = methy + hyle ("spirit" + "wood")}}</ref>) and amyl ([[Auguste André Thomas Cahours|Auguste Cahours]] in 1840<ref>{{cite book|title=From the Molecular World: A Nineteenth-Century Science Fantasy|first=Alan|last=Rocke|publisher=Springer|date=2012|isbn=978-3-642-27415-2|page=62|quote=Amyl radicals ("amilène" was coined by Auguste Cahours in 1840, to designate a substance from potato starch after fermentation and distillation}}</ref>). Riječ alkil je uveo [[Johannes Wislicenus]] u ili prije [[1882]]., na osnovu njemačke riječi "Alkoholradicale", uz opći sufiks – ''il''.<ref>{{cite book|title=From the Molecular World: A Nineteenth-Century Science Fantasy|first=Alan|last=Rocke|publisher=Springer|date=2012|isbn=978-3-642-27415-2|page=62|quote="Alkyl" was coined without fanfare by Johannes Wislicenus, professor at Würzburg; an early use (perhaps not the first) is in his 1882 article [22, 244]. The word was derived from the first three letters of "Alkoholradicale" combined with the suffix -yl; it was (and is) a generic term for any of those radicals who bear the "first names" methyl, ethyl, propyl, butyl, amyl, etc.}}</ref><ref>{{cite journal|title=Ueber die Schätzung von Haftenenergien der Halogene und des Natriums an organischen Resten|journal=Ann. Chem.|volume=212|pages=239–250|first=Johannes|last=Wisclicenus|date=1882}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Alkan]] *[[Alken]] *[[Alkin]] *[[Aril]] *[[Hidrokarbon]] *[[IUPAC nomenklatura organske hemije]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Alkyl}} {{Funkcijska grupa}} [[Kategorija:Alkil grupe]] [[Kategorija:Supstituenti]] f5cwi16oe22698dvoz3383t4pahq4po Parafiletičnost 0 420144 3891994 3748183 2026-05-31T12:04:38Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891994 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Traditional Reptilia.svg|thumb|200px|[[Gmizavci|Reptilia]] (zeleno polje) su parafiletska grupa u odnosu na sve [[Amniota]], izuzev dvije podgrupe: Mammalia ([[sisar]]i) Aves ([[ptice]]); prema tome, Reptilia nisu [[kladus]]. Nasuprot tome, sami po sebi Amniota su [[kladus]], koji je [[Monofilija|monofiletska]] grupa]] '''Parafilija''' ili '''parafiletičnost''' ili '''parafiletska evolucija''' odnosi se na [[taksonomski rang|rang]] koji sadrži grupe koje imaju [[najbliži drevni zajednički predak|zajedničkog pretka]], uz sve potomke tog pretka, izuzev nekoliko – obično samo jednu ili dvije – [[Monofilija|monofiletskih]] podgrupa. Za grupu se kaže da je parafiletska u odnosu na isključene podgrupe. Izraz se obično koristi u [[filogenetika|filogenetici]] (potpolje [[biologija|biologije]]) i u [[lingvistika|lingvistici]]. Termin je uveden za dobro poznate taksone poput [[gmizavci|gmizavaca]] (Reptilia) koji su, kako se obično nazivaju i tradicijski definiraju, parafiletski u odnosu na [[sisar]]e i [[ptice]]. Gmizavci obuhvataju njihovog posljednjeg zajedničkog pretka i sve njegove potomke koji uključuju sve postojeće reptile kao i izumrle [[sinapsida]] – osim [[sisar]]a i [[ptica]]. Ostale, najčešće priznate parafiletske grupe, uključuju [[ribe]], [[majmun]]e i [[gušter]]e.<ref name=Romer>Romer, A.S. (1949): ''The Vertebrate Body.'' W.B. Saunders, Philadelphia. (2nd ed. 1955; 3rd ed. 1962; 4th ed. 1970)</ref> Ako mnoge podgrupe nedostaju u imenu date grupe, kaže se da je ona poliparafiletska. Parafiletska grupa ne može imati status [[kladus]]a, koji je redovno [[monofilija|monofiletska]] grupa. ==Filogenetika== {{Glavni|Filogenetika}} [[Datoteka:Monophyly, paraphyly, polyphyly.png|thumb|200px|[[Kladogram]] [[primat]]a, koji ispoljava '''[[monofiletska evolucija|monofiliju]]''' (simije, u žutom), '''parafiliju''' (prosimije, u plavom, uključivši crvena polja) '''[[polifilija|piolifiliju]]''' (noću aktivne primate, [[loris]]a i [[avetnjaci|avetnjake]], crveno).]] ===Relacije sa monofiletskim grupama=== Za grupe koje uključuju sve potomke zajedničkog pretka kaže se da su ''[[monofiletska evolucija|monofiletske]]''. Neka parafiletska grupa je ona monofiletska grupa iz koje je, za jednu ili više podgrupa [[kladus]]a (monofiletske grupe), isključena vjerovatnoća da se formiraju kao posebna grupa. Ereshefsky tvrdi da su parafiletski taksoni rezultat [[anageneza|anageneze]] u isključenoj grupi ili grupama.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ucilIjrex5cC&pg=PA9 |title=Handbook of Plant Science|publisher=}}</ref> Naprimjer, dinosauri su parafiletski u odnosu na ptice jer ptice imaju mnoge funkcije koje dinosaurima nedostaju i zauzimaju karakterističnu [[ekološka niša|nišu]]. Grupa koja je [[konvergentna evolucija|konvergencijom]] razvila identifikacijske karakteristike u dvije ili više loza je ''[[Polifilije|polifiletska]] '' (grčki πολύς -''polys'' = mnogo, više). U širem smislu, takson koji nije parafiletski ili monofiletski može se nazvati polifiletskim. Ovi termini su razvijeni tokom rasprava iz 1960-ih i 70-ih, koje su pratile uspon [[Kladistika|kladistike]]. ===Primjeri parafiletskih grupa=== [[Datoteka:Wasps are Paraphyletic.svg|thumb|200px| Parafiletske ose obuhvataju [[kladus]]e [[Apocrita]], bez [[mrav]]a i [[pčela]], koji se obično ne smatraju osama]] * [[Prokarioti]] (jednoćelijski oblici života bez ćelijskog jedra), parafiletski su po tome što isključuju [[eukarioti|eukariote]], koji su potomačka grupa. [[Bakterije]] i [[arheje]] su prokarioti, ali arheje i eukarioti dijele zajedničkog pretka koji nije predak bakterija. Razlikovanje prokarioti-eukarioti je predložio [[Edouard Chatton]], 1937.<ref>{{Cite journal|first=Jan |last=Sapp |title=The prokaryote–eukaryote dichotomy: meanings and mythology |journal=Microbiology and Molecular Biology Reviews |date = juni 2005|pages=292–305 |volume=69 |url=http://mmbr.asm.org/cgi/content/full/69/2/292?ijkey=9c01f67410bfc780c9d62495284c6efd50dc4f46#THE_TALE_OF_EDOUARD_CHATTON |issue=2 |doi=10.1128/MMBR.69.2.292-305.2005 |pmid=15944457 |pmc=1197417}}</ref> a generalno je prihvaćeno nakon što su ga usvojili Roger Stanier i C. B. van Niel, 1962. Botanički kodeks (ICBN, sada [[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka]] (ICN) napustio je nomenklaturu bakterija iz 1975. Godine. Nomenklaturu prokariota danas regulira [[Međunarodni kodeks nomenklature bakterija]] (ICNB), počevši od 1. januara, [[1980]] (za razliku od 1753., kada je bila pod ovlaštenjima ICBN/ICN).<ref>{{Cite book|title=Biology of the prokaryotes |editor-first=Joseph W. |editor-last=Lengeler |editor2-first=Gerhart |editor2-last=Drews |editor3-first=Hans Günter |editor3-last= Schlegel |contribution=Prokaryotic Diversity and Systematics |first=E. |last=Stackebrabdt |first2=B. |last2=Tindell |first3=W. |last3=Ludwig |first4=M. |last4=Goodfellow| year=1999 |location=Stuttgart |publisher=Georg Thieme Verlag|page=679 |postscript=<!--None-->}}</ref> * [[Dikotiledone]] (u klasičnom smislu) parafiletske su jer grupa isključuje [[monokotiledone]]. Termin "dikotiledone" se u [[ICBN]] klasifikaciji ne koristi decenijama, ali je dozvoljen kao sinonim [[Magnoliopsida]]. Historija klasifikacije [[cvjetnica]] može se se naći u istoimenom članku. Filogenetska analiza pokazuje da su se [[monokotiledone]] razvile iz dikotiledonskog pretka. Isključujući monokotiledone, dikotiledone čine drugu parafiletsku grupu.<ref name="Simpson 2006 139–140">{{harvnb|Simpson|2006|pp=139–140}}. "It is now thought that the possession of two cotyledons is an ancestral feature for the taxa of the flowering plants and not an apomorphy for any group within. The 'dicots' ... are paraphyletic ...."</ref> * Red [[Artiodactyla]] (čak i sa kopitom uvrnutim prema unutra) je parafiletska grupa jer se isključuju [[Cetacea]] (kitovi, delfini, itd). U [[ICZN kod]]u, ova dva taksona su redovi istog ranga. Molekulska istraživanja, međutim, pokazuju da se Cetacea nemaju kopitarskih predaka, iako je precizna [[filogenija]] unutar reda i dalje neizvjesna. Bez kitova, potomci papkara moraju biti parafiletski.<ref>{{Cite journal|first=Maureen A. |last=O'Leary|title=The phylogenetic position of cetaceans: further combined data analyses, comparisons with the stratigraphic record and a discussion of character optimization |journal=American Zoologist|year=2001 |volume=41|pages=487–506|doi=10.1093/icb/41.3.487|url=http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/41/3/487|issue=3}}</ref> * Razred ''[[gmizavci|Reptilia]]'', kako je klasično definiran, isključuje ptice (klasa [[Aves]]) i [[sisar]]e. U [[ICZN kod]]u, ova tri taksona su istog ranga. Međutim, sisari potiču iz [[sinapsida]] (koji su jednom opisani kao "sisaroliki reptili") a ptice su potomci dinosaura (grupa [[Diapsida]]); obje grupe su reptili.<ref name="Romer & Parson">Romer A. S. & Parsons T. S. (1985): The Vertebrate Body. (6th ed.) Saunders, Philadelphia.</ref> * Alternativno, gmizavci su parafiletskii jer su evoluirali (samo) do ptica. Ptice i reptili zajedno čine [[Sauropsida|sauropside]]. * [[Osteichthyes]] (košljoribe) su parafiletska grupa onda kada uključuju samo [[Actinopterygii]] (zrakoperke) i [[Sarcopterygii]] (dvodihalice itd). Međutim, [[Tetrapoda]] su potomci najbližeg zajedničkog pretka zrakoperki i dvodihalica, a Osteichthyes nisu, iako su definirani na ovaj način, tako da su parafiletska grupa.<ref name="datatol"/> * Parafiletski osovi obuhvataju uskostruke [[Apocrita]] bez [[mrav]]a i [[pčela]].<ref>{{cite journal |author1=Johnson, Brian R. |author2=Borowiec, Marek L. |author3=Chiu, Joanna C. |author4=Lee, Ernest K. |author5=Atallah, Joel |author6=Ward, Philip S. | date=2013 | title=Phylogenomics Resolves Evolutionary Relationships among Ants, Bees, and Wasps | journal=Current Biology | volume=23 | issue=20 | pages=2058–2062 | url=http://www.cell.com/current-biology/pdf/S0960-9822(13)01056-7.pdf |doi=10.1016/j.cub.2013.08.050 | pmid=24094856}}</ref> {| class="wikitable sortable" |- |style="text-align:center;"| '''Parafiletski takson''' |style="text-align:center;"| '''Isključene [[Kladus|grane (kladusi)]]''' |style="text-align:center;"|'''Odgovarajući monofiletski takson''' |- | [[Prokaryote]]<ref name="Berg_360">{{Cite book|title=Introductory Botany: Plants, People, and the Environment|url=https://archive.org/details/introductorybota0000berg|first=Linda |last=Berg |page=[https://archive.org/details/introductorybota0000berg/page/360 360] |edition=2nd |year=2008| location=Belmont CA |publisher=Thomson Corporation|isbn=0-03-075453-4}}</ref> || [[Eukaryota]]<ref name="Berg_360"/> || [[Organizam|Ćelijski organizmi]] |- | [[Protista]] || [[Animalia]], [[Plantae]], [[gljiva|Fungi]] || [[Eukaryota]] |- | [[Bryophyta]] || [[Tracheophyte]]s|| [[Embryophyta]] |- | [[Charophyta]] || [[Embryophyta]] (kopnene biljke) || [[Streptophyta]] |- | [[Gymnospermae]] || [[cvjetnica|Angiospermae]] || [[Spermatophyta]] |- | [[Dikotiledone]]<ref name="Simpson 2006 139–140"/> || [[Monocotiledoneae]] || Angiospermae ([[cvjetnice]]) |- | [[Invertebrata]] || [[Vertebrata]] || [[Animalia]] |- | [[Vertebrata]] || [[Myxini]] || [[Craniata]]; [[Myxini]] se ponekad uključuju u [[Vertebrata]], iako nemaju [[kičmeni stub]]. |- | [[Majmun]]i || [[Hominoidea]] || [[Simiiformes]] |- | [[polumajmuni|Prosimia]] || [[Simiiformes]] || [[Primates]] |- | [[Pongidae]] (veliki majmuni) || [[Hominina]] || [[Hominidae]]; [[Hominina]] se ponekad uključuju [[veliki majmuni|velike majmune]]. |- | [[Majmun]]i || [[Hominina]] || [[Hominoidea]]; [[Hominina]] se ponekad uključuju u [[majmun]]e. |- | [[Ungulata]], kopitari sa uvrnutim stopalom<ref>{{Cite journal|first=Maureen A. |last=O'Leary|title=The Phylogenetic Position of Cetaceans: Further Combined Data Analyses, Comparisons with the Stratigraphic Record and a Discussion of Character Optimization|journal=American Zoologist|year=2001 |volume=41|pages=487–506|doi=10.1093/icb/41.3.487|url=http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/41/3/487|issue=3}}</ref> || [[Cetacea]] | [[Cetartiodactyla]]<ref name=MamEv>{{cite book |author1=Savage, R. J. G. |author2=Long, M. R. |lastauthoramp=yes |year=1986 |title=Mammal Evolution: an illustrated guide |url=https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0 |publisher=Facts on File |location=New York |pages=[https://archive.org/details/mammalevolutioni0000sava_a5g0/page/208 208] |isbn=0-8160-1194-X}}</ref> |- | [[Pelycosauria]] || [[Therapsida]] || [[Synapsida]] |- | [[Plagiaulacida]]<ref>{{cite journal |author1=Kielan-Jaworowska, Z. |author2=Hurum, J. |lastauthoramp=yes |year=2001 |title=Phylogeny and Systematics of Multituberculate Animals |journal=Palaeontology |volume=44 |issue=3 |pages=389–429 |doi=10.1111/1475-4983.00185}}</ref> || [[Cimolodonta]], [[Arginbaataridae]] || [[Multituberculata]] |- | [[Reptilia]]||[[Mammalia]], [[Aves]] || [[Amniota]] |- | [[Gušter]]i|| [[Zmije]] || [[Squamata]] |- | [[ribe|Pisces]] || [[Tetrapoda]] || [[Vertebrata]] |-| [[Osa (biologija)|Ose]] || [[Mravi]], [[Pčele]] || [[Apocrita]] |- | [[Osteichthyes]] (košljoribe)<ref name="datatol">[http://www.sciencemag.org/feature/data/tol/ A Tree of Life<!-- Bot generated title -->]</ref> || [[Tetrapoda]] ||[[Euteleostoma]] |- | [[Nautiloidea]] || [[Ammonoidea]], [[Coleoidea]] || [[Cephalopoda]] (Sumnjiva parafiletska evolucija)<ref>http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/InvertZool/Cephalopod%20phylogeny.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304022922/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/InvertZool/Cephalopod%20phylogeny.pdf |date=4 Mart 2016 }}.</ref> |- | [[Crustacea]] (rakovi)<ref>http://eprints.cs.univie.ac.at/3232/.</ref> || [[Hexapoda]] || [[Tetraconata]] |} ==Također pogledajte== * [[Monofilija]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} * {{Cite book |title=Plant systematics |first=Michael George |last=Simpson |publisher=Elsevier Academic Press |location=Burlington; San Diego; London |year=2006 |isbn=0-12-644460-9 |ref=harv}} * [http://www.jstor.org/stable/41059863?seq=1#page_scan_tab_contents Paraphyletic groups as natural units of biological classification] {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Paraphyletic}} *http://www.umbc.edu/biosci/Faculty/OmlandLabWebpage/NewPages/papers/FunkOmlandARev.pdf, Annual Review of Ecology. [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Filogenetika]] 1axwv3ebb6v2qntg8hrshwl34v81ne5 Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a 0 421371 3892193 3787130 2026-06-01T07:18:32Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Muzej II zasjedanja AVNOJ-a]] na [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 3787130 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Muzej AVNOJ-a, Jajce.JPG|mini|desno]] '''Muzej II zasjedanja AVNOJ-a''' jedan je od malobrojnih muzeja u [[Evropa|Evropi]] posvećen [[Antifašizam|antifašizmu]] kao svjetskoj pojavi. Osnovan je 1953. godine kao centralna, jugoslavenska, muzejska, memorijalna institucija koja će istraživati, prikupljati, čuvati, izlagati i objavljivati historijsku građu koja se odnosi na uže i šire domene tematike ovog historijskog zasjedanja. U tu svrhu dijelovi zgrade su obnovljeni i prilagođeni za potrebe predstavljanja i smještaja muzejske građe. == Lokacija == Objekat je smješten u južnom dijelu grada na desnoj obali rijeke [[Pliva|Plive]], u neposrednoj blizini [[Pliva (vodopad)|vodopada]]. == Historijski podaci == [[Datoteka:Muzej II. zasjedanja AVNOJ-a.jpg|thumb|Unutrašnjost muzeja 2022.]] Objekat izgrađen je 1934. godine za potrebe [[Sokol]]skog društva u Jajcu. Sredstva za gradnju osigurana su iz vlastitih sredstava društva, dobrovoljnim prilozima i novčanom pomoći preduzeća [[Elektrobosna(Jajce)|Elektrobosna]]. Projekat je dao beogradski arhitekt [[Momir Korunović]]. Do 1941. godine služio je svojoj namjeni i to prvenstveno kao sala za fiskulturu i društvene prostorije Sokola. Od 1936. godine u istoj su se sali održavale i kinopredstave. Po započinjanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], okupatorske su vlasti i [[ustaše]] u pomenutim prostorima vršile skupljanje i teror nad stanovništvom. Najčešće je to bilo srpsko stanovništvo iz područja [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]. Pri svom povlačenju iz Jajca 1942. godine, partizanske su jedinice zapalile pomenuti objekat. Tom prilikom izgorjela je kompletna unutrašnjost objekta i drvena konstrukcija krova. Uoči historijskog zasjedanja [[AVNOJ]]-a objekat je obnovljen. Na uređenju enterijera radio je slikar [[Đorđe Andrejević Kun]]. U ovom objektu se dana 29. i 30. novembra 1943. godine održalo Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije ([[AVNOJ]]) uz učešće 142 vijećnika, i gdje su predstavnici s područja današnjih [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverna Makedonije]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]], donijeli odluku o izgradnji [[SFRJ|Jugoslavije]] na federalnim principima uz potpunu ravnopravnost njenih naroda i narodnosti. Nakon završetka rata, objekat je ponovno obnovljen 1947. i 1953. godine kada je na objektu došlo do određenih intervencija koje su i danas vidljive. Muzeju [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] pridružena je i muzejska zbirka formirana 1930. godine od strane tadašnjeg Odbora za očuvanje starina. Zbog nedostatka prostora prikupljeni predmeti, zajedno sa osnovnom dokumentacijom, do tada su bili smješteni u [[Franjevački samostan u Jajcu|Franjevačkom samostanu u Jajcu]]. Prva stalna postavka Muzeja, otvorena je 18. februara 1959. godine, a kasnije je imala nekoliko dorada. Tokom rata 1992-1995. godine depoi Muzeja opljačkani su od strane nepoznatih počinilaca, tako da se po nekim podacima vrlo vrijedni eksponati i umjetnička djela, mogu pronaći u nekim zemljama [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] i zemljama bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Zgrada je obnovljena zahvaljujući udruženjima antifašista iz republika bivše Jugoslavije, prvenstveno Udruženju antifašista iz Slovenije, te Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH i Ministarstva civilnih poslova BiH. Nakon toga osnovana je 2007. godine<ref>{{Cite web |url=https://www.muzejavnoj.ba/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 9. 2022 |archive-date=5. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220905114527/https://www.muzejavnoj.ba/ |url-status=dead }}</ref> [[Javna ustanova "Muzej II zasjedanja AVNOJ-a"]]. Muzej je ponovo otvoren za posjetioce 29. 11. 2008.  Jedan je od najposjećenijih muzeja u Bosni i Hercegovini, sa godišnjom posjetom oko 20.000 posjetilaca. Dom AVNOJ-a u Jajcu sa pokretnom imovinom koju sačinjavaju: portreti [[Tito|Tita]], [[Staljin]]a, [[Theodore Roosevelt]]a i [[Winston Churchill]]a je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1306 |title=Dom AVNOJ-a u Jajcu |work=kons.gov.ba |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=17. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211017022140/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1306 |url-status=dead }}</ref> == Opis spomenika == Objekat je jednospratna zgrada sa salom veličine 18,00x14,40 m. Na pozornici su postavljena dva stola, sastavljena i prekrivena crvenim platnom. Iza stola, u jednom redu postavljeno je osam drvenih stolica. U pozadini je prvi [[grb FNRJ]], (rad slikara [[Đorđe Andrejević Kun|Đorđa Andrejevića Kuna]] i kipara [[August Augustinčić|Augusta Augustinčića]]). Pred pozornicom je postavljen podij i sto sa govorničkim stalkom, u čijoj pozadini je bista maršala Tita (Augustinčićev rad). Poslije rata Augustinčić je ponovo napravio bistu maršala Tita na osnovi fotografija snimljenih na zasjedanju. Podij je prekriven ćilimom. U sali su postavljene stolice najrazličitijih oblika. U prvom redu je nekoliko fotelja, a u sredini je duboka fotelja u kojoj je sjedio [[Tito]]. Na balkonu su sjedili gosti zasjedanja. U sali je nekoliko parola: ''Smrt fašizmu-sloboda narodu, Živjelo Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Živjela Crvena armija, Živjela naša junačka narodnooslobodilačka vojska.'' Preko balkona je prebačen jedan ćilim, a zidovi su ukrašeni zastavama i portretima koje je izradio Kun (Lenjin, Marks, Engels, Tito, Staljin, Rooswelt). Muzej u Jajcu posjedovao je sljedeće zbirke po popisu iz 1991. godine: * Arheološke predmete:3672, * Fotografije: 4820, * Trodimenzionalne predmete: 245, * Umjetničke radove: 827, * Fonoteku: 124, * Filmoteku: 106, * Biblioteku: 6134. [[File:Jajce - partizanska lokomotiva.jpg|mini|desno|Partizanska parna lokomotiva]] == Parna lokomotiva == Dio stalne postavke Muzeja je i [[parna lokomotiva]]. Proizvedena je početkom 20. vijeka u fabrici lokomotiva Krauss&Co u [[Linz]]u u Austriji i nosi serijski broj 1190/1920. Oznaka osovina po njemačkoj notifikaciji je Bt-n2. Sastoji iz kabine unutar koje je smješteno ložište, i prednjeg, vanjskog dijela, sa dimnjakom i sigurnosnim ventilima. Lokomotiva spada u red manjih lokomotiva sa četiri točka. Korištena je za saobraćaj u okviru fabrike željeza ''Rössemann & Kühnemann'' u [[Beč]]u. U Bosni i Hercegovini, saobraćala je za potrebe Elektrohemijske industrije “Elektrobosna” u Jajcu, na standardizovanim uskotračnim prugama širine kolosijeka 760&nbsp;mm, koje su izgrađene za vrijeme [[Austrougarska monarhija|Austrougarske Monarhije]]. Kompozicija je saobraćala tokom 1942. godine na slobodnoj teritoriji [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]], a od augusta 1943. godine do januara 1944. godine na relaciji Jajce – [[Bugojno]] i Jajce – [[Šipovo]], pa je lokomotiva dobila ime "Mala partizanka". Služila je za prevoz stanovništva, vojske i naoružanja, a u svojoj kompoziciji imala i Titov lični vagon. Nakon Drugog svjetskog rata saobraćala je u sastavu [[Jugoslavenske željeznice|Jugoslavenskih željeznica]] sve do sredine 1950-ih godina kada je povučena iz upotrebe. Također je proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3736 |title=Parna lokomotiva |work=kons.gov.ba |access-date=13. 11. 2016 |archive-date=6. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606155619/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3736 |url-status=dead }}</ref> == Literatura == * [http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns9/001.pdf Šefik Bešlagić, Naše starine, Spomenici NOB-a u Jajcu i njihova zaštita, 1958.] * [http://muzejavnoj.ba/ Javna ustanova Muzej II zasjedanja AVNOJ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161018162925/http://muzejavnoj.ba/ |date=18. 10. 2016 }} * Naše starine, Zaštićeni spomenici NOR-a, 1962. * Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Sutjeska, 1944. * Muzeji, galerije i zbirke Bosne i Hercegovine, Sarajevo,1982. * Drugo zasjedanje AVNOJ-a 1943, Jajce, 1968. * Živojin B. Spasić, Muzej II zasjedanja AVNOJ-a, Jajce i «NIP» Zadrugar, Sarajevo == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160701113103/http://jajce-grad-muzej.com/index.php/ne-zaboravljeno/566-gradnja-sokolskog-doma-kasnije-muzej-avnoj-a.html Gradnja Sokolskog doma] * [http://www.visitjajce.com/index.php/bs/znamenitosti/muzej-ii-zasjedanja-avnoj-a Muzej AVNOJ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160725043059/http://www.visitjajce.com/index.php/bs/znamenitosti/muzej-ii-zasjedanja-avnoj-a |date=25. 7. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20161018185653/http://www.agencija-jajce.ba/ba/index.php/vodic/umjetnost-i-kultura/muzej-avnoja Kultura-Muzej u Jajcu] * [http://www.klix.ba/vijesti/bih/otvoren-obnovljeni-muzej-2-zasjedanja-avnoj-a/081130004 Obnova Muzeja AVNOJ-a] * https://www.muzejavnoj.ba/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220905114527/https://www.muzejavnoj.ba/ |date=5. 9. 2022 }} {{Muzeji u BiH}} {{Commonscat|AVNOJ Museum, Jajce}} [[Kategorija:Jugoslavija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Muzeji osnovani 1953.]] [[Kategorija:Građevine u Jajcu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]] [[Kategorija:Historija Jajca]] 6fcuhigtoh3s69ylamdrfyho04o6c5o Cementoblast 0 422714 3892052 3588786 2026-05-31T12:32:57Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531simdark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Cementoblast | Latinski = ''Cementoblastus'' | GraySubject = | GrayPage = | Image = Zub před narozením.jpg | Caption = Zub prije rođenja | Image2 = | Caption2 = | Precursor = | System = | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = | MeshName = | MeshNumber = | Code = Terminologia Embryologica|05|04|1.1.2.3.36 }} '''Cementoblast''' su [[ćelije (biologija)|biološke ćelije]] koje nastaju od [[Folikul (anatomija)|folikulskih]] ćelija koje se nalaze oko korijena [[zub]]a, a biološka funkcija njihovog nastanka se naziva [[cementogeneza]]. To je proces nastanka [[Cement (zub)|cementa]] – tvrdog tkiva koje obavija korijen zuba. Temeljni dokazi o mehanizmu nastanka cementoblasta ukazuju na to da epitel ili neka njegova komponenta mogu izazvati nastanak zubne kese u cementoblasti, prepoznatljive po njenom povećanju dužine.<ref>Ten Cate's Oral Histology, Nanci, Elsevier, 2013, page 207</ref> Ostale teorije uključuju i učešće Hertwigovog [[list korijenovog epitela|lista korijenovog epitela]] (HERS).<ref>{{cite journal | last1 = Luan | first1 = X. | last2 = Ito | first2 = Y. | last3 = Diekwish | first3 = T.G.H. | year = 2006 | title = Evolution and development of Hertwig's Epithelial Root Sheath | journal = Dev. Dyn | volume = 235 | issue = 5| pages = 1167–1180 | pmc=2734338 | pmid=16450392 | doi=10.1002/dvdy.20674}}</ref> ==Procesi i strukture== Cementoblasni sloj organske matrice cementa nazova se cementoidni, a kasnije se mineralizira dodatkom [[mineral]]a iz usne tekućine. Tako cementoblasni sloj [[kolagen]]a luči i [[osteokalcin]] i [[sijaloprotein]]. Osteokalcin i sijaloprotein su morfogenetski [[proteini]] kosti (također poznati kao BMP) koji su često povezani sa razvojem i mineralizacijom [[Parodontologija|parodontnih]] tkiva. Oni imaju sve [[organele]] koje su potrebne za sintezu proteina, kao što su [[Endoplazmatski retikulum]] (RER) i [[Golgijev aparat]]. Konkretnije, morfogenetski protein-2 kosti (BMP-2) djeluje na cementoblasti u parodontnom tkivu. Efekat BMP-2 na cementoblasti smanjuje širenje gena [[kolagen]]a i mineralizacije. [[Nogin]] je inhibitor BMP, koji djeluje zajedno s BMP-2 u regulaciji širenja [[gen]]a i nastanka mineralnih nodula. BMP-2 reguliše i nivo [[iRNK]] koji je povezan sa procesom nastanka [[kost]]iju u ćelijama.<ref name=Zhao>{{cite journal|last1=Zhao|first1=M.|last2=Berry|first2=J.E.|last3=Somerman|first3=M.J.|title=Bone Morphogenetic Protein-2 Inhibits Differentiation and Mineralization of Cementoblasts in vitro|journal=Journal of Dental Research|date=1. 1. 2003|volume=82|issue=1|pages=23–27|doi=10.1177/154405910308200106}}</ref> Početni stadij nastanka cementa u dvije koronarne trećine korijena je besćelijski, ali kada cementoblasti uđu u praznine lakuna u sopstvenom matriksu, postaju slični koštanim ćelijama (vidi dolje). Taj cement se naziva ćelijski ili sekundarni cement i prisutan je samo u apikalnoj trećini korijena. Tako cementoblasti liče na osteooblasti od kojih nastaju kosti, ali se funkcijski i [[Histologija|histološki]] razlikuju. Ćelije cementa koje se nalaze u cementoblastima nazivaju se cementociti. Svaki cementocit leži u svojoj lakuni, sličnog obraska koji se nalazi u kosti. Te praznine imaju kanaliće ili kanale. Za razliku od onih u kostim, ovi kanali u cementu ne sadrže [[Živac|živce]], niti zrače prema vani. Umjesto toga, kanali su orijentirani prema parodontnom [[ligament]]u (PDL) i sadrže cementocitne nastavke koji difundiraju hranjive materije iz ligamenta jer su prokrvljeni.<ref>Illustrated Dental Embryology, Histology, and Anatomy, Bath-Balogh and Fehrenbach, Elsevier, 2011, page 171</ref> Progenitorske stanice koje se također nalaze u PDL području doprinose mineralizaciji tkiva.<ref>{{cite journal|last1=Zhao|first1=M.|last2=Berry|first2=J.E.|last3=Somerman|first3=M.J.|title=Bone Morphogenetic Protein-2 Inhibits Differentiation and Mineralization of Cementoblasts in vitro|journal=Journal of Dental Research|date=1. 1. 2003|volume=82|issue=1|pages=23–27|doi=10.1177/154405910308200106}}</ref> Kada se jednom nađu u ovoj situaciji, cementoblasti gube sekrecijske aktivnosti i postaju cementociti. Međutim, sloj cementoblasta je uvijek prisutan uz vanjski omotač PDL. Ove ćelije onda mogu proizvesti cement ako zub bude oštećen (vidi [[hipercementoza]]). ==Također pogledajte== * [[Zub]] * [[Cement (zub)|Cement]] * [[Cementogeneza]] * [[Cementoblastom]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Cementoblast}} * Cementoblasts at http://www.copewithcytokines.de/cope.cgi?key=cementoblasts {{Tipovi ljudskih ćelija pretežno ektodermnog porijekla}} [[Kategorija:Ćelije]] [[Kategorija:Ljudske ćelije]] [[Kategorija:Razviće zuba]] 71fmep8eec6uz22ziyfhnffkamhjwwq Metilkobalamin 0 422962 3892020 3777178 2026-05-31T12:12:53Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija lijek | Naziv lijeka =Metilkobalamin | Druga_imena = | Grupa = | Trgovačka imena = | ATC kodovi = B03<br> BA05 | CAS_registarski_broj =13422-55-4 | Dostupnost bez recepta = | Strukturna formula =[[Datoteka:Mecobalamin.svg |200px| ]] | IUPAC ime = Karbanid; kobalt(3+); | Sumarna formula = {{Chem|C|63|H|91|Co|N|13|O|14| P|}} | Molarna masa = 1344,40 g/mol | Tačka topljenja = | Biološka raspoloživost = | Metabolizam = | Poluvrijeme eliminacije= | Izlučivanje = *[[PubChem]] =6436232 }} '''Metilkobalamin''' (''mekobalamin'', ''MeCbl'' ili ''MeB<sub>12</sub>'') jest [[kobalamin]], oblik [[vitamin B12|vitamina B<sub>12</sub>]]. Od [[cijanokobalamin]]a razlikuje se po tome što je cijan na kobaltu zamijenjen [[metil grupa|metil grupom]].<ref>{{citation |url=https://books.google.com/books?id=dXOPBMYIPcQC&pg=PA526 |title=Vitamins in animal and human nutrition |author=L. R. McDowell}}</ref> Metilkobalaminski oktaedarski kobalt(III) centar može se dobiti kao prozirno crveni [[kristal]]. Iz perspektive [[koordinacijska hemija|koordinacijske hemije]], metilkobalamin je značajan kao rijedak primjer spoja koji sadrži vezu metal-alkil. Nikl-metil repromaterijali su završni korak [[metanogeneza|metalogeneze]]. Metilkobalamin je fiziološki ekvivalent vitamina B<sub>12</sub>, a može se koristiti za sprečavanje ili liječenje patoloških stanje koja proizlaze iz nedostatka vitamina B<sub>12</sub> ([[nedostatak vitamina B12]]), kao što je [[perniciozna anemija]]. Metilkobalamin se koristi u liječenju [[periferna neuropatija|periferne]] i [[dijabetesna neuropatija|dijabetesne neuropatije]], kao u preliminarnom liječenju [[amiotrofna lateralna skleroza|amiotrofne lateralne skleroze]].<ref>http://www.eisai.com/news/enews201535pdf.pdf</ref> Metilkobalamin koji se proguta ne koristi se direktno kao kofaktor, nego se prvo pretvara u MMACHC u kob(II)alamin. Kob(II)alamin se kasnije pretvara u druga dva oblika – adenozilkobalamin i metilkobalamin za upotrebu kao kofaktora. Tačnije, etilkobalamin se prvo dealkilizira, a zatim regenerira.<ref>doi:10.1074/jbc.M109.057877</ref><ref>doi:10.1016/j.ymgme.2009.04.005</ref><ref>doi:10.1017/S1462399410001651</ref> Jedan od autor smatra da je važno da se nedostatak [[vitamina B12|vitamina B<sub>12</sub>]] tretira [[hidroksokobalamin]]om ili [[cijanokobalamin]]om ili kombinacijom [[adenozilkobalamin]]a i metilkobalamina, a ne samim metilkobalaminom.<ref name=":0">{{Cite journal | last = Thakkar | first = K. | last2 = Billa | first2 = G. | date = 2015 | title = Treatment of vitamin B12 deficiency-methylcobalamine? Cyancobalamine? Hydroxocobalamin?-clearing the confusion | journal = European Journal of Clinical Nutrition | volume = 69 | issue = 1 | pages = 1–2 | doi = 10.1038/ejcn.2014.165 | issn = 1476-5640 | pmid = 25117994 }}</ref> ==Proizvodnja== [[Datoteka:B12 methylcobalamin.jpg|mini|desno|180px| Metilkobalamin fizički liči na druge oblike vitamina B <sub>12</sub>; javlja se kao tamno crveni kristal koji slobodno formira višnjastu boju prozirnog rastvora u vodi.]] Metilkobalamin može se dobiti i laboratorijski, redukcijom [[cijanokobalamin]]a sa [[natrij-borohidrid]]om u alkalnom rastvoru, a zatim dodavanjem [[metil-jodid]]a.<ref name="MechB12">{{cite journal | author=David Dophin | title = Preparation of the Reduced Forms of Vitamin B<sub>12</sub> and of Some Analogs of the Vitamin B<sub>12</sub> Coenzyme Containing a Cobalt-Carbon Bond| journal= D.B. McCormick and L.D. Wright, Eds| volume = Vol. XVIII| issue = | page = 34-54| year = 1971 | month = | pmid = | doi = | issn = }}</ref> ==Funkcije== Metilkobalamin sudjeluje u [[Wood-Ljungdahlov put|Wood-Ljungdahlovom putu]], u kojem neki organizmi koriste [[ugljik-dioksid]]a kao izvor organskih spojeva. U ovom putu, metilkobalamin daje metil grupu koja se uparuje sa [[ugljik-monoksid]]om (izvedenim iz CO<sub>2</sub>) dajući [[acetil-CoA]]. Acetl-CoA je izuvedenica [[acetatna kiselina|acetatne kiseline]] koja je pretvorena u mnogo kompleksnije molekule koje odgovaraju datom organizmu.<ref>{{Cite journal | last1 = Fontecilla-Camps | first1 = J. C. | last2 = Amara | first2 = P. | last3 = Cavazza | first3 = C. | last4 = Nicolet | first4 = Y. | last5 = Volbeda | first5 = A. | title = Structure–function relationships of anaerobic gas-processing metalloenzymes | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-08-13_460_7257/page/814 | doi = 10.1038/nature08299 | journal = Nature | volume = 460 | issue = 7257 | pages = 814–822 | year = 2009 | pmid = 19675641| pmc = }}</ref> Metilkobalamin proizvode i neke [[bakterije]]. On ima važnu ulogu u okruženju, gdje je odgovoran za [[biometilacija|biometilaciju]] određenih [[teški metali (hemija)|teških metala]] Naprimjer, djelovanjem metilkobalamina nastaje vrlo toksična [[metil-živa]].<ref>{{citation |url=https://books.google.com/books?id=OBlxCKbYCx8C&pg=PA32 |title=Comprehensive B12: Chemistry, Biochemistry, Nutrition, Ecology, Medicine |author=Zenon Schneider, Andrzej Stroiński}}</ref> U ovoj ulozi, metilkobalamin služi kao izvor CH<sub>3</sub><sup>+</sup>. Nedostatak metilkobalamina može dovesti do megaloblastne anemije i subakutne kombinacije degeneracije [[kičmena moždina|kičmene moždine]].<ref>{{cite book|last1=Bémeur|first1=Chantal|editor1-last=Blass|editor1-first=John P.|title=Neurochemical Mechanisms in Disease|date=2011|publisher=Springer|pages=112–3|display-authors=etal}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Methylcobalamin}} {{Vitamini}} {{Enzimski kofaktori}} [[Kategorija:B vitamini]] [[Kategorija:Kofaktori]] [[Kategorija:Metilacijski agensi]] [[Kategorija:Organokobaltni spojevi]] [[Kategorija:Vitamin B12]] 8wc9kwpxrooueyoki92u7syqga2m6nv Konstanta disocijacije kiseline 0 426322 3892027 3778962 2026-05-31T12:16:58Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892027 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Acetic-acid-dissociation-3D-balls.png|thumb|350px|Acetatna kiselina, CH<sub>3</sub>COOH, ikoja sadrži metil grupu, CH<sub>3</sub>, veže se hemijski za karboksilatnu grupu, COOH. Karboksilatna grupa može izgubiti proton i donirati ga molekuli vode, H<sub>2</sub>O, otpuštajući acetatni anion CH<sub>3</sub>COO<sup>−</sup> i stvarajući hidronijski kation H<sub>3</sub>O. To je ravnotežna reakcija, tako da je moguć i povratni proces<br>[[Acetatna kiselina]], koja je [[slaba kiselina]], donira proton (vodonik ion, označen zelenom bojom) vode u ravnotežnoj reakciji da bi se dobio [[acetat]] jon i [[hidronij]]ev jon.<br>Crveno: [[kisik]], crno: [[ugljik]], bijelo: [[vodik]].]] '''Kiselinska disocijacijska konstanta''', ''K''<sub>a</sub>x – poznata i kao '''konstanta kiselosti''' ili '''kiselinsko-jonizacijska konstanta''' i '''konstanta kiselinske jonizacije''' – je količinska mjera [[jaka kiselina|jačine]] [[kiseline]] u [[rastvor]]u. To je [[ravnotežna konstanta]] za hemijsku reakciju koja je poznata kao [[Disocijacija (hemija)|disocijacija]] u oblasti [[kiselinsko-bazna reakcija|kiselinsko-baznih reakcija]]. U vodenoj otopini, ravnoteža kiselinske disocijacije može se predstaviti kao: :<math>\mathrm{HA +H_2O \rightleftharpoons A^- + H_3O^+}</math> gdje HA = generička [[kiselina]] koja disocira u A<sup>−</sup>, poznatu kao [[konjugatna baza]] kiseline i [[Hidron (hemija)|vodikov jon]] koji se kombinuje sa molekulom vode, tvoreći jon [[hidronij]]a. U prikazanom primjeru, HA predstavlja [[acetatna kiselina|acetatnu kiselinu]], a A<sup>−</sup> je [[acetat]]ni jon, konjugatna baza. Za hemijske oblike HA, A<sup>−</sup> i H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> kaže se da su u ravnoteži kada se njihova koncentracija ne mijenja s protokom vremena. Konstanta disocijacije izražava se obično kao količnik ravnotežnih koncentracija (u mol/L), a označava kao [HA], [A<sup>−</sup>] i [H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>] :<math>K_{\mathrm a} = \mathrm{\frac{[A^-] [H_3O^+]}{[HA][H_2O]}}</math> U svim ili većini koncentracija vodene otopine kiseline, koncentracija vode može se uzeti kao konstanta i može se zanemariti. Onda se definicija može pisati pojednostavljeno, kao: :<math>\mathrm{HA \rightleftharpoons A^- + H^+}:K_{\mathrm a} = \mathrm{\frac{[A^-][H^+]}{[HA]}} </math> Ove definicije su u uobičajenoj upotrebi. Za praktičnije namjene, pogodnije su u obliku logaritamske konstante p''K''<sub>a</sub> :<math>\ \mathrm{p}K_{\mathrm a} = - \log_{10}K_{\mathrm a}</math> Veći p''K''<sub>a</sub>, znači manji stepen disocijacije u svakom pH (vidi: [[Henderson-Hasselbalchova jednačina]]) – to jest, slabija kiselina. [[Slaba kiselina]] ima p''K''<sub>a</sub> vrijednosti u opsegu od –2 do 12 u vodi. Kiseline s p''K''<sub>a</sub> vrijednostima manjim od –2 kaže se da su [[jaka kiselina|jake kiseline]]. [[Disocijacija (hemija)|Disocijacija]] jake kiseline je praktično potpuna tako da koncentracija nedisocirane kiseline je premala da se može mjeriti. p''K''<sub>a</sub> vrijednosti za jake kiseline mogu biti procijenjene i putem teorijskih formulacija. Definicija se može proširiti i na nevedene rastvarače, kao što su [[acetonitril]]ski i [[dimetilsulfoksid]]. Označavajući molekulu rastvarača sa '''S''', :<math>\mathrm{HA +S \rightleftharpoons A^- + SH^+}; K_{\mathrm a} = \mathrm{\frac{[A^-] [SH^+]}{[HA][S]}}</math> tada se koncentracija molekula otopina može uzeti kao konstanta, <math>K_{\mathrm a} = \mathrm{\frac{[A^-][H^+]}{[HA]}} </math>, kao prije. === Poliprotonske kiseline === [[Datoteka:H3PO4 speciation.png|thumb|200px|Kiseline sa više atoma vodika koji se mogu jonizirati zovu se poliprotonske kiseline koje imaju višestruko stanje deprotonizacije, zvana vrste. Na slici je prikaz relativnih procenata raznih protonacijskih vrsta fosforne kiseline H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub> u funkciji pH rastvora. Fosforna kiselina ima atom vodika koji se mogu jonizirati, čiji pKA su oko 2,7 i 12. Ispod pH 2, dominira trostruko protonirana vrsta H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub>; dvostruko protonirana vrsta H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub><sup>–</sup> dominira u blizini pH 5; jednostruko protonirana vrsta HPO <sub>4</sub><sup>2–</sup> dominira u blizini pH 9 i neprotoniran PO<sub>4</sub><sup>3–</sup> dominira iznad pH 12]] Poliprotonske kiseline mogu izgubiti više od jednog protona. Konstanta za disocijaciju prvog protona može se označiti kao ''K''<sub>a1</sub>, a konstanta disocijacije narednog kao ''K''<sub>a2</sub>, itd. Primjer ovakve kiseline je [[fosforna kiselina]], H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub>, koja može izgubiti tri protona. :{| class="wikitable" !Ravnoteža!!p''K''<sub>a</sub>vrijednost<ref>Iznos na 25°C i nultoj jonskoj jačini — {{cite journal |last1=Powell |first1=Kipton J. |last2=Brown | first2=Paul L. |last3=Byrne | first3=Robert H. |last4=Gajda | first4=Tamás |last5=Hefter | first5=Glenn |last6=Sjöberg | first6=Staffan |last7=Wanner | first7=Hans |title=Chemical speciation of environmentally significant heavy metals with inorganic ligands. Part 1: The Hg<sup>2+</sup>, Cl<sup>−</sup>, OH<sup>−</sup>, {{chem|CO|3|2−}}, {{chem|SO|4|2−}}, and {{chem|PO|4|3−}} aqueous systems|journal=Pure Appl. Chem.|date=2005|volume=77|issue=4|pages=739–800|doi=10.1351/pac200577040739}}</ref> |- | H<sub>3</sub>PO<sub>4</sub> <math>\rightleftharpoons</math> {{chem|H|2|PO|4|−}} + H<sup>+</sup> | p''K''<sub>a1</sub> = 2,14 |- | {{chem|H|2|PO|4|−}} <math>\rightleftharpoons</math> {{chem|HPO|4|2−}} + H<sup>+</sup> | p''K''<sub>a2</sub> = 7,20 |- | {{chem|HPO|4|2−}} <math>\rightleftharpoons</math> {{chem|PO|4|3−}} + H<sup>+</sup> | p''K''<sub>a3</sub> = 12,37 |} Kada je razlika između uzastopnih vrijednosti p''K'' oko četiri ili više, u ovom primjeru, svaka vrsta se može podrazumijevati kao posebna kiselina;<ref> {{cite book |last=Brown |first=T.E. |author2=Lemay, H.E.|author3= Bursten,B.E.|author4= Murphy, C.|author5= Woodward, P. |year=2008 |title=Chemistry: The Central Science |edition=11th |location=New York |publisher=Prentice-Hall |isbn=0-13-600617-5 |page=689 }}</ref> U stvari, soli {{chem|H|2|PO|4|-}} mogu biti kristalizirane iz rastvora podešavanjem pH na oko 5,5 i soli {{chem|OVP|4|2-}} može biti kristalizirana iz rastvora podešavanjem pH na oko 10. Vrsta dijagrama distribucije pokazuje da je maksimum koncentracija dva jona na pH&nbsp;5,5 i 10. [[Datoteka:Citric acid speciation.png|thumb|200 px|Prikaz relativne procentne protonacije vrsta limunske kiseline u funkciji pH.<br>Limunska kiselina ima tri jonizirajuća atoma vodika i takve pKA vrijednosti. Najniži pKA preovladava kod trostruko protonirane vrste; između najnižeg i srednjeg pKA, preovladava dvostruko protonirani oblik; između srednjeg i najvišeg pKA, dominira pojedinačno protonirani oblik; i iznad najvišeg pKA, dominantan je neprotonirani oblik limunske kiseline.]] Kada je razlika između uzastopnih p''K'' vrijednosti manja od četiri, postoji preklapanje između održavanja pH vrste u ravnoteži. Što je manja razlika, to je više preklapanja. Slučaj limunske kiseline je prikazan na desnoj strani, a rastcvori limunske kiseline su duž cijelog raspona pH &nbsp;2,5-7,5. Prema prvom Paulingovom pravilu, sukcesivne p''K'' vrijednosti povećavaju dati kiselinski (<p''K''<sub>A2</sub>.<ref name="pauling"> {{cite book |last=Greenwood |first=N.N. |author2=Earnshaw, A. |year=1997 |title=Chemistry of the Elements |edition=2nd |location=Oxford |publisher=Butterworth-Heinemann |isbn=0-7506-3365-4 |page=50 }}</ref> Za oksi-kiseline sa više od jednog joniozirajućeg vodika na istom atomu, vrijednosti p''K''<sub>a</sub> često rastu za oko 5 jedinica po svakom uklonjenom protonu,<ref name=Miessler2ed> {{cite book |title=Inorganic Chemistry |url=https://archive.org/details/inorganicchemist0000mies |last=Miessler |first=Gary L. |author2=Tarr Donald A. |year=1999 |publisher=Prentice Hall |isbn=0-13-465659-8 |edition=2nd |page=[https://archive.org/details/inorganicchemist0000mies/page/164 164] }}</ref><ref name="Huheey"> {{cite book |last=Huheey |first=James E. |year=1983 |title=Inorganic Chemistry |url=https://archive.org/details/inorganicchemist0000huhe |edition=3rd |publisher=Harper & Row |isbn=0-06-042987-9 |page=[https://archive.org/details/inorganicchemist0000huhe/page/n297 297] }}</ref> kao u primjeru fosforne kiseline iznad. U slučajevima diprotonskih kiselina, H<sub>2</sub>A, postoje dvije ravnoteže: :H<sub>2</sub>A <math>\rightleftharpoons</math> HA<sup>−</sup> + H<sup>+</sup> :HA<sup>−</sup> <math>\rightleftharpoons</math> A<sup>2−</sup> + H<sup>+</sup> Može se uočiti da je drugi proton uklonjen iz negativno nabijenih vrsta. S obzirom da proton nosi pozitivan naboj, potrebna je dodatna aktivnost za uklanjanje. Vrijednosti fosforne kiseline (gore) ilustruju ovo pravilo, kao i vrijednosti za [[vanadijska kiselina|vanadijsku kiselinu]],H<sub>3</sub>VO<sub>4</sub>. Tada se utvrdi da izuzetak od pravila ukazuje da se dešava velika promjena u strukturi. U slučaju VO<sub>2</sub><sup>+</sup> (aq), [[vanadij]] je [[oktaedar]]no, 6-koordinatan, dok je vanadijska kiselina [[tetraedar]]ska, 4-koordinatna. To je osnova za objašnjenje zašto p''K ''<sub>a1</sub>&nbsp;>&nbsp;p''K''<sub>A2</sub> za vanadijeve (V) oksokiseline. :{| class="wikitable" !Ravnoteža!! Vrijednost p''K''<sub>a</sub> |- | [VO<sub>2</sub>(H<sub>2</sub>O)<sub>4</sub>]<sup>+</sup> <math>\rightleftharpoons</math> H<sub>3</sub>VO<sub>4</sub> + H<sup>+</sup> + 2H<sub>2</sub>O | p''K''<sub>a1</sub> = 4,2 |- | H<sub>3</sub>VO<sub>4</sub> <math>\rightleftharpoons</math> {{chem|H|2|VO|4|−}} + H<sup>+</sup> | p''K''<sub>a2</sub> = 2,60 |- | {{chem|H|2|VO|4|−}} <math>\rightleftharpoons</math> {{chem|HVO|4|2−}} + H<sup>+</sup> | p''K''<sub>a3</sub> = 7,92 |- | {{chem|HVO|4|2−}} <math>\rightleftharpoons</math> {{chem|VO|4|3−}} + H<sup>+</sup> | p''K''<sub>a4</sub> = 13,27 |} == Vrijednosti uobičajenih supstanci == Postoji više hemijskih tehnika za određivanje p''K''<sub>a</sub>, što je dovelo do nekih neslaganja između različitih izvora. Izmjerene vrijednosti se obično međusobno razlikuju oko 0,1 jedinice. Podaci koji su ovdje predstavljeni su uzeti u vodi na 25&nbsp;°C.<ref name=Lange> {{cite book |title=Lange's Handbook of Chemistry |url=https://archive.org/details/langeshandbookof0000lang |last=Speight |first=J.G. |year=2005 |publisher=McGraw–Hill |edition=18th |isbn=0-07-143220-5 }} Chapter 8</ref> {| class="wikitable sortable" |- ! class="unsortable"|Hemijsko ime ! class="unsortable"|Ravnoteža ! p''K''<sub>a</sub> |- | rowspan=2 | BH = [[Adenin]] |B<sup>−</sup> + H<sup>+</sup> | 4,17 |- | {{chem|BH|2|+}} <<math>\rightleftharpoons</math> BH + H<sup>+</sup> |9,65 |- | rowspan=3 | H<sub>3</sub>A = [[Arsenska kiselina]] | H<sub>3</sub>A <math>\rightleftharpoons</math> H<sub>2</sub>A<sup>−</sup> + H<sup>+</sup> | 2,22 |- | H<sub>2</sub>A<sup>−</sup> <math>\rightleftharpoons</math> HA<sup>2−</sup> + H<sup>+</sup> | 6,98 |- | HA<sup>2−</sup> <math>\rightleftharpoons</math> A<sup>3−</sup> + H<sup>+</sup> | 11,53 |- | HA = [[Benzenska kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> |4,204 |- | HA = [[Buterna kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 4,82 |- | rowspan=2 | H<sub>2</sub>A = [[Hromna kiselina]] | H<sub>2</sub>A <math>\rightleftharpoons</math> HA<sup>−</sup> + H<sup>+</sup> | 0,98 |- | HA<sup>−</sup> <math>\rightleftharpoons</math> A<sup>2−</sup> + H<sup>+</sup> | 6.5 |- | B = [[Kodein]] | BH<sup>+</sup> <math>\rightleftharpoons</math>B + H<sup>+</sup> | 8,17 |- | HA = [[Krezol]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 10,29 |- | HA = [[Mravlja kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 3,751 |- | HA = [[Hidrofluorna kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 3,17 |- | HA = [[Hidrocijanska kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 9,21 |- | HA = [[Vodik-selenid]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 3,89 |- | HA = [[Vodik-peroksid]] (90%) | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 11,7 |- | HA = [[Mliječna kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 3,86 |- | HA = [[Propionska kiselina]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 4,87 |- | HA = [[Fenol]] | HA <math>\rightleftharpoons</math> H<sup>+</sup> + A<sup>−</sup> | 9,99 |- | rowspan=2 | H<sub>2</sub>A = [[Vitamin C|<small>L</small>-(+)-Askorbinska kiselina]] | H<sub>2</sub>A <math>\rightleftharpoons</math> HA<sup>−</sup> + H<sup>+</sup> |4.17 |- | HA<sup>−</sup> <math>\rightleftharpoons</math> A<sup>2−</sup> + H<sup>+</sup> |11,57 |- |} == Također pogledajte == * Glavne [[kiseline]] u [[vino|vinu]]: [[vinska kiselina|Vinska]], [[maleinska kiselina|maleinska]] i [[Limunska kiselina|limunska]] * [[Protonski afinitet]] * [[Acidoza]] * [[Alkaloza]] * [[Hemijska ravnoteža]] * [[pCO2]] * [[pH]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatnaliteratura == * {{cite book |last=Albert |first=A. |author2=Serjeant, E.P. |title=The Determination of Ionization Constants: A Laboratory Manual |publisher=Chapman & Hall |year=1971 |isbn=0-412-10300-1 |url=https://archive.org/details/determinationofi0000albe }} * {{cite book |title=Chemical Principles: The Quest for Insight |url=https://archive.org/details/chemicalprincipl0000atki |last=Atkins |first=P.W. |author2=Jones, L. |year=2008 |edition=4th |publisher=W.H. Freeman |isbn=1-4292-0965-8 }} * {{cite book |last=Hulanicki |first=A. |title=Reactions of Acids and Bases in Analytical Chemistry |publisher=Horwood |year=1987 |isbn=0-85312-330-6 }} (translation editor: Mary R. Masson) * {{cite book |last=Perrin |first=D.D. |author2=Dempsey, B.|author3= Serjeant, E.P. |title=pKa Prediction for Organic Acids and Bases |url=https://archive.org/details/pkapredictionfor0000perr |publisher=Chapman & Hall |year=1981 |isbn=0-412-22190-X }} * {{cite book |last=Reichardt |first=C. |title=Solvents and Solvent Effects in Organic Chemistry |publisher=Wiley-VCH |year=2003 |edition=3rd |isbn=3-527-30618-8}} Chapter 4: Solvent Effects on the Position of Homogeneous Chemical Equilibria. * {{cite book |last=Skoog |first=D.A. |author2=West, D.M.|author3= Holler, J.F.|author4= Crouch, S.R. |title=Fundamentals of Analytical Chemistry |publisher=Thomson Brooks/Cole |year=2004 |edition=8th |isbn=0-03-035523-0 }} == Vanjski linkovi == * [http://tera.chem.ut.ee/~ivo/HA_UT/ Acidity–Basicity Data in Nonaqueous Solvents] Extensive bibliography of p''K''<sub>a</sub> values in Dimethyl sulfoxide, acetonitrile, THF, heptane, 1,2-dichloroethane, and in the gas phase * [http://www2.iq.usp.br/docente/gutz/Curtipot_.html Curtipot] All-in-one freeware for pH and acid–base equilibrium calculations and for simulation and analysis of potentiometric titration curves with spreadsheets * [https://web.archive.org/web/20070312045609/http://sparc.chem.uga.edu/ SPARC Physical/Chemical property calculator] Includes a database with aqueous, non-aqueous, and gaseous phase p''K''<sub>a</sub> values than can be searched using Simplified molecular input line entry specification SMILES or CAS registry numbers * [https://web.archive.org/web/20070205181504/http://jesuitnola.org/upload/clark/Refs/aqueous.htm Aqueous-Equilibrium Constants] p''K''<sub>a</sub> values for various acid and bases. Includes a table of some solubility products * [http://www.raell.demon.co.uk/chem/logp/logppka.htm Free guide to p''K''<sub>a</sub> and log ''p'' interpretation and measurement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810120341/http://www.raell.demon.co.uk/chem/logp/logppka.htm |date=10. 8. 2016 }} Explanations of the relevance of these properties to pharmacology * [https://web.archive.org/web/20090331121853/http://chemaxon.com/marvin/sketch/index.jsp Free online prediction tool (Marvin)] p''K''<sub>a</sub>, log ''p'', log ''d'' etc. From Chemaxon * Chemicalize.org:Chemicalize.org#List of the predicted structure based properties * Evans p''K''<sub>a</sub> Chart [http://evans.rc.fas.harvard.edu/pdf/evans_pKa_table.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180619071445/http://evans.rc.fas.harvard.edu/pdf/evans_pKa_table.pdf |date=19. 6. 2018 }} {{Hemijski rastvori}} [[Kategorija:Hemija ravnoteže]] [[Kategorija:Kiseline]] [[Kategorija:Baze]] [[Kategorija:Analitička hemija]] [[Kategorija:Fizikalna hemija]] ehik8r5q87vf5bzg8z40ff5ik6dmk3q Ola Aina 0 426645 3892070 3831387 2026-05-31T14:56:19Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Ola_Aina_Forest.jpg|Ola_Aina_Forest.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:EugeneZelenko|EugeneZelenko]]; razlog: Copyright violation; see [[:c:Commons:Licensing|]] ([[:c:COM:CSD#F1|F1]]): Promo/press photo. 3892070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ola Aina | slika = | punoime = Ola Aina<ref>{{Cite news|url=https://www.whoscored.com/Players/297017/Show/Ola-Aina|title=Ola Aina - Profil|access-date=7. 2. 2017|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923041502/https://www.whoscored.com/Players/297017/Show/Ola-Aina|url-status=dead}}</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|10|8}} | rodnigrad = [[Southwark]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 175&nbsp;cm | pozicija = Odbrambeni igrač | trenutniklub = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | brojnadresu = 34 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2007–2015. | omladinskipogoni = [[Chelsea FC|Chelsea]] | godine1 = 2015–2019. | klubovi1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] | nastupi(golovi)1 = 3 (0) | godine2 = 2017–2018. | klubovi2 = [[Hull City AFC|Hull City]] (posudba) | nastupi(golovi)2 = 44 (0) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2011-2012.<br/>2012-2013.<br/>2013.<br/>2013–2015.<br/>2015–2016.<br/>2017–danas | nacionalneekipe1 = Engleska U16<br/>Engleska U17<br/>Engleska U18<br/>Engleska U19<br/>Engleska U20<br/>[[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (0)<br/>11 (0)<br/>1 (0)<br/>13 (0)<br/>4 (0)<br/>48 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 20. 4. 2026 | godine3 = 2018–2019. | godine4 = 2019–2023. | godine5 = 2020–2021. | godine6 = 2023– | klubovi3 = [[Torino FC|Torino]] (posudba) | klubovi4 = [[Torino FC|Torino]] | klubovi5 = [[Fulham FC|Fulham]] (posudba) | klubovi6 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | nastupi(golovi)3 = 30 (1) | nastupi(golovi)4 = 72 (1) | nastupi(golovi)5 = 31 (2) | nastupi(golovi)6 = 73 (3) }} '''Temitayo Olufisayo Olaoluwa Aina''' (rođen 8. oktobra 1996) [[Engleska|engleski]] je profesionalni nogometaš koji nastupa za [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] i [[Nogometna reprezentacija Nigerije|reprezentaciju Nigerije]]. ==Karijera== Prve nogometne korake je napravio u omladinskom timu [[Chelsea FC|Chelsea]]. Godine 2015. potpisuje profesionalni ugovor za Chelsea. Za prvi tim je debitovao 19. jula 2014. protiv [[AFC Wimbledon|Wimbledona]]. ==Reprezentativna karijera== Nastupao je za reprezentaciju Engleske do 16, 17, 18, 19 i 20 godina. Od 2017. član je [[Nogometna reprezentacija Nigerije|reprezentacije Nigerije]]. ===Nastupi za reprezentaciju=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Nigerije]] |- !Godina!!Nastupi!!Golovi |- |2017.||3||0 |- |2018.||4||0 |- |2019. |10 |0 |- |2020. |1 |0 |- |2021. |3 |0 |- |2022. |9 |0 |- |2023. |3 |0 |- |2024. !11 !0 |- |2025. !4 !0 |- !Ukupno||48||0 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{soccerbase|83098}} *[http://www.thefa.com/england/all-teams/players?p=352317 Ola Aina]{{Mrtav link}} na thefa.com {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aina, Ola}} [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]] [[Kategorija:Nogometaši Fulhama]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Nogometaši Hull Cityja]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2019.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2021.]] [[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2023.]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] 0lug8w0ralp5rnro7933v6upr5qaq93 Sjevernoirski sukob 0 428716 3892023 3845055 2026-05-31T12:15:29Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat |sukob = Sjevernoirski sukob |slika = [[Datoteka:Map of Ireland's capitals.png|300px]] |opis_slike = Politička karta [[Irska (ostrvo)|Irske]]. |datum = Kasne 1960-e–1998.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm Frequently Asked Questions - The Northern Ireland Conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206192850/http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm |date=6. 12. 2010 }}, Conflict Archive on the Internet (CAIN).</ref><ref>Arthur Aughey (2005). ''The Politics of Northern Ireland: Beyond the Belfast Agreement'', London; New York: Routledge, str. 7; {{ISBN|9780415327886}}.</ref><ref name="Ireland 1999, page 221"><br />Jack Holland (1999). ''Hope against History: The Course of Conflict in Northern Ireland.'' Henry Holt & Company, str. 221; {{ISBN|9780805060874}}.</ref><ref name="Northern Ireland Conflict' page 250">Gordon Gillespie (2008), ''Historical Dictionary of the Northern Ireland Conflict'', Lanham: Scarecrow Press, str. 250; {{ISBN|9780810855830}}.</ref> |mjesto = [[Sjeverna Irska]]; nasilje zabilježeno i u [[Irska|Irskoj]], [[Engleska|Engleskoj]] i kopnenoj [[Evropa|Evropi]] |rezultat = * Vojno primirje<ref>Peter Taylor (1997). Odlomak 21. ''Stalemate'' u ''Behind the mask: The IRA and Sinn Féin'', New York: TV Books, str. 246–61. {{ISBN|9781575000619}}.</ref> * Paravojske potpisale primirja * [[Sporazum iz Belfasta]] * [[Sporazum iz St Andrewsa]] * Povlačenje britanskih snaga * Razoružavanje paravojski * [[Kampanja irskih republikanskih disidenata|Kampanja republikanskih disidenata]] |strana1 = {{nowrap|'''Državne snage sigurnosti'''}} {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Britanske oružane snage]] * [[Kraljevska policija Ulstera]] (RUC) ---- {{ZD|IRS}} [[Irska]] * [[Irske odbrambene snage]] * [[Garda Síochána|Irska policija]] |strana2 = [[Datoteka: Flag of Ireland (bordered).svg|23px]] '''[[Irski republikanizam|Irske republikanske]] paravojske''' * [[Privremena irska republikanska armija|Privremena IRA]] (PIRA) * [[Službena irska republikanska armija|Službena IRA]] (OIRA) <small>(1969–72)</small> * [[Irska nacionalna oslobodilačka armija]] (INLA) <small>(1974–98)</small> * [[Irska narodna oslobodilačka organizacija]] (IPLO) <small>(1986–92)</small> * [[Kontinuirana irska republikanska armija|Kontinuirana IRA]] (CIRA) <small>(1994–)</small> * [[Prava irska republikanska armija|Prava IRA]] (RIRA) <small>(1997–)</small> |strana3 = [[Datoteka:Ulster loyalist flag.svg|border|23px]] '''[[alsterski lojalizam|alsterske lojalističke]] paravojske''' * [[alsterske dobrovoljačke snage]] (UVF) * [[alsterski odbrambeni savez]] (UDA) * [[Komandosi crvene ruke]] (RHC) * [[alsterski otpor]] (UR) <small>(1986–89)</small> * [[Lojalističke dobrovoljačke snage]] (LVF) <small>(1996–99)</small> |žrtve1 = Britanska vojska: 705 (uključujući [[alsterski odbrambeni regimenti|UOR]])<br>RUC: 301<br>[[Zatvorske službe Sjeverne Irske|ZSSI]]: 24<br>[[Rezervna armija Ujedinjenog Kraljevstva|TA]]: 7<br>Ostala policija: 6<br>[[Royal Air Force|RAF]]: 4<br>[[Kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]]: 2<br><small>'''Ukupno''': 1.049</small> ---- Irska vojska: 1<br>Irska policija: 9<br>[[Irske zatvorske službe|IZS]]: 1<br><small>'''Ukupno''': 11</small> |žrtve2 = PIRA: 291<br>INLA: 39<br>OIRA: 27<br>IPLO: 9<br>RIRA: 2<br><small>'''Ukupno''': 368</small> |žrtve3 = UDA: 91<br>UVF: 62<br>RHC: 4<br>LVF: 3<br>UR: 2<br><small>'''Ukupno''': 162 |napomena =<center>'''Poginulih civila:''' 1.841<ref name=statsum>[http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Status_Summary.html Malcolm Sutton's Index of Deaths from the Conflict in Ireland: Status summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150824193436/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Status_Summary.html |date=24. 8. 2015 }}. Conflict Archive on the Internet (CAIN).</ref> <small>(ili 1.935 uključujući bivše borce)</small><br />'''Ukupno mrtvih:''' 3.532<br />'''Ukupno ranjenih:''' 47.500+<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/ni/security.htm#05 Security and defence-related statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206105455/http://cain.ulst.ac.uk/ni/security.htm#05 |date=6. 12. 2010 }}. Conflict Archive on the Internet (CAIN).</ref> <br /> '''Sve žrtve:''' oko 50.000<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/topics/troubles_violence|title=History – The Troubles – Violence|publisher=BBC|access-date=28. 3. 2017}}</ref></center> }} '''Sjevernoirski sukob''' ([[Irski jezik|irski]]: ''Na Trioblóidí''; [[Engleski jezik|engleski]]: ''The Troubles'') bio je [[Etnički nacionalizam|etničko-nacionalistički]] sukob u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] tokom druge polovine [[20. vijek]]a. Smatra se [[Gerilsko ratovanje|gerilskim]] i sukobom slabog intenziteta. Nasilje je počelo u kasnim 1960-im i smatra se da se završilo [[Sporazum iz Belfasta|sporazumom iz Belfasta]] 1998. Iako se sukob odvijao u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], došlo je do nasilja i u [[Irska|Irskoj]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]]. Sukob je primarno bio političke i nacionalističke prirode, podstaknut historijskim dešavanjima. Također je imao etničku i sektašku dimenziju, iako nije bio religijski sukob. Ključni uzrok sukoba bio je [[Podjela Irske|ustavni status]] Sjeverne Irske. [[Unionizam u Irskoj|Unionisti]] i [[alsterski lojalizam|lojalisti]], koji su uglavnom [[Protestantizam|protestanti]] i smatraju se [[Britanci]]ma, zalažu se za ostanak Sjeverne Irske u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. [[Irski nacionalizam|Nacionalisti]] i [[Irski republikanizam|republikanci]], koji su uglavnom [[Irci]] [[Katoličanstvo|katolici]], zalažu se za [[Ujedinjena Irska|ujedinjenje]] Sjeverne Irske sa Republikom Irskom. Sukob je počeo tokom političke kampanje [[Sjevernoirska asocijacija za ljudska prava|Sjevernoirske asocijacije za ljudska prava]] kako bi se završila diskriminacija unionističke, protestanske vlade i policije nad katolicima. Unionisti su se ovoj kampanji suprostavili izazivanjem nereda, što je dovelo do [[Operacija Banner|raspoređivanja britanskih trupa]] širom Sjeverne Irske u cilju zaštite katoličkog stanovništva kao i do sukoba koji će trajati 3 decenije. Glavni učesnici u sukobu su bili republikanske i lojalističke paravojske, britanske sigurnosne snage i politički aktivisti i političari. Sigurnosne snage Republike Irske igrale su malu ulogu. U sukobu je poginulo preko 3.500 ljudi, od čega su civili 52%, pripadnici britanskih sigurnosnih snaga 32% i pripadnici paravojski 16%. Dolazilo je do sporadičnog nasilja i nakon potpisivanja sporazuma u Belfastu, uključujući i [[Kampanja irskih republikanskih disidenata|kampanju republikanaca koji se protive primirju]]. ==Perspektiva== [[Datoteka:Fountain (04).JPG|mini|lijevo|August 2009: [[Zastava Ulstera]] iznad unionističkog područja [[Derry]]ja dok se u pozadini vidi [[Zastava Republike Irske|irska zastava]] iznad nacionalističkog područja.]] [[Datoteka:Belfast peace line Cupar Way.jpg|mini|lijevo|[[Linije mira|Linija mira]] u Belfastu. Linije mira su niz visokih barijera koje razdvajaju nacionalističke i lojalističke četvrti. Izgrađene su u urbanim područjima Belfasta, Derryja, [[Portadown]]a i drugih gradova. Njihova navodna svrha je sprečavanje nasilja.]] Pojam ''Nevolje'' odnosi se na sukob između nacionalista (uglavnom katolika) i unionista (uglavnom protestanata) koji je trajao gotovo tri decenije (1969–1997). Ranije se ovim pojmom nazivao [[irski revolucionarni period]]. Ovaj sukob predstavljao je najdužu bitniju kampanju u [[Historija britanske vojske|historiji britanske vojske]]. Stav britanske vlade je bio da su njihove snage neutralne u sukobu, da čuvaju red i mir i pravo naroda Sjeverne Irske na demokratsko samoopredjeljenje. Nacionalisti su sigurnosne snage smatrali snagama okupacije. Britanske sigurnosne snage fokusirale su se na republikanske paravojske i aktiviste, a istraga [[Policijski ombudsman za Sjevernu Irsku|policijskog ombudsmana]] pokazala je da su britanske snage u nekoliko situacija bile u dosluhu sa lojalističkim paravojskama, da su bile umiješane u ubistva i da su sprečavale sprovođenje pravde kada su tvrdnje o saradnji i ubistvima bile istraživane. Sukob je doveden do kraja [[Sjevernoirski mirovni proces|mirovnim procesom]] kojim je većina paravojski proglasila primirje, IRA je razoružana, policija reformisana, a povučene su i britanske snage sa ulica i sa osjetljivih pograničnih područja kao što su [[Okrug Armagh|Južni Armagh]] i [[Okrug Fermanagh|Fermanagh]]. U sporazumu je dogovoreno da će Sjeverna Irska ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu osim ako većina glasačkog tijela Sjeverne Irske odluči drugačije. [[Vijeće ministara Sjeverne Irske|Vlada Sjeverne Irske]] je decentralizovana. Iako je broj aktivnih učesnika bio relativno mali, sukob je uticao na mnoge u Sjevernoj Irskoj na dnevnoj bazi, nekad se šireći i u Englesku, Irsku i dijelove kopnene Evrope. ==Pozadina== ===1609–1791.=== Godine [[1609]], tokom procesa [[Plantažiranje Ulstera|plantažiranja]], u Ulster se naseljavaju britanski i škotski doseljenici koji dobijaju zemlju koja je konfiskovana od domaćeg irskog stanovništva.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/12/northern.ireland/index.html|title=Out of trouble: How diplomacy brought peace to Northern Ireland|publisher=CNN|date=17. 3. 2008|access-date=28. 3. 2017|archive-date=19. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080719001308/http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/12/northern.ireland/index.html|url-status=dead}}</ref> Zajedno sa protestantskom imigracijom, posebno u [[Okrug Antrim|Antrim]] i [[Okrug Down|Down]], plantažiranje je bilo jedan od glavnih uzroka sukoba između domaćeg irskog stanovništva i kolonijalista koji će dovesti do [[Irski konfederativni ratovi|irskih konfederativnih ratova]] (1641–53) i [[Jakobitski rat u Irskoj|Jakobitskog rata]] (1689–91). Oba rata završila su se pobjedom protestanata. [[Datoteka:De slag aan de Boyne (Ierland) tussen Jacobus II en Willem III, 12 juli 1690 Rijksmuseum SK-A-605.jpeg|mini|[[Bitka kod Boynea]] (12. juli 1690) od [[Braća Huchtenburg|Jana van Huchtenburga]].]] [[Anglikanstvo|Anglikanska]] dominacija u Irskoj omogućena je donošenjem [[Kazneni zakoni (Irska)|Kaznenih zakona]] kojima su ograničena vjerska, pravna i politička prava svima (uključujući i katolike i protestante, kao što su [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]]) koji nisu bili u okviru državne crkve, anglikanske [[Irska crkva|Irske crkve]]. Kako su se Kazneni zakoni počeli ukidati u kasnom [[18. vijek]]u došlo je do većeg takmičenja za zemlju, jer su irskim katolicima ukinute restrikcije na zakup zemljišta. Nakon što je katolicima dozvoljena kupovina zemljišta i trgovina došlo je do stvaranja agrarnih udruženja, [[Peep o' Day Boys]]a<ref name="Wright">Frank Wright. ''Ulster: Two Lands, One Soil'', 1996, str. 17.</ref> kod protestanata i [[Branioci|Branioca]] kod katolika. Ovo je dovelo do polarizacije među zajednicama.<ref name="Wright"/> ===1791–1912.=== Nakon osnivanja republikanskog [[Društvo ujedinjenih Iraca|Društva ujedinjenih Iraca]] od strane prezbiterijanaca, katolika i liberalnih anglikanaca i neuspjelog [[Irski ustanak 1798.|ustanka 1798.]] nastavilo se sektaško nasilje između katolika i protestanata. Protestantski [[Red oranžista]] (osnovan 1795) datira iz ovog perioda i aktivan je i danas.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/northern_ireland/1422212.stm|title=Profile: The Orange Order|publisher=BBC News|date=4. 7. 2001|access-date=28. 3. 2017}}</ref> [[Zakoni o uniji 1800.|Zakonima o uniji 1800.]] [[Parlament Irske]] je ukinut, a Irska je ušla u sastav [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]]. Ovo je dovelo do bližih veza između anglikanaca i prezbiterijanaca koji su ranije bili republikanci. Iako je [[katolička emancipacija]] postignuta 1829, čime je zvanična diskriminacija nad katolicima (oko 75% stanovništva u tom periodu), disidentima i [[Jevreji]]ma uveliko eliminisana, kampanja za poništenje zakona iz 1800. nije uspjela. U kasnom [[19. vijek]]u nastao je pokret za samoupravu koji je tražio ponovno uspostavljanje irskog parlamenta. Unionisti su bili uplašeni kako bi mogli postati manjina u parlamentu koji bi bio većinski katolički. Unionisti i pokret za samoupravu bili su najznačajnije političke frakcije u Irskoj tokom kasnog 19. i ranog [[20. vijek]]a.<ref>{{cite book|last=English|first=Richard|title=Irish Freedom: The History of Nationalism in Ireland|url=https://archive.org/details/irishfreedomhist0000engl_h2b9|publisher=Pan Books|date=2006|pages = [https://archive.org/details/irishfreedomhist0000engl_h2b9/page/200 200]–231|isbn=978-0-330-42759-3}}</ref> ===1912–1922.=== [[Datoteka:Ulster Covenant.jpg|mini|[[alsterski zavjet]] izdat je u protestu protiv [[Zakon o samoupravi (Irska)|Zakona o samoupravi]] u septembru 1912.]] [[Datoteka:Easter Proclamation of 1916.png|mini|[[Proglas Irske Republike]] je izdat tokom [[Uskršnji ustanak|Uskršnjeg ustanka]] u aprilu 1916.]] {{Glavni|Podjela Irske}} Kao odgovor na kampanju za samoupravu koja je počela 1870-ih, unionisti, uglavnom alsterski protestanti, protivili su se irskoj samoupravi i nezavisnosti, plašeći se za svoju budućnost u većinski katoličkoj državi. Godine 1912. unionisti vođeni [[Edward Carson|Edwardom Carsonom]] potpisuju [[alsterski zavjet]] i zavjetuju se da će se suprostaviti samoupravi i silom ako je potrebno. U tu svrhu nastaju [[alsterski dobrovoljci|alsterske dobrovoljačke snage]] (UVF).<ref name="coogan">{{cite book|author=Tim Pat Coogan|title=The Troubles: Ireland's Ordeal and the Search for Peace|url=https://archive.org/details/troublesirelands0000coog|date=2002|publisher=Palgrave Macmillan}}</ref> Kao odgovor na stvaranje UVF-a nacionalisti na čelu sa [[Eoin MacNeill|Eoinom MacNeillom]] formiraju [[Irski dobrovoljci|Irske dobrovoljačke snage]], čiji je cilj bila borba protiv UVF-a i donošenje Zakona o samoupravi. Izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i učešće [[Irska u Prvom svjetskom ratu|Irske u istom]] privremeno su odložili mogući građanski rat i rezoluciju o irskoj nezavisnosti. Zakon o samoupravi, iako je prošao u britanskom parlamentu uz [[kraljevski pristanak]], suspendovan je tokom trajanja rata. Irske dobrovoljačke snage su se podijelile na [[Narodni dobrovoljci (Irska)|Narodne dobrovoljce]], koji su se pridružili irskim regimentima [[Nova britanska armija|Nove britanske armije]], i na grupu koju su uglavnom sačinjavali radikalni nacionalisti među kojima je bilo infiltratora iz [[Irsko republikansko bratstvo|Irskog republikanskog bratstva]]. Radikalni nacionalisti će 1916. u [[Dublin]]u započeti [[Uskršnji ustanak]], pod vodstvom [[Patrick Pearse|Patricka Pearsea]] i [[James Connolly|Jamesa Connollyja]]. Na [[Opći izbori u Irskoj 1918.|izborima u decembru 1918]], dvije i po godine nakon pogubljenja 15 vođa ustanka, pobijedila je, sa 48% glasova i većinom mjesta u parlamentu, separatistička stranka [[Sinn Féin]]. Njihovoj pobjedi pomogla je [[Konskripcijska kriza 1918.|prijetnja o prisilnom regrutovanju u vojnu službu]]. Uslijedio je [[Irski rat za nezavisnost]], koji se završava 1922. kada se formira [[Irska slobodna država]], koja je sačinjavala 26 od 32 irska okruga. U Ulsteru, posebno u 6 okruga koji će postati dio Sjeverne Irske, stranka Sinn Féin je imala relativno slabe rezultate i unionisti su osvojili većinu.<ref name="coogan" /> Odlukom britanskog parlamenta Irska je 1920. podijeljena na dva regiona u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva, [[Južna Irska|Južnu]] i Sjevernu Irsku. Ova podjela Irske potvrđena je u decembru 1922. kada je [[Parlament Sjeverne Irske]] odlučio da Sjeverna Irska izađe iz sastava Irske slobodne države, pravom koje im je dato [[Anglo-irski sporazum|Anglo-irskim sporazumom]] 1921. Dio sporazuma potpisan 1922. naređivao je stvaranje komisije koja će odlučiti granicu između dvije države. Nakon [[Irski građanski rat|Irskog građanskog rata]], ovaj dio sporazuma je bio malog prioriteta novoj vladi u Dublinu koju je predvodio [[W. T. Cosgrave]], koji će 3. decembra 1925. potpisati sporazum kojim je tadašnja granica potvrđena, bez pravljenja ikakvih promjena. S obzirom da su okruzi [[Okrug Fermanagh|Fermanagh]] i [[Okrug Tyrone|Tyrone]], kao i granična područja okruga [[Okrug Londonderry|Derry]], [[Okrug Armagh|Armagh]] i [[Okrug Down|Down]] bili uglavnom nacionalistička područja, komisija je još dodatno mogla smanjiti teritoriju Sjeverne Irske. Sjeverna Irska ostala je dio Ujedinjenog Kraljevstva, ali je dobila svoj parlament i vladu. Iako su se želje unionista ispunile s obzirom da je Sjeverna Irska ostala u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva, nacionalisti su podjelu Irske vidjeli kao ilegalnu i arbitrarnu podjelu ostrva protiv volje većine naroda. Smatrali su da Sjeverna Irska nije ni legitimna ni demokratska država. Katolici su na početku činili oko 35% stanovništva. 557 ljudi, uglavnom katolika, ubijeno je u političkom i sektaškom nasilju između 1920. i 1922, i tokom i poslije rata za nezavisnost. Rezultat je bio raskol između katoličke i protestanske zajednice. Neki historičari opisuju nasilje, posebno ono u Belfastu, kao [[pogrom]]. ===1922–1966.=== [[Datoteka:James Craig Viscount Craigavon.jpg|mini|[[James Craig]], prvi premijer Sjeverne Irske, koji je državu i parlament smatrao protestantskim.]] Naslijeđe građanskog rata u Irskoj, koje će kasnije imati veliki uticaj u Sjevernoj Irskoj, bio je opstanak marginalizovanih ostataka [[Irska republikanska armija (1922–69)|Irske republikanske armije]]. Djelovali su sa obje strane granice i ostali su ideološki privrženi rušenju obje vlade silom kako bi ujedinili Irsku. Sjevernoirska vlada 1922. donosi Zakon o civilnim vlastima kojim se vladi i policiji daje moć da rade sve ono što je neophodno kako bi se ponovo uspostavio ili sačuvao zakon i red. Ovaj zakon se dugo koristio protiv nacionalista i nakon što se nasilje u ovom periodu završilo.<ref>Laura K. Dohonue. "Regulating Northern Ireland: The Special Powers Acts, 1922–1972", ''The Historical Journal'' (1998), vol 41, no. 4.<!-- ISBN, publishing info needed --></ref> Pozicije dvije strane postale su striktno definisane nakon ovog perioda. Iz unionističke perspektive, nacionalisti su bili nelojalni i odlučni u svojoj namjeri da unioniste primoraju na ujedinjenu Irsku. Ova prijetnja služila je kao opravdanje za povlašćen položaj unionista u dodjeli stanova, zaposlenju i u drugim poljima. Prisustvo većih porodica među katolicima, a samim tim i potencijal za brži rast broja katolika također je viđen kao prijetnja. Unionističke vlade ignorisale su upozorenje Edwarda Carsona iz 1921. da bi otuđivanje katolika učinilo Sjevernu Irsku nestabilnom. Poslije ranih 1920-ih dolazilo je do povremenih sektaških nemira, poput nemira u Belfastu 1930-ih i 1950-ih i [[Sjeverna kampanja (Irska republikanska armija)|Sjeverne]] (1942–1944) i [[Granična kampanja (Irska republikanska armija)|Granične]] (1956–1962) kampanje Irske republikanske armije, koje nisu uživale širu podršku među nacionalistima. Nakon što je IRA obustavila svoju kampanju 1962, Sjeverna Irska je u kratkom periodu bila relativno stabilna.<ref name="coogan"/> ==Kasne 1960-e== {{Glavni|Hronologija sjevernoirskog sukoba i mirovnog procesa}} Tačan datum početka sukoba nije utvrđen. Neki od datuma koji se najčešće uzimaju za početak su stvaranje savremenih [[alsterske dobrovoljačke snage|alsterskih dobrovoljačkih snaga]] 1966,<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm#when|title=Beginning of the Troubles, CAIN|publisher=Cain.ulst.ac.uk|access-date=29. 3. 2017|archive-date=6. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206192850/http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm#when|url-status=dead}}</ref> marš za građanska prava u Derryju 5. oktobra 1968, početak [[Bitka za Bogside|bitke za Bogside]] 12. augusta 1969. ili dolazak britanskih trupa 14. augusta 1969.<ref name="coogan"/> ===Kampanja za građanska prava=== {{Glavni|Sjevernoirski pokret za građanska prava}} Tokom sredine 1960-ih, počela je nenasilna kampanja za građanska prava. Pokret za građanska prava sastojao se od grupa kao što su [[Sjevernoirska asocijacija za ljudska prava]] (NICRA), [[Kampanja za socijalnu pravdu]] (CSJ), Akcijski komitet građana Derryja i [[Narodna demokratija (Irska)|Narodna demokratija]], čiji su ciljevi bili: * kraj diskrimaciji pri zaposlenju – katolici/nacionalisti imali su manje šanse da se zaposle u određenim poslovima, prije svega u vladi * kraj diskriminaciji u dijeljenju stanova – lokalna vijeća koja su kontrolisali unionisti su dijelila stanove protestantima ispred katolika * [[jedan čovjek, jedan glas]] – u Sjevernoj Irskoj samo su kućevlasnici mogli glasati na lokalnim izborima, za razliku od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva gdje su mogle glasati sve odrasle osobe * kraj prekrajanju teritorija izbornih okruga – glas nacionalista je vrijedio manje čak i tamo gdje su bili većina * reforma policije ([[Kraljevska policija Ulstera|RUC]]) – preko 90% policajaca su bili protestanti, a kritikovani su zbog sektaštva i prevelike brutalnosti * povlačenje Zakona o civilnim vlastima – ovaj zakon je omogućavao policiji da pretresa bez naloga, hapsi i zatvara ljude bez optužbe ili suđenja, zabranjuje bilo kakva zasjedanja, parade i publikacije; ovaj zakon je uglavnom korišten protiv nacionalista.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/events/crights/pdfs/truth.pdf Northern Ireland: The Plain Truth (second edition)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514183620/http://cain.ulst.ac.uk/events/crights/pdfs/truth.pdf |date=14. 5. 2011 }}, Campaign for Social Justice in Northern Ireland, 15. 7. 1969; Pristupljeno 29. 3. 2017.</ref><ref name="cain1800">[http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch1800-1967.htm Chronology of Key Events in Irish History: 1800 to 1967] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110303105236/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch1800-1967.htm |date=3. 3. 2011 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 29. 3. 2017.</ref><ref name="tonge">{{cite book|author=Jonathan Tonge|title=Northern Ireland: Conflict and Change|publisher=Longman|isbn=978-0-582-42400-5|pages=37–38|date=2002}}</ref><ref>{{cite book|last=Various|title=Politics UK|url=https://archive.org/details/politicsuk0000unse|publisher=Longman|isbn=978-1-4058-2411-8|page=[https://archive.org/details/politicsuk0000unse/page/770 770]|date=2006}}</ref><ref name="joint2005p110">{{cite book|title=Counter-Terrorism Policy And Human Rights: Terrorism Bill and related matters: Oral and Written Evidence|author=Joint Committee on Human Rights, Parliament of the United Kingdom|series=Counter-Terrorism Policy And Human Rights: Terrorism Bill and related matters|volume=2|date=2005|publisher=The Stationery Office.|page=110|url=https://books.google.com/books?id=2CRQ6hNzHuAC&pg=PA114|ref={{harvid|Joint Committee|2005}}|isbn=978-0-10-400766-2}}</ref> NICRA je optuživana da je republikanska organizacija čiji je konačni cilj ujedinjenje Irske. Iako su republikanci i neki članovi IRA-e (koja je tada provodila nenasilnu politiku pod vodstvom [[Cathal Goulding|Cathala Gouldinga]]) pomogli pri stvaranju i upravljanju pokretom, nisu ga kontrolisali i nisu bili dominantna skupina unutar pokreta.<ref name="coogan"/><ref>English (2003), str. 91, 94, 98.</ref><ref name="cameron">Lord Cameron, ''Disturbances in Northern Ireland: Report of the Commission appointed by the Governor of Northern Ireland'' (Belfast, 1969). [http://cain.ulst.ac.uk/hmso/cameron2.htm#chap16 Poglavlje 16] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180601151429/http://cain.ulst.ac.uk/hmso/cameron2.htm#chap16 |date=1. 6. 2018 }}.</ref><ref>{{cite book|author=M.L.R. Smith|title=Fighting for Ireland?: The Military Strategy of the Irish Republican Movement|date=2002|publisher=Routledge|page=81}}</ref><ref>{{Cite book|author=Bob Purdie|title=Politics in the Streets: The origins of the civil rights movement in Northern Ireland|publisher=Blackstaff Press|chapter=Poglavlje 4: The Northern Ireland Civil Rights Association}}</ref> U martu i aprilu 1966. nacionalisti su širom Irske održali parade kako bi obilježili 50. godišnjicu Uskršnjeg ustanka. Grupa irskih republikanaca je 8. marta minirala [[Nelsonov stub (Dublin)|Nelsonov stub]] u Dublinu. U to vrijeme, IRA je bila veoma slaba i nije sprovodila oružane akcije, ali su neki unionisti smatrali da se IRA spremala za novu kampanju u Sjevernoj Irskoj.<ref name="ptuvf">''Loyalists'', str. 37–40.</ref> Aprila 1966, grupa lojalista pod vodstvom [[Ian Paisley|Iana Paisleyja]], protestantskog propovjednika, osniva [[Alsterski komitet za odbranu ustava]] (UCDC). Uspostavljeno je paravojno krilo pod imenom [[Alsterski protestantski dobrovoljci]] (UPV), sa ciljem rušenja [[Terence O'Neill|Terencea O'Neilla]], premijera Sjeverne Irske. Iako je O'Neill bio unionist, smatrali su da je bio blag prema pokretu za građanska prava i protivili su se njegovoj politici.<ref name=tricolour>Andrew Boyd. ''Holy War in Belfast''. [http://cain.ulst.ac.uk/othelem/docs/boyd69.htm "Poglavlje 11: The Tricolour Riots"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110827111703/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/docs/boyd69.htm |date=27. 8. 2011 }}. Anvil Books, 1969.</ref> U isto vrijeme u [[Shankill Road|Shankillu]], četvrti Belfasta, javljaju se Alsterske dobrovoljačke snage. Predvodio ih je [[Gusty Spence]], bivši britanski vojnik. Mnogi članovi UVF-a bili su pripadnici i UCDC-a i UPV-a.<ref name="jordan">Hugh Jordan. ''Milestones in Murder: Defining moments in Ulster's terror war''. Random House, 2011. Poglavlje 3.</ref> U aprilu i maju na mnoge su katoličke kuće, škole i poslovne zgrade bili bačeni [[Molotovljev koktel|molotovljevi kokteli]]. U jednom napadu UVF-a na katolički bar gine starica, protestantkinja Matilda Gould. UVF progalašava rat IRA-i i svima koji joj pomažu 21. maja. Ubijaju 27. maja katoličkog civila Johna Sculliona na povratku kući. Pripadnici UVF-a upucali su mjesec dana kasnije trojicu katoličkih civila dok su napuštali pab, pri čemu gine mladić iz Republike Irske, Peter Ward. Ubrzo nakon toga sjevernoirska je vlada zabranila UVF. NICRA je formirana u januaru 1967.<ref name="NICRA">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/crights/nicra/nicra78.htm#contents|title=We Shall Overcome... The History of the Struggle for Civil Rights in Northern Ireland 1968–1978|publisher=cain.ulst.ac.uk|access-date=29. 3. 2017}}</ref><ref>Robert H. White. "From Peaceful Protest to Guerrilla War: Micro mobilization of the Provisional Irish Republican Army", ''The American Journal of Sociology'', vol 94, No 6 (Maj 1989), str. 1277–1302.</ref> 20. juna 1968, aktivisti za građanska prava (uključujući i [[Austin Currie|Austina Curriea]], nacionalističkog narodnog poslanika) protestovali su protiv diskriminacije u dodjeli stanova zaposjevši u [[Caledon]]u kuću koja je bila dodijeljena devetnaestogodišnjoj neudatoj protestantkinji (Emily Beattie, sekretarki lokalnog političara [[alsterska unionistička stranka|alsterske unionističke stranke]]) ispred dvije velike katoličke porodice.<ref name="cain1968">[http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch68.htm Chronology of the Conflict: 1968] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110806142228/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch68.htm |date=6. 8. 2011 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 31. 3. 2017.</ref> Policajci, među kojima je bio i brat Emily Beattie, nasilno se uklonili aktiviste sa mjesta događaja.<ref name="cain1968"/> Dva dana prije ovog protesta, dvije katoličke porodice koje su zaposjele kuću u susjedstvu također su prisilno uklonjene.<ref>{{cite interview|interviewer=Proinsias Ó Conluain|title=Sixteen of us in one small house|type=Interview|url=http://www.rte.ie/archives/exhibitions/1031-civil-rights-movement-1968-9/1032-caledon-protest/319342-interview-with-mrs-goodfellow|format=Audio|publisher=RTÉ Archives|date=27. 8. 1969|access-date=31. 3. 2017}}</ref> Currie je uložio svoju žalbu u lokalnom vijeću i u parlamentu. Ovaj incident ojačao je pokret za građanska prava.<ref>{{cite web|title=Caledon Housing Protest|url=http://campaignforcivilrights.org/eventsarticles.php?id=162|publisher=Campaign for Civil Rights|access-date=31. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828171004/http://campaignforcivilrights.org/eventsarticles.php?id=162|archive-date=28. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Civil Rights Commemoration, Coalisland - geograph.org.uk - 1413288.jpg|mini|Spomenik prvom sjevernoirskom maršu za građanska prava.]] 24. augusta 1968, pokret je održao svoj prvi marš, od [[Coalisland]]a do [[Dungannon]]a. Tokom naredne godine održani su brojni marševi. Lojalisti (posebno pripadnici UPV-a) napali su mnoge marševe i držali su kontra-demonstracije u cilju zabranjivanja marševa.<ref name="cain1968"/> Zbog nedostatka policijske reakcije na napade, nacionalisti su smatrali da policija, koja je gotovo potpuno bila sastavljena od protestanata, podržava lojaliste.<ref>{{cite web|url=http://www.serve.com/pfc/policing/submiss1.html|title=Submission to the Independent Commission into Policing|publisher=Serve.com|access-date=31. 3. 2017|archive-date=22. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081122100048/http://www.serve.com/pfc/policing/submiss1.html|url-status=dead}}</ref> Sjevernoirska vlada zabranila je marš pokreta za građanska prava u Derryju 5. oktobra 1968.<ref name="derrymarch">{{cite web|title=The Derry March: Main events of the day|author=Martin Melaugh|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/derry/events.htm|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=31. 3. 2017|archive-date=23. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071123235747/http://cain.ulst.ac.uk/events/derry/events.htm|url-status=dead}}</ref> Kada su se učesnici marša usprotivili zabrani, policija ih je okružila i tukla nasumično. Više od 100 ljudi je povrijeđeno, uključujući i pojedine nacionalističke političare.<ref name="derrymarch"/> Ovo je izazvalo dva dana nereda u Derryju između nacionalista i policije.<ref name="derrymarch"/> Nekoliko dana kasnije u Belfastu je formirana studenska grupa Narodna demokratija.<ref name="cain1968"/> U kasnom novembru, O'Neill je obećao pokretu za građanska prava neke ustupke, koje su nacionalisti smatrali premalim, a lojalisti prevelikim. Narodna demokratija 1. januara 1969. započinje četvorodnevni marš od Belfasta do Derryja, koji je konstantno uznemiravan i napadan od strane lojalista. Demonstrante je 4. januara [[Incident u Burntolletu|na mostu Burntollet napala]] grupa od 200 lojalista, uključujući i neke policajce van dužnosti, naoružana željeznim šipkama, ciglama i flašama u unaprijed planiranoj zasjedi.<ref name="burntollet">Bowes Egan and Vincent McCormack. [http://cain.ulst.ac.uk/events/pdmarch/egan.htm ''Burntollet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020182023/http://cain.ulst.ac.uk/events/pdmarch/egan.htm |date=20. 10. 2007 }}. L.R.S. Publishers, 1969; Pristupljeno 31. 3. 2017.</ref> Marš je ponovo napadnut u Derryju. Učesnici marša tvrdili su da policija nije učinila ništa da ih zaštiti i da je pomagala lojaliste. Te noći su policajci u četvrti Derryja, [[Bogside]]u, palili katoličke kuće, napadali, prijetili i vrijeđali stanovnike na sektaškoj osnovi.<ref name="burntollet"/> Stanovnici Bogsidea su zatim postavili barikade kako bi spriječili policiju da uđe, stvorivši tako [[Slobodni Derry|"Slobodni Derry"]] koji je nakratko postao [[no-go zona]] za sigurnosne snage. U martu i aprilu 1969, lojalisti su izvršili bombaške napade na vodene i električne instalacije širom Sjeverne Irske, optuživši za te napade IRA-u i elemente pokreta za građanska prava. Pojedini napadi ostavili su veći dio Belfasta bez vode i struje. Lojalisti su se nadali da bi bombaški napadi mogli natjerati O'Neilla na ostavku čime bi se okončali ustupci nacionalistima.<ref name="cain1969">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch69.htm|title=Chronology of the Conflict: 1969|publisher=cain.ulst.ac.uk|access-date=31. 3. 2017|archive-date=6. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206184139/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch69.htm|url-status=dead}}</ref><ref>Jim Cusack & Henry McDonald. ''UVF''. Poolbeg, 1997. str. 28.</ref> Između 30. marta i 26. aprila izvršeno je 6 bombaških napada.<ref name="cain1969"/><ref name="psb">{{cite book|author=Peter Taylor|title=Loyalists|publisher=Bloomsbury Publishing|date=1999|pages=59–60|isbn=0-7475-4519-7}}</ref> Svi su okrivljeni na IRA-u, a britanski vojnici poslati su da čuvaju instalacije. Unionistička podrška O'Neillu se smanjivala, što dovodi do njegove ostavke 28. aprila.<ref name="cain1969"/> ===Neredi u augustu 1969. i posljedice=== {{Glavni|Neredi u Sjevernoj Irskoj 1969.}} 19. aprila u Bogsideu je došlo do sukoba između NICRA-e, policije i lojalista. Policajci su ušli u kuću katoličkog civila, Samuela Devennyja (42) i pretukli ga zajedno sa njegove dvije ćerke tinejdžerke i porodičnim prijateljem. Jedna od kćerki ostala je bez svijesti.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/issues/police/ombudsman/po041001devenny.pdf Police Ombudsman statement on Devenny investigation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121006092627/http://cain.ulst.ac.uk/issues/police/ombudsman/po041001devenny.pdf |date=6. 10. 2012 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 1. 4. 2017.</ref> Devenny je pretrpio srčani udar i umro je 17. jula od posljedica povrede. 13. jula policajci su pretukli katoličkog civila, Francisa McCloskeya (67) tokom sukoba u [[Dungiven]]u. Umro je sljedećeg dana.<ref name="cain1969"/> 12. augusta, parada protestantskog bratstva, [[Šegrti Derryja|Šegrta Derryja]] izazvala je sukob između lojalista i nacionalista. Nakon što su nacionalisti počeli bacati kamenje i molotovljeve koktele policija je, uz podršku lojalista, pokušala zauzeti Bogside. Iako je policija koristila [[CS gas|suzavac]], oklopna vozila i vodene topove, stotine nacionalista ih je držalo na distanci.<ref>Russell Stetler. [http://cain.ulst.ac.uk/events/battlebogside/stetler/stetler70.htm Extract from The Battle of Bogside (1970)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620024458/http://cain.ulst.ac.uk/events/battlebogside/stetler/stetler70.htm |date=20. 6. 2010 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 1. 4. 2017.</ref> Neprekidne borbe koje su trajale naredna dva dana postale su poznate kao bitka za Bogside. Kao odgovor na dešavanja u Derryju, nacionalisti su protestovali u Belfastu i širom Sjeverne Irske. Neki od ovih protesta doveli su do sukoba sa policijom i do napada na policijske stanice. U Belfastu su lojalisti odgovorili upadajući u nacionalističke distrikte, spaljujući kuće i poslovne objekte. Došlo je do pucnjavi između nacionalista i policije i između nacionalista i lojalista. Grupa od oko 30 pripadnika IRA-e bila je umiješana u borbama u Belfastu. Policija je na ulice poslala oklopna vozila [[Shorland]] naoružana teškim mitraljezima [[M1919 Browning|Browning]]. Oklopna vozila su dva puta otvorila paljbu na nacionalističke četvrti, pri čemu gine devetogodišnji Patrick Rooney. Paljba je otvorena i na demonstrante u [[Armagh]]u, Dungannonu i Coalislandu.<ref name="coogan"/> Premijer Republike Irske, [[Jack Lynch]] je u televizijskom obraćanju 13. augusta rekao da irska vlada "ne može više stajati mirno i gledati nedužne ljude povrijeđene i možda i gore". Pozvao je na dolazak mirotvoraca [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i izjavio da se u graničnim područjima [[Okrug Donegal|okruga Donegal]], u blizini Derryja, postavljaju poljske bolnice [[Irske odbrambene snage|irske vojske]]. Rekao je i da je jedino trajno rješenje ujedinjenje Irske. Neki su ovaj govor smatrali kao prijetnju vojnom intervencijom.<ref>{{cite book|author=John Ranelagh|title=A Short History of Ireland|url=https://archive.org/details/shorthistoryofir002edrane|publisher=Cambridge University Press|date=1994|edition=2|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofir002edrane/page/272 272]|isbn=978-0-521-46944-9}}</ref> Nakon nereda, Lynch je naredio irskoj vojsci da planira moguću [[Humanitarna intervencija|humanitarnu intervenciju]] u Sjevernoj Irskoj. Plan, nazvan [[Vježba Armageddon]], je odbijen i ostao je [[Klasifikovani podaci|klasifikovan]] 30 godina.<ref>{{cite news|last1=Downey|first1=James|title=Army on Armageddon alert|url=http://www.independent.ie/irish-news/army-on-armageddon-alert-26098330.html|access-date=1. 4. 2017|work=Irish Independent|date=2. 1. 2001}}</ref> 14. i 15. augusta, britanske trupe [[Operacija Banner|su raspoređene]] po Derryju i Belfastu kako bi uspostavile red,<ref>{{cite book|author=Michael McKernan|title=Northern Ireland Yearbook 2005|publisher=Stationery Office|date=2005|page=17|isbn=978-0-9546284-2-0}}</ref> ali nisu ušle u Bogside što je dovelo do privremenog prekida nemira. 8 ljudi je ubijeno, preko 750 povrijeđeno (uključujući 133 osobe sa ranama od vatrenog oružja), a uništeno je preko 400 kuća i poslovnih objekata, od čega su katolički činili 83%. 1.505 katoličkih i 315 protestantskih porodica bilo je primorano napustiti svoje domove. Irska vojska je uspostavila izbjegličke kampove u blizini granice. Nacionalisti su se u početku obradovali dolasku vojske jer nisu vjerovali policiji. Odnosi su se ubrzo raspali zbog opresivnih mjera koje je vojska sprovodila.<ref>English (2003), str.&nbsp;136.</ref> Nakon nereda, uspostavljen je [[Huntov izvještaj|Huntov komitet]] kako bi ispitao sjevernoirsku policiju. Izvještaj, koji je objavljen 12. oktobra, preporučivao je da se policija razoruža i da se specijalna policija ukine. Te noći su lojalisti u Belfastu protestovali protiv izvještaja. Tokom nasilja u Shankillu, pripadnici UVF-a ubili su policajca Victora Arbucklea.<ref>David McKittrick. ''Lost Lives: The Stories of the Men, Women and Children who Died as a Result of the Northern Ireland Troubles''. Random House, 2001. str. 42</ref> On je bio prvi policajac koji je poginuo tokom sjevernoirskog sukoba. U oktobru i decembru 1969, UVF je izvršio niz malih bombaških napada u Republici Irskoj.<ref name="coogan"/> ==1970-e== ===Vrhunac nasilja i kolaps parlamenta=== [[Datoteka:Ulster.ogv|mini|Izvještaj o pozadini sukoba iz 1971.]] [[Datoteka:Shankilltroubles.jpg|mini|Lojalistički simboli na zgradi u belfastskoj četvrti Shankill, 1970.]] U periodu od 1970. do 1972. desila se eksplozija [[Političko nasilje|političkog nasilja]], doživljujući svoj vrhunac 1972, kada je gotovo 500 ljudi, od toga preko pola civila, izgubilo svoje živote. To je bila najsmrtonosnija godina sukoba.<ref name="suttonindexofdeaths">[http://www.cain.ulst.ac.uk Sutton Index of Deaths] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190111174529/http://cain.ulst.ac.uk/ |date=11. 1. 2019 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 3. 4. 2017.</ref> Do kraja 1971, u Derryju je postavljeno 29 barikada, od kojih je 16 bilo neprolazno čak i britanskim oklopnim vozilima.<ref name="b83">{{cite book|last=Taylor|first=Peter|title=Brits: The War Against the IRA|publisher=Bloomsbury Publishing|date=2001|page=[https://archive.org/details/brits00pete/page/83 83]|isbn=0-7475-5806-X|url=https://archive.org/details/brits00pete/page/83}}</ref> Mnoge republikanske no-go zone bile su kontrolisane od strane [[Privremena irska republikanska armija|Privremene]] i [[Službena irska republikanska armija|Službene IRA-e]]. Postoji nekoliko ponuđenih razloga za eskalaciju nasilja u ovom periodu. Unionisti smatraju da je glavni razlog eskalacije nastanak PIRA-e i OIRA-e, koje su nastale raspadom stare IRA-e 1969. Dok je stara IRA prihvatila nenasilnu borbu,<ref name="bishopmallie">{{cite book|author=Patrick Bishop & Eamonn Mallie|title=The Provisional IRA|publisher=Corgi Books|date=1987|pages=52–54|isbn=0-552-13337-X}}</ref> nova Privremena IRA je bila odlučna u svojoj namjeri da vodi oružanu borbu protiv britanskih vlasti u Sjevernoj Irskoj. Nova IRA je bila voljna prihvatiti ulogu zaštitnika katoličke zajednice,<ref>English (2003), str. 134–35.</ref> umjesto jedinstva radničke klase iz obje zajednice. Nacionalisti nasilje u ovom periodu objašnjavaju nizom događaja. Jedan od incidenata bila je i [[bitka za Falls]] u julu 1970. kada je 3.000 britanskih trupa uvelo policijski čas u nacionalističkoj četvrti Belfasta, Lower Fallsu ispaljujući preko 1.500 metaka i ubijajući 4 civila. Godine 1971. je uvedena internacija bez suđenja (od 350 osoba koje su privedene na početku, nijedna nije bila protestant).<ref name="rkwalker">{{cite book|author=R.K. Walker|title=The Hunger Strikes|url=https://archive.org/details/hungerstrikes0000walk_o5y1|publisher=Lagan Books|date=2006|page=[https://archive.org/details/hungerstrikes0000walk_o5y1/page/27 27]|isbn=1-904684-18-1}}</ref> Zbog slabih obavještajnih podataka,<ref>{{cite book|author=David Bonner|title=Executive Measures, Terrorism and National Security: Have the Rules of the Game Changed?|url=https://archive.org/details/executivemeasure0000bonn|publisher=Ashgate|date=2007|page=[https://archive.org/details/executivemeasure0000bonn/page/89 89]|isbn=978-0-7546-4756-0}}</ref> rijetko koji od privedenih je zapravo bio republikanski aktivista, ali su neki postali radikalizovani zbog svojih iskustava.<ref name="coogan"/> Treći događaj koji je doveo do povećane regrutacije i podrške nacionalista PIRA-i, bilo je ubijanje 13 nenaoružanih muških civila od strane britanske vojske na mitingu protiv internacije u Derryju 30. januara 1972. (nekoliko mjeseci kasnije od povreda je preminuo još jedan muškarac). Ovaj incident je poznat kao [[Krvava nedjelja (1972)|Krvava nedjelja]].<ref>{{cite book|last1=Walsh|first1=Dermot|title=Bloody Sunday and the Rule of Law in Northern Ireland|date=2000|publisher=Gill & Macmillan|isbn=0717130851|page=88|url=https://books.google.com/books?id=l4AMAQAAMAAJ|access-date=3. 4. 2017}}</ref> Smatra se jednim od najznačajnijih događaja sukoba. Za posljedicu je imao povećano neprijateljstvo republikanaca ka britanskoj vojsci i vladi, kao i povećanje podrške PIRA-i, koja se ogleda u povećanom broju dobrovoljaca u tom periodu. Od 1971. do 1975, 1.981 osoba je zatvoreno bez suđenja, od čega 1.874 katolika i 107 protestanata.<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/intern/sum.htm|title=Internment – Summary of Main Events|publisher=Cain.ulst.ac.uk|access-date=3. 4. 2017}}</ref> Postojale su glasine o zlostavljanju i mučenju privedenih,<ref>Oren Gross & Fionnuala Ní Aoláin. Law in Times of Crisis: Emergency Powers in Theory and Practice'', str. 188; {{ISBN|978-0521833516}}.</ref><ref name="asmathews">Anthony Stuart Mathews. ''Freedom, state security and the rule of law: Dilemmas of the apartheid society'', str. 246; {{ISBN|978-0-702-11812-8}}.</ref> a pet tehnika koje su vojnici i policajci koristili tokom ispitivanja proglašene su nelegalnim nakon istrage britanske vlade.<ref>Mireille Delmas-Marty. ''The European Convention for the Protection of Human Rights: International Protection Versus National Restrictions'', str. 261-62; {{ISBN|978-0-792-31283-3}}.</ref> Privremena IRA pokušala je sebe predstaviti kao zaštitnika nacionalističke zajednice.<ref name="moloney">Ed Moloney. ''A Secret History of the IRA'', str. 89-90; {{ISBN|0-141-01041-X}}.</ref><ref>Peter Taylor. ''Provos: The IRA and Sinn Féin'', str. 75-79; {{ISBN|9780-7475-3818-9}}.</ref> PIRA je svoju kampanju započela rane 1971. kada je Vojno vijeće odobrilo napade na britansku vojsku.<ref name=English137>English (2003), str. 137.</ref> Tokom 1972, borci PIRA-e ubili su oko 100 pripadnika britanskih sigurnosnih snaga, ranili još 500 i izvršili oko 1.300 bombaških napada,<ref name="bobrien">{{cite book|author=Brendan O'Brien|title=The Long War – The IRA and Sinn Féin|publisher=O'Brien Press, Ltd.|date=1995|page=119|isbn=0-86278-425-5}}</ref> uglavnom na komercijalne mete.<ref name="suttonindexofdeaths"/><ref name=English137/><ref name="jbb">{{cite book|author=J. Bowyer Bell|title=The Secret Army: The IRA|publisher=Transaction Publishers|date=1997|page=[https://archive.org/details/secretarmyira00bell/page/381 381]|isbn=1-56000-901-2|url=https://archive.org/details/secretarmyira00bell/page/381}}</ref> Bombaška kampanja prouzrokovala je i civilne žrtve, poput [[Krvavi petak (1972)|Krvavog petka]], kada su 22 bombe aktivirane u centru Belfasta, pri čemu je poginulo 9 osoba, 7 civila i 2 vojnika. U istoj godini OIRA je ubila desetine britanskih vojnika, ranivši još nekoliko. OIRA je svoju kampanju okončala u maju 1972.<ref name="suttonindexofdeaths"/><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/30/newsid_2973000/2973759.stm|title=1972: Official IRA declares ceasefire|publisher=BBC News|date=30. 5. 1981}}</ref> Koncentracija britanskih trupa doživjela je svoj vrhunac na omjeru 20:1.000 u odnosu na civilno stanovništvo, što je najveći omjer u historiji protivgerilskog ratovanja, veći i od onog tokom [[Malajski ustanak|Malajskog ustanka]], s kojim se sukob često poredi.<ref>{{Cite web |url=http://www.podesta.com/pipeline/counterinsurgency-force-ratio-how-many-troops-does-it-take-do-job |title=Counterinsurgency Force Ratio: How Many Troops Does it Take to Do the Job? |access-date=3. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170224191737/http://www.podesta.com/pipeline/counterinsurgency-force-ratio-how-many-troops-does-it-take-do-job |archive-date=24. 2. 2017 |url-status=dead }}</ref> [[Operacija Motorman]] bila je najveća operacija u Irskoj još od rata za nezavisnost.<ref name="CAIN1972">{{Cite web |url=http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm |title=CAIN: Chronology of the Conflict – 1972 |access-date=3. 4. 2017 |archive-date=5. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110305015858/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm |url-status=dead }}</ref> Uključeno je bilo 22.000 britanskih trupa.<ref name="CAIN1972"/> U danima prije operacije, još 4.000 vojnika je pristiglo u Sjevernu Irsku.<ref name="CAIN1972"/> I pored privremenog primirja 1972. i pregovora s britanskim zvaničnicima, PIRA je bila odlučna nastaviti kampanju sa ciljem ujedinjenja Irske. Britanska vlada u Londonu, vjerujući da je sjevernoirska administracija nesposobna, nastojala je preuzeti kontrolu nad sigurnosnom situacijom u zemlji. Pošto je ovo bilo neprihvatljivo za unionističku sjevernoirsku vladu, britanska vlada ukida sjevernoirski parlament i vladu i uvodi direktnu vladavinu iz Londona. Direktna vladavina na početku je bila kratkoročno rješenje; krajnji cilj je bila ponovna uspostava vlade koja bi bila prihvatljiva i unionistima i nacionalistima. Dogovor između zaraćenih strana se pokazao nedostižnim, a sukob se nastavio. Postojanje "no-go zona" u Belfastu i Derryju predstavljalo je izazov autoritetu britanske vlade u Sjevernoj Irskoj. Britanska vojska uništava barikade i uspostavlja kontrolu nad ovim zonama u Operaciji Motorman 31. jula 1972.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> ===Saningdejlski sporazum i štrajk UWF-a=== [[Datoteka:British troops investigate a couple on the street in Belfast.jpg|mini|Britanski vojnici i policija ispituju par iza belfastskog [[Europa Hotel (Belfast)|Europa Hotela]].]] U junu 1973, nakon objave britanske [[Bijela knjiga|bijele knjige]] i martovskog [[Referendum o nezavisnosti Sjeverne Irske 1973.|referenduma]] o statusu Sjeverne Irske, uspostavljeno je novo parlamentarno tijelo, [[Vijeće Sjeverne Irske]]. [[Izbori u Sjevernoj Irskoj 1973.|Izbori]] su održani 28. juna. U oktobru 1973, nacionalističke i unionističke stranke su, zajedno s britanskom i irskom vladom, potpisale [[Saningdejlski sporazum]], čiji je cilj bio proizvesti političko rješenje unutar Sjeverne Irske. Sporazumom je [[izvršna vlast]] podijeljena između nacionalista i unionista i nastalo je "Vijeće Irske", tijelo sastavljeno od ministara iz Sjeverne Irske i Republike, stvoreno sa ciljem podsticanja na prekograničnu saradnju. [[Datoteka:Protestant_graffiti_in_Belfast,_Northern_Ireland,_1974.jpg|mini|Protestantski grafiti u Belfastu.]] Unionisti su ostali podijeljeni oko Sunningdalea, kojem se protivila i IRA, čiji je cilj bio nestanak Sjeverne Irske kao dijela Ujedinjenog Kraljevstva. Mnogi unionisti su se protivili konceptu podijele moći, smatrajući da nije izvodljivo dijeliti moć sa onima koji žele uništenje države. Značajnije je bilo unionističko protivljenje "irskoj dimenziji" i Vijeću Irske, kojeg su smatrali prethodnicom budućeg ujedinjenog irskog parlamenta. Opaska mladog odbornika [[Socijaldemokratska i radnička partija|SDLP-a]], [[Hugh Logue|Hugha Loguea]], na dublinskom [[Trinity College (Dublin)|Trinity Collegeu]] da je Sunningdale sredstvo "kojim će unionsti biti dovedeni do ujedinjene Irske" oštetila je šanse značajnijoj unionističkoj podršci sporazumu. U januaru 1974, smijenjenog [[Brian Faulkner|Briana Faulknera]] na mjestu lidera [[Ulsterka unionistička stranka|UUP-a]] zamijenio je [[Harry West]]. Na [[Opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu u februaru 1974.|općim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu]] u februaru 1974, anti-Saningdejlski unionisti osvojili su 11 od 12 poslaničkih mjesta i 58% glasova dok je ostatak otišao pro-Saningdejlskim unionistima i nacionalistima.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> [[Datoteka:No Entry to Joy Street in Belfast, Northern Ireland, 1974.jpg|mini|lijevo|Belfastski ulični znakovi sa grafitima IRA-e.]] Na kraju je Saningdejlski sporazum oborila je masovna akcija dijela lojalističkih paravojski (prije svega alsterski odbrambeni savez, koji je tada imao oko 20.000 članova) i radnika, koji su formirali [[alstersko radničko vijeće]] (UWC). Oni su organizovali [[generalni štrajk]]. Ovaj je štrajk žestoko oštetio biznise u Sjevernoj Irskoj, a odsječene su bile i osnovne potrebe kao što su elektricitet i voda. Nacionalisti smatraju da britanska vlada nije dovoljno učinila da prekine štrajk i održi Saningdejlski sporazum. Postoje dokazi da je štrajk ohrabrivao i [[MI5]], kao dio njihove kampanje da dizorijentišu vladu britanskog premijera [[Harold Wilson|Harolda Wilsona]].<ref>''Keeping Secrets'', London Review of Books, April 1987.</ref> Suočeni sa takvom opozicijom, pro-Saningdejlski unionisti su napustili vladu i novi režim je propao. Tri dana nakon početka štrajka, 17. maja 1974, dva tima iz [[Belfastska brigada UVF-a|Belfastske]] i [[Srednjoalsterska brigada UVF-a|Srednjoalsterske brigade]] UVF-a<ref name="taylorloyalists">Peter Taylor. ''Loyalists'' (1990). London: Bloomsbury Publishing Plc. str. 41-44, 125, 143, 163, 188–90<!-- ISBN needed --></ref> detonirala su [[Bombaški napadi u Dublinu i Monaghanu|tri auto-bombe bez upozorenja]] u centru Dublina, pri čemu je poginulo 26 ljudi, a ranjeno je oko 300. 90 minuta kasnije, u [[Monaghan]]u je eksplodirala i četvrta bomba, pri čemu gine još 7 ljudi. Nikada niko nije osuđen za ove napade.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> ===Prijedlog o nezavisnosti Sjeverne Irske=== Wilson se tajno susreo sa IRA-om 1971. dok je bio vođa opozicije; njegova se vlada ponovo susrela sa IRA-om u kasnoj 1974. i ranoj 1975. kako bi sklopila primirje. Tokom sastanaka razmatrala se mogućnost britanskog povlačenja iz Sjeverne Irske. Neuspjeh Saningdejla doveo je do ozbiljnih razmatranja u Londonu do novembra 1975. o nezavisnosti Sjeverne Irske. Da se povlačenje Britanaca desilo, Sjeverna Irska bi postala [[dominion]] [[Commonwealth nacija|Britanskog Commonwealtha]]. Britanski pregovori sa ilegalnom organizacijom razbijesnili su irsku vladu, koja je strahovala da Britanci razmatraju napuštanje Sjeverne Irske. Irski ministar spoljašnjih poslova [[Garret FitzGerald]] razmotrio je u svom memorandumu iz juna 1975. mogućnost mirnog povlačenja i nezavisnosti, [[Podjela Irske|podjele ostrva]] i kolapsa Sjeverne Irske u građanski rat i anarhiju. FitzGerald smatra da je mirno povlačenje najpoželjnije rješenje, ali zaključuje da irska vlada ne može mnogo učiniti. Irska vlada već nije uspjela spriječiti IRA-ino spaljivanje britanske ambasade u Dublinu 1972. Vjerovala je da ne bi mogla povećati malu vojsku od 12.500 ljudi bez negativnih posljedica. Građanski rat u Sjevernoj Irskoj doveo bi do mnogo ljudskih žrtava i imao bi ozbiljne posljedice za Republiku, jer bi javnost zahtijevala djelovanje u cilju zaštite nacionalista. FitzGerald je upozorio [[James Callaghan|Callaghana]] da bi nedjelovanje Irske "moglo ugroziti demokratsku vladu u Republici". Irska vlada se toliko plašila posljedica nezavisne Sjeverne Irske da je FitzGerald odbio pitati Britance da se ne povuku, jer je mislio da bi otvoreno raspravljanje o tom pitanju dozvolilo Britancima da nastave sa svojim planom. U 2006. je napisao da "ni tada ni od tada javno mnjenje u Irskoj nije shvatilo koliko je blizu naše cijelo ostrvo bilo katastrofi u posljednje dvije godine vladavine Harolda Wilsona". === Sredina 1970-ih === [[Datoteka:CW. Derry, IRSP-INLA möte.JPG|mini|desno|[[Irska nacionalna oslobodilačka armija]] je započela svoje aktivnosti sredinom 1970-ih.]] U aprilu 1974, zabranu UVF-a ukinuo je [[Merlyn Rees]], [[državni sekretar za Sjevernu Irsku]]. U decembru, mjesec dana nakon [[Bombaški napad u Birminghamu|bombaškog napada u Birminghamu]], IRA je proglasila primirje, koje je teoretski trajalo narednu godinu. Bez obzira na primirje, sektaška ubistva su se povećala u 1975, kao i sukobi među neprijateljskim paravojskama. To je 1975. učinilo jednom od najkrvavijih godina sukoba.<ref name="taylorloyalists"/> 31. jula 1975. u Bushkillu, u blizini [[Newry]]ja, popularni irski bend [[The Miami Showband]] vraćao se u Dublin nakon svirke u [[Banbridge]]u, kada je upao u zasjedu pripadnika Srednjoalsterske brigade UVF-a, prerušenih u britanske uniforme na lažnom vojnom punktu. [[Ubistva u Bushkillu|Ubijena]] su tri člana benda, 2 katolika i protestant, a u slučajnoj eksploziji poginula su i dva pripadnika UVF-a. Narednog januara, 11 protestantskih radnika je [[Masakr u Kingsmillu|upucano u Kingsmillu]], nakon što su izvedeni iz autobusa od pripadnika [[Republikanske akcijske snage Južnog Armagha|Republikanske akcijske snage]]. Jedini preživjeli je upucan 18 puta. Ova ubistva su navodno bila osveta za lojalističko [[Masakr porodica Reavey i O'Dowd|ubistvo dviju katoličkih porodica]] prethodne noći.<ref name="coogan"/><ref name="suttonindexofdeaths"/><ref name="jbb"/> Nasilje se nastavilo kroz 1970-e. Britanska vlada je u oktobru 1975. uvela ponovnu zabranu UVF-a. Kada se primirje IRA-e iz decembra 1974. završilo u januara 1976, grupa se vratila nasilju, izgubivši nadu iz ranih 1970-ih u brzo povlačenje Britanaca i razvivši strategiju "dugog rata", pod kojom se podrazumijevala manje intenzivna, ali održljivija kampanja nasilja koja bi se mogla nastaviti beskonačno. Međutim, primirje Službene IRA-e iz 1972. postalo je trajno. OIRA se pretvorila u [[Radnička partija Irske|Radničku partiju]], koja je potpuno odbacivala nasilje. Od bivših članova OIRA-e izrasla je [[Irska nacionalna oslobodilačka armija]], koja će nastaviti kampanju nasilja 1974.<ref name="jbb"/> === Kasne 1970-e === U kasnim 1970-im, nezadovoljstvo sukobom je bilo izraženo u objema zajednicama. Jedna od manifestacija takvog raspoloženja su [[Betty Williams|Ljudi mira]], grupa koja je osvojila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1976. Oni su organizovali velike demonstracije protiv nasilja paravojski. Njihova kampanja izgubila je popularnost nakon apela nacionalističkoj zajednici da dojavljuju informacije o IRA-i sigurnosnim snagama.<ref name="dooley">Brian Dooley. ''Black and Green: Fight for Civil Rights in Northern Ireland and Black America'', str. 129; {{ISBN|978-0-74531-295-8}}.</ref> Decenija se završila duplim napadom IRA-e. 27. augusta 1979. ubijen je [[Louis Mountbatten|Lord Mountbatten]] tokom odmora u Mullaghmoreu, [[okrug Sligo]], kada je eksplodirala bomba ispod njegovog čamca. Poginule su još tri osobe: majka Mountbattenovog zeta, Mountbattenov unuk i lokalni čamdžija.<ref name="suttonindexofdeaths"/> Istog dana ubijeno je 18 vojnika, uglavnom iz [[Padobranski regiment|Padobranskog regimenta]], kada je konvoj naišao na dvije bombe na putu u pripremljenoj [[Zasjeda u Warrenpointu|zasjedi]] u [[Warrenpoint]]u, okrug Down.<ref name="taylorloyalists"/> Uzastopne britanske vlade, nakon neuspjeha u pokušaju ostvarenja političkog rješenja, pokušale su "normalizovati" Sjevernu Irsku. Ukinuto je pritvaranje bez suđenja, kao i politički status paravojnim zatvorenicima. Od 1972, pripadnicima paravojski suđeno je bez porote (tzv. [[diplock sudovi]]) kako bi se izbjeglo zastrašivanje. Prilikom osude, tretirani su kao obični kriminalci. Otpor ovakvoj politici među republikancima doveo je do "[[Odjevni protest|odjevnih]]" i "[[Prljavi protest|prljavih]]" protesta 500 zatvorenika u [[Zatvor Maze|Mazeu]]. Njihovi protesti kulminirali su štrajkom glađu, čiji je cilj bio povratak političkog statusa, kao i drugi ustupci.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> == 1980-e == [[Datoteka:South Belfast 1981.jpg|mini|lijevo|Britanski vojnici u južnom Belfastu.]] Tokom [[Irski štrajk glađu 1981.|štrajka glađu 1981]], od gladi je umrlo 10 republikanskih zatvorenika (7 iz PIRA-e i 3 iz INLA-e). [[Bobby Sands]], prvi preminuli štrajkač, bio je član [[Dom komuna|britanskog parlamenta]]. Preko 100.000 ljudi prisustovalo je Sandsovoj sahrani u zapadnom Belfastu;<ref name="cainhsc">{{cite web|title=The Hunger Strike of 1981 – A Chronology of Main Events|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/hstrike/chronology.htm|publisher=CAIN|access-date=5. 11. 2018|archive-date=31. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070531003915/http://cain.ulst.ac.uk/events/hstrike/chronology.htm|url-status=dead}}</ref> hiljade drugih prisustovalo je sahranama ostalih zatvorenika. Iz republikanske perspektive, značaj ovih događaja demonstrirao je potencijal za političku i izbornu strategiju.<ref>English (2003), str. 200</ref> U jeku štrajka glađu, stranka Sinn Féin, koja je postala političko krilo PIRA-e,<ref name="cainhsc"/><ref name="taylorbehindthemask">Peter Taylor. ''Behind the Mask: The IRA and Sinn Féin'', TV books, Inc., New York, 1997; {{ISBN|1-57500-061-X}}.</ref><ref name="toolis">Kevin Toolis. ''Rebel Hearts: Journeys Within the IRA's Soul'', Picador 2000; {{ISBN|978-0-330-34648-1}}.</ref> izašla je na izbore i u Sjevernoj Irskoj (kao [[Abstencionizam|abstencionisti]]) i u Republici. Sinn Féin je 1986. priznao legitimitet [[Oireachtas|irskog parlamenta]], što je dovelo do napuštanja stranke manjeg broja članova koji formiraju [[Republikanski Sinn Féin]].<ref name="coogan"/> IRA je u 1980-im pojačana velikim [[Uvoz oružja Privremene irske republikanske armije|donacijama]] oružja iz [[Libija|Libije]] zbog [[Muammar El-Gaddafi|Gadafijevog]] bijesa na podršku britanske vlade [[Američko bombardovanje Libije 1986.|bombardovanju Libije 1986]], kao i novčanim donacijama IRA-inih aktivista iz [[Irska dijaspora|irske dijaspore]], prije svega iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. [[Datoteka:Grand-Hotel-Following-Bomb-Attack-1984-10-12.jpg|mini|lijevo|[[Grand Brighton Hotel]] nakon IRA-inog [[Bombaški napad u Brightonu|bombaškog napada]] u oktobru 1984.]] INLA je bila izrazito aktivna početkom i sredinom 1980-ih. 1982. su izveli [[Bombaški napad u Ballykellyju|bombaški napad]] na disko kojeg su često posjećivali britanski vojnici van dužnosti. Poginulo je 11 vojnika i šest civila.<ref name="suttonindexofdeaths"/> Najznačajniji IRA-in napad u ovom periodu je [[Bombaški napad u Brightonu|bombaški napad na hotel u Brightonu]] 12. oktobra 1984, tokom konferencije [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativne stranke]], kojoj je prisustovala i premijerka [[Margaret Thatcher]]. Bomba, koja je eksplodirala u ranim jutarnjim satima, ubila je pet osoba, uključujući člana parlamenta [[Anthony Berry|Anthonyja Berryja]].<ref name="suttonindexofdeaths"/> 34 osobe su povrijeđene.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/12/newsid_2531000/2531583.stm|title=On This Day: 12 October 1984|publisher=BBC News|date=12. 10. 2000|access-date=5. 11. 2018}}</ref> U minobacačkom napadu na policijsku stanicu 28. februara 1985. u Newryju, poginulo je devet policajaca, sedam protestanata i dva katolika. Napad su isplanirali [[Brigada IRA-e Južni Armagh|IRA-ina brigada iz Južnog Armagha]] i jedinica u Newryju. Devet projektila je ispaljeno sa ukradenog [[Ford]]a. Osam je promašilo stanicu, a deveti je pogodio kantinu. U [[Enisskillen]]u je 8. novembra 1987, tokom komemoracijske parade žrtvama [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], eksplodirala tempirana bomba. Poginulo je 11 (10 civila, uključujući trudnicu, i jedan policajac), a ranjene su 63 osobe. Ronnie Hill bio je teško povrijeđen. U komu je pao nakon dva dana i ostao je u tom stanju sve do smrti u decembru 2000.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/1093598.stm |title=NORTHERN IRELAND &#124; IRA bomb victim buried |publisher=BBC News |date=30. 12. 2000|access-date=5. 11. 2018}}</ref> IRA se izvinila, tvrdeći da je napad bio greška, a da su prava meta bili britanski vojnici koji su paradirali ka spomeniku. Jedinica koja je izvela napada je rasformirana. Lojalističke paravojske odgovorile su napadima na katolike, uglavnom civile. Postavljena je bila još jedna bomba u obližnjem [[Tullyhommon]]u koja nije eksplodirala.<ref name="jbb"/> Četiri mjeseca nakon napada u Enniskillenu, tri dobrovoljca IRA-e su ubijena na benzinskoj stanici na [[Gibraltar]]u. Ovaj događaj postao je poznat pod imenom [[Operacija Flavius]]. Sahranu u Belfastu napao je pripadnik UDA-e [[Michael Stone]]. U napadu su poginule tri osobe, uključujući pripadnika IRA-e. Stone je osuđen na doživotnu kaznu, ali je oslobođen poslije 11 godina zatvora nakon sporazuma iz Belfasta.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/24/newsid_2515000/2515041.stm On this day: Loyalist killer Michael Stone freed from Maze], BBC.</ref> Dva naoružana britanska vojnika napadnuta su, zarobljena i likvidirana prilikom sahrane žrtava Stoneovog napada. Ovaj događaj poznat je pod imenom "[[ubistvo kaplara]]".<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> Tokom 1980-ih, lojalističke paravojske, uključujući UVF, UDA-u i UR, uvozile su oružje i ekplozive iz [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]].<ref name="taylorloyalists"/> Oružje je podijeljeno među grupama, mada neko (poput [[RPG]]-a) nikada nije ni korišteno. Tokom 1987, slabi uticaj INLA-e nakon sukoba sa odmetnutom grupom, IPLO-m. Do 1992, IPLO je uništila PIRA zbog umješanosti u trgovinu drogom čime se sukob završio.<ref name="coogan"/> Republikanci smatraju da se u ovo vrijeme počela primjenjivati "[[Shoot-to-kill politika u Sjevernoj Irskoj|shoot-to-kill politika]]", što je dovelo do ubistva desetina republikanskih i jednog lojalističkog pripadnika paravojski. Ubistva su uglavnom izvršavali pripadnici policije ili [[Specijalna vazdušna služba|SAS]]-a. == 1990-e== {{Glavni|Mirovni proces u Sjevernoj Irskoj}} Od kasnih 1980-ih, iako je IRA nastavila svoju oružanu kampanju, stranka Sinn Féin, koju od 1983. vodi [[Gerry Adams]], pokušala je izboriti kraj sukoba. Adams je tačno predvidio da će to biti dug proces. Održavao je javne pregovore s [[John Hume|Johnom Humeom]], liderom SDLP-a, i tajne sa vladinim službenicima. Lojalističke paravojske također su pregovorale o kraju sukoba, dolazeći u kontakt s britanskim i irskim vladama preko protestanskih sveštenika, poput prezbiterijanca [[Roy Magee|Roya Mageea]] i anglikanskog nadbiskupa [[Robin Eames|Robina Eamesa]]. === Eskalacija u Južnom Armaghu === Naselje [[Crossmaglen]] i manja okolna sela poput [[Silverbridge]]a, [[Cullyhanna|Cullyhanne]], [[Cullaville|Cullavilla]], [[Forkhill]]a, [[Jonesborough]]a i [[Creggan]]a predstavljali su od 1970-ih jako uporište IRA-ine brigade Južnog Armagha. U februaru 1978, iznad Jonesborougha je [[Obaranje helikoptera iznad Jonesborougha 1978.|srušena]] [[Aérospatiale Gazelle|Gazela]], pri čemu je poginuo potpukovnik britanske vojske.<ref>{{cite web|title=A Chronology of the Conflict, 1978|work=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|url=http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch78.htm#Feb|access-date=8. 11. 2018|archive-date=27. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110827165111/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch78.htm#Feb|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Sniperatwork.jpg|mini|desno|Znak "snajperist na poslu" u Crossmaglenu.]] IRA je u 1990-im razvila novi plan u cilju ograničenja britanskih patrola u Crossmaglenu. Formirana su [[Snajperist iz Južnog Armagha|dva tima snajperista]].<ref>General Sir Michael Jackson. [http://www.vilaweb.cat/media/attach/vwedts/docs/op_banner_analysis_released.pdf Operation Banner: An Analysis of Military Operations in Northern Ireland (2006)], Ministry of Defence, Army Code 71842. Poglavlje 2, str. 16.</ref> Snajperisti su koristili [[Barrett M82]]. U Južnom Armaghu su postavljeni znakovi na kojima je pisalo "snajperist na poslu". Za sedam godina djelovanja, snajperisti su ubili devet osoba, sedam vojnika i dva policajca. IRA je razvila kapacitet obaranja helikoptera u Južnom Armaghu i drugim područjima od 1980-ih.<ref name=":0"/> 1990. je na granici okruga Tyrone i [[Okrug Monaghan|Monaghan]] [[Obaranje helikoptera iznad Aughera 1990.|oborena]] još jedna Gazela. Tom prilikom nije bilo poginulih.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=1jhAAAAAIBAJ&sjid=LVkMAAAAIBAJ&pg=2878,3517395&hl=en|title=Soldiers hurt in IRA attack on helicopter|date=12. 2. 1990|access-date=8. 11. 2018|work=Glasgow Herald}}</ref> U decembru 1993, došlo je do još jednog [[Bitka za Newry Road|incidenta]] u kojem su učestvovali helikopteri.<ref>{{Cite book|title=Heroes of the Skies|author=Michael Ashcroft|publisher=Hachette UK|date=2012|isbn=0755363914|pages=355–56}}</ref> Dva helikoptera su tokom 1994. srušena improviziranom minobacačkom vatrom. Tokom ovog perioda, IRA je uspostavljala punktove u ovom području bez reakcije sigurnosnih snaga.<ref name=":0">{{Cite book|title=Bandit Country:The IRA and South Armagh|author=Toby Harnden|publisher=Coronet Books|date=2000|isbn=0-340-71737-8|location=London, UK|pages=[https://archive.org/details/banditcountry00toby/page/358 358–9]|url=https://archive.org/details/banditcountry00toby/page/358}}</ref><ref>{{cite web|author=Department of the Official Report (Hansard), House of Commons, Westminster |url=https://publications.parliament.uk/pa/cm199293/cmhansrd/1993-06-08/Debate-5.html |title=House of Commons Hansard Debates for 8 Jun 1993 |publisher=Parliament of the United Kingdom |date=8. 6. 1993 |access-date=8. 11. 2018}}</ref> === Prvo primirje === Nakon dužeg perioda političkog manevrisanja, i lojalističke i republikanske paravojske proglasile su 1994. primirje. Godina prije primirja obilježena je velikim brojem zločina. UDA i UVF povećali su broj napada. IRA je odgovorila [[Bombaški napad u Shankill Roadu|bombaškim napadom u Shankillu]] oktobra 1993, čiji je cilj bio eliminacija rukovodstva UDA-e. Tom prilikom poginulo je osam protestantskih civila, jedan nisko-rangiran član UDA-a i jedan od počinioca zbog preuranjene detonacije. UDA se osvetila masakrima u nacionalističkim područjima [[Masakr u Greysteelu|Greysteel]] i Castlerock. Od 12 žrtava ova dva masakra, samo dvije nisu bile katolici.<ref name="coogan"/> 16. juna 1994, INLA je u Shankillu ubila pripadnika UVF-a. Tri dana kasnije, pripadnici UVF-a [[Masakr u Loughinislandu|ubili su šest civila]] u pabu u [[Loughinisland]]u. IRA je, u periodu do proglašenja primirja 31. augusta, ubila još tri borca UDA-e i jednog iz UVF-a. Šest sedmica kasnije primirje su proglasile i lojalističke paravojske, ujedinjene u [[Kombinovana lojalistička vojna komanda|Kombinovanu lojalističku vojnu komandu]]. Iako su ova primirja bila neuspješna, bila su efikasan način za sprečavanje nasilja na široj skali i pripremila su put za primirja kojim će se sukob okončati.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> 1995. je na poziciju [[Američki specijalni izaslanik za Sjevernu Irsku|Američkog specijalnog izaslanika za Sjevernu Irsku]] došao [[George J. Mitchell]], za kojeg se smatralo da predstavlja presjednika [[Bill Clinton|Clintona]] koji je imao duboko interesovanje za dešavanja u Sjevernoj Irskoj.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/2927845.stm|title=US policy and Northern Ireland|publisher=BBC News|date=8. 4. 2003}}</ref> Britanska i irska vlada usaglasile su se da će Mitchell predvoditi međunarodnu komisiju za razoružanje paravojski.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A03EEDD1139F933A05752C1A963958260&scp=2&sq=%22George+Mitchell%22+and+%22northern+Ireland%22&st=nyt|title=A Break in the Irish Impasse|work=The New York Times|date=30. 11. 1995}}</ref> === Drugo primirje === 9. februara 1996, manje od dvije godine nakon proglašenja primirja, IRA je [[Bombaški napad u Londonu 1996|izvršila bombaški napad u Londonu]]. Poginule su dvije, a ranjeno je 39 osoba.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/10/newsid_2539000/2539265.stm|title=BBC ON THIS DAY 1996: Docklands bomb ends IRA ceasefire|publisher=BBC News|date=10. 2. 1996|access-date=9. 11. 2018}}</ref> Pričinjena je šteta od 85 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sinn Féin je krivio britansku vladu zbog odbijanja da započne sveobuhvatne pregovore dok se IRA ne razoruža.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/WORLD/9602/n_ireland/10/index.html|publisher=CNN|title=IRA claims responsibility for London bombing|access-date=9. 11. 2018|archive-date=5. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090805132308/http://edition.cnn.com/WORLD/9602/n_ireland/10/index.html|url-status=dead}}</ref> 15. juna uslijedio je [[Bombaški napad u Manchesteru 1996.|bombaški napad]] u Manchesteru, koji je uništio veći dio gradskog centra. Pričinjena je šteta od 411 miliona funti. U napadu nije bilo poginulih zahvaljujući telefonskom upozorenju i brzoj reakciji hitnih službi. Preko 200 ljudi je povrijeđeno. Stephen Restorick bio je posljednji britanski vojnik koji je ubijen prije primirja. Upucan je na graničnom prijelazu 12. februara od "snajperiste iz Južnog Armagha", koji je kasnije identifikovan kao [[Bernard Henry McGinn]].<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/northernireland/4958589/Northern-Ireland-shootings-The-last-soldier-murdered.html|title=Northern Ireland shootings: The last soldier murdered|work=The Telegraph|date=9. 3. 2009|access-date=9. 11. 2018}}</ref> IRA je ponovo proglasila primirje u julu 1997, početkom pregovora na kojima nije učestvovao Sinn Féin. U septembru iste godine, Sinn Féin postaje potpisnik [[Mitchellova načela|Mitchellovih načela]] i uključuje se u pregovore. UVF je bila prva paravojska koja se podijelila kao rezultat pregovora, nastankom [[Lojalističke dobrovoljačke snage|Lojalističkih dobrovoljačkih snaga]] 1996. U decembru 1997, INLA je likvidirala vođu LVF-a [[Billy Wright (lojalist)|Billyja Wrighta]], što je dovelo do niza osvetničkih ubistava od strane lojalističkih paravojski. Iz PIRA-e se izdvojila manja grupa koja se nazvala [[Prava irska republikanska armija]].<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/uk/2009/mar/10/real-ira-continuity|title=Explainer: Real IRA and Continuity IRA|work=The Guardian|location=London|date=10. 3. 2009}}</ref> U augustu 1998, [[Bombaški napad u Omaghu|bombaški napad]] RIRA-e u [[Omagh]]u ubio je 29 ljudi. Ovaj napad je diskreditovao [[Disidentski republikanci|disidentske republikance]] u očima mnogih koji su ranije podržavali PIRA-u. Ovo je rezultiralo gubitkom uticaja ovih skupina.<ref>{{cite web|url=http://www.independentmonitoringcommission.org/documents/uploads/18.%20Eighteenth%20Report.pdf|title=HC 502 Cover|format=PDF|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726174747/http://www.independentmonitoringcommission.org/documents/uploads/18.%20Eighteenth%20Report.pdf|archive-date=26. 7. 2011}}</ref> INLA je također potpisala primirje ubrzo nakon sporazuma iz Belfasta. Od tada, većina nasilja paravojski usmjerila se na sopstvene zajednice gdje je došlo do sukoba između različitih formacija. UDA je od 2000. dva puta dolazila u sukob sa UVF-om. Sukobi su bili i unutrašnje prirode, između brigadnih komandanata. Pojedine skupine umiješane su u organizovani kriminal.<ref>{{cite news|author=Henry McDonald|url=https://www.theguardian.com/uk/2006/jul/30/northernireland.henrymcdonald|title=New feud rips apart the UDA|work=The Guardian|location=London, UK|date=30. 7. 2006}}</ref> === Politički proces === Nakon primirja, počeli su pregovori glavnih političih stranaka Sjeverne Irske kako bi se došlo do političkog rješenja. Ovi pregovori doveli su do sporazuma u Belfastu 1998. Sporazumom je Sjevernoj Irskoj vraćena samouprava na bazi dijeljenja moći. Vlada sastavljena od četiri stranke formirana je 1999, a u nju je ušao i Sinn Féin. Kraljevska policija Ulstera preimenovana je u [[Policijska služba Sjeverne Irske|Policijsku službu]], čiji je sastav u narednih 10 godina morao sadržati 50% katolika. Zakonom o pravdi i sigurnosti iz 2007. ukinuti su diplock sudovi.<ref>[http://www.nio.gov.uk/media-detail.htm?newsID=13803 Northern Ireland becoming a more normalised society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070108133243/http://www.nio.gov.uk/media-detail.htm?newsID=13803 |date=8. 1. 2007 }} – Northern Ireland Office, 27. 11. 2006.</ref> Proces normalizacije sigurnosti bio je jedna od ključnih tačaka sporazuma. Napuštene su kasarne i granične osmatračnice, a sve trupe koje su učestvovale u Operaciji Banner, uključujući i Kraljevski irski regiment, zamijenjene su [[19. lahka brigada Britanske armije|pješadijskom brigadom]], koja je raspoređena na 10 mjesta širom Sjeverne Irske, ali bez operativne uloge.<ref>{{cite web|url=http://www.official-documents.gov.uk/document/hc0607/hc06/0697/0697.pdf|title=Ministry of Defence Annual Report and Accounts 2006–07 HC 697|format=PDF|access-date=9. 11. 2018}}</ref> Vlada je suspendovana 2002, kada su se uniosti povukli nakon [[Stormontgate]]a, koji je uslijedio nakon spekulacija o postojanju IRA-inog špijunskog lanca unutar Stormonta. U to doba vladale su tenzije zbog sporog i nepotpunog razoružanja IRA-e, koje je kompletirano u septembru 2005.<ref>{{cite news|title=IRA 'has destroyed all its arms'|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/4283444.stm|publisher=BBC|date=26. 9. 2005|access-date=9. 11. 2018}}</ref> Nakon sporazuma, političkom situacijom uglavnom dominiraju Sinn Féin i [[Demokratska unionistička stranka|DUP]], na štetu SDLP-a i UUP-a. Iako je političko nasilje uveliko smanjeno, sektaški animozitet je i dalje prisutan. Stambena područja su podijeljenija više nego ikada.<ref>Margaret Scanlan. ''Culture and Customs of Ireland'', Greenwood Publishing Group, str. 51, 2006; {{ISBN|0-313-33162-6}}, {{ISBN|978-0-313-33162-6}}.</ref> Samim tim, napredak prema zajedničkim institucijama bio je spor i težak. Vlada je ponovo uspostavljena 8. maja 2007.<ref>{{cite web|title=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/history/people/ian_paisley|access-date=9. 11. 2018|archive-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925062203/http://www.bbc.co.uk/history/people/ian_paisley|url-status=dead}}</ref> == Saradnja britanskih snaga i lojalista == U pokušaju da poraze IRA-u, britanske snage sigurnosti u mnogim su slučajevima sarađivale s lojalističkim paravojskama. Vojnici i policajci često su učestvovali u lojalističkim napadima van dužnosti, davali su oružje i obavještajne podatke, nisu reagovali na djelovanje lojalista i ometali su policijske istrage. Dupli agenti i špijuni u lojalističkim paravojskama organizovali su napade naredbom ili sa znanjem nadređenih. Od 210 lojalista uhapšenih tokom [[Stevensovi upiti|Stevensovih upita]], 207 bili su državni agenti ili špijuni.<ref name=bbcmay2015>[https://www.bbc.co.uk/news/uk-32887445 "UK agents 'worked with NI paramilitary killers'"], BBC News, 28. 5. 2015. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref> U alsterskom odbrambenom regimentu 1972. bilo je svega 3% katolika.<ref>Thomas G. Mitchell, [https://books.google.com/books?id=3PNt46aB_sYC&pg=PA55&#v=onepage&q&f=false ''Native Vs. Settler: Ethnic Conflict in Israel/Palestine, Northern Ireland''], str. 55.</ref><ref>Brett Bowden, Michael T. Davis (eds). [https://books.google.com/books?id=dZjj87U6v9AC&pg=PA234#v=onepage&q&f=false ''Terror: From Tyrannicide to Terrorism''], str. 234.</ref> Do 1990, 197 pripadnika UDR-a osuđeno je za terorističke prekršaje, od toga 19 za ubistvo. Lojalisti su u sastav ovog regimenta ulazili kako bi dobili oružje, obuku i informacije.<ref name="cain-subversion">[http://cain.ulst.ac.uk/publicrecords/1973/subversion_in_the_udr.htm "Subversion in the UDR"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007030836/http://cain.ulst.ac.uk/publicrecords/1973/subversion_in_the_udr.htm |date=7. 10. 2014 }}, cain.ulst.ac.uk. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref><ref>John Eldridge. ''Getting the Message: News, Truth, and Power''. Routledge, 2003. str. 79.</ref> [[Skupina iz Glenannea|Tajna skupina iz Glenannea]], koja je okupljala lojaliste, vojnike i policajce, izvršila je tokom 1970-ih niz napada protiv nacionalista u području poznatom kao "trougao ubistava".<ref name="cassel2006">[http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf The Cassel Report (2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220050645/http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf |date=20. 2. 2015 }}, str. 8, 14, 21, 25, 51, 56, 58–65.</ref> Neki napadi su izvršeni i u Republici Irskoj. Ukupno su ubili 120 osoba, uglavnom civila. U ''Casselovom izvještaju'', pronađeni su dokazi da su policajci i vojnici učestvovali u 74 od 76 istraživanih ubistava.<ref name=cassel4>[http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf The Cassel Report (2006), str. 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220050645/http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf |date=20. 2. 2015 }}, cain.ulst.ac.uk. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> Izvještaj navodi i da su istaknuti policijski službenici bili upoznati s aktivnostima grupe, ali da nisu učinili ništa kako bi spriječili ili kaznili počinioce, što je potvrdio i član grupe i policajac John Weir. Napadi koji se pripisuju grupi uključuju bombaške napade u Dublinu i Monaghanu 1974, ubistvo članova benda The Miami Showband 1975. i ubistvo porodica Reavey i O'Dowd 1976.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf The Cassel Report (2006), str. 8] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220050645/http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf |date=20. 2. 2015 }}, cain.ulst.ac.uk. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> Stevensovi upiti pokazali su da su elementi sigurnosnih snaga koristili paravojske, pomoću duplih agenata i špijuna, kako bi eliminisali nepodobne osobe.<ref name="stevenspeople">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/2956161.stm|title=Stevens Inquiry: Key people|publisher=BBC News|date=17. 4. 2003|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Glavna služba umiješana u ove aktivnosti bila je [[FRU (Ujedinjeno Kraljevstvo)|FRU]]. [[Brian Nelson]], šef obavještajne službe UDA-e, bio je agent FRU. Preko Nelsona, FRU je pomagala UDA-i da eliminiše nepoželjne osobe.<ref name="nelsonobituary">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/news/2003/apr/17/guardianobituaries.northernireland|title=Obituary: Brian Nelson|work=The Guardian|location=London, UK|date=17. 4. 2003|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Pripadnici FRU tvrde da su lojalistima pomagali samo pri likvadiciji republikanskih aktivista, ali ne i civila. FRU i Nelson odgovorni su za smrt barem 30 osoba, kao i za mnoge napade na civile. Jedna od žrtava bio je i advokat [[Pat Finucane]]. Nelson je također nadgledao nabavku naoružanja lojalistima 1988. Između 1992. i 1994,<ref>{{cite book|last=Clayton|first=Pamela|title=Enemies and Passing Friends: Settler ideologies in twentieth-century Ulster|url=https://archive.org/details/enemiespassingfr0000clay|date=1996|publisher=Pluto Press|page=[https://archive.org/details/enemiespassingfr0000clay/page/156 156]}}</ref> lojalisti su ubili više ljudi od republikanaca, dijelom i zbog podrške FRU. Pripadnici sigurnosnih službi pokušali su da sabotiraju Stevensovu istragu. Izvještaj policijskog ombudsmana iz 2007. pokazao je da je pripadnicima UVF-a dozvoljeno da počine niz terorističkih djela, uključujući ubistvo, dok su radili za Specijalnu službu policije. Saradnici policije imali su imunitet.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/6286695.stm "NI police colluded with killers"]. BBC News, 22. 1. 2007.</ref> Ombudsman [[Nuala O'Loan]] zaključila je da je ovo dovelo do smrti stotina osoba, otkrivši da su viši britanski zvaničnici vršili pritisak kako bi okončala istragu.<ref name=bbcmay2015/><ref>[http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/northern-ireland/bombshell-documentary-uncovers-government-collusion-with-loyalist-paramilitaries-31296370.html "Bombshell documentary uncovers Government collusion with loyalist paramilitaries"], ''The Belfast Telegraph'', 12. 6. 2015. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> [[Robin Jackson]], član UVF-a, povezan je sa između 50 i 100 ubistava, iako nikad nije osuđen ni za jedno. Postoje sumnje da je bio saradnik policije. ''Barronov izvještaj'' irske vlade navodi da je bio povezan s britanskim obavještajnim službama.<ref>{{cite web|last=Houses of the Oireachtas|first=Joint Committee on Justice, Equality, Defence and Women's Rights|title=The Barron Report|publisher=Oireachtas|year=2003|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/dublin/barron03.pdf|format=PDF|page=135|access-date=12. 11. 2018|archive-date=8. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608075529/http://cain.ulst.ac.uk/events/dublin/barron03.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Smithwickov tribunal]] zaključio je da je pripadnik irske policije sarađivao sa IRA-om pri [[Zasjeda u Jonesboroughu|ubistvu dva policajca 1989]].<ref>[http://opac.oireachtas.ie/AWData/Library3/smithwickFinal03122013_171046.pdf Smithwick Report]</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/uk-25199800|title=Irish police colluded in IRA murders|date=3. 12. 2013|publisher=www.bbc.co.uk}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/northernireland/10492655/Irish-police-colluded-in-RUC-officers-murder-report-finds.html|title=Irish police colluded in murders of RUC officers Harry Breen and Bob Buchanan, report finds|first=|last=|date=3. 12. 2013|publisher=www.telegraph.co.uk}}</ref><ref>[https://www.bbc.co.uk/news/uk-northern-ireland-25219718 BBC report on Smithwick Tribunal report], 4. 12. 2013. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> == Nestali == Tokom 1970-ih i 1980-ih, paravojske su otele veći broj osoba za koje se mislilo da su špijuni, koje su potom ispitivane pod mučenjem i likvidirane.<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-10814888 "Who were the 'Disappeared'?"], BBC. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref> 18 ljudi, dvije žene i 16 muškaraca, uključujući i jednog oficira britanske vojske, oteto je i ubijeno tokom sukoba. Ove žrtve neformalno se nazivaju [[Nestali (Sjeverna Irska)|Nestalima]]. Svi sem Lise Dorrian likvidirani su od republikanskih paravojski. Ostaci četiri osobe još uvijek nisu pronađeni.<ref>[http://uk.reuters.com/article/2014/12/08/uk-nireland-disappeared-widerimage-idUKKBN0JM0WH20141208 Northern Ireland Disappeared] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150731013724/http://uk.reuters.com/article/2014/12/08/uk-nireland-disappeared-widerimage-idUKKBN0JM0WH20141208 |date=31. 7. 2015 }}, reuters.com. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.iclvr.ie/en/ICLVR/Pages/TheDisappeared|title=The Disappeared|access-date=11. 11. 2018|publisher=Independent Commission for the Location of Victims' Remains}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-northern-ireland-24818800|title=Disappeared issue 'a festering wound' says McGuinness|date=5. 11. 2013|access-date=11. 11. 2018|publisher=BBC News}}</ref> Britanske snage sigurnosti, uključujući [[Vojna reakcionarna snaga|Vojnu reakcionarnu snagu]], izvršavale su ubistva nenaoružanih civila.<ref name=BBC1>{{cite news|title=Undercover soldiers 'killed unarmed civilians in Belfast'|url=https://www.bbc.com/news/uk-24987465|access-date=11. 11. 2018|publisher=BBC|date=21. 11. 2014}}</ref><ref name=II1>{{cite news|author=Michael McHugh|title=Amnesty wants probe into British army 'death squad'|url=http://www.independent.ie/irish-news/amnesty-wants-probe-into-british-army-death-squad-29775256.html|access-date=11. 11. 2018|publisher=Irish Independent}}</ref><ref>{{cite news|title=Book reveals Adams, McGuinness were on British Army death squad hit list|url=http://www.irishcentral.com/news/book-reveals-adams-mcguinness-were-on-british-army-death-squad-hit-list-232325111-237788191.html|access-date=28. 11. 2018|publisher=IrishCentral.com|date=18. 11. 2013}}</ref> Žrtve su obično bili katolici nepovezani sa paravojskama, poput ubistva dva nenaoružana civila 15. aprila 1972. na Whiterock Roadu, ili masakr sedam nenaoružanih civila u Andersonstownu 12. maja 1972.<ref name=mckittrick182>McKittrick. ''Lost Lives: The Stories of the Men, Women and Children who Died as a Result of the Northern Ireland Troubles'', str. 182.</ref> Pripadnik MRF-a izjavio je 1978. da je vojska često pokušavala izvršiti [[Operacija pod lažnom zastavom|operacije pod lažnom zastavom]], kako bi isprovocirala sektaški konflikt i skrenula pažnju sa svojih trupa.<ref name=murray44-45>Raymond Murray. ''The SAS in Ireland''. Mercier Press, 1990. str. 44–45.</ref> Bivši član izjavio je da "mi nismo bili tamo da djelujemo kao vojna jedinica, mi smo bili tamo da djelujemo kao teroristička grupa".<ref>{{cite news|author=Owen Bowcott|title=Undercover Northern Ireland soldiers accused of killing unarmed civilians|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2013/nov/21/army-unit-killings-northern-ireland|access-date=11. 11. 2018|work=The Guardian|date=21. 11. 2013}}</ref> == Problem parada == {{Glavni|Parade u Sjevernoj Irskoj}} [[Datoteka:Orangemen parade in Bangor, 12 July 2010 - geograph - 1964645.jpg|mini|desno|Oranžisti u [[Bangor]]u [[Dan oranžista|12. jula]] 2010.]] Do rasta tenzija i izbijanja nasilja obično dolazi tokom "sezone marševa" kada se širom Sjeverne Irske održavaju parade oranžista. Oranžisti obilježavaju pobjedu [[Vilim III, kralj Engleske|Vilima III]] u bici kod Boynea 1690, čime se učvrstila vladavina [[Protestantski uspon|protestanata]] i Britanaca u Irskoj. Najznačajniji sukob je u Portadownu, gdje parada oranžista, koja počinje od [[Crkva uzvišenja u Drumcreeju|crkve]] u naselju [[Drumcree]], prolazi kroz nacionalističko područje na Garvaghy Roadu. Parada je danas, zbog nacionalističkih protesta, zabranjena. Tokom 1995, 1996. i 1997, došlo je do višesedmičnih nereda širom Sjeverne Irske, uzrokovanih sukobom u Portadownu. U sukobima je poginuo veći broj ljudi, uključujući katoličkog taksistu ubijenog od LVF-a i tri brata katolika iz mješane porodice, koji su ubijeni u svojoj kući u Ballymoneyu.<ref>{{cite news|title=Michael McGoldrick, 64, Activist in Ulster, Dies|url=https://www.nytimes.com/2006/04/06/world/europe/06mcgoldrick.html|newspaper=The New York Times|date=6. 4. 2006}}</ref><ref>{{cite news|author=Angelique Chrisafis|title=Police hold six over loyalist turf war deaths|url=https://www.theguardian.com/politics/2005/aug/05/uk.northernireland1|newspaper=The Guardian|location=London, UK|date=5. 8. 2005}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/12/newsid_2500000/2500503.stm|title=1998: Children die in Drumcree protests|publisher=BBC News|date=12. 7. 1986}}</ref> == Društvene posljedice == [[Datoteka:RUC, Crois.jpg|mini|desno|Osmatračnica u policijskog bazi u Crossmaglenu.]] Uticaj sukoba na stanovništvo poređen je sa uticajem bombardovanja 1940. na Londonce. Stres od bombaških napada, ulični neredi, sigurnosni punktovi i konstantno vojno prisustvo najveći su uticaj imali na djecu i omladinu.<ref>Dervla Murphy. ''A Place Apart''. Penguin Books, 1978, str. 134.</ref> Postojao je i strah od lokalnih paravojski.<ref name="nelson126">Sarah Nelson. ''Ulster's Uncertain Defenders: Protestant Political, Paramilitary and Community Groups and the Northern Ireland Conflict'', 1984, Belfast: Appletree Press. str. 126.</ref> Uz nasilje, veliki problem bili su nezaposlenost i manjak stambenih objekata. Mnogi su postali beskućnici nakon što su im kuće zapaljene ili su primorani da se isele zbog zastrašivanja. Belfastske porodice iseljene su u nove četvrti nakon rušenja starih, poput [[Sailortown]]a ili Pound Loneya. Novi društveni problemi doprinijeli su rušenju tradicionalne društvene hijerarhije, što je dovelo da jačanja uticaja paravojski u nekim područjima. Vandalizam je također predstavljao veliki problem. U 1970-im, u Belfastu je bilo oko 10.000 vandalizovanih, praznih kuća. Većina vandala imala je između 8 i 13 godina.<ref>Murphy, str. 210.</ref> [[Datoteka:Belfast peaceline Bombay Street.jpg|mini|lijevo|Linija mira u Belfastu.]] Stres od sukoba doveo je i do slabljenja ranije striktne seksualne moralnosti.<ref>Jack Holland. ''Hope Against History: The Course of Conflict in Northern Ireland'', 1999, str. 12–13.</ref> U Derryju je došlo do povećanja stope razvoda, alkoholizma među ženama kao i broja vanbračne djece. Problem je činio i alkoholizam među tinejdžerima. U nekim siromašnim područjima, nadzor roditelja nad djecom bio je izuzetno slab. Naslijeđe sukoba značajno pridonosi današnjoj stopi samoubistva u Sjevernoj Irskoj. == Žrtve == Prema CAIN-u, u periodu od 1969. do 2001. poginule su 3.532 osobe.<ref name="sutton-year">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Year.html|title=Sutton Index of Deaths: Year of the death|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=8. 11. 2018|archive-date=14. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150714232618/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Year.html|url-status=dead}}</ref> Od tog broja, 3.489 poginulo je od 1969. do 1998.<ref name="sutton-year"/> Prema knjizi ''Izgubljeni životi'', od 1966. do 2006. poginulo je 3.720 osoba, od čega 3.635 od 1969. do 1998.<ref>David McKittrick, ''Lost Lives: The Stories of the Men, Women and Children who Died as a Result of the Northern Ireland Troubles''. Random House, 2006. str. 1551–54.</ref> Između 257 i 274 žrtava čine maloljetnici.<ref>{{Cite journal|last=Muldoon|first=Orla T.|year=2004|title=Children of the Troubles:The Impact of Political Violence in Northern Ireland|journal=Journal of Social Issues|doi=10.1111/j.0022-4537.2004.00366.x}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Browne|first=Brendan|year=2014|title=Navigating Risk: Understanding the Impact of the Conflict on Children and Young People in Northern Ireland|journal=Studies in Conflict and Terrorism}}</ref> Oko 2% stanovništva ubijeno je ili povrijeđeno tokom sukoba.<ref>Brendan O'Leary and John McGarry. ''The Politics of Antagonism: Understanding Northern Ireland''. London: The Athlone Press, 2. izdanje, 1996. str. 12–13.</ref> [[Datoteka:Troubles deaths by perpetrator.png|mini|desno|Odgovornost za ubistva između 1969. i 2001.]] Prema procjeni iz 2010, 107.000 osoba doživjelo je fizičku povredu tokom sukoba. [[Sjevernoirska agencija za statistiku i istraživanje]] broj žrtava procjenjuje na 500.000. Pod žrtvama se podrazumijevaju i osobe koje su doživjele fizičku povredu, traumu ili gubitak člana porodice.<ref>Simon Cunningham. "Troubles created 500 000 victims says official body", ''The Irish News'', 27. 9. 2011.</ref> === Odgovornost === Otprilike 60% žrtava ubili su pripadnici republikanskih paravojski, 30% pripadnici lojalističkih paravojski i 10% britanske snage sigurnosti. {| class="wikitable" style="width:400px; margin: 0 auto;" |+ Odgovornost<ref name="suttonresponsible">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Organisation_Summary.html|title=Sutton Index of Deaths: Summary of Organisation responsible|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=8. 11. 2018|archive-date=21. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721103456/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Organisation_Summary.html|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="col" |Odgovorni ! scope="col" |Ubijeni |- | Republikanske paravojske | style="text-align:right;" | 2.058 |- | Lojalističke paravojske | style="text-align:right;" | 1.027 |- | Britanske snage sigurnosti | style="text-align:right;" | 363 |- | Nepoznato | style="text-align:right;" | 79 |- | Irske snage sigurnosti | style="text-align:right;" | 5 |- | '''Ukupno''' | style="text-align:right;" | '''3.532''' |} Prema ''Indeksu smrti sukoba u Irskoj'' Malcolma Suttona:<ref name=org-status>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|title=Sutton Index of Deaths: Crosstabulations (two-way tables)|publisher=Conflict Archive on the Internet|access-date=8. 11. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324044004/http://www.cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|url-status=dead}}</ref> Ubijeni od strane britanskih sigurnosnih snaga: * 187 (~51.5%) civila * 145 (~39.9%) pripadnika republikanskih paravojski * 18 (~4.9%) pripadnika lojalističkih paravojski * 13 (~3.5%) pripadnika britanskih sigurnosnih snaga. Ubijeni od strane republikanaca: * 1.080 (~52%) tadašnjih ili bivših pripadnika britanskih sigurnosnih snaga * 723 (~35%) civila * 187 (~9%) pripadnika republikanskih paravojski * 57 (~2.7%) pripadnika lojalističkih paravojski * 11 (~0.5%) pripadnika irskih snaga sigurnosti. Ubijeni od strane lojalista: * 878 (~85.4%) civila * 94 (~9%) pripadnika lojalističkih paravojski * 41 (~4%) pripadnika republikanskih paravojski * 14 (~1%) pripadnika britanskih snaga sigurnosti. === Status === Oko 52% žrtava bili su civili, 32% tadašnji ili bivši pripadnici britanskih sigurnosnih snaga, 11% pripadnici republikanskih i 5% lojalističkih paravojski. Oko 60% civilnih žrtava bili su katolici, 30% protestanti, a ostatak iz drugih zemalja.<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|title=Sutton Index of Deaths: Crosstabulations|publisher=Conflict Archive on the Internet|access-date=9. 11. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324044004/http://www.cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|url-status=dead}}</ref> Od civilnih žrtava, 48% ubili su pripadnici lojalističkih, a 39% republikanskih paravojski. 10% ubile su britanske snage sigurnosti.<ref name=org-status/> Status određenih žrtava postao je tema rasprave zbog tajnovitosti paravojski. IRA je nekoliko žrtava koje su smatrane civilima proglasila svojim članovima.<ref>[https://www.theguardian.com/bloodysunday/article/0,,718401,00.html "Bloody Sunday victim did volunteer for us, says IRA"], ''The Guardian'', 19. 5. 2002.</ref> Jedan pripadnik UDA-e i tri pripadnika UVF-a su u vrijeme smrti bili u vojnom sastavu [[alsterski odbrambeni regimenti|alsterskih odbrambenih regimenata]].<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/chron/1975.html|title=Sutton Index of Deaths: 1975|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=9. 11. 2018|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514143816/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/chron/1975.html|url-status=dead}}</ref> Barem jedna žrtva bila je član [[Rezervna armija Ujedinjenog Kraljevstva|Teritorijalne armije]].<ref>[http://www.royalirishrangers.co.uk/role.html Royal Irish Rangers roll of honour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010084137/http://www.royalirishrangers.co.uk/role.html |date=10. 10. 2017 }}, royalirishrangers.co.uk. Pristupljeno 9. 11. 2018.</ref> {| class="wikitable" style="width:400px; margin:0 auto;" |+ Žrtve po statusu |- ! scope="col" | Status ! scope="col" | Poginuli |- | Civili <small>(uključujući civilne političke aktiviste)</small> | style="text-align:right;" | 1.841 |- | Britanske sigurnosne snage <small>(tadašnji ili bivši članovi)</small> | style="text-align:right;" | 1.114 |- | style="padding-left: 2em;" | Britanska vojska (uključujući UDR, [[Kraljevski irski regiment (1992)|RIR]] i TA-u) | style="text-align:right;" | 757 |- | style="padding-left: 2em;" | Kraljevska policija Ulstera | style="text-align:right;" | 319 |- | style="padding-left: 2em;" | Zatvorske službe Sjeverne Irske | style="text-align:right;" | 26 |- | style="padding-left: 2em;" | Engleska policija | style="text-align:right;" | 6 |- | style="padding-left: 2em;" | RAF | style="text-align:right;" | 4 |- | style="padding-left: 2em;" | Kraljevska mornarica | style="text-align:right;" | 2 |- | Irske sigurnosne snage | style="text-align:right;" | 11 |- | style="padding-left: 2em;" | Irska policija | style="text-align:right;" | 9 |- | style="padding-left: 2em;" | Irska vojska | style="text-align:right;" | 1 |- | style="padding-left: 2em;" | Irske zatvorske službe | style="text-align:right;" | 1 |- | Pripadnici republikanskih paravojski | style="text-align:right;" | 396 |- | Pripadnici lojalističkih paravojski | style="text-align:right;" | 170 |} === Lokacija === [[Datoteka:Deaths in The Troubles by area.png|mini|desno|Ubistva po područjima.]] Većina ubistava desila se u Sjevernoj Irskoj, uglavnom u Belfastu. Najviše ubistava zabilježeno je u zapadnim i sjevernim dijelovima grada. Pod uticajem sukoba bili su i drugi gradovi u regionu, poput Dublina, Londona i [[Birmingham]]a. IRA je povremeno pokušavala napasti i britanske mete u kontinentalnoj Evropi. {| class="wikitable" style="width:400px; margin: 0 auto;" |+ Ubistva po lokaciji<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Location.html|title=Sutton Index of Deaths: Geographical Location of the death|publisher=Conflict Archive on the Internet|access-date=9. 11. 2018|archive-date=24. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181224045240/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Location.html|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="col" | Lokacija ! scope="col" | Poginuli |- | Belfast | style="text-align:right;" | 1.541 |- | style="padding-left: 2em;" | Zapadni Belfast | style="text-align:right;" | 623 |- | style="padding-left: 2em;" | Sjeverni Belfast | style="text-align:right;" | 577 |- | style="padding-left: 2em;" | Južni Belfast | style="text-align:right;" | 213 |- | style="padding-left: 2em;" | Istočni Belfast | style="text-align:right;" | 128 |- | Okrug Armagh | style="text-align:right;" | 477 |- | Okrug Tyrone | style="text-align:right;" | 340 |- | Okrug Down | style="text-align:right;" | 243 |- | Derry | style="text-align:right;" | 227 |- | Okrug Antrim | style="text-align:right;" | 209 |- | Okrug Londonderry | style="text-align:right;" | 123 |- | Okrug Fermanagh | style="text-align:right;" | 112 |- | Republika Irska | style="text-align:right;" | 116 |- | Engleska | style="text-align:right;" | 125 |- | Kontinentalna Evropa | style="text-align:right;" | 18 |} === Hronologija === {| class="wikitable sortable" style="width:400px; margin: 0 auto; text-align: center;" |+ Broj poginulih po godinama<ref name="sutton-year" /> |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Poginuli |- | 2002 | style="text-align:right;" | 20 |- | 2001 | style="text-align:right;" | 16 |- | 2000 | style="text-align:right;" | 19 |- | 1999 | style="text-align:right;" | 8 |- | 1998 | style="text-align:right;" | 55 |- | 1997 | style="text-align:right;" | 22 |- | 1996 | style="text-align:right;" | 18 |- | 1995 | style="text-align:right;" | 9 |- | 1994 | style="text-align:right;" | 64 |- | 1993 | style="text-align:right;" | 88 |- | 1992 | style="text-align:right;" | 88 |- | 1991 | style="text-align:right;" | 97 |- | 1990 | style="text-align:right;" | 81 |- | 1989 | style="text-align:right;" | 76 |- | 1988 | style="text-align:right;" | 104 |- | 1987 | style="text-align:right;" | 98 |- | 1986 | style="text-align:right;" | 61 |- | 1985 | style="text-align:right;" | 57 |- | 1984 | style="text-align:right;" | 69 |- | 1983 | style="text-align:right;" | 84 |- | 1982 | style="text-align:right;" | 111 |- | 1981 | style="text-align:right;" | 114 |- | 1980 | style="text-align:right;" | 80 |- | 1979 | style="text-align:right;" | 121 |- | 1978 | style="text-align:right;" | 82 |- | 1977 | style="text-align:right;" | 110 |- | 1976 | style="text-align:right;" | 297 |- | 1975 | style="text-align:right;" | 260 |- | 1974 | style="text-align:right;" | 294 |- | 1973 | style="text-align:right;" | 255 |- | 1972 | style="text-align:right;" | 480 |- | 1971 | style="text-align:right;" | 171 |- | 1970 | style="text-align:right;" | 26 |- | 1969 | style="text-align:right;" | 16 |} === Dodatne statistike === {| class="wikitable" style="width:400px; margin: 0 auto;" |+ Dodatne statistike sukoba<ref>{{cite web|url=http://cain.ulster.ac.uk/ni/security.htm#05|title=CAIN: Northern Ireland Society&nbsp;— Security and Defence|publisher=Cain.ulster.ac.uk|access-date=9. 11. 2018|archive-date=7. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140907032750/http://cain.ulster.ac.uk/ni/security.htm#05|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="col" | Incident ! scope="col" | Broj |- | Povrede | style="text-align:right;" | 47.541 |- | Oružani incidenti | style="text-align:right;" | 36.923 |- | Oružane pljačke | style="text-align:right;" | 22.539 |- | Ljudi osuđeni zbog veza sa paravojskama | style="text-align:right;" | 19.605 |- | Uspješni i neuspješni bombaški napadi | style="text-align:right;" | 16.209 |- | Požari | style="text-align:right;" | 2.225 |} == Također pogledajte == * [[Spisak irskih pobuna]] * [[Hronologija sjevernoirskog sukoba i mirovnog procesa]] * [[Hronologija akcija Privremene irske republikanske armije]] * [[Hronologija akcija Irske nacionalne oslobodilačke armije]] * [[Hronologija akcija alsterskih dobrovoljačkih snaga]] * [[Hronologija akcija alsterskog odbrambenog saveza]] * [[Hronologija operacija alsterskih odbrambenih regimenata]] * [[Hronologija akcija Prave irske republikanske armije]] * [[Hronologija akcija Kontinuirane irske republikanske armije]] * [[Spisak bombaških napada tokom sjevernoirskog sukoba]] * [[Segregacija u Sjevernoj Irskoj]] === U popularnoj kulturi === * [[Sjevernoirski sukob u popularnoj kulturi]] * [[Spisak knjiga o sjevernoirskom sukobu]] * [[Murali u Sjevernoj Irskoj]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Northern Ireland Troubles}} * [http://www.ark.ac.uk/elections Arhiva izbora u Sjevernoj Irskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927044312/http://www.ark.ac.uk/elections |date=27. 9. 2011 }} * [http://cain.ulst.ac.uk/ Web-stranica CAIN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070530181849/http://cain.ulst.ac.uk/ |date=30. 5. 2007 }} * [http://www.bbc.co.uk/history/recent/troubles/index.shtml Sjevernoirski sukob] na [[BBC|bbc]].co.uk * [http://www.wesleyjohnston.com/users/ireland/past/troubles/index.htm Statistička analiza sukoba] * [https://web.archive.org/web/20130203185316/http://www.linenhall.com/northernIrelandPoliticalCollection.asp Politička zbirka biblioteke Linen Hall] * {{Internet Archive short film|id = gov.archives.arc.1633583|name = Ulster (1970)}} * [http://www.theirishstory.com/tag/the-troubles/ Arhiva sukoba na web-stranici The Irish Story] * [http://www.sinnfein.org/releases/freedom.html Dokument Sinn Féina ''Sloboda: Sukob u Irskoj'' iz 1991.] * [http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1991/RAC.htm Korijeni terorizma u Sjevernoj Irskoj - izvještaj iz 1991.] * [http://player.bfi.org.uk/film/watch-belfast-no-way-out-1970/ Film ''Belfast: No Way Out (1970)'' na BFI Playeru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170712122750/http://player.bfi.org.uk/film/watch-belfast-no-way-out-1970/ |date=12. 7. 2017 }} * [http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm Hronologija događaja na web-stranici CAIN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305015858/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm |date=5. 3. 2011 }} {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1960-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1970-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1980-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1990-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1960-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1970-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1980-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1990-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Historija Sjeverne Irske]] [[Kategorija:Sukobi u 1960-ima]] [[Kategorija:Sukobi u 1970-ima]] [[Kategorija:Sukobi u 1980-ima]] [[Kategorija:Sukobi u 1990-ima]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irske]] lushh7amzspcyxlfypnne03qc9a7stb Eurosong 1984. 0 429634 3892168 3887354 2026-06-01T06:15:49Z Panasko 146730 3892168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1984. | slika = ESC 1984 logo.png | finale = 5. maj 1984. | voditelji = [[Désirée Nosbusch]] | izvršni_nadzornik= [[Frank Naef]] | dirigent = [[Pierre Cao]] | izvršni_producent = [[Rene Steichen]] | emiter = [[RTL Télévision]] (RTL) | mjesto_održavanja = [[Grand Théâtre de Luxembourg]]<br>[[Luxembourg]], [[Luksemburg]] | pobjednička pjesma = {{ZID|Švedska}}<br />"[[Diggi-Loo Diggi-Ley]]" |sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | broj_učesnika = 19 | povratak = {{ZID|Irska}} | odustajanje = {{ZID|Grčka}}<br />{{ZID|Izrael}} | međučin = Prague Theatre of Illuminated Drawings | uvodni_čin = Orkestar izvodi refrene pobjedničkih pjesama iz Luksemburga, te refren pjesme L'amour est bleu | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1983.|1983]] | ovo_takmičenje = 1984 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1985.|1985]] }} '''Eurosong 1984''', bio je dvadesetdeveti [[Eurosong]], održan 5. maja 1984. u [[Luxembourg]]u. Voditeljica [[Désirée Nosbusch]], koja je tada imala samo 19 godina, vodila je šou dosta opušteno, što je prilično neobično za to vrijeme. Vodila je šou na čak 4 jezika: engleskom, francuskom, njemačkom i [[luksemburški jezik|luksemburškom]]. Švedska grupa [[Herreys]] je pobijedila s pjesmom "[[Diggi-Loo Diggi-Ley]]". Ovo je druga pobjeda Švedske, te prvi puta da pjesma na švedskom pobijedi. Prvi puta su pobijedili prije desed godina, a predstavljala ih je grupa [[ABBA]], s pjesmom "[[Waterloo (pjesma)|Waterloo]]" na engleskom. [[Izrael]] je odustao zbog toga što se [[Yom Hazikaron]] poklapao sa danom održavanja Eurosonga. [[Island]] je odustao zbog finansijskih problema.<ref>{{cite web|url=http://timarit.is/view_page_init.jsp?issId=119078&pageId=1571564&lang=is&q=Eurovision%201984 |title=Morgunblaðið, 20.03.1983 |publisher=Timarit.is |date= |access-date=29. 4. 2013}}</ref> Ove godine se prvi put zviždanje moglo čuti, pogotovo nakon pjesme Ujedinjenog Kraljevstva. Širile su se glasine da je zviždanje bilo zbog toga što su se engleski fudbalski huligani pobunili u Luksemburgu 1983. nakon što su izbačeni sa Evropskog prvenstva u fudbalu. UK je ipak osvojila dobar plasman, tj. 7. mjesto. ==Dirigenti== * {{ZID|Švedska}} - [[Curt-Eric Holmquist]] * {{ZID|Luksemburg}} - Pascal Stive * {{ZID|Francuska}} - François Rauber * {{ZID|Španija}} - Eddy Guerin * {{ZID|Norveška}} - [[Sigurd Jansen]] * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} - [[John Coleman]] * {{ZID|Kipar}} - '''[[Pierre Cao]]''' * {{ZID|Belgija}} - Jo Carlier * {{ZID|Irska}} - [[Noel Kelehan]] * {{ZID|Danska}} - Henrik Krogsgaard * {{ZID|Nizozemska}} - [[Rogier van Otterloo]] * {{ZID|Jugoslavija}} - Mato Dosen * {{ZID|Austrija}} - Richard Österreicher * {{ZID|Zapadna Njemačka}} - '''Pierre Cao''' * {{ZID|Turska}} - Selçuk Basar * {{ZID|Finska}} - [[Ossi Runne]] * {{ZID|Švicarska}} - Mario Robbiani * {{ZID|Italija}} - Giusto Pio * {{ZID|Portugal}} - Pedro Osório ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prethodna godina |- | [[Mary Roos]] | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | [[Eurosong 1972.|1972]] |- | [[Izolda Barudžija]] | {{ZID|Jugoslavija}} | [[Eurosong 1982.|1982]] (dio grupe [[Aska]]), [[Eurosong 1983.|1983]] (back vokal [[Danijel Popović|Danijela Popovića]]) |} ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Pjevač ! Pjesma ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1984|url=http://www.diggiloo.net/?1984|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=4. 3. 2012}}</ref> ! Mjesto ! Bodovi |- style="font-weight:bold;background:gold;" | 01 | {{ZID|Švedska}} | [[Herreys]] | "[[Diggi-Loo Diggi-Ley]]" | švedski | 1 | 145 |- | 02 | {{ZID|Luksemburg}} | [[Sophie Carle]] | "[[100% d'amour]]" | francuski | 10 | 39 |- | 03 | {{ZID|Francuska}} | [[Annick Thoumazeau]] | "[[Autant d'amoureux que d'étoiles]]" | francuski | 8 | 61 |- | 04 | {{ZID|Španija}} | [[Bravo]] | "[[Lady, Lady]]" | španski{{ref|g|1}} | 3 | 106 |- | 05 | {{ZID|Norveška}} | [[Dollie de Luxe]] | "[[Lenge leve livet]]" | norveški | 17 | 29 |- | 06 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Belle and the Devotions]] | "[[Love Games]]" | engleski | 7 | 63 |- | 07 | {{ZID|Kipar}} | [[Andy Paul]] | "[[Anna Maria Lena]]" <small>(Άννα Μαρία Λένα)</small> | grčki | 15 | 31 |- | 08 | {{ZID|Belgija}} | [[Jacques Zegers]] | "[[Avanti la vie]]" | francuski{{ref|g|2}} | 5 | 70 |- | 09 | {{ZID|Irska}} | [[Linda Martin]] | "[[Terminal]]" | engleski | 2 | 137 |- | 10 | {{ZID|Danska}} | [[Hot Eyes]] | "[[Det' lige det]]" | danski | 4 | 101 |- | 11 | {{ZID|Nizozemska}} | [[Maribelle]] | "[[Ik hou van jou]]" | holandski | 13 | 34 |- | 12 | {{ZID|Jugoslavija}} | [[Vlado Kalember]] & [[Izolda Barudžija]] | "[[Ciao, amore]]" | [[crnogorski jezik|crnogorski]]{{ref|g|2}} | 18 | 26 |- | 13 | {{ZID|Austrija}} | [[Anita]] | "[[Einfach weg]]" | njemački | 19 | 5 |- | 14 | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | [[Mary Roos]] | "[[Aufrecht geh'n]]" | njemački | 13 | 34 |- | 15 | {{ZID|Turska}} | [[Beş Yıl Önce, On Yıl Sonra]] | "[[Halay]]" | turski | 12 | 37 |- | 16 | {{ZID|Finska}} | [[Kirka]] | "[[Hengaillaan]]" | finski | 9 | 46 |- | 17 | {{ZID|Švicarska}} | [[Rainy Day]] | "[[Welche Farbe hat der Sonnenschein?]]" | njemački | 16 | 30 |- | 18 | {{ZID|Italija}} | [[Alice]] & [[Franco Battiato]] | "[[I treni di Tozeur]]" | italijanski{{ref|g|3}} | 5 | 70 |- | 19 | {{ZID|Portugal}} | [[Maria Guinot]] | "[[Silêncio e tanta gente]]" | portugalski | 11 | 38 |} '''Bilješke''' : 1.{{note|b}}Sadrži i riječi na engleskom. : 2.{{note|b}}Sadrži i riječi na italijanskom. : 3.{{note|b}}Sadrži i riječi na njemačkom. ==Tablica== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=21 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|Finska}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|POR}} |- ! rowspan=19 | Takmičari |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Švedska''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''145''' || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 6 || 6 || 4 || 10 || 7 || '''12''' || 7 || '''12''' || '''12''' || 10 || 4 || '''12''' || '''12''' || 3 || 8 || 10 || 6 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || || || 7 || || 5 || 5 || || 8 || || || 4 || || || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 61 || 2 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || 6 || 3 || 10 || || || '''12''' || || 8 || || || || 4 || 7 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 106 || 10 || 8 || 10 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || 4 || 6 || 3 || 7 || 7 || 2 || 2 || 6 || || '''12''' || || 3 || 8 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 29 || 8 || 7 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 1 || 3 || || || || || 2 || || 6 || 2 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 63 || 3 || 1 || || 3 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || 2 || 8 || 1 || 4 || 1 || 2 || 7 || 1 || 4 || || 10 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 31 || 4 || || 1 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 4 || 10 || || '''12''' || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 70 || || '''12''' || '''12''' || 2 || 3 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 8 || || 3 || 4 || 5 || 10 || || 1 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 137 || '''12''' || 5 || 3 || 10 || 4 || 8 || 10 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || 7 || || 10 || 10 || 10 || 7 || '''12''' || '''12''' || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 101 || 5 || 3 || 8 || 6 || '''12''' || '''12''' || 5 || 8 || 10 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || 6 || 4 || 5 || 2 || 5 || 1 || 5 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 34 || || 2 || 7 || 8 || || 1 || || || 6 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 5 || || || || || 5 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 26 || || || 2 || || || 3 || 8 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 3 || 8 || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || || || || || || || || || 1 || 4 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 34 || || || 4 || || 7 || 2 || || 6 || || 2 || 5 || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 2 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || 6 || || || || || 5 || || 4 || 2 || || 1 || 10 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || 6 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 46 || 7 || || 5 || 1 || 5 || || 4 || || || 6 || || 3 || 5 || 1 || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 30 || 1 || || || || || 10 || 1 || 5 || || 8 || || || || || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 70 || || 10 || || '''12''' || 1 || || || || || || || || 7 || 6 || 7 || '''12''' || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 38 || || 4 || || 5 || || || || || || || 6 || 7 || || 8 || || || 8 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} ===12 bodova=== {| class="wikitable" style="width:75%;" |- ! Broj !! Država!! Dao |- | 5 || '''[[Švedska]]''' || Austrija, Kipar, Danska, Zapadna Njemačka, Irska |- | 4 ||[[Irska]]|| Belgija, Italija, Švedska, Švicarska |- | rowspan=4|2 | [[Belgija]]|| Francuska, Luksemburg |- | [[Danska]] ||Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Italija]] ||Španija, Finska |- | [[Španija]] ||Portugal, Turska |- | rowspan=2|1 | [[Kipar]]|| Jugoslavija |- | [[Francuska]]|| Nizozemska |} ==References== {{refspisak|2}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1984. u Luksemburgu]] [[Kategorija:Luksemburg]] a34v9pjrmzw02txyd78um030bdun4k7 Eurosong 1988. 0 429651 3892173 3887355 2026-06-01T06:29:39Z Panasko 146730 3892173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1988. | slika = ESC 1988 logo.png | finale = 30. april 1988. | voditelji = [[Pat Kenny]]<br />[[Michelle Rocca]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | izvršni_producent = Liam Miller | dirigent = [[Noel Kelehan]] | režiser = [[Declan Lowney]] | emiter = [[Raidió Teilifís Éireann]] (RTÉ) | mjesto_održavanja = [[RDS Simmonscourt Pavilion]]<br>[[Dublin]], [[Irska]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Švicarska}}<br />"[[Ne partez pas sans moi]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države nagrađivana su sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te države. | broj_učesnika = 21 | odustajanje = {{ZID|Kipar}} | bez_poena = {{ZID|Austrija}} | međučin = [[Hothouse Flowers]] pjevaju "[[Don't Go]]" | uvodni_čin = [[Johnny Logan]] pjeva "[[Hold Me Now]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1987.|1987]] | ovo_takmičenje = 1988 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1989.|1989]] }} '''Eurosong 1988''' bio je tridesettreći [[Eurosong]]. održan 30. aprila 1988. u [[Dublin]]u, nakon što je Irska pobijedila [[Eurosong 1987.|1987]]. Voditelji su bili [[Pat Kenny]] i [[Michelle Rocca]]. Televizijski domaćin je bio [[Raidió Teilifís Éireann]] (RTÉ) koji je prepravio stil šoua kako bi privukao mlađu publiku. Pobijedila je [[Švicarska]] s pjesmom "[[Ne partez pas sans moi]]", koju je pjevala buduća međunarodna superzvijezda [[Celine Dion]] i koju je napisao [[Atilla Şereftuğ]] s tekstom na francuskom jeziku kojeg je napisala [[Nella Martinetti]]. Švicarska je pobijedila sa samo jednim bodom ispred Ujedinjenog Kraljevstva. 21 država je nastupila, iako je bilo planirano da nastupe 22 zemlje, naime [[Kipar]] se povukao nakon što je otkriveno da je pjesma koja ih je trebala nastupati već izvedena prije. Da su nastupili, pjevali bi pod rednim brojem 2. ==Format== ===Grafički dizajn=== Televizijski domaćin [[RTÉ]] je zaposlio [[Declan Lowney]]a, koji je poznat po režiranju muzičkih spotova i programa za mlade. Bio je režiser ove godine, kako bi prepravio takmičenje da privuče mlađu publiku. Klasična tablica s bodovima je zamijenjena sa dva velika videozida na dvije strane pozornice, koji su također prikazivali slike pjevača iz zelene sobe. Također, umjesto klasične tablice prikazana je digitalna kompjuterizovana tablica. Pozornica je bila najveća i najrazrađenija do tada. Napravljena je tako da je arena izgledala veća nego u stvarnosti. Razglednice su prikazivale pjevače koji nešto rade u Irskoj. Lowney je bio režiser i čina tokom pauze, koji je bio nakon svih pjesama i prije glasanja. To je bio spot irske rock grupe [[Hothouse Flowers]], koji je snimljen u 11 zemalja širom Europe i bio je najskuplji spot ikada snimljen u Irskoj. ===Glasanje=== Po 10 favorita svake države nagrađivana su sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 boda u zavisnosti kako je glasao žiri te države. Ovo je bilo jedno od najnapetijih glasanja. Kada su ostale još tri zemlje, Ujedinjeno Kraljevstvo je vodilo sa 133 boda, a Švicarska je imala 118. Kada je treća zadnja zemlja, Francuska, dala Švicarskoj samo 1 bod, svi su mislili da će Ujedinjeno Kraljevstvo pobijediti, čak i ako Švicarska dobije dvije zadnje dvanaestice, Ujedinjeno Kraljevstvu bi trebalo samo 11 bodova do sigurne pobjede. Nažalost, Francuska nije dala bodove Ujedinjenom Kraljevstvu, a Portugal, pretposljednja zemlja koja je glasala, dala je Ujedinjenom Kraljevstvu 3 boda, a Švicarskoj maksimalnih 12. Ujedinjeno Kraljevstvo je još uvijek vodilo sa 5 bodova prednosti ispred Švicarske. Ostala je još samo Jugoslavija, koja kada je počela davati bodove, u publici se počela osjećati napetost. Prva je dobila bodove Švicarska, njih 6, te je prešla u vodstvo. Bilo je vjerovatno da će Ujedinjeno Kraljevstvo dobiti neki od visokih bodova. Ipak, nije dobila ni jedan bod od Jugoslavije,{{#tag:ref|Jugoslavija je izazvala istu situaciju kada je bila posljednja zemlja koja je glasala, zbog nje je [[Eurosong 1968.|1968.]] UK izgubio za samo 1 bod od Španije.|group=n}} i Švicarska je pobijedila sa samo jednim bodom ispred Ujedinjenog Kraljevstva. ==Takmičari== 21 država se takmičila, iako je planirano da se takmiče 22. Naime Kipar je odustao nakon što je otkriveno da je pjesma 'Thimame' već izvedena na kiparskom nacionalnom finalu 1984. gdje je bila 3. Pošto je već bilo prekasno da se promijeni pjesma, Kipar nije učestvovao. Ovo je bila druga pobjeda Švicarske, nakon što su pobijedili [[Eurosong 1956.|1956.]], i zadnji puta da je pobijedila pjesma na francuskom jeziku. Eurosong 1988. je pomogao dvijema pjevačicama da ostvare međunarodnu karijeru. To su [[Celine Dion]] i predstavnica Luksemburga, [[Lara Fabian]]. Celine Dion je, kada je pobijedila, bila poznata samo u francuskom govornjom području. Poslije pobjede snimila je pjesme na engleskom i u sljedećim godinama postat će svjetski poznata.<ref name=ESC1988>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1998|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=304#Participants|publisher=[[European Broadcasting Union]] official website – History by year section|access-date=5. 3. 2012}}</ref> Lara Fabian započela je uspješnu karijeru poslije Eurosonga u mnogim državama svijeta, pretežno sa francuskim repertoarom.<ref name=ESC1988/> Sedam izvođača se vratilo: danska grupa [[Hot Eyes]] je predstavljala Dansku [[Eurosong 1984.|1984]]. i [[Eurosong 1985.|1985]], finska grupa [[Boulevard]] predstavljala je Finsku [[Eurosong 1987.|prošle godine]], Izraelac Re'uven Gvitrz, pobjednik [[Eurosong 1979.|iz 1979]] kao dio grupe [[Milk and Honey]] bio je prateći pjevač za [[Yardena Arazi|Yardenu Arazi]], koja je predstavljala Izrael [[Eurosong 1976.|1976]] kao dio grupe [[Chocolat, Menta, Mastik]] i vodila je [[Eurosong 1979.|Eurosong 1979]],{{#tag:ref|[[Yardena Arazi]] je postala prva osoba koja se takmičila nakon što je vodila takmičenje. Prije nje nekoliko ljudi je vodilo takmičenje nakon što su nastupali.|group=n}} Portugalka [[Dora]] pjevala je za Portugal [[Eurosong 1986.|1986]], Šveđanin [[Tommy Körberg]] predstavljao je Švedsku [[Eurosong 1969.|1969]], a turska grupa [[MFÖ]] predstavljala je Tursku [[Eurosong 1985.|1985]]. ===Rezultati=== {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Pjevač ! Pjesma ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1988|url=http://www.diggiloo.net/?1988|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 | {{ZID|Island}} | [[Beathoven]] | "[[Þú og þeir (Sókrates)]]" | [[islandski jezik|islandski]] | 16 | 20 |- | 02 | {{ZID|Švedska}} | [[Tommy Körberg]] | "[[Stad i ljus]]" | švedski | 12 | 52 |- | 03 | {{ZID|Finska}} | [[Boulevard]] | "[[Nauravat silmät muistetaan]]" | finski | 20 | 3 |- | 04 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Scott Fitzgerald]] | "[[Go]]" | engleski | 2 | 136 |- | 05 | {{ZID|Turska}} | [[MFÖ]] | "[[Sufi]]" | turski | 15 | 37 |- | 06 | {{ZID|Španija}} | [[La Década Prodigiosa]] | "[[La chica que yo quiero (Made in Spain)]]" | španski | 11 | 58 |- | 07 | {{ZID|Nizozemska}} | [[Gerard Joling]] | "[[Shangri-La]]" | holandski | 9 | 70 |- | 08 | {{ZID|Izrael}} | [[Yardena Arazi]] | "[[Ben Adam]]" <small>(בן אדם)</small> | hebrejski | 7 | 85 |- style="font-weight:bold;background:gold;" | 09 | {{ZID|Švicarska}} | [[Celine Dion]] | "[[Ne partez pas sans moi]]" | francuski | 1 | 137 |- | 10 | {{ZID|Irska}} | [[Jump the Gun]] | "[[Take Him Home]]" | engleski | 8 | 79 |- | 11 | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | [[Maxi & Chris Garden]] | "[[Lied für einen Freund]]" | njemački | 14 | 48 |- | 12 | {{ZID|Austrija}} | [[Wilfried]] | "[[Lisa Mona Lisa]]" | njemački | 21 | 0 |- | 13 | {{ZID|Danska}} | [[Hot Eyes]] | "[[Ka' du se hva' jeg sa'?]]" | danski | 3 | 92 |- | 14 | {{ZID|Grčka}} | [[Afroditi Frida]] | "[[Clown]]" <small>(Κλόουν)</small> | grčki | 17 | 10 |- | 15 | {{ZID|Norveška}} | [[Karoline Krüger]] | "[[For vår jord]]" | norveški | 5 | 88 |- | 16 | {{ZID|Belgija}} | [[Reynaert]] | "[[Laissez briller le soleil]]" | francuski | 18 | 5 |- | 17 | {{ZID|Luksemburg}} | [[Lara Fabian]] | "[[Croire]]" | francuski | 4 | 90 |- | 18 | {{ZID|Italija}} | [[Luca Barbarossa]] | "[[Vivo (Ti scrivo)]]" | italijanski | 12 | 52 |- | 19 | {{ZID|Francuska}} | [[Gérard Lenorman]] | "[[Chanteur de charme]]" | francuski | 10 | 64 |- | 20 | {{ZID|Portugal}} | [[Dora]] | "[[Voltarei]]" | portugalski | 18 | 5 |- | 21 | {{ZID|Jugoslavija}} | [[Srebrna krila]] | "[[Mangup]]" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 6 | 87 |} ==Tablica== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=22 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|FIN}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|JUG}} |- ! rowspan=21 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 20 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || || || || 4 || || || || || || 4 || || || || || 1 || 2 || 8 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 52 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || || || 8 || || || 5 || || || 8 || || '''12''' || 1 || 3 || 10 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 3 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || 3 || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 136 || 1 || 5 || 10 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || 10 || || 10 || 5 || 7 || 10 || 10 || 10 || 6 || 5 || '''12''' || 8 || '''12''' || || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 37 || || 4 || || 1 || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 5 || 1 || 8 || || || 8 || || || || || || 4 || || 6 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 58 || 2 || || || || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || 6 || || || 8 || 1 || 8 || 2 || 6 || 6 || 8 || || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 70 || || || || 6 || 6 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 7 || 2 || 6 || || || '''12''' || || || '''12''' || 5 || || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 85 || 6 || || 6 || 4 || || 6 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || 1 || 5 || 2 || || 3 || || 10 || 5 || 3 || 10 || 10 || 1 |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Švicarska''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''137''' || 7 || '''12''' || 5 || 10 || 10 || 8 || 10 || 4 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 10 || '''12''' || || || 10 || 8 || 4 || 1 || 7 || 1 || '''12''' || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 79 || || 7 || 2 || 3 || 2 || '''12''' || 6 || || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 7 || 6 || 7 || || 7 || 5 || || || 4 || 5 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 48 || 8 || || || 5 || 1 || 3 || || 5 || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 6 || || 4 || || || || || 2 || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 92 || 10 || 3 || 4 || || || 1 || '''12''' || 6 || 1 || 4 || 4 || '''12''' || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || || 10 || 7 || || || '''12''' || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 10 || || || || || 3 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || 7 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 88 || 5 || 8 || 7 || '''12''' || || || 7 || 1 || || 8 || 1 || 3 || 5 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || 4 || || 7 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || || || || || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 90 || 4 || 10 || '''12''' || 7 || || || 5 || || '''12''' || '''12''' || || 1 || 2 || 2 || 6 || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || || 4 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 52 || || || 8 || || 4 || 7 || || || 8 || || 2 || 5 || || || 3 || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || || 2 || 3 || || 8 || 2 || 2 || || 3 || || 3 || 7 || 3 || 5 || 1 || 2 || 10 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || || || || || || 4 || || || || || || || || 1 || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 87 || '''12''' || 6 || 1 || 8 || 7 || || || '''12''' || 2 || 3 || || 4 || '''12''' || 4 || || || 7 || 6 || 3 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:75%;" |- ! Broj !! Država !! Dao |- | rowspan=5 | 3 | [[Danska]] || Austrija, Francuska, Nizozemska |- | [[Luksemburg]] || Finska, Irska, Švicarska |- | '''[[Švicarska]]''' || Zapadna Njemačka, Portugal, Švedska |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|| Belgija, Italija, Turska |- | [[Jugoslavija]] || Danska, Island, Izrael |- | 2 | [[Nizozemska]]|| Grčka, Luksemburg |- | rowspan=4 | 1 | [[Francuska]] || Jugoslavija |- | [[Irska]] || Španija |- | [[Norveška]] || Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Švedska]] || Norveška |} ==Bilješke== {{refspisak|group=n}} ==Reference== {{refspisak|2}} {{Eurosong}} [[Kategorija:1988. u Irskoj]] [[Kategorija:1988. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Irskoj]] [[Kategorija:Eurosong]] 4ifw4i5x4h6pbunb3eh3qc79b8xy9de Eurosong 1990. 0 429666 3892175 3883412 2026-06-01T06:37:05Z Panasko 146730 3892175 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1990. | slika = ESC 1990 logo.png | finale = 5. maj 1990. | voditelji = [[Helga Vlahović Brnobić]]<br />[[Oliver Mlakar]] | režiser = Nenad Puhovski | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | izvršni_producent = Goran Radman | dirigent = [[Igor Kuljerić]] | emiter = [[JRT]] / [[HRT|RTZ]] | mjesto_održavanja = [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]]<br>[[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[Jugoslavija]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Italija}}<br />"[[Insieme: 1992]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | broj_učesnika = 22 | međučin = ''Promjene u Jugoslaviji'' – film o turizmu. | uvodni_čin = Kratki film "Zagreb: grad muzike" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1989.|1989]] | ovo_takmičenje = 1990 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1991.|1991]] }} '''Eurosong 1990.''' bio je tridesetpeti [[Eurosong]], održan u [[Zagreb]]u, 5. maja 1990. Voditelji su bili [[Helga Vlahović Brnobić]] i [[Oliver Mlakar]].<ref name="eurovision">{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/contest-details?event=306|title=Eurovision Song Contest 1990|access-date=19. 9. 2008|publisher=EBU}}</ref> [[Toto Cutugno]] je pobijedio s pjesmom "[[Insieme: 1992]]". [[Italija]] je drugi puta pobijedila, prvi puta su pobijedili s pjesmom "[[Non ho l'età]]" [[Eurosong 1964.|1964]]. Tekstovi nekoliko pjesama su slavili revoluciju i demokratizaciju koja se dogodila u srednoj i istočnoj Europi, a fokusirali su se pretežno na pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] prošle godine, kao naprimjer norveška pjesma [[Brandenburger Tor]] i austrijska [[Keine Mauern mehr]]. Pobijedila je, međutim, pjesma koja govori o ujedinjenju Europe. [[Malta]] se trebala vratiti nakon 15 godina, ali ograničenje je bilo 22 zemlje, pa nisu mogli. Da su nastupali, predstavljala bi ih [[Maryrose Mallia]] s "Our Little World of Yesterday".<ref name="eurovisionsongs">{{cite web|url=http://www.eurovisionsongs.net/nononever.htm|title=No, No, Never!!! - Songs That Did Not Make It To Eurovision|publisher=eurovisionsongs.net|access-date=23. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090301032000/http://www.eurovisionsongs.net/nononever.htm|archive-date=1. 3. 2009|url-status=dead}}</ref> Tokom proba dogodila sa mala neugodnost kada su se, uvrijeđeni komentarima o njihovim godinama (Brnobić je imala 45, a Mlakar 54), dva voditelja dala otkaz. Zamijenili su ih mlađi [[Rene Medvešek]] i [[Dubravka Marković]], ali su se Brnobić i Mlakar ipak vratili na mjesto voditelja. ==Format== Eurosong 1990. prvi je imao pravilo ograničenja godina. [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]] je odlučio da uvede to pravilo zbog kritika što su dva pjevača [[Eurosong 1989.|prošle godine]] imali samo 11 odnosno 12 godina. Od ove godine, niko ne smije biti mlađi od 16 godina. Ovo znači da rekord za najmlađeg pobjednika ikada, kojeg je [[Eurosong 1986.|1986]]. postavila [[Sandra Kim]] nikad neće biti srušen. Nezgoda se dogodila na početku prve pjesme, kada je slijedilo primjetno dugo kašnjenje uzrokovano problemima sa matricom. Pjesma nije počela od početka, pa se grupa [[Azúcar Moreno]] izgubila u pjevanju i napustila pozornicu. Pjesma je započeta od početka i sve je nastavljeno bez problema. Iz muzikologičke perspektive španska pjesma "[[Bandido]]" i francuska "[[White and Black Blues]]" su prve pjesme koje su uvele novi trend na Eurosongu, to su plesne pjesme sa etno zvukovima [[Flamenko|flamenca]] i [[calypso music|calypsa]]. Ovo je bila prva godina da ima svoju maskotu. Bila je ''Eurocat'', koju je dizajnirao [[Joško Marušić]]. Ova nestašna ljubičasta mačka pojavila se tokom razglednica tokom svih 22 razglednice, koje su također saržavale filmove o putovanju kroz državu, This mischievous purple cat popped up during the 'postcards' of each of the 22 entries, which also included travelogues of the country about to perform, u kombinaciji sa Europskom godinom turizma 1990. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Pjevač ! Pjesma ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1990|url=http://www.diggiloo.net/?1990|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012|archive-date=5. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180705182214/http://diggiloo.net/?1990|url-status=dead}}</ref> ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 | {{ZID|Španija}} | [[Azúcar Moreno]] | "[[Bandido]]" | španski | 5 | 96 |- | 02 | {{ZID|Grčka}} | [[Christos Callow]] & [[Wave]] | "[[Horis skopo]]" <small>(Χωρίς σκοπό)</small> | grčki | 19 | 11 |- | 03 | {{ZID|Belgija}} | [[Philippe Lafontaine]] | "[[Macédomienne]]" | francuski | 12 | 46 |- | 04 | {{ZID|Turska}} | [[Kayahan]] | "[[Gözlerinin Hapsindeyim]]" | turski | 17 | 21 |- | 05 | {{ZID|Nizozemska}} | [[Maywood]] | "[[Ik wil alles met je delen]]" | nizozemski | 15 | 25 |- | 06 | {{ZID|Luksemburg}} | [[Céline Carzo]] | "[[Quand je te rêve]]" | francuski | 13 | 38 |- | 07 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Emma]] | "[[Give a Little Love Back to the World]]" | engleski | 6 | 87 |- | 08 | {{ZID|Island}} | [[Stjórnin]] | "[[Eitt lag enn]]" | islandski | 4 | 124 |- | 09 | {{ZID|Norveška}} | [[Ketil Stokkan]] | "[[Brandenburger Tor]]" | norveški | 21 | 8 |- | 10 | {{ZID|Izrael}} | [[Rita]] | "[[Shara Barkhovot]]" <small>(שרה ברחובות)</small> | hebrejski | 18 | 16 |- | 11 | {{ZID|Danska}} | [[Lonnie Devantier]] | "[[Hallo Hallo]]" | danski | 8 | 64 |- | 12 | {{ZID|Švicarska}} | [[Egon Egemann]] | "[[Musik klingt in die Welt hinaus]]" | njemački | 11 | 51 |- | 13 | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | [[Chris Kempers]] & [[Daniel Kovac]] | "[[Frei zu leben]]" | njemački | 9 | 60 |- | 14 | {{ZID|Francuska}} | [[Joëlle Ursull]] | "[[White and Black Blues]]" | francuski | 2 | 132 |- | 15 | {{ZID|Jugoslavija}} | [[Tajči]] | "[[Hajde da ludujemo]]" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 7 | 81 |- | 16 | {{ZID|Portugal}} | [[Nucha]] | "[[Há sempre alguém]]" | portugalski | 20 | 9 |- | 17 | {{ZID|Irska}} | [[Liam Reilly]] | "[[Somewhere in Europe]]" | engleski | 2 | 132 |- | 18 | {{ZID|Švedska}} | [[Edin-Ådahl]] | "[[Som en vind]]" | švedski | 16 | 24 |- style="font-weight:bold; background: gold;" | 19 | {{ZID|Italija}} | [[Toto Cutugno]] | "[[Insieme: 1992]]" | talijanski | 1 | 149 |- | 20 | {{ZID|Austrija}} | [[Simone Stelzer]] | "[[Keine Mauern mehr]]" | njemački{{ref|a|1}} | 10 | 58 |- | 21 | {{ZID|Kipar}} | [[Haris Anastasiou]] | "[[Milas poli]]" <small>(Μιλάς πολύ)</small> | Greek | 14 | 36 |- | 22 | {{ZID|Finska}} | [[Beat]] | "[[Fri?]]" | švedski | 21 | 8 |} '''Bilješke''' :1.{{note|a}} Sadrži i riječi na engleskom, francuskom i [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. ==Tablica== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=23 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|FIN}} |- ! rowspan=22 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Spanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 96 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 1 || 10 || 2 || || 1 || 4 || 5 || || || 6 || '''12''' || 5 || 3 || 5 || || || 8 || 8 || 8 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 11 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || || || || || || || || || || || || || || || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 46 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 4 || || || 1 || || || 4 || 8 || 8 || || 2 || 1 || 7 || || 4 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || 2 || 4 || || || || 5 || || 7 || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 25 || || 1 || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 4 || || || 2 || || 3 || || 6 || || 1 || || || 2 || || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 38 || || 4 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || || || || 3 || '''12''' || 2 || 3 || || || 1 || 5 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 87 || 7 || 5 || '''12''' || || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 10 || 3 || 10 || 1 || 10 || 10 || || 6 || || 6 || 1 || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 124 || 4 || 3 || 10 || 1 || || 8 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || 8 || 10 || 7 || || || 4 || '''12''' || 7 || 8 || 3 || 10 || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 4 || 1 || || || || || || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || || || || || 4 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || 4 || || 1 || || || || || || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || 6 || || 3 || 2 || || || || 7 || 7 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || || || 7 || 4 || 3 || 7 || 6 || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 51 || 1 || '''12''' || || 6 || || 2 || || || || || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 1 || 5 || 8 || || || || || 1 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 60 || 8 || || 6 || || || '''12''' || 7 || 1 || || || 4 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 10 || 4 || 5 || 3 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 132 || 5 || || 4 || 4 || '''12''' || || || '''12''' || '''12''' || 6 || 5 || '''12''' || 10 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || 4 || 8 || 5 || || 2 || 7 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 81 || 3 || || || '''12''' || || || 5 || 10 || 3 || '''12''' || 7 || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 5 || 1 || 10 || || 10 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 9 || || || || || || 7 || 2 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 132 || 10 || 7 || 7 || 5 || 10 || 6 || 10 || 8 || 8 || || 8 || 5 || 7 || 7 || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || || '''12''' || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 24 || 2 || 2 || || || 6 || || 6 || || 6 || || || || 2 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Italija''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''149''' || '''12''' || 10 || 8 || 8 || 8 || 10 || || 3 || || 1 || 6 || 8 || 6 || 4 || 6 || 10 || '''12''' || 10 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 7 || '''12''' || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 58 || || || 2 || 7 || 1 || 5 || 8 || 6 || || || || || || 3 || 8 || || 2 || 2 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || 6 || 5 || || || || || || 2 || 5 || 2 || || || || || || || 6 || 4 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || 5 || || 3 || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | |} === 12 bodova === U nastavku je sažetak svih 12 bodova u finalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Dao |- | 6 || [[Francuska]] || Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska, Jugoslavija |- | 3 || '''[[Italija]]''' || Kipar, Irska, Španija |- |rowspan=4| 2 |[[Island]] || Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo |- |[[Irska]] || Austrija, Švedska |- |[[Švicarska]] || Danska, Grčka |- |[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]||Izrael, Turska |- |rowspan=5| 1 |[[Austrija]] || Italija |- |[[Zapadna Njemačka]] || Luksemburg |- |[[Luksemburg]] || Francuska |- |[[Španija]] || Zapadna Njemačka |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Belgija |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Ketil Stokkan]] | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1986.|1986]] |- | [[Pepel In Kri]] (Prateći vokali Tota Cutugna) | {{ZID|Italija}} | [[Eurosong 1975.|1975]] ({{ZID|Jugoslavija}}) |} ==Reference== {{refspisak}} {{Eurosong 1990.}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama|1990.]] [[Kategorija:1990. u muzici]] [[Kategorija:1990. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1990. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Muzika u Zagrebu]] [[Kategorija:Hrvatski muzički festivali]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzički festivali]] [[Kategorija:Muzika u SR Hrvatskoj]] [[Kategorija:Historija SR Hrvatske]] [[Kategorija:Historija Zagreba]] ew5618kuo4mu1cquko7yvjcs44r35fg 3892235 3892175 2026-06-01T09:08:46Z Panasko 146730 3892235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1990. | slika = ESC 1990 logo.png | finale = 5. maj 1990. | voditelji = [[Helga Vlahović Brnobić]]<br />[[Oliver Mlakar]] | režiser = Nenad Puhovski | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | izvršni_producent = Goran Radman | dirigent = [[Igor Kuljerić]] | emiter = [[JRT]] / [[HRT|RTZ]] | mjesto_održavanja = [[Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski]]<br>[[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], [[Jugoslavija]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Italija}}<br />"[[Insieme: 1992]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | broj_učesnika = 22 | međučin = ''Promjene u Jugoslaviji'' – film o turizmu. | uvodni_čin = Kratki film "Zagreb: grad muzike" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1989.|1989]] | ovo_takmičenje = 1990 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1991.|1991]] }} '''Eurosong 1990.''' bio je tridesetpeti [[Eurosong]], održan u [[Zagreb]]u, 5. maja 1990. Voditelji su bili [[Helga Vlahović Brnobić]] i [[Oliver Mlakar]].<ref name="eurovision">{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/contest-details?event=306|title=Eurovision Song Contest 1990|access-date=19. 9. 2008|publisher=EBU}}</ref> [[Toto Cutugno]] je pobijedio s pjesmom "[[Insieme: 1992]]". [[Italija]] je drugi puta pobijedila, prvi puta su pobijedili s pjesmom "[[Non ho l'età]]" [[Eurosong 1964.|1964]]. Tekstovi nekoliko pjesama su slavili revoluciju i demokratizaciju koja se dogodila u srednoj i istočnoj Europi, a fokusirali su se pretežno na pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] prošle godine, kao naprimjer norveška pjesma [[Brandenburger Tor]] i austrijska [[Keine Mauern mehr]]. Pobijedila je, međutim, pjesma koja govori o ujedinjenju Europe. [[Malta]] se trebala vratiti nakon 15 godina, ali ograničenje je bilo 22 zemlje, pa nisu mogli. Da su nastupali, predstavljala bi ih [[Maryrose Mallia]] s "Our Little World of Yesterday".<ref name="eurovisionsongs">{{cite web|url=http://www.eurovisionsongs.net/nononever.htm|title=No, No, Never!!! - Songs That Did Not Make It To Eurovision|publisher=eurovisionsongs.net|access-date=23. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090301032000/http://www.eurovisionsongs.net/nononever.htm|archive-date=1. 3. 2009|url-status=dead}}</ref> Tokom proba dogodila sa mala neugodnost kada su se, uvrijeđeni komentarima o njihovim godinama (Brnobić je imala 45, a Mlakar 54), dva voditelja dala otkaz. Zamijenili su ih mlađi [[Rene Medvešek]] i [[Dubravka Marković]], ali su se Brnobić i Mlakar ipak vratili na mjesto voditelja. ==Format== Eurosong 1990. prvi je imao pravilo ograničenja godina. [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]] je odlučio da uvede to pravilo zbog kritika što su dva pjevača [[Eurosong 1989.|prošle godine]] imali samo 11 odnosno 12 godina. Od ove godine, niko ne smije biti mlađi od 16 godina. Ovo znači da rekord za najmlađeg pobjednika ikada, kojeg je [[Eurosong 1986.|1986]]. postavila [[Sandra Kim]] nikad neće biti srušen. Nezgoda se dogodila na početku prve pjesme, kada je slijedilo primjetno dugo kašnjenje uzrokovano problemima sa matricom. Pjesma nije počela od početka, pa se grupa [[Azúcar Moreno]] izgubila u pjevanju i napustila pozornicu. Pjesma je započeta od početka i sve je nastavljeno bez problema. Iz muzikologičke perspektive španska pjesma "[[Bandido]]" i francuska "[[White and Black Blues]]" su prve pjesme koje su uvele novi trend na Eurosongu, to su plesne pjesme sa etno zvukovima [[Flamenko|flamenca]] i [[calypso music|calypsa]]. Ovo je bila prva godina da ima svoju maskotu. Bila je ''Eurocat'', koju je dizajnirao [[Joško Marušić]]. Ova nestašna ljubičasta mačka pojavila se tokom razglednica tokom svih 22 razglednice, koje su također saržavale filmove o putovanju kroz državu, This mischievous purple cat popped up during the 'postcards' of each of the 22 entries, which also included travelogues of the country about to perform, u kombinaciji sa Europskom godinom turizma 1990. ==Rezultati== {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Pjevač ! Pjesma ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1990|url=http://www.diggiloo.net/?1990|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012|archive-date=5. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180705182214/http://diggiloo.net/?1990|url-status=dead}}</ref> ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 | {{ZID|Španija}} | [[Azúcar Moreno]] | "[[Bandido]]" | španski | 5 | 96 |- | 02 | {{ZID|Grčka}} | [[Christos Callow]] & [[Wave]] | "[[Horis skopo]]" <small>(Χωρίς σκοπό)</small> | grčki | 19 | 11 |- | 03 | {{ZID|Belgija}} | [[Philippe Lafontaine]] | "[[Macédomienne]]" | francuski | 12 | 46 |- | 04 | {{ZID|Turska}} | [[Kayahan]] | "[[Gözlerinin Hapsindeyim]]" | turski | 17 | 21 |- | 05 | {{ZID|Nizozemska}} | [[Maywood]] | "[[Ik wil alles met je delen]]" | nizozemski | 15 | 25 |- | 06 | {{ZID|Luksemburg}} | [[Céline Carzo]] | "[[Quand je te rêve]]" | francuski | 13 | 38 |- | 07 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Emma]] | "[[Give a Little Love Back to the World]]" | engleski | 6 | 87 |- | 08 | {{ZID|Island}} | [[Stjórnin]] | "[[Eitt lag enn]]" | islandski | 4 | 124 |- | 09 | {{ZID|Norveška}} | [[Ketil Stokkan]] | "[[Brandenburger Tor]]" | norveški | 21 | 8 |- | 10 | {{ZID|Izrael}} | [[Rita]] | "[[Shara Barkhovot]]" <small>(שרה ברחובות)</small> | hebrejski | 18 | 16 |- | 11 | {{ZID|Danska}} | [[Lonnie Devantier]] | "[[Hallo Hallo]]" | danski | 8 | 64 |- | 12 | {{ZID|Švicarska}} | [[Egon Egemann]] | "[[Musik klingt in die Welt hinaus]]" | njemački | 11 | 51 |- | 13 | {{ZID|Zapadna Njemačka}} | [[Chris Kempers]] & [[Daniel Kovac]] | "[[Frei zu leben]]" | njemački | 9 | 60 |- | 14 | {{ZID|Francuska}} | [[Joëlle Ursull]] | "[[White and Black Blues]]" | francuski | 2 | 132 |- | 15 | {{ZID|Jugoslavija}} | [[Tajči]] | "[[Hajde da ludujemo]]" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 7 | 81 |- | 16 | {{ZID|Portugal}} | [[Nucha]] | "[[Há sempre alguém]]" | portugalski | 20 | 9 |- | 17 | {{ZID|Irska}} | [[Liam Reilly]] | "[[Somewhere in Europe]]" | engleski | 2 | 132 |- | 18 | {{ZID|Švedska}} | [[Edin-Ådahl]] | "[[Som en vind]]" | švedski | 16 | 24 |- style="font-weight:bold; background: gold;" | 19 | {{ZID|Italija}} | [[Toto Cutugno]] | "[[Insieme: 1992]]" | talijanski | 1 | 149 |- | 20 | {{ZID|Austrija}} | [[Simone Stelzer]] | "[[Keine Mauern mehr]]" | njemački{{ref|a|1}} | 10 | 58 |- | 21 | {{ZID|Kipar}} | [[Haris Anastasiou]] | "[[Milas poli]]" <small>(Μιλάς πολύ)</small> | Greek | 14 | 36 |- | 22 | {{ZID|Finska}} | [[Beat]] | "[[Fri?]]" | švedski | 21 | 8 |} '''Bilješke''' :1.{{note|a}} Sadrži i riječi na engleskom, francuskom i [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. ==Tablica== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | ! colspan=23 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! {{ZD|ŠPA}} ! {{ZD|GRČ}} ! {{ZD|BEL}} ! {{ZD|TUR}} ! {{ZD|NIZ}} ! {{ZD|LUKS}} ! {{ZD|UK}} ! {{ZD|ISL}} ! {{ZD|NOR}} ! {{ZD|IZR}} ! {{ZD|DAN}} ! {{ZD|ŠVI}} ! {{ZD|Zapadna Njemačka}} ! {{ZD|FRA}} ! {{ZD|JUG}} ! {{ZD|POR}} ! {{ZD|IRS}} ! {{ZD|ŠVE}} ! {{ZD|ITA}} ! {{ZD|AUT}} ! {{ZD|KIP}} ! {{ZD|FIN}} |- ! rowspan=22 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Spanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 96 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 8 || 1 || 10 || 2 || || 1 || 4 || 5 || || || 6 || '''12''' || 5 || 3 || 5 || || || 8 || 8 || 8 || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 11 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || || || || || || || || || || || || || || || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 46 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 7 || 4 || || || 1 || || || 4 || 8 || 8 || || 2 || 1 || 7 || || 4 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || 2 || 4 || || || || 5 || || 7 || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 25 || || 1 || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 4 || || || 2 || || 3 || || 6 || || 1 || || || 2 || || 2 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Luksemburg | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 38 || || 4 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 3 || || || || || || 3 || '''12''' || 2 || 3 || || || 1 || 5 || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 87 || 7 || 5 || '''12''' || || || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 10 || 3 || 10 || 1 || 10 || 10 || || 6 || || 6 || 1 || 3 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 124 || 4 || 3 || 10 || 1 || || 8 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || 8 || 10 || 7 || || || 4 || '''12''' || 7 || 8 || 3 || 10 || || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | || 4 || 1 || || || || || || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 16 || || || || || 4 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 || 4 || || 1 || || || || || || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 64 || 6 || || 3 || 2 || || || || 7 || 7 || 7 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || || || 7 || 4 || 3 || 7 || 6 || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 51 || 1 || '''12''' || || 6 || || 2 || || || || || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 1 || 5 || 8 || || || || || 1 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Zapadna Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 60 || 8 || || 6 || || || '''12''' || 7 || 1 || || || 4 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 10 || 4 || 5 || 3 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 132 || 5 || || 4 || 4 || '''12''' || || || '''12''' || '''12''' || 6 || 5 || '''12''' || 10 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || 4 || 8 || 5 || || 2 || 7 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Jugoslavija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 81 || 3 || || || '''12''' || || || 5 || 10 || 3 || '''12''' || 7 || || || 2 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 5 || 1 || 10 || || 10 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 9 || || || || || || 7 || 2 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 132 || 10 || 7 || 7 || 5 || 10 || 6 || 10 || 8 || 8 || || 8 || 5 || 7 || 7 || || 6 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || || '''12''' || || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 24 || 2 || 2 || || || 6 || || 6 || || 6 || || || || 2 || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | '''Italija''' | style="text-align:right; background:#FFGOLD;" | '''149''' || '''12''' || 10 || 8 || 8 || 8 || 10 || || 3 || || 1 || 6 || 8 || 6 || 4 || 6 || 10 || '''12''' || 10 || style="text-align:left; background:#FFGOLD;" | || 7 || '''12''' || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 58 || || || 2 || 7 || 1 || 5 || 8 || 6 || || || || || || 3 || 8 || || 2 || 2 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || 6 || 5 || || || || || || 2 || 5 || 2 || || || || || || || 6 || 4 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Finska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 8 || || || || || || || || 5 || || 3 || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | |} === 12 bodova === U nastavku je sažetak svih 12 bodova u finalu: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Dao |- | 6 || [[Francuska]] || Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska, Jugoslavija |- | 3 || '''[[Italija]]''' || Kipar, Irska, Španija |- |rowspan=4| 2 |[[Island]] || Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo |- |[[Irska]] || Austrija, Švedska |- |[[Švicarska]] || Danska, Grčka |- |[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]||Izrael, Turska |- |rowspan=5| 1 |[[Austrija]] || Italija |- |[[Zapadna Njemačka]] || Luksemburg |- |[[Luksemburg]] || Francuska |- |[[Španija]] || Zapadna Njemačka |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || Belgija |} ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prošla godina |- | [[Ketil Stokkan]] | {{ZID|Norveška}} | [[Eurosong 1986.|1986]] |- | [[Pepel In Kri]] (Prateći vokali Tota Cutugna) | {{ZID|Italija}} | [[Eurosong 1975.|1975]] ({{ZID|Jugoslavija}}) |} ==Reference== {{refspisak}} {{Eurosong 1990.}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1990. u muzici]] [[Kategorija:1990. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1990. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Muzika u Zagrebu]] [[Kategorija:Hrvatski muzički festivali]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzički festivali]] [[Kategorija:Muzika u SR Hrvatskoj]] [[Kategorija:Historija SR Hrvatske]] [[Kategorija:Historija Zagreba]] 33tk2s01h6s9574jqitnbfmdzaad8xn Eurosong 1997. 0 429672 3892183 3887356 2026-06-01T06:53:41Z Panasko 146730 3892183 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1997. | slika = Eurovision Song Contest Logo 1997.svg | finale = 3. maj 1997. | voditelji = [[Carrie Crowley]]<br>[[Ronan Keating]] | režiser = Ian McGarry | izvršni_producent = Marie-Claire Vionnet | izvršni_nadzornik = [[Noel Curran]] | dirigent = [[Frank McNamara]] | emiter = [[Raidió Teilifís Éireann]] (RTÉ) | mjesto_održavanja = [[Point Theatre]]<br>[[Dublin]], [[Irska]] | pobjednička_pjesma = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>"[[Love Shine a Light]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | broj_učesnika = 25 | povratak = {{ZID|Danska}}<br>{{ZID|Njemačka}}<br>{{ZID|Mađarska}}<br>{{ZID|Italija}}<br>{{ZID|Rusija}} | odustajanje = {{ZID|Belgija}}<br>{{ZID|Finska}}<br>{{ZID|Slovačka}} | bez_poena = {{unbulleted list|{{ZID|Norveška}}|{{ZID|Portugal}}}} | međučin = "Let The Message Run Free" koju izvode [[Ronan Keating]] & [[Boyzone]] | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1996.|1996.]] | ovo_takmičenje = 1997. | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1998.|1998.]] }} '''Eurosong 1997''', bio je četrdesetdrugi [[Eurosong]], održan u [[Point Theatre]]u [[Dublin]], [[Irska]], 3. maja 1997. [[Carrie Crowley]] i član grupe [[Boyzone]] [[Ronan Keating]] su bili voditelji.<ref name=Eurovision1997>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1997|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=312|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=21. 10. 2014|date=3. 5. 1997}}</ref> Nastupilo je 25 država. [[Italija]] se vratila nakon [[Eurosong 1993.|tri godine pauze]],<ref>{{cite web|title=Italy 1993|url=http://www.esc-history.com/details.asp?key=698|website=esc-history.com|publisher=ESC History|access-date=21. 10. 2014|archive-date=17. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210117190511/https://www.esc-history.com/details.asp?key=698|url-status=dead}}</ref> a [[Danska]], [[Njemačka]], [[Mađarska]] i [[Rusija]] su zadnji put učestvovale [[Eurosong 1995.|1995. godine]]. Pokušale su da učestvuju i [[Eurosong 1996.|1996.]] ali nisu prošle kroz predkvalifikacije.<ref name=Eurovision1996>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1996|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=311|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=21. 10. 2014|date=18. 5. 1996}}</ref> [[Belgija]], [[Finska]] i [[Slovačka]] nisu učestvovale zbog novog pravila o ispadanju.<ref name=Eurovision1997/> [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] je pobijedilo, zahvaljujući grupi [[Katrina and the Waves]], ([[Katrina Leskanich]]) i to je druga pobjeda ove države na Irskome tlu.<ref name=Eurovision1997/> Ovo je također peta i zadnja pobjeda Ujedinjenog Kraljevstva. == Lokacija == [[Irska]] je bila domaćin nakon što je pobijedila 4. put u 5 godina. Pobijedila je [[Eurosong 1996.|prošle godine]] u Oslu. Dublin je bio grad domaćin, i to je bio šesti put da je taj grad bio domaćin. Mjesto održavanje je bio [[Point Theatre]], koji je također bio mjesto održavanja [[Eurosong 1994.|1994.]] i [[Eurosong 1995.|1995.]]<ref name=Eurovision1997/> ==Format== Nakon kontroverzi poslije [[Eurosong 1996.|predkvalifikacija prošle godine]], [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]] je uveo novi sistem za 1997: države sa najmanjim prosječnim brojem bodova neće učestvovati ove godine. To će se nastaviti u narednim godinama. Skoro svake godine broj država će biti 25.<ref name=Eurovision1997/> Izrael se nije takmičio zbog toga što je Eurosong padao na isti datum kao i [[Jom Hašoa]], te se umjesto njega takmičila [[Bosna i Hercegovina]], koja inače ne bi nastupala zbog lošeg prosječnog broja bodova.<ref name=Eurovision1997/> RTÉ je još jednom napravio spetkakularan šou, a pozornica je bila neznatno manja nego u prošlim godinama. Ovo je treća pozornica koju je dizajnirala Paula Farrell, koja je dizajnirala 1988. i 1994.<ref name=Eurovision1997/> Ove godine se pojavilo mnoštvo muzičkih stilova. Danska je poslala [[hip-hop|rap]] pjesmu, Hrvatska svoju verziju grupe [[Spice Girls]] a Švedska je poslala boj bend sa pjesmom iz sredine 1980-ih. Ove godine muzika je bila modernija, a prvi puta nakon [[Eurosong 1991.|1991.]] pobijedila je uptempo pjesma.<ref name=Eurovision1997/> Ove godine [[televoting]] je korišten u 5 zemalja: Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Island je dobio 16 bodova od televotinga (a osvojili su ukupno 18).<ref name=Eurovision1997/> Također, prvi puta dvoje ljudi su čitali glasove jedne države, a to je bila Francuska. [[Frédéric Ferrer]] i [[Marie Myriam]] (pobjednica 1977) zajedno su čitali glasove. Dugogodišnji irski dirigent [[Noel Kelehan]] nije bio dirigent ove godine. Zamijenio ga je [[Frank McNamara]]. Od ove godine pjevačima je također dozvoljeno da u potpunosti koriste matricu, a [[Eurosong 1999.|1999.]] orkestar će potpuno nestati.<ref name=Eurovision1997/> ==Izvođači povratnici== {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prethodna godina |- | [[Alma Čardžić]] | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | [[Eurosong 1994.|1994]] |- | [[Maarja-Liis Ilus]] | {{ZID|Estonija}} | [[Eurosong 1996.|1996]] |- | [[Şebnem Paker]] | {{ZID|Turska}} | [[Eurosong 1996.|1996]] |} ==Rezultati== {| class="wikitable sortable" |- ! Ždrijeb ! Država ! Pjevač ! Pjesma ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1997|url=http://www.diggiloo.net/?1997|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Mjesto<ref name=Eurovision1997/> ! Bodovi<ref name=Eurovision1997/> |- | 01 | {{ZID|Kipar}} | [[Hara & Andreas Konstantinou]] | "[[Mana mou]]" <small>(Μάνα μου)</small> | grčki | 5 | 98 |- | 02 | {{ZID|Turska}} | [[Şebnem Paker]] & Grup Ethnic | "[[Dinle]]" | turski | 3 | 121 |- | 03 | {{ZID|Norveška}} | [[Tor Endresen]] | "[[San Francisco]]" | norveški{{ref|a|1}} | 24 | 0 |- | 04 | {{ZID|Austrija}} | [[Bettina Soriat]] | "[[One Step]]" | njemački{{ref|b|1}} | 21 | 12 |- | 05 | {{ZID|Irska}} | [[Marc Roberts]] | "[[Mysterious Woman]]" | engleski | 2 | 157 |- | 06 | {{ZID|Slovenija}} | [[Tanja Ribič]] | "[[Zbudi se]]" | [[slovenski jezik|slovenski]] | 10 | 60 |- | 07 | {{ZID|Švicarska}} | [[Barbara Berta]] | "[[Dentro di me]]" | italijanski | 22 | 5 |- | 08 | {{ZID|Nizozemska}} | [[Mrs. Einstein]] | "[[Niemand heeft nog tijd]]" | nizozemski | 22 | 5 |- | 09 | {{ZID|Italija}} | [[Jalisse]] | "[[Fiumi di parole]]" | italijanski | 4 | 114 |- | 10 | {{ZID|Španija}} | [[Marcos Llunas]] | "[[Sin rencor]]" | španski | 6 | 96 |- | 11 | {{ZID|Njemačka}} | [[Bianca Shomburg]] | "[[Zeit]]" | njemački | 18 | 22 |- | 12 | {{ZID|Poljska}} | [[Anna Maria Jopek]] | "[[Ale jestem]]" | [[poljski jezik|poljski]] | 11 | 54 |- | 13 | {{ZID|Estonija}} | [[Maarja-Liis Ilus]] | "[[Keelatud maa]]" | [[estonski jezik|estonski]] | 8 | 82 |- | 14 | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | [[Alma Čardžić]] | "[[Goodbye]]" | [[bosanski jezik|bosanski]] | 18 | 22 |- | 15 | {{ZID|Portugal}} | [[Célia Lawson]] | "[[Antes do adeus]]" | Portugalski | 24 | 0 |- | 16 | {{ZID|Švedska}} | [[Blond]] | "[[Bara hon älskar mig]]" | švedski | 14 | 36 |- | 17 | {{ZID|Grčka}} | [[Marianna Zorba]] | "[[Horepse]]" <small>(Χόρεψε)</small> | grčki | 12 | 39 |- | 18 | {{ZID|Malta}} | [[Debbie Scerri]] | "[[Let Me Fly]]" | engleski | 9 | 66 |- | 19 | {{ZID|Mađarska}} | [[V.I.P.]] | "[[Miért kell, hogy elmenj?]]" | [[mađarski jezik|mađarski]] | 12 | 39 |- | 20 | {{ZID|Rusija}} | [[Alla Pugacheva]] | "[[Primadonna]]" <small>(Примадонна)</small> | [[ruski jezik|ruski]] | 15 | 33 |- | 21 | {{ZID|Danska}} | [[Kølig Kaj]] | "[[Stemmen i mit liv]]" | danski | 16 | 25 |- | 22 | {{ZID|Francuska}} | [[Fanny]] | "[[Sentiments songes]]" | francuski | 7 | 95 |- | 23 | {{ZID|Hrvatska}} | [[E.N.I.]] | "[[Probudi me]]" | [[hrvatski jezik|hrvatski]] | 17 | 24 |- style="font-weight:bold; background: gold;" | 24 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Katrina and the Waves]] | "[[Love Shine a Light]]" | engleski | 1 | 227 |- | 25 | {{ZID|Island}} | [[Paul Oscar]] | "[[Minn hinsti dans]]" | islandski | 20 | 18 |} :1.{{note|a}}{{note|b}} Sadrži i riječi na engleskom. ==Tablica== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | Država koristi:<br><span style="font-size:80%; color:#ff9f9f;">'''Crveno'''</span><span style="font-size:100%;">: Televoting.</span><br><span style="font-size:80%; color:#9f9fff;">'''Plavo'''</span><span style="font-size:100%;">: Žiri.</span> ! colspan=26 | Voters<ref name="1997 Results">{{cite web|title=Eurovision 1997: Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=312#Scoreboard|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=21. 10. 2014}}</ref> |- ! Ukupan broj bodova ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|KIP}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|TUR}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|NOR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|AUT}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|IRS}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|SLO}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVI}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|HOL}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|ITA}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|ŠPA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NJE}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|POL}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|EST}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|BIH}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|POR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVE}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|GRČ}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|MLT}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|MAĐ}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|RUS}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|DAN}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|FRA}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|HRV}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|UK}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|ISL}} |- ! rowspan=25 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 98 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || 2 || || 3 || 4 || 4 || 10 || 4 || 10 || 5 || || 1 || || 3 || || '''12''' || 7 || || 1 || 7 || 4 || 4 || 5 || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 121 || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || 7 || 2 || || 6 || 2 || 7 || '''12''' || '''12''' || || 6 || '''12''' || 5 || 6 || 7 || 10 || 6 || 4 || || 6 || || 4 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 12 || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || 3 || || || || 1 || || || || || || || 5 || 3 || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 157 || 8 || 6 || 3 || 10 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 1 || 7 || 4 || 10 || 6 || 8 || 7 || 8 || 8 || 10 || 10 || || || 8 || 5 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 60 || 2 || 10 || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || || 2 || 4 || 7 || 4 || || 3 || 5 || || 10 || || 7 || 3 || || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švicarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || || || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || 2 || 3 || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 5 || || 1 || || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || || || || || || 4 || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Italija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 114 || 6 || 5 || || 1 || 1 || 10 || 10 || 7 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 8 || 4 || 8 || || 6 || '''12''' || 3 || 5 || || 3 || 7 || 4 || || 10 || 3 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 96 || 10 || 4 || || || 6 || 5 || 8 || 6 || 3 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 2 || 4 || || || 8 || || 6 || '''12''' || 10 || 8 || 2 || 2 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || || || 3 || || || 5 || || 5 || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || || || 3 || 1 || || || || 5 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 54 || || || 4 || 8 || || 7 || || 1 || 1 || 2 || 6 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 3 || 4 || 2 || || 1 || || 7 || || 5 || 3 || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 82 || 1 || || || 6 || 8 || 3 || || || '''12''' || 4 || 7 || 6 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 1 || 1 || 1 || || || 4 || || 8 || 8 || || 10 || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Bosna i Hercegovina | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 22 || || 8 || || 4 || || || 2 || || || || 3 || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || 4 || || || || || || || 1 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 0 || || || || || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Švedska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 36 || || || 8 || || 5 || 6 || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || 6 || || || 7 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Grčka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 || '''12''' || || 5 || || || || || || || 7 || || || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 6 || || 2 || || || 7 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 66 || 5 || '''12''' || 10 || || 7 || || || || 6 || 1 || || || || 5 || || || 8 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || 3 || 1 || 8 || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Mađarska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 39 || || 3 || || || 4 || || || || || || || 5 || 5 || || || || || 2 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || 5 || 2 || 8 || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Rusija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 33 || || || 1 || 5 || || '''12''' || || 8 || || || || || 7 || || || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 25 || || || 7 || || || || 1 || || || || || || || || || 7 || 2 || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || 2 || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 95 || 3 || 2 || '''12''' || || 10 || 2 || 3 || 5 || || || || '''12''' || '''12''' || 3 || 6 || 2 || 4 || || 2 || 6 || 1 || style="text-align:left; background:#AAA;" | || || || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 24 || 4 || || || || || || || || || || 1 || 3 || || 2 || || 5 || || 8 || || || || || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 1 || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; " | '''Ujedinjeno Kraljevstvo''' | style="text-align:right; " | '''227''' || 7 || 7 || 6 || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || '''12''' || 8 || 5 || 10 || 10 || 10 || 10 || 7 || '''12''' || 10 || 1 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || style="text-align:left; background:#AAA;" | || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 18 || || || || 2 || || || || || || || || || 2 || || || 8 || || || || || || || || 6 || style="text-align:left; background:#AAA;" | |} ===12 bodova=== {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Dao |- | 10 || '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]''' || Austrija, Hrvatska, Danska, Francuska, Mađarska, Irska, Nizozemska, Rusija, Švedska, Švicarska |- |rowspan=2| 3 | [[Francuska]] || Estonija, Norveška, Poljska |- | [[Turska]] || Bosna i Hercegovina, Njemačka, Španija |- | 2 || [[Kipar]] || Grčka, Island |- |rowspan=7| 1 | [[Estonija]] || Italija |- | [[Grčka]] || Kipar |- | [[Irska]] || Ujedinjeno Kraljevstvo |- | [[Italija]] || Portugal |- | [[Malta]] || Turska |- | [[Rusija]] || Slovenija |- | [[Španija]] || Malta |} ==Barbara Dex nagrada== Prvi puta, fan stranica House of Eurovision dodijelila je [[Barbara Dex]] nagradu, nagradu za najgore obučenog pjevača. Dobila je ime po belgijskoj pjevačici koja je predstavljala Belgiju 1993. a to je [[Barbara Dex]], koja je završila zadnja, i koja je obukla haljinu koju je sama dizajnirala. House of Eurovision će dodjeljivati ovu nagradu sve do [[Eurosong 2016.|2016]], kada će tu odgovornost preuzeti songfestival.be. [[Debbie Scerri]] iz Malte je dobila prvu Barbara Dex nagradu. == Bilješke == {{refspisak|group="N"}} ==Reference== {{refspisak|colwidth=30em}} {{Eurosong}} [[Kategorija:1997. u Irskoj]] [[Kategorija:1997. u muzici]] [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:Dublin]] [[Kategorija:Muzika u Dublinu]] c7ri4vlp5z0q6e5obndkzw739gkfrzn Eurosong 1999. 0 429677 3892188 3887357 2026-06-01T07:05:01Z Panasko 146730 3892188 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1999 | slika = ESC 1999 logo.jpg | finale = 29. maj 1999. | voditelji = [[Dafna Dekel]]<br>[[Yigal Ravid]]<br>Sigal Shahamon | mjesto_održavanja = [[Međunarodni konvencijski centar (Jerusalem)|Međunarodni konvencijski centar]], [[Jerusalem]], [[Izrael]] | režiser = Hagai Mautner | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = Amnon Barkai | emiter = [[Israel Broadcasting Authority]] (IBA) | međučin = [[Dana International]] pjeva "Free" | broj_učesnika = 23 | povratak = {{ZID|Austrija}}<br>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Danska}}<br>{{ZID|Island}}<br>{{ZID|Litvanija}} | odustajanje = {{ZID|Finska}}<br>{{ZID|Grčka}}<br>{{ZID|Mađarska}}<br>{{ZID|Makedonija}}<br>{{ZID|Rumunija}}<br>{{ZID|Slovačka}}<br>{{ZID|Švicarska}} | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države nagrađeni su po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasalo stanovništvo te zemlje. | pobjednička_pjesma = {{ZID|Švedska}}<br>"[[Take Me to Your Heaven]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1998.|1998.]] | ovo_takmičenje = 1999. | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2000.|2000.]] }} '''Eurosong 1999.''' bio je četrdesetčetvrti [[Eurosong]], održan 29. maja 1999. u [[Jerusalem]]u ([[Izrael]]) nakon što je [[Dana International]] pobijedila [[Eurosong 1998.|prošle godine]]. Mjesto održavanja je bio [[Međunarodni konvencijski centar (Jerusalem)|Međunarodni konvencijski centar]] u [[Jerusalem]]u, isto mjesto je bilo mjesto održavanja [[Eurosong 1979.|1979]]. Voditelji su bili [[Yigal Ravid]], [[Dafna Dekel]] (predstavljala Izrael [[Eurosong 1992.|1992]]) i [[Sigal Shahamon]] i to je bio prvi puta da tri osobe budu voditelji. Izraelski pobjednici [[Izhar Cohen]], pobjednik iz [[Eurosong 1978.|1978]]. i [[Milk and Honey]] & [[Gali Atari]] koji su pobijedili 1979. bili su u publici. Pobijedila je [[Charlotte Perrelli|Charlotte Nilsson]], predstavnica [[Švedska|Švedske]] sa pjesmom "[[Take Me to Your Heaven]]", koja je osvojila 163 boda. Ovo je također četvrta švedska pobjeda i druga u 90-ima (nakon što je [[Carola Häggkvist]] pobijedila [[Eurosong 1991.|1991]]). [[File:Binyanei-HaUmah.JPG|200px|mini|Međunarodni konvencijski centar u Jerusalemu - domaćin 1999.]] == Format == Mnoga pravila koja su važila decenijama na Eurosongu su odbačena baš u ove godine: odbačeno je pravilo da svaka zemlja mora pevati na svom nacionalnom jeziku. 14 zemalja je pjevalo na engleskom jeziku, osam zemalja je pjevalo na svojim nacionalnim jezicima: Litva, Španija, Hrvatska, Turska, Francuska, Poljska, Kipar i Portugal, a Bosna i Hercegovina je pjevala na bosanskom i francuskom jeziku. Takođe, odbačen je orkestar i svaka pjesma je upotrebljavala matricu.<ref name="EBU">{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=314|title=History – Eurovision Song Contest 1999|publisher=[[European Broadcasting Union]]|access-date=12. 8. 2009}}</ref> Ovo je izazvalo kontroverze, te je pobjednik iz [[Eurosong 1980.|1980]]. i [[Eurosong 1987.|1987]]. [[Johnny Logan]] rekao da će šou sada postati "karaoke".<ref name="O'Connor" /> Objavljeno je da će od [[Eurosong 2000.|sljedeće godine]], 4 najveća financijska doprinositelja [[Evropska radiodifuzijska unija|EBU]]-a – [[Njemačka]], [[Španija]], [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] – imati direktan prolaz u sljedeće takmičenje, bez obzira na prosječan broj bodova u zadnjih 5 godina.<ref name="EBU" /><ref name="O'Connor" /> [[Latvija]] je htjela da nastupa, ali je odustala. Njeno mjesto je trebala da popuni [[Mađarska]], ali i oni su odustali. Tako je na kraju Portugal nastupio.<ref name="EBU" /> [[Austrija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Danska]] i [[Island]] vratili su se nakon jednogodišnje pauze. [[Litvanija]] se vratila nakon 5 godina. Litvanska delegacija je imala problema, pa im je EBU dopustio da dođu dan poslije svih. Prva delegacija koja je došla, bila je estonska delegacija.<ref name="EBU" /> Nakon što nije učestvovala [[Eurosong 1998.|1998]], [[Rusija]] je odlučila da ne prenosi tu godinu, kako bi se pripremila za sljedeću, međutim, u pravilima piše da je državama dozvoljeno da nastupaju samo ako su prenosili prošlogodišnje takmičenje. Zbog lošeg prosječnog broja bodova, nisu nastupile: [[Finska]], [[Grčka]], [[Mađarska]], [[Makedonija]], [[Rumunija]], [[Slovačka]] i [[Švicarska]]. Favoriti su bili [[island]]ska pjevačica [[Selma Björnsdóttir]] s pjesmom "[[All Out of Luck]]", i [[kipar]]ska pjevačica [[Marlain Angelidou]] s pjesmom "[[Tha 'Nai Erotas]]". Ali, dok je Island završio drugi (njihov najbolji plasman), Kipar je osvojio predzadnje mjesto sa samo dva osvojena boda.<ref name="EBU" /><ref name="O'Connor" /> == Incidenti == Brojni incidenti su se dogodili prije takmičenja. Dvije pjesme koje su odabrane nisu se mogle takmičiti: [[Bosna i Hercegovina]] je odabrala [[Hari Mata Hari]]ja a [[Njemačka]] je odabrala [[Corinna May|Corrinu May]], ali oba izvođača su diskvalifikovana zato što su njihove pjesme već ranije izvedene.<ref name="O'Connor" /><ref>{{cite web|url=http://natfinals.50webs.com/90s_00s/Germany1999.html|title=GERMAN NATIONAL FINAL 1999|work=50webs.com}}</ref> Oba izvođača će se pojaviti [[Eurosong 2006.|2006]]. odnosno [[Eurosong 2002.|2002]]. Hrvatska je dobila prigovore od norveške delegacije, zbog sintetiziranih muških vokala nasnimljenih na matrici pjesme [[Doris Dragović]]. EBU je odlučio da smanji rezultat za jednu trećinu u svrhu izračunavanja petogodišnjeg prosjeka, iako je ostavio konačan plasman netaknut.<ref name="EBU" /><ref name="O'Connor" /> Čin tokom pauze je izvela Dana International, koja je izvela pjesmu [[Stevie Wonder]]a "Free", koja je izazvala kontroverze zbog teksta. Dana International se pojavila i na kraju da uruči nagradu pobjednici. Kada je uzela pehar, pala je, zajedno sa kompozitorima pobjedničke pjesme.<ref name="EBU" /><ref name="O'Connor" /> Šou je završio tako što su voditelji pozvali sve na pozornicu da otpjevaju englesku verziju pobjedničke pjesme iz 1979. kao počast žrtvama [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|Balkanskog rata]], koji nisu bili u mogućnosti da gledaju takmičenje nakon što su bombe uništile njihove televizore.<ref name="O'Connor" /> == Izvođači povratnici == {| class="wikitable" |- ! Pjevač ! Država ! Prethodna godina |- | [[Doris Dragović]] | {{ZID|Hrvatska}} | [[Eurosong 1986.|1986]] (za [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]]) |- | [[Darja Švajger]] | {{ZID|Slovenija}} | [[Eurosong 1995.|1995]] |} == Rezultati == {| class="sortable wikitable" |- style="background:#ccc;" ! Ždrijeb ! Država ! Pjevač ! Pjesma ! Jezik<ref>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 1999|url=http://www.diggiloo.net/?1999|publisher=The Diggiloo Thrush|access-date=5. 3. 2012}}</ref> ! Mjesto ! Bodovi |- | 01 | {{ZID|Litvanija}} | [[Aistė Smilgevičiūtė]] | "[[Strazdas]]" | samogitijski | 20 | 13 |- | 02 | {{ZID|Belgija}} | [[Vanessa Chinitor]] | "[[Like the Wind]]" | engleski | 12 | 38 |- | 03 | {{ZID|Španija}} | [[Lydia]] | "[[No quiero escuchar]]" | španski | 23 | 1 |- | 04 | {{ZID|Hrvatska}} | [[Doris Dragović]] | "[[Marija Magdalena]]" | hrvatski | 4 | 118 |- | 05 | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Precious]] | "[[Say It Again]]" | engleski | 12 | 38 |- | 06 | {{ZID|Slovenija}} | [[Darja Švajger]] | "[[For a Thousand Years]]" | engleski | 11 | 50 |- | 07 | {{ZID|Turska}} | [[Tuğba Önal]] & Grup Mistik | "[[Dön Artık]]" | turski | 16 | 21 |- | 08 | {{ZID|Norveška}} | [[Stig Van Eijk]] | "[[Living My Life Without You]]" | engleski | 14 | 35 |- | 09 | {{ZID|Danska}} | [[Trine Jepsen]] & [[Michael Teschl]] | "[[This Time I Mean It]]" | engleski | 8 | 71 |- | 10 | {{ZID|Francuska}} | [[Nayah]] | "[[Je veux donner ma voix]]" | francuski | 19 | 14 |- | 11 | {{ZID|Nizozemska}} | [[Marlayne]] | "[[One Good Reason]]" | engleski | 8 | 71 |- | 12 | {{ZID|Poljska}} | Mietek Szcześniak | "[[Przytul mnie mocno]]" | poljski | 18 | 17 |- | 13 | {{ZID|Island}} | [[Selma Björnsdóttir]] | "[[All Out of Luck]]" | engleski | 2 | 146 |- | 14 | {{ZID|Kipar}} | [[Marlain Angelidou]] | "[[Tha'nai Erotas]]" <small>(Θα'ναι έρωτας)</small> | grčki | 22 | 2 |- style="font-weight:bold; background: gold;" | 15 | {{ZID|Švedska}} | [[Charlotte Perrelli|Charlotte Nilsson]] | "[[Take Me to Your Heaven]]" | engleski | 1 | 163 |- | 16 | {{ZID|Portugal}} | [[Rui Bandeira]] | "[[Como tudo começou]]" | portugalski | 21 | 12 |- | 17 | {{ZID|Irska}} | The Mullans | "[[When You Need Me]]" | engleski | 17 | 18 |- | 18 | {{ZID|Austrija}} | [[Bobbie Singer]] | "[[Reflection]]" | engleski | 10 | 65 |- | 19 | {{ZID|Izrael}} | [[Eden]] | "[[Yom Huledet (Happy Birthday)]]" <small>(יום הולדת)</small> | engleski, hebrejski | 5 | 93 |- | 20 | {{ZID|Malta}} | [[Times Three]] | "[[Believe 'n Peace]]" | engleski | 15 | 32 |- | 21 | {{ZID|Njemačka}} | [[Sürpriz]] | "[[Reise nach Jerusalem – Kudüs'e seyahat]]" | njemački, turski, engleski, hebrejski | 3 | 140 |- | 22 | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | [[Dino Merlin]] & [[Béatrice Poulot]] | "[[Putnici]]" | [[Bosanski jezik|bosanski]], francuski | 7 | 86 |- | 23 | {{ZID|Estonija}} | [[Evelin Samuel]] & Camille | "[[Diamond of Night]]" | engleski | 6 | 90 |} == Tablica == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- | colspan=2 rowspan=2 | Država koristi:<br /><span style="font-size:80%; color:#ff9f9f;">'''Crveno'''</span><span style="font-size:100%;">: Televoting.</span><br /><span style="font-size:80%; color:#9f9fff;">'''Plavo'''</span><span style="font-size:100%;">: Žiri.</span> ! colspan=24 | Rezultati |- ! Ukupan broj bodova ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|LIT}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|BEL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠPA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HRV}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|UK}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|SLO}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|TUR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NOR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|DAN}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|FRA}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|HOL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ISL}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|KIP}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|ŠVE}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|POR}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|IRS}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|AUT}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|IZR}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|MLT}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|NJE}} ! style="background:#9F9FFF;" | {{ZD|BIH}} ! style="background:#FF9F9F;" | {{ZD|EST}} |- ! rowspan=23 | Takmičari | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Litvanija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 13 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 2 || || || || || || || || || || 5 || || || || || 3 || 1 || || || 2 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Belgija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 38 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 4 || || || || || || 2 || 10 || 2 || || || || || 10 || || 5 || || || || 5 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Španija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 1 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || || || || || || || || || || || || || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Hrvatska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 118 || 6 || 5 || '''12''' || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || '''12''' || 8 || || || 7 || 1 || 7 || 4 || 2 || 1 || 6 || 6 || 8 || 7 || 5 || 10 || 8 || 3 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Ujedinjeno Kraljevstvo | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 38 || 5 || || 4 || 5 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 2 || 4 || || 1 || || || || || 4 || || || || || 4 || 8 || || 1 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Slovenija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 50 || 10 || 2 || 2 || '''12''' || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || 1 || 6 || || || || || || '''12''' || || || || || 5 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Turska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 21 || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 4 || || 5 || || || || || || || || || || || '''12''' || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Norveška | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 35 || || || || 7 || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || || || || 7 || 7 || 5 || || 3 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Danska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 71 || || || 5 || || 5 || 5 || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 1 || '''12''' || 8 || 8 || 3 || 7 || 5 || 2 || 4 || || || 6 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Francuska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 14 || 2 || || || || || || 2 || 8 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || 2 || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Nizozemska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 71 || 4 || '''12''' || 3 || || 8 || 3 || 5 || || 7 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || 6 || || 4 || 2 || 1 || 4 || 6 || 2 || || 4 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Poljska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 17 || 7 || || || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || 4 || 6 || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Island | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 146 || 8 || 8 || 10 || || 10 || || 10 || 10 || '''12''' || || 7 || 4 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || '''12''' || '''12''' || 4 || 4 || 2 || 10 || 10 || 3 || || 10 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Kipar | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 2 || || || || || 2 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || || || |- style="background:gold;" | style="text-align:left; " | '''Švedska''' | style="text-align:right; " | '''163''' || 3 || 7 || 6 || || '''12''' || 7 || 6 || '''12''' || 10 || 3 || 8 || 6 || 10 || 6 || style="text-align:left; background:#ffgold;" | || 10 || 5 || 6 || 8 || '''12''' || 2 || '''12''' || '''12''' |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Portugal | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 12 || || || || || || || || || || '''12''' || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Irska | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 18 || '''12''' || || || || 4 || || 1 || 1 || || || || || || || || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || || || || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Austrija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 65 || || 6 || || || 7 || 4 || || 6 || 3 || || 2 || 3 || 8 || 1 || 7 || 5 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || || || 5 || || 8 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Izrael | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 93 || || 3 || 8 || 8 || || 1 || 3 || 2 || 2 || 10 || 4 || 10 || 1 || 10 || 3 || 8 || || 1 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 6 || 7 || 2 || 4 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Malta | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 32 || || || || 6 || 6 || || || || || || || || || 3 || || 1 || || 7 || || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 1 || 7 || 1 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Njemačka | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 140 || || 10 || 7 || 3 || 1 || 6 || '''12''' || 3 || 5 || 8 || '''12''' || '''12''' || 5 || || 2 || '''12''' || || 10 || '''12''' || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || 10 || 7 |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Bosna i Hercegovina | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 86 || || 1 || || 10 || || 10 || 7 || 7 || 8 || 6 || 3 || 5 || 3 || || 6 || || || '''12''' || || || 8 || style="text-align:left; background:#efefef;" | || |- | style="text-align:left; background:#f2f2f2;" | Estonija | style="text-align:right; background:#f2f2f2;" | 90 || 1 || 4 || 1 || || 3 || 8 || || 5 || 4 || 4 || 5 || 8 || 2 || || 10 || 7 || 8 || 3 || 1 || 7 || 6 || 3 || style="text-align:left; background:#efefef;" | |} === 12 bodova === {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Broj !! Država !! Dao |- |rowspan=2 | 5 | [[Njemačka]] || Izrael, Nizozemska, Poljska, Portugal, Turska |- | '''[[Švedska]]''' || Bosna i Hercegovina, Estonija, Malta, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | 3 || [[Island]] || Kipar, Danska, Švedska |- |rowspan=2| 2 | [[Hrvatska]] || Slovenija, Španija |- | [[Slovenija]] || Hrvatska, Irska |- |rowspan=6| 1 | [[Bosna i Hercegovina]] || Austrija |- | [[Danska]] || Island |- | [[Irska]] || Litvanija |- | [[Nizozemska]]|| Belgija |- | [[Portugal]] || Francuska |- | [[Turska]] || Njemačka |} == Reference == {{refspisak|2}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1999. u muzici]] [[Kategorija:1999. u Izraelu]] [[Kategorija:Izrael]] [[Kategorija:Jerusalem]] ielk5if2v7z8azsxmuqapec0ujjj7ne Eurosong 2018. 0 430880 3892259 3327453 2026-06-01T10:34:09Z Panasko 146730 3892259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2018. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = {{start date|2018|05|08|df=y}} | drugo_polufinale = {{start date|2018|05|10|df=y}} | finale = {{start date|2018|05|12|df=y}} | mjesto_održavanja = [[Portugal]] | voditelji = [[Catarina Furtado]]<br>[[Daniela Ruah]]<br>[[Filomena Cautela]]<br>[[Sílvia Alberto]] | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = | emiter = [[Rádio e Televisão de Portugal]] (RTP) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 43 | debitiranje = 0 | povratak = {{ZID|Rusija}} | odustajanje = | sistem_glasanja = Svaka država dodjeljuje po 12, 10 i od 1 do 8 poena svojim omiljenim pjesmama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZID|Izrael}}<br />"[[Toy (pjesma)|Toy]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2017.|2017]] | ovo_takmičenje = 2018 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2019.|2019]] }} '''Eurosong 2018.''' bio je šezdesettreći [[Eurosong]] koje je po pri put održano u [[Lisabon]]u ([[Portugal]]), zahvaljujući pobjedi [[Salvador Sobral|Salvadora Sobrala]] [[Eurosong 2017.|2017]]. u [[Kijev]]u ([[Ukrajina]]) s pjesmom "[[Amar pelos dois]]". Pobijedila je [[izrael]]ska predstavnica [[Netta Barzilai|Netta]] s pjesmom "[[Toy (pjesma)|Toy]]". == Mjesto održavanja == Eurosong 2018. održan je u Portugalu. Grad domaćin bio je Lisabon. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2018}} * {{službeni sajt|http://www.eurovision.tv}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:Eurosong 2018.|*]] [[Kategorija:2018. u Portugalu]] [[Kategorija:2018. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Portugalu]] mzbdmnf9k49qch4ydhi8itpdkcdur07 Hipomanganat 0 442391 3892048 3225015 2026-05-31T12:22:20Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892048 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hypomanganate_ion.svg|desno|mini|180x180piksel|Hipomanganatni ion]] '''Hipomanganati''' ili '''manganat(V)''' su [[Hemijski spoj|hemijski spojevi]] [[Mangan|mangana]] koji u sebi sadrži anion MnO<sub>4</sub><sup>3−</sup>. To su pretežno nestabilni spojevi koji vrlo lahko disproporcioniraju do [[Mangan(IV)-oksid|mangan(IV)-oksida]] i [[Permanganat|permanganata]]. Zbog hipomanganatnog iona, ovi spojevi su tipično plave boje. == Dobijanje == Hipomanganati se mogu dobiti oksidacijom mangan(IV)-oksida sa [[Natrij-oksid|natrij-oksidom]] u istopljenom [[Natrij-nitrit|natrij-nitritu]]. : <math>\mathrm{2\ MnO_2 + 3\ Na_2O \ \xrightarrow{+O}\ 2\ Na_3MnO_4}</math> Također moguća je i redukcija [[Permanganat|permanganata]] ili šestovalentnih [[Manganate|manganata]] sa [[Sulfit|sulfitima]] u bazičnom okruženju. == Osobine == Zbog iona MnO<sub>4</sub><sup>3−</sup> hipomanganati su karakteristično plavi. Osim toga, ovi spojevi su i paramagnetični. Vrijednost [[Kiselinska disocijacijska konstanta|pK<sub>s</sub>]] hipotetične hipomanganske kiseline iznosila bi 3. Faza protolize za reakciju od [O<sub>3</sub>Mn(OH)]<sup>2−</sup> do MnO<sub>4</sub><sup>3−</sup> je 13,7, a druge faze protolize nisu poznate, jer se hipomanganati u kiselim rastvorima vrlo brzo raspadaju a stabilni su samo u bazičnim rastvorima.<ref>{{Cite journal|author=J. D. Rush, B. H. J. Bielski|year=1995|title=Studies of Manganate(V), -(VI), and -(VII) Tetraoxyanions by Pulse Radiolysis. Optical Spectra of Protonated Forms|journal=Inorganic Chemistry|volume=34|pages=5832–5838|doi=10.1021/ic00127a022}}</ref> == Upotreba == Hipomanganati nemaju neki veći tehnički značaj. Oni su uglavnom kratkovječni međuproizvodi koji se ne mogu lahko izolirati pri proizvodnji [[Kalij-permanganat|kalij-permanganata]]. U oksidativnim otopinama pri dokazivanju mangana, pri dodavanju manje količine kisika nastaju hipomanganati umjesto zelenih iona manganata.<ref>{{Cite book|title=Jander · Blasius – Einführung in das anorganisch-chemische Praktikum|author=J. Strähle, E. Schweda|publisher=S. Hirzel Verlag|year=1995|isbn=978-3-77-760672-9|edition=14|location=Stuttgart|pages=186–192}}</ref> == Reference == {{refspisak|1}} == Literatura == * {{Cite book|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|year=2007|author=A. F. Holleman, E. Wiberg, N. Wiberg|publisher=de Gruyter|isbn=978-3-11-017770-1|edition=102|location=Berlin|page=1617}} [[Kategorija:Spojevi mangana|Hipomanganat]] [[Kategorija:Spojevi kisika|Hipomanganat]] [[Kategorija:Soli|Hipomanganat]] dr6d47tedz4r3x65ole4nogodij1gon Mehdin Hodžić 0 444581 3892273 3643196 2026-06-01T11:30:07Z Direc992 181592 Dodatne info oko nadimka 3892273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Mehdin Hodžić | slika = | opis = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1957|10|15}} | mjesto rođenja = [[Tuzla]], [[SFRJ]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1992|05|10|1957|10|15}} | mjesto smrti = [[Zaseok (Sapna)|Zaseok]], [[Sapna]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | puno ime = | nadimak = Kapetan Senad<br />Kapetan Labud<br />Crni labud | supruga = | titule = | knjige = | pripadnost = {{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] | služba = | čin = Brigadni general (posthumno) | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH 1992–95.]] | bitke = | vojska = [[Armija RBiH]]<br>[[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | rod = | jedinice = [[Crni labudovi]] | zapovijedao = | nagrade = ''[[Zlatni ljiljan]]''<br>''[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]'' }} '''Mehdin Hodžić''' zvani '''Kapetan Senad''' (15. oktobar 1957 – 10. maj 1992) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[oficir]] i pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Imao je nadimke '''Kapetan Labud''' i '''Crni labud''' tokom komandovanja jedinicom [[Crni labudovi]]. == Biografija == Mehdin Hodžić rođen je 15. oktobra 1957, u [[Tuzla|Tuzli]], u porodici oca Selme i majke Hurije. Djetinjstvo je proveo u tuzlanskom naselju [[Šićki Brod]]. Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom kraju, upisuje studij na Fakultetu za sport u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U periodu pred rat u Bosni i Hercegovini radio je kao policajac u [[Split]]u. == Period rata == Otpočinjanjem rata u Hrvatskoj, napušta Hrvatsku i krajem 1991. dolazi u Bosnu i Hercegovinu. U tom periodu priključuje se [[Patriotska liga|Patriotskoj ligi]] i organizuje odbranu na području sjeveroistočne Bosne. Dana 25. aprila 1992. na slobodnom dijelu [[Zvornik|zvorničke]] općine, u [[Sapna|Sapni]] preuzima dužnost komandanta TG Teritorijalne odbrane općine Zvornik.<ref name="heroji">{{cite web|title=Heroji oslobodilačkog rata - Mehdin Hodžić|url=http://heroji.ba/mehdin-hodzic/|website=heroji.ba|access-date=13. 3. 2018|archive-date=8. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308091812/http://heroji.ba/mehdin-hodzic/|url-status=dead}}</ref> Učestvovao je na savjetovanjima komandanata Patriotske lige 11. januara 1992. godine u Tojšićima i 07. januara 1992. godine u Mehuriću, u kapacitetu organizatora odbrane regije SI Bosna.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Bukvarević|first=Salko|date=2017-09-11|editor-last=Husić|editor-first=Halima|title=Mehdin Hodžić|url=https://web.archive.org/web/20181026070007/http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|format=PDF|journal=Zbornik radova Heroji oslobodilačkog rata|publisher=Fond memorijala KS|publication-place=Sarajevo|isbn=978-9926-8247-0-9|access-date=2025-05-05}}</ref> Specijalne jedinice PL-a kojima je u ovom kraju rukovodio kapetan Senad u periodu od septembra 1991. do aprila 1992. godine, bile su usmjerene na prikupljanje obavještajnih informacija o kretanjima jedinica JNA, na izvlačenje bosanskih oficira, podoficira i vojnika iz jedinica JNA i njihovo uključivanje u odbranu BIH, u prikupljanje naoružanja i MTS-a za opremanje specijalnih i prostornih jedinica odbrane BIH kao i osiguravanje mirnog protoka referenduma za nezavisnost.<ref name=":0" /> Zajedno sa još jednim dobitnikom Ordena heroja oslobodilačkog rata, [[Hajrudin Mešić|Hajrudinom Mešićem]] organizuje odbranu zvorničkog prostora. == Akcije == Ovladavanje kotom Ćilovo brdo kod Karakaja, 26. april 1992. godine - Ćilovo brdo je dominantna kota koja povezuje većinu bošnjačkih mjesnih zajednica i kontoliše područje Karakaja prema Drini. Akcija nije uspjela, jer je JNA prethodno razoružala i pacificirala mještane.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Subašić|first=Avdo|date=2017-09-11|year=2017|editor-last=Husić|editor-first=Halima|title=Mehdin Hodžić - Crni Labud|url=https://web.archive.org/web/20181026070007/http://heroji.ba/wp-content/uploads/2018/04/Zbornik_Heroji_OR_w.pdf|format=PDF|journal=Zbornik radova Heroji oslobodilačkog rata|publisher=Fond memorijala KS|publication-place=Sarajevo|page=22|isbn=978-9926-8247-0-9|access-date=2025-03-03}}</ref> Akcija odbrane Kobilića, Kraljevića i Sapne, 05. maj 1992. godine - kada je počeo napad na ovaj kraj, mještani nisu uspjeli pružiti otpor, a Kobilići su zapaljeni. Jedinice iz Zaseoka sa kapetanom Senadom stigle su u pomoć i pružile otpor zaustavljajući napad, a civili su se uspješno izvukli. Nakon napada ustanovljene su civilne žrtve i svirepi načini egzekucije.<ref name=":1" /> Stavljanje pod kontrolu teritorije Srpski Nezuk, 06. maj 1992. godine - zauzimanjem ove teritorije kapetan Senad nastojao je preduprijediti napade neprijatelja i osigurati prostor Nezuka koji je bio ugrožen iz pravca Baljkovice. Osigurao je i uvezao slobovne teritorije na prostoru Sapne što će pomoći u slamanju neprijateljske ofanzive.<ref name=":1" /> Ovladavanje prostorom Baljkovice, 09. maj 1992. godine - prostor Baljkovice omogućavao je neposrednu kontrolu komunikacija iz pravca Zvornika. Kapetan Senad želio je osigurati koridor za komunikaciju Bošnjacima zvorničke općine sa mjestima na širem području Križevića, i vezu sa Nezukom i Sapnom. Akcija je bila uspješna, ali u toj akciji ranjen je Hajrudin Mešić - kapetan Hajro.<ref name=":1" /> Odbrana Zaseoka, 10. maj 1992. godine - cilj ove akcije bio je odbiti neprijateljski napad na dolinu Sapne, kojom je neprijatelj nastojao povezati svoje snage na Majevici u Jajićima i Kalesiji. Borci kapetana Senada izvršili su napad na tenkove koji su se kretali prema Zaseoku. Ispalili su dva projektila u tenk i samohotku koji su proizveli paniku u redovima neprijatelja, a onda su prihvatili borbu prsa u prsa.<ref name=":1" /> Kapetan Senad poginuo je u tom jurišu, 10. maja 1992. na padini sela [[Zaseok (Sapna)|Zaseok]], kod [[Sapna|Sapne]]. Od svojih saboraca dobio je nadimak Crni Labud jer se na motoroli predstavljao kao Labud. Rođen je kao Mehdin Hodžić, a majka Hurija ga je zvala Senad. Kapetan Senad mu je bilo konspirativno ime u PL. <ref name=":1" /> == Odlikovanja == Odlikovan je posthumno 1992. ratnim priznanjem [[Zlatni ljiljan]], a 1994. i [[Orden heroja oslobodilačkog rata|Ordenom heroja oslobodilačkog rata]], te promovisan u čin [[Brigadni general|brigadnog generala]]. == Također pogledajte == * [[Spisak dobitnika Ordena heroja oslobodilačkog rata]] * [[Zlatni ljiljan]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=lF1ilu-Rn5w Dokumentarni film "Kapetan Senad - Posljednji juriš"] {{Orden heroja oslobodilačkog rata‎}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hodžić, Mehdin}} [[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena heroja oslobodilačkog rata]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] 42nkxh9lhwvi70rarayjddxzt8z69cp Eurosong 2019. 0 446430 3892261 3507017 2026-06-01T10:40:04Z Panasko 146730 3892261 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2019. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale =14. maja 2019. | drugo_polufinale =16. maja 2019. | finale =18. maja 2019. | mjesto_održavanja = [[Izrael]] | voditelji = | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = | emiter = [[Israeli Public Broadcasting Corporation]] (IPBC) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 22 (za sada) | debitiranje = 0 | povratak = | odustajanje ={{ZID|Bugarska}}<br />{{ZID|Ukrajina}} | sistem_glasanja = Svaka država dodjeljuje po 12, 10 i od 1 do 8 poena svojim omiljenim pjesmama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZID|Holandija}}<br /> | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2018.|2018]] | ovo_takmičenje = 2019 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2020.|2020]] }} '''Eurosong 2019.''' bio je šezdesetčetvrto izdanje [[Eurosong]]a održano u [[Izrael]]u nakon što je [[Eurosong 2018.|2018.]] pobjedu odnijela izraelska predstavnica [[Netta]] sa pjesmom "[[Toy]]". Pobjednik Eurosonga 2019. je [[Nizozemska]].[[Datoteka:ESC 2019 Map.svg|mini|{{Legenda|green|Zemlje koje su izabrale svog izvođača ili/i pjesmu}}{{Legenda|red|Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale}}{{Legenda|yellow|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, no neće 2019.}}|269x269piksel]] == Lokacija == Natjecanje će se održati u Izraelu već treći put u povijesti Eurosonga nakon 1979. i 1999, no za razliku od tadašnjeg domaćina Jerusalema, Izbor će se održati u Tel Avivu. === Natječaj za domaćinstvo === Nakon pobjede Izrael u Lisabonu, Netta Barzilai i izraleski premijer [[Benjamin Netanyahu]] su izjavili da će se Eurosong 2019. održati u Jerusalemu. To su tek trebali potvrditi KAN/IPBC i EBU. Gradonačelnik Jerusalema Nir Barkat je spomenuo da bi se natjecanje moglo održati u Jeruzalem Areni ili Teddy Stadiumu. 19. juna je Izrael službeno potvrđen kao domaćin i 24. juna 2018. je otvoren natječaj za grada domaćina, a 13. septembra 2018. je [[Tel Aviv]] izabran za domaćina i Expo Tel Aviv za arenu u kojoj će se održati dvije polufinalne večeri i finale. == Format == === Grafički dizajn === Krilatica pod kojom će se održati ovo natjecanje, Dare to Dream (Usudi se sanjati), je otkrivena 28. oktobra 2018, a njen grafički dizajn i logo ovogodišnje Eurovizije je otkriven 8. januara 2019. i sastavljaju ga trokutovi koji čine zlatnu zvijezdu. Uz glavnu shemu boja, također postoje još dvije varijante. Temu je kreirao Studio Adam Feinberg. === Voditelji === KAN je objavio 25. januara 2019. da će tri večeri voditi TV voditelji Erez Tal i Assi Azar, supermodel Bar Refaeli i KAN voditeljica Lucy Ayoub. Tal i Refaeli će biti glavni voditelji, dok će Azar i Ayoub biti u tzv. zelenoj sobi, odnosno prostoru gdje budu izvođači nakon svoje izvedbe. == Popis zemalja sudionica == === Izvođači povratnici === 5 izvođača koji su već predstavljali svoju zemlju će se vratiti na Izbor za Pjesmu Eurovizije kao solisti. Dvojica su predstavljali svoje zemlje 2016. Rusiju je predstavljao Sergey Lazarev s pjesmom "You Are the Only One". Pobijedio je u prvom polufinalu, a u ukupnom poretku završio na trećem mjestu, iza Džamale i Dami Im. Serhat je bio predstavnik San Marina s pjesmom "I Didn't Know" i završio na dvanaestom mjestu u prvom polufinalu. Joci Pápai je predstavljao Mađarsku 2017. s pjesmom "Origo" i završio na osmom mjestu u finalu. [[Tamara Todevska]] je prethodno predstavljala [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] 2008. s drugim izvođačima Vrčak i Adrian s pjesmom "Let Me Love You". Također je sudjelovala kao prateći vokal [[Toše Proeski|Toši Proeskom]] 2004. i [[Tijana Dapčević|Tijani Dapčević]] 2014. [[Nevena Božović]] je predstavljala već Srbiju na natjecanju 2011. u Njemačkoj kao članica grupe Moje 3 s pjesmom "Ljubav je svuda". Također je svoju zemlju predstavljala na juniorskoj inačici Pjesme Eurovizije 2007. i s pjesmom "Piši mi" osvojila treće mjesto. Uz povratnike soliste, također se vraćaju pjevači koji su prije bili back-up vokali, a sada su solisti, [[Jurijus Veklenko]] za Estoniju je nastupao 2013. i 2015. Vraćaju se i prijašnji predstavnici svojih država kao potpora ovogodišnjim predstavnicima - [[Stig Rästa]] (Estonija), [[Mikel Hennet]] (Španija), [[Mikheil Javakhishvili]] (Gruzija), [[Sahlene]] (razne zemlje). == Polufinale == === Prvo polufinale === Prva polufinalna večer će se održati 14. maja 2019. Sedamnaest država će se boriti za deset mjesta u finalu. Osim polufinalista, prijenos i priliku za glasovanje će imati i Francuska, Izrael i Španija. Ukrajina je izvorno dodijeljena za sudjelovanje u drugoj polovici polufinala, ali se povukla iz natjecanja zbog kontroverzi u svojoj nacionalnoj selekciji. {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Prijevod !Jezik (jezici) pjesme !Broj osvojenih bodova |- |15 |[[Portugal]] |Conan Osíris |Telemóveis |Mobiteli |portugalski | |- |2 |[[Crna Gora]] |D-moll |Heaven |Raj |engleski | |- |3 |[[Finska]] |Darude feat. Sebastian Rejman |Look Away |Odvrati pogled |engleski | |- |10 |[[Belgija]] |Eliot |Wake Up |Probudi se |engleski | |- |13 |[[Island]] |Hatari |Hatrið mun sigra |Mržnja će prevladati |islandski | |- |7 |[[Mađarska]] |Joci Pápai |Az én apám |Moj otac |mađarski | |- |12 |[[Australija]] |Kate Miller-Heidke |Zero Gravity |Nema gravitacije |engleski | |- |16 |[[Grčka]] |Katerine Duska |Better Love |Bolja ljubav |engleski | |- |6 |[[Češka]] |Lake Malawi |Friend of a Friend |Prijatelj prijatelja |engleski | |- |9 |[[Srbija]] |Nevena Božović |Kruna |Kruna |srpski, engleski | |- |11 |[[Gruzija]] |Oto Nemsadze |Sul Tsin Iare |Samo naprijed |gruzijski | |- |17 |[[San Marino]] |Serhat |Say na na na |Reci na na na |engleski, turski | |- |1 |[[Kipar]] |Tamta |Replay |Ponovno |engleski | |- |4 |[[Poljska]] |Tulia |Pali Się (Fire Of Love) |Vatra ljubavi |poljski, engleski | |- |14 |[[Estonija]] |Victor Crone |Storm |Oluja |engleski | |- |5 |[[Slovenija]] |Zala Kralj & Gašper Šantl |Sebi |Sebi |slovenski | |- |8 |[[Bjelorusija]] |Zena |Like it |Sviđa ti se |engleski |} === Drugo polufinale === {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Prijevod !Jezik (jezici) pjesme !Broj osvojenih bodova |- |1 |[[Armenija]] |Srbuk |Walking Out |Hodam van |engleski | |- |9 |[[Austrija]] |Paenda |Limits |Granice |engleski | |- |7 |[[Danska]] |Leonora |Love Is Forever |Ljubav je vječna |engleski, francuski, njemački, danski | |- |2 |[[Irska]] |Sarah McTernan |22 |Dvadeset dva |engleski | |- |5 |[[Latvija]] |Carousel |That Night |Ta noć |engleski | |- |3 |[[Moldavija]] |Anna Odobescu |Stay |Ostani |engleski | |- |6 |[[Rumunija]] |Ester Peony |On a Sunday |Nedjeljom |engleski | |- |8 |[[Švedska]] |John Lundvik |Too Late for Love |Prekasno za ljubav |engleski | |- |4 |[[Švicarska]] |Luca Hänni |She Got Me |Ima me |engleski | |- |14 |[[Albanija]] |Jonida Maliqi |Ktheju tokës |Vratite se u zemlju |albanski | |- |18 |[[Azerbejdžan|Azerbajdžan]] |Chingiz |Truth |Istina |engleski | |- |10 |[[Hrvatska]] |Roko Blažević |The Dream |San |engleski, hrvatski | |- |12 |[[Litvanija]] |Jurijus |Run with the Lions |Trčanje s lavovima |engleski | |- |17 |[[Sjeverna Makedonija]] |Tamara Todevska |Proud |Ponosna |engleski | |- |11 |[[Malta]] |Michela Pace |Chameleon |Kameleon |engleski | |- |16 |[[Nizozemska]] |Duncan Laurence |Arcade |Arkada |engleski | |- |15 |[[Norveška]] |KEiiNO |Spirit in the Sky |Duh na nebu |engleski, sjevernolaponski | |- |13 |[[Rusija|Ruska Federacija]] |Sergey Lazarev |Scream |Vrištim |engleski |} === Finale === Finalna večer Izbora za Pjesmu Eurovizije 2019. će se održati u subotu, 18. maja 2019. Dvadeset šest država će sudjelovati, po deset kvalificiranih iz polufinala i šest automatskih kvalificiranih, "velika petorka" (Francuska, Italija, Njemačka, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo) i domaćin Izrael. Svih četrdeset dvije države sudionice mogu glasati za svoje favorite. {| class="wikitable sortable" !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Prijevod !Jezik (jezici) pjesme !Broj osvojenih bodova |- |[[Francuska]] |Bilal Hassani |Roi |Kralj |francuski, engleski | |- |[[Italija]] |Mahmood |Soldi |Novac |talijanski, arapski | |- |[[Njemačka]] |S!sters |Sister |Sestro |engleski | |- |[[Izrael]]<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2018/04/11/israel-confirms-participation-for-eurovision-2019/|title=Israel: Confirms Participation For Eurovision 2019|last=Granger|first=Anthony|date=11. 4. 2018|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> |Kobi Marimi |Home |Dom |engleski | |- |[[Španija]]<ref>{{Cite web|url=http://esctoday.com/160340/spain-tve-confirms-operacion-triunfo-2018-platform-eurovision-2019/|title=Eurovision Spain: TVE confirms Operación Triunfo 2018; platform for Eurovision 2019? - ESCToday.com|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|date=28. 2. 2018|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US|access-date=17. 10. 2019|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans}}</ref> |Miki |La venda |Povez |španski | |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |Michael Rice |Bigger than Us |Veće od nas |engleski |} == Incidenti i kontroverze == === Uklanjanje simbola križa iz poljskog muzičkog videa === Znak križa uklonjen je iz glazbenog spota poljske grupe Tulia. To je izazvalo val rasprostranjenih optužbi protiv cenzure i cenzure. Vlasti javne poljske televizije pozvale su izdavačku kuću da vrati izvornu verziju glazbenog videa. Pjesma promovira isječak na engleskom jeziku koji je gotovo identičan poljskom. Međutim, nedostaju tri sekunde filma. Ove sekunde su okvir u kojem umjetnici prolaze pored ceste Cross. Uprava Tulije u intervjuu objašnjava da "propisi o Euroviziji zabranjuju promidžbu bilo kakvih religijskih institucija i simbola, a to je križ".<ref>{{Cite web|url=https://www.gosc.pl/doc/5388037.Cenzura-Krzyz-usuniety-z-anglojezycznej-wersji-teledysku-Tulii|title=Cenzura? Krzyż usunięty z anglojęzycznej wersji...|website=www.gosc.pl|access-date=17. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://wpolityce.pl/media/437886-kurski-tvp-nie-zgodzila-sie-na-usuniecie-krzyza-z-teledysku|title=Kurski: TVP nie zgodziła się na usunięcie Krzyża z teledysku|website=wpolityce.pl|access-date=17. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dorzeczy.pl/kraj/96608/usunieto-krzyz-z-teledysku-tulii-jest-oswiadczenie.html|title=Usunięto krzyż z teledysku Tulii. Jest oświadczenie|date=13. 3. 2019|website=Do Rzeczy|language=pl|access-date=17. 10. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2019. u Izraelu]] [[Kategorija:2019. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Izraelu]] [[Kategorija:Eurosong 2019.|*]] 40etuj20xt7pktvp0a9y7dlg9s4cwwf Nerkez Smailagić 0 451138 3892058 3802711 2026-05-31T12:54:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3892058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nerkez Smailagić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1927|11|16}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|12|14|1927|11|16}} | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Nerkez Smailagić''' (16. novembar 1927 - 14. decembar 1985) jeste [[Bošnjak|bošnjački]] pravnik, političar, filozof, sociolog i islamolog.<ref>{{cite web |url=http://stav.ba/nerkez-smailagic-evropejac-s-islamskim-srcem/ |title=NERKEZ SMAILAGIĆ - EVROPEJAC S ISLAMSKIM SRCEM |work=[[STAV]].ba |access-date=10. 1. 2019}}</ref> == Biografija == Nerkez Smailagić je rođen u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 16. novembra 1927. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je izabran za asistenta na predmetu "Historija političkih doktrina". Znanje iz oblasti politologije najvećim dijelom usvojio je na dvogodišnjem studiju u [[Francuska|francuskom]] gradu [[Nancy]]-ju. Posebnu pažnju posvetio je izučavanju "moderne političke misli" koja je bila i temelj njegove specijalizacije na Visokoj školi za političke nauke u [[Pariz]]u. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1976. godine. U periodu od 1960. do 1962. godine bio je direktor Narodnog pozorišta u Banjoj Luci. Od 1962. godine živi u [[Zagreb]]u, te do 1973. predaje na Fakultetu političnih nauka.<ref>{{cite web |url=http://nap.ba/new/vijest.php?id=6361 |title=Prošlo je 29 godina od smrti Nerkeza Smailagića |work=nap.ba |date=14. 12. 2014 |access-date=10. 1. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> Umro je u [[Zagreb]]u 14. decembra 1985. godine u 58. godini života. U Sarajevu i [[Bihać]]u nalaze se ulice nazvane po Nerkezu Smailagiću.<ref>{{cite web |url=https://akos.ba/banjalucko-muftijstvo-organizira-prvi-simpozij-o-zivotu-i-djelu-nerkeza-smailagica/ |title=Banjalučko muftijstvo organizira prvi simpozij o životu i djelu Nerkeza Smailagića |work=[[AKOS]].ba |date=14. 12. 2015 |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=19. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190819044834/https://akos.ba/banjalucko-muftijstvo-organizira-prvi-simpozij-o-zivotu-i-djelu-nerkeza-smailagica/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://akos.ba/u-banja-luci-odrzan-simpozij-posvecen-djelu-i-zivotu-nerkeza-smailagica/ |title=U Banja Luci održan simpozij posvećen djelu i životu Nerkeza Smailagića |work=[[AKOS]].ba |date=18. 12. 2015 |access-date=10. 1. 2019 |archive-date=3. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221203082131/https://akos.ba/u-banja-luci-odrzan-simpozij-posvecen-djelu-i-zivotu-nerkeza-smailagica/ |url-status=dead }}</ref> == Djela == Nerkez Smailagić je autor, prevodilac i publicist knjiga s područja pravno-političkih doktrina, hisotorije, filozofije, kulture, civilizacije i islamologije. Prevodio je sa francuskog, njemačkog, engleskog i italijanskog jezika.<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/dva-korifeja-uma-i-duha-koji-spajaju-istok-i-zapad-u-bosni |title=Dva korifeja uma i duha koji spajaju Istok i Zapad u Bosni |work=[[Oslobođenje]] |date= 2. 12. 2017 |access-date=10. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/o-reisu-fehimu-ef-spahi-i-nerkezu-smailagicu-ii |title=O reisu Fehimu ef. Spahi i Nerkezu Smailagiću (II) |work=[[Oslobođenje]] |date= 10. 12. 2017 |access-date=10. 1. 2019}}</ref> Djela: *"Politička vizija Dantea Alighierija" (1964) *"Historija političkih doktrina" (1970) *"Radnička klasa i radnička partija" (1970) *"Klasična kultura islama I" (1973) *"Uvod u Kur'an" (1976) *"Klasična kultura islama II" (1976) *"Leksikon islama" (posmrtno 1990) Prijevodi: *Vitorin Elio "Crveni Karanfil" ("Džepna knjiga", Sarajevo, 1957.) *"Didro o religiji" ("Svjetlost", Sarajevo, 1959.), *Voltaire, "Antireligiozni spisi" ("Svjetlost", Sarajevo, 1959.) *Albert Camus, "Mit o Sizifu" ("Veselin Masleša", filozofska biblioteka "Logos", Sarajevo, 1961. godine, drugo izdanje 1987.) *Cuvillier Armand, "Uvod u sociologiju", ("Veselin Masleša", Sarajevo) *Holbach Paul i Dietrich Freiherr, "Razgolićeno hrišćanstvo ili ispitivanje načela i posljedica kršćanske religije" ("Rad", Beograd, 1963.) *Fridrih Jodl, "Historija etike", prva i druga knjiga na ukupno 963 stranice ("Veselin Masleša", Sarajevo, 1975.) *Georges Friedmann i Pierre Naville, "Sociologija rada" na 730 stranica u prijevodu Sadete Zahirović i Nerkeza Smailagića ("Veselin Masleša", Sarajevo, 1972.) *Henry Corbin, "Historija islamske filozofije", 326 stranica ("Veselin Masleša", Sarajevo, 1977.) *Joseph von Hammer, "Historija Turskog Osmanskog carstva" u tri toma na 1.658 stranica *Muhammed Hamidullah "Muhammed a.s. - Život", u dva toma na 825 stranica (treće izdanje, "El-Kalem", Sarajevo, 1990.) *Leksikon Islama *Bruno Bisio "Psiha i droga" Teorijski i stručni članci: *"Babef - revolucionarni tribun ugnjevatanih", časopis Pregled 11-12, 1953. *"Odnos revolucije i prava", Pregled, 3/1954. *"Problem advokature u Platonovim djelima", Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu broj 2/1954. *"Političke ideje glosatora" u Godišnjaku Pravnog fakulteta u Sarajevu, broj 3/1955. == Kritike == {{citat |Nerkez je odmalehna bio veoma vrijedan, discipliniran, te nadasve inteligentan i odličan u svemu. Ako je trebalo ići u školu, on je bio najbolji đak, ako je trebalo igrati lopte, on je bio najbolji igrač, ako je trebalo učiti Jasin, on je i tu bio prvi. |[[Muhamed Filipović]] }} {{citat |Nerkez Smailagić nije gubio samopouzdanje ni u najvećim nedoumicama, uvjeren da se sudbina zbiva neminovno tako, da nam otvara oblasti rada za našu veličinu, za našu radost i za našu nesreću … Znao je da Bog tragedijom dariva samo pravog čovjeka. Njegov fatalizam bio je živo jedinstvo bezbrižnosti i pouzdanosti, vjere i uživanja, tajanstva i nedužnosti. – A u svemu je uvijek bilo neke nekonvencionalnosti, nekog po malo precioznog kaprica, ekstravagancije, neke diskretne namještenosti, igre … nečeg nestvarnog, izmišljenog i lakog – i opet, opet hedonističkog. On je uvijek htio biti osobit, u sporu s banalnošću, odbijajući prostaštvo. Izabrao je svoj lik i gradio ga uporno, nikad bez određene sjete, nikad bez nostalgične ironije. Bio je Europejac s islamskim srcem.<ref>{{cite web |url=https://radiogornjigrad.wordpress.com/2013/09/22/vlado-gotovac-nerkez-smailagic-bio-je-europejac-s-islamskim-srcem/ |title=Vlado Gotovac: Nerkez Smailagić bio je Europejac s islamskim srcem |work=radiogornjigrad |access-date=10. 1. 2019}}</ref> |[[Vlado Gotovac]] }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/29_30/010_ENES_KARIC.pdf ISLAMSKO MIŠLJENJE NERKEZA SMAILAGIĆA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919115133/https://ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/29_30/010_ENES_KARIC.pdf |date=19. 9. 2020 }}, ibn-sina.net {{DEFAULTSORT:Smailagić, Nerkez}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Bošnjaci]] oih9yz4yflzzk7n8bd7xfo49pqyruvw Eurosong 2020. 0 453682 3892264 3751888 2026-06-01T10:43:25Z Panasko 146730 3892264 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2020. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 12. maj 2020. | drugo_polufinale = 14. maj 2020. | finale = 16. maj 2020. | mjesto_održavanja = {{ZID|Holandija}} | voditelji = | dirigent = | režiser = Marnix Kaart<br />Marc Pos | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = Sietse Bakker<br />Inge van de Weerd | emiter = AVOTROS, NOS, NPO | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = Open up. | broj_učesnika = 41 | debitiranje = | povratak = {{ZID|Bugarska}}<br />{{ZID|Ukrajina}} | odustajanje = {{ZID|Crna Gora}}<br />{{ZID|Mađarska}} | sistem_glasanja = Svaka država dodjeljuje po 12, 10 i od 1 do 8 poena svojim omiljenim pjesmama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2019.|2019]] | ovo_takmičenje = 2020 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2021.|2021]] }} [[Datoteka:ESC 2020 Map.svg|mini|344x344px| {{Legenda|green|Zemlje koje su izabrale svoju pjesmu i/ili izvođača}} {{Legenda|orange|Zemlje koje su se takmičile u prošlosti, ali neće 2020.}}]] '''Eurosong 2020.''' trebao je biti 65. izdanje [[Eurosong]]a, u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], u maju 2020. nakon što je nizozemski predstavnik, [[Duncan Laurence]], pobijedio s pjesmom "Arcade" na takmičenju u [[Izrael]]u prethodne godine. Zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije koronavirusa]] Eurosong 2020. nije održan. == Mjesto održavanja == Takmičenje se trebalo održati u Nizozemskoj, nakon pobjede Nizozemske na [[Eurosong 2019.|Eurosongu 2019.]] kada ih je predstavljao Duncan Laurence s pjesmom "Arcade". Pripreme za organizaciju takmičenja 2020. počele se u noći nakon pobjede u [[Tel Aviv|Tel Avivu]], kako je supervizor EBU-a Jon Ola Sand uručio nizozemskom emiteru AVROTROS uputstva i USB s alatima kako bi počeli s pripremom takmičenja. AVROTROS će organizirati takmičenje u saradnji s televizijskim kućama NPO i NOS.<ref>{{Cite web|url=https://pers.npo.nl/npo-avrotros-and-nos-to-organize-2020-eurovision-song-contest/|title=NPO, AVROTROS and NOS to organize 2020 Eurovision Song Contest|website=NPO, AVROTROS and NOS to organize 2020 Eurovision Song Contest|language=nl|access-date=17. 10. 2019|archive-date=23. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190523192828/https://pers.npo.nl/npo-avrotros-and-nos-to-organize-2020-eurovision-song-contest/|url-status=dead}}</ref> === Faza nadmetanja === Prema ministru Nizozemske, Mark Rutteu, nekoliko sati nakon pobjede Nizozemske, nekoliko gradonačelnika već je prijavilo svoj grad za domaćina.<ref>{{Cite web|url=https://myprivacy.dpgmedia.net/?siteKey=V9f6VUvlHxq9wKIN&callbackUrl=https%3A%2F%2Fwww.ad.nl%2Fprivacy-gate%2Faccept%3FredirectUri%3D%252fdossier-songfestival-2019%252fsongfestivalbaas-komt-snel-op-bezoek-bij-avrotros-locatie-festijn-nog-onbekend%257ea405c2b5%252f|title=Privacy settings|website=myprivacy.dpgmedia.net|access-date=17. 10. 2019|archive-date=23. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200123060905/https://myprivacy.dpgmedia.net/?siteKey=V9f6VUvlHxq9wKIN&callbackUrl=https%3a%2f%2fwww.ad.nl%2fprivacy-gate%2faccept%3fredirectUri%3d%252fdossier-songfestival-2019%252fsongfestivalbaas-komt-snel-op-bezoek-bij-avrotros-locatie-festijn-nog-onbekend%257ea405c2b5%252f|url-status=dead}}</ref> Gradovi su formalno počeli slati svoje kandidature od 29. maja 2019:<ref>{{Cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2020/event|title=Eurovision Song Contest 2020: Rotterdam|website=Eurovisionworld|access-date=17. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://pers.npo.nl/gaststeden-eurovisie-songfestival-meld-u/|title=Gaststeden Eurovisie Songfestival: meld u!|website=Gaststeden Eurovisie Songfestival: meld u!|language=nl|access-date=17. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601085248/https://pers.npo.nl/gaststeden-eurovisie-songfestival-meld-u/|archive-date=1. 6. 2019|url-status=dead}}</ref> * U prvoj polovini juna 2019, svi gradovi koji su se prijavili dobit će kriterije koji su potrebni za domaćinstvo. * Gradovi će zatim dobiti četiri sedmice da popune formulare i pošalju ih televizijskoj kući u prvoj polovini jula 2019. * TV kuće imaju opciju posjetiti sve gradove koji su se prijavili za domaćinstvo sredinom jula. * Grad domaćin bit će odabran na konzultacijama s EBU-om nakon što su emiteri posjetili sve gradove, i nakon što su gradovi poslali svoje kandidature TV kućama do sredine jula. * Ako sve bude išlo po planu, grad domaćin trebao bi biti objavljen krajem augusta.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/05/30/israel-eurovision-2020/|title=Israel: Eurovision 2020 Participation Confirmed|last=Herbert|first=Emily|date=30. 5. 2019|website=Eurovoix|language=en|access-date=17. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2020-host-city-announcement-in-august|title=Eurovision 2020: Host city announcement in August|date=12. 6. 2019|website=Eurovisionworld|access-date=17. 10. 2019}}</ref> {| class="wikitable sortable" !Grad !Arena !Kapacitet |- | rowspan="3" |[[Amsterdam]] |АAmsterdam RAI Exhibition and Convention Centre |13.000 |- |Johan Cruyff Arena |68.000 |- |Ziggo Dome |17.000 |- |[[Arnhem]] |GelreDome |41.000 |- |[[Breda]] |Breepark |13.000 |- |[[Enschede]] |Aerodrom Tvente |10.000 |- |[[Leeuwarden]] |WTC Expo |6.000 |- |[[Maastricht]] |MECC Maastricht |5.000 |- |[[Rotterdam]] |Ahoy Rotterdam |16.000 |- |[[Utrecht]] |Jaarbeurs |11.000 |- | rowspan="2" |[[Den Haag|Haag]] |Stadion Cars Jeans |15.000 |- |Malieveld |15.000 |- |[['s-Hertogenbosch]] |Brabanthallen |10.000 |} == Šeširi == {| class="wikitable" |+ !Šešir 1 !Šešir 2 !Šešir 3 !Šešir 4 !Šešir 5 |- | * [[Albanija]] * [[Austrija]] * [[Hrvatska]] * [[Sjeverna Makedonija]] * [[Slovenija]] * [[Srbija]] * [[Švicarska]] | * [[Australija]] * [[Danska]] * [[Estonija]] * [[Finska]] * [[Island]] * [[Norveška]] * [[Švedska]] | * [[Armenija]] * [[Azerbejdžan|Azerbajdžan]] * [[Bjelorusija]] * [[Gruzija]] * [[Moldavija]] * [[Rusija|Ruska Federacija]] * [[Ukrajina]] | * [[Bugarska]] * [[Kipar]] * [[Grčka]] * [[Malta]] * [[Portugal]] * [[Rumunija]] * [[San Marino]] | * [[Belgija]] * [[Češka]] * [[Irska]] * [[Izrael]] * [[Latvija]] * [[Litvanija]] * [[Poljska]] |} == Zemlje učesnice == === Polufinalisti === {| class="wikitable sortable" |- !Država !Jezik !Izvođač(i) !Naziv pjesme |- |{{ZID|Albanija}} |[[Albanski jezik|albanski]] |[[Arilena Ara]] |"Shaj" |- |{{ZID|Armenija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Athena Manoukian]] |''Chains on You'' |- |{{ZID|Australija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Montaigne]] |"Don't Break Me" |- |{{ZID|Austrija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Vincent Bueno]] |"Alive" |- |{{ZID|Azerbejdžan}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Samira Efendi]] |"Cleopatra" |- |{{ZID|Belgija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Hooverphonic]] |''Release Me'' |- |{{ZID|Bjelorusija}} |[[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] |[[VAL]] |''Da vidna'' |- |{{ZID|Bugarska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Victoria]] |''Tears Getting Sober'' |- |{{ZID|Češka}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Benny Cristo]] |"Kemama" |- |{{ZID|Danska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Ben & Tan]] |"Yes" |- |{{ZID|Estonija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Uku Suviste]] |''What Love Is'' |- |{{ZID|Finska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Aksel]] |"Looking Back" |- |{{ZID|Grčka}} |[[Grčki jezik|grčki]] |[[Stefania]] |"Superg!rl" |- |{{ZID|Gruzija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Tornike Kipiani]] |"Take Me as I Am" |- |{{ZID|Hrvatska}} |[[Hrvatski jezik|hrvatski]] |[[Damir Kedzo]] |<nowiki>''Divlji vjetre''</nowiki> |- |{{ZID|Irska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Lesley Roy]] |''Story of My Life'' |- |{{ZID|Island}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Daði & Gagnamagnið]] |''Gagnamagnið (Think About Things)"'' |- |{{ZID|Izrael}} |[[Engleski jezik|engleski]], [[Amharski jezik|amharski]] |[[Eden Alene]] |Feker libi (ፍቅር ልቤ) |- |{{ZID|Kipar}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Sandro]] |''Running'' |- |{{ZID|Malta}} |[[Engleski jezik|enlgeski]] |[[Destiny Chukunyere]] | |- |{{ZID|Moldavija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Natalia Gordienko]] |''Prison'' |- |{{ZID|Latvija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Samanta Tina]] |"Still Breathing" |- |{{ZID|Litva}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[The Roop]] |''On Fire'' |- |{{ZID|Norveška}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Urlikke]] |''Attention'' |- |{{ZID|Poljska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Alicja Szemplińska]] |''Empires'' |- |{{ZID|Portugal}} |[[Portugalski jezik|portugalski]] |[[Elisa]] |"Medo de sentir" |- |{{ZID|Rumunija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Roxen]] |''Alcohol You'' |- |{{ZID|Rusija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Little Big]] |"Uno" |- |{{ZID|San Marino}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Senhit]] |"Freaky!" |- |{{ZID|Sjeverna Makedonija}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Vasil]] |''You'' |- |{{ZID|Slovenija}} |[[Slovenski jezik|slovenski]] |[[Ana Soklič]] |''Voda'' |- |{{ZID|Srbija}} |[[Srpski jezik|srpski]] |[[Hurricane]] |''Hasta la vista'' |- |{{ZID|Švedska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[The Mamas]] |"Move" |- |{{ZID|Švicarska}} |[[Francuski jezik|francuski]] |[[Gjon's Tears]] |''Répondez-moi'' |- |{{ZID|Ukrajina}} |[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] |[[Go A]] |''Solovey (Соловей)'' |} === Finalisti === {| class="wikitable sortable" |- !Država !Jezik !Izvođač(i !Nazv pjesme |- |{{ZID|Francuska}} |[[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]] |[[Tom Leeb]] |''The Best In Me'' |- |{{ZID|Njemačka}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Ben Dolic]] |''Violent Thing'' |- |{{ZID|Italija}} |[[Italijanski jezik|italijanski]] |[[Diodato]] |"Fai rumore" |- |{{ZID|Španija}} |[[Španski jezik|španski]] |[[Blas Cantó]]<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/11/28/spain-aim-for-song-to-be-selected-by-early-january/|title=Spain: Aim For Song To Be Selected By Early January|last=Granger|first=Anthony|date=28. 11. 2019|website=Eurovoix|language=en|access-date=4. 12. 2019}}</ref> |"Universo" |- |{{ZID|Nizozemska}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[Jeangu Macrooy]] |''Grow'' |- |{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[Engleski jezik|engleski]] |[[James Newman]] |My Last Breath |} == Ostale zemlje == *{{ZID|Andora}} - U martu 2019, andorska TV kuća Ràdio i Televisi d'Andorra (RTVA) izjavila je da će biti otvoreni za saradnju s katalonskom televizijom Televisió de Catalunya (TVC) za učestvovanje u budućim takmičenjima. Dvije televizijske kuće prethodno su sarađivale kada je [[Andora]] debitirala na takmičenju 2004. Međutim, 22. maja 2019. RTVA je potvrdila da neće učestvovati na takmičenju 2020.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/05/22/andorra-rtva-rules-out-eurovision-return-in-2020/|title=Andorra: RTVA Rules Out Eurovision Return in 2020|last=Granger|first=Anthony|date=22. 5. 2019|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> * {{ZID|Armenija}} - Iako nije potvrđeno hoće li [[Armenija]] učestvovati u takmičenju 2020, Facebook stranica Depi Evratesila, emisije koju je Armenija koristila za odabir svojih prijava 2017. i 2018, izjavila je da se raduje izdanju za 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.escdaily.com/armenia-confirms-national-selection-for-2020/|title="Armenia confirms national selection for 2020"|date=26. 5. 2019|website=ESCDaily|language=en-US|access-date=17. 10. 2019|archive-date=27. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190527161927/https://www.escdaily.com/armenia-confirms-national-selection-for-2020/|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} - Lejla Babović, izvršna direktorica [[Radio-televizija Bosne i Hercegovine|BHRT-a]], izjavila je 28. decembra 2018. da je povratak na [[Eurosong]] cilj BHRT-a, ali zbog financijske situacije misli da je povratak ove zemlje na takmičenje vrlo teško moguć.<ref>{{Cite web|url=https://escxtra.com/2018/12/29/bosnia-2020-eurovision-difficult/|title=Bosnia & Herzegovina's "primary goal" is Eurovision comeback but 2020 return "difficult"|date=28. 12. 2018|website=ESCXTRA.com|language=en-US|access-date=17. 10. 2019|archive-date=7. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407182417/https://escxtra.com/2018/12/29/bosnia-2020-eurovision-difficult/|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Crna Gora}} - Šefica crnogorskog izaslanstva Sabrija Vulić izrazila je nadu da će se Montevizija, crnogorski proces izbora za takmičenja 2018. i 2019, proširiti potencijalnim povratkom emisije za 2020. Međutim, RTCG, nije potvrdila hoće li se takav događaj održati i hoće li se koristiti za odabir natjecatelja za 2020.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/05/12/montenegro-aims-for-expanded-montevizija-in-2020/|title=Montenegro: Aims For Expanded Montevizija in 2020|last=Granger|first=Anthony|date=12. 5. 2019|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> * {{ZID|Luksemburg}} - Iako Luksemburg nije učestvovao u takmičenju od 1993, sve je više poziva na povratak na takmičenje. U maju 2019, Anne-Marie David, pobjednica takmičenja Eurosonga 1973. za Luksemburg, pozvala je naciju da se vrati, dok je peticija navijača koja traži povratak iz Luksemburga na natječaj poslana luksemburškoj televiziji RTL Télé Lëtzebuerg (RTL) i Zastupničkom domu. Proteklih godina RTL je izjavio da se neće vratiti na takmičenje zbog financijskih problema i uvjerenja da manji narodi ne mogu uspjeti u modernim Eurovizijskim događanjima.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/05/29/luxembourg-anne-marie-david-pushing-for-nations-eurovision-return/|title=Luxembourg: Anne-Marie David Pushing For Nations Eurovision Return|last=Granger|first=Anthony|date=29. 5. 2019|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> *{{ZID|Mađarska}} - U oktobru 2019. mađarska televizijska kuća Magyar Televízió (MTV) objavila je pravila za izdanje emisije A Dal 2020. koja se tradicionalno koristi kao mađarska selekcijska emisija. Međutim, pravila nisu spominjala Euroviziju. MTV tek treba potvrditi učestvovanje u izdanju 2020.<ref>{{Cite web|url=https://wiwibloggs.com/2019/10/18/viszlat-hungary-mtva-launches-call-for-a-dal-2020-entries-but-makes-no-mention-of-it-as-eurovision-national-selection/243033/|title=Viszlát Hungary? MTVA launches call for A Dal 2020 entries...but makes no mention of it as Eurovision national selection|date=18. 10. 2019|website=wiwibloggs|language=en-US|access-date=25. 10. 2019}}</ref> * {{ZID|Malta}} - 20. januara 2019. potvrđeno je da će se show talent X Factor Malta, s kojim je odabran sudionik takmičenja 2019, prikazivati i drugu sezonu. Međutim, nije potvrđeno da li će se koristiti za odabir Malte za Eurosong 2020.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/01/20/malta-x-factor-malta-will-return-for-a-second-season/|title=Malta: X Factor Malta Will Return For A Second Season|last=Granger|first=Anthony|date=20. 1. 2019|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> *{{ZID|Monako}} 6. augusta 2019 TMC je potvrdila da kneževina neće učestvovati u izdanju 2020 * {{ZID|Slovačka}} - 5. juna 2019. objavljeno je da Radio i Televizija Slovačke (RTVS) neće učestvovati na takmičenju 2020. zbog nedostatka interesa slovačke javnosti. Slovačka je posljednji put učestvovala 2012.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2019/06/05/slovakia-eurovision-song-contest-2020/|title=Slovakia: No Return to the Eurovision Song Contest in 2020|last=Herbert|first=Emily|date=5. 6. 2019|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> * {{ZID|Turska}} - U augustu 2018, İbrahim Eren, generalni direktor turske radiotelevizije (TRT), izjavio je da ''ne mogu emitirati emisiju koja je sadržavala seksualno nesigurne ljude'' (pozivajući se na Conchitu Wurst, pobjednika takmičenja 2014.) ''u vrijeme kada su djeca budna i gledaju televiziju.'' Također je komentirao ''da je EBU odstupila od svojih vrijednosti zbog svojih rukovoditelja, te da se TRT ne slaže sa sustavom podijeljenog žirija / tele-glasovanjem'', koji je uveden 2009.<ref>{{Cite web|url=https://wiwibloggs.com/2018/08/05/turkey-trt-general-manager-return-eurovision/225378/|title=Turkey: TRT's general manager sets conditions for return to Eurovision|date=5. 8. 2018|website=wiwibloggs|language=en-US|access-date=17. 10. 2019}}</ref> === Pridruženi članovi EBU-a === * {{ZID|Kazahstan}} - 22. novembra 2018, Jon Ola Sand, izvršni nadzornik Eurovizije, izjavio je da bi se o učestvovanju Kazahstana trebalo raspraviti u referentnoj grupi takmičenja. Kazahstan je prethodno bio pozvan na učestvovanje na Dječjoj pjesmi Eurovizije 2018. od strane referentne skupine tog takmičenja, iako to nema nikakvog utjecaja na njihovo učestvovanje u glavnom takmičenju.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2018/11/22/kazakhstan-eurovision-participation-needs-to-be-discussed/|title=Kazakhstan: Eurovision Participation 'Needs To Be Discussed'|date=22. 11. 2018|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> === Države koje nisu članice EBU-a === * {{ZID|Katalonija}}- Krajem 2018, katalonski emiter Televisió de Catalunya (TVC) dobio je od katalonskog parlamenta dopuštenje za članstvo u EBU-u. Iako je Katalonija dio Španske, EBU procjenjuje zahtjev za članstvom emitera; Ako EBU prihvati TVC kao članicu, Katalonija bi mogla debitirati na takmičenju 2020.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2018/12/29/catalonia-tv3-receives-approval-of-catalan-parliament-to-push-for-ebu-membership/|title=Catalonia: TV3 Receives Approval of Catalan Parliament to Push for EBU Membership|last=Granger|first=Anthony|date=29. 12. 2018|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> * {{ZID|Kosovo}} - Mentor Shala, generalni direktor Radiotelevizije Kosova (RTK), izjavio je da emiter još uvijek nastoji ostvariti punopravno članstvo u EBU-u i da se nada da će debitirati na takmičenju 2020; RTK je u pregovorima s EBU-om o članstvu. EBU će glasovati o punopravnom članstvu RTK-a u juna 2019; odobrenje će omogućiti emiteru da debitira na natječaju za 2020.<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2018/06/22/kosovo-rtk-to-push-for-full-ebu-membership-next-week/|title=Kosovo: RTK To Push for Full EBU Membership Next Week|last=Granger|first=Anthony|date=22. 6. 2018|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> *{{ZID|Lihtenštajn}} - U augustu 2019, televizija 1 FL TV objavila je da su isključeni u takmičenju 2020. Postaja je pokušala postati članica EBU-a, ali je zaustavila svoje planove kada je redatelj Peter Kölbel, neočekivano umro.<ref>{{Cite web|url=http://esctoday.com/177028/liechtenstein-1-fl-tv-will-not-debut-in-eurovision-2020/|title=Liechtenstein: 1 FL TV will not debut in Eurovision 2020|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|date=7. 8. 2019|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US|access-date=4. 12. 2019|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2020. u Nizozemskoj]] [[Kategorija:2020. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2020.|*]] 9f87fei4dvz8d9n29ktababocosocl6 Nenavište 0 454186 3892051 3873620 2026-05-31T12:30:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3892051 wikitext text/x-wiki '''Nenavište''' je srednjovjekovna [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|bosanska]] [[Župa (srednji vijek)|župa]] koja se protezala uz donji tok [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], a obuhvaćala je prostor oko današnjeg [[Gradačac|Gradačca]] s obje strane rijeke Bosne.<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43359|title=Nenavište {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=30. 6. 2019}}</ref> Teritorijalno je obuhvatala teritorije današnjih opčina [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]] i [[Gradačac]] i bila je jedna od najstarijih [[Usora (oblast)|usorskih]] župa. U izvorima se prvi puta javlja u poveljama bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] izdatim u periodu od 1326. do 1329. godine. Prvi se put spominje 1323., a nestala je nakon [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog]] zauzimanja Bosne 1463. Sjedište župe bio je tvrđava [[Gračac (srednjovjekovni grad)|Gračac]]. Prvi spomen samoga Gradačca nalazi se u jednoj darovnici, koju je izdao [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] u [[Bobovac|Bobovcu]] 18 septembra 1461. godine.<ref>{{Cite web|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/historija|title=Grad Gradačac - Zvanična web stranica - www.gradacac.ba - Historija|website=gradacac.ba|access-date=27. 9. 2019}}</ref> == Također pogledajte == *[[Usora (oblast)]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://bosnae.info/index.php/uloga-znacaj-gradacca-tokom-srednjovjekovne-bosne-bedem-odbrane-sjevernih-granica Uloga i značaj Gradačca tokom srednjovjekovne Bosne – bedem odbrane sjevernih granica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190630102331/http://bosnae.info/index.php/uloga-znacaj-gradacca-tokom-srednjovjekovne-bosne-bedem-odbrane-sjevernih-granica |date=30. 6. 2019 }} *[http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/historija Kratka historija grada i okoline] [[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni]] c5vvrg4gugpbuzlc0i1ko614sqpbfoy Zavist 0 455828 3892010 3883661 2026-05-31T12:09:37Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892010 wikitext text/x-wiki [[Slika:The mad woman-Theodore Gericault-MBA Lyon B825-IMG 0477.jpg|thumb|300px|''Portret dementne žene'' ili ''Monomanijačna ljubomora'' (zvana i ''Hijena iz la Salpêtrière-a''), [[Théodore Géricault]], oko 1819-1822, [[Muzej]] lijepih umjetnosti [[Lyon]] u]] '''Zavidnost''' ili '''zavist''' je [[emocija]] koja se "javlja kada osobi nedostaje tuđi vrhunski kvalitet, dostignuće ili posjedovanje i ili ima prohtjev ili želi da drugima to nedostaje“.<ref name="Parrot, Smith, 1993 ">{{cite journal | last1 = Parrott | first1 = W. G.| last2 = Smith | first2 = R. H. | year = 1993 | title = Distinguishing the experiences of envy and jealousy | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-personality-and-social-psychology_1993-06_64_6/page/906| journal = Journal of Personality and Social Psychology | volume = 64 | issue = 6| pages = 906–920 | doi=10.1037/0022-3514.64.6.906}}</ref> [[Aristotel]] definirao je zavist kao bol pri pogledu na tuđu sreću, potaknutu od „onih koji imaju ono što bismo trebali imati“<ref>[http://classics.mit.edu/Aristotle/rhetoric.mb.txt Rhetoric By Aristotle]</ref>[[Bertrand Russell]] rekao je da je zavist jedan od najsnažnijih uzroka nesretnosti.<ref>{{cite book|title=The Conquest of Happiness|last=Russell|first=Bertrand|publisher=Horace Liveright|year=1930|location=New York City|page=<!-- insert page number -->}}</ref> Ne samo da je zavidna osoba nesretna zbog svoje zavisti, objasnio je Russell, već će ta osoba možda željeti nanijeti nesreću drugima i to u oblicima emocionalnog zlostavljanja i nasilnih djela [[zločin]]a. Iako se na zavist uglavnom gleda kao na nešto negativno, Russell je također vjerovao da je ona i pokretačka snaga rasta ekonomije i da se mora izdržati da bi se postigao sistem [[U korak s Jonesesom|u korak sa Jonesesom]] ". Vjerovao je da upravo to pomaže u održavanju [[demokratija|demokratije]], sistema u kojem niko ne može postići više od bilo koga drugog.<ref>Russell (1930), pp. 90–91</ref> ==Tipovi zavisti== [[File:Giotto - Scrovegni - -48- - Envy.jpg|thumb|''Invidia'', [[alegorija|alegorijska]] bol ([[Giotto di Bondone]], oko 1305-1306]] Zavist se manifestira u neprijateljskom stavu i osjećanju prema drugima koji imaju nešto što smatramo da to više pripada nama. Kao i u [[ljubav]]i, tako i u mržnji i zavisti postoje različite gradacije u samom sadržaju i intenzitetu. Tako ispoljavanje mržnje i zavisti može varirati od blagog neprijateljstva do otvorene [[Agresija|agresije]]. Nedavno su psiholozi sugerirali da postoje dvije vrste zavisti: zlonamjerna zavist i dobroćudna zavist – zlonamjerna zavist koja se predlaže kao bolesna sila koja ruši čovjeka i njegov um i uzrokuje zavidnu osobu da slijepo želi da „heroj“ pati; s druge strane je benigna zavist, koja se spatra vrstom pozitivne motivacijske sile zbog koje osoba teži da bude dobra kao "heroj" – ali samo ako se dobroćudna zavist koristi na pravilan način.<ref>{{cite journal|title=Leveling up and down: the experiences of benign and malicious envy.|display-authors=etal|author=van de Ven N|pmid=19485619|doi=10.1037/a0015669|volume=9|issue=3|journal=Emotion|pages=419–29|year=2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.spring.org.uk/2011/05/why-envy-motivates-us.php|title=Why Envy Motivates Us|publisher=|date=31. 5. 2011}}</ref> Međutim, [[Sherry Turkle]] smatra da pojava društvenih medija i ''selfie'' kulture stvara otuđujući osjećaj psihe "samozavidljivosti", i smatra da to dodatno utiče na problematična područja.<ref>{{cite book|author=Sherry Turkle|title=Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other|url=https://books.google.com/books?id=AjFXDgAAQBAJ|year=2017|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-09366-3}}</ref> Zavist i zlovolja, kao [[emocije]], imaju paralelne strukture.<ref>{{cite web|url=http://www.emotionalcompetency.com/envy.htm|title=Emotional Competency - Envy|website=www.emotionalcompetency.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://sentic.net/hourglass-of-emotions.pdf |title=LNCS 7403 - The Hourglass of Emotions |format=PDF |website=Sentic.net |date= |access-date=28. 5. 2017}}</ref> Jedini tip zavisti koja može imati pozitivne efekte je dobroćudna zavist. Prema istraživačima, dobroćudna zavist može pružiti emulaciju, motivaciju za poboljšanje, pozitivne misli o drugoj osobi i divljenje.<ref>{{cite journal |last1=Lange |first1=Jens |last2=Crusius |first2=Jan |last3=Weidman |first3=Aaron |title=The Painful Duality of Envy: Evidence for an Integrative Theory and a Meta-Analysis on the Relation of Envy and Schadenfreude}}</ref> Ova vrsta zavisti, ako se pravilno kontrolira, može pozitivno uticati na nečiju budućnost, motivirajući nekoga da bude bolja osoba i da uspije.<ref>{{cite journal |last1=van de Ven |first1=Niels |title=Envy and Its Consequences: Why It Is Useful to Distinguish between Benign and Malicious Envy |journal=Social and Personality Psychology Compass |volume=10 |issue=6 |pages=337–349 |doi=10.1111/spc3.12253 |year=2016 }}</ref> Naš ljudski instinkt je izbjegavanje negativnih aspekata u životu, kao što su negativne emocije, zavist. Međutim, ovo negativno emocionalno stanje moguće je pretvoriti u motivacijski alat koji čovjeku može pomoći da postane uspješan u budućnosti. === U kršćanstvu === [[Slika:Jacques Callot, The Seven Deadly Sins - Envy.JPG|thumb|''Sedam smrtnih grijeha - zavist'', gravura [[Jacques Callot]]-a. Zmija i pas simboli za zavist.]] [[Slika:Jheronimus Bosch Table of the Mortal Sins (Invidia).jpg|thumb|right|[[Hieronymus Bosch]], ''[[Sedam smrtnih grijeha]] i Četiri posljednje stvari]]'' [[Slika:Dalbyneder_kirke_vestre_hvælvfag_skibet_hundehoved.jpg|thumb|203x203px|''Envy Arch '' u lađi s gotskom freskom (1511.) čovjeka s [[Cinokepfalija|pasjom glavom]], što simbolizira zavist (Dalbynederska crkva - Dalbyneder Kirke, [[Danska]])]] I u [[Stari zavjet|Starom]] i u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] postoje različiti opisi zavisti i događaja povezani s njom, uglavnom s dramatičnim ishodom. Zavist je jedan od [[sedam smrtnih grijeha]] i u [[Katoličanstvo|rimokatoličanstvu]] i u [[pravoslavlje|pravoslavlju]] . U knjizi ''[[Knjiga postanka]]'', zavist je [[motiv]] za [[Cain i Abel|Caina]], tako što je zavidio Abelu jer je [[Bog]] favorizirao Abelovu žrtvu iznad Kajinove.<ref>{{cite web|url=http://www.biblegateway.com/passage/?search=1Corinthians%203.3&version=ESV;NIVUK;ASV;AMP;NKJV|title=1Corinthians 3.3 ESV;NIVUK;ASV;AMP;NKJV - for you are still of the flesh. For - Bible Gateway|publisher=}}</ref> Zavist je među porivims koji dolaze iz srca, uprkos osobi.<ref>{{cite web|url=http://www.biblegateway.com/passage/?search=Mark%207.14-23&version=ESV|title=Mark 7.14-23 ESV - What Defiles a Person - And he called - Bible Gateway|work=Bible Gateway|access-date=23. 3. 2016}}</ref> Cijelo je tijelo puno tame kada je oko, svjetiljka tijela, loša.<ref>{{cite web|url=http://www.biblegateway.com/passage/?search=Luke%2011.34-36&version=ESV|title=Luke 11.34-36 ESV - Your eye is the lamp of your body. When - Bible Gateway|work=Bible Gateway|access-date=23. 3. 2016}}</ref> Onaj kome je drago zbog nesreće, neće proći nekažnjeno, rekao je [[Salomon]].<ref>{{cite web|url=http://www.biblegateway.com/passage/?search=Proverbs%2017.5&version=ESV|title=Proverbs 17.5 ESV - Whoever mocks the poor insults his - Bible Gateway|work=Bible Gateway|access-date=23. 3. 2016}}</ref> Zavist uništava zdravlje tijela, čineći kosti truhlima.<ref>{{cite web|url=http://www.biblegateway.com/passage/?search=Proverbs14.30&version=ESV|title=Proverbs14.30 ESV - A tranquil heart gives life to the - Bible Gateway|work=Bible Gateway|access-date=23. 3. 2016}}</ref> i zabrana nasljeđivanja [[Božije kraljevstvo|Božijeg kraljevstva]].<ref>{{cite web|url=http://www.biblegateway.com/passage/?search=Galatians%205.19-21&version=ESV|title=Galatians 5.19-21 ESV, - Now the works of the flesh are evident: - Bible Gateway|work=Bible Gateway|access-date=23. 3. 2016}}</ref> ===U islamu=== U [[islam]]u je zavist (hassad حسد na arapskom jeziku) nečistoća srca i može uništiti nečija dobra djela. Morate biti zadovoljni onim što je [[Bog]] htio i u što vjeruje pravda Stvoritelja. [[Musliman]] ne bi smio dopustiti da mu zavist dozvoli da bude zavidna osoba. [[Muhammed]] je rekao: "Ne zavidite jedni drugima, ne mrzite jedni druge, ne suprotstavljajte se drugima i ne prekidajte odnose, radije budite [[Allah]]ove sluge kao braća. Nije dozvoljeno da se musliman razdvoji od njegova brata duže od tri dana da se ne sastanu, a jedan zanemaruje drugog, a najbolji je onaj koji inicira [[namaz]]. "Sahih al-Bukhari" [Eng. Trans. 8/58 no. 91], Sahih Muslim [Eng. Trans. 4/1360 no. 6205, 6210] Musliman može poželjeti sebi takav blagoslov koji ima neko drugi, ne želeći da ga oduzme drugoj osobi. To je dozvoljeno i ne naziva se ''hasad''. Umjesto toga, zove se ''ghibtah''. "Ne treba biti zavidan, osim u dva slučaja: (prema) osobi kojoj je Allah dao mudrost, i koja time upravlja i uči je pred ljudima, i (prema) osobi kojoj je Allah dodijelio bogatstvo i imovinu zajedno sa snagom da ga troši u uzroku Istine" [Al-Bukhaari & Muslim] == Također pogledajte== *[[Ljubomora]] * [[Narcizam]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi== {{commonscat|Envious}} * [http://plato.stanford.edu/entries/envy/ Stanford Encyclopedia of Philosophy entry] * [http://www.biblegateway.com/ Bible, English Standard Version Revised, 1971] * [http://www.mellenpress.com/mellenpress.cfm?bookid=6363&pc=9 ''The Envy of Excellence: Administrative Mobbing of High-Achieving Professors''. Lewiston] *[http://www.digital-development-debates.org/issue-17-sharing--values--generous-envy.html ''Generous Envy''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190926203716/http://www.digital-development-debates.org/issue-17-sharing--values--generous-envy.html |date=26. 9. 2019 }} {{Osjećaji}} [[Kategorija:Osjećaji]] [[Kategorija:Ponašanje]] ps8dml792t41n9xte3f067g1ctyjssp Spisak sistema taksonomije biljaka 0 456390 3891985 3883713 2026-05-31T12:01:05Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891985 wikitext text/x-wiki [[slika:Linné-Systema Naturae 1735.jpg|thumb|200px|Pionirski objavio je [[Carl Linnaeus|Linnaeus]] u djelu ''[[Systema Naturae]]'', [[Leiden]], 1735]] Ovaj '''spisak sistema taksonomije biljaka''' predstavlja "takonomske sisteme" koji su primjenjivani u klasifikaciji biljaka, tokom minulih epoha razvoja [[taksonomija|taksonomije]]. Termin [[taksonomski sistem]] je koherentna cjelina prosudbi [[alfa taksonomija|taksonomije]] o opisivanju i postavljanju razmatranih [[takson]]a. To je samo "sistem" ako se primijeni na velikoj grupi takvih taksona (naprimjer, na svim [[cvjetnica]]ma). Za ovu listu postoje dva glavna kriterija. Sistem mora biti [[taksonomija|taksonomski]], koji se bavi mnogim biljkama i njihovim [[botaničko ime|botaničkim imenima]]. Drugo, to mora biti sistem, tj. baviti sistematskim odnosima biljaka. Iako su razmišljanja o odnosima biljaka započela mnogo ranije (vidi [[Historija sistematike biljaka]]), takvi su sistemi zaista nastali tek u 19. stoljeću, kao rezultat sve većeg priliva novonastalih taksona, otkrivenih širom svijeta. U 18. stoljeću postojali su neki rani pokušaji, koji su možda prekursorni, a ne puni taksonomski sistemi. Miljokazni događaj bio je objavljivanje [[Carl Linnaeus|Linnaeusove]] knjige „[[Species Plantarum]] '' koja služi kao polazna tačka [[binomna nomenklatura|binarne nomenklatute]] za biljke. Po svojoj veličini ovo bi se moglo kvalificirati na ovoj listi, ali ne bavi se odnosima, nego raspoređivanjem biljaka u rodove. Treba imati na umu da sistem nije nužno monolitan i često prolazi kroz nekoliko faza razvoja što rezultira u nekoliko njegovih verzija. Kada se sistem široko usvoji, mnogi će autori usvojiti sopstvenu posebnu verziju sistema. [[Cronquistov system]] je dobro poznat u mnogim verzijama. ==Hronologija sistema == === Prelineovski === *:[[Theophrastus]]ova klasifikacija *::''Theophrastusova ''Historia Plantarum'' (''Enquiry into Plants''), oko 300. godine p. n. e. *::''[[Causes of Plants]]'', oko 300 godine p. n. e. *:[[Dioscorides]]ova klasifikacija *::''De Materia Medica (Dioscorides)'', oko 60. godine n. e. *:[[Albertus Magnus]]ova klasifikacija *::''[[De Vegetabilibus]]ova'', oko 1256. [https://archive.org/details/mobot31753000811098] *:[[Caesalpino]]ova klasifikacija *::''[[De Plantis]]ova'', 1583. *:[[John Gerard]] classification *:: ''Herball, or Generall Historie of Plantes'', 1597. *:[[Gaspard Bauhin]]ova klasifikacija c *:: ''Pinax theatri botanici'', 1623. *:[[John Ray]]ova klasifikacija *:: '' Rayova Historia Plantarum'', 1686.–1704. *:[[Joseph Pitton de Tournefort|Tournefort]]ova klasifikacija *:: ''Éléments de botanique'', 1694. === Od Linnaeusa do Darwina=== * [[Lineovska taksonomija|Lineovski sistemi]] *:''Systema Naturae'', 1. izdanje, 1735. *:10. Izdanje ''Systema Naturae'', 1758 (vol. 1), 1759 (vol. 2). Početak [[zoološka nomenklatura|zoološke nomenklature]] *:''Species Plantarum'', 1753. Početak [[botanička nomenklatura|botaničke nomenklature]]. *:''Genera Plantarum'', 1737. (1. izdanje), 1753. (5. izdanje). *:''Philosophia Botanica'', 1751. *[[Adansonov sistem]] *: ''Familles naturelles des plantes'', 1763. * [[de Jussieuov sistem]] *:{{cite book|author =Antoine Laurent de Jussieu|year = 1789|title = Genera Plantarum, secundum ordines naturales disposita juxta methodum in Horto Regio Parisiensi exaratam|url =https://archive.org/details/bub_gb_MUihA_-mTZIC}} *:(raspoloživo online na linku [http://gallica.bnf.fr/ Gallica]) * [[de Candolleov sistem]] *:<ref>{{cite book|author = A. P. de Candolle|year = 1819|edition=2nd|title = Théorie élémentaire de la botanique, ou exposition des principes de la classification naturelle et de l'art de décrire et d'etudier les végétaux}} *:{{cite book|author = A. P. de Candolle|year = 1824–1873|title = Prodromus systemati naturalis regni vegetabilis sive enumeratio contracta ordinum, generum specierumque plantarum huc usque cognitarum, juxta methodi naturalis normas digesta|url = https://archive.org/details/prodromussystem06candgoog|display-authors=etal}}</ref> *:(dostupno online na linku [http://gallica.bnf.fr/ Gallica]) * [[O Prirozenosti Rostlin|Berchtoldov i Preslov sistem]] *: [[Friedrich von Berchtold|Berchtold]]ov i [[Jan Svatopluk Presl|Preslov]]. ''O Prirozenosti Rostlin'', 1820. * [[Dumortier|Dumortierov sistem]] *:<ref>{{cite book|last1Barthélemy-Charles Du Mortier|title=Analyse des familles des plantes :avec l'indication des principaux genres qui s'y rattachent|date=1829|publisher=Casterman|location=Tournay|url=https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/443#/summary|language=french|access-date=16. 1. 2016|ref=harv}}</ref> * [[Lindleyov sistem]] *:<ref>{{cite book|author = John Lindley|year = 1830|title = An Introduction to the Natural System of Botany|url = https://archive.org/details/introductiontona00lind}}</ref> *:(dostupno online na linku [https://www.biodiversitylibrary.org/item/31944#page/57/mode/1up BHL]) *:<ref>{{cite book|author =John Lindley|year = 1845|title = The Vegetable Kingdom}}</ref> *:(dostupno online na linku [https://www.biodiversitylibrary.org/item/32198#page/11/mode/1up BHL]) * [[Bentham-Hookerov sistem]] *:<ref>{{cite book|author = George Bentham & Joseph Dalton Hooker|year = 1862–1883|title = Genera plantarum ad exemplaria imprimis in herbariis kewensibus servata definita. 3 volumes}}</ref> *:(dostupno online na linku [http://gallica.bnf.fr/ Gallica]) * [[Henri Ernest Baillon|Baillonov sistem]] *:<ref>{{cite book|author = Henri Ernest Baillon|year = 1867–1894|title = Histoire des plantes. 13 volumes}}</ref> === Postdarvinski – filetički === * [[Eichlerov sistem]]<ref>{{cite book|author = August W. Eichler|year = 1883|edition=3rd|title = Syllabus der Vorlesungen über Phanerogamenkunde}}</ref> *[[Philippe Van Tieghem|Van Tieghemov sistem]]<ref>{{cite book|last1=Van Tieghem|first1=Philippe Édouard Léon|authorlink=Philippe Van Tieghem|title=Traité de botanique|author2=(1884; 2nd ed., 1891)|publisher=Savy|location=Paris|url=https://books.google.com/books?id=rixemtL-zoIC |access-date=27. 12. 2015|language=french|year=1891}}</ref> *[[Englerov sistem]]<ref>{{cite book|author = Adolf Engler & Karl Anton Eugen Prantl |author2= (1887–1915; 2nd edition, 1924–) |title = Die Natürlichen Pflanzenfamilien|year = 1891 |url = https://archive.org/details/dienatrlichenpfl32pran }}</ref><ref>{{cite book|author = Adolf Engler|year = 1892|title = Syllabus der Vorlesungen über specielle und medicinisch-pharmaceutische Botanik''in further editions, ''Syllabus der Pflanzenfamilien''}}</ref> * Dalla Torre-Harmsov sistem<ref>{{cite book|author=Karl Wilhelm von Dalla Torre & Hermann Harms|year = 1900–1907|title = Genera Siphonogamarum, ad systema Englerianum conscripta|url=https://archive.org/details/generasiphonogam00dalluoft}}</ref> * [[Besseyov sistem]] <ref>Charles E. Bessey (1907).[https://www.biodiversitylibrary.org/item/94530#page/329/mode/1up A Synopsis of Plant Phyla". Univ. Nebraska Studies 7: 275–358.]</ref><ref>{{cite journal|author = Charles E. Bessey|year = 1915|title = The phylogenetic taxonomy of flowering plants|journal = Annals of the Missouri Botanical Garden|volume = 2|pages = 109–164|doi = 10.2307/2990030|jstor = 2990030|issue = 1/2}}</ref> * [[Wettsteinov sistem]]<ref>{{cite journal|author = Richard Wettstein|author2 = (in two volumes, 1901-1908; 2nd edition, 1911; 3rd edition, 1923-24; 4th edition, 1933–35) |title= Handbuch der systematischen Botanik|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1911-09-07_87_2184/page/n2|journal = Nature |volume = 87 |issue = 2184 |pages = 308 |bibcode = 1911Natur..87..308W |year = 1911 |doi = 10.1038/087308a0 |hdl = 2027/chi.095529285}}</ref> *[[Alfred Barton Rendle|Rendleov]] sistem *Alfred Barton Rendle.''Klasifikacija cvjetnica'' 1904, 1925. *[[Johannes Paulus Lotsy|Lotsyjev]] sistem<ref>''Vorträge über botanische Stammesgeschichte, gehalten an der Reichsuniversität zu Leiden. Ein Lehrbuch der Pflanzensystematik.''</ref> 1907–1911 *[[Hans Hallier|Hallierov sistem]]<ref>{{cite journal|last1=Hallier|first1=H|authorlink=Hans Hallier|title=L'origine et le système phylétique des angiospermes exposés à l'aide de leur arbre généalogique|journal=Archives Néerlandaises des Sciences Exactes et Naturelles, Série III. B|volume=1|pages=146–234|year=1912}}</ref> *[[Eugenius Warming|Warmingov sistem]]<ref>{{cite book|last1=Warming|first1=Eugenius|authorlink=Eugenius Warming|title=Frøplanterne (Spermatofyter)|date=1912|publisher=Gyldendalske Boghandel Nordisk Forlag|location=Kjøbenhavn|language=danish|url=https://books.google.com/books?id=TVU-AQAAMAAJ|access-date=28. 12. 2015|ref=harv}}</ref> * [[Hutchinsonov sistem]]<ref>{{cite book|author = John Hutchinson|author2= (two volumes, 1926–1934; 2nd edition 1959; 3rd edition, 1973) |title= The families of flowering plants, arranged according to a new system based on their probable phylogeny|year = 1959|url = https://archive.org/details/familiesofflower0001jhut}}</ref> * [[Vittorio Calestani|Calestanijev sistem]]<ref>{{cite journal|last1=Calestani|first1=Vittorio|authorlink=Vittorio Calestani|title=Le origini e la classificazione delle Angiosperme|url=http://www.sbn.it/opacsbn/opaclib?db=solr_iccu&sort_access=&rpnquery=%2540attrset%2Bbib-1%2B%2B%2540attr%2B1%253D5032%2B%2540attr%2B4%253D1%2B%2522IT%255C%255CICCU%255C%255CLO1V%255C%255C146392%2522&totalResult=29&select_db=solr_iccu&saveparams=false&nentries=1&rpnlabel=+Nomi+%3D+IT%5CICCU%5CLO1V%5C146392+&searchForm=opac%2Ficcu%2Ferror.jsp&do_cmd=search_show_cmd&resultForward=opac%2Ficcu%2Ffull.jsp&brief=brief&&fname=none&from=13|journal=Archo. Bot. Sist. Fito-Geogr. Genet.|date=1933|volume=9|pages=274–311|ref=harv}}{{Mrtav link}}</ref> *[[Yojiro Kimura|Kimurin sistem]]<ref>{{cite journal|last1=Kimura|first1=Yojiro|authorlink=Yojiro Kimura|title=Système et phylogénie des monocotyledones|journal=Notulae Systematicae, Herbier du Muséum de Paris|date=1956|volume=15|pages=137–159|url=http://eurekamag.com/research/025/635/025635656.php|ref=harv}}</ref> *[[Lyman David Benson|Bensonov]] sistem<ref>Lyman David Benson (1957): Plant Classification</ref> *[[Louis Emberger|Embergerov sistem]]<ref>{{cite book|last1=Chaudefaud|first1=Marius|last2=Emberger|authorlink2=Louis Emberger|first2=Louis|title=Traité de Botanique systématique 2 vols.|date=1960|publisher=Masson|location=Paris|ref=harv}}</ref> *[[Melchiorov sistem]]<ref>{{cite book|author = Hans Melchior |year=1964 |editor= Adolf Engler |title= Syllabus der Pflanzenfamilien |url = https://archive.org/details/syllabusderpflan02engl |edition= 12th edition, ''II. Band''}} (also known as modified Engler system, in [[Angiospermae]])</ref> *[[Takhtajanov sistem]]<ref>{{cite book |author=Armen Takhtajan|author2= (in Russian, 1966) |title= A system and phylogeny of the flowering plants}}</ref><ref>{{cite book |author= Armen Takhtajan |author2= (1969, transl. from Russian by C. Jeffrey) |title= Flowering plants: origin and dispersal |isbn= 978-0-05-001715-9}}</ref><ref>{{cite journal |author=Armen Takhtajan |year=1980 |title= Outline of the classification of flowering plants (Magnoliophya)|journal = Botanical Review|volume = 46|issue = 3|pages = 225–359|doi = 10.1007/BF02861558}}</ref><ref>{{cite book|author = [[Armen Takhtajan|A. Takhtajan]]|year = 1997|title = Diversity and classification of flowering plants|url = https://archive.org/details/diversityclassif0000takh|isbn = 978-0-231-10098-4}}</ref> * [[Cronquistov sistem]]<ref>{{cite book|author = Arthur Cronquist|author2= (1968; 2nd edition 1988) |title= The evolution and classification of flowering plants|url = https://archive.org/details/evolutionclassif0000cron|isbn = 978-0-89327-332-3|year= 1988}}</ref><ref>{{cite book|author = Arthur Cronquist|year = 1981|title = An integrated system of classification of flowering plants|url = https://archive.org/details/integratedsystem0000cron|isbn = 978-0-231-03880-5}}</ref> * [[Thorneov sistem]]<ref>{{cite journal|author =Robert Folger Thorne|year = 1968|title = Synopsis of a putative phylogenetic classification of flowering plants|journal = Aliso|volume = 6|pages = 57–66 | issue=4|doi = 10.5642/aliso.19680604.06}}</ref><ref>{{cite journal|author = Robert Folger Thorne|year = 1983|title = Proposed new alignments in the angiosperms|journal = Nord. J. Bot.|volume = 3|pages = 85–117|doi = 10.1111/j.1756-1051.1983.tb01447.x}}</ref><ref>{{cite journal|author = Robert Folger Thorne|year = 1992|title = Classification and geography of flowering plants|journal = Botanical Review|volume = 58|issue = 3|pages = 225–348|doi = 10.1007/BF02858611}}</ref><ref>{{cite journal|author = Robert Folger Thorne|year = 1992|title = An updated phylogenetic classification of the flowering plants|journal = Aliso|volume = 13|pages = 365–389}}</ref><ref>{{cite journal|author =Robert Folger Thorne|year = 2000|title = The classification and geography of the flowering plants: dicotyledons of the class Angiospermae|journal = Botanical Review|volume = 66|issue = 4|pages = 441–647|doi = 10.1007/BF02869011}}</ref> *[[Stebbinsov sistem]]<ref>G. Ledyard Stebbins (1974): ''Flowering plants: evolution above the species level''. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press, [https://books.google.com/books?id=L1jwAAAAMAAJ]. [System followed by Vernon Heywood|Heywood, V.H. (ed., 1978). ''Flowering plants of the world''. Oxford: Oxford University Press, [https://books.google.com/books?id=foPwAAAAMAAJ].</ref> * [[Dahlgrenov sistem]]<ref>{{cite journal|author = Rolf Martin Theodor Dahlgren|year = 1975|title = A system of classification of angiosperms to be used to demonstrate the distribution of characters|journal = Bot. Notiser|volume=128|pages =119–147}}</ref><ref>{{cite journal|author = R.M.T. Dahlgren|year = 1980|title = A revised system of classification of angiosperms|journal = Bot. J. Linn. Soc. |volume = 80|issue = 2|pages = 91–124|doi = 10.1111/j.1095-8339.1980.tb01661.x}}</ref><ref>{{cite journal|author = R.M.T. Dahlgren|year = 1983|title = General Aspects of Angiosperm Evolution and Macrosystematics|journal = Nordic Journal of Botany |volume = 3|pages = 119–149|doi = 10.1111/j.1756-1051.1983.tb01448.x}}</ref><ref>{{cite book|author = R.M.T. Dahlgren & al.|year = 1985|title = The families of the monocotyledons: structure, evolution, and taxonomy|isbn = 978-0-387-13655-4}}</ref><ref>{{cite journal|author = Gertrud Dahlgren|year = 1989|title = An updated Angiosperm Classification|journal = Botanical Journal of the Linnean Society|volume = 100|issue = 3|pages = 197–203|doi = 10.1111/j.1095-8339.1989.tb01717.x}}</ref> *[[Goldbergov sistem]]<ref>{{cite journal|author = Aaron Goldberg|year = 1986|title = Classification, Evolution and Phylogeny of the Families of Dicotyledons|journal = Smithsonian Contributions to Botany|volume = 58|issue = 58|pages = 1–314|doi=10.5479/si.0081024x.58}} (available online: Full text (PDF)</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20060916230023/http://www.sil.si.edu/smithsoniancontributions/Botany/pdf/sctb-0058.pdf here]) [there is also a comparison among 11 Dicotyledons systems since 1960 until 1985]</ref><ref>{{cite journal|author = Aaron Goldberg|year = 1989|title = Classification, Evolution and Phylogeny of the Families of Monocotyledons|journal = Smithsonian Contributions to Botany|volume = 71|issue = 71|pages = 1–73|doi=10.5479/si.0081024x.71}}</ref> dostupno online na linku:[http://www.sil.si.edu/smithsoniancontributions/Botany/pdf/scb-0071.pdf here]{{dead link|date=januar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})</ref> * [[Kubitzki system]] (1990- )<ref>{{cite book |author= Klaus Kubitzki & al.|author2= (1990 ongoing) |title = The Families and Genera of Vascular Plants}}</ref> * [[Alexey B.Shipunov|Shipunovljev sistem]] (1991. –) *:(dostupan online na linku [http://ashipunov.info/shipunov/ang/current/syang.pdf Full text PDF ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228085702/http://ashipunov.info/shipunov/ang/current/syang.pdf |date=28. 2. 2014 }}) * [[Revealov sistem]] (1997.)<ref>[https://web.archive.org/web/20130702041527/http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/systems/reve1.html Reveal System of Classification 1997]</ref> * [[Juddov sistem]] (1999.–2016.) *: ([[APG|Modificirani APG]])<ref>{{cite book|last=Judd|first=Walter S.|title=Plant systematics: a phylogenetic approach. 3rd ed.|year=2008|publisher=Sinauer Associates|isbn=978-0-87893-407-2|url=https://books.google.com/books?id=kr3uAAAAMAAJ|access-date=29. 1. 2014}}</ref><ref>{{cite book|last=Judd|first=Walter S.|title=Plant systematics: a phylogenetic approach. 4th ed.|year=2016|publisher=Sinauer Associates|isbn=978-1-60535-389-0|url=http://www.sinauer.com/plant-systematics-a-phylogenetic-approach-817.html|access-date=24. 12. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161225080234/http://www.sinauer.com/plant-systematics-a-phylogenetic-approach-817.html|archive-date=25. 12. 2016}}</ref> * [[Grupa za filogeniju angiospermi|APG]] sistem *:[[APG sistem|APG I]] (1998.)<ref>{{cite journal |author= APG|year = 1998 |title= An ordinal classification for the families of flowering plants|journal = Annals of the Missouri Botanical Garden |volume= 85 |pages= 531–553 |doi = 10.2307/2992015 |jstor= 2992015|issue = 4}}</ref><ref>{{cite book |authorlink= Walter S. Judd |author=W.S. Judd & al. |author2= (1999; 2nd edition, 2002) |title= Plant systematics: a phylogenetic approach |isbn=978-0-87893-403-4|year=2002}}</ref> *: [[APG II sistem|APG II]] (2003.)<ref>{{cite journal|author = APG|year = 2003|title = An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II|journal = Botanical Journal of the Linnean Society|volume = 141|issue = 4|pages = 399–436|doi = 10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x}}</ref> *::(dostupno online na linku [http://www.doi.org/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x Abstract] | [http://www.doi.org/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x Full text (HTML)] | [http://www.doi.org/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x Full text (PDF)]) *: [[APG III sistem|APG III]] (2009.)<ref>{{cite journal|author = APG|year = 2009|title = An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III.|journal = Botanical Journal of the Linnean Society|volume = 161|issue = 2|pages = 399–436|doi = 10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x}}</ref> *::(dostupno online na linku [https://wayback.archive-it.org/all/20170525104318/http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x/abstract]) *: [[APG IV sistem|APG IV]] (2016.)<ref>{{cite journal |last = APG IV |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV |year=2016 |journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181 |issue=1 |pages=1–20 |doi=10.1111/boj.12385 |ref=harv}}</ref> ==Ostali sistemi== * [[Friedrich Gottlieb Bartling|Bartlingov]] sistem ([https://archive.org/details/ordinesnaturale00bartgoog]) * [[Miloš Deyl|Deylov]] sistem * [[Stephan Ladislaus Endlicher|Endlicherov]] sistem ([https://www.biodiversitylibrary.org/item/32198#page/52/mode/1up]) * [[Felix Eugen Fritsch|Fritschov]] sistem ([[alge]], [https://books.google.com/books?id=hOa74Hm4zDIC&lpg=PP1&hl=pt-BR&pg=PA24#v=onepage&q&f=false]) * [[Alfred Gundersen|Gundersenov]] sistem * [[Hans Hallier|Hallierov]] sistem * [[Hoek-Mann-Jahnsov sistem]] ([[alge]]) * [[Carl Christian Mez|Mezov]] sistem * [[František Antonín Novák|Novákov]] sistem ([https://species.wikimedia.org/wiki/Franti%C5%A1ek_Anton%C3%ADn_Nov%C3%A1k]) * [[Adolf Pascher|Pascherov]] sistem ([[alge]], [https://books.google.com/books?id=hOa74Hm4zDIC&lpg=PP1&hl=pt-BR&pg=PA22#v=onepage&q&f=false]) * [[August Adriaan Pulle|Pulleov]] sistem * [[Rafinesque]]ov sistem ([https://web.archive.org/web/20131007100503/http://www.insecta.bio.spbu.ru/z/nom/~Rafinesque1815.htm]) * Rouleauov sistem * [[Smithov sistem]] (kriptogame – [[alge]], [[gljive]], [[Bryophyta]] i [[Pteridophyta]]) * [[Carl Skottsberg|Skottsbergov]] sistem * [[Károly Rezső Soó|Soóov]] sistem * [[Eduard Strasburger|Strasburguerov]] sistem ([https://archive.org/details/atextbookbotany00schigoog]) * [[Oswald Tippo|Tippov]] sistem == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi == * [http://ashipunov.info/shipunov/else/else-en.htm List of systems on a Russian server, by Alexey Shipunov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140908132011/http://ashipunov.info/shipunov/else/else-en.htm |date=8. 9. 2014 }} * Minelli, Alessandro (1993). ''Biological Systematics. The State of the Art''. Chapman & Hall, London. 387 pp. [https://web.archive.org/web/20140503225859/http://download.springer.com/static/pdf/480/bbm%253A978-94-011-9643-7%252F1.pdf?auth66=1399319437_0ff498bd25afdfa4cb9cdfda8fb266e7&ext=.pdf Appendices 2–23], with major systematic works. * [https://www.biodiversitylibrary.org/item/32198#page/39/mode/1up Review of systems 1703–1845, in Lindley, John (1846): The Vegetable Kingdom] * [https://books.google.com/books?id=SuQJeFkYoRIC Rao M. M., Reddy, S.M. (2007), Plant Taxonomy: Systems of Classification, in Reddy S. M. et al. (eds.) University Botany – 3, New Age International, pp.&nbsp;7–32] {{ISBN|978-81-224-1547-6}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{cite book|last1=Dahlgren|first1=Rolf|last2=Clifford|first2=H. T.| title=The monocotyledons: A comparative study | url={{Google books|coXwAAAAMAAJ|plainurl=yes}}|year=1982 |location=London and New York| publisher=Academic Press |isbn=9780122006807|ref=harv}} * {{citation |last=Reddy|first=S.M.|title=University botany: Angiosperms, plant embryology and plant physiology|url=https://books.google.com/books?id=SuQJeFkYoRIC&pg=PA7|year=2007|publisher=New Age International|isbn=978-81-224-1547-6|page=7}} * {{cite book|last1=Stafleu|first1=Frans A.|last2=Cowan|first2=Richard S.|authorlink1=Frans Antonie Stafleu|authorlink2=Richard Sumner Cowan| title=Taxonomic literature: a selective guide to botanical publications and collections with dates, commentaries and types: Taxon. Lit., ed. 2 (TL2)|date=1976–1988|publisher=Bohn, Scheltema & Holkema|location=Utrecht|isbn=90 313 0224 4|edition=2nd|url=https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/48631#/summary|ref=harv}} {{refend}} {{Botanika}} {{DEFAULTSORT:List Of Systems Of Plant Taxonomy}} [[Kategorija:Sistemi taksonomije biljaka]] [[Kategorija:Taksonomija]] p2dwi1lc53x2su5pbswggas3ilwadgm Histamin 0 458634 3892030 3887439 2026-05-31T12:17:47Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski spoj|Boja=Lightblue | Strukturna formula = [[Datoteka: Histamine.svg|200px]] <br>[[Datoteka: Histamine 3D ball.png|200px]] | Hemijski spoj = Histamin | Druga imena = [[IUPAC]]-ime: 2-(1''H''-Imidazol-4-il)etanamin | Sumarna formula = C<sub>5</sub>H<sub>9 N<sub>3</sub> | CAS registarski broj =51-45-6 | SMILES = NCCc1c[nH]cn1 | KEGG = D08040 | InChI = 1/C5H9N3/c6-2-1-5-3-7-4-8-5/h3-4H,1-2,6H2,(H,7,8) | Kratki opis = | Molarna masa = | Agregatno stanje = | Gustoća = | Tačka topljenja =83,5 | Tačka ključanja = 209,5 | Pritisak pare = | Rastvorljivost = Lahko topiv u hladnoj vodi, u toploj vodi<ref>https://web.archive.org/web/20120324194707/http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9924264</ref> Lahko topiv u [[metanol]]u. Vrlo slabo topiv u [[dietil-eter]]u, lahko topiv u [[etanol]]u | Viscosity = | Dipolni moment = | pKa = [[Imidazol]]: 6,04 <BR> Terminal NH<sub>2</sub>: 9,75 | NFPA 704 = }} '''Histamin''' organski [[dušik|dušični]] spoj koji je uključen u lokalni [[imunski sistem|imunski odgovor]], kao i reguliranje fiziološke funkcije u crijevima i deluje kao [[neurotransmiter]] za [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]] i [[maternica|maternicu]].<ref>{{cite book |author=Marieb, E. |title=Human anatomy & physiology |url=https://archive.org/details/humananatomyphys00mari|publisher=Benjamin Cummings |location=San Francisco |year=2001 |pages=[https://archive.org/details/humananatomyphys00mari/page/414 414] |isbn=0-8053-4989-8}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Nieto-Alamilla|first1=G|last2=Márquez-Gómez|first2=R|last3=García-Gálvez|first3=AM|last4=Morales-Figueroa|first4=GE|last5=Arias-Montaño|first5=JA|title=The Histamine H3 Receptor: Structure, Pharmacology, and Function.|journal=Molecular Pharmacology|date=novembar 2016|volume=90|issue=5|pages=649–673|doi=10.1124/mol.116.104752|pmid=27563055}}</ref> Histamin je uključen i u [[upala|upalni odgovor]] i ima središnju ulogu kao posrednik [[svrbež]]i.<ref name=andersen>{{cite journal |authors=Andersen HH, Elberling J, Arendt-Nielsen L |title=Human surrogate models of histaminergic and non-histaminergic itch |journal=Acta Dermato-Venereologica |year=2015 |pmid=26015312 |doi=10.2340/00015555-2146 |volume=95 |issue=7 |pages=771–7|url=http://vbn.aau.dk/files/219083590/4442_9.pdf }}</ref> Kao dio imunskog odgovora na strane [[patogen]]e, histamin proizvodi [[bazofil]]e i [[mastocit]]e, koji se nalaze u okolnom [[vezivno tkivo|vezivnim tkivima]]. Povećava [[polupropusna membrana|propusnost]] [[kapilar]]a za [[leukociti|bijela krvna zrnca]] i neke [[protein]]e, kako bi im omogućio da uključe [[patogen]]e [[Infekcija|zaraženih]] tkiva.<ref>{{cite book |title=Nelson Biology 12 |url=https://archive.org/details/nelsonbiology120012unse |author=Di Giuseppe, M.|year=2003 |publisher=Thomson Canada |location=Toronto |isbn=0-17-625987-2 |page=[https://archive.org/details/nelsonbiology120012unse/page/473 473] |display-authors=etal}}</ref> Sastoji se od [[imidazol]]skog prstena pričvršćenog na lanac [[etil-amin]]a; u fiziološkim stanjima, [[amino-grupa]] bočnog lanca je [[protonizacija|protonirana]]. == Svojstva == Baza histamina, dobijena iz mineralnog ulja, topi se na 83–84&nbsp;°C.<ref>{{cite web|url=http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C51456&Mask=80|title=Histamine|website=webbook.nist.gov|archive-url=https://web.archive.org/web/20180427205956/https://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C51456&Mask=80|archive-date=27. 4. 2018}}</ref> Hidrohlorid<ref>{{cite web|url=http://www.sigmaaldrich.com/catalog/product/sigma/h7250?lang=en&region=US|title=Histamine dihydrochloride H7250|website=Sigma-Aldrich|archive-url=https://web.archive.org/web/20150809131738/http://www.sigmaaldrich.com/catalog/product/sigma/h7250?lang=en&region=US|archive-date=9. 8. 2015}}</ref> i [[fosfor]]<ref>{{cite web |url=http://lib.njutcm.edu.cn/yaodian/ep/EP501E/16_monographs/17_monographs_d-k/histamine_phosphate/0144e.pdf |title=Archived copy |access-date=4. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150104181128/http://lib.njutcm.edu.cn/yaodian/ep/EP501E/16_monographs/17_monographs_d-k/histamine_phosphate/0144e.pdf |archive-date=4. 1. 2015}}</ref> [[soli]] formiraju bijele [[higroskopnost|higroskopne]] [[kristal]]e i lahko se rastvaraju u [[voda|vodi]] ili [[etanol]]u, ali ne u [[dietil-eter]] [[eter]]u. U [[otopina|vodenoj otopini]], imidazolni prsten histamina postoji u dva identificirana [[tautomerizacija|tautomerna]] oblika, identificirana po tome koja je od dva atoma dušika protoniran. Dušik koji je dalje od bočnog lanca je 'tele' dušik i označen je malim znakom tau, a dušik bliže bočnom lancu je 'pros' dušik i označen je znakom pi. Tele tautomer, ''N <sup>τ</sup>-H''- histamin, preferiran je u otopini u odnosu na pros tautomer, ''N<sup>π</sup>-H''- histamin. [[slika:Histamine tautomers.svg|400px|thumbnail|center|Tele-tautomer (''N<sup>τ</sup>-H''-histamin), na lijevoj strani stabilniji je od pros tautomera (''N<sup>π</sup>-H''-histamin) koju je desno.]] Histamin ima dva [[baza (hemija)|bazna]] centra, alifatsku amino grupu i ovisno o tome [[dušik]]ov atom imidazolnog prstena nema [[vodik|protone]]. U fiziološkim uslovima, alifatska amino-grupa (koja ima [[konstanta disocijacije|p''K'']]<sub>a</sub> oko 9.4) bit će [[protonizacija|protonirana]], dok drugi dušik imidazolskog prstena (p''K''<sub>a</sub>≈5.8) neće biti protoniran.<ref name="Paiva 1970">{{cite journal | doi = 10.1021/jm00298a025 | last1 = Paiva | first1 = T. B. | last2 = Tominaga | first2 = M. | last3 = Paiva | first3 = A. C. M. | year = 1970 | title = Ionization of histamine, ''N''-acetylhistamine, and their iodinated derivatives | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 13 | issue = 4| pages = 689–692}}</ref> Tako se histamin obično protonira do jednostruko nabijenog [[kation]]a. Histamin je [[monoaminski neurotransmiter]]. == Sinteza i metabolizam == Histamin je dobiven iz [[dekarboksilacija]] [[aminokiselina]] [[histidin]]a, reakcije [[katalizator|kataliziran]] [[enzim]]om [[L-histidin dekarboksilaza]]. To je [[hidrofi]]ni vazoaktivni [[amin]]. [[slika:Histidine decarboxylase.svg|thumb|center|433px|Konverzija [[histidin]]a u histamin pomoću [[histidin-dearboksilaza]]]] Jednom kada se formira, histamin se skladišti ili brzo inaktivira svojim primarnim razgradnim [[enzim]]omima, [[histamin-N-metiltransferaza]] ili [[diamin-oksidaza]]. U [[CNS|centralnom živčanom sistemu]], histamin koji se oslobađa u [[sinapsa|sinapsi]] primarno se razgrađuje histamin-N-metiltransferazom, dok u ostalim tkivima mogu imati ulogu oba enzima. Nekoliko drugih enzima, uključujući [[MAO-B]] i [[ALDH2]], dalje obrađuju neposredne metabolite histamina za izlučivanje ili recikliranje. [[Bakterije]] su također sposobne stvarati histamin pomoću enzima histidine-dekarboksilaza koji nisu povezani s onima koje nalazimo u životinjama. Neinfektivni oblik bolesti izazvane hranom, [[trovanje skombroidima]], nastaje zbog stvaranja histamina bakterijama u pokvarenoj hrani, posebno u ribama. Fermentirana hrana i piće prirodno sadrže male količine histamina, uslijed slične pretvorbe koja se obavlja fermentacijom bakterija ili kvasca. [[Sake]] sadrži histamin u rasponu od 20 do 40&nbsp;mg / L; [[vino]] sadrži ga od 20–40&nbsp;mg/L; [[vino]] ga sadrži oko 2–10&nbsp;mg/L.<ref>{{cite web |url=http://astrobiology.berkeley.edu/PDFs_articles/WineAnalysisAnalChem.pdf |title=Archived copy |access-date=20. 2. 2010|archive-url=http://archive.wikiwix.com/cache/20110719065511/http://astrobiology.berkeley.edu/PDFs_articles/WineAnalysisAnalChem.pdf |archive-date=19. 7. 2011 }}</ref> == Skladištenje i otpuštanje== [[slika:SMCpolyhydroxysmall.jpg|thumb|Mastuciti]] Većina histamina u tijelu nastaje u granulama u [[mastocit]]ima i u bijelim krvnim ćelijama (leukociti) nazvanim [[bazofili]]. Mastociti su osobito brojni na mjestima potencijalnih ozljeda – nosa, usta i stopala, unutarnjih tjelesnih površina i krvnih žila. Histamin bez mastocita nalazi se u nekoliko tkiva, uključujući [[mozak]], gdje djeluje kao [[neurotransmiter]]. Drugo važno mjesto skladištenja i oslobađanja histamina je [[ćelija slična enterohromafinu|ćelija nalik enterohromafinu (ECL)]] [[želudac|želuca]]. Najvažniji patofiziološki mehanizam oslobađanja mastocita i bazofilnog histamina je [[imunski sistem|imunski]]. Te ćelije, ako su osjetljive na [[IgE]] [[antitijelo|antitijela]] pričvršćena na njihove [[ćelijska membrana|membrane]], [[degranulacija|degranuliraju]] kada su izložene odgovarajućem [[antigen]]u. Određeni [[amini]] i [[alkaloid]]i, uključujući takve lijekove kao što su alkaloidi [[morfin]] i [[kurara]], mogu premjestiti histamin u granulama i uzrokovati njegovo oslobađanje. Također je pronađeno da [[antibiotik|antibiotici]] kao što je [[polimiksin]] stimuliraju oslobađanje histamina. Oslobađanje histamina događa se kada se alergeni vežu na antitijela vezana za mastocitne ćelije. Smanjenje prekomjerne proizvodnje IgE može smanjiti vjerovatnoću da će alergeni naći dovoljno slobodnog IgE da pokrenu oslobađanje histamina iz [[mastocit]]a. == Mehanizam aktivnosti == Kod ljudi histamin djeluje ponajprije vezanjem na G-protein vezani [[histaminski receptor]], označen kao H<sub>1</sub> preko H<sub>4</sub>. Od 2015., vjeruje se da histamin aktivira hloridne kanale sa ligandom u epitelu mozga i crijeva.<ref name="Histamine receptors"/><ref name="FGID mast cell" /> {| class="wikitable" |+ Biološki ciljevi histamina u ljudskom tijelu |- ! {{nowrap|[[Receptor vezan za G-protein]]}} !! Lokacija !! Funkcija !! <small>Izvori</small> |- <!-- HRH1 --> | style="text-align:center" | [[Histaminski H1 receptor|{{nowrap|Histamin H<sub>1</sub>}} receptor]] | style="vertical-align:top"| {{bull}}'''[[CNS]]''': Ekspresija na [[dendrit]]ima izlaznih neurona histaminergičnog tuberomamilarnog jezgra, koje se projicira na dorzalnu pregradu ''[[locus coeruleus]]'' i dodatne strukture<br /> {{bull}}'''[[PNS|Periferija]]''': [[glatki mišić]], [[endotel]], senzorni živci | style="vertical-align:top"| {{bull}} '''[[CNS]]''': [[ciklus spsvanje-budnost]] (promovira [[budnost]]), [[tjelesna temperatura]], [[nocicepcija]], [[endokrini sistem|endokrina homeostaza]], regulira [[apetit]], uključen u kogniciju <br/>{{bull}}'''[[PNS|Periferija]]''': izaziva [[bronhokonstrikcija|bronhokonstrikciju]], bronhijalnih [[glatki mišić|glatkih mišića]], kontrakciju mikraćnog mjehura, [[vazodilatacija|vazodilataciju]], pokreće hipernocicepciju ([[visceralna hipersensitivnost]]), uključen u [[svrab|percepciju svrbeži]] i [[urtikarija|koprivnjaču]].|<ref name="Histamine receptors" /><ref name="FGID mast cell">{{cite journal | authors = Wouters MM, Vicario M, Santos J | title = The role of mast cells in functional GI disorders | journal = Gut | volume = 65| issue = 1| pages = 155–168| year = 2015 | pmid = 26194403 | doi = 10.1136/gutjnl-2015-309151}}</ref><ref>{{cite journal|last=Blandina|first=Patrizio|author2=Munari, Leonardo |author3=Provensi, Gustavo |author4= Passani, Maria B. |title=Histamine neurons in the tuberomamillary nucleus: a whole center or distinct subpopulations?|journal=Frontiers in Systems Neuroscience|year=2012|volume=6|pages=33|doi=10.3389/fnsys.2012.00033|pmc=3343474 |pmid=22586376}}</ref><ref name="Urinary Bladder">{{cite journal |last1=Stromberga |first1=Z |last2=Chess-Williams |first2=R |last3=Moro |first3=C |title=Histamine modulation of urinary bladder urothelium, lamina propria and detrusor contractile activity via H1 and H2 receptors. |journal=Scientific Reports |date=7. 3. 2019 |volume=9 |issue=1 |pages=3899 |doi=10.1038/s41598-019-40384-1}}</ref> |- <!-- HRH2 --> | style="text-align:center" | [[Histaminski H2 receptor|{{nowrap|Histaminski H<sub>2</sub>}} receptor]] | style="vertical-align:top"| {{bull}}'''[[CNS]]''': [[dorzalni strijatum]] ([[kaudalno jezgro]] i [[putamen]]), [[moždana kora]] (spoljni slojevi), [[hipokampus]]na formacija, [[dentatno jezgro]] [[cerebellum]]<br /> {{bull}}'''[[PNS|Periferija]]''': lociran na [[parijetalne ćelije]], [[glatki mišić|ćelije vaskularnog glatkog mišića]], [[neutrofili]], [[mastocit]]i, kao i na ćelijama [[srce|srca]] i [[uterus]]a | style="vertical-align:top"| {{bull}}'''[[CNS]]''': Nije utvrđen (napomena: većina liganada poznatih receptora H<sub>2</sub> nesposobni su za prolaz kroz krvno-moždanu barijeru u dovoljnoj koncentraciji za neurofiziološke i etološke testove)<br/> {{bull}}'''[[PNS|Periferija]]''': Primarno uključen u vazodilataciju i stimulaciju lučenja [[želudačna kiselina|želudačne kiseline]]. Relaksacija mokraćnog mjehura. Modulira gastrointestinalne funkcije. | <ref name="Histamine receptors" /><ref name="FGID mast cell" /><ref name="IUPHAR HRH2">{{cite web |title=H<sub>2</sub> receptor |url=http://www.guidetopharmacology.org/GRAC/ObjectDisplayForward?objectId=263 |work=IUPHAR/BPS Guide to PHARMACOLOGY |publisher=International Union of Basic and Clinical Pharmacology |access-date=20. 3. 2017 |authors=Maguire JJ, Davenport AP |date=29. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170321084255/http://www.guidetopharmacology.org/GRAC/ObjectDisplayForward?objectId=263 |archive-date=21. 3. 2017 }}</ref><ref name="Urinary Bladder" /> |- <!-- HRH3 --> | style="text-align:center" | [[Histaminski H3 receptor|{{nowrap|Histaminski H<sub>3</sub>}} receptor]] | Lociran u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]], a mnogo manje tkivu [[PNS|perifernog nervnog sistema]] | Funkcije [[autoreceptor]]a i [[heteroreceptor]]a: smanjeno otpuštanje [[neurotransmiter]]a histamina, [[acetilholin]]a, [[norepinefrin]]a, [[serotonin]]a. Modulira nocicepciju, izlučivanje želudačne kiseline i unos hrane. | <ref name="Histamine receptors" /> |- <!-- HRH4 --> | style="text-align:center" | [[Histaminski H4 receptor|{{nowrap|Histaminski H<sub>4</sub>}} receptor]] | Primarno lociran na [[bazofili]]ma i u [[koštana srž|koštanoj srži]]. Također se ispoljava u [[timus]]u, [[tanko crevo|tankom crijevu]], [[slezena|slezeni]] i [[debelo crevoij|debelom crijevu]]. | Ima ulogu u hemotaksijama mastocita, percepciji svrbeža, proizvodnji i izlučivanju [[citokin]]a, te visceralnoj preosjetljivosti. Ostale pretpostavljene funkcije (npr. upala, alergija, kognicija itd.) nisu u potpunosti opisane || <ref name="Histamine receptors">{{cite journal | authors = Panula P, Chazot PL, Cowart M, et al. | title = International Union of Basic and Clinical Pharmacology. XCVIII. Histamine Receptors | journal = Pharmacol. Rev. | volume = 67 | issue = 3 | pages = 601–55 | year = 2015 | pmid = 26084539 | doi = 10.1124/pr.114.010249 | pmc=4485016}}</ref> |- ! scope="col" | [[Ionski kanal sa ligandom]] !! Lokacija !! Funkcija!! <small>Izvor</small> |- | style="text-align:center" | {{nowrap|Histamin}}ski {{nowrap|[[hloridni kanal]]}} | Putativno: '''[[CNS]]''' ([[hipotalamus]], [[talamus]]) i crijevni [[epitel]] | '''[[Mozak]]''': Proizvodi brzi [[inhibitorni postsinapsni potencijal]]<br/> Crijevni epitel: izlučivanje hlorida (povezano sa [[diareja|sekretornom dijarejom]]) | <ref name="Histamine receptors" /><ref name="FGID mast cell" /> |} == Uloga u tijelu == Iako je histamin mali u odnosu na druge biološke molekule (sadrži samo 17 atoma), ima važnu ulogu u organizmu. Poznato je da je uključen u 23 različite fiziološke funkcije zbog svojih hemijskih svojstava koja mu omogućuju da bude svestran u vezivanju. Kulombski je (u stanju je nositi naboj), konformacijski i fleksibilan. To mu omogućava lakšu interakciju i povezivanje.<ref name="Noszal, B. pp 15-28">{{cite book |author1=Noszal, B. |author2=Kraszni, M. |author3=Racz, A. |chapter=Histamine: fundamentals of biological chemistry |editor1=Falus, A. |editor2=Grosman, N. |editor3=Darvas, Z. |title=Histamine: Biology and Medical Aspects |publisher=SpringMed |location=Budapest |year=2004 |isbn=380557715X |pages=15–28 }}</ref> === Vazodilatacija i pad krvnog pritiska === Već više od sto godina poznato je da intravenska injekcija histamina prouzrokuje pad krvnog pritiska.<ref>{{cite journal|last1=Dale|first1=HH|last2=Laidlaw|first2=PP|title=The physiological action of beta-iminazolylethylamine.|journal=The Journal of Physiology|date=31. 12. 1910|volume=41|issue=5|pages=318–44|pmid=16993030|pmc=1512903|doi=10.1113/jphysiol.1910.sp001406}}</ref> Osnovni mehanizam odnosi se na vaskularnu hiperpermeabilnost i na vazodilataciju. Vezivanje histamina na endotelne ćelije uzrokuje njihovo sažimanje, povećavajući tako vaskularno opuštanje. Takođe podstiče sintezu i oslobađanje različitih vaskularnih relaksanta glatkih mišića, kao što su [[dušik-oksid]], [[hiperpolarizacija|hiperpolarizacijki faktor]] koji potiče iz [[endotel]]a i drugi spojevi, što rezultira dilatacijom krvnih žila.<ref name="Abbas et al (2018). Cellular and molecular immunology p.447">{{Cite book |title= Cellular and molecular immunology |url= https://archive.org/details/cellularmolecula0000abba_p4b1 |last=Abbas |first=Abul |publisher=Elsevier |year=2018 |isbn=978-0-323-47978-3 |pages=[https://archive.org/details/cellularmolecula0000abba_p4b1/page/447 447]}}</ref> Ova dva mehanizma imaju ključnu ulogu u patofiziologiji [[anafilaksa|anafilakse]]. === Regulacija spavanja i budnosti === Histamin je [[neurotransmiter]] koji se oslobađa iz histaminergičnih [[neuron]]a koji se projiciraju iz [[sisar]]skog [[hipotalamus]]a. Ćelijska tijela ovih neurona nalaze se u zadnjem dijelu hipotalamusa, poznatom kao [[tuberomamilarno jezgro]] (TMN). Histaminski neuroni u ovoj regiji sadrže [[Neurotransmiter|histaminski sistem mozga]], koji se projicira široko u mozak i uključuje [[akson]]ske projekcije na [[kora mozga|moždani korteks]], medialni snop prednjeg mozga i drugdje. Histaminski neuroni u TMN uključeni su u regulaciju [[ciklus spavanja I budnosti|ciklusa spavanja u budnosti]] I, kada su aktivirani, podstiču uzbuđenje.<ref>{{cite journal | last1 = Brown | first1 = RE | last2 = Stevens | first2 = DR | last3 = Haas | first3 = HL| title = The Physiology of Brain Histamine | journal = Progress in Neurobiology| volume = 63 | issue = 6 | pages = 637–672 | year = 2001 | pmid = 11164999 | doi=10.1016/s0301-0082(00)00039-3}}</ref> Brzina neuralnog ispuštanja histaminskih neurona u TMN-u je snažno pozitivno korelirana sa stanjem pobude pojedinca. Ovi neuroni se aktiviraju brže tokom razdoblja budnosti, puštaju sporije tokom razdoblja opuštanja/umora, a prestaju reagirati za vrijeme s [[REM]] i [[NREM]] (ne-REM) faze spavanja. Prvogeneracijski [[H1 antagonist|H<sub>1</sub> antihistaminci]] H (tj. [[Antagonist receptora|antagonisti]] [[HRH1|histaminskog receptora H<sub>1</sub>]]) sposobni su da pređu krvno-moždanu barijeru i proizvedu [[uspavljivanje]] antagoniziranjem histaminskih H<sub>1</sub> receptora u tubromammilarnom jezgru. Novija klasa druge generacije H<sub>1</sub> antihistaminika ne prožima lahko krvno-moždanu barijeru i stoga je manje vjerovatno da će izazvati sedaciju, mada pojedinačne reakcije, istodobni lijekovi i doziranje mogu povećati vjerojatnost pojave smirivanja. Suprotno tome, [[antagonist H3 receptora|histamin H<sub>3</sub> antagonist receptora]] povećava budnost. Slično sedativnom učinku generacije H<sub>1</sub> antihistaminika, nemogućnost održavanja budnosti može se pojaviti od inhibicije biosinteze histamina ili gubitka (tj. degeneracije ili uništavanja) otpuštajućih histaminskih neurona u TMN-u. === Zaštitni efekti === Iako histamin djeluje stimulativno na neurone, on ima i supresivne efekte, koji štite od osjetljivosti na [[konvulzija|konvulzije]], preosjetljivost na lijekove, preosjetljivost na denervaciju, ishemijske lezije i [[stres]].<ref>{{cite journal | last1 = Yanai | first1 = K | last2 = Tashiro | first2 = M | title = The physiological and pathophysiological roles of neuronal histamine: an insight from human positron emission tomography studies. | journal = Pharmacology & Therapeutics | volume = 113 | issue = 1 | pages = 1–15 | year = 2007 | pmid = 16890992 | doi = 10.1016/j.pharmthera.2006.06.008 }}</ref> Takođe se sugerira da histamin kontrolira mehanizme pomoću kojih se sjećanja i učenje zaboravljaju.<ref>{{cite journal | last1 = Alvarez | first1 = EO | title = The role of histamine on cognition. | journal = Behavioural Brain Research | volume = 199 | issue = 2 | pages = 183–9 | year = 2009 | pmid = 19126417 | doi = 10.1016/j.bbr.2008.12.010 }}</ref> === Erekcija i seksualna funkcija === Gubitak libida i poremećaj erekcije mogu se dogoditi tokom liječenja antagonistima histaminskih H<sub>2</sub> receptora kao što su [[cimetidin]], [[ranitidin]] i [[risperidon]].<ref name="White">{{cite journal | last1 = White | first1 = JM | last2 = Rumbold | first2 = GR | title = Behavioural effects of histamine and its antagonists: a review. | url = https://archive.org/details/sim_psychopharmacology_1988-05_95_1/page/n4 | journal = Psychopharmacology | volume = 95 | issue = 1 | pages = 1–14 | year = 1988 | pmid = 3133686 | doi=10.1007/bf00212757}}</ref> Injektiranje histamina u [[corpus cavernosum penis|corpus cavernosum]] kod muškaraca sa psihogenom impotencijom stvara potpunu ili djelomičnu erekciju kod njih 74% njih.<ref>{{cite journal | last1 = Cará | first1 = AM | last2 = Lopes-Martins | first2 = RA | last3 = Antunes | first3 = E | last4 = Nahoum | first4 = CR | last5 = De Nucci | first5 = G | title = The role of histamine in human penile erection. | journal = British Journal of Urology | volume = 75 | issue = 2 | pages = 220–4 | year = 1995 | pmid = 7850330 | doi = 10.1111/j.1464-410X.1995.tb07315.x }}</ref> Sugerirano je da antagonisti H<sub>2</sub> mogu prouzrokovati seksualne poteškoće smanjenjem funkcionalnog vezanja [[testosteron]]a na njegove endogene receptore. === Shizofrenija === Metaboliti histamina povećani su u cerebrospinalnoj tečnosti ljudi koji imaju [[shizofrenija|shizofreniju]], dok je efikasnost H<sub>1</sub> smanjuje mjesto vezanja receptora. Mnogi atipskni [[psihoza|antipsihotički]] lijekovi utiču na povećanje proizvodnje histamina, jer, kako se čini, nivo histamina nije uravnotežen kod ljudi sa tim poremećajem.<ref>{{cite journal | last1 = Ito | first1 = C | title = The role of the central histaminergic system on schizophrenia | journal = Drug News & Perspectives | volume = 17 | issue = 6 | pages = 383–7 | year = 2004 | pmid = 15334189 | doi = 10.1358/dnp.2004.17.6.829029 | quote = Many atypical antipsychotics also increased histamine turnovers.}}</ref> === Multipla skleroza === Sada se proučava terapija histaminom za liječenje [[multipla skleroza|multiple skleroze]] (MS). Poznato je da različiti H receptori imaju različite učinke na liječenje ove bolesti. U jednoj studiji, pokazalo se da receptori H<sub>1</sub> i H<sub>4</sub> djeluje kontraproduktivno u liječenju MS. Smatra se da receptori H<sub>1</sub> i H<sub>4</sub> povećavaju propusnost u krvno-moždanoj barijeri, povećavajući tako infiltraciju neželjenih ćelija u [[CNS|centralni nervni system]]. To može izazvati upalu i pogoršanje simptoma MS. Smatra se da su u liječenju pacijenata MS korisni receptori H<sub>2</sub> i H<sub>3</sub> . Pokazano je da histamin pomaže u diferencijaciji T-ćelija. Ovo je važno jer u MS-u imunski sistem napada svoje mijelinske ovojnice na živčanim ćelijama (što uzrokuje gubitak signalne funkcije i eventualnu degeneraciju živaca). Pomažući T-ćelijama da se diferenciraju, one će manje vjerovatno napasti vlastite ćelije i umjesto toga će napasti invazivne agense.<ref>{{cite journal |authors=Jadidi-Niaragh F, Mirshafiey A |title=Histamine and histamine receptors in pathogenesis and treatment of multiple sclerosis |journal=Neuropharmacology |volume=59 |issue=3 |pages=180–9 |date=septembar 2010 |pmid=20493888 |doi=10.1016/j.neuropharm.2010.05.005 |df= }}</ref> == Poremećaji == Kao sastavni dio imunskog sistema, histamin može biti uključen u poremećaj imunskog sistema i [[alergije]]. '''[[Mastocitoza]]''' je retka [[bolest]] u kojoj dolazi do proliferacije [[mastocit]]a koji stvaraju višak histamina.<ref>{{cite journal|author1=E. Zampeli|author2=E. Tiligada|title=The role of histamine H4 receptor in immune and inflammatory disorders|journal=Department of Pharmacology, Medical School, National and Kapodistrian University of Athens, Athens, Greece|pmc=2697784|pmid=19309354|doi=10.1111/j.1476-5381.2009.00151.x|volume=157|issue=1|pages=24–33|year=2009}}</ref><ref>{{cite journal |authors=Valent P, Horny HP, Escribano L, etal |title=Diagnostic criteria and classification of mastocytosis: a consensus proposal |journal=Leuk. Res. |volume=25 |issue=7 |pages=603–25 |date=juli 2001 |pmid=11377686 |doi=10.1016/S0145-2126(01)00038-8 |df= }}</ref> == Također pogledajte == * [[Anafilaksa]] * [[Oksidaza]] * [[Alergija]] * [[Netolerancija histamina]] * [[Glavobolja]] * [[Trovanje]] * [[Fotički refleks]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://gmd.mpimp-golm.mpg.de/Spectrums/a2a57255-e29a-4df3-98ea-af64d4a95056.aspx Histamine MS Spectrum] * [http://www.ebi.ac.uk/pdbe-srv/PDBeXplore/ligand/?ligand=HSM Histamine bound to proteins] in the [[Proteinska banka podataka]] {{Neurotransmiteri}} [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Imidazoli]] [[Kategorija:Imunološki sistem]] [[Kategorija:Vazodilatori]] [[Kategorija:Imunostimulansi]] [[Kategorija:Neurotransmiteri]] lo2j0qtis4ujngijcvhiul6rg5moctl Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci 0 460266 3892129 3812273 2026-05-31T20:14:18Z ~2026-32447-98 182026 Dodao informacije o finalu 2025/2026 3892129 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Košarkaški Savez BiH logo.png|mini|Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci organizuje Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]] '''Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci''' jest najjače takmičenje u [[Košarka|košarci]] za muškarce u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pod organizacijom [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza BiH]]. Sastoji se od 12 klubova.<ref>{{Cite web|url=https://basket.ba/prvenstvo/wp-content/uploads/2019/10/SISTEM-TAKMICENJA-PRVENSTVA-BIH-sezona-2019-2020.pdf|title=SISTEM TAKMIČENJA PRVENSTVA BIH|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Prvenstvo BiH za 2019/2020. godinu organizuje se jedinstvenom Ligom 12, a nakon regularnog dijela takmičenja Ligom za opstanak (liga 6), Ligom za prvaka (Liga 6) i doigravanjem (Play-Off). Pobjednik doigravanja je prvak Bosne i Hercegovine. == Historija == Ujedinjena košarkaška liga BiH postoji od 2002. godine. Do tada su postojala tri odvojena saveza, s tim da je KSBiH bio jedini priznat od strane FIBA-e.<ref>{{Cite web|url=https://basket.ba/o-nama/|title=O nama {{!}} Basket|language=bs-BA|access-date=16. 2. 2020}}</ref> Godine 1998. i 1999. dolazi do doigravanja uz učešće najboljih ekipa iz saveza sa sjedištima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u. 2000. godine učešće u doigravanju uzimaju i klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i ovakav sistem takmičenja potrajao je do 2002. godine, kada je zvanično stvorena zajednička liga sa učešćem ekipa sa teritorije cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Prvaci regionalnih prvenstva == {| class="wikitable" cellspacing="1" !Sezona ! style="background:white grey" width="180" |[[Prva liga Republike Bosne i Hercegovine u košarci]] ! style="background:white grey" width="180" |[[Prva liga Herceg-Bosne u košarci]] ! style="background:white grey" width="180" |[[Prva liga Republike Srpske u košarci|Prva liga Republike Srpske]] |- |- valign="top" |- |'''1993/94.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Čapljina Lasta|Čapljina]] |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''1994/95.''' |[[KK Čelik|Zenica Metalno]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''1995/96.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1996/97.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1997/98.''' |[[KK Bosna|Bosna]] |[[HKK Široki|Široki]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1998/99.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1999/00.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2000/01.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2001/02.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Široki|Široki]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |} == Doigravanje za prvaka Bosne i Hercegovine (1998–2002) == {| class="wikitable" !Sezona | bgcolor="gold" width="180" |<center>'''Prvak'''</center> !Rez. finala | style="background:silver;" width="210" |<center>'''Viceprvak'''</center> |- |'''1998.*''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''1999.*''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. Bosna iz [[Sarajevo|Sarajeva]] sezonu je završila sa skorom 9:1 (19 bodova), ispred Slobode iz [[Tuzla|Tuzle]] koja je imala skor 7:3 (17 bodova).</ref> </center> |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- |'''2000.''' |'''[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. Borac iz [[Banja Luka|Banje Luke]] sezonu je završila sa skorom 7:3 (17 bodova), ispred Slobode iz [[Tuzla|Tuzle]] koja je imala skor 6:4 (16 bodova).</ref> </center> |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- |'''2001.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. KK Igokea iz [[Aleksandrovac (Laktaši)|Aleksandrovca]] sezonu je završila sa skorom 7:3 (17 bodova), ispred HKK Širokog iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] koja je imala skor 6:4 (16 bodova).</ref> </center> |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2002.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. HKK Široki iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] sezonu je završila sa skorom 16:2 (34 bodova), ispred Slobode iz [[Tuzla|Tuzle]] koja je imala skor 14:4 (32 bodova).</ref> </center> |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- |} '''Napomena:''' : <sup>*</sup> Klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nisu igrali doigravanje za prvaka BiH 1998. i 1999. godine. == Play-off finale prvenstva Bosne i Hercegovine == {| class="wikitable" !Sezona | bgcolor="gold" width="180" |<center>'''Prvak'''</center> !Rez. finala | style="background:silver;" width="210" |<center>'''Viceprvak'''</center> |- |'''2002/03.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''2003/04.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2004/05.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2005/06.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2006/07.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2007/08.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2008/09.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2009/10.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:0''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2010/11.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2011/12.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2012/13.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2013/14.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2014/15.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:0''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2015/16.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[KK Kakanj|Kakanj]] |- |'''2016/17.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2017/18.''' |'''[[HKK Zrinjski|Zrinjski]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2018/19.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[OKK Spars|Spars]] |- |'''2019/20.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |{{efn|Sezona prekinuta zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]}} |{{n/a}} |- |'''2020/21.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |{{efn|Nakon što je [[KK Igokea|Igokea]] odbila organizaciju play-offa, Košarkaški savez BiH je prebacio organiaciju na [[HKK Široki|Široki]]. Na završnom turniru se nisu pojavile presotale tri ekipe ([[KK Igokea|Igokea]], [[SKK Borac 1947|Borac]] i [[OKK Spars|Spars]]), tako da je titula dodijeljena [[HKK Široki|Širokom]].<ref>{{cite web |title=Široki šampion Prvenstva BiH za košarkaše {{!}} Basket |url=https://basket.ba/siroki-sampion-prvenstva-bih-za-kosarkase/ |access-date=27. 8. 2023 |date=5. 6. 2021}}</ref>}} |{{n/a}} |- |'''2021/22.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |{{efn|U sezoni 2021/22. play-off nije održan, konačni poredak određen Ligom 6.}} |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2022/23.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:0''' |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''2023/24.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''2024/25.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[SKK Bosna|Bosna]] |- |'''2025/26.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[KK Igokea|Igokea]] |} <references group="lower-alpha"/> === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" width="80%" ! width="25%" |Klub ! style="background:gold" width="180" |Prvak ! style="background:silver" width="180" |Viceprvak |- |[[KK Igokea|Igokea]] |<center>'''11'''<br />(2001, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2020, 2022, 2023, 2024, 2025)</center> |<center>'''5'''<br />(2008, 2010, 2011, 2012, 2018)</center> |- |[[HKK Široki|Široki]] |<center>'''10'''<br />(2002, 2003, 2004, 2007, 2009, 2010, 2011, 2012, 2019, 2021)</center> |<center>'''7'''<br />(2001, 2005, 2006, 2013, 2014, 2015, 2022)</center> |- |[[KK Bosna|Bosna]] |<center>'''3'''<br />(2005, 2006, 2008)</center> |<center>'''5'''<br />(2004, 2007, 2009, 2017, 2025)</center> |- |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |<center>'''1'''<br />(2000)</center> |<center>'''3'''<br />(2003, 2023, 2024)</center> |- |[[HKK Zrinjski|Zrinjski]] |<center>'''1'''<br />(2018)</center> |<center>—</center> |- |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |<center>—</center> |<center>'''2'''<br />(2000, 2002)</center> |- |[[KK Kakanj|Kakanj]] |<center>—</center> |<center>'''1'''<br />(2016)</center> |- |[[OKK Spars|Spars Sarajevo]] |<center>—</center> |<center>'''1'''<br />(2019)</center> |} == Također pogledajte == * [[Kup Mirza Delibašić]] * [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]] == Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://basket.ba/ Službeni veb-sajt Košarkaškog saveza BiH] {{Košarka u BiH}} [[Kategorija:Prvenstva Bosne i Hercegovine u košarci| ]] [[Kategorija:Košarkaške lige]] avollcrmjro8vp15imu8yn3jxn4j5ln 3892140 3892129 2026-05-31T20:40:56Z Bakir123 110053 /* Uspješnost klubova */ 3892140 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Košarkaški Savez BiH logo.png|mini|Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci organizuje Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]] '''Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci''' jest najjače takmičenje u [[Košarka|košarci]] za muškarce u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pod organizacijom [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza BiH]]. Sastoji se od 12 klubova.<ref>{{Cite web|url=https://basket.ba/prvenstvo/wp-content/uploads/2019/10/SISTEM-TAKMICENJA-PRVENSTVA-BIH-sezona-2019-2020.pdf|title=SISTEM TAKMIČENJA PRVENSTVA BIH|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Prvenstvo BiH za 2019/2020. godinu organizuje se jedinstvenom Ligom 12, a nakon regularnog dijela takmičenja Ligom za opstanak (liga 6), Ligom za prvaka (Liga 6) i doigravanjem (Play-Off). Pobjednik doigravanja je prvak Bosne i Hercegovine. == Historija == Ujedinjena košarkaška liga BiH postoji od 2002. godine. Do tada su postojala tri odvojena saveza, s tim da je KSBiH bio jedini priznat od strane FIBA-e.<ref>{{Cite web|url=https://basket.ba/o-nama/|title=O nama {{!}} Basket|language=bs-BA|access-date=16. 2. 2020}}</ref> Godine 1998. i 1999. dolazi do doigravanja uz učešće najboljih ekipa iz saveza sa sjedištima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u. 2000. godine učešće u doigravanju uzimaju i klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i ovakav sistem takmičenja potrajao je do 2002. godine, kada je zvanično stvorena zajednička liga sa učešćem ekipa sa teritorije cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Prvaci regionalnih prvenstva == {| class="wikitable" cellspacing="1" !Sezona ! style="background:white grey" width="180" |[[Prva liga Republike Bosne i Hercegovine u košarci]] ! style="background:white grey" width="180" |[[Prva liga Herceg-Bosne u košarci]] ! style="background:white grey" width="180" |[[Prva liga Republike Srpske u košarci|Prva liga Republike Srpske]] |- |- valign="top" |- |'''1993/94.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Čapljina Lasta|Čapljina]] |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''1994/95.''' |[[KK Čelik|Zenica Metalno]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''1995/96.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1996/97.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1997/98.''' |[[KK Bosna|Bosna]] |[[HKK Široki|Široki]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1998/99.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |- |'''1999/00.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2000/01.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Brotnjo|Brotnjo Čitluk]] |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2001/02.''' |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Dita]] |[[HKK Široki|Široki]] |[[SKK Borac 1947|Borac Nektar]] |} == Doigravanje za prvaka Bosne i Hercegovine (1998–2002) == {| class="wikitable" !Sezona | bgcolor="gold" width="180" |<center>'''Prvak'''</center> !Rez. finala | style="background:silver;" width="210" |<center>'''Viceprvak'''</center> |- |'''1998.*''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''1999.*''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. Bosna iz [[Sarajevo|Sarajeva]] sezonu je završila sa skorom 9:1 (19 bodova), ispred Slobode iz [[Tuzla|Tuzle]] koja je imala skor 7:3 (17 bodova).</ref> </center> |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- |'''2000.''' |'''[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. Borac iz [[Banja Luka|Banje Luke]] sezonu je završila sa skorom 7:3 (17 bodova), ispred Slobode iz [[Tuzla|Tuzle]] koja je imala skor 6:4 (16 bodova).</ref> </center> |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- |'''2001.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. KK Igokea iz [[Aleksandrovac (Laktaši)|Aleksandrovca]] sezonu je završila sa skorom 7:3 (17 bodova), ispred HKK Širokog iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] koja je imala skor 6:4 (16 bodova).</ref> </center> |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2002.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |<center><ref>Plej-of nije odigran, prvak proglašen na osnovu ligaškog dijela takmičenja. HKK Široki iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] sezonu je završila sa skorom 16:2 (34 bodova), ispred Slobode iz [[Tuzla|Tuzle]] koja je imala skor 14:4 (32 bodova).</ref> </center> |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- |} '''Napomena:''' : <sup>*</sup> Klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nisu igrali doigravanje za prvaka BiH 1998. i 1999. godine. == Play-off finale prvenstva Bosne i Hercegovine == {| class="wikitable" !Sezona | bgcolor="gold" width="180" |<center>'''Prvak'''</center> !Rez. finala | style="background:silver;" width="210" |<center>'''Viceprvak'''</center> |- |'''2002/03.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''2003/04.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2004/05.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2005/06.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2006/07.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2007/08.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:1''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2008/09.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2009/10.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:0''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2010/11.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2011/12.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2012/13.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2013/14.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2014/15.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:0''' |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2015/16.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[KK Kakanj|Kakanj]] |- |'''2016/17.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[KK Bosna|Bosna]] |- |'''2017/18.''' |'''[[HKK Zrinjski|Zrinjski]]''' | align="center" |'''3:1''' |[[KK Igokea|Igokea]] |- |'''2018/19.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |'''3:2''' |[[OKK Spars|Spars]] |- |'''2019/20.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |{{efn|Sezona prekinuta zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]}} |{{n/a}} |- |'''2020/21.''' |'''[[HKK Široki|Široki]]''' | align="center" |{{efn|Nakon što je [[KK Igokea|Igokea]] odbila organizaciju play-offa, Košarkaški savez BiH je prebacio organiaciju na [[HKK Široki|Široki]]. Na završnom turniru se nisu pojavile presotale tri ekipe ([[KK Igokea|Igokea]], [[SKK Borac 1947|Borac]] i [[OKK Spars|Spars]]), tako da je titula dodijeljena [[HKK Široki|Širokom]].<ref>{{cite web |title=Široki šampion Prvenstva BiH za košarkaše {{!}} Basket |url=https://basket.ba/siroki-sampion-prvenstva-bih-za-kosarkase/ |access-date=27. 8. 2023 |date=5. 6. 2021}}</ref>}} |{{n/a}} |- |'''2021/22.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |{{efn|U sezoni 2021/22. play-off nije održan, konačni poredak određen Ligom 6.}} |[[HKK Široki|Široki]] |- |'''2022/23.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''3:0''' |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''2023/24.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |- |'''2024/25.''' |'''[[KK Igokea|Igokea]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[SKK Bosna|Bosna]] |- |'''2025/26.''' |'''[[KK Bosna|Bosna]]''' | align="center" |'''2:0''' |[[KK Igokea|Igokea]] |} <references group="lower-alpha"/> === Uspješnost klubova === {| class="wikitable" width="80%" ! width="25%" |Klub ! style="background:gold" width="180" |Prvak ! style="background:silver" width="180" |Viceprvak |- |[[KK Igokea|Igokea]] |<center>'''11'''<br />(2001, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2020, 2022, 2023, 2024, 2025)</center> |<center>'''6'''<br />(2008, 2010, 2011, 2012, 2018, 2026)</center> |- |[[HKK Široki|Široki]] |<center>'''10'''<br />(2002, 2003, 2004, 2007, 2009, 2010, 2011, 2012, 2019, 2021)</center> |<center>'''7'''<br />(2001, 2005, 2006, 2013, 2014, 2015, 2022)</center> |- |[[KK Bosna|Bosna]] |<center>'''4'''<br />(2005, 2006, 2008, 2026)</center> |<center>'''5'''<br />(2004, 2007, 2009, 2017, 2025)</center> |- |[[SKK Borac 1947|Borac Banja Luka]] |<center>'''1'''<br />(2000)</center> |<center>'''3'''<br />(2003, 2023, 2024)</center> |- |[[HKK Zrinjski|Zrinjski]] |<center>'''1'''<br />(2018)</center> |<center>—</center> |- |[[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |<center>—</center> |<center>'''2'''<br />(2000, 2002)</center> |- |[[KK Kakanj|Kakanj]] |<center>—</center> |<center>'''1'''<br />(2016)</center> |- |[[OKK Spars|Spars Sarajevo]] |<center>—</center> |<center>'''1'''<br />(2019)</center> |} == Također pogledajte == * [[Kup Mirza Delibašić]] * [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]] == Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://basket.ba/ Službeni veb-sajt Košarkaškog saveza BiH] {{Košarka u BiH}} [[Kategorija:Prvenstva Bosne i Hercegovine u košarci| ]] [[Kategorija:Košarkaške lige]] mpda1vc803m7aa8xomax5yhtmtbdxpr Tubulinea 0 460644 3891992 3887479 2026-05-31T12:04:12Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891992 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=rgb(200,250,80) |naziv= Tubulinea | slika = Amoeba proteus 2.jpg | slika_opis = ''[[Amoeba proteus]]'' |slika_širina=250px | unranked_phylum = [[Amoebozoa]] | subphylum = [[Lobosa]] | classis = '''Tubulinea''' | classis_authority =Smirnov ''et al.'' 2005 | razdioba_stupanj = Rodovi I porodice | razdioba = Sarcodina (subclass) <br>&nbsp;Tubulinida <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Amoebidae]] <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Hartmannellidae]] <br>&nbsp;&nbsp;[[Leptomyxida]] <br>&nbsp;&nbsp;[[Arcellinida]] <br>Uncertain placement <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Echinamoebidae]] <br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Trichosidae]] }} '''Tubulinea''' je glavna grupa [[Amoebozoa]], uključujući većinu poznatijih rodova ameba, kao što su ''[[Amoeba (rod)|Amoeba]]'', ''[[Arcella]]'', ''[[Difflugia]]'' i ''[[Hartmannella]] == Obilježja == Za vrijeme kretanja većina Tubulinea ima grubo cilindrične oblike. Formiraju ili proizvode brojne cilindrične pseudopodije. Svaki cilindar napreduje pomoću središnjeg toka zrnaste [[citoplazma|citoplazme]], bez subpseudopodija. To ih razlikuje od ostalih ameboidnih skupina, iako u nekih članovi to nije uobičajeni način kretanja. == Klasifikacija == Odnose u ovom razredu pretpostavili se neki biolozi, poput Jahna, koji su sve amebe s granuliranom pseudopodijama , grupirali skupn,<ref> {{cite book|author=Jahn, Bovee, Jahn|title = How to know the protozoa|url=https://archive.org/details/howtoknowprotozo0000jahn_p5v6|url-access=registration|year=1979|publisher=Wm. C. Brown Company Publishers|isbn=0-697-04759-8}} </ref> ali je većina podijelila loboze amebe na testatne [[Testacealobosia]] i gole [[Gymnamoebia]]. Ove su kasnije smatrane [[polifilija|polifiletskim]], ali molekulsko [[filogenetsko stablo]], prema Bolivar ''et al.''<ref> {{cite journal | author=Bolivar, I., Fahrni, J.F., Smirnov, A. & Pawlowski, J. | title = SSU rRNA-based Phylogenetic Position of the Genera ''Amoeba'' and ''Chaos'' (Lobosea, Gymnamoebia): The Origin of Gymnamoebae Revisited | url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2001-12_18_12/page/2306 | journal = Molecular Biology and Evolution | year = 2001 | volume = 18 | pages = 2306–2314 | pmid=11719580 | issue=12 | doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a003777}} </ref> identificirala je jezgarnu monofiletnu podskupinu. Naknadne studije pokazale su da testatne amebe pripadaju istoj grupi koja je tako preimenovana u Lobosea ''sensu stricto''.<ref> {{cite journal | author=Cavalier-Smith, T., Chao, E-Y, Oates, B. | title = Molecular phylogeny of the Amoebozoa and evolutionary significance of the unikont ''Phalansterium'' | journal = European Journal of Protistology | year = 2004 | volume = 40 | pages = 21–48 | doi = 10.1016/j.ejop.2003.10.001}} </ref> ili Tubulinea.<ref> {{cite journal | author=Smirnov, A.V., Nassonova, E.S., Berney, C., Fahrni, J., Bolivar, I. & Pawlowski, J. | title = Molecular phylogeny and classification of the lobose amoebae | journal = Protist | year = 2005 | volume = 156 | pages = 129–142 | doi = 10.1016/j.protis.2005.06.002 | pmid=16171181 | issue=2}} </ref> <gallery> slika:Amoeba proteus.jpg|''[[Amoeba proteus]]'' slika:Chaos carolinense.jpg|''[[Chaos (genus)|Chaos]]'' sp. slika:Arcella sp.jpg|''[[Arcella]]'' sp. slika:FMIB 40813 Trichosphaerium sieboldi.jpeg|''Trichosphaerium sieboldi'' </gallery> ==Također pogledajte== *[[Amoebozoa]] == Reference == {{refspisak|2}} {{Eukarioti}} {{commonscat| Tubulinea }} [[Kategorija:Tubulinea| ]] [[Kategorija:Amoebozoa]] [[Kategorija:Taksonomija]] gxq80nry480w5f5eier7jmgafglny34 Hron (rijeka) 0 463287 3892218 3844877 2026-06-01T08:05:09Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3892218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Hron | slika = Garamkövesd02.JPG | veličina_slike = 250px | opis_slike = Hron kod [[Kamenica nad Hronom|Kamenice nad Hronom]], 2 km prije ušća | slika_karta = Hron River - location and watershed map.svg | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Lokacija i karta sliva | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | drugo_ime = {{hu|Garam}}, {{jez-de|Gran}} | izvor = [[Kráľova hoľa]], [[Niske Tatre]] | ušće = [[Dunav]] ([[Kamenica nad Hronom]] / [[Štúrovo]]) | progresija = [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Slovačka}} | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = 298 | nadmorska visina izvora = 935 | nadmorska visina ušća = 112 | prosječni protok = 53,7 m<sup>3</sup>/s | površina sliva = 5.453 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Crni Hron]], [[Slatina (Hron)|Slatina]], [[Teplá]], [[Sikenica]], [[Perec (Hron)|Perec]] | desne_pritoke = [[Bystrianka]], [[Bystrica (Hron)|Bystrica]], [[Lutilský potok]], [[Kľak]], [[Lužianka]], [[Paríž]] | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Hron''' je [[rijeka]] u [[Slovačka|Slovačkoj]] duga 298&nbsp;km. Lijeva je [[pritoka]] [[Dunav]]a i druga rijeka po dužini u Slovačkoj. Izvire u [[Niske Tatre|Niskim Tatrama]] i teče kroz centralni i južni dio zemlje, a u Dunav se ulijeva između [[Kamenica nad Hronom|Kamenice nad Hronom]] i [[Štúrovo|Štúrova]]. Važniji gradovi i naselja smješteni uz Hron jesu [[Brezno]], [[Banská Bystrica]], [[Sliač]], [[Zvolen]], [[Žiar nad Hronom]], [[Žarnovica]], [[Nová Baňa]], [[Tlmače]], [[Levice]], [[Želiezovce]] i Štúrovo. Sliv Hrona zauzima približno 11% površine Slovačke. == Etimologija == Ime je vjerovatno [[Germanski jezici|germanskog]] porijekla: *''Granahua'': ''gran'' – "smreka", ''ahua'' – "voda". == Historija == Ime rijeke prvi je put spomenuto 170, kad je [[rimski car]] [[Marko Aurelije]] napisao svoj ''[[Razgovor sa samim sobom]]'' pored Hrona ({{la|Granus}}). Prvo zabilježeno ime rijeke u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bilo je Gron (1075). Od 17. stoljeća do 1930-ih Hron je korišten za transport drvne građe. == Ekonomska važnost == Na Hronu su izgrađene četiri [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]. Planirana je i izgradnja više mini hidroelektrana, ali tome se protive borci za zaštitu životne sredine.<ref>{{cite web |url= http://bbonline.sk/pribudajuce-elektrarne-na-hrone/ |title= Pribúdajúce elektrárne na Hrone |website= BBonline.sk |author= Jana Golianová |date= 13. 12. 2010 |access-date= 7. 5. 2020}} {{sk simbol}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Hron}} * [http://tv-adams.wz.cz/seznamy/evropa/hron-ve.html Spisak hidroelektrana na Hronu] {{sk simbol}} * Čejka T., [http://mollusca.sav.sk/pdf/5/5.Cejka.pdf Mäkkýše hlavných typov vôd dolného Hrona], ''Malacologica Bohemoslovaca'' '''5''', 2006, str. 33–41. {{sk simbol}} {{Dunav}} {{Hidrografija Slovačke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]] [[Kategorija:Crnomorski sliv]] [[Kategorija:Pritoke Dunava]] qm7168venhpdwzi7jlv0s5nponqsgjv Plijesni 0 466396 3892009 3884739 2026-05-31T12:09:30Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892009 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=cyan |naziv= Plijesni ili buđi |slika = Moldy nectarines.jpg |slika_opis = Nektarine napadnute sa dvuje različite plijesni |slika_širina=300px |domain =[[Eukaryota]] |regnum =[[Fungi]] |unraked_phylum = '''Plijesni''' ili '''buđi''' |razdioba_stepen = Grupe |razdioba = * '''[[Mucoromycota]]''' ** [[Mucorales]] * '''[[Ascomycota]]''' ** [[Dothideomycetes]] ** [[Eurotiomycetes]] ** [[Leotiomycetes]] ** [[Sordariomycetes]] }} '''Plijesni''' ili '''buđi''' su grupa [[gljiva]] koje se nalaze i na otvorenom i na vlažnim mjestima sa slabo osvijetljenim mjestima.<ref name=Moore>{{cite book|author = Moore D; Robson GD; Trinci APJ (editors). |title = 21st Century Guidebook to Fungi, first edition | publisher = Cambridge University Press |year = 2011 | isbn = 978-0521186957 }}</ref> Postoje mnoge vrste plijesni koje su mikroskopske vrste carstva [[Fungi]], koje rastu u nitastim višećelijskim ili jednoćelijskim oblicima. Najbolje rastu u vrućim i vlažnim okruženjima,<ref name=Pitt2009>{{cite book |authors=Pitt JI, Hocking AD |year=2009 | title=Fungi and Food Spoilage |publisher=Springer |place=London| doi= 10.1007/978-0-387-92207-2_9}}</ref> a razmnožavaju se i šire pomoću [[spora]].<ref name=Brock>{{cite book | editors= Madigan M; Martinko J | title = Brock Biology of Microorganisms, 11th edition |publisher = Prentice Hall |year = 2005 | isbn = 0-13-144329-1 | oclc = 57001814 }}</ref> Spore plijesni mogu preživjeti u različitim uvjetima okoliša, čak i u ekstremnom suhim, iako to ne pogoduje njihovom normalnom rastu Las esporas del moho pueden sobrevivir en variadas condiciones ambientales, incluso en extrema sequedad, a pesar de que ésta no favorece su crecimiento normal.<ref>{{cite web|author=Morgan Mike|title=Moulds|url=http://www.microscopy-uk.org.uk/mag/indexmag.html?http://www.microscopy-uk.org.uk/mag/artjan99/mmould.html |publisher=Microscopy UK|access-date=June 26, 2012}}</ref> [[datoteka:Mold covering a cake.jpg|thumb|Buđ koja napada hljeb (brašno) je veoma uobičajen i može pokriti kolač za nekoliko dana.]] Najčešći tipovi buđi su:<ref name=Hibbett2007>{{cite journal|authors=Hibbett DS, Binder M, Bischoff JF, Blackwell M, Cannon PF, Eriksson OE, etal |year=2007 |title=A higher level phylogenetic classification of the ''Fungi'' |journal=Mycological Research |pmid=17572334 |volume=111 |number=5 |pages=509–547}}</ref> * ''[[Alternaria]]'' * ''[[Acremonium]]'' * ''[[Aspergillus]]'' * ''[[Cladosporium]]'' * ''[[Mucor]]'' * ''[[Neurospora]]'' * ''[[Penicillium]]'' * ''[[Rhizopus]]'' * ''[[Stachybotrys]]'' * ''[[Trichoderma]]'' * ''[[Trichophyton]]'' Plijesni mogu rasti na [[zid]]ovima, [[hljeb]]u, [[sir]]ovima, [[voće|voću]], [[povrće|povrću]], [[deblo|deblima]], [[list]]ovima [[biljka|biljaka]], [[izmet]]ima, pa čak i na drugim gljivama kao što su [[pečurke]] . [[Penicilin]] (čije ime potiče od gljivice ''[[Penicillium]] '') je [[antibiotik]] izrađen od plijesni. Otkrio ga je [[Alexander Fleming]].<ref name="The Nobel Prize website">{{cite web|title=The Nobel Prize website|url= http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/ |access-date=27. 6. 2012}}</ref> Neke plijesni također su prisutni u različitim vrstama [[sir]]a, kao što su [[Camembert]], [[Brie]], [[Roquefort]], [[Stilton]] itd.<ref>{{cite journal|title=Mould starter cultures for dry sausages—selection, application and effects|journal=Meat Science|year=2003|publisher=L. O. Sunesen|author=L. H. Stahnke|volume=65|number=3|pages=935–948|doi=10.1016/S0309-1740(02)00281-4|url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6T9G-48V817P-1&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=d49cf5f0622cb4266ceba3c7f36fa924|access-date=6. 6. 2008|last2=Stahnke|first2=L.H|pmid=22063673|archive-date=8. 1. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090108194548/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6T9G-48V817P-1&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=d49cf5f0622cb4266ceba3c7f36fa924|url-status=dead}}</ref> == Staništa == Plijesni se nalaze u gotovo svim sredinama i mogu se prepoznati, kako u kući tako i na otvorenom, tokom cijele godine. Posebno im pogoduju vlažni i topli uvjeti. Na otvorenom se mogu naći u sjenovitim područjima ili na vlažnim mjestima gdje dolazi do raspadanja lišća ili druge vegetacije. U zatvorenom prostoru mogu se naći na mjestima gdje su razine vlage visoke, kao oko sudopera, toaleta, mašina za pranje suđa, vlažnog tekstila i zapuštenih krpa za brisanje- == Plijesni kao uzročnici infekcije == Neki su ljudi osjetljivi na plijesni. Izloženost plijesnima kod ovih ljudi može uzrokovati simptome kao što su začepljenje nosa, iritacija očiju ili piskutanje. Drugi, koji imaju jake alergije na plijesan mogu osjetiti teže reakcije. Teške reakcije mogu se pojaviti među radnicima koji su na poslu izloženi velikim količinama plijesni, kao što je slučaj kod poljoprivrednika koji cijeli dan rade oko plijesni. Neke teške reakcije mogu uključivati vrućicu i otežano disanje. Osobe sa hroničnim bolestima, kao što je opstruktivna bolest pluća, mogu imati upalu pluća. Neki plijesni su toksične jer proizvode [[mikotoksin]]e koji mogu ozbiljno uticati na ljude i životinje.<ref name="Moore"/> Osjetljivi ljudi trebaju izbjegavati područja koja imaju veću vjerovatnoću da imaju plijesan, poput kompostnih gomila, pokošene trave i šumovitih područja.<ref name=Sherris>{{cite book | author = Ryan KJ; Ray CG, ED.|title = Sherris Medical Microbiology, 4th edition | url = https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3|year=2004|pages= [https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3/page/633 633]–638 |publisher = McGraw Hill| isbn = 0-8385-8529-9 }}</ref> U zatvorenom prostoru rast plijesni može se usporiti održavanjem razine vlage ispod 50% i ventilacijskim tuševima na površinama za kuhanje. Izrasline plijesni mogu se ukloniti s tvrdih površina komercijalnim proizvodima, sapunom i vodom, ili otopinom izbjeljivača pripremljenom smjesom ne više od jedne šalice izbjeljivača u četiri litra vode. Osjetljivi ljudi trebaju nositi prikladnu masku u slučajevima kada se izlaganje plijesni ne može izbjeći. ==Također pogledajte== *[[Gljive]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Mold}} * [http://www.epa.gov/mold/moldguide.html Guía de mohos de la EPA] * [https://arquitecturasimple.com/como-quitar-el-moho-en-paredes/ ] * [http://www.eurosanex.com/blog/es/2017/07/31/como-eliminar-el-moho-de-la-banera-de-manera-facil/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200709101522/https://www.eurosanex.com/blog/es/2017/07/31/como-eliminar-el-moho-de-la-banera-de-manera-facil/ |date=9. 7. 2020 }} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Gljive Bosne i Hercegovine]] oz1v5wgehrondnwvht5s1du740y0ecj Žuto tijelo 0 466674 3892002 3884761 2026-05-31T12:07:55Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime = Žuto tijelo |latinski = ''Corpus luteum'' |slika= |opis_slike=Ciklus žutog tijela |širina = 300 |sistem = [[Reproduktivni sistem]] |lokacija = [[Jajnik]] }} [[datoteka:Gray1163.png|thumb|250px|Presjek ovarija: 1. Vanjska ovojnica 1’. Prikopčana granica. 2. Središnja [[stroma jajnika|stroma]]. 3. Periferna stroma. 4. Krvni sudovi. 5. Vaskularni folikuli u njihovoj najranijoj fazi. 6, 7, 8. Napredniji folikuli. 9. Gotovo zreo folikul. 9’ . Folikul u kojem je bilo jaje. 10. '''Corpus luteum'''.]] '''Žuto tijelo''' ([[latinski|lat.]] ''corpus luteum'') privremena je [[žlijezda|endokrina]] struktura u [[jajnici]]ma i uključena je u proizvodnju relativno visokih razina [[progesteron]]a i umjerenih razina [[estradiol]]a i [[inhibin A|inhibina A]].<ref>{{cite web|url=http://www.columbia.edu/itc/hs/medical/sbpm_histology_old/lab/lab19_ovary.html|title=Histology Laboratory Manual|website=www.columbia.edu|access-date=3. 5. 2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170506050216/http://www.columbia.edu/itc/hs/medical/sbpm_histology_old/lab/lab19_ovary.html|archive-date=6. 5. 2017}}</ref><ref>{{Cite book|title=Inquiry Into Biology|url=https://archive.org/details/inquiryintobiolo0000unse|last=|first=|publisher=McGraw-Hill Ryerson|year=2007|isbn=978-0-07-096052-7|location=|pages=[https://archive.org/details/inquiryintobiolo0000unse/page/497 497]|type=Textbook}}</ref> To je ostatak folikula jajnika koji je ispustio zrelu jajnu ćeliju u jajovod tokom prethodne ovulacije.{{sfn|Karch|page=657}} Boja žutog tijela je rezultat koncentriranja [[karotenoid]]a (uključujući [[lutein]]) iz hrane i lučenja umjerene količine [[estrogen]]a koja inhibira daljnje otpuštanje [[gonandotropin-oslobađajući hormon|gonadotropin-oslobađajućeg hormona]] (GnRH) i na taj način izlučivanje [[luteinizirajući hormon]] (LH) i [[folikul-stimulirajući hormon|folikul-stimulirajućeg hormona]] (FSH). Sa svakim [[menstruacijski ciklus|menstruacijskim ciklusom]] razvija se novo žuto tijelo (corpus luteum). ==Pregled== Žuto tijelo razvija se u jajniku nakon [[ovulacija|ovulacije]] pod uticajem luteinizirajućeg hormona (LH), iz [[prednji režanj hipofize|prednjeg režnja hipofize]] (adenohipofiza). Djelovanjem toga hormona ćelije folikula u kojem je bila jajna ćelija povećavaju se i diferenciraju, proizvodeći velike količine [[progesteron]]a i [[estrogen]]a. Ovi hormoni, osobito progesteron, pripremaju [[maternica|materničnu]] [[sluznica|sluznicu]] za ugnježđivanje [[zigot]]a. Ako oplodnja izostane, žuto tijelo propada i približno 12. dana nakon ovulacije prestaje lučiti hormone, što inicira pokretanje novog [[menstruacija|menstruacijskog ciklusa]]. Na mjestu žutoga tijela ostaje tzv. bijelo tijelo (''corpus albicans''), koje se nadomješta [[vezivno tkivo|vezivnim tkivom]]. Ako dođe do oplodnje i ugnježđivanja oplođene jajne ćelije u sluznicu maternice, [[horion]]ski [[gonadotropin]] – hormon kojega nekoliko dana nakon implantacije proizvode ćelije trofoblasta, a poslije i posteljica – održava funkciju žutog tijela koje se povećava i izlučuje sve više svojih hormona, koji uzrokuju bujanje maternične sluznice, što je potrebno za rani razvoj ploda. Između 13. i 17. sedmice trudnoće, žuto tijelo postepeno degradira, a njegovu hormonsku funkciju preuzima [[posteljica]]. == Razvoj i struktura == ''Corpus luteum'' razvija se iz [[jajnički folikul|folikula jajnika]] tokom [[luteusna faza|luteusne faze]] [[menstruacijski ciklus|menstruacijskog]] ili [[estrusni ciklus|estrusnog ciklusa]], nakon oslobađanja sekundarnog oocita iz folikula tokom [[ovulacija|ovulacije]]. Folikul prvo formira [[corpus hemorrhagicum]] prije nego što postane korpus luteum, ali izraz se odnosi na vidljivo prikupljanje krvi preostalo nakon pucanja folikula, koje izlučuje progesteron. Dok [[oocit]] (kasnije [[zigot]] ako dođe do oplodnje) prelazi [[jajovod|jajovodnu cijev]] pa u [[maternica|maternicu]], žuto tijelo ostaje u [[jajnik]]u. ''Corpus luteum'' je obično vrlo velik u odnosu na veličinu jajnika; u ljudi veličina strukture varira od dijametra ispod 2&nbsp;cm do 5.<ref name="rbmonline">{{cite web |url=http://www.rbmonline.com/Article/2155 |title=FSH and follucogenesis: from physiology to ovarian stimulation |work=Reproductive biomedicine Online |vauthors=Vegetti W, Alagna F |year=2006 |access-date=26. 5. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110715155817/http://www.rbmonline.com/Article/2155 |archive-date=15. 7. 2011 }}</ref> Njegove ćelije razvijaju se iz folikulskih ćelija koje okružuju folikul jajnika.{{sfn|Boron|page=1300}}<ref name="isbn1-4160-2328-3-page1159">Page 1159 in: {{cite book |vauthors=Boron WF, Boulpaep EL |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approaoch |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier/Saunders |location= |year=2004 |pages=[https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro/page/1300 1300] |isbn=1-4160-2328-3 |oclc= |doi= |access-date=}}</ref> Folikulska [[teka ćelija]] luteinizuje se u male luteusne ćelije (ćelije luka-lutein), a folikulske [[granulozna ćelija|granulozne ćelije]] luteiniziraju se u velike luteusne ćelije (granulozno-luteinske ćelije) formirajući žuto tijelo. Progesteron se sintetizira iz [[holesterol]]a velikih i malih luteusnih ćelija po sazrevanju. Holesterol – [[lipoprotein niske gustine|LDL]] veže se za receptore u plazma membrani luteusnih ćelija i internaliziraju se. Holesterol se oslobađa i čuva u ćeliji kao holesterolski [[ester]]. LDL se reciklira za daljnji transport holesterola. Velike luteusne ćelije proizvode više progesterona zbog neinhibiranih / baznih razina aktivnosti [[kinaza A]] (PKA) u ćeliji. Male ćelije lutealusa imaju LH receptore koji reguliraju aktivnost PKA unutar ćelije. PKA aktivno fosforilira [[steroidogeni akutni regulatorni protein]] (StAR) i [[translokatorski protein]] za transport holesterola iz vanjske do unutrašnje mitohondrijske membrane.<ref name="pmid11882010">{{cite journal | author = Niswender GD | title = Molecular control of luteal secretion of progesterone | journal = Reproduction | volume = 123 | issue = 3 | pages = 333–9 |date=mart 2002 | pmid = 11882010 | doi = 10.1530/rep.0.1230333 | doi-access = free }}</ref> Razvoj žutog tijela prati porast razine steroidogenih enzima [[P450scc]] koji, u [[mitohondrija]]ma pretvaraju holesterol u [[pregnenolon]].<ref name="pmid9545562">{{cite journal | vauthors = Rapoport R, Sklan D, Wolfenson D, Shaham-Albalancy A, Hanukoglu I | title = Antioxidant capacity is correlated with steroidogenic status of the corpus luteum during the bovine estrous cycle | journal = Biochim. Biophys. Acta | volume = 1380 | issue = 1 | pages = 133–40 |date=mart 1998 | pmid = 9545562 | doi = 10.1016/S0304-4165(97)00136-0 | url = https://zenodo.org/record/890705 }}</ref> Pregnenolon se tada pretvara u progesteron koji se izlučuje iz ćelije i u [[krvotok]]. Tokom goveđeg estro ciklusa nivo progesterona u plazmi raste paralelno s razinama P450scc i njegovog adrenodoksinskog donora elektrona, što ukazuje da je izlučivanje progesterona rezultat pojačane ekspresije P450scc u žutom tijelu.<ref name="pmid9545562" /> Pokazano je da elektronski transportni lanac mitohondrija P450, uključujući enzim [[adrenodoksin reduktaza]] i [[adrenodoksin]], propušta elektrone koji dovode do stvaranja superoksidnog radikala.<ref name="pmid8396893">{{cite journal | vauthors = Hanukoglu I, Rapoport R, Weiner L, Sklan D | title = Electron leakage from the mitochondrial NADPH-adrenodoxin reductase-adrenodoxin-P450scc (cholesterol side chain cleavage) system | journal = Arch. Biochem. Biophys. | volume = 305 | issue = 2 | pages = 489–98 |date=septembar 1993 | pmid = 8396893 | doi = 10.1006/abbi.1993.1452 | url = https://zenodo.org/record/890721 }}</ref><ref name="pmid7893157">{{cite journal | vauthors = Rapoport R, Sklan D, Hanukoglu I | title = Electron leakage from the adrenal cortex mitochondrial P450scc and P450c11 systems: NADPH and steroid dependence | journal = Arch. Biochem. Biophys. | volume = 317 | issue = 2 | pages = 412–6 |date=mart 1995 | pmid = 7893157 | doi = 10.1006/abbi.1995.1182 | url = https://zenodo.org/record/890751 }}</ref> Očigledno da se prenose s radikalima koje stvara ovaj sistem i pojačanim metabolizmom mitohondrija, a razine antioksidacijskih enzima katalaze i superoksidne dismutaze takođe se povećavaju paralelno s pojačanom steroidogenezom u žutom tijelu.<ref name="pmid9545562" /> {| class="wikitable" | '''Struktura folikula''' || '''Luteusna struktura''' || '''Lučenje''' |- | [[Folikulska teka|Ćelije teke]] ||Luteinske ćelije teke|| [[Androgen]]i,<ref name=iups/> [[progesteron]]<ref name=iups/> |- | [[Granulozna ćelija]]||Zrnaste luteinske ćelije|| Progesteron,{{sfn|Boron|page=1300}} [[estrogen]] (glavnina),{{sfn|Boron|page=1300}} i [[inhibin A]]{{sfn|Boron|page=1300}}<ref name=iups>[http://www.bioeng.auckland.ac.nz/physiome/ontologies/female_repro_system/cells.php The IUPS Physiome Project --> Female Reproductive System – Cells] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091210133027/http://www.bioeng.auckland.ac.nz/physiome/ontologies/female_repro_system/cells.php |date=10. 12. 2009 }} Retrieved on Nov 9, 2009</ref> |} [[datoteka:Steroidogenesis.svg|thumb|[[Steroidogeneza]], sa [[progesteron]]om u žutom polju, centralno gore.<ref name="HäggströmRichfield2014">{{cite journal|last2=Richfield|first2=David|year=2014|title=Diagram of the pathways of human steroidogenesis|journal=WikiJournal of Medicine|volume=1|issue=1|doi=10.15347/wjm/2014.005|issn=2002-4436|last1=Häggström|first1=Mikael|doi-access=free}}</ref> Androgeni su prikazani u plavom polju, a [[aromataza]] u donjem centru – enzim prisutan u granuloznim ćlijama luteina koji pretvara androgene u [[estrogen]]e (prikazano u ružičastom trouglu).]] Kao i prethodnim teka ćelijama, i luteinskim teka ćelijama nedostaje enzim [[aromataza]] koji je neophodan za proizvodnju estrogena, tako da one mogu obavljati samo [[steroidogeneza|steroidogenezu]] do formiranja [[androgen]]a. Ćelije granuloznog luteina imaju aromatazu i koriste je za proizvodnju estrogena, upotrebljavajući androgene koje su prethodno sintetizovali ćeka luteina teka-luteini, jer ćelije granuloznog luteina same po sebi nemaju [[17α-hidroksilaza]] ili [[17,20 lijaza]] za proizvodnju androgena. Nakon što se korpus luteum regresira, ostatak je poznat kao [[corpus albicans]].<ref name=Marieb>{{cite book | last = Marieb | first = Elaine | title = Anatomy & physiology | url = https://archive.org/details/anatomyphysiolog0000elai_l1k7 | publisher = Benjamin-Cummings | location = | page= [https://archive.org/details/anatomyphysiolog0000elai_l1k7/page/915 915] | year = 2013 | isbn = 9780321887603 }}</ref> == Funkcija == Žuto tijelo je ključno za uspostavljanje i održavanje trudnoće kod žena. ''Corpus luteum'' izlučuje [[progesteron]], koji je [[steroidni hormon]] odgovoran za [[decidualizacija|decidualizaciju]] [[endometrij]]a (njegov razvoj), i održavanje. Takođe proizvodi [[relaksin]], hormon odgovoran za omekšavanje pubisne simfize što pomaže u porođaju. === Kada jaje nije oplođeno === Ako jaje nije oplođeno, žuto tijelo prestaje lučiti progesteron i propada (nakon otprilike 10 dana kod ljudi). Zatim se degenerira u [[corpus albicans]], što je masa vlaknastog tkivnog ožiljka. Sluznica maternice (endometrij) se izbacuje kroz vaginu (kod sisara koji imaju [[menstrualni ciklus]]). U [[estrus]] nom ciklusu obloga se vraća u normalnu veličinu. ===Kada je jaje oplođeno=== [[datoteka:Ultrasonography of corpus luteum.jpg|mini|200px|[[Vaginalni ultrazvuk]] sa žlijezdom žutog tijela korpusa u trudnica, sa šupljinom ispunjenom tečnošću]] Ako je jaje oplođeno, slijedi implantacija pomoću sličnog hormona kod drugih vrsta) do devetog dana nakon oplodnje. Ljudski korionski gonadotropin signalizira korpus luteum da nastavi lučenje progesterona, održavajući tako gustu oblogu ([[endometrij]]) maternice i osiguravajući područje bogato [[krvni sud|krvnim sudovima]] na kojem se mogu razvijati [[zigot]]i. Od ovog trenutka korpus luteum se naziva ''corpus luteum graviditatis''. Uvođenje [[prostaglandina]] u ovom trenutku uzrokuje degeneraciju luteuma i [[pobačaj]]a [[fetus]]a. Međutim, u placentarnim životinjama poput ljudi, [[placenta]] na kraju preuzima proizvodnju progesterona i corpus luteum se razgrađuje u [[corpus albicans]] bez gubitka embriona/ploda. [[Luteusna podrška]] odnosi se na primjenu lijekova (općenito [[progestin]]a) s ciljem povećanja uspjeha implantacije i rane[[embriogeneza|embriogeneze]] i tako dopunjujući funkciju žutog tijela. ==Galerija== <gallery> Order_of_changes_in_ovary.svg|Redoslijed promjena u jajniku Human Ovary with Fully Developed Corpus Luteum.jpg|Ljudski jajnik sa žutim tijelom Luteinized follicular cyst.jpg|Luteinizirana folikulska cista </gallery> == Patologija == *[[Cista žutog tijela]]: uporno krvarenje žutog tijela obično se vraća spontano. ==References== {{refspisak}} ==Bibliografija== *{{cite book | last = Karch | first = Amy | title = Focus on nursing pharmacology | url = https://archive.org/details/focusonnursingph0000karc | publisher = Wolters Kluwer | location = Philadelphia | year = 2017 | isbn = 9781496318213 }} *{{cite book | last = Boron | first = Walter | title = Medical physiology : a cellular and molecular approach | url = https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro | publisher = Elsevier Saunders | location = Philadelphia, Penns | year = 2005 | isbn = 1-4160-2328-3 }} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Corpus luteum}} * "The Female Pelvis: The Ovary" * [http://www.claripacs.com/case/CL0034 CT of the abdomen showing a ruptured hemorrhagic copus luteal cyst] {{ženski reproduktivni sistem}} [[Kategorija:Histologija]] [[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]] 4ahz6vei1fvk8a2g21z3lj5rte6bmfg Rete testis 0 467073 3892036 3884817 2026-05-31T12:19:49Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Rete testis | Latinski = ''Rete testis'' | Slika = rete testis.jpg | Caption = Položaj rete testis unutar [[testis]]a | Slika2 = Illu_testis_schematic.jpg | Caption2 = 1: [[Testisna pregrada]]<br>2: Izuvijani [[sjemenski kanal]]i<br>3: [[Testisne lobule]]<br>4: [[Ravne sjemenske cijevi]]<br>5: [[Eferentne duktule]]<br>6: '''Rete testis''' | Precursor = [[Wolffov kanal]] | System =[[Muški reproduktivni sistem]] }} '''Rete testis''' je [[anastomoza|anastomozirana]] mreža osjetljivih [[tubula]] smještenih u hilumu [[Testisi|testisa]] ([[mediastinum testis]]) koja nosi [[spermatozoid]]e od [[sjemenska cijev|sjemenskih tubula]] do [[Silazni kanal|eferentnih kanala]]. Ona je kontradio [[rete ovarii]] kod žena.<ref>[http://cancerweb.ncl.ac.uk/cgi-bin/omd?action=Search+OMD&query=rete+ovarii Definition: Rete ovarii from Online Medical Dictionary]</ref> Njegova funkcija je pružanje mjesta za reapsorpciju tekućine. == Struktura == [[Datoteka:Rete testis high mag.jpg|thumb|left|250px|[[Mikrografija]] '''rete testis'''. [[Hematoksilinsko-eozinska boja|boja od H&E]].]] Rete testis je mreža međusobno povezanih tubula u koju se ulijevaju [[Tubuli seminiferi recti |ravni sjemeni tubuli]] (terminalni dio [[sjemenska cijev|sjemenskih cijevi]]). Smješten je unutar visoko vaskuliziranog [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] u [[mediastinum testis]].<ref name="ross">{{cite book|title=Histology: A Text and Atlas|url=https://archive.org/details/isbn_2900781772005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|last1=Ross|first1=M.|last2=Pawlina|first2=W.|year=2011|isbn=978-0-7817-7200-6|page=[https://archive.org/details/isbn_2900781772005/page/802 802]|edition=6th}}</ref> [[Epitel|Epitelne ćelije]] formiraju jedan sloj koji je linija unutrašnje površine tubula. Ove ćelije su [[Jednostavni kuboidni epitel |kuboidne]], sa [[mikrovili]]ma i jednom [[Treplja|cilijom]] (trepljom) na njihovoj površini.<ref name="wheater">{{cite book|title=Wheater's Functional Histology: A Text and Colour Atlas|publisher=Elsevier|last1=Young|first1=B.|last2=Woodford|first2=P.|last3=O'Dowd|first3=G.|year=2013|isbn=978-0702047473|page=344|edition=6th}}</ref> === Razvoj === U razvoju [[mokraćni sistem|mokraćnih i reproduktivnih organa]], [[Testisi|testis]] se razvija na gotovo isti način kao i [[Jajnici|jajnik]], porijeklom iz [[mezotelij]]a, kao i [[mezonefros]]. Kao i jajnik, u svojim se najranijim fazama sastoji od središnje mase prekrivene površinskim epitelom. U toj masi pojavljuje se niz vrpci, koje vode zajedno prema budućem [[hilum (anatomija) | hilumu]] i tvore mrežu koja u konačnici postaje rete testis. == Funkcija == Funkcija rete testisa je miješanje sperme dok napušta sjemenke. Spermatozoidi napuštaju sjemenske tubule u razrijeđenim izlučevinama Sertolijevih ćelija. Rete testis modificira luminalne tečnosti s ograničenom količinom sekrecije i reapsorpcijom, ali njihova je glavna funkcija miješanje i transport sperme u eferentne duktule. Tu mu je glavna funkcija u reapsorpciji oko 95% tekućine, što povećava koncentracija sperme prije ulaska u epididimis. == Klinički značaj == [[Tubularna ektazija rete]] je poremećaj rete testisa koji je okarakterisan s višestrukim benignim [[cista]]ma. == Etimologija == Prema [[Latinski jezik|novolatinskom]] značenju ''rete'' je mreža, a ''testis'' označava lđnjenu lokaciju. ==Dodatne slike== <gallery> Gray1149.png|Okomiti presjek [[Testisi|testisa]], sa rasporedom kanala Rete testis with seminoma.jpg|Mikrografija rete testis uključenog putem seminoma. Boja hemotoksilin-eozin (H&E) . Tubular ectasia of the rete testis-0028.jpg|Tubulska ektazija rete testis </gallery> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkocvi== * [http://trc.ucdavis.edu/mjguinan/apc100/modules/Reproductive/mammal/testis0/testis3.html Image at UC Davis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060409162457/http://trc.ucdavis.edu/mjguinan/apc100/modules/Reproductive/mammal/testis0/testis3.html |date=9. 4. 2006 }} * [http://www.kinderchirurgie.ch/fallderwoche/fdw3_02/rete_testis.jpg Diagram] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304040732/http://www.kinderchirurgie.ch/fallderwoche/fdw3_02/rete_testis.jpg |date=4. 3. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20070420214620/http://www.mccc.edu/~falkow/A%26P%20web/Shawn%27s%20104%20HO/reprod3.jpg Diagram] {{commonscat|Rete testis}} {{muški reproduktivni sistem}} [[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]] [[Kategorija:Andrologija]] iugxvm9bmrtj330tgnybit6w7gsjwd8 Rezistin 0 468075 3892055 3887660 2026-05-31T12:47:14Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531simdark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892055 wikitext text/x-wiki {{infokutija gen}} '''Rezistin''' – poznat i kao '''adipozni tkivno-specifični sekrecijski faktor''' (ADSF) ili '''C/EBP-epsilon-regulirani mijeloid-specifični izlučeni cisteinom-bogati protein''' (XCP1) – je [[cistein]]om bogati [[peptidni hormon]], izveden iz [[masno tkivo|masnog tkiva]]. Kod čovjeka, njegovu sintezi kodira [[gen]] '''RETN'''.<ref name="pmid12050208">{{cite journal |vauthors=Wang H, Chu WS, Hemphill C, Elbein SC | title = Human resistin gene: molecular scanning and evaluation of association with insulin sensitivity and type 2 diabetes in Caucasians | journal = J. Clin. Endocrinol. Metab. | volume = 87 | issue = 6 | pages = 2520–4 |date=juni 2002 | pmid = 12050208 | doi = 10.1210/jc.87.6.2520| url = | doi-access = free }}</ref> Kod [[primat]]a, [[svinja]] i [[pas]]a, rezistin izlučuju imunske i [[epitel]]ne ćelije, dok se kod [[glodar]]a stvara u masnom tkivu. Dužina rezistinskog [[peptid|prepeptida]], kod čovjeka je 108, a kod [[miš]]a i [[pacov]]a po 114 [[aminokiselina|aminokiselinskih]] ostataka; [[molekularna težina]] je ~ 12,5 [[kDa]]. Resistin je [[hormon izveden iz masnog tkiva]] (sličan [[citokin]]u), čija je fiziološka uloga bila predmet mnogih kontroverzi u vezi sa njegovom vezom sa [[gojaznost|gojaznošću]] i [[Šećerna bolest|diabetes melitus tip 2]] (T2DM).<ref name="pmid17952831">{{cite journal | author = Lazar MA | title = Resistin- and Obesity-associated metabolic diseases | journal = Horm. Metab. Res. | volume = 39 | issue = 10 | pages = 710–6 |date=oktobar 2007 | pmid = 17952831 | doi = 10.1055/s-2007-985897 | url = | doi-access = free }}</ref> Pokazano je da rezistin uzrokuje "visoku razinu" lošeg "[[holesterol]]a ([[lipoprotein]]a male gustine ili LDL-a), povećavajući rizik od srčanih bolesti. Rezistin povećava proizvodnju LDL-a u ljudskim ćelijalijama jetre, gdje također i razgrađuje LDL receptore. Kao rezultat toga, [[jetra]] je manje sposobna da izbaci "loši" holesterol iz tijela. Resistin ubrzava akumulaciju LDL u [[arterija]]ma, povećavajući rizik za bolesti srca. Negativno utiče na efekte [[statin]]a, glavnog lijeka za smanjenje holesterola koji se koristi u liječenju i prevenciji [[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnih]] bolesti.<ref name="Canadian scientists discover cause of high cholesterol">{{cite web|url=http://www.sciencecodex.com/canadian_scientists_discover_cause_of_high_cholesterol-101029 |title=Canadian scientists discover cause of high cholesterol}}</ref> == Otkriće == Resistin je otkrila grupa doktora [[Mitchell Lazar|Mitchell A. Lazara]] sa Medicinskog fakulteta (''School of Medicine'') ''University of Pennsylvania'' , 2001.<ref name="p30">{{cite journal |vauthors=Steppan CM, Bailey ST, Bhat S, Brown EJ, Banerjee RR, Wright CM, Patel HR, Ahima RS, Lazar MA | title = The hormone resistin links obesity to diabetes | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6818 | pages = 307–12 |date=januar 2001 | pmid = 11201732 | doi = 10.1038/35053000 | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-01-18_409_6818/page/n71}}</ref> Nazvan je "rezistin" zbog uočene [[insulin]]ske rezistencije kod miševa kojima je ubrizgan. Utvrđeno je da se rezistin proizvodi i oslobađa iz masnog tkiva i da služi [[endokrini sistem|endokrinim]] funkcijama, koje su vjerovatno uključene u [[otpornost na insulin]]. Ova ideja prvenstveno proizlazi iz studija koje pokazuju da se [[krvni serum|serumska]] razina otpornosti povećava s pretilošću u nekoliko modelnih sistema (ljudi, [[pacov]]i i [[miš]]evi).<ref name="p30"/><ref name="p4">{{cite journal |vauthors=Degawa-Yamauchi M, Bovenkerk JE, Juliar BE, Watson W, Kerr K, Jones R, Zhu Q, Considine RV | title = Serum resistin (FIZZ3) protein is increased in obese humans | journal = J. Clin. Endocrinol. Metab. | volume = 88 | issue = 11 | pages = 5452–5 |date=novembar 2003 | pmid = 14602788 | doi = 10.1210/jc.2002-021808 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p8">{{cite journal |vauthors=Gabriely I, Ma XH, Yang XM, Atzmon G, Rajala MW, Berg AH, Scherer P, Rossetti L, Barzilai N | title = Removal of visceral fat prevents insulin resistance and glucose intolerance of aging: an adipokine-mediated process? | journal = Diabetes | volume = 51 | issue = 10 | pages = 2951–8 |date=oktobar 2002 | pmid = 12351432 | doi = 10.2337/diabetes.51.10.2951 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p16">{{cite journal |vauthors=Levy JR, Davenport B, Clore JN, Stevens W | title = Lipid metabolism and resistin gene expression in insulin-resistant Fischer 344 rats | journal = Am. J. Physiol. Endocrinol. Metab. | volume = 282 | issue = 3 | pages = E626–33 |date=mart 2002 | pmid = 11832366 | doi = 10.1152/ajpendo.00346.2001 | url = https://semanticscholar.org/paper/791cab01e0497424d5fa2620dd050eb67c1705e4}}</ref><ref name="McTernanMcTernan2002">{{cite journal|last1=McTernan|first1=CL|last2=McTernan|first2=PG|last3=Harte|first3=AL|last4=Levick|first4=PL|last5=Barnett|first5=AH|last6=Kumar|first6=S|title=Resistin, central obesity, and type 2 diabetes|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2002-01-05_359_9300/page/46|journal=The Lancet|volume=359|issue=9300|year=2002|pages=46–47|issn=0140-6736|doi=10.1016/S0140-6736(02)07281-1|pmid=11809189}}</ref> Od ovih zapažanja, dalja istraživanja su povezala rezistin sa drugim fiziološkim sistemima kao što su [[upala]] i energetske [[homeostaza|homeostaze]].<ref name="p1">{{cite journal | author = Adeghate E | title = An update on the biology and physiology of resistin | journal = Cell. Mol. Life Sci. | volume = 61 | issue = 19–20 | pages = 2485–96 |date=oktobar 2004 | pmid = 15526156 | doi = 10.1007/s00018-004-4083-2 | url = }}</ref><ref name="p31">{{cite journal |vauthors=Stumvoll M, Häring H | title = Resistin and adiponectin--of mice and men | journal = Obes. Res. | volume = 10 | issue = 11 | pages = 1197–9 |date=novembar 2002 | pmid = 12429885 | doi = 10.1038/oby.2002.162 | url = }}</ref><ref name="p34">{{cite journal |vauthors=Vendrell J, Broch M, Vilarrasa N, Molina A, Gómez JM, Gutiérrez C, Simón I, Soler J, Richart C | title = Resistin, adiponectin, ghrelin, leptin, and proinflammatory cytokines: relationships in obesity | journal = Obes. Res. | volume = 12 | issue = 6 | pages = 962–71 |date=juni 2004 | pmid = 15229336 | doi = 10.1038/oby.2004.118 | url = }}</ref> ==Upala == Upala je prva [[urođena imunska reakcija]] na [[infekcija|infekciju]] ili [[iritacija|iritaciju]] koja je rezultat nakupljanja [[leukocit]]a ([[neutrofil]]a, [[mastocit]]a, itd.) |i njihovog lučenja upalnih, biogenih supstanci, kao što su [[histamin]], [[prostaglandin]] i proupalnih [[citokin]]a. Kao što je pomenuto, nedavno je otkriveno da rezistin također sudjeluje u upalnom odgovoru.<ref name="p11">{{cite journal |vauthors=Holcomb IN, Kabakoff RC, Chan B, Baker TW, Gurney A, Henzel W, Nelson C, Lowman HB, Wright BD, Skelton NJ, Frantz GD, Tumas DB, ((Peale FV Jr)), Shelton DL, Hébert CC | title = FIZZ1, a novel cysteine-rich secreted protein associated with pulmonary inflammation, defines a new gene family | journal = EMBO J. | volume = 19 | issue = 15 | pages = 4046–55 |date=august 2000 | pmid = 10921885 | pmc = 306596 | doi = 10.1093/emboj/19.15.4046 | url = }}</ref><ref name="p13">{{cite journal |vauthors=Kusminski CM, da Silva NF, Creely SJ, Fisher FM, Harte AL, Baker AR, Kumar S, McTernan PG | title = The in vitro effects of resistin on the innate immune signaling pathway in isolated human subcutaneous adipocytes | journal = J. Clin. Endocrinol. Metab. | volume = 92 | issue = 1 | pages = 270–6 |date=januar 2007 | pmid = 17062773 | doi = 10.1210/jc.2006-1151 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p18">{{cite journal |vauthors=Malyszko J, Malyszko JS, Pawlak K, Mysliwiec M | title = Resistin, a new adipokine, is related to inflammation and renal function in kidney allograft recipients | journal = Transplant. Proc. | volume = 38 | issue = 10 | pages = 3434–6 |date=decembar 2006 | pmid = 17175295 | doi = 10.1016/j.transproceed.2006.10.140 | url =https://archive.org/details/sim_transplantation-proceedings_2006-12_38_10/page/3434}}</ref><ref name="pmid17183659">{{cite journal | vauthors = Nagaev I, Bokarewa M, Tarkowski A, Smith U | title = Human Resistin Is a Systemic Immune-Derived Proinflammatory Cytokine Targeting both Leukocytes and Adipocytes | journal = PLoS ONE | volume = 1 | issue = 1| pages = e31 | year = 2006 | pmid = 17183659 | pmc = 1762367 | doi = 10.1371/journal.pone.0000031 | url = | editor1-last = Valcarcel | editor1-first = Juan }}</ref> U daljnjoj potpori njegovom upalnom profilu, pokazalo se da rezistin povećava transkripcijske događaje, što dovodi do povećane ekspresije nekoliko proupalnih citokina, uključujući (ali ne ograničavajući se na) [[interleukin|interleukin-1]] (IL-1), [[interleukin-6]] (IL-6), interleukin-12 (IL-12) i faktor nekroze tumora-α ([[TNF-α]]) u [[NF-κB]] posredovanom (jedarni faktor kappa-pojačivač lahkog lanca (način na koji posreduju aktivirane [[B-ćelije]]).<ref name="p22">{{cite journal |vauthors=Milan G, Granzotto M, Scarda A, Calcagno A, Pagano C, Federspil G, Vettor R | title = Resistin and adiponectin expression in visceral fat of obese rats: effect of weight loss | journal = Obes. Res. | volume = 10 | issue = 11 | pages = 1095–103 |date=novembar 2002 | pmid = 12429872 | doi = 10.1038/oby.2002.149 | url = }}</ref><ref name="p28">{{cite journal |vauthors=Silswal N, Singh AK, Aruna B, Mukhopadhyay S, Ghosh S, Ehtesham NZ | title = Human resistin stimulates the pro-inflammatory cytokines TNF-alpha and IL-12 in macrophages by NF-kappaB-dependent pathway | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 334 | issue = 4 | pages = 1092–101 |date=septembar 2005 | pmid = 16039994 | doi = 10.1016/j.bbrc.2005.06.202 | url = }}</ref> Također se pokazalo da rezistin regulira međućelijsku [[adhezija|adhezijsku]] molekulu-1 ([[ICAM1]]) [[krvni sud|vaskularne]] adhezijske ćelijske molekule-1 ([[VCAM1]]) i [[hemokin]]ski (CC motiv) ) [[ligand]] 2 ([[CCL2]]). Svi su uključeni u [[hemotoksičnost|hemotoksične]] puteve u aktiviranju [[leukocit]]a za odlazak do mesta infekcije.<ref name="p35">{{cite journal |vauthors=Verma S, Li SH, Wang CH, Fedak PW, Li RK, Weisel RD, Mickle DA | title = Resistin promotes endothelial cell activation: further evidence of adipokine-endothelial interaction | journal = Circulation | volume = 108 | issue = 6 | pages = 736–40 |date=august 2003 | pmid = 12874180 | doi = 10.1161/01.CIR.0000084503.91330.49 | url = | doi-access = free }}</ref> Djelovanje samog rezistina može se pojačati [[interleukin]]ima, a također i [[mikrob]]nim [[antigen]]ima, kao što je [[lipopolisaharid]],<ref name="p17">{{cite journal |vauthors=Lu SC, Shieh WY, Chen CY, Hsu SC, Chen HL | title = Lipopolysaccharide increases resistin gene expression in vivo and in vitro | journal = FEBS Lett. | volume = 530 | issue = 1–3 | pages = 158–62 |date=oktobar 2002 | pmid = 12387885 | doi = 10.1016/S0014-5793(02)03450-6}}</ref> koje prepoznaju leukociti. Uzeto zajedno, jer rezistenin slovi da doprinosi rezistenciji na insulin, rezultati poput spomenutih sugeriraju da rezistin može biti veza u dobro poznatoj udruženosti upale i rezistencije na insulin.<ref name="pmid15864338">{{cite journal |vauthors=Wellen KE, Hotamisligil GS | title = Inflammation, stress, and diabetes | journal = J. Clin. Invest. | volume = 115 | issue = 5 | pages = 1111–9 |date=maj 2005 | pmid = 15864338 | pmc = 1087185 | doi = 10.1172/JCI25102 | url = }}</ref> U skladu s tim, očekuje se da, ako rezistin zaista služi kao veza između pretilosti i T2DM, a istovremeno doprinosi upalnom odgovoru, onda također treba primijetiti srazmjerni porast [[upala|hroničnih upala]] u vezi sa pretilošću i rezistencije na insulin. U stvari, nedavni podaci pokazuju da je ta mogućnost doista slučaj, demonstrirajući pozitivne korelacije između pretilosti, rezistencije na insulin i hronične upale,<ref name="p38">{{cite journal |vauthors=Wulster-Radcliffe MC, Ajuwon KM, Wang J, Christian JA, Spurlock ME | title = Adiponectin differentially regulates cytokines in porcine macrophages | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 316 | issue = 3 | pages = 924–9 |date=april 2004 | pmid = 15033490 | doi = 10.1016/j.bbrc.2004.02.130 | url = }}</ref><ref name="p39">{{cite journal | vauthors = Yokota T, Oritani K, Takahashi I, Ishikawa J, Matsuyama A, Ouchi N, Kihara S, Funahashi T, Tenner AJ, Tomiyama Y, Matsuzawa Y | title = Adiponectin, a new member of the family of soluble defense collagens, negatively regulates the growth of myelomonocytic progenitors and the functions of macrophages | journal = Blood | volume = 96 | issue = 5 | pages = 1723–32 | date = septembar 2000 | pmid = 10961870 | doi = 10.1182/blood.V96.5.1723 | url = http://www.bloodjournal.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10961870 | access-date = 5. 9. 2020 | archive-date = 15. 9. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190915154257/http://www.bloodjournal.org/content/96/5/1723.long?sso-checked=true | url-status = dead }}</ref> za koju se vjeruje da je djelomično usmjerena signalizacijom rezistencije. Ovu ideju nedavno je osporila studija koja pokazuje da su povećani nivoi rezistenina kod osoba s hroničnim bubrežnim oboljenjima povezani sa smanjenom bubrežnom funkcijom i upalom, ali ne i sa rezistencijom na insulin.<ref name="p3">{{cite journal |vauthors=Axelsson J, Bergsten A, Qureshi AR, Heimbürger O, Bárány P, Lönnqvist F, Lindholm B, Nordfors L, Alvestrand A, Stenvinkel P | title = Elevated resistin levels in chronic kidney disease are associated with decreased glomerular filtration rate and inflammation, but not with insulin resistance | journal = Kidney Int. | volume = 69 | issue = 3 | pages = 596–604 |date=februar 2006 | pmid = 16395259 | doi = 10.1038/sj.ki.5000089 | url =https://archive.org/details/sim_kidney-international_2006-02_69_3/page/596}}</ref> Bez obzira na to, u pogledu rezistenina i upalnog odgovora, može se zaključiti da rezistin zaista ima obilježja proupalnog [[citokin]]a i mogao bi djelovati kao ključni čvor u upalnim [[bolest]]ima, sa ili bez povezane rezistencije na insulin. == Gojaznost i rezistencija na insulin == === Potvrdni argumenti === Mnogo onoga što je [[hipoteza|pretpostavljeno]] o ulozi rezistenina u energetici [[metabolizam|metabolizma]] i T2DM, može se izvesti iz studija koje pokazuju snažne korelacije između rezistenina i gojaznosti. Osnovno vjerovanje onih koji podržavaju ovu teoriju je da će se razina [[krvni serum|serumskog]] rezistenina povećavati s povećanom [[gojaznost|gojaznošću]].<ref name="p4"/><ref name="p34"/><ref name="p2">{{cite journal |vauthors=Asensio C, Cettour-Rose P, Theander-Carrillo C, Rohner-Jeanrenaud F, Muzzin P | title = Changes in glycemia by leptin administration or high-fat feeding in rodent models of obesity/type 2 diabetes suggest a link between resistin expression and control of glucose homeostasis | journal = Endocrinology | volume = 145 | issue = 5 | pages = 2206–13 |date=maj 2004 | pmid = 14962997 | doi = 10.1210/en.2003-1679 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p14">{{cite journal |vauthors=Lee JH, Bullen JW, Stoyneva VL, Mantzoros CS | title = Circulating resistin in lean, obese, and insulin-resistant mouse models: lack of association with insulinemia and glycemia | journal = Am. J. Physiol. Endocrinol. Metab. | volume = 288 | issue = 3 | pages = E625–32 |date=mart 2005 | pmid = 15522996 | doi = 10.1152/ajpendo.00184.2004 | url = https://semanticscholar.org/paper/ab76b8ec253ccc0b54687c7e2a07620cb818c64c}}</ref> Suprotno tome, utvrđeno je da nivo serumskog rezinina opada sa smanjenjem masnoće, nakon [[medicina|medicinskog]] tretmana.<ref name="p33">{{cite journal |vauthors=Valsamakis G, McTernan PG, Chetty R, Al Daghri N, Field A, Hanif W, Barnett AH, Kumar S | title = Modest weight loss and reduction in waist circumference after medical treatment are associated with favorable changes in serum adipocytokines | journal = Metab. Clin. Exp. | volume = 53 | issue = 4 | pages = 430–4 |date=april 2004 | pmid = 15045687 | doi = 10.1016/j.metabol.2003.11.022 }}</ref> Posebno, izgleda da je [[centralna gojaznostost]] (masno tkivo u struku) najistaknutija regija masnog tkiva koja doprinosi porastu nivoa serumskog rezistenta.<ref name="McTernan2002">{{cite journal|last1=McTernan|first1=P. G.|title=Increased Resistin Gene and Protein Expression in Human Abdominal Adipose Tissue|journal=Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism|volume=87|issue=5|year=2002|pages=2407–2410|issn=0021-972X|doi=10.1210/jcem.87.5.8627|pmid=11994397|doi-access=free}}</ref> Ova činjenica poprima značajne implikacije uzimajući u obzir dobro shvaćenu vezu između centralne pretilosti i rezistencije na insulin, dvije izrazite osobine T2DM.<ref name="p8"/><ref name="pmid14768774">{{cite journal |vauthors=Duman BS, Turkoglu C, Gunay D, Cagatay P, Demiroglu C, Buyukdevrim AS | title = The interrelationship between insulin secretion and action in type 2 diabetes mellitus with different degrees of obesity: evidence supporting central obesity | journal = Diabetes Nutr. Metab. | volume = 16 | issue = 4 | pages = 243–50 |date=august 2003 | pmid = 14768774 | doi = | url = }}</ref> Iako se čini da se nivo rezistenina povećava s gojaznošću, može li se onda zaključiti da su takva povećanja rezinotina u serumu odgovorna za [[rezistencija na insulin]] koji je povezan sa povećanom gojaznošću? Mnogi istraživači u svojim studijama pokazali su da je to zaista tako, pronalazeći pozitivne korelacije između nivoa rezistenina i otpornosti na insulin.<ref name="pmid12447443">{{cite journal |vauthors=Hirosumi J, Tuncman G, Chang L, Görgün CZ, Uysal KT, Maeda K, Karin M, Hotamisligil GS | title = A central role for JNK in obesity and insulin resistance | journal = Nature | volume = 420 | issue = 6913 | pages = 333–6 |date=novembar 2002 | pmid = 12447443 | doi = 10.1038/nature01137 | url = http://www.hsph.harvard.edu/GSH-LAB/tnf-ins.html }}</ref><ref name="p25">{{cite journal |vauthors=Rajala MW, Qi Y, Patel HR, Takahashi N, Banerjee R, Pajvani UB, Sinha MK, Gingerich RL, Scherer PE, Ahima RS | title = Regulation of resistin expression and circulating levels in obesity, diabetes, and fasting | journal = Diabetes | volume = 53 | issue = 7 | pages = 1671–9 |date=juli 2004 | pmid = 15220189 | doi = 10.2337/diabetes.53.7.1671 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p27">{{cite journal |vauthors=Silha JV, Krsek M, Skrha JV, Sucharda P, Nyomba BL, Murphy LJ | title = Plasma resistin, adiponectin and leptin levels in lean and obese subjects: correlations with insulin resistance | journal = Eur. J. Endocrinol. | volume = 149 | issue = 4 | pages = 331–5 |date=oktobar 2003 | pmid = 14514348 | doi = 10.1530/eje.0.1490331 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p29">{{cite journal |vauthors=Smith SR, Bai F, Charbonneau C, Janderová L, Argyropoulos G | title = A promoter genotype and oxidative stress potentially link resistin to human insulin resistance | journal = Diabetes | volume = 52 | issue = 7 | pages = 1611–8 |date=juli 2003 | pmid = 12829623 | doi = 10.2337/diabetes.52.7.1611 | url = | doi-access = free }}</ref> Ovo otkriće dodatno potkrepljuju studije koje potvrđuju direktnu korelaciju između nivoa rezistenina i ispitanika sa T2DM.<ref name="p30"/><ref name="p2"/><ref name="p7">{{cite journal |vauthors=Fujinami A, Obayashi H, Ohta K, Ichimura T, Nishimura M, Matsui H, Kawahara Y, Yamazaki M, Ogata M, Hasegawa G, Nakamura N, Yoshikawa T, Nakano K, Ohta M | title = Enzyme-linked immunosorbent assay for circulating human resistin: resistin concentrations in normal subjects and patients with type 2 diabetes | journal = Clin. Chim. Acta | volume = 339 | issue = 1–2 | pages = 57–63 |date=januar 2004 | pmid = 14687894 | doi = 10.1016/j.cccn.2003.09.009 | url = }}</ref><ref name="p20">{{cite journal | author = McTernan PG | title = Resistin and type 2 diabetes: regulation of resistin expression by insulin and rosiglitazone and the effects of recombinant resistin on lipid and glucose metabolism in human differentiated adipocytes | journal = J. Clin. Endocrinol. Metab. | volume = 88 | issue = 12 | pages = 6098–106 |date=decembar 2003 | pmid = 14671216 | doi = 10.1210/jc.2003-030898 | url = |name-list-format=vanc| author2 = Fisher FM | author3 = Valsamakis G | display-authors = 3 | last4 = Chetty | first4 = R | last5 = Harte | first5 = A | last6 = McTernan | first6 = CL | last7 = Clark | first7 = PM | last8 = Smith | first8 = SA | last9 = Barnett | first9 = AH | doi-access = free }}</ref> Ako rezistin doprinosi patogenezi rezistencije na insulin kod T2DM, onda bi dizajniranje lijekova za promociju smanjenog serumskog rezistenta kod ispitanika s T2DM moglo donijeti ogromne terapijske koristi.<ref name="pmid17119268">{{cite journal | author = Tjokroprawiro A | title = New approach in the treatment of T2DM and metabolic syndrome (focus on a novel insulin sensitizer) | journal = Acta Med Indones | volume = 38 | issue = 3 | pages = 160–6 | year = 2006 | pmid = 17119268 }}</ref> === Negirajući argumenti === Količina dokaza koji podržavaju teoriju o vezi između rezistencije na insulun, gojaznosti i T2DM je ogromna. Ipak, ovoj [[teorija|teoriji]] nedostaje podrška cijele naučne zajednice, kako se broj studija koje dokazuju dokaze i dalje širi.<ref name="p6">{{cite journal |vauthors=Fain JN, Cheema PS, Bahouth SW, Lloyd Hiler M | title = Resistin release by human adipose tissue explants in primary culture | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 300 | issue = 3 | pages = 674–8 |date=januar 2003 | pmid = 12507502 | doi = 10.1016/S0006-291X(02)02864-4 | url = }}</ref><ref name="p15">{{cite journal |vauthors=Lee JH, Chan JL, Yiannakouris N, Kontogianni M, Estrada E, Seip R, Orlova C, Mantzoros CS | title = Circulating resistin levels are not associated with obesity or insulin resistance in humans and are not regulated by fasting or leptin administration: cross-sectional and interventional studies in normal, insulin-resistant, and diabetic subjects | journal = J. Clin. Endocrinol. Metab. | volume = 88 | issue = 10 | pages = 4848–56 |date=oktobar 2003 | pmid = 14557464 | doi = 10.1210/jc.2003-030519 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p24">{{cite journal |vauthors=Nagaev I, Smith U | title = Insulin resistance and type 2 diabetes are not related to resistin expression in human fat cells or skeletal muscle | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 285 | issue = 2 | pages = 561–4 |date=juli 2001 | pmid = 11444881 | doi = 10.1006/bbrc.2001.5173 | url = }}</ref> Takve studije su utvrdile značajno smanjenu koncentraciju rezistina u serumu s povećanom [[gojaznost|adipoznošću]],<ref name="p9">{{cite journal |vauthors=Heilbronn LK, Rood J, Janderova L, Albu JB, Kelley DE, Ravussin E, Smith SR | title = Relationship between serum resistin concentrations and insulin resistance in nonobese, obese, and obese diabetic subjects | journal = J. Clin. Endocrinol. Metab. | volume = 89 | issue = 4 | pages = 1844–8 |date=april 2004 | pmid = 15070954 | doi = 10.1210/jc.2003-031410 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p26">{{cite journal |vauthors=Savage DB, Sewter CP, Klenk ES, Segal DG, Vidal-Puig A, Considine RV, O'Rahilly S | title = Resistin / Fizz3 expression in relation to obesity and peroxisome proliferator-activated receptor-gamma action in humans | journal = Diabetes | volume = 50 | issue = 10 | pages = 2199–202 |date=oktobar 2001 | pmid = 11574398 | doi = 10.2337/diabetes.50.10.2199 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="p36">{{cite journal |vauthors=Way JM, Görgün CZ, Tong Q, Uysal KT, Brown KK, Harrington WW, ((Oliver WR Jr)), Willson TM, Kliewer SA, Hotamisligil GS | title = Adipose tissue resistin expression is severely suppressed in obesity and stimulated by peroxisome proliferator-activated receptor gamma agonists | journal = J. Biol. Chem. | volume = 276 | issue = 28 | pages = 25651–3 |date=juli 2001 | pmid = 11373275 | doi = 10.1074/jbc.C100189200 | url = | doi-access = free }}</ref> sugerirajući, ne samo da se rezistenin ne regulira kod gojaznih ispitanika, već i da smanjeni nivoi rezinina mogu doprinijeti vezama između [[gojaznost]]i i T2DM. Također su predstavljeni podaci koji protivrječe ideji da se gubitak težine podudara sa smanjenim koncentracijama rezinina u serumu; takve studije, umjesto toga, izvještavaju da je gubitak kilograma povezan s izrazitim povećanjem serumskog rezistenina.<ref name="p22"/> Ideja da rezin povezuje gojaznost s T2DM sada je pod još većom lupom, jer su nedavna istraživanja potvrdila sveprisutnu ekspresiju rezistenina u mnogim tkivima, umjesto onih koja su karakteristična samo za gojaznost, poput adipocita. Iako se gotovo toliko naučnika protivi teoriji kao i onih koji je podržavaju, postoji dovoljno dokaza koji podupiru ideju da rezistin ima neku nepotpuno definiranu ulogu u [[energetska ravnoteža|energetskoj homeostazi]], dok istovremeno pokazuju svojstva koja pomažu pojavu [[upala|upalnih odgovora]] na mjesta [[infekcija|infekcije]]. == Struktura == Kristalne strukture rezistenina otkrivaju neobičan sastav nekoliko podjedinica koje se drže zajedno pomoću [[kovalentna veza|nekovalentne interakcije]] koje čine njegovu strukturu. Takva struktura pokazuje multimerni sklop koji se sastoji od disulfidnih veza koje tvore heksamer. Svaka proteinska podjedinica sadrži domen "glave", bogate karboksi-terminalnim disulfidom [[beta list]]ova i amino-terminalni segment alfa-spiralnog "repa". [[spirala|Alfa-spiralni]] segmenti se udružuju da bi formirali trodimenzijske zavojnice, a površinski izloženi međulanci [[disulfidna veza|disulfidnih veza]] posreduju u stvaranju heksamera od repa do repa. Loptasti domen rezistenina sadrži pet disulfidnih veza (Cys35–Cys88, Cys47–Cys87, Cys56–Cys73, Cys58–Cys75 i Cys62–Cys77). To sugerira da će se obrazac disulfida sačuvati. Međulančane disulfidne veze rezistenina i rezistinolike molekule β (RELMß) su nove, po tome što su vrlo rastvorljive, u rasponu od 84,6% do 89,5%. Prosječna izloženost rastvaraču za sve disulfidne veze iznosi 9,9%, a 16,7% za 1.209 međulančanih disulfidnih veza. Stoga su najviše nepokrivenih disulfidnih veza pronađeno za netaknute proteine, u otpornim disulfidima u visokoj rezoluciji. Mutant Cys6Ser rezistenina bio je znatno jači pri niskoj koncentraciji i imao je veći učinak od rezidina divljeg tipa kod visoke koncentracije. Ovaj rezultat sugerira da obrada međutrimerskih disulfidnih veza može odražavati obavezni korak ka aktivaciji. Ostali rezultati također sugeriraju da i mutirani Cys6Ser i [[divlji tip]] rezistenta ciljaju uglavnom [[jetra|jetru]]. == Reference == {{refspisak|2}} {{Cite journal|pmid=12951047|year=2003|last1=Kaser|first1=S|last2=Kaser|first2=A|last3=Sandhofer|first3=A|last4=Ebenbichler|first4=CF|last5=Tilg|first5=H|last6=Patsch|first6=JR|title=Resistin messenger-RNA expression is increased by proinflammatory cytokines in vitro|volume=309|issue=2|pages=286–90|journal=Biochemical and Biophysical Research Communications|doi=10.1016/j.bbrc.2003.07.003}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Resistin}} {{commonscat|Resistin}} {{Hormoni}} [[Kategorija:Hormoni]] [[Kategorija:Tkiva]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Gojaznost]] [[Kategorija:Biomolekule]] [[Kategorija:Peptidi]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] cw8lv7uckwtefsk91nzqax2e25qnigw Akomodacija (oko) 0 468819 3892008 3887676 2026-05-31T12:09:24Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892008 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Accommodation (PSF).svg|thumb|280px|Minimum (vrh) i maksimum (dno) akomodacije]] '''Akomodacija''' je proces kojim [[kičmenjaci|kičmenjačko]] [[oko]] mijenja [[optička snaga|optičku snagu]], kako bi održalo jasnu sliku ili [[fokus (optika)|fokus]] na objektu, kako njegova udaljenost varira. U tome se udaljenosti razlikuju za pojedince od [[daleka tačka|daleke tačke]] – maksimalne udaljenosti od oka za koju se može vidjeti jasna slika predmeta, do [[bliska tačka|bliske tačke]] – minimalne udaljenosti za jasnu sliku . Akomodacijka obično deluje kao [[refleks]], uključujući dio [[refleks akomodacije|refleksa akomodacijske – vergencije]], ali se također može svjesno kontrolirati. [[Sisari]], [[ptice]] i [[gmizavci]] variraju svoju optičku snagu mijenjajući oblik elastične leće pomoću [[cilijarno tijelo|ciliarnog tijela]] (kod ljudi do 15 [[dioptrija]]. Ribe i vodozemci variraju snagu mijenjajući udaljenost između krutih sočiva i mrežnjače, pomoću mišića.<ref>{{cite web |title=Augen |url=http://www.bio.vobs.at/physiologie/a-augen.php |website=www.bio.vobs.at |language=de |access-date=11. 9. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225022147/https://bio.vobs.at/physiologie/a-augen.php |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Duane (1922) Fig 4 modified.svg|thumb|250px|right|Duaneova klasična krivulja sa amplitudom ili širinom akomodacije prema životnom dobu. <br>Prosjek (B) i prbližno donja (A) i gornja granica (C) standardne devijacije.<ref name="Duane" />]] Mlado ljudsko oko može promijeniti fokus s udaljenosti (beskonačno) na približno 6,5&nbsp;cm od oka.<ref name="Ai_Hong_Chen">{{cite journal | last1 = Chen | first1 = Ai Hong | last2 = O’Leary | first2 = Daniel J. | last3 = Howell | first3 = Edwin R. | title = Near visual function in young children | journal = Ophthal. Physiol. Opt.| volume = 20 | issue = 3 | pages = 185–198 | year = 2000 | postscript= , Fig. 5. | doi = 10.1016/S0275-5408(99)00056-3 }}</ref> Ova dramatična promjena fokusne snage oka od približno 15 dioptrija (recipročna žižna daljina u metrima) nastaje kao posljedica smanjenja [[Zinnova zonula|zonulske]] napetosti, izazvane kontrakcijom [[cilijarni mišić|cilijarnog mišića]]. Pri jakom svjetlu, ovaj proces može se dogoditi za samo 224 ± 30 milisekundi.<ref>{{Cite journal |pmc = 2908311|year = 2010|last1 = Lockhart|first1 = T. E.|title = Effects of Age on Dynamic Accommodation|journal = Ergonomics|volume = 53|issue = 7|pages = 892–903|last2 = Shi|first2 = W.|pmid = 20582770|doi = 10.1080/00140139.2010.489968}}</ref> Amplituda akomodacije opada s godinama. Do pete decenije života, amplituda akomodacije može se smanjiti tako da je blizina oka udaljenija od udaljenosti čitanja. Kada se to dogodi, pacijent je [[dalekovidnost|dalekovidan]]. Jednom kada se javi presbiopija, oni koji su [[emetropija|emetropni]] (ne trebaju optičku korekciju za vid na daljinu) trebat će optičko pomagalo za vid iz blizine; oni koji su [[kratkovidnost|kratkovidni]] (kratkovidni i trebaju optičku korekciju za vid na daljinu), vidjet će da bolje vide u blizini bez korekcije udaljenosti; a oni koji su [[hiperoptičnost|hiperopični]] (dalekovidni) otkrit će da će im možda trebati korekcija i za vid na daljinu i na blizinu. Treba imati na umu da su ovi efekti najuočljiviji kada je [[zjenica]] velika; tj. pri slabom svjetlu. Dobni pad mogućnosti akomodacije događa se gotovo univerzalno na manje od dioptrije 2 do kada osoba dostigne 45 do 50 godina, dokle će većina okolnih osoba primijetiti smanjenje njihove sposobnosti da se usredotoči na bliske predmete i stoga trebaju naočale za čitanje ili bifokalne leće. Akomodacija se smanjuje na dioptriju oko 1 u dobi od 70 godina. Ovisnost amplitude akomodacije o starosti grafički je sumirana [[Alexander Duane|Duaneovim]] klasičnim krivuljama.<ref name="Duane">{{Cite journal |doi = 10.1016/s0002-9394(22)90793-7|title = Studies in Monocular and Binocular Accommodation with their Clinical Applications|journal = American Journal of Ophthalmology|volume = 5|issue = 11|pages = 865–877|year = 1922|last1 = Duane|first1 = Alexander|url = https://zenodo.org/record/1529034}}</ref> == Teorije mehanizma viđenja == [[Datoteka:Accommodation-far-point-near-point.svg|thumb|250px|Akomodacija na daleke (a) i bliske (b) tačke]] * '''Helmholtzova''': Najrasprostranjenija<ref>{{cite journal |last1=Baumeister |first1=M. |last2=Kohnen |first2=T. |title=Akkommodation und Presbyopie: Teil 1: Physiologie der Akkommodation und Entwicklung der Presbyopie |journal=Der Ophthalmologe |date=juni 2008 |volume=105 |issue=6 |pages=597–610 |doi=10.1007/s00347-008-1761-8 |language=de}}</ref> teorija akomodacije je ona koju je predložio [[Hermann von Helmholtz]], 1855. Kada se gleda daleki objekt, kružno raspoređeni [[cilijarni mišić]] se opušta omogućavajući [[Leća (optika)|sočivu]], [[Zinnova zonula|zonulamma]] i suspenzivnom ligamentu povlačenje sočiva, ravnajući ga. Izvor napetosti je pritisak koji [[staklasto tijelo]] i vodene tečnosti vrše prema van na [[bionjača|bionjaču]]. Kada gledaju bliski objekt, cilijarni mišići se skupljaju (opirući se vanjskom pritisku na bionjaču), uzrokujući popuštanje zonula sočiva, što mu omogućava da se vrati u deblji, konveksniji oblik. *'''Schacharova''': Ronald A. Schachar je 1992. godine predložio ono što se naziva "prilično bizarnom geometrijskom teorijom"<ref>{{cite journal | last1 = Atchison | first1 = David A. | title = Accommodation and presbyopia| journal = Ophthal. Physiol. Opt.| volume = 15 | issue = 4 | pages = 255–212| year = 1995 | doi = 10.1046/j.1475-1313.1995.9500020e.x | pmid = 7667018 }}</ref> koja tvrdi da je fokus ljudske leće povezan sa povećanom napetošću na leći preko ekvatorskih zonula; da kada se ciliarni mišić kontrahira, ekvatorska zonulska napetost se povećava, što uzrokuje strmost središnje površine kristalne leće, povećavajući središnju debljinu leće (prednji-stražnji promjer), a periferne površine leće se izravnavaju. Dok je tokom akomodacije napetost na ekvatorskim zonulama povećana, prednja i stražnja zonula istovremeno se opuštaju. Povećana ekvatorskaa zonulska napetost održava sočivo stabilnim i poravnava njegovu perifernu površinu tokom akomodacije. Kao posljedica toga, gravitacija ne utiče na amplitudu akomodacije, pri kojoj se primarna [[sferna aberacija]] pomiče se u negativnom smjeru .<ref>{{cite book |last1=Schachar |first1=R. A. |title=The Mechanism of Accommodation and Presbyopia. |url=https://archive.org/details/mechanismofaccom0000scha |date=2012 |publisher=Kugler Publications |location=The Hague |isbn=978-90-6299-233-1}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Zhou|first1=X-Y|last2=Wang|first2=L|last3=Zhou|first3=X-T|last4=Yu|first4=Z-Q|date=24. 10. 2014|title=Wavefront aberration changes caused by a gradient of increasing accommodation stimuli|journal=Eye| volume=29|issue=1|pages=115–121|doi=10.1038/eye.2014.244|pmid=25341432|pmc=4289835|issn=0950-222X|doi-access=free}}</ref> The theory has not found much independent support.{{cn|date=septembar 2020}} *'''Katenarija''': [[D. Jackson Coleman]] predlaže da sočivo, zonula i prednji dio staklastog tijela, između prednje i staklaste očne komore, imaju dijafragmu.<ref>{{Cite journal|last=Coleman|first=D. Jackson|date=juni 1970|title=Unified Model for Accommodative Mechanism|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_1970-06_69_6/page/1063|journal=American Journal of Ophthalmology|volume=69|issue=6|pages=1063–1079|doi=10.1016/0002-9394(70)91057-3|pmid=5423772|issn=0002-9394}}</ref> Kontrakcija cilijarnog mišića pokreće gradijent pritiska između staklastog i vodenog odjeljka koji podržavaju oblik prednje sočiva. Upravo se u ovom obliku sočiva događa mehanički ponovljivo stanje strmog radijusa zakrivljenosti u središtu sočiva, s blagim poravnavanjem periferne prednje leće, tj. oblika, u poprečnom [[presjek]]u. Prednja kapsula i zonula tvore oblik trampoline ili površinu u obliku viseće mreže, koja se u potpunosti može reproducirati. ovisno o kružnim dimenzijama, tj. promjeru cilijarnog tijela (Müellerov mišić). Cilijarno tijelo tako usmjerava oblik poput pilota visećeg mosta, ali ne treba podržavati ekvatorsku vučnu silu da bi se sočivo poravnalo.<ref>{{cite journal |last1=Coleman |first1=DJ |title=On the hydraulic suspension theory of accommodation. |journal=Trans Am Ophthalmol Soc |date=1986 |volume=84 |pages=846-68 |pmid=3590482 |pmc=1298753}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Coleman |first1=DJ |last2=Fish |first2=SK |title=Presbyopia, accommodation, and the mature catenary. |url=https://archive.org/details/sim_ophthalmology_2001-09_108_9/page/1544 |journal=Ophthalmology |date=septembar 2001 |volume=108 |issue=9 |pages=1544-51 |doi=10.1016/s0161-6420(01)00691-1 |pmid=11535447}}</ref> === Inducirani efekti akomodacije=== Kada se osobe priklone bliskom objektu, one također [[konvergencija (oko)|konvergiraju]] svoje oči i, kao rezultat toga, stegnu se [[zjenica|zjenice]]. Međutim, stezanje zjenica nije dio procesa koji se naziva akomodacija sočiva. Kombinacija ova tri pokreta (akomodacija, konvergencija i [[mioza]], pod nadzorom je [[Edinger-Westphalovo jezgro|Edinger-Westphalovog jezgra]] i naziva se '' bliska trijada'' ili [[akomodacijski refleks]].<ref>{{cite web |last1=Bhola |first1=Rahul |title=EyeRounds.org: Tutorial: Binocular Vision |url=http://webeye.ophth.uiowa.edu/eyeforum/tutorials/Bhola-BinocularVision.htm |website=webeye.ophth.uiowa.edu |publisher=University of Iowa |access-date=11. 9. 2020 |date=23. 1. 2006}}</ref> Iako se dobro razumije da je potrebna pravilna konvergencija da bi se spriječila [[diplopija]], funkcionalna uloga stezanja zjenica ostaje manje jasna. Vjerovatno može povećati [[dubina polja|dubinu polja]] smanjenjem otvora oka i na taj način smanjiti količinu prilagodbe potrebnu da se slika fokusira na [[mrežnjača|mrežnjači]].<ref>{{Cite journal | last1 = Wang | first1 = B. | last2 = Ciuffreda | first2 = K. J. | doi = 10.1016/j.survophthal.2005.11.003 | title = Depth-of-Focus of the Human Eye: Theory and Clinical Implications | journal = Survey of Ophthalmology | volume = 51 | issue = 1 | pages = 75–85 | year = 2006 | pmid = 16414364| pmc = }}</ref> Postoji mjerljiv odnos između toga koliko se konvergencija odvija zbog akomodacije (odnos AC/A, odnos CA/C). Nenormalnosti s ovim mogu dovesti do problema [[binokularni vid|binokularnog gledanja]].<ref name="borish2">{{cite book |last1=William J. |first1=Benjamin |title=Borish's Clinical Refraction |date=2006 |publisher=Butterworth Heinemann/Elsevier |location=St. Louis Mo. |isbn=978-0-7506-7524-6 |edition=2nd |chapter= Fusion and binocularity}}</ref> == Anomalije akomodacije == Postoje mnogi tipovi anomalija akomodacije. Mogu se široko klasificirati na dva: smanjena i povećana akomodacija.<ref name="Khurana-Opt">{{cite book |last1=Khurana |first1=AK |title=Theory and practice of optics and refraction |publisher=Elsevier |isbn=978-81-312-1132-8 |pages=100–107 |edition=2nd |chapter=Asthenopia, anomalies of accommodation and convergence|date=septembar 2008 }}</ref> Do smanjene akomodacije može doći zbog fizioloških (presbiopija), farmakoloških (cikloplegija) ili patoloških faktora.<ref name="Khurana-Opt"/> Prekomjerna akomodacija i njen grč, tipovi su njenog povećanja. === Kratkovidnost === [[Presbiopija]], fiziološka insuficijencija akomodacije uslijed dobnih promjena sočiva (smanjena elastičnost i povećana tvrdoća) i snage cilijarnih mišića, najčešći su oblik akomodacijske disfunkcije.<ref name="Khurana-Opt"/> To će uzrokovati postepeno smanjivanje vida na blizinu. === Akomodativna insuficijencija === [[Akomodacijska insuficiencija]] je stanje u kojem je amplituda osobne akomodacije manja u odnosu na fiziološke granice za njenu dob.<ref name="Khurana-Opt"/> Preuranjena skleroza i slabosti sočiva ili cilijarnih mišića zbog sistemskih ili lokalnih slučajeva može također uzrokovati akomodacijsku insuficijenciju.<ref name="Khurana-Opt"/> Akomodacijska insuficijencija dalje je kategorizirana u različite kategorije. ==== Neprimjerena akomodacija ==== Neprimjereno akomodacijsko stanje je slično akomodacijskoj insuficijenciji. U tome će opseg akomodacije biti normalan, ali nakon prekomjernog rada na blizini, moći će se smanjiti.<ref name="Khurana-Opt"/> Prijestarosna skleroza i slabosti sočiva ili cilijarnih mišića zbog sistemskih ili lokalnih slučajeva može prouzrokovati akomodacijsku insuficijenciju.<ref name="Khurana-Opt"/><ref name="Duke-Elder">{{cite book |last1=Duke |first1=Elder's |title=The practice of refraction |url=https://archive.org/details/practiceofrefrac0000sirs |date=1969 |publisher=Churchill |location=London |isbn=0-7000-1410-1 |edition=8th |chapter=Anomalies of accommodation}}</ref> ==== Paraliza akomodacije ==== U paralizi akomodacije, njena amplituda je ili znatno smanjena ili potpuno odsutna ([[cikloplegija]]). Može se javiti zbog paralize cilijarnih mišića ili paralize okulomotornog nerva. Parazipatolitički lijekovi poput atropina također će uzrokovati paralizu akomodacije. ==== Nejednaka akomodacija ==== Ako se amplituda akomodacije između očiju razlikuje od 0,5 ili više dioptrja, smatra se da je nejednaka. Organske bolesti, [[trauma glave]] ili funkcionalna [[ambliopija]] mogu biti odgovorne za nejednaku akomodaciju. === Nesposobnost akomodacije === [[Nesposobnost akomodacije]] poznata je i kao akomodativna inercija. U ovom će stanju biti poteškoće u promjeni akomodacije s jedne tačke na drugu. Mogu biti poteškoće i u podešavanju fokusa iz daljine i iz blizine. To je relativno rijetko stanje. === Spazam akomodacije === [[Spazam akomodacije]] također poznat kao cilijarni grč stanje je abnormalno pretjerane akomodacije, koji je izvan dobrovoljne kontrole osobe.<ref name="Khurana-Opt"/> Vid može biti zamagljen. zbog inducirane [[pseudomiopija|pseudomiopije]]. === Akomodativna pretjeranost === [[Akomodativno pretjerivanje]] događa se kada osoba koristi više od uobičajenih akomodacija za obavljanje određenog posla u blizini. Suvremene definicije to jednostavno smatraju nemogućnošću akomodacije.<ref>{{cite book |last1=William J. |first1=Benjamin |title=Borish's clinical refraction |date=2006 |publisher=Butterworth Heinemann/Elsevier |location=St. Louis Mo. |isbn=978-0-7506-7524-6 |edition=2nd |chapter= Accommodation, the Pupil, and Presbyopia| page=112}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Ezotropija]] * [[Miopija]] * [[Kratkovidost]] * [[Pseudomiopija]] * [[Zinnova zonula]] *[[Čulo vida]] == Reference == {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Accomodation (eye)}} {{anatomija oka}} [[Kategorija:Oko]] [[Kategorija:Vid]] [[Kategorija:Oftalmologija]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] svf0hvxhe231gw5hkyy9m85w7mpmmla Golo oko 0 471018 3892001 3752460 2026-05-31T12:07:19Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892001 wikitext text/x-wiki [[Slika:Eye iris.jpg|thumb|alt="a human eye"|Golo [[oko]]]] Gledanje '''golim okom''' ('''otkrivenimm okom'''ili '''nepomičnim okom'''), praksa je uključivanja u [[čulo vida|vizuelnu percepciju]] bez pomoći [[uvećanje|uvećanja]] ili [[Optički teleskop|sakupljanje svjetlosti]] [[optički instrument|optičkim instrumentima]], kao što su [[teleskop]] ili [[mikroskop]]. Vid korigiran na normalnu [[oštrina vida|oštrinu]] pomoću [[korektivna leća|korektivnih leća]] i dalje se smatra "golim". U [[astronomija|astronomiji]], golim okom se mogu koristiti za posmatranje [[nebeski događaj|nebeskig događaja]] i [[astronomski objekt|objekata]] vidljivi bez opreme, kao što je [[konjunkcija (astronomija)|konjunkcij]], prolazećih [[kometa]], [[meteor]]skih pljuskova i najsvjetlijih [[asteroid]]a, uključujući [[4 Vesta]]. Znanje o nebu i različiti testovi pokazuju impresivnu raznolikost fenomena vidljivih prostim okom. == Osnovna svojstva == Neka osnovna svojstva ljudskog oka su: * Brzo [[autofokus]]iranje udaljenosti od 25&nbsp;cm (mladi) do 50&nbsp;cm (većina ljudi starijih od 50 godina) do beskonačnosti; * [[Ugaona rezolucija]]: otprilike 1&nbsp;uglovnih minuta, približno 0,02 ° ili 0,0003 radijana;<ref name="Yanoff2009">{{cite book | title=Ophthalmology 3rd Edition | author1-first=Myron | author1-last=Yanoff | author2-first=Jay S. | author2-last=Duker | publisher=MOSBY Elsevier | year=2009 | isbn=978-0444511416 | page=54 | url=https://books.google.com/books?id=u43MTFr7-m8C&pg=PA54 }}</ref> što odgovara 0,3&nbsp;m na udaljenosti od 1&nbsp;km; * [[Vidno polje]] (FOV): simultana vizuelna percepcija u području od oko 160° × 175°;<ref>Wandell, B. (1995). "Foundations of Vision." Sinauer, Sunderland, MA as cited in Neurobiology of Attention. (2005). Eds. Laurent Itti, Geraint Rees, and John K., Tsotos. Chapter 102, Elder, J.H. et al. Elsevier, Inc.</ref> * Slabe [[zvijezde]] do [[prividna veličina|veličine]] +8 pod savršeno tamnim nebom;<ref>{{cite web|url=http://www.skyandtelescope.com/resources/darksky/3304011.html?c=y&page=1|title=Light Pollution and Astronomy: How Dark Are Your Night Skies?|date=18. 7. 2006|website=skyandtelescope.com|access-date=6. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140331202746/http://www.skyandtelescope.com/resources/darksky/3304011.html?page=1&c=y|archive-date=31. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> * [[Fotometrija (optika)|Fotometrija]] (osvjetljenje) do ± 10% ili 1% intenziteta – u rasponu između noći i dana od 1: 10,000.000.000; * [[Simetrija|Simetrije]] od 10–20 ’(3–6 m na 1&nbsp;km); * Procjene intervala (naprimjer na planu na papiru) do 3-5%; * Nesvjesno prepoznavanje [[kretanje (fizika)|kretanja]] (to je "[[Alarmni signal|alarmni]] sistem" i refleksa). Vizuelna percepcija omogućava osobi da stekne mnogo informacija o svojoj okolini: * udaljenosti i trodimenzionalni položaj stvari i osoba; * vertikala ([[visak]]) i nagib običnih objekata; * sjaj i boje i njihove promjene prema vremenu i pravcu. == U astronomiji == [[Slika:Light pollution country versus city.png|thumb|right|370px| Fotografska aproksimacija pogleda golim okom na noćno [[nebo]] iz malog ruralnog grada (gore) i [[grad|gradsko područje]] (dolje).<br> [[Svjetlosno zagađenje]] dramatično smanjuje vidljivost [[zvijezda]].]] Na vidljivost astronomskih objekata snažno utiče [[svjetlosno zagađenje]]. Čak i nekoliko stotina kilometara udaljeno od gradskog područja, gdje nebo može izgledati vrlo mračno, zaostalo svjetlosno zagađenje i dalje postavlja granicu vidljivosti slabosvjetlečih predmeta. Za većinu ljudi ovo će vjerovatno biti najbolji promatrački uslovi koji su im nadohvat ruke. U takvim "tipskim" uvjetima tamnog neba, golim okom se mogu vidjeti zvijezde [[prividna veličina|prividne veličine]] do +6<sup>m</sup>. Pod savršenim uvjetima tamnog neba, gdje nema nikakvog svjetlosnog zagađenja, zvijezde slabe od +8<sup>m</sup> mogu biti vidljive.<ref name="Bortle"/> Ugaona rezolucija golim okom je oko 1&prim;; međutim, neki ljudi imaju oštriji vid od toga. Postoje anegdotski dokazi da su ljudi imali [[Galilejev mjesec|viđenja]] Galilejskih [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih mjeseca]] prije nego što su izumljeni [[teleskop]]i.<ref>Zezong, Xi, "The Discovery of Jupiter's Satellite Made by Gan De 2000 years Before Galileo", ''Chinese Physics'' 2 (3) (1982): 664–67.</ref> [[Uran]] i [[4 Vesta|Vesta]] najvjerovatnije su viđeni, ali nisu mogli biti prepoznati kao planete, jer izgledaju tako slabe čak i pri maksimalnoj svjetlini; Uranova veličina varira od +5,3 <sup>m</sup> do +5,9<sup>m</sup>, a Vesta od +5,2<sup>m</sup> do +8,5<sup>m</sup > (tako da je vidljiv samo u blizini suprotnog datuma). Kada je Uran otkriven, 1781. godine, prva je planeta otkrivena upotrebom [[tehnologija]] ([[teleskop]]), umjesto golim okom. Teorijski, na tipskom tamnom nebu, [[akomodacija (oko)|tami prilagođeno]] ljudsko oko vidjelo bi oko 5.600 zvijezda sjajnijih od +6<sup>m</sup><ref name="SIMBAD-mag6">{{cite web |title=Vmag<6 |publisher=SIMBAD Astronomical Database |url=http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-sam?Criteria=Vmag%3C6 |access-date=3. 12. 2009}}</ref> dok bi u savršenim uvjetima tamnog neba moglo biti vidljivo oko 45.000 zvijezda sjajnijih od +8<sup>m</sup>.<ref name = "Bortle">{{cite web|date = februar 2001|title = The Bortle Dark-Sky Scale|publisher = [[Sky & Telescope]]|author = John E. Bortle|url = http://www.skyandtelescope.com/resources/darksky/3304011.html|access-date = 18. 11. 2009|archive-url = https://web.archive.org/web/20090323232806/http://www.skyandtelescope.com/resources/darksky/3304011.html|archive-date = 23. 3. 2009|url-status = dead}}</ref> U praksi, atmosfersko [[Izumiranje (astronomija)|izumiranje]] i prašina donekle smanjuju ovaj broj. U središtu grada, gdje granična veličina viđenja golim okom zbog ekstremnih količina svjetlosnog zagađenja može biti i do 2<sup>m</sup>, vidljivo je tek 50 zvijezda. Mogu se vidjeti boje, ali to je ograničeno činjenicom da oko koristi [[fotoreceptor|štzapiće umjesto čepića]] za gledanje blijedih zvijezda. Na vidljivost difuznih objekata kao što su [[zvjezdani skup]] i galaksija, svjetlosno zagađenje utiče mnogo jače nego na planete i zvijezde. U tipskim mračnim uvjetima vidljivo je samo nekoliko takvih objekata. Tu spadaju [[Plejade]], [[Dvostruka grupa|h/&chi; Persei]], [[galaksija Andromeda]], [[maglina Carina]], [[maglina Orion]], [[Omega Kentauri]], [[47 Tukane]], jato Ptolomeja [[Messier 7]] blizu repa [[Scorpius]]a i [[Messier Object 13|globularnog jata M13]] u [[Hercules (konstelacija)|Hercules]]. [[Galaksija trokuta | Galaksija trokuta (M33)]] teško je [[spriječeni vid|vidljiv]] objekt i uopće je vidljiv samo ako je na nebu viša od 50°. Globularna jata [[Messier 3|M 3]] u [[Canes Venatici]] i [[Messier 92|M 92]] u Hercules-u su takođe vidljiva golim okom u takvim uslovima. Međutim, u uslovima tamnog neba, M33 je lahko uočljiv, čak i u direktnom vidu. Mnogi drugi [[Messierovi objekti]] također su vidljivi u takvim uvjetima.<ref name ="Bortle"/> Najdalji objekti koji su vidljivi golim okom su obližnje svijetle galaksije poput [[Centaurus A]],<ref name = "Bortle"/> Najdalji objekti koje je golim okom vidio su obližnje svijetle galaksije poput [[Centaurus A]],<ref>{{cite web|url=http://astronomy-mall.com/Adventures.In.Deep.Space/aintno.htm|title=Aintno Catalog|website=astronomy-mall.com|access-date=13. 1. 2021|archive-date=5. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100105073745/http://www.astronomy-mall.com/Adventures.In.Deep.Space/aintno.htm|url-status=dead}}</ref> [[Bodeova galaksija]],<ref>SEDS, [http://messier.seds.org/m/m081.html Messier 81]</ref><ref name = "omeara1998">{{cite book|author=S. J. O'Meara|year=1998|title=The Messier Objects|publisher=Cambridge University|location=Cambridge|isbn=978-0-521-55332-2|url-access=registration|url=https://archive.org/details/messierobjectsfi00omea}}</ref><ref name = skf>http://messier.obspm.fr/xtra/supp/m81naked.txt</ref> [[Skulptor galaksija]],<ref name = skf/> i [[Messier 83]].<ref>{{cite journal | doi=10.1007/978-1-84628-736-7_4 | title=Galaxies | url=https://archive.org/details/astrophysicsisea0000ingl_u1d4 | year=2007 | journal=Patrick Moore's Practical Astronomy Series | pages=[https://archive.org/details/astrophysicsisea0000ingl_u1d4/page/157 157]–189 | author=Inglis Mike | isbn=978-1-85233-890-9 }}</ref> [[Klasična planeta|Pet planeta]] mogu se prepoznati kao planete sa [[Zemlja|Zemlje]] golim okom: [[Merkur]], [[Venera]], [[Mars]], [[Jupiter]] i [[Saturn]]. U tiskim uvjetima tamnog neba, [[Uran]] (magnitude +5,8) može se vidjeti i sa spriječenim vidom, kao i asteroid [[4 Vesta|Vesta]] u svojim svjetlijim opozicijama. [[Sunce]] i [[Mjesec]] – preostali primjetni objekti Sunčevog sistema golim okom – ponekad se dodaju kako bi se stvorilo sedam "planeta". Danju su samo [[Mjesec]] i [[Sunce]] očigledni objekti golim okom, ali u mnogim slučajevima i [[Venera]] se mže uočiti na dnevnom svjetlu i u rjeđim slučajevima [[Jupiter]]. Blizu zalaska i izlaska sunca, sjajne zvijezde poput [[Sirius]]a ili čak [[Canopus]]a mogu se uočiti golim okom sve dok se zna tačan položaj u kojem treba tražiti. Historijski gledano, zenit astronomije golim okom bio je djelo [[Tycho Brahe|Tychoa Brahea]] (1546–1601). Izgradio je opsežnu opservatoriju za precizna mjerenja nebesa bez ikakvih instrumenata za uvećanje. U 1610., [[Galileo Galilei]] je usmerio [[teleskop]] prema nebu. Odmah je otkrio [[galilejski mjeseci|Jupiterove mjesece]] i [[faza planete|faze]] [[Venera|Venere]], između ostalog. Pljuskove [[meteor]]a bolje je promatrati golim okom nego dvogledom. Takvi pljuskovi uključuju [[Perzeidi]] (10. – 12. Avgusta) i decembarske [[Geminidi|Geminide]]. Ostali popularni objekti vidljivi golim okom su nekih 100 [[satelit]]a po noći, [[Međunarodna svemirska stanica]] i [[Mliječni put]].<ref>{{cite web |url=http://www.hurtlingrock.com/naked-eye-astronomy.html |title=Archived copy |access-date=12. 9. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921050820/http://www.hurtlingrock.com/naked-eye-astronomy.html |archive-date=21. 9. 2013 }}</ref> == U geodeziji i navigaciji == Mnogo drugih objekata može se procijeniti bez instrumenta. Ako je ruka ispružena, raspon ruke odgovara uglu od 18 do 20 °. Udaljenost osobe, samo prikrivena ispruženom sličicom, iznosi oko 100 metara. Vertikala se može procijeniti na oko 2°, a na sjevernoj hemisferi, promatranje [[Polarna zvijezda|Polarne zvijezde]] i korištenje uglomjera može dati posmatraču [[geografska širina]], do 1 stepen tačnosti. [[Babilon]]ci, [[civilizacija Maja|Maje]], [[drevni Egipat|drervni Egipćani]], [[indijska astronomija|drevni Indijanci]] i [[kineska astronomija|kineski astronomi]] izmjerili su sve osnove svog odgovarajućeg sistema vremena i kalendara, golim okom: * dužina godine i mjeseca na ± 0,1 sata ili na više od 1 minute (0,001%); * 24 sata u danu i [[ekvinocij]]a; * periode [[planeta]] izračunali su astronomi Maja, sa preciznošću od 5 do 10 minuta u slučaju Venere i Marsa. Na sličan način mogu se posmatrati zvijezde [[okultacija|okultacije]] s Mjeseca. Korištenjem digitalnog [[sat]]a moguća je tačnost od 0,2 sekunde. To predstavlja samo 200 metara na mjesečevoj udaljenosti od 385.000&nbsp;km. == Mali objekti i mape == Promatrajući obližnji mali objekt bez [[lupa|lupe]] ili [[mikroskop]]a, veličina predmeta ovisi o udaljenosti gledanja. U normalnim uvjetima osvjetljenja (izvor svjetlosti ~1.000 lumena na visini 600–700&nbsp;mm, ugao gledanja ~35 stepeni), ugaona veličina prepoznata golim okom biće oko 1 lučne minute = 1/60 stepeni = 0,0003 radijana.<ref name="Yanoff2009"/> Na udaljenosti gledanja od 16 "= ~ 400&nbsp;mm, koja se u SAD-u smatra normalnom udaljenostom čitanja, najmanja razlučivost predmeta bit će ~ 0,116&nbsp; mm. U svrhu inspekcije, laboratorije koriste udaljenost gledanja od 200-250&nbsp;mm, koji daje najmanju veličinu predmeta prepoznatljivog golim okom od ~ 0,058- 0,072&nbsp;mm (~55-75 mikrometara). [[Tačnost]] mjerenja kreće se od 0,1 do 0,3&nbsp;mm i ovisi o iskustvu promatrača, a posljednja je brojka uobičajena tačnost položaja slabih detalja na kartama i tehničkim planovima. == Zagađenje okoline == [[Slika:Mars, 2099 (ESO).jpg|thumb|250px| Mliječni put je vidljiv preko vrlo velikog [[teleskop]]a, demonstrirajući čistu atmosferu iznad opservatorije Paranal.<ref>{{cite news|title=Mars, 2099?|url=http://www.eso.org/public/images/potw1226a/|access-date=25. 6. 2012|newspaper=ESO Picture of the Week}}</ref>]] Čistu [[atmosfera Zemlje|atmosferu]] ukazuje činjenica da je Mliječni put vidljiv. Usporedba zenita s [[horizont]]om pokazuje kako se "plavi kvalitet" pogoršava ovisno o količini zagađenja zraka i prašine. Svjetlucanje zvijezde pokazatelj je [[turbulencija|turbulencije]] zraka. Ovo je važno u [[meteorologija|meteorologiji]] i za "[[Astronomsko posmatranje|posmatranje]] u [[astronomija|astronomiji]]. [[Svjetlosno zagađenje]] značajan je problem za astronome amatere, ali postaje manje kasno u noć kada se mnoga svjetla isključe. Zračna prašina se vidi čak i daleko od grada po njegovoj "svjetlosnoj kupoli". == Također pogledajte== *[[Satelitska raketa]] *[[Astronomija]] *[[Satelit]] *[[Planeta]] *[[Oko]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == *Davidson, N.: ''Sky Phenomena: A Guide to Naked Eye Observation of the Heavens.'' FlorisBooks (208p), {{ISBN|0-86315-168-X}}, Edinburgh 1993. *Gerstbach G.: ''Auge und Sehen – der lange Weg zu digitalem Erkennen.'' Astro Journal ''Sternenbote'', 20p., Vol.2000/8, Vienna 2000. *Kahmen H. (Ed.): ''Geodesy for Geotechnical and Structural Engineering.'' Proceedings, Eisenstadt 1999. == Vanjski linkovi == * [http://www.rocketroberts.com/astro/nakedeye.htm Naked Eye Observing] in Astronomy * [http://www.kstrom.net/isk/stars/stareye.html Naked-Eye Stargazing:] Learning the Sky and its constellations * [https://web.archive.org/web/20041222221642/http://pvs-hawaii.com/voyages/rapanui_naked_eye.htm Naked Eye Navigation], Polynesia Voyages * [http://home.etu.unige.ch/~alvarra0/Roberto_ALVAREZs_Personal_Page/About_Me_files/Eye_project.pdf Detection of weak optical signals by the human visual system: Perspectives in Neuroscience and in Quantum Physics]{{dead link|date=januar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}} * [http://www.nakedeyeplanets.com/ The Naked-eye Planets in the Night Sky (and how to identify them)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Posmatračka astronomija]] [[Kategorija:Vid]] 6irt00z3pbo9fr2kpv9suwzuf4wp7ap Hipoderma 0 472162 3891989 3887750 2026-05-31T12:03:20Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime =Potkožno tkivo <br>(Hipoderma) | Latinski = ''Tela subcutanea<ref name=ta98>{{cite book| title = Terminologia Anatomica| chapter = The Integument| year= 1998| chapter-url = http://www.unifr.ch/ifaa/Public/EntryPage/TA98%20Tree/Entity%20TA98%20EN/16.0.03.001%20Entity%20TA98%20EN.htm}}</ref> | Greek = | Image = | Caption = | Width = | Image2 = Skin.png | Caption2 = Hipoderma je donji sloj kože prikazan na gornjem dijagramu | Precursor = | System = [[Pokrovni sistem|Pokrovni]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Potkožno tkivo''' (potkožno, ispod kože), također zvano '''hipoderma''', '''hipoderm''' (''subcutis'' = potkoža, u smislu ispod [[derma|derme]]). To je najdonji sloj [[pokrovni sistem|pokrovnog sistema]] kod [[kičmenjaci|kičmenjaka]].<ref>{{cite book|title=Mosby's Medical, Nursing & Allied Health Dictionary|url=https://archive.org/details/mosbysmedicalnur0004unse|year=1994|publisher=Mosby|location=St. Louis|isbn=978-0801672255|edition=4th|pages=[https://archive.org/details/mosbysmedicalnur0004unse/page/998 998], 774, 1497}}</ref> Tipovi ćelija koje se nalaze u hipodermi su [[fibroblast]]i, [[masne ćelije]] i [[makrofag]]i. Hipoderma je izvedena iz [[mezoderm]]a, ali za razliku od [[derma|dermisa]], nije izvedena iz [[Dermatom (anatomija)|dermatomne]] regije mezoderma. U [[anthropomorpha|artropodima]], hipoderma je epiderni sloj ćelija koji luči [[hitin]]sku [[kutikula|kutikulu]]. Termin se također odnosi na sloj ćelija neposredno ispod [[Epiderma (botanika)|epiderme]] biljaka. Hipoderma je ispod dermisa koji je ispod epiderme. Koristi se uglavnom za skladištenje [[masno tkivo|masti]]. Ovaj sloj tkiva je neposredno ispod dermisa kože kičmenjaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.cemiti.id/2019/07/distributor-nuskin-surabaya.html|title=Distributor Nuskin Surabaya Resmi 100% Produk Asli {{!}} 0878-5420-8860|website=CEMITI|language=id|access-date=7. 7. 2019|archive-date=23. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123072640/https://www.cemiti.id/2019/07/distributor-nuskin-surabaya.html|url-status=dead}}</ref> Često se naziva potkožnim tkivom. Hipoderma se sastoji prvenstveno od [[vezivno tkivo|rastresitog vezivnog tkiva]]. Sadrži veće krvne sudove i nerve od onih koji se nalaze u dermisu. == Struktura == * Vlaknaste vrpce učvršćuju kožu za [[duboka fascija|duboku fasciju]]<ref name = mcminn2003/> * [[Kolagen]]ska i [[elastin]]ska vlakna pričvršćuju je za dermis<ref name = loreal/> * Masti nema na očnim kapcima, [[klitoris]]u, [[penis]]u, većem dijelu [[Pina (anatomija)|pine]] i [[mošnje|skrotumu]]<ref name = ta98/> * Tu su [[krvni sud]]ovi na putu do [[derma|derme]]<ref name = tamarkin /> *[[Limfni sud]]ovi na putu od dermisa <ref name = dartmouth /> * Žljezdani dio nekih [[znojna žlijezda|znojnih žlijezda]]; [[mliječna žlijezda|mliječne žlijezde]] leže u potpunosti u potkožnom<ref name=fischer2006/> (koje su modificirani [[apokrine znojne žlijezde]])<ref name=krstic04>{{cite book| publisher = Springer| isbn = 9783540536666| last = Krstic| first = Radivoj V.| title = Human Microscopic Anatomy: An Atlas for Students of Medicine and Biology| url = https://archive.org/details/isbn_3540536663|date = 18. 3. 2004|pages=[https://archive.org/details/isbn_3540536663/page/466 466]}}</ref> * Kožni nervi<ref name=dartmouth/> i slobodni nervni završeci * Korjenovi [[dlakin folikul|dlakinih folikula]] * [[Ruffinijev završetak|Ruffinijeva]] <ref name = kenneth2007 /> {{rp | 478}} i [[Pacinijevo tjelašce|Pacinijeva tjelašca]] * [[Mastocit]]i<ref name=goldsmith>{{cite book | edition=8 | publisher=McGraw-Hill | isbn=978-0071669047 | last=Goldsmith | first=Lowell A. |author2=Katz, Stephen I. |author3=Gilchrest, Barbara A. |author4=Paller, Amy S. |author5=Leffell, David J. |author6= Wolff, Klaus | title=Fitzpatrick's Dermatology in General Medicine | date=10. 4. 2012 |page=64}}</ref> * Zglobne žlijezde, u prostoru iznad [[zglob]]ova, kako bi se olakšao nesmetan prolaz gornje kože * Fini, ravni listovi mišića na određenim lokacijama, uključujući vlasište, lice, šaku, [[bradavica (dojka)|bradavicu]] i [[skrotum]], zvani ''[[panniculus carnosus]]'' Kod nekih životinja, poput kitova i hibernirajućih sisara, hipoderma je važan izolacijski sloj i / ili zaliha hrane. U nekim biljkama, hipoderma je sloj ćelija neposredno ispod epiderme listova. Često je mehanički ojačana, naprimjer, u bora, čineći dodatni zaštitni sloj ili tkivo za skladištenje vode. === Potkožna mast=== [[slika:FatCT2008.JPG|right|thumb|280px|Dvije slike kompjuterske tomografije vodoravnog presjeka srednje trbušne regije; jedan od osobe normalne težine, druga od gojazne osobe. <br>I koštane strukture i organi izgledaju slično.<br> Primarna razlika je u tome što u osobe sa normalnom težinom ima malo potkožne masnoće, a gojazna osoba ima znatnu potkožnu masnoću.<br>Obratiti pažnju na 3,6&nbsp; cm (potkožne mast na gojaznoj osobi.]] [[panniculus adiposus|Potkožno masno tkivo]] je najrasprostranjeniji sloj potkožnog tkiva. Sastoji se od [[adipocit]]a koji su grupirani u [[lobula|lobule]] odvojene [[vezivno tkivo|vezivnim tkivom]].<ref name = loreal/> Broj adipocita varira između različitih dijelova tijela, dok njihova veličina varira u skladu s prehrambenim stanjem tijela.<ref name = mesh/> Djeluje kao podloga i kao rezerva energije, kao i za manji dio [[termoregulacija|termoregulacije]] putem izolacije.<ref name = loreal/><ref name = kenneth2007/> Potkožna masnoća nalazi se odmah ispod kože, za razliku od [[utrobna mast|utrobne masti]] koja se nalazi u [[peritoneaumska šupljina|peritoneumskoj šupljini]] i može se izmjeriti pomoću [[tjelesna mast|tjelesne masti]] [[vilica]], kako bi se dobila okvirna procjena ukupne tijelesne [[adipoznost]]i.<ref name=orphanidou1994 /> ==Klinički značaj== ===Injekcije=== {{Glavni|Potkožna injekcija}} Injekcija u potkožno tkivo je [[način primjene]] koji se koristi za lijekove kao što je [[insulin]]: jer je visoko vaskularno tkivo koje brzo apsorbira lijekove.<ref name = kenneth2007/> Smatra se da je potkožna injekcija najučinkovitiji način davanja nekih lijekova, kao što su ljudski hormoni rasta. Baš kao što potkožno tkivo može skladištiti masno tkivo, ono može pružiti i dobar prostor za skladištenje lijekova koji se trebaju postupno oslobađati jer je protok krvi ograničen. === Bolesti === * [[Potkožni apsces]] * [[Potkožni tumor]] == Također pogledajte== *[[Epiderma]] *[[Derma]] ==Reference== {{refspisak|refs= <ref name=dartmouth>{{cite web | last=O'Rahilly | first=Ronan | author2=Müller, Fabiola | author3=Carpenter, Stanley | author4=Swenson, Rand | author5=Dartmouth Medical School | title=Chapter 4: The skin, hair and nails | work=Basic Human Anatomy: A Regional Study of Human Structure | access-date=9. 6. 2013 | url=http://www.dartmouth.edu/~humananatomy/part_1/chapter_4.html | archive-date=11. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200711020216/http://www.dartmouth.edu/~humananatomy/part_1/chapter_4.html | url-status=dead }}</ref> <!--unused ref<ref name=farris>{{cite web | last=Farris | first=Patricia K. | title=Skin Anatomy and Physiology | work=Nu Skin | access-date=5. 6. 2013 | url=http://www.nuskin.com/en_ZA/corporate/company/science/skin_care_science/skin_anatomy_andphysiology.html}}</ref>--> <ref name=fischer2006>{{cite book| publisher = Lippincott Williams & Wilkins| isbn = 078177165X| last1 = Fischer| first1 = Josef E.| first2 = Kirby I. |last2= Bland|first3= Mark P.|last3= Callery| title = Mastery of Surgery| date = 18. 12. 2006|page=482}}</ref> <ref name=kenneth2007>{{cite book| publisher = Rex Bookstore, Inc.| isbn = 978-0071259712| last = Kenneth| first = Saladin| title = Human Anatomy| year = 2007 | pages=135, 478, 602}}</ref> <ref name=loreal>{{cite web| publisher = L'Oréal| title = The hypodermis| work = An Organ Revealed| access-date = 4. 6. 2013| url = http://www.skin-science.com/_int/_en/topic/topic_sousrub.aspx?tc=SKIN_SCIENCE_ROOT%5EAN_ORGAN_REVEALED%5ETHE_HYPODERMIS&cur=THE_HYPODERMIS| archive-date = 10. 12. 2005| archive-url = https://web.archive.org/web/20051210200821/http://www.skin-science.com/_int/_en/topic/topic_sousrub.aspx?tc=SKIN_SCIENCE_ROOT%5EAN_ORGAN_REVEALED%5ETHE_HYPODERMIS&cur=THE_HYPODERMIS| url-status = dead}}</ref> <ref name=orphanidou1994>{{cite journal| issn = 0002-8223| volume = 94| issue = 8| pages = 855–858| last1 = Orphanidou| first1 = C| first2 = L |last2= McCargar|first3= C |last3= Birmingham |first4= J |last4=Mathieson |first5= E|last5= Goldner| title = Accuracy of subcutaneous fat measurement: comparison of skinfold calipers, ultrasound, and computed tomography| journal = Journal of the American Dietetic Association| date = august 1994 | doi=10.1016/0002-8223(94)92363-9| pmid = 8046177}}</ref> <ref name=mcminn2003>{{cite book| publisher = Churchill Livingstone| isbn = 0729537528| last = McMinn | first=R.M.H.| title = Lasts Anatomy: Regional and Applied| date = 2003| page = 3}}</ref> <ref name=mesh>{{cite web| publisher = National Library of Medicine| title = Subcutaneous Tissue| work = Medical Subject Headings (MeSH)| access-date = 5. 6. 2013| url = https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&term=Subcutaneous+Tissue}}</ref> <ref name=ta98>{{cite book| title = Terminologia Anatomica| chapter = The Integument| year= 1998| chapter-url = http://www.unifr.ch/ifaa/Public/EntryPage/TA98%20Tree/Entity%20TA98%20EN/16.0.03.001%20Entity%20TA98%20EN.htm}}</ref> <ref name=tamarkin>{{cite web | last=Tamarkin | first=Dawn A. | publisher=Springfield Technical Community College | title=Unit 4: Skin & Bone Structure | access-date=8. 6. 2013 | url=http://faculty.stcc.edu/AandP/AP/AP1pages/Units1to4/skin/unit4.htm | archive-date=19. 5. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140519013125/http://faculty.stcc.edu/AandP/AP/AP1pages/Units1to4/skin/unit4.htm | url-status=dead }}</ref> }} {{pokrovni sistem}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Subcutaneous Tissue}} [[Kategorija:Anatomija kože]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] frwlxthrqrlqg98xpyqqbt9l0segzxk AMELX 0 473758 3892061 3887799 2026-05-31T13:12:59Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531simdark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''X-izoforma amelogeninina''' je [[protein]] koji je kod ćovjeka [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''AMELX'''.<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: amelogenin (amelogenesis imperfecta 1| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=265}}</ref> AMELX se nalazi na [[hromosom X|hromosomu X]] i kodira skup izoformi [[amelogenin]]a pomoću [[Alternativna prerada RNK|alternativne prerade RNK]].<ref name="urlAceView">{{cite web | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&l=AMELX | title = AceView: Gene:AMELX, a comprehensive annotation of human, mouse and worm genes with mRNAs or ESTsAceView | publisher = National Center for Biotechnology Information, United States National Institutes of Health }}</ref><ref name="pmid1734713">{{cite journal | vauthors = Salido EC, Yen PH, Koprivnikar K, Yu LC, Shapiro LJ | title = The human enamel protein gene amelogenin is expressed from both the X and the Y chromosomes | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1992-02_50_2/page/302 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 50 | issue = 2 | pages = 303–16 | date = Feb 1992 | pmid = 1734713 | pmc = 1682460 }}</ref> Amelogenin je protein [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]], uključen u proces [[amelogeneza|amelogeneze]], formiranja [[zubna caklina|cakline]] na [[zubi]]ma. == Funkcija == AMELX je uključen u [[biomineralizacija|biomineralizaciju]] tokom razvoja [[zubna gleđ|zubne cakline]].<ref name="pmid11406633">{{cite journal | vauthors = Gibson CW, Yuan ZA, Hall B, Longenecker G, Chen E, Thyagarajan T, Sreenath T, Wright JT, Decker S, Piddington R, Harrison G, Kulkarni AB | title = Amelogenin-deficient mice display an amelogenesis imperfecta phenotype | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-08-24_276_34/page/31870 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 34 | pages = 31871–5 | date = Aug 2001 | pmid = 11406633 | doi = 10.1074/jbc.M104624200 | doi-access = free }}</ref> Gen '' AMELX '' kodira protein strukturnog modeliranja, amelogenin, koji djeluje sa ostalim proteinima povezanim s amelogenezom, kako bi usmjerio mineralizaciju cakline. Ovaj proces uključuje organizaciju [[gleđni štapič|caklinskih štapiča]], osnovne jedinice zubne cakline, kao i uključivanje i rast kristala [[hidroksiapatit]]a. == Klinički značaj == [[Mutacije]] u '' AMELX '' rezultiraju bolešću zvanom ''[[amelogenesis imperfecta]]''.<ref name="pmid16838342">{{cite journal | vauthors = Wright JT | title = The molecular etiologies and associated phenotypes of amelogenesis imperfecta | journal = American Journal of Medical Genetics Part A | volume = 140 | issue = 23 | pages = 2547–55 | date = Dec 2006 | pmid = 16838342 | pmc = 1847600 | doi = 10.1002/ajmg.a.31358 }}</ref> Pokazano je da [[miš]]evi sa [[nokaut miš|nokaut]] ''AMELX''-om eksprimiraju neorganiziranu i hipoplazijsku [[caklina|caklinu]].<ref>{{cite journal | vauthors = Li Y, Suggs C, Wright JT, Yuan ZA, Aragon M, Fong H, Simmons D, Daly B, Golub EE, Harrison G, Kulkarni AB, Gibson CW | title = Partial rescue of the amelogenin null dental enamel phenotype | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2008-05-30_283_22/page/15056 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 283 | issue = 22 | pages = 15056–15062 | date = maj 2008 | pmid = 18390542 | doi = 10.1074/jbc.M707992200 | pmc=2397487}}</ref> == Također pogledajte== *[[AMELY]] == Reference== {{refspisak|33em}} ==Vanjsk linkovi== * {{UCSC gen info|AMELX}} == Dopunska literatura== {{refbegin|33em}} * {{cite journal | vauthors = Zhu L, Tanimoto K, Le T, DenBesten PK, Li W | title = Functional roles of prolines at amelogenin C terminal during tooth enamel formation | journal = Cells Tissues Organs | volume = 189 | issue = 1–4 | pages = 203–6 | year = 2009 | pmid = 18701806 | pmc = 2824197 | doi = 10.1159/000151376 }} * {{cite journal | vauthors = Lee SK, Seymen F, Kang HY, Lee KE, Gencay K, Tuna B, Kim JW | title = MMP20 hemopexin domain mutation in amelogenesis imperfecta | journal = Journal of Dental Research | volume = 89 | issue = 1 | pages = 46–50 | date = Jan 2010 | pmid = 19966041 | pmc = 3318044 | doi = 10.1177/0022034509352844 }} * {{cite journal | vauthors = Sufliarska S, Minarik G, Horakova J, Bodova I, Bojtarova E, Czako B, Mistrik M, Drgona L, Demitrovicova M, Lakota J, Krivosikova M, Kovacs L | title = Establishing the method of chimerism monitoring after allogeneic stem cell transplantation using multiplex polymerase chain reaction amplification of short tandem repeat markers and Amelogenin | journal = Neoplasma | volume = 54 | issue = 5 | pages = 424–30 | year = 2007 | pmid = 17688372 }} * {{cite journal | vauthors = Tarasevich BJ, Lea S, Bernt W, Engelhard MH, Shaw WJ | title = Changes in the quaternary structure of amelogenin when adsorbed onto surfaces | journal = Biopolymers | volume = 91 | issue = 2 | pages = 103–7 | date = Feb 2009 | pmid = 19025992 | pmc = 2655232 | doi = 10.1002/bip.21095 }} * {{cite journal | vauthors = Chen AP, Chen Y, Wang HP, Chen WH, Chen H, Chen LX, Sun HY | title = [Types and frequencies of variants in Amelogenin gene in Chinese population] | journal = Zhonghua Yi Xue Yi Chuan Xue Za Zhi = Zhonghua Yixue Yichuanxue Zazhi = Chinese Journal of Medical Genetics | volume = 24 | issue = 6 | pages = 615–9 | date = Dec 2007 | pmid = 18067069 }} * {{cite journal | vauthors = Barbe L, Lundberg E, Oksvold P, Stenius A, Lewin E, Björling E, Asplund A, Pontén F, Brismar H, Uhlén M, Andersson-Svahn H | title = Toward a confocal subcellular atlas of the human proteome | journal = Molecular & Cellular Proteomics | volume = 7 | issue = 3 | pages = 499–508 | date = Mar 2008 | pmid = 18029348 | doi = 10.1074/mcp.M700325-MCP200 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Deeley K, Letra A, Rose EK, Brandon CA, Resick JM, Marazita ML, Vieira AR | title = Possible association of amelogenin to high caries experience in a Guatemalan-Mayan population | journal = Caries Research | volume = 42 | issue = 1 | pages = 8–13 | year = 2008 | pmid = 18042988 | pmc = 2814012 | doi = 10.1159/000111744 }} * {{cite journal | vauthors = Kim JW, Simmer JP, Hu YY, Lin BP, Boyd C, Wright JT, Yamada CJ, Rayes SK, Feigal RJ, Hu JC | title = Amelogenin p.M1T and p.W4S mutations underlying hypoplastic X-linked amelogenesis imperfecta | journal = Journal of Dental Research | volume = 83 | issue = 5 | pages = 378–83 | date = maj 2004 | pmid = 15111628 | doi = 10.1177/154405910408300505 }} * {{cite journal | vauthors = Wright JT, Hart TC, Hart PS, Simmons D, Suggs C, Daley B, Simmer J, Hu J, Bartlett JD, Li Y, Yuan ZA, Seow WK, Gibson CW | title = Human and mouse enamel phenotypes resulting from mutation or altered expression of AMEL, ENAM, MMP20 and KLK4 | journal = Cells Tissues Organs | volume = 189 | issue = 1–4 | pages = 224–9 | year = 2009 | pmid = 18714142 | pmc = 2754863 | doi = 10.1159/000151378 }} * {{cite journal | vauthors = Richard B, Delgado S, Gorry P, Sire JY | title = A study of polymorphism in human AMELX | journal = Archives of Oral Biology | volume = 52 | issue = 11 | pages = 1026–31 | date = Nov 2007 | pmid = 17645864 | doi = 10.1016/j.archoralbio.2007.06.001 }} * {{cite journal | vauthors = Patir A, Seymen F, Yildirim M, Deeley K, Cooper ME, Marazita ML, Vieira AR | title = Enamel formation genes are associated with high caries experience in Turkish children | journal = Caries Research | volume = 42 | issue = 5 | pages = 394–400 | year = 2008 | pmid = 18781068 | pmc = 2820320 | doi = 10.1159/000154785 }} * {{cite journal | vauthors = Veis A | title = Amelogenin gene splice products: potential signaling molecules | url = https://archive.org/details/sim_cellular-and-molecular-life-sciences_2003-01_60_1/page/38 | journal = Cellular and Molecular Life Sciences | volume = 60 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = Jan 2003 | pmid = 12613657 | doi = 10.1007/s000180300003 }} * {{cite journal | vauthors = Tanimoto K, Le T, Zhu L, Witkowska HE, Robinson S, Hall S, Hwang P, Denbesten P, Li W | title = Reduced amelogenin-MMP20 interactions in amelogenesis imperfecta | journal = Journal of Dental Research | volume = 87 | issue = 5 | pages = 451–5 | date = maj 2008 | pmid = 18434575 | doi = 10.1177/154405910808700516 | pmc = 3677966 }} * {{cite journal | vauthors = Hart PS, Aldred MJ, Crawford PJ, Wright NJ, Hart TC, Wright JT | title = Amelogenesis imperfecta phenotype-genotype correlations with two amelogenin gene mutations | journal = Archives of Oral Biology | volume = 47 | issue = 4 | pages = 261–5 | date = Apr 2002 | pmid = 11922869 | doi = 10.1016/S0003-9969(02)00003-1 }} * {{cite journal | vauthors = Tomas C, Stangegaard M, Børsting C, Hansen AJ, Morling N | title = Typing of 48 autosomal SNPs and amelogenin with GenPlex SNP genotyping system in forensic genetics | journal = Forensic Science International: Genetics | volume = 3 | issue = 1 | pages = 1–6 | date = Dec 2008 | pmid = 19083859 | doi = 10.1016/j.fsigen.2008.06.007 }} * {{cite journal | vauthors = Hart PS, Hart TC, Simmer JP, Wright JT | title = A nomenclature for X-linked amelogenesis imperfecta | journal = Archives of Oral Biology | volume = 47 | issue = 4 | pages = 255–60 | date = Apr 2002 | pmid = 11922868 | doi = 10.1016/S0003-9969(02)00005-5 }} * {{cite journal | vauthors = Deutsch D, Haze-Filderman A, Blumenfeld A, Dafni L, Leiser Y, Shay B, Gruenbaum-Cohen Y, Rosenfeld E, Fermon E, Zimmermann B, Haegewald S, Bernimoulin JP, Taylor AL | title = Amelogenin, a major structural protein in mineralizing enamel, is also expressed in soft tissues: brain and cells of the hematopoietic system | journal = European Journal of Oral Sciences | volume = 114 Suppl 1 | pages = 183–9; discussion 201–2, 381 | date = maj 2006 | pmid = 16674683 | doi = 10.1111/j.1600-0722.2006.00301.x }} {{refend}} [[Kategorija:Geni na hromosomu X]] aa38esbc8xxfw5ocrsk011jjdljqlrt Eurosong 1981. 0 476052 3892166 3891847 2026-06-01T06:12:53Z Panasko 146730 3892166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1981. | slika = | finale = 4. april 1980. | voditelji = [[Doireann Ní Bhriain]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | dirigent = [[Noel Kelehan]] | režiser = | emiter = RTÉ | pobjednička_pjesma = Ujedinjeno Kraljevstvo <br />"[[Making Your Mind Up]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | broj_učesnika = 20 | debitiranje = {{ZID|Kipar}} | povratak = {{ZID|Izrael}} | odustajanje = {{ZID|Italija}}<br />{{ZID|Maroko}} | međučin = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1980.|1980]] | ovo_takmičenje = 1981 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1982.|1982]] }} '''Eurosong 1981.''' bio je dvadesetšesti [[Eurosong]] održan 4. aprila 1981. u [[Dublin]]u. Voditeljica je bila [[Doireann Ní Bhriain]]. Pobijedio je Bucks Fizz, predstavnik Ujedinjena Kraljevina s pjesmom "Making Your Mind Up". ==Reference== {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1981.]] inehkli7visyfi3clfzd4ll0198mz8s 3892169 3892166 2026-06-01T06:16:04Z Panasko 146730 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3885575 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 1981. | slika = | finale = 4. april 1980. | voditelji = [[Doireann Ní Bhriain]] | izvršni_nadzornik = [[Frank Naef]] | dirigent = [[Noel Kelehan]] | režiser = | emiter = RTÉ | pobjednička_pjesma = Ujedinjeno Kraljevstvo <br />"[[Making Your Mind Up]]" | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | broj_učesnika = 20 | debitiranje = {{ZID|Kipar}} | povratak = {{ZID|Izrael}} | odustajanje = {{ZID|Italija}}<br />{{ZID|Maroko}} | međučin = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1980.|198p]] | ovo_takmičenje = 1981 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1982.|1982]] }} '''Eurosong 1981.''' je bila 26. po redu [[Eurovizija]] i održana je 4. aprila 1981. u [[Dublin]]u. Voditeljica je bila [[Doireann Ní Bhriain]]. Pobijedio je Bucks Fizz, predstavnik Ujedinjena Kraljevina s pjesmom "Making Your Mind Up". ==Reference== {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong po godinama]] [[Kategorija:1981.]] thb2mh8wtn8xslkbfzhcpk5a2pp6uxd Eurosong 1993. 0 476943 3892178 3885603 2026-06-01T06:45:27Z Panasko 146730 3892178 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurovizija 1993. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 15. maj 1993. | mjesto_održavanja = Green Glens Arena<br>[[Millstreet]], [[Irska]] | voditelji = [[Fionnuala Sweeney]] | dirigent = [[Noel Kelehan]] | režiser = [[Pål Veiglum]] | izvršni_nadzornik = | izvršni_producent = | emiter = RTÉ | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 25 | debitiranje = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Slovenija}} | povratak = | odustajanje = {{ZID|Jugoslavija}} | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | bez_poena = – | pobjednička_pjesma = {{ZID|Irska}}<br>"[[In Your Eyes]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1992.|1992]] | ovo_takmičenje = 1993 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1994.|1994]] }} '''Eurosong 1993.''' bio je tridesetosmi [[Eurosong]], održan 15. maja 1993 u [[Green Glens Arena]]u u [[Millstreet]]u, Irska. Voditelji su bili [[Fionnuala Sweeney]]. ==Reference== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1993. u muzici]] [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:Eurosong 1993.|*]] 5uejkm57jjb3cbixnisuvmcgi8hv3b4 Eurosong 1994. 0 476944 3892179 3885604 2026-06-01T06:46:47Z Panasko 146730 3892179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurovizija 1994. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 30. april 1994. | mjesto_održavanja = Point Theatre<br>[[Dublin]], [[Irska]] | voditelji = [[Cynthia Ní Mhurchú]]<br>[[Gerry Ryan]] | dirigent = [[Noel Kelehan]] | režiser = [[Pål Veiglum]] | izvršni_nadzornik = | izvršni_producent = | emiter = RTÉ | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 25 | debitiranje = {{ZID|Estonija}}<br>{{ZID|Rumunija}}<br>{{ZID|Slovačka}}<br>{{ZID|Litva}}<br>{{ZID|Mađarska}}<br>{{ZID|Rusija}}<br>{{ZID|Poljska}} | povratak = | odustajanje = {{ZID|Italija}}<br>{{ZID|Danska}}<br>{{ZID|Belgija}}<br>{{ZID|Izrael}}<br>{{ZID|Luksemburg}}<br>{{ZID|Slovenija}}<br>{{ZID|Turska}} | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | bez_poena = {{ZID|Litva}} | pobjednička_pjesma = {{ZID|Irska}}<br>"[[Rock 'n' Roll Kids]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1993.|1993]] | ovo_takmičenje = 1994 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1995.|1995]] }} '''Eurosong 1994.''' bio je tridesetdeveti [[Eurosong]], održan 30. aprilu 1994. u [[Point Theatre]]u u [[Dublin]]u, Irska. Voditelji su bili [[Cynthia Ní Mhurchú]] i [[Gerry Ryan]]. ==Reference== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1994. u muzici]] [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:Eurosong 1994.|*]] [[Kategorija:1994. u Irskoj]] [[Kategorija:Muzika u Irskoj]] e8la6ja08y2irofdkljfrh3bmu3hobl Eurosong 1995. 0 476945 3892180 3885605 2026-06-01T06:48:06Z Panasko 146730 3892180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurovizija 2021. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 13. maj 1995. | mjesto_održavanja = Point Theatre<br>[[Dublin]], [[Irska]] | voditelji = [[Mary Kennedy]] | dirigent = [[Noel Kelehan]] | režiser = | izvršni_nadzornik = | izvršni_producent = | emiter = RTÉ | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 23 | debitiranje = – | povratak = {{ZID|Slovenija}}<br>{{ZID|Turska}}<br>{{ZID|Danska}}<br>{{ZID|Izrael}}<br>{{ZID|Belgija}} | odustajanje = {{ZID|Finska}}<br>{{ZID|Švicarska}}<br>{{ZID|Estonija}}<br>{{ZID|Rumunija}}<br>{{ZID|Slovačka}}<br>{{ZID|Nizozemska}}<br>{{ZID|Litva}} | sistem_glasanja = Po 10 favorita svake države će biti nagrađivani sa po 12, 10 pa 8 i tako do 1 bodova u zavisnosti kako je glasao žiri te zemlje. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZID|Norveška}}<br>"[[Nocturne]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1994.|1994]] | ovo_takmičenje = 1995 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 1996.|1996]] }} '''Eurosong 1995.''' bio je četrdeseti [[Eurosong]], održan 13. maja 1995. u [[Point Theatre]]u u [[Dublin]]u, Irska. Voditeljica je bila [[Mary Kennedy]]. ==Reference== {{refspisak}} {{Eurovision Song Contest}} [[Kategorija:1995. u muzici]] [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:Eurosong 1995.|*]] [[Kategorija:1995. u Irskoj]] dmo5rpsiwarlspzxr8srgpazddrqlbe Hemohromatoza 0 477747 3892017 3887840 2026-05-31T12:11:30Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 4 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Preopterećenje željezom <br>('''Hemohromatoza''') | slika = Hemosiderosis_high_mag.jpg | veličina_slike = 350px | opis_slike = [[Mikrografija]] [[biopsija|biopsije]] jetre koja pokazuje naslage željeza uslijed hemosideroze | ICD10 = {{ICD10|E|83|1|E|83}} | ICD9 = {{ICD9|275.03}} | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = 5581 | MedlinePlus = 000327 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D019190 }} '''Preopterećenje gvožđem''' ili '''hemohromatoza''' ukazuje na nakupljanje [[Željezo(II)-sulfid|željeza]] u tijelu iz bilo kog uzroka. Najvažniji uzroci su [[nasljedna hemohromatoza]] (HHC), [[genetički poremećaj]] i [[transfuzijska hemosideroza|transfuzijsko preopterećenje željezom]], koji mogu biti posljedica ponovljenih [[transfuzija krvi]].<ref>{{cite book |first1=Robert C. |last1=Hider |first2=Xiaole |last2=Kong |editor=Astrid Sigel, Helmut Sigel and Roland K. O. Sigel |title=Interrelations between Essential Metal Ions and Human Diseases |series=Metal Ions in Life Sciences |volume=13 |year=2013 |publisher=Springer|pages=229–294 |chapter=Chapter 8. Iron: Effect of Overload and Deficiency |doi=10.1007/978-94-007-7500-8_8 |pmid=24470094 |isbn=978-94-007-7499-5 }}</ref> == Znaci i simptomi == Organi koji su najčešće pogođeni hemohromatozom uključuju [[jetra|jetru]], [[srce]] i [[endokrini sistem|endokrine žlijezde]].<ref>{{cite journal |last1=Andrews |first1=Nancy C. |title=Disorders of Iron Metabolism |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1999-12-23_341_26/page/1986 |journal=New England Journal of Medicine |volume=341 |issue=26 |pages=1986–95 |year=1999 |pmid=10607817 |doi=10.1056/NEJM199912233412607}}</ref> Hemohromatoza se može javiti sa sljedećim kliničkim sindromima: * [[jetra]]: [[hronična bolest jetre]] i [[ciroza]] jetre.<ref name="Murtagh, 2007">{{cite book|title=General Practice|url=https://archive.org/details/generalpracticec0000john|author=John Murtagh|publisher=McGraw Hill Australia|year=2007|isbn=978-0-07-470436-3}}{{page needed|date=decembar 2010}}</ref> * [[srce]]: [[zatajenje srca]], [[srčana aritmija|nepravilan srčani ritam]].<ref name="Murtagh, 2007"/> *[[hormon]]i: dijabetes (vidi dolje) i [[hipogonadizam]] (insuficijencija žlijezda koje proizvode spolni hormon) što dovodi do niskog spolnog nagona i / ili gubitka plodnosti kod muškaraca i gubitka menstruacijskog ciklusa kod žena.<ref name="Murtagh, 2007"/> * [[metabolizam]]: [[dijabetes]] kod ljudi sa preopterećenjem gvožđem nastaje kao posljedica selektivnog taloženja gvožđa u [[beta ćelija]]ma ostrvcadi u [[gušterača|pankreasu]], što dovodi do funkcionalnog otkaza i ćelijske smrti.<ref name="Selective iron deposition in pancre">{{cite journal |last1=Lu|first1=JP |title=Selective iron deposition in pancreatic islet B cells of transfusional iron‐overloaded autopsy cases |journal=Pathol Int |volume=44 |pages= 194–199 |year=1994 |issue=3 |pmid=8025661 |doi= 10.1111/j.1440-1827.1994.tb02592.x|s2cid=25357672 }}</ref> * [[skelet]]ni: [[artritis]], od taloženja [[kalcij-pirofosfat]]a u zglobovima, što dovodi do bolova u njima. Najčešće su zahvaćeni zglobovi ruku, posebno [[zglob]] ovidrugog i trećeg [[prst]]a <ref name="Bacon and Schrier, UpToDate">{{cite web|url=http://www.uptodate.com/contents/hemochromatosis-hereditary-iron-overload-beyond-the-basics|title=Patient information: Hemochromatosis (hereditary iron overload) (Beyond the Basics)|author=Bruce R Bacon, Stanley L Schrier|website=UpToDate|access-date=14. 7. 2016}} Literature review current through: Jun 2016. | This topic last updated: Apr 14, 2015.</ref> *[[koža]]: melanoderma (potamnjivanje ili bronziranje kože).<ref name="Bacon and Schrier, UpToDate" /><ref name="Brissot et al., Nat Rev Dis Prim 2018">{{cite journal |last1=Brissot |first1=P |last2=Pietrangelo |first2=A |last3=Adams |first3=PC |last4=de Graaff |first4=B |last5=McLaren |first5=CE |last6=Loréal |first6=O |title=Haemochromatosis. |journal=Nature Reviews. Disease Primers |date=5. 4. 2018 |volume=4 |pages=18016 |doi=10.1038/nrdp.2018.16 |pmid=29620054|pmc=7775623 }}</ref> Duboka preplanula boja kože, zajedno sa insuficijencijom insulina uslijed oštećenja gušterače, izvor je nadimka za ovo stanje: "bronzani dijabetes" (za više informacija pogledajte [[Nasljedna hemohromatoza|historija hemohromatoze]]) . == Uzroci == Termin „hemohromatoza“ u početku se koristio da označi ono što se sada preciznije naziva [[hemohromatoza tip 1]] (ili [[HFE (gen)|HFE]]-vezana nasljedna hemohromatoza). Sada se hemokromatoza (bez daljnje specifikacije) uglavnom definira kao preopterećenje gvožđem sa nasljednim ili primarnim uzrokom,<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/hemochromatosis thefreedictionary.com > hemochromatosis], citing: *''The American Heritage Medical Dictionary'', 2004 by Houghton Mifflin Company *''McGraw-Hill Concise Dictionary of Modern Medicine''. 2002 </ref><ref>[http://www.merriam-webster.com/medical/hemochromatosis Merriam-Webster's Medical Dictionary > hemochromatosis] Retrieved on December 11, 2009</ref> ili potiče od metabolitskog poremećaja.<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/hemochromatosis thefreedictionary.com], citing: *''Dorland's Medical Dictionary for Health Consumers'', 2007 *''Mosby's Medical Dictionary'', 8th edition. 2009 *Jonas: ''Mosby's Dictionary of Complementary and Alternative Medicine''. 2005. </ref> Međutim, termin se sada koristi i šire kako bi se odnosio na bilo koji oblik preopterećenja gvožđem, što zahtijeva preciziranje uzroka, naprimjer, "nasljedna hemohromatoza". Nasljedna hemohromatoza je autosomno recesivni poremećaj s procijenjenom prevalencijom u populaciji od 1 do 200 među pacijentima evropskog porijekla, a s nižom učestalošću u ostalim etničkim skupinama.<ref>{{cite web | title = Hemochromatosis | url = http://digestive.niddk.nih.gov/ddiseases/pubs/hemochromatosis/index.htm | access-date = 5. 10. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070318063028/http://digestive.niddk.nih.gov/ddiseases/pubs/hemochromatosis/index.htm | archive-date = 18. 3. 2007 | url-status = dead }}</ref> Gen odgovoran za nasljednu hemohromatozu (poznat kao HFE gen) nalazi se na hromosomu 6; većina nasljednih bolesnika s hemohromatozom ima mutacije u ovom HFE genu. Nasljednu hemohromatozu karakterizira ubrzana stopa apsorpcije gvožđa u crijevima i progresivno taloženje u različitim tkivima. To se obično počinje ispoljavati u trećoj do petoj deceniji života, ali se može javiti i kod djece. Najčešća prezentacija je ([[ciroza]] jetre u kombinaciji sa [[hipopituitarizam|hipopituitarizmom]], [[kardiomiopatija]]ma, [[dijabetes]]om, [[artritis]]om ili [[hiperpigmentacija]]ma. Zbog teških posljedica ovog poremećaja ako se ne liječi i prepoznajući da je liječenje relativno jednostavno, važna je rana dijagnoza prije pojave simptoma ili znakova.<ref name="pmid20542038">{{cite journal |last1=Pietrangelo |first1=Antonello |title=Hereditary Hemochromatosis: Pathogenesis, Diagnosis, and Treatment |url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_2010-08_139_2/page/393 |journal=Gastroenterology |volume=139 |issue=2 |pages=393–408 |year=2010 |pmid=20542038 |doi=10.1053/j.gastro.2010.06.013}}</ref><ref name="pmid10488796">{{cite journal |last1=Brandhagen |first1=D J |last2=Fairbanks |first2=V F |last3=Batts |first3=K P |last4=Thibodeau |first4=S N |title=Update on hereditary hemochromatosis and the HFE gene |journal=Mayo Clinic Proceedings |volume=74 |issue=9 |pages=917–21 |year=1999 |pmid=10488796 |doi=10.4065/74.9.917|doi-access=free }}</ref> Općenito, pojam ''[[hemosideroza]]'' koristi se za ukazivanje na patološki učinak nakupljanja gvožđa u bilo kojem od organa, koji se uglavnom javlja u obliku kompleksa za skladištenje gvožđa, [[hemosiderin]]u.<ref>[http://www.merriam-webster.com/medical/hemosideroses Merriam-Webster's Medical Dictionary > hemosideroses] Retrieved on December 11, 2009</ref><ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/hemosiderosis thefreedictionary.com > hemosiderosis], citing: *''The American Heritage Medical Dictionary'', 2004 by Houghton Mifflin Company *''Mosby's Medical Dictionary'', 8th edition.</ref> Ponekad se umjesto toga koristi jednostavniji izraz [[sideroza]]. Ostale definicije koje razlikuju hemohromatozu ili hemosiderozu koje se povremeno koriste uključuju: * Hemosideroza je hemohromatoza uzrokovana pretjeranom transfuzijom krvi, odnosno hemosideroza je oblik sekundarne hemohromatoze.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/369012-overview eMedicine Specialties > Radiology > Gastrointestinal > Hemochromatosis] Author: Sandor Joffe, MD. Updated: May 8, 2009</ref><ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/hemosiderosis thefreedictionary.com > hemosiderosis], citing: *''Gale Encyclopedia of Medicine. Copyright 2008''</ref> * Hemosideroza je taloženje hemosiderina u ćelijama, dok je hemohromatoza hemosiderin unutar ćelija i intersticija.<ref>[http://chorus.rad.mcw.edu/to-go/00184.html Notecards on radiology gamuts, diseases, anatomy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100721200303/http://chorus.rad.mcw.edu/to-go/00184.html |date=21. 7. 2010 }} 2002, Charles E. Kahn, Jr., MD. Medical College of Wisconsin</ref> * Hemosideroza je preopterećenje gvožđem koje ne uzrokuje oštećenje tkiva,<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/hemosiderosis thefreedictionary.com > hemosiderosis], citing: *''Dorland's Medical Dictionary for Health Consumers'', 2007 *''Mosby's Dental Dictionary'', 2nd edition. *''Saunders Comprehensive Veterinary Dictionary'', 3rd ed. 2007</ref> dok hemohromatoza to čini.<ref>[http://www.healthscout.com/ency/68/743/main.html The HealthScout Network > Health Encyclopedia > Diseases and Conditions > Hemochromatosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209060309/http://www.healthscout.com/ency/68/743/main.html |date=9. 2. 2010 }} Retrieved on December 11, 2009</ref> * Hemosideroza se proizvoljno razlikuje od hemohromatoze reverzibilnom prirodom nakupljanja gvožđa u retikuloendotelnom sistemu.<ref>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/hemosiderosis thefreedictionary.com > hemosiderosis], citing: *''McGraw-Hill Concise Dictionary of Modern Medicine''. 2002</ref> Uzroci hemohromatoze podijeljeni su u dvije potkategorije: „primarni slučajevi“ (nasljedni ili genetički uvjetovani) i rjeđi „sekundarni slučajevi“ (stečeni tokom života).<ref name="pmid12651879">{{cite journal |last1=Pietrangelo |first1=A |title=Haemochromatosis |journal=Gut |volume=52 |pages=ii23–30 |year=2003 |pmid=12651879 |pmc=1867747 |doi=10.1136/gut.52.suppl_2.ii23 |issue=90002}}</ref> [[Kelti]] (Irci, Škoti, Velšani, Kornši, Bretonci itd.), [[Englezi|engleskog]] i [[Skandinavija|skandinavskog]] porijekla <ref>[https://www.theatlantic.com/health/archive/2013/01/the-iron-in-our-blood-that-keeps-and-kills-us/266936/?single_page=true The Atlantic: "The Iron in Our Blood That Keeps and Kills Us" by Bradley Wertheim] January 10, 2013</ref> imaju posebno visoku incidenciju, s oko 10% nositelja glavne genetičke varijante, mutacije C282Y na [[HFE]] genu, a 1% ima ovo stanje.<ref>{{cite web|title=Hemachromatosis|url=https://www.britannica.com/science/hemochromatosis|website=Encyclopædia Britannica.com|access-date= 17. 4. 2017}}</ref> To je prepoznato u nekoliko alternativnih laičkih imena kao što su "keltska kletva", "irska bolest", "britanski gen" i "škotska bolest". Ogromna većina ovisi o mutacijama [[HFE]], otkrivenim 1996. godine, ali od tada su otkrivene i druge koje su ponekad grupirane kao one za "neklasičnu nasljednu hemohromatozu",<ref name="pmid18762941">{{cite journal |last1=Mendes |first1=Ana Isabel |last2=Ferro |first2=Ana |last3=Martins |first3=Rute |last4=Picanço |first4=Isabel |last5=Gomes |first5=Susana |last6=Cerqueira |first6=Rute |last7=Correia |first7=Manuel |last8=Nunes |first8=António Robalo |last9=Esteves |first9=Jorge |title=Non-classical hereditary hemochromatosis in Portugal: novel mutations identified in iron metabolism-related genes |journal=Annals of Hematology |volume=88 |issue=3 |pages=229–34 |year=2008 |pmid=18762941 |doi=10.1007/s00277-008-0572-y |last10=Fleming |first10=Rita |last11=Faustino |first11=Paula|s2cid=23206256 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00477968/file/PEER_stage2_10.1007%252Fs00277-008-0572-y.pdf }}</ref> "nasljedna hemohromatoza koja nije povezana s HFE-om",<ref name="isbn0-7817-6040-2">{{cite book |author1=Maddrey, Willis C. |author2=Schiff, Eugene R. |author3=Sorrell, Michael F. |title=Schiff's diseases of the liver |url=https://archive.org/details/schiffsdiseaseso0000unse_m4n7 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |location=Hagerstwon, MD |year=2007 |pages=[https://archive.org/details/schiffsdiseaseso0000unse_m4n7/page/1048 1048] |isbn=978-0-7817-6040-9 }}</ref> ili "ne-HFE haemohromatoza".<ref name="pmid16315138">{{cite journal |last1=Pietrangelo |first1=Antonello |title=Non-HFE Hemochromatosis |url=https://archive.org/details/sim_seminars-in-liver-disease_2005-11_25_4/page/450 |journal=Seminars in Liver Disease |volume=25 |issue=4 |pages=450–60 |year=2005 |pmid=16315138 |doi=10.1055/s-2005-923316}}</ref> {| class="wikitable" | '''Opis''' || '''[[OMIM]]''' || '''Mutacija''' |- | [[Hemohromatoza tip 1]]: "klasična" hemohromatoza || {{OMIM|235200||none}} || [[HFE]] |- | [[Juvenilna hemohromatoza|Hemohromatozq tip 2A]]: juvenilna hemohromatoza|| {{OMIM|602390||none}} || [[Hemojuvelin]] (HJV, znan i kao RGMc i HFE2) |- | [[Juvenilna hemohromatoza|Hemohromatoza tip 2B]]: juvenilna hemohromatoza || {{OMIM|606464||none}} || hepcidin antimikrobni peptid (''[[HAMP]]'') ili HFE2B |- | [[Hemohromatoza tip 3]] || {{OMIM|604250||none}} || [[Transferinski receptor-2]] (TFR2 ili HFE3) |- | [[Hemohromatoza tip 4]] / [[Afričko preopterećenje željezom]] || {{OMIM|604653||none}} || [[Feroportin]] (SLC11A3/SLC40A1) |- | [[Neonatusna hemohromatoza]] || {{OMIM|231100||none}} || (Nepoznata) |- | [[Aceruloplazminemija|Acaeruloplazminemije]] (vrlo rijetke) || {{OMIM | 604290 ||non}} || [[Keruloplazmin]] |- | Kongenitalna [[atransferinemija]] (vrlo rijetka) || {{OMIM|209300||none}} || [[Transferin]] |- | [[GRACILE sindrom]] (vrlo rijedak) || {{OMIM|603358||none}} || [[BCS1L]] |} Većina tipova nasljedne hemohromatoze ima [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno]] nasljeđivanje, dok tip 4 ima [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantno]].<ref name="pmid16493621">{{cite journal |last1=Franchini |first1=Massimo |title=Hereditary iron overload: Update on pathophysiology, diagnosis, and treatment |journal=American Journal of Hematology |volume=81 |issue=3 |pages=202–9 |year=2006 |pmid=16493621 |doi=10.1002/ajh.20493|doi-access=free }}</ref> === Sekundarna hemokromatoza === * Teška hronična [[hemoliza]] bilo kojeg uzroka, uključujući intravaskularnu hemolizu i [[eritropoeza|neefikasnu eritropoezu]] (hemoliza unutar [[koštana srž|koštane srži]]) * Višestruke česte [[transfuzije krvi]] (bilo pune krvi ili samo [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]], koje su obično potrebne ili osobe sa nasljednom [[anemija|anemijom]] (poput [[Talasemija| glavne beta –talasemija e]], [[anemija srpastih eritrocita]] i [[Blackfanova dijamantska&ndash;anemija]]) ili kod starijih pacijenata sa teškim stečenim anemijama kao što je [[mijelodisplazijski sindrom]]i.<ref name="Selective iron deposition in pancre"/> * Višak parenteralnih dodataka gvožđa, poput onoga što se akutno može dogoditi u [[trovanje gvožđem|trovanju gvožđem]] * Višak gvožđa u ishrani * Neki poremećaji obično ne uzrokuju hemohromatozu sami, ali to mogu učiniti u prisustvu drugih predisponirajućih faktora. Tu spadaju [[ciroza]] (posebno povezane sa [[poremećaj upotrebe alkohola|poremećajem upotrebe alkohola]]), [[steatohepatitis]] bilo kojeg uzroka, ''[[porphyria cutanea tarda]]'', produžena [[hemodijaliza]] i post[[portakavalska promjena]] ==Dijagnoza== [[slika:Left column showing selective iron deposition (blue) in pancreatic islet beta cells(red) from transfusional hemochromatosis autopsy cases versus that of controls (right lower one).jpg|thumb|upright=1.4| Selektivno taloženje gvožđa (plavo) u beta-ćelijama otočića gušterače (crveno).]] Dostupno je nekoliko metoda za dijagnosticiranje i praćenje opterećenja željezom. === Test krvi === Krvni testovi su obično prvi test ako postoji klinička sumnja na preopterećenje željezom. Testiranje feritina u serumu jeftin je, lahko dostupan i minimalno invazivan metoda za procjenu zaliha gvožđa u tijelu. Međutim, glavni problem s upotrebom kao pokazatelja preopterećenja je taj što može biti povišen u raznim drugim medicinskim stanjima, uključujući infekcije, upale, groznicu, bolesti jetre, bolesti bubrega i rak. Takođe, [[ukupni kapacitet vezivanja gvožđa]] može biti nizak, ali može biti i normalan.<ref>[http://www.labtestsonline.org/understanding/analytes/tibc/test.html labtestsonline.org TIBC & UIBC, Transferrin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101125091638/http://labtestsonline.org/understanding/analytes/tibc/test.html |date=25. 11. 2010 }} Last reviewed on October 28, 2009.</ref> U muškaraca i [[postmenopauza|postmenopauzi]] žena, normalni raspon [[serumski feritin|serumskog feritina]] je između 12 i 300&nbsp;ng/ml (670 pmol/L).<ref name="medline">[https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003490.htm Ferritin] by: Mark Levin, MD, Hematologist and Oncologist, Newark, NJ. Review provided by VeriMed Healthcare Network</ref><ref name="medscape-ferritin">{{cite web|url=http://emedicine.medscape.com/article/177216-workup#c8|title=Hemochromatosis Workup|author=Andrea Duchini|website=Medscape|access-date=14. 7. 2016}} Updated: Jan 02, 2016</ref><ref name="molar">[[Molarna koncentracija]] izvedena je iz vrijednosti mase korištenjem molarne mase od 450 000 g • mol − 1 za feritin</ref> U premenopauzi, normalni raspon serumskog feritina je između 12 i 150<ref name="medline" /> ili 200<ref name="medscape-ferritin" /> ng/mL (330 ili 440 pmol/L).<ref name="molar" /> Ako osoba ima simptome, možda će joj trebati testiranje više puta tiokom života, kao mjera predostrožnosti, najčešće kod žena nakon menopauze. Zasićenost transferinom je specifičniji test. === Genetika === DNK /skrining: sadašni standard prakse u dijagnostici hemohromatoze, stavlja naglasak na [[genetičko testiranje]].<ref name="pmid20542038" /> Pozitivna HFE analiza potvrđuje kliničku dijagnozu hemohromatoze kod asimptomatskih osoba s testovima krvi koji pokazuju povećane zalihe gvožđa ili za prediktivna ispitivanja osoba s porodičnom anamnezom hemohromatoze. Aleli koji su evaluirani analizom gena HFE evidentni su kod ~80% pacijenata sa hemohromatozom; negativan izvještaj za HFE gen ne isključuje hemohromatozu. [[Srodnici prvog stepena|Rođake prvog stepena]] osoba s primarnom hemohromatozom treba pregledati kako bi se utvrdilo jesu li nositelji bolesti ili mogu razviti bolest. To može omogućiti preduzimanje preventivnih mjera. Ne preporučuje se screening opće populacije.<ref name="AFP2013">{{cite journal|last=Crownover|first=BK|author2=Covey, CJ|date=Feb 1, 2013|title=Hereditary hemochromatosis.|journal=American Family Physician|volume=87|issue=3|pages=183–90|pmid=23418762}}</ref> === Biopsija === [[Biopsija jetre]] je uklanjanje malog uzorka kako bi se proučio i može utvrditi uzrok upale ili ciroze. Kod nekoga s negativnim testiranjem HFE gena, povišenim statusom gvožđa, bez drugog očiglednog razloga i porodičnom anamnezom bolesti jetre, naznačena je dodatna procjena koncentracije gvožđa u jetri. U ovom slučaju, dijagnoza hemohromatoze temelji se na biohemijskoj analizi i histološkom pregledu biopsije jetre. Procjena indeksa jetrenog gvožđa (HII) smatra se „zlatnim standardom“ za dijagnozu hemohromatoze. Snimanje [[MRI|magnetnom rezonancom]] (MRI) koristi se kao neinvazivan način precizne procjene nivoa taloženja gvožđa u jetri, kao i u srcu, zglobovima i hipofizi. == Liječenje == === Flebotomija === [[Flebotomija]] / [[venesekcija]]: rutinsko liječenje sastoji se od redovno predviđenih flebotomija ([[puštanje krvi]] ili [[eritrocitafereza]]). Kada se prvi put dijagnosticira, flebotomije se mogu izvoditi svake sedmice ili svake dvije, sve dok se nivo gvožđa ne postigne u granicama normale. Kada se zasićenje feritina i transferina u serumu unutar normalnih granica, liječenje se može zakazati svaka dva do tri mjeseca, ovisno o brzini reapsorpcije gvožđa. Uzorak flebotomije obično uzima između 450 i 500 ml krvi.<ref>{{cite journal|last1=Barton|first1=James C.|title=Management of Hemochromatosis|journal=Annals of Internal Medicine|date=1. 12. 1998|volume=129|issue=11_Part_2|pages=932–9|doi=10.7326/0003-4819-129-11_Part_2-199812011-00003|pmid=9867745|s2cid=53087679}}</ref> Izvađena krv se ponekad [[davanje krvi|donira]].<ref>{{cite web|author=NIH blood bank|title=Hemochromatosis Donor Program|url=https://clinicalcenter.nih.gov/blooddonor/donationtypes/hemochromatosis.html|access-date=18. 5. 2021|archive-date=22. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181022215830/https://clinicalcenter.nih.gov/blooddonor/donationtypes/hemochromatosis.html|url-status=dead}}</ref> === Dijeta === Općenito se preporučuje dijeta s malo gvožđa, ali ima mali učinak u usporedbi s venesekcijom. Ljudska prehrana sadrži gvožđe u dva oblika: [[hem]] i ne-hem gvožđe. Hemsko gvožđe je oblik gvožđa koji se najlakše apsorbira. Osobama s preopterećenjem željezom može se savjetovati da izbjegavaju hranu koja sadrži puno hem-gvožđa. Najviše ga ima crveno meso poput govedine, [[divljač]]i, janjetine, bivolskog mesa i ribe poput [[tuna|plavoperajne tune]]. Stroga dijeta sa malo gvožđa obično nije potrebna. Ne-hem gvožđe se ne apsorbira tako lahko u ljudskom sistemuj i nalazi se u biljnoj hrani poput žitarica, graha, povrća, voća, orašastih plodova i sjemenki.<ref>{{Cite web|url=https://www.hemochromatosis.org/#overview|title=Welcome|website=Hemochromatosis.org - An Education Website for Hemochromatosis and Too Much Iron|access-date=11. 4. 2018|archive-date=11. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180411174722/https://www.hemochromatosis.org/#overview|url-status=dead}}</ref> === Lijekovi === Lijekovi: Za one koji ne podnose rutinsko vađenje krvi, na raspolaganju su [[helat]]na sredstva.<ref>{{Cite journal| doi = 10.1021/cr00097a011| volume = 89| issue = 7| pages = 1563–1579| last = Miller| first = Marvin J.| title = Syntheses and therapeutic potential of hydroxamic acid based siderophores and analogs| journal = Chemical Reviews| date = 1. 11. 1989}}</ref> Lijek [[deferoxamine]] veže se za gvožđe u krvotoku i pojačava njegovo uklanjanje u urinu i izmetu. Tipski tretman hroničnog preopterećenja gvožđem zahtijeva potkožno ubrizgavanje u periodu od 8–12 sati dnevno. Dva novija [[helacijska terapija|lijeka koji heliraju gvožđe]] koji imaju dozvolu za upotrebu kod pacijenata koji redovito primaju transfuzije krvi za liječenje [[talasemija|talasemije]] (i koji, zbog toga, razviju preopterećenje željezom) su [[deferasirox]] i [[deferiprone]].<ref>{{cite journal|vauthors=Choudhry VP, Naithani R |title=Current status of iron overload and chelation with deferasirox |url=https://archive.org/details/sim_indian-journal-of-pediatrics_2007-08_74_8/page/759 |journal=Indian J Pediatr |volume=74 |issue=8 |pages=759–64 |year=2007 |pmid=17785900 |doi=10.1007/s12098-007-0134-7|s2cid=19930076 }}</ref><ref>{{cite journal|last1=Hoffbrand|first1=A. V.|title=Role of deferiprone in chelation therapy for transfusional iron overload|journal=Blood|date=20. 3. 2003|volume=102|issue=1|pages=17–24|doi=10.1182/blood-2002-06-1867|pmid=12637334|doi-access=free}}</ref> === Helirajući polimeri === Minimalno invazivan pristup lečenju [[nasljedna hemohromatoza|nasljedne hemohromatoze]] je [[terapija održavanja]] sa [[ionoizmenjivačka smola|polimernim helatorima]].<ref name="Polomoscanik2005">{{cite journal|last1=Polomoscanik|first1=Steven C.|last2=Cannon|first2=C. Pat|last3=Neenan|first3=Thomas X.|last4=Holmes-Farley|first4=S. Randall|last5=Mandeville|first5=W. Harry|last6=Dhal|first6=Pradeep K.|title=Hydroxamic Acid-Containing Hydrogels for Nonabsorbed Iron Chelation Therapy: Synthesis, Characterization, and Biological Evaluation|journal=Biomacromolecules|volume=6|issue=6|year=2005|pages=2946–2953|issn=1525-7797|doi=10.1021/bm050036p|pmid=16283713}}</ref><ref name="QianSullivan2017">{{cite journal|last1=Qian|first1=Jian|last2=Sullivan|first2=Bradley P.|last3=Peterson|first3=Samuel J.|last4=Berkland|first4=Cory|title=Nonabsorbable Iron Binding Polymers Prevent Dietary Iron Absorption for the Treatment of Iron Overload|journal=ACS Macro Letters|volume=6|issue=4|year=2017|pages=350–353|issn=2161-1653|doi=10.1021/acsmacrolett.6b00945}}</ref><ref name="Groborz2020">{{cite journal|last1=Groborz|first1=Ondřej|last2=Poláková|first2=Lenka|last3=Kolouchová|first3=Kristýna|last4=Švec|first4=Pavel|last5=Loukotová|first5=Lenka|last6=Miriyala|first6=Vijay Madhav|last7=Francová|first7=Pavla|last8=Kučka|first8=Jan|last9=Krijt|first9=Jan|last10=Páral|first10=Petr|last11=Báječný|first11=Martin|last12=Heizer|first12=Tomáš|last13=Pohl|first13=Radek|last14=Dunlop|first14=David|last15=Czernek|first15=Jiří|last16=Šefc|first16=Luděk|last17=Beneš|first17=Jiří|last18=Štěpánek|first18=Petr|last19=Hobza|first19=Pavel|last20=Hrubý|first20=Martin|title=Chelating Polymers for Hereditary Hemochromatosis Treatment|journal=Macromolecular Bioscience|year=2020|volume=20|issue=12|pages=2000254|issn=1616-5187|doi=10.1002/mabi.202000254|pmid=32954629}}</ref> Ovi polimeri ili čestice imaju zanemarivu ili nultu sistemsku [[bioraspoloživost|biološku dostupnost]] i dizajnirani su da tvore stabilne komplekse sa Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+ đ</sup> u [[gastrointestinalni trakt|GIT]] i na taj način ograničavaju njihov unos i dugotrajnu akumulaciju. Iako ovaj metod ima samo ograničenu efikasnost, za razliku od [[helacijska terapija|malomolekulskih helatora]], pristup praktično nema neželjenih efekata u subhroničnim studijama. Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup> povećavaju efikasnost liječenja.<ref name="Groborz2020" /> == Prognoza == Općenito, pod uvjetom da nije došlo do oštećenja jetre, pacijenti bi trebali očekivati normalan životni vijek ako se adekvatno liječe venesekcijom. Ako je feritin u serumu veći od 1000&nbsp;ug / L pri dijagnozi, postoji rizik od oštećenja jetre i ciroze što im na kraju može skratiti život.<ref>{{cite journal|last1=Allen|first1=KJ|last2=Gurrin|first2=LC|last3=Constantine|first3=CC|last4=Osborne|first4=NJ|last5=Delatycki|first5=MB|last6=Nicoll|first6=AJ|last7=McLaren|first7=CE|last8=Bahlo|first8=M|last9=Nisselle|first9=AE|last10=Vulpe|first10=CD|last11=Anderson|first11=GJ|last12=Southey|first12=MC|last13=Giles|first13=GG|last14=English|first14=DR|last15=Hopper|first15=JL|last16=Olynyk|first16=JK|last17=Powell|first17=LW|last18=Gertig|first18=DM|title=Iron-overload-related disease in HFE hereditary hemochromatosis.|journal=The New England Journal of Medicine|date=17. 1. 2008|volume=358|issue=3|pages=221–30|doi=10.1056/NEJMoa073286|pmid=18199861|url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:183461/UQ183461_OA.pdf|access-date=18. 5. 2021|archive-date=28. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210828105006/https://espace.library.uq.edu.au/data/UQ_183461/UQ183461_OA.pdf?Expires=1630147893&Key-Pair-Id=APKAJKNBJ4MJBJNC6NLQ&Signature=KJohGW22v-oTRY9u7PmhMOvTX4JTe26zzlWFglO4T7wphKgGBR~2mLAWSSw0TuxiQR1Gex4LliG26~Qk2AdxwSPq35RMYF3MHAAVmjdJNdHbZpGYv46faVZWV9THE3oQ-LNPSjgww5BYOckRpf9Lb4qI-IfAngaFgc6NH61VdqT8irOlRYAUmwkk3wuDj5suD-RtKgIHnGC80cISZQNnL91eKn0KdFpJptrV7SCUjJCWW0RQZXvXwgHMsF5GXuIB7mvJRX2b6CcF19slpffWjShHf2hrQ82qn~4BnrslCMUCenIcchMdf3IEmIwxjfhUNUuC0QF1WCTtuJt4cbeqOQ__|url-status=dead}}</ref> Prisustvo [[ciroza|ciroze]] povećava rizik od [[hepatoćelijski karcinom|hepatoćelijskog karcinoma]].<ref name=Kow2004>{{cite journal|last1=Kowdley|first1=KV|title=Iron, hemochromatosis, and hepatocellular carcinoma.|journal=Gastroenterology|date=novembar 2004|volume=127|issue=5 Suppl 1|pages=S79–86|pmid=15508107|doi=10.1016/j.gastro.2004.09.019}}</ref> == Epidemiologija == HHC je najčešći u određenim evropskim populacijama (poput onih irskog ili skandinavskog porijekla) i javlja se u 0,6% neke neodređene populacije. Muškarci imaju 24 puta veću stopu preopterećenja gvožđem u poređenju sa ženama.<ref name=AFP2013/> === Kameno doba === Smatra se da su prehrana i okolina imali veliki uticaj na mutaciju gena povezanih s preopterećenjem željezom. Počevši od [[mezolit|mezolitske ere]], zajednice ljudi živjele su u okruženju koje je bilo prilično sunčano, toplo i imalo suhu klimu Bliskog Istoka. Većina ljudi koji su u to vrijeme živjeli bili su stočari i njihova prehrana sastojala se uglavnom od divljači, ribe i divljih biljaka. Arheolozi koji su proučavali [[zubne naslage]] pronašli su dokaze o [[gomolj]]ima, orašastim plodovima, [[trputac|trpucu]], travama i drugoj hrani bogatoj gvožđem. Tokom mnogih generacija, ljudsko tijelo postalo je dobro prilagođeno visokom sadržaju gvožđa u prehrani.<ref>{{Cite news|url=https://www.nationalgeographic.com/foodfeatures/evolution-of-diet/|title=The Evolution of Diet|work=National Geographic|access-date=11. 4. 2018}}</ref> === Neolit === Smatra se da su se u [[neolit|neolitskoj eri]] dogodile značajne promjene u okolišu i prehrani. Neke zajednice stočara su migrirale prema sjeveru, što je dovelo do promjena u načinu života i okolini, sa smanjenjem temperatura i promjenom krajolika kojem su se tada trebali prilagoditi. Kako su ljudi počeli razvijati i unapređivati svoje alate, naučili su nove načine proizvodnje hrane i [[historija poljoprivrede|poljoprivreda se takođe polahko razvijala]]. Te bi promjene dovele do ozbiljnog stresa u tijelu i smanjenja konzumacije hrane bogate gvožđem. Ovaj prijelaz je ključni faktor u mutaciji gena, posebno onih koji su regulirali apsorpciju gvožđa iz hrane. Gvožđe, koje čini 70% sastava [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]], presudno je [[mikrohranjivo]] za efikasnu [[termoregulacija|termoregulaciju]] u tijelu.<ref>{{Cite journal|last1=Rosenzweig|first1=P. H.|last2=Volpe|first2=S. L.|date=mart 1999|title=Iron, thermoregulation, and metabolic rate|journal=Critical Reviews in Food Science and Nutrition|volume=39|issue=2|pages=131–148|doi=10.1080/10408399908500491|issn=1040-8398|pmid=10198751}}</ref> Nedostatak gvožđa će dovesti do pada temperature tjelesnog jezgra. U prohladnom i vlažnom okruženju sjeverne Evrope, bilo je neophodno dodatno gvožđe iz hrane kako bi se održavale regulirane temperature, ali, bez dovoljnog unosa gvožđa ljudsko tijelo bi ga počelo skladištiti većim brzinama od uobičajenih. U teoriji, pritisci uzrokovani migracijom na sjever selekcionirali bi [[genska mutacija|mutaciju gena]] koja je promovirala veću apsorpciju i skladištenje gvožđa.<ref> {{Cite journal|last1=Heath|first1=Kathleen M.|last2=Axton|first2=Jacob H.|last3=McCullough|first3=John M.|last4=Harris|first4=Nathan|date=maj 2016|title=The evolutionary adaptation of the C282Y mutation to culture and climate during the European Neolithic|journal=American Journal of Physical Anthropology|volume=160|issue=1|pages=86–101|doi=10.1002/ajpa.22937|issn=0002-9483|pmc=5066702|pmid=26799452}} </ref> === Vikinška hipoteza === Studije i istraživanja provedena kako bi se utvrdila učestalost hemohromatoze pomažu u objašnjenju kako je mutacija migrirala širom svijeta. U teoriji, bolest je u početku evoluirala od putnika koji su migrirali sa sjevera. Istraživanja pokazuju poseban obrazac distribucije sa velikim klasterima i frekvencijama genskih mutacija duž zapadne evropske obale.<ref>{{Cite web|url=http://www.hematology.org/Thehematologist/Diffusion/6103.aspx|title=Clinical Penetrance of HFE Hereditary Hemochromatosis, Serum Ferritin Levels, and Screening Implications: Can We Iron This Out?|date=1. 5. 2008|website=www.hematology.org|access-date=11. 4. 2018|archive-date=15. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180615135540/http://www.hematology.org/Thehematologist/Diffusion/6103.aspx|url-status=dead}}</ref> To je dovelo do razvoja hipoteze "[[Viking]]".<ref>{{Cite journal|last1=Symonette|first1=Caitlin J|last2=Adams|first2=Paul C|date=juni 2011|title=Do all hemochromatosis patients have the same origin? A pilot study of mitochondrial DNA and Y-DNA|journal=Canadian Journal of Gastroenterology|volume=25|issue=6|pages=324–326|issn=0835-7900|pmc=3142605|pmid=21766093|doi=10.1155/2011/463810}} </ref> Lokacije klastera i mapirani obrasci ove mutacije usko su u korelaciji s lokacijama [[širenje Vikinga|Vikinških naselja u Evropi]], uspostavljenih od 700. do 1.100 godine n. e. Vikinzi su izvorno dolazili iz Norveške, Švedske i Danske. [[Vikinški brodovi]] probili su se duž obale Evrope u potrazi za trgovinom, bogatstvom i zemljom. Genetićke studije sugeriraju da su uzorci izuzetno visokih frekvencija u nekim evropskim zemljama posljedica migracija Vikinga i kasnije [[Normni|Normana]], što ukazuje na genetičku vezu između nasljedne hemohromatoze i vikinškog porijekla.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.toomuchiron.ca/video/|title=Videos: Hereditary Hemochromatosis {{!}} Canadian Hemochromatosis Society|website=www.toomuchiron.ca|access-date=11. 4. 2018|archive-date=11. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180411174723/https://www.toomuchiron.ca/video/|url-status=dead}}</ref> === Moderna vremena === U 1865., [[Armand Trousseau]] (francuski internista) bio je jedan od prvih koji je opisao mnoge simptome dijabetičara s cirozom jetre i bronzanom bojom kože. Termin hemohromatoza prvi je put upotrijebio njemački patolog [[Friedrich Daniel von Recklinghausen]] 1889. godine, kada je opisao nakupljanje gvožđa u tjelesnim tkivima.<ref name="Fitzsimons et al., 2018">{{Cite journal|last1=Fitzsimons|first1=Edward J.|last2=Cullis|first2=Jonathan O.|last3=Thomas|first3=Derrick W.|last4=Tsochatzis|first4=Emmanouil|last5=Griffiths|first5=William J. H.|last6=the British Society for Haematology|date=maj 2018|title=Diagnosis and therapy of genetic haemochromatosis (review and 2017 update)|journal=British Journal of Haematology|language=en|volume=181|issue=3|pages=293–303|doi=10.1111/bjh.15164|pmid=29663319|doi-access=free}}</ref> == Identifikacija genetičkih faktora == Iako je većinom 20. stoljeća bilo poznato da je glavnina slučajeva hemohromatoze naslijeđena, pogrešno se pretpostavljalo da ovise o jednom genu.<ref name="isbn1-58829-202-9">{{cite book |author1=Cam Patterson |author2=Marschall S. Runge |title=Principles of molecular medicine |url=https://archive.org/details/principlesofmole0000unse_p1v2 |publisher=Humana Press |location=Totowa, NJ |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/principlesofmole0000unse_p1v2/page/567 567] |isbn=978-1-58829-202-5 }}</ref> U 1935., J. H. Sheldon, britanski ljekar, prvi je put opisao vezu s metabolizmom gvožđa, demonstrirajući i njegovu nasljednu prirodu.<ref name="Fitzsimons et al., 2018"/> U 1996., Felder et al. identificirali su gen za hemohromatozu, gen HFE. Felder je otkrio da gen HFE ima dvije glavne mutacije, C282Y i H63D, koje su bile glavni uzrok nasljedne hemohromatoze.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Fitzsimons|first=Edward J.|last2=Cullis|first2=Jonathan O.|last3=Thomas|first3=Derrick W.|last4=Tsochatzis|first4=Emmanouil|last5=Griffiths|first5=William J. H.|last6=the British Society for Haematology|date=maj 2018|title=Diagnosis and therapy of genetic haemochromatosis (review and 2017 update)|journal=British Journal of Haematology|language=en|volume=181|issue=3|pages=293–303|doi=10.1111/bjh.15164|pmid=29663319|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Feder|first1=J.N.|last2=Gnirke|first2=A.|last3=Thomas|first3=W.|last4=Tsuchihashi|first4=Z.|last5=Ruddy|first5=D.A.|last6=Basava|first6=A.|last7=Dormishian|first7=F.|last8=Domingo|first8=R.|last9=Ellis|first9=M.C.|date=august 1996|title=A novel MHC class I–like gene is mutated in patients with hereditary haemochromatosis|journal=Nature Genetics|language=en|volume=13|issue=4|pages=399–408|doi=10.1038/ng0896-399|pmid=8696333|s2cid=26239768}}</ref> Sljedeće godine, CDC i Nacionalni institut za istraživanje ljudskog genoma sponzorirali su ispitivanje hemohromatoze nakon otkrića gena HFE, što je pomoglo da se izvrše skrininzi populacije i procjene koje se i danas koriste.<ref>{{Cite journal|last1=Burke|first1=Wylie|last2=Thomson|first2=Elizabeth|last3=Khoury|first3=Muin J.|last4=McDonnell|first4=Sharon M.|last5=Press|first5=Nancy|last6=Adams|first6=Paul C.|last7=Barton|first7=James C.|last8=Beutler|first8=Ernest|last9=Brittenham|first9=Gary|date=8. 7. 1998|title=Hereditary Hemochromatosis: Gene Discovery and Its Implications for Population-Based Screening|url=https://archive.org/details/sim_jama_1998-07-08_280_2/page/172|journal=JAMA|language=en|volume=280|issue=2|pages=172–8|doi=10.1001/jama.280.2.172|pmid=9669792|issn=0098-7484}}</ref> == Također pogledajte== * [[Metabolizam gvožđa]] * [[Nedostatak gvožđa]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Hemochromatosis}} *{{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Blood_Disorders/Hemochromatosis/}} * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=hemochromatosis GeneReview/NCBI/NIH/UW entry on HFE-Associated Hereditary Hemochromatosis] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=tfr2 GeneReview/NCBI/NIH/UW entry on TFR2-Related Hereditary Hemochromatosis] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=jh GeneReview/NCBI/NIH/UW entry on Juvenile Hereditary Hemochromatosis] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=acp GeneReview/NCBI/NIH/UW entry on Aceruloplasminemia] {{Urođene greške metabolizma metala}} {{Elementi u biologiji}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Iron Overload}} [[Kategorija:Urođene greške metabolizma metala| Poremećaji preopterećenja]] [[Kategorija:Nenormalni klinički i laboratorijski nalazi za krv]] [[Kategorija:Članci koji sadrže video]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 6]] 3z6e7s4njplhfs68t8ntmm6d20rnacs Eurosong 2021. 0 478006 3892265 3582224 2026-06-01T10:45:09Z Panasko 146730 3892265 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2021. | slika = Eurovision Song Contest 2021 logo.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 18. maj 2021. | drugo_polufinale = 20. maj 2021. | drugi_pokušaj = | finale = 22. maj 2021. | mjesto_održavanja = [[Rotterdam Ahoy]]<br />[[Rotterdam]], [[Nizozemska]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Chantal Janzen]] * [[Edsilia Rombley]] * [[Jan Smit]] * [[NikkiTutorials|Nikkie de Jager]]}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Marnix Kaart * Marc Pos * Daniel Jelinek}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Österdahl]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Sietse Bakker * Astrid Dutrénit}} | emiter = | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Open Up'' | broj_učesnika = | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Bugarska}} * {{Esc|Ukrajina}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Armenija}} * {{Esc|Bjelorusija}} * {{Esc|Crna Gora}} * {{Esc|Mađarska}} }} | karta = ESC 2021 Map.svg | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2021. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje po dva niza bodova (1–8, 10 i 12 bodova) svojim omiljenim pjesmama: jedan niz bodova dodjeljuje profesionalni žiri, a drugi publika. | bez_poena = {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | pobjednička_pjesma = {{Esc|Italija}}<br />"[[Zitti e buoni]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2020.|2020]] | ovo_takmičenje = 2021 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2022.|2022]] }} '''Eurosong 2021.''' bio je 65. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Rotterdam Ahoy|Ahoyu]] u [[Rotterdam]]u ([[Nizozemska]]) zahvaljujući pobjedi [[Duncan Laurence|Duncana Laurencea]] na [[Eurosong 2019.|Eurosongu 2019.]] u [[Tel Aviv]]u ([[Izrael]]) s pjesmom "[[Arcade (pjesma)|Arcade]]". Nizozemska je trebala biti domaćin [[Eurosong 2020.|2020.]] ali je to takmičenje otkazano zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije koronavirusa]]. Ovo je bio peti put da je takmičenje održano u Nizozemskoj; domaćini su bili [[Eurosong 1958.|1958]], [[Eurosong 1970.|1970]], [[Eurosong 1976.|1976.]] i [[Eurosong 1980.|1980]]. Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s nizozemskim emiterima [[Nederlandse Publieke Omroep]] (NPO) i [[AVROTROS]]-em. Polufinalne večeri održane su 18. i 20. maja, dok je finalna večer održana 22. maja. EBU je razmotrio mogućnost da dozvoli takmičarima koji su trebali nastupiti 2020. da nastupe 2021. bez ikakve dodatne procedure, a mnoge zemlje učesnice izabrale su iste takmičare da ih predstave i ove godine. Voditelji sve tri večeri bili su [[Chantal Janzen]], [[Edsilia Rombley]], [[Jan Smit]] i [[NikkiTutorials|Nikkie de Jager]]. Učestvovalo je 39 zemalja. Nakon odsustva s takmičenja 2019, vratile su se [[Bugarska na Eurosongu|Bugarska]] i [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], dok su se [[Mađarska na Eurosongu|Mađarska]] i [[Crna Gora na Eurosongu|Crna Gora]] povukle. Armenija i Bjelorusija trebale su učestvovati, ali se [[Armenija na Eurosongu|Armenija]] povukla zbog društvene i političke krize prouzrokovane [[Ratom u Gorskom Karabahu (2020)|drugim ratom u Gorskom Karabahu]], dok je [[Bjelorusija na Eurosongu|Bjelorusija]] diskvalificirana zbog kršenja pravila. Pobijedili je predstavnici [[Italija na Eurosongu|Italije]] [[Måneskin]] s pjesmom "[[Zitti e buoni]]" koju su napisali članovi benda Damiano David, Ethan Torchio, Thomas Raggi i Victoria De Angelis. To je treća pobjeda Italije, nakon [[Eurosong 1964.|1964.]] i [[Eurosong 1990.|1990]], što ih čini drugim pobjednikom iz grupe koja je poznata kao "velika petorka" (predstavnica [[Njemačka na Eurosongu|Njemačke]] pobijedila je na [[Eurosong 2010.|Eurosongu 2010]]). Među prvih pet našle su se [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]], [[Island na Eurosongu|Island]] i [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], dok su Francuska, Švicarska i Island zabilježile najbolje rezultate od [[Eurosong 1991.|1991]], [[Eurosong 1993.|1993]], odnosno [[Eurosong 2009.|2009]]. Prvi put od primjene novog sistema glasanja 2016, četiri zemlje nisu dobile nijedan bod od publike: [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Španija na Eurosongu|Španija]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Ujedinjeno Kraljevstvo po drugi put nije dobilo nijedan bod ni od žirija, ni od publike (prvi put na [[Eurosong 2003.|Eurosongu 2003]]). [[Australija na Eurosongu|Australija]] se, po prvi put od debija 2015, nije kvalificirala u finale. == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 18. maja 2021. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]).<ref name="EscDate" /> Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle Njemačka, Italija i Nizozemska. Bjelorusija je trebala nastupati u prvoj polovini prvog polufinala, ali je diskvalificirana zbog kršenja pravila.<ref name="Belarus withdraws"/> Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1 Winners">{{Cite web|date=18. 5. 2021|title=First Semi-Final 2021: The Qualifiers|url=https://eurovision.tv/story/first-semi-final-qualifiers|access-date=18. 5. 2021|publisher=European Broadcasting Union (EBU)|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br.<ref name="Running order">{{Cite web|date=30. 3. 2021|title=Semi-Final running orders revealed|url=https://eurovision.tv/story/semi-final-running-orders|access-date=30. 3. 2021|publisher=European Broadcasting Union (EBU)|language=en}}</ref> ! scope="col" | Zemlja<ref name="Participants"/> ! scope="col" | Izvođač(ica)<ref name=Semi1>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2021 First Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/rotterdam-2021/first-semi-final/participants|publisher=European Broadcasting Union|access-date=30. 3. 2021|date=30. 3. 2021|archive-date=31. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331150025/https://eurovision.tv/event/rotterdam-2021/first-semi-final/participants|url-status=dead}}</ref> ! scope="col" | Pjesma<ref name="Semi1"/> ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Litvanija}} | [[The Roop]] | "[[Discoteque (pjesma)|Discoteque]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 4. | 203 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Slovenija}} | [[Ana Soklič]] | "[[Amen (Ana Soklič)|Amen]]" | engleski | 13. | 44 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Rusija}} | [[Manizha]] | "[[Russian Woman]]" | [[Ruski jezik|ruski]], engleski | 3. | 225 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Švedska}} | [[Tusse]] | "[[Voices (Tusse)|Voices]]" | engleski | 7. | 142 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Australija}}{{efn|Zbog ograničenja putovanja prouzrokovanih [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom koronavirusa]] u Australiji, Montaigne nije mogla doputovati u [[Rotterdam]] i tamo nastupiti uživo. Tokom polufinala upotrijebljen je njen nastup uživo snimljen u studiju SBS-a u [[Sydney]]ju.<ref>{{Cite web|date=19. 4. 2021|title=Australia to compete from home using 'live-on-tape' performance|url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/australia-to-use-live-on-tape|access-date=20. 4. 2021|website=Eurovision.tv|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=12. 5. 2021|title=Semi-final 1: Second rehearsals|url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2021-semi-final-1-second-rehearsals|access-date=15. 5. 2021|website=Eurovisionworld}}</ref>}} | [[Montaigne]] | "[[Technicolour (pjesma)|Technicolour]]" | engleski | 14. | 28 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Sjeverna Makedonija}} | [[Vasil Garvanlijev|Vasil]] | "[[Here I Stand (Vasil Garvanlijev)|Here I Stand]]" | engleski | 15. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Irska}} | [[Lesley Roy]] | "[[Maps (Lesley Roy)|Maps]]" | engleski | 16. | 20 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Kipar}} | [[Elena Tsagrinou]] | "{{jezik|es|[[El diablo (Elena Tsagrinou)|El diablo]]}}" | engleski{{efn|Sadrži nekoliko riječi na [[španski jezik|španskom]].|name=CYP}} | 6. | 170 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Norveška}} | [[Tix]] | "[[Fallen Angel (Tix)|Fallen Angel]]" | engleski | 10. | 115 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Albina Grčić|Albina]] | "[[Tick-Tock (Albina)|Tick-Tock]]" | engleski, [[hrvatski jezik|hrvatski]] | 11. | 110 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Belgija}} | [[Hooverphonic]] | "[[The Wrong Place]]" | engleski | 9. | 117 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Izrael}} | [[Eden Alene]] | "[[Set Me Free (Eden Alene)|Set Me Free]]" | engleski{{efn|Sadrži nekoliko izraza na [[hebrejski jezik|hebrejskom]].|name=ISR}} | 5. | 192 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13 | {{Esc|Rumunija}} | [[Roxen (pjevačica)|Roxen]] | "[[Amnesia (Roxen)|Amnesia]]" | engleski | 12. | 85 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Samira Efendi|Efendi]] | "[[Mata Hari (Samira Efendi)|Mata Hari]]" | engleski{{Efn|Sadrži uzvik na [[azerski jezik|azerskom]].|name=AZE}} | 8. | 138 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Go A]] | "[[Šum (pjesma)|Šum]]" <small>({{lang|uk|Шум}})</small> | [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 2. | 267 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Malta}} | [[Destiny Chukunyere|Destiny]] | "{{jezik|fr|[[Je me casse]]}}" | engleski{{Efn|Sadrži izraz na [[francuski jezik|francuskom]].|name=MLT}} | 1. | 325 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 20. maja 2021. u 21 sat (CEST).<ref name="EscDate" /> Nastupalo je 17 zemalja. Glasati su također mogle Francuska, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo.<ref name="Draw"/> Armenija je trebala nastupati u drugoj polovini drugog polufinala, ali se povukla zbog društvene i političke krize prouzrokovane drugim ratom u Gorskom Karabahu.<ref name="Armenia withdraws" /> Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2 Winners">{{Cite web|date=20. 5. 2021|title=Second Semi-Final 2021: The Qualifiers|url=https://eurovision.tv/story/second-semi-final-2021-the-qualifiers|publisher=European Broadcasting Union (EBU)|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br.<ref name="Running order" /> ! scope="col" | Zemlja<ref name="Participants"/> ! scope="col" | Izvođač(ica)<ref name=Semi2>{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2021 Second Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/rotterdam-2021/second-semi-final/participants|publisher=European Broadcasting Union|access-date=30. 3. 2021|date=30. 3. 2021|archive-date=31. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210331150027/https://eurovision.tv/event/rotterdam-2021/second-semi-final/participants|url-status=dead}}</ref> ! scope="col" | Pjesma<ref name="Semi2"/> ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|San Marino}} | [[Senhit (pjevačica)|Senhit]]{{efn|Sadrži nepotpisane vokale [[Flo Rida|Flo Ride]].|name=SMR1}} | "{{jezik|it|[[Adrenalina (Senhit)|Adrenalina]]}}" | engleski{{efn|Sadrži jednu riječ na [[Italijanski jezik|italijanskom]].|name=SMR2}} | 9. | 118 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Estonija}} | [[Uku Suviste]] | "[[The Lucky One (Uku Suviste)|The Lucky One]]" | engleski | 13. | 58 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Češka}} | [[Benny Cristo]] | "[[Omaga]]" | engleski{{efn|Sadrži rečenicu na [[češki jezik|češkom]].|name=CZE}} | 15. | 23 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Grčka}} | [[Stefania (pjevačica)|Stefania]] | "[[Last Dance (Stefania)|Last Dance]]" | engleski | 6. | 184 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Austrija}} | [[Vincent Bueno]] | "[[Amen (Vincent Bueno)|Amen]]" | engleski | 12. | 66 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Poljska}} | [[Rafał Brzozowski|Rafał]] | "[[The Ride (Rafał Brzozowski)|The Ride]]" | engleski | 14. | 35 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Moldavija}} | [[Natalia Gordienko]] | "[[Sugar (Natalia Gordienko)|Sugar]]" | engleski | 7. | 179 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Island}}{{efn|Nakon što je uspostavljeno da je jedan član grupe Gagnamagnið pozitivan na koronavirus, umjesto finalnog nastupa uživo upotrijebljen je snimak s probe u Rotterdam Ahoyu, snimljen 13. maja.<ref name="Iceland COVID 1">{{cite web |title=EBU Statement regarding Icelandic delegation |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-regarding-icelandic-delegation-wednesday-19-may |publisher=European Broadcasting Union (EBU) |access-date=19. 5. 2021 |date=19. 5. 2021}}</ref><ref name="Iceland COVID 2">{{cite web |last1=Elliott |first1=Alexander |title=COVID infection among Daði og Gagnamagnið |url=https://www.ruv.is/frett/2021/05/19/covid-infection-among-dadi-og-gagnamagnid |publisher=[[RÚV]] |access-date=19. 5. 2021 |language=en |date=19. 5. 2021}}</ref>|name=ISL}} | [[Daði og Gagnamagnið]] | "[[10 Years (pjesma)|10 Years]]" | engleski | 2. | 288 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Srbija}} | [[Hurricane (grupa)|Hurricane]] | "{{lang|es|[[Loco Loco]]}}" | [[srpski jezik|srpski]]{{efn|Sadrži izraze na engleskom i [[španski jezik|španskom]].|name=SER}} | 8. | 124 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10 | {{Esc|Gruzija}} | [[Tornike Kipiani]] | "[[You (Tornike Kipiani)|You]]" | engleski | 16. | 16 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Albanija}} | [[Anxhela Peristeri]] | "[[Karma (Anxhela Peristeri)|Karma]]" | [[albanski jezik|albanski]] | 10. | 112 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Portugal}} | [[The Black Mamba (portugalska grupa)|The Black Mamba]] | "[[Love Is on My Side]]" | engleski | 4. | 239 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Bugarska}} | [[Viktorija Georgijeva|Victoria]] | "[[Growing Up Is Getting Old (pjesma)|Growing Up Is Getting Old]]" | engleski | 3. | 250 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Finska}} | [[Blind Channel]] | "[[Dark Side (Blind Channel)|Dark Side]]" | engleski | 5. | 234 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Letonija}} | [[Samanta Tīna]] | "[[The Moon Is Rising]]" | engleski | 17. | 14 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Švicarska}} | [[Gjon's Tears]] | "[[Tout l'Univers]]" | [[francuski jezik|francuski]] | 1. | 291 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Danska}} | [[Fyr & Flamme]] | "{{jezik|da|[[Øve os på hinanden]]}}" | [[danski jezik|danski]] | 11. | 89 |} === Finale === Finale je održano 22. maja 2021. u 21:00 (CEST).<ref name="EscDate">{{Cite web|url=https://eurovision.tv/story/dates-for-eurovision-2021-announced|title=Dates for Eurovision 2021 announced|date=15. 6. 2020|publisher=European Broadcasting Union|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615113932/https://eurovision.tv/story/dates-for-eurovision-2021-announced|archive-date=15. 6. 2020|url-status=live|access-date=15. 6. 2020}}</ref> U finalu je učestvovalo 26 zemalja, sa svih trideset devet zemalja učesnica koje su imale pravo glasa. Redoslijed za finale objavljen je 21. maja 2021.<ref>{{Cite web|url=https://eurovision.tv/story/grand-final-running-order-revealed|title=Grand Final Running Order|date=20. 5. 2021|publisher=European Broadcasting Union|language=en-gb|archive-url=https://web.archive.org/web/20210521033223/https://eurovision.tv/story/grand-final-running-order-revealed|archive-date=21. 5. 2021|url-status=live|access-date=21. 5. 2021}}</ref> Italija je pobijedila sa 524 boda, također pobijedivši na teleglasanju. Francuska je druga sa 499 bodova, a Švicarska (koja je pobijedila u glasanju žirija), Island, Ukrajina, Finska, Malta, Litvanija, Rusija i Grčka zaokružile su prvih deset. San Marino, Holandija, Španija, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo zauzele su pet donjih pozicija, od kojih posljednje četiri zemlje nisu dobile bodove putem teleglasanja. == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2021}} * {{Zvanični sajt}} * [https://www.youtube.com/watch?v=jRIHdPDt6ew Prvo polufinale] na [[YouTube]]u * [https://www.youtube.com/watch?v=dVICcSLIHCM Drugo polufinale] na YouTubeu * [https://www.youtube.com/watch?v=msfdz_aksY8 Finale] na YouTubeu {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2021.]] [[Kategorija:2021. u Nizozemskoj]] [[Kategorija:2021. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2021.|*]] qenzolwyv4q7c8wqr7hghpaq7975cqm Von Gierkeov sindrom 0 479124 3892047 3885986 2026-05-31T12:22:11Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Bolest skladištenje glikogena tip I <br>(GSD tip I)<br>(von Gierkeeva bolest) | slika =Icon_for_Glycogen_Storage_Disease_Type_I,_2018.png | opis_slike =Simbol bolesti sklsdištenja glikogena tip I [[Slika:Glykogen.svg|thumb|300px|center|Pojednostavljena strukturna formula [[glikogen]]a]] |ICD10 = {{ICD10|E|74|0|e|70}} |ICD9 = {{ICD9|271.0}} |ICDO = |OMIM = 232200 |OMIM_mult = {{OMIM|232240||none}} |MedlinePlus = 000338 |eMedicineSubj = ped |eMedicineTopic = 2416 |DiseasesDB = 5284 |GeneReviewsNBK = NBK1312 |GeneReviewsName = Bolest skladištenja glikogena tip I *Komplikacije: [[Laktacidoza]], [[hiperlipidemija]], [[bezalkoholna masna bolest jetre]], [[hepatoćelijski adenom]], [[upalna bolest crieva]] *Trajanje: Cjeloživotno *Tipovi: Ia, Ib *Uzroci: [[autosomno nasljeđivanje|Autosomno recesivno nasljeđivanje]] *Dijagnoza: [[Genetičko testiranje]], [[hipoglikemija]], [[hepatomegalija]] '''Tip Ib''': [[Neutropenija]] *Liječenje: [[Kukuruzni škrob]], [[dijeta]] *Lijekovi: [[Filgrastim]] *Frekvencija: 1/100.000 živorođenih | deaths = }} '''Bolest skladištenja glikogena tip I''' ('''GSD I''') je [[Genetički poremećaj|nasljedna bolest]] koja rezultira time da [[jetra]] ne može pravilno razgraditi uskladišteni [[glikogen]]. Ovo oštećenje remeti njenu sposobnost da razgradi uskladišteni [[glikogen]] koji je neophodan za održavanje odgovarajućeg [[nivo šećera u krvi|nivoa šećera u krvi]]. GSD I ima dva glavna tipa, GSD Ia i GSD Ib, koji se razlikuju po uzroku, obliku i liječenju. GSD Ia je uzrokovan nedostatkom [[enzim]]a [[glukoza-6-fosfataza]], dok GSD Ib izaziva nedostatak enzima [[glukoza-6-fosfat translokaza]]. Budući da je glikogenoliza glavni mehanizam [[metabolizam|metabolizma]] kojim jetra opskrbljuje tijeluo [[glukoza|glukozom]] tokom perioda [[post]]a, oba nedostatka uzrokuju ozbiljno [[hipoglikemija|smanjenje nivoa šećera u krvi]] i, s vremenom, višak glikogena u jetri i (u nekim slučajevima) [[bubrezi]]ma. Pacijenti sa GSD I tipski se javljaju sa [[hepatomegalija|povećanom jetrom]] zbog [[bezalkoholna bolest masne jetre|bezalkoholne bolesti jetre]] kao posljedice ovog glikogena.]<ref name="Kneeman">{{Cite journal|last=Kneeman|first=Jacob M.|last2=Misdraji|first2=Joseph|last3=Corey|first3=Kathleen E.|date=maj 2012|title=Secondary causes of nonalcoholic fatty liver disease|journal=Therapeutic Advances in Gastroenterology|volume=5|issue=3|pages=199–207|doi=10.1177/1756283X11430859|issn=1756-283X|pmc=3342568|pmid=22570680}}</ref> Ostale funkcije jetre i bubrega, u početku su netaknute u GSD I, ali su podložne raznim drugim problemima. {{Vague|date=april 2020}} Bez odgovarajućeg liječenja, GSD I dovodi do hroničnog niskog nivoa šećera u krvi, koji može rezultirati poremećajima koji uključuju [[laktacidoza|prekomjerne nivoe mliječne kiseline]] i [[hiperlipidemija|abnormalno visoki nivoi lipida u krvotoku]]. Česta konzumacija [[kukuruzni škrob|kukuruznog škroba]] ili drugih [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] glavni su tretman svih oblika GSD I. GSD Ib također ima hroničnu [[neutropenija|neutropeniju]] zbog disfunkcije u proizvodnji [[neutrofil]]a u [[koštana srž|koštanoj srži]]. Ako se ova [[imunodeficijencija]] ne liječi, pacijenti sa GSD Ib postaju osjetljivi na infekcije.<ref name="Chou 36–42">{{Cite journal|last=Chou|first=Janice Y.|last2=Jun|first2=Hyun Sik|last3=Mansfield|first3=Brian C.|date=januar 2010|title=Neutropenia in type Ib glycogen storage disease|journal=Current Opinion in Hematology|volume=17|issue=1|pages=36–42|doi=10.1097/MOH.0b013e328331df85|issn=1065-6251|pmc=3099242|pmid=19741523}}</ref> Glavni tretman ove osobine GSD Ib je [[filgrastim]]om; međutim, pacijenti često još uvijek trebaju liječenje zbog čestih infekcija, a i hronična [[splenomegalija|povećana slezena]] je česta.<ref name="Dale">{{Cite journal|last=Dale|first=David C.|last2=Bolyard|first2=Audrey Anna|last3=Marrero|first3=Tracy M.|last4=Phan|first4=Lan|last5=Boxer|first5=Laurence A.|last6=Kishnani|first6=Priya S.|last7=Kurtzberg|first7=Joanne|last8=Weinstein|first8=David A.|date=18. 11. 2011|title=Neutropenia in Glycogen Storage Disease 1b (GSD1b)|journal=Blood|volume=118|issue=21|pages=4791|doi=10.1182/blood.V118.21.4791.4791|issn=0006-4971}}</ref> Pacijenti sa GSD Ib često se imaju [[upalna bolest crijeva|upalnu bolest crijeva]].<ref>{{Cite journal|last=Visser|first=Gepke|last2=Rake|first2=Jan Peter|last3=Labrune|first3=Philippe|last4=Leonard|first4=James V.|last5=Moses|first5=Shimon|last6=Ullrich|first6=Kurt|last7=Wendel|first7=Udo|last8=Groenier|first8=Klaas H.|last9=Smit|first9=G. Peter A.|date=oktobar 2002|title=Granulocyte colony-stimulating factor in glycogen storage disease type 1b. Results of the European Study on Glycogen Storage Disease Type 1|journal=European Journal of Pediatrics|volume=161 Suppl 1|pages=S83–87|doi=10.1007/s00431-002-1010-0|issn=0340-6199|pmid=12373578}}</ref> To je najčešća od [[bolesti skladištenja glikogena]]. GSD I ima [[incidencija (epidemiologija)|incidenciju]] približno 1/100.000 rođenih u američkoj populaciji i približno 1/20.000 rođenih među [[Aškenazi]] [[Jevreji]]ma.<ref>{{Cite web|url=https://rarediseases.org/rare-diseases/glycogen-storage-disease-type-i/|title=Glycogen Storage Disease Type I|website=NORD (National Organization for Rare Disorders)|access-date=29. 9. 2019}}</ref> Bolest je dobila ime po njemačkom ljekaru [[Edgar von Gierke|Edgaru von Gierkeu]], koji ju je prvi opisao 1929. godine.<ref>{{WhoNamedIt|synd|1381|Gierke's syndrome}}</ref><ref>{{cite journal |author=von Gierke, E. |title=Hepato-nephromegalia glykogenica (Glykogenspeicherkrankheit der Leber und Nieren) |journal=Beiträge zur Pathologischen Anatomie und zur Allgemeinen Pathologie |volume=82 |pages=497–513 |year=1929 |location=Jena}}</ref> == Znaci i simptomi == Rano istraživanje GSD-a identificiralo je brojne kliničke manifestacije za koje se lažno smatra da su primarne odlike genetičkog poremećaja. Međutim, kontinuirano istraživanje otkrilo je da su ove kliničke karakteristike posljedice samo jedne (u GSD Ia) ili dvije (u GSD Ib) temeljne abnormalnosti: * oštećenje sposobnosti jetre da pretvori uskladišteni glikogen u glukozu .putem [[glikogenoliza|glikogenolize]] <ref>{{Cite journal|last=Jun|first=Hyun Sik|last2=Weinstein|first2=David A.|last3=Lee|first3=Young Mok|last4=Mansfield|first4=Brian C.|last5=Chou|first5=Janice Y.|date=1. 5. 2014|title=Molecular mechanisms of neutrophil dysfunction in glycogen storage disease type Ib|journal=Blood|volume=123|issue=18|pages=2843–2853|doi=10.1182/blood-2013-05-502435|issn=0006-4971|pmc=4007611|pmid=24565827}}</ref> Ove temeljne abnormalnosti dovode do malog broja primarnih kliničkih manifestacija, koje su osobine uzete u obzir u dijagnozi GSD I: * [[hipoglikemija|Nizak šećer u krvi]] (hipoglikemija), uslijed oštećenja [[glikogenoliza|razgradnja glikogena]] (glikogenoliza), uzrokujući nedovoljno [[Razina šećera u krvi|glukoze u krvi]] <ref name="Kishnani">{{Cite journal|last=Kishnani|first=Priya S.|last2=Austin|first2=Stephanie L.|last3=Abdenur|first3=Jose E.|last4=Arn|first4=Pamela|last5=Bali|first5=Deeksha S.|last6=Boney|first6=Anne|last7=Chung|first7=Wendy K.|last8=Dagli|first8=Aditi I.|last9=Dale|first9=David|last10=Koeberl|first10=Dwight|last11=Somers|first11=Michael J.|date=novembar 2014|title=Diagnosis and management of glycogen storage disease type I: a practice guideline of the American College of Medical Genetics and Genomics|journal=Genetics in Medicine|volume=16|issue=11|pages=e1|doi=10.1038/gim.2014.128|pmid=25356975|issn=1530-0366|doi-access=free}}</ref> * [[hepatomegalija]] [[nealkoholna bolest masne jetre|neakloholne bolesti masnih kiselinana u jetri]], zbog oštećenja glikogenolize, koje uzrokuje akumulaciju glikogena u jetri <ref name="Kneeman"/> * kod GSD Ib, povećani rizik od infekcije zbog neutropenije i disfunkcije neutrofila <ref name = "Chou 36–42" /> Pogođene osobe obično se javljaju sa sekundarnim kliničkim manifestacijama, povezanim s jednom ili više primarnih kliničkih manifestacija: * [[hiperuricemija|Visoke razine mokraćne kiseline u krvi]] i prateći rizik od [[giht]]a ili oštećenja [[bubreg]]a, uzrokovan niskim nivoom serumskog [[insulin]]a u produženoj hipoglikemiji * [[Mliječna kiselina|Visok nivo mliječne kiseline u krvi]], u ekstremnim slučajevima koji dovodi do [[laktacidoza]], uzrokovani produženom hipoglikemijom <ref name="Kishnani"/> * [[Hepatoćelijski adenom|Jetreni adenomi]] u odrasloj dobi<ref>{{Cite journal|last=Labrune|first=P.|last2=Trioche|first2=P.|last3=Duvaltier|first3=I.|last4=Chevalier|first4=P.|last5=Odièvre|first5=M.|date=mart 1997|title=Hepatocellular adenomas in glycogen storage disease type I and III: a series of 43 patients and review of the literature|journal=Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition|volume=24|issue=3|pages=276–279|doi=10.1097/00005176-199703000-00008|issn=0277-2116|pmid=9138172}}</ref> i prateći rizik od [[anemija]],<ref name="Wang">{{Cite journal|last=Wang|first=David Q.|last2=Carreras|first2=Caroline T.|last3=Fiske|first3=Laurie M.|last4=Austin|first4=Stephanie|last5=Boree|first5=Danielle|last6=Kishnani|first6=Priya S.|last7=Weinstein|first7=David A.|date=septembar 2012|title=Characterization and pathogenesis of anemia in glycogen storage disease type Ia and Ib|journal=Genetics in Medicine |volume=14|issue=9|pages=795–799|doi=10.1038/gim.2012.41|issn=1098-3600|pmc=3808879|pmid=22678084}}</ref> sa sumnjom da su uzrokovane poremećajem regulacije glukoze u krvi u prisustvu [[bezalkoholna bolest masnoće jetre|bezalkoholnoj bolrdti masnoj bolesti jetre]] * u GSD Ib, [[upalna bolest crijeva]] i prateći rizik od [[anemije]],<ref name = "Wang" /> uzrokovani disfunkcijom neutrofila i pogoršane povećanim unosom ugljikohidrata potrebnim za prevenciju hipoglikemije <ref name = " Chou 36–42"/> Pored toga, postoji nekoliko kliničkih manifestacija koje često proizlaze iz liječenja primarnih kliničkih manifestacija: * Hipefrtrofija [[Gušterača|gušterače]], zbog povećanog unosa ugljikohidrata koji uzrokuje često uključivanje insulinskog odgovora <ref>{{Cite web|url=https://edge.media-server.com/mmc/p/3r3sakwv|title=Ultragenyx DTX401 Phase 1/2 Cohort 2 Data Conference Call|last=David|first=Weinstein|date=4. 9. 2019|website=edge.media-server.com|access-date=30. 10. 2019|archive-date=30. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030205903/https://edge.media-server.com/mmc/p/3r3sakwv|url-status=dead}}</ref> * u GSD Ib, [[splenomegalija]], zbog dugotrajne upotrebe [[filgrastim]]a za liječenje neutropenije, uzrokujući sekvestraciju krvnih faktora u [[slezena|slezeni]] <ref name="Dale"/> * kod GSD Ib može se javiti [[trombocitopenija|abnormalno nizak broj trombocita u krvi]], usljed dugotrajne upotrebe [[filgrastim]]a, uzrokujući sekvestraciju trombocita u slezeni<ref>{{Cite journal|last=Takamatsu|first=Yasushi|last2=Jimi|first2=Shiro|last3=Sato|first3=Tomohito|last4=Hara|first4=Shuuji|last5=Suzumiya|first5=Junji|last6=Tamura|first6=Kazuo|date=januar 2007|title=Thrombocytopenia in association with splenomegaly during granulocyte-colony-stimulating factor treatment in mice is not caused by hypersplenism and is resolved spontaneously|url=https://archive.org/details/sim_transfusion_2007-01_47_1/page/41|journal=Transfusion|volume=47|issue=1|pages=41–49|doi=10.1111/j.1537-2995.2007.01061.x|issn=0041-1132|pmid=17207228}}</ref> * u GSD Ib, [[anemija]], zbog dugotrajne upotrebe filgrastima, koja izaziva sekvestraciju [[hemoglobin]]a u slezeni, potencijalno pogoršanu nekontrolisanom [[upalna bolest crijeva|upalnom bolesti crijeva]] <ref>{{Cite journal|last=Chen|first=Tzu-Lin|last2=Chiang|first2=Ya-Wen|last3=Lin|first3=Guan-Ling|last4=Chang|first4=Hsin-Hou|last5=Lien|first5=Te-Sheng|last6=Sheh|first6=Min-Hua|last7=Sun|first7=Der-Shan|date=2. 5. 2018|title=Different effects of granulocyte colony-stimulating factor and erythropoietin on erythropoiesis|journal=Stem Cell Research & Therapy|volume=9|issue=1|pages=119|doi=10.1186/s13287-018-0877-2|issn=1757-6512|pmc=5930863|pmid=29720275}}</ref> ==Patofiziologija== Glavni metabolički efekti nedostatka glukoza-6-fosfataze su [[hipoglikemija]], [[laktacidoza]], [[hipertrigliceridemija]] i [[hiperurikemija]]. [[Slika:Glycogen Storage Disease Type Ia.png |thumb|280px| Mapa efekata na GSDIa iz nefunkcionalne glukoze-6-fosfataze.]] '''Hipoglikemija''' GSD I naziva se "post" ili "post-apsorpcijska", obično oko četiri sata nakon potpune probave obroka. Ova nesposobnost održavanja odgovarajuće razine glukoze u krvi tokom posta rezultat je kombiniranog oštećenja i [[glikoliza|glikogenolize]] i [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]]. Hipoglikemija natašte često je najznačajniji problem GSD I, i obično problem koji dovodi do dijagnoze. Hronična hipoglikemija proizvodi sekundarne metaboličke adaptacije, uključujući hronično niske nivoe [[insulin]]a i visoke nivoe [[glukagon]]a i [[kortizol]]a. '''Laktacidoza'''nastaje oštećenjem glukoneogeneze. [[Mliječna kiselina]] se generira u jetri i mišićima, a NAD<sup>+</sup> oksidirajuči u [[piruvat|piruvatnu kiselinu]], a zatim se glukoneogenim putem pretvara u G6P. Akumulacija G6P inhibira pretvaranje laktata u piruvat. Nivo mliječne kiseline raste tokom posta kako pada glukoza. Kod ljudi s GSD I možda neće pasti u potpunosti na normalu, čak i kada se obnove normalni nivoi glukoze. '''Hipertrigliceridemija''' koja je posljedica pojačane proizvodnje triglicerida je još jedan indirektni efekat poremećene glukoneogeneze, pojačan hronično niskim nivoima insulina. Tokom posta oštećena je normalna konverzija triglicerida u slobodne masne kiseline, ketone i na kraju acetil-CoA. Nivo triglicerida u GSD I može dostići nekoliko puta normalnu razinu i služiti kao klinički indeks "metaboličke kontrole". '''Hiperurikemija''' jeposljedica kombinacije povećanog stvaranja i smanjenog izlučivanja [[mokraćna kiselina|mokraćne kiseline]], koja nastaje kada se povećane količine G6P metaboliziraju putem [[put pentoza fosfata|u putu pentoza fosfata]]. Također je nusprodukt razgradnje [[purin]]a. Mokraćna kiselina se takmiči s mliječnom kiselinom i drugim organskim kiselinama za bubrežno izlučivanje mokraćom. U GSD I povećana dostupnost G6P za put pentoza-fosfata, povećane stope katabolizma i smanjeno izlučivanje mokraće, zbog visokog nivoa mliječne kiseline, što sve zajedno stvara nekoliko puta veće normalne nivoe mokraćne kiseline. Iako je hiperurikemija godinama asimptomatska, oštećenja bubrega i zglobova postupno se povećavaju. == Dijagnoza == Nekoliko različitih problema može inixcirati potrebu za dijagnozom, obično do dvije godine starosti: * napadi ili druge manifestacije teške hipoglikemije natašte * hepatomegalija sa trbušnom izbočinom * hiperventilacija i prividni respiratorni distres zbog metaboličke acidoze * epizode povraćanja zbog metaboličke acidoze, često taložene manjom bolešću i praćene hipoglikemijom Kada se posumnja na dijagnozu, mnoštvo kliničkih i laboratorijskih karakteristika obično predstavlja jak slučajan uzorak. Ako hepatomegaliju, hipoglikemiju natašte i slab rast prate laktacidoza, hiperuricemija, hipertrigliceridemija i povećani bubrezi na ultrazvuku, GSD I je najvjerojatnija dijagnoza. Popis diferencijalne dijagnoze uključuje glikogenoze tipa III i VI, nedostatak fruktoze 1,6-bisfosfataze i nekoliko drugih stanja, ali nijedan neće proizvesti sve karakteristike GSD-a I. Sljedeći korak je obično pažljivo praćen brzinom. Hipoglikemija se često javlja u roku od šest sati. Kritični uzorak krvi dobijen u vrijeme hipoglikemije obično otkriva blagu metaboličku acidozu, visoku količinu slobodnih masnih kiselina i beta-hidroksibutirata, vrlo nisku razinu insulina i visoku razinu glukagona, kortizola i hormona rasta. Primjena intramuskularnog ili intravenskog [[glukagon]]a (0,25 do 1&nbsp;mg, ovisno o dobi ili [[epinefrin]]a proizvodi mali porast šećera u krvi. Dijagnoza je definitivno potvrđena biopsijom jetre elektronskom mikroskopijom i ispitivanjem aktivnosti glukoze-6-fosfataze u tkivu i/ili određenim ispitivanjem gena, dostupnih posljednjih godina. == Liječenje == Primarni cilj liječenja je prevencija hipoglikemije i sekundarnih metaboličkih poremećaja, čestim uzimanjem hrane koja sadrži puno glukoze ili škroba (koji se lahko probavlja do glukoze). Da bi se nadoknadila nesposobnost jetre da obezbijedi šećer, ukupna količina dijetalnih ugljikohidrata trebala bi biti približno 24-satna brzina proizvodnje glukoze. Dijeta bi trebala sadržavati približno 65–70% ugljikohidrata, 10–15% proteina i 20–25% masti. Barem trećinu ugljikohidrata treba dostaviti tokom noći, tako da malo dijete ne ostane duže od 3-4 sata bez unosa ugljikohidrata. Kada se postavi dijagnoza, prioritet u liječenju GSD I je održavanje odgovarajuće razine glukoze u krvi. Pacijenti teže održavanju glukoze u krvi iznad 72 &nbsp;mg/dL (4,0&nbsp;mmol / L) granične vrijednosti za hipoglikemiju. Pacijenti sa GSD Ib imaju dodatni prioritet u liječenju, koji se odnosi na neutropeniju. Pravilno upravljanje glukozom u krvi kod GSD I presudno je za izbjegavanje ozbiljnijih učinaka visokih nivoa [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]] i [[hiperuricemija|mokraćne kiseline u krvi]], te razvoja [[hepatoćelijski adenom|jetrenih adenoma]]. U posljednjih 30 godina za postizanje ovog cilja kod male djece koriste se dva metoda: (1) kontinuirana noćna želučana infuzija glukoze ili škroba i (2) noćno prihranjivanje nekuhanim kukuruznim škrobom. Elementarna formula, polimer glukoze i / ili kukuruzni škrob mogu se neprekidno ubrizgavati tokom noći, brzinom od 0,5-0,6 g/ kg/h glukoze za novorođenče ili 0,3-0,4 za starije dijete. Ova metoda zahtijeva nazoželudačnu ili želudačnu sondu i pumpu. Iznenadna smrt zbog hipoglikemije dogodila se zbog kvara ili prekida veze, a periodično hranjenje kukuruznoim škrobom sada je poželjnije od kontinuirane infuzije. Kukuruzni škrob je jeftin način da se postepeno probavi glukoza. Jedna kašika sadrži skoro 9 g ugljenikohidrata (36 kalorija). Iako je sigurniji, jeftiniji i ne zahtijeva opremu, ovaj metod ipak zahtijeva da se roditelji pojavljuju svaka 3-4 sata, kako bi primijenili kukuruzni škrob. Tipska potreba za malo dijete je 1,6 g/kg svaka 4 sata. Dugotrajno liječenje treba eliminirati hipoglikemijske simptome i održavati normalan rast. Tretmanom treba postići normalnu razinu glukoze, mliječne kiseline i elektrolita, te samo blaga povišenja mokraćne kiseline i triglicerida. == Prognoza == Bez adekvatnog metaboličkog tretmana, pacijenti sa GSD I umru kao dojenčad ili u djetinjstvu od silne hipoglikemije i acidoze. Oni koji su preživjeli zaostali su u fizičkom rastu i kasnili u [[pubertet]]u zbog hronično niskih nivoa [[insulin]]a. [[mentalna retardacija|Intelektualna invalidnost]] koja nastaje kao posljedica ponavljajuće teške hipoglikemije smanjuje se odgovarajućim preventivnim liječenjem. Komplikacije jetre bile su ozbiljne kod nekih pacijenata. [[Adenom]]i jetre mogu se razviti u drugoj deceniji ili kasnije, s malom šansom za kasniju malignu transformaciju u hepatome ili karcinome jetre (otkrivene skriningom alfa-fetoproteina). Nekoliko djece s naprednim jetrenim komplikacijama poboljšalo se nakon transplantacije jetre. Dodatni problemi prijavljeni kod adolescenata i odraslih s GSD-om su hiperurikemijski [[giht]], [[pankreatitis]] i hronični [[bubrežna insuficijencija]]. Uprkos [[hiperlipidemija|hiperlipidemiji]], [[Ateroskleroza|aterosklerotske komplikacije]] su neuobičajene. S dijagnozom prije nego što se dogode ozbiljna oštetećenja, brzim preokretom acidotskih epizoda i odgovarajućim dugotrajnim liječenjem, većina djece će biti zdrava. Uz iznimke i kvalifikacije, zdravlje i životni vijek odraslih također mogu biti prilično dobri, iako nedostatak efikasnog liječenja prije sredine 1970-ih znači da su informacije o dugoročnoj efikasnosti ograničene. == Epidemiologija == U Sjedinjenim Državama, GSD I ima [[incidenca (epidemiologija)|incidencu]] približno 1/50.000<ref name="Roth">{{EMedicine|article|949937|Glycogen-Storage Disease Type I}}</ref> do 1/100.000<ref name="AssocGSD">https://rarediseases.org/rare-diseases/glycogen-storage-disease-type-i/ Nation Organization for Rare Disorders</ref> novorođenih. Nijedna od glikogenoza nije otkrivena standardnim ili produženim [[skrining novorođenčadi|skriningom novorođenčadi]]. Bolest je češća kod [[Jevrej]]a [[Aškenazi]], meksičkog, kineskog i japanskog porijekla.<ref name=Cecil>{{cite book|last1=Goldman|first1=Lee|title=Goldman's Cecil Medicine|publisher=Elsevier Saunders|location=Philadelphia|isbn=978-1437727883|year=2011|pages=1356|edition=24th}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1312/ GeneReview/NIH/UW entry on Glycogen Storage Disease Type I] ==Vanjski linkovi== *{{Commons category| Glycogen Storage Disease Type I }} {{Patologija metalizma ugljikohidrata}} {{Medicina}} {{DEFAULTSORT:Glycogen Storage Disease Type I}} [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Hepatologija]] [[Kategorija:Urođene greške metabolizma ugljikohidrata]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 17]] t16z6hoakp6eoovaln6u2q8vux8mrt9 STATH 0 484010 3892054 3888465 2026-05-31T12:39:02Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 4 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531simdark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Staterin''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''STATH''' sa [[hromosom 4|hromosoma 4]].<ref name="pmid3502720">{{cite journal | vauthors = Sabatini LM, Carlock LR, Johnson GW, Azen EA | title = cDNA cloning and chromosomal localization (4q11-13) of a gene for statherin, a regulator of calcium in saliva | journal = Am J Hum Genet | volume = 41 | issue = 6 | pages = 1048–60 | date = Jan 1988 | pmid = 3502720 | pmc = 1684366 }}</ref><ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: STATH statherin| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=6779}}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 62 [[aminokiseline]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 7.304 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P02808#sequences |title=UniProt, P02808 |language=en |access-date=31. 10. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MKFLVFAFIL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALMVSMIGAD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSEEKFLRRI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GRFGYGYGPY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QPVPEQPLYP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QPYQPQYQQY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TF</td></tr> </table> ==Funkcija== Ovaj protein sprečava [[precipitacija|taloženje]] [[kalcij-fosfat]]a u [[pljuvačka|pljuvački]], održavajući visok nivo kalcijuma u dostupnog za remineralizaciju [[caklina|zubne cakline]] i visoke nivoe fosfata za [[pufer]]ovanje.<ref name="pmid6429216">{{cite journal | vauthors = Hay DI, Smith DJ, Schluckebier SK, Moreno EC | title = Relationship between concentration of human salivary statherin and inhibition of calcium phosphate precipitation in stimulated human parotid saliva | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-dental-research_1984-06_63_6/page/857 | journal = J. Dent. Res. | volume = 63 | issue = 6 | pages = 857–63 | year = 1984 | pmid = 6429216 | doi = 10.1177/00220345840630060901| s2cid = 72916849 }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Schlesinger DH, Hay DI | title = Complete covalent structure of statherin, a tyrosine-rich acidic peptide which inhibits calcium phosphate precipitation from human parotid saliva | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1977-03-10_252_5/page/n174 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 252 | issue = 5 | pages = 1689–95 | year = 1977 | pmid = 838735 }} * {{cite journal | vauthors = Raj PA, Johnsson M, Levine MJ, Nancollas GH | title = Salivary statherin. Dependence on sequence, charge, hydrogen bonding potency, and helical conformation for adsorption to hydroxyapatite and inhibition of mineralization | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-03-25_267_9/page/5968 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 267 | issue = 9 | pages = 5968–76 | year = 1992 | pmid = 1313424 }} * {{cite journal | vauthors = Douglas WH, Reeh ES, Ramasubbu N, Raj PA, Bhandary KK, Levine MJ | title = Statherin: a major boundary lubricant of human saliva | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 180 | issue = 1 | pages = 91–7 | year = 1991 | pmid = 1718282 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81259-8 }} * {{cite journal | vauthors = Johnsson M, Richardson CF, Bergey EJ, Levine MJ, Nancollas GH | title = The effects of human salivary cystatins and statherin on hydroxyapatite crystallization | journal = Arch. Oral Biol. | volume = 36 | issue = 9 | pages = 631–6 | year = 1992 | pmid = 1741693 | doi = 10.1016/0003-9969(91)90014-L }} * {{cite journal | vauthors = Ramasubbu N, Reddy MS, Bergey EJ, Haraszthy GG, Soni SD, Levine MJ | title = Large-scale purification and characterization of the major phosphoproteins and mucins of human submandibular-sublingual saliva | journal = Biochem. J. | volume = 280 ( Pt 2) | issue = Pt 2 | pages = 341–52 | year = 1992 | pmid = 1747107 | pmc = 1130552 | doi = 10.1042/bj2800341}} * {{cite journal | vauthors = Sabatini LM, He YZ, Azen EA | title = Structure and sequence determination of the gene encoding human salivary statherin | url = https://archive.org/details/sim_gene_1990_89_2/page/245 | journal = Gene | volume = 89 | issue = 2 | pages = 245–51 | year = 1990 | pmid = 2373369 | doi = 10.1016/0378-1119(90)90012-G }} * {{cite journal | vauthors = Sabatini LM, Warner TF, Saitoh E, Azen EA | title = Tissue distribution of RNAs for cystatins, histatins, statherin, and proline-rich salivary proteins in humans and macaques | journal = J. Dent. Res. | volume = 68 | issue = 7 | pages = 1138–45 | year = 1990 | pmid = 2483725 | doi = 10.1177/00220345890680070101 | s2cid = 36679891 }} * {{cite journal | vauthors = Dickinson DP, Ridall AL, Levine MJ | title = Human submandibular gland statherin and basic histidine-rich peptide are encoded by highly abundant mRNA's derived from a common ancestral sequence | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 149 | issue = 2 | pages = 784–90 | year = 1988 | pmid = 3426601 | doi = 10.1016/0006-291X(87)90436-0 }} * {{cite journal | vauthors = Oppenheim FG, Hay DI, Smith DJ, Offner GD, Troxler RF | title = Molecular basis of salivary proline-rich protein and peptide synthesis: cell-free translations and processing of human and macaque statherin mRNAs and partial amino acid sequence of their signal peptides | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-dental-research_1987-02_66_2/page/462 | journal = J. Dent. Res. | volume = 66 | issue = 2 | pages = 462–6 | year = 1987 | pmid = 3476566 | doi = 10.1177/00220345870660021301 | s2cid = 22104713 }} * {{cite journal | vauthors = Perinpanayagam HE, Van Wuyckhuyse BC, Ji ZS, Tabak LA | title = Characterization of low-molecular-weight peptides in human parotid saliva | journal = J. Dent. Res. | volume = 74 | issue = 1 | pages = 345–50 | year = 1995 | pmid = 7876428 | doi = 10.1177/00220345950740011001 | s2cid = 19598742 }} * {{cite journal | vauthors = Gururaja TL, Levine MJ | title = Solid-phase synthesis and characterization of human salivary statherin: a tyrosine-rich phosphoprotein inhibitor of calcium phosphate precipitation | journal = Pept. Res. | volume = 9 | issue = 6 | pages = 283–9 | year = 1997 | pmid = 9048421 }} * {{cite journal | vauthors = Iontcheva I, Oppenheim FG, Troxler RF | title = Human salivary mucin MG1 selectively forms heterotypic complexes with amylase, proline-rich proteins, statherin, and histatins | journal = J. Dent. Res. | volume = 76 | issue = 3 | pages = 734–43 | year = 1997 | pmid = 9109822 | doi = 10.1177/00220345970760030501 | s2cid = 39525421 }} * {{cite journal | vauthors = Iontcheva I, Oppenheim FG, Offner GD, Troxler RF | title = Molecular mapping of statherin- and histatin-binding domains in human salivary mucin MG1 (MUC5B) by the yeast two-hybrid system | journal = J. Dent. Res. | volume = 79 | issue = 2 | pages = 732–9 | year = 2000 | pmid = 10728974 | doi = 10.1177/00220345000790020601 | s2cid = 27558675 }} * {{cite journal | vauthors = Gilbert M, Shaw WJ, Long JR, Nelson K, Drobny GP, Giachelli CM, Stayton PS | title = Chimeric peptides of statherin and osteopontin that bind hydroxyapatite and mediate cell adhesion | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-05-26_275_21/page/16212 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 21 | pages = 16213–8 | year = 2000 | pmid = 10748043 | doi = 10.1074/jbc.M001773200 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Yao Y, Lamkin MS, Oppenheim FG | title = Pellicle precursor protein crosslinking characterization of an adduct between acidic proline-rich protein (PRP-1) and statherin generated by transglutaminase | journal = J. Dent. Res. | volume = 79 | issue = 4 | pages = 930–8 | year = 2000 | pmid = 10831095 | doi = 10.1177/00220345000790040801 | s2cid = 37029459 }} * {{cite journal | vauthors = Tamaki N, Tada T, Morita M, Watanabe T | title = Comparison of inhibitory activity on calcium phosphate precipitation by acidic proline-rich proteins, statherin, and histatin-1 | journal = Calcif. Tissue Int. | volume = 71 | issue = 1 | pages = 59–62 | year = 2003 | pmid = 12060866 | doi = 10.1007/s00223-001-1084-0 | s2cid = 38221230 }} * {{cite journal | vauthors = Yao Y, Berg EA, Costello CE, Troxler RF, Oppenheim FG | title = Identification of protein components in human acquired enamel pellicle and whole saliva using novel proteomics approaches | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-02-14_278_7/page/5300 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 278 | issue = 7 | pages = 5300–8 | year = 2003 | pmid = 12444093 | doi = 10.1074/jbc.M206333200 | doi-access = free }} {{refend}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 4]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] ly60lnvihuncjsk88l9zyk8z80adkn0 OVGP1 0 485563 3892059 3888837 2026-05-31T13:03:41Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531simdark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''[[Jajovod]]no-specifični [[glikoprotein]]''' , znan i kao '''jajovodni glikoprotein''' (OGP) ili '''[[estrogen]]-ovisni jajovodni protein''' (EGP) ili '''mucin-9''' (MUC9) jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''OVGP1''' sa [[hromosom 1|hromosoma 1]].<ref name="pmid7819450">{{cite journal |vauthors=Arias EB, Verhage HG, Jaffe RC | title = Complementary deoxyribonucleic acid cloning and molecular characterization of an estrogen-dependent human oviductal glycoprotein | journal = Biol Reprod | volume = 51 | issue = 4 | pages = 685–94 |date=Feb 1995 | pmid = 7819450 | doi =10.1095/biolreprod51.4.685 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid9341614">{{cite journal |vauthors=Lapensee L, Paquette Y, Bleau G | title = Allelic polymorphism and chromosomal localization of the human oviductin gene (MUC9) | journal = Fertil Steril | volume = 68 | issue = 4 | pages = 702–8 |date=Nov 1997 | pmid = 9341614 | doi =10.1016/S0015-0282(97)00317-8 }}</ref><ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: OVGP1 oviductal glycoprotein 1, 120kDa (mucin 9, oviductin)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=5016}}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 678 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 75.421 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q12889#sequences |title=UniProt, Q12889 |language=eng. |access-date=3. 12. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MWKLLLWVGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VLVLKHHDGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AHKLVCYFTN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WAHSRPGPAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ILPHDLDPFL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>CTHLIFAFAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MNNNQIVAKD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LQDEKILYPE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FNKLKERNRE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LKTLLSIGGW</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NFGTSRFTTM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSTFANREKF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IASVISLLRT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HDFDGLDLFF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LYPGLRGSPM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HDRWTFLFLI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EELLFAFRKE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALLTMRPRLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSAAVSGVPH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IVQTSYDVRF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LGRLLDFINV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LSYDLHGSWE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RFTGHNSPLF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLPEDPKSSA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YAMNYWRKLG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>APSEKLIMGI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PTYGRTFRLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KASKNGLQAR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AIGPASPGKY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKQEGFLAYF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EICSFVWGAK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KHWIDYQYVP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YANKGKEWVG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YDNAISFSYK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AWFIRREHFG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GAMVWTLDMD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DVRGTFCGTG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PFPLVYVLND</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ILVRAEFSST</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLPQFWLSSA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VNSSSTDPER</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LAVTTAWTTD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SKILPPGGEA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GVTEIHGKCE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NMTITPRGTT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VTPTKETVSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GKHTVALGEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TEITGAMTMT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVGHQSMTPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKALTPVGHQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SVTTGQKTLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVGYQSVTPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EKTLTPVGHQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVTPVSHQSV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPGGTTMTPV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HFQTETLRQN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVAPRRKAVA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>REKVTVPSRN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ISVTPEGQTM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLRGENLTSE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VGTHPRMGNL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLQMEAENRM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MLSSSPVIQL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEQTPLAFDN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RFVPIYGNHS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SVNSVTPQTS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLSLKKEIPE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSAVDEEA</td></tr> </table> == Funkcija == Glikoprotein specifičan za jajovode je veliki, bogat [[ugljikohidrat]]ima, [[epitel]]ni [[glikoprotein]] s brojnim O-[[glikozilacija|glikozilacijskim]] mjestima unutar [[treonin]]om, [[serin]]om i [[prolin]]om bogatih tandemskih ponavlja. Gen je sličan članovima porodice [[sluz]]nih gena i [[glikozid hidrolaza|glikozil hidrolaze 18]]. Regulacija ekspresije može biti [[estrogen]]-ovisna. [[Ekspresija gena]] i sekrecija proteina javljaju se tokom kasnog razvoja [[jajnički folikul|folikula]] u ranoj fazi [[embriogeneza|embriogeneze]]. Protein se luči iz epitelnih ćelija [[ovidukt]] a bez [[cilija]] i povezuje se sa ovulskimm [[oocit]]om, [[blastomera]]ma i [[akrosom]]nim regijama [[spermatozoid]]a.<ref name=" entrez"/> Iza [[jajovod]]a, OVGP1 je otkriven u mišjim [[jajnici]]ma, [[sjemenici]]ma i [[epididimis]]u, što ukazuje na njegovu ulogu izvan [[oplodnja|oplodnje]]. Ne otkriva se u mišjoj [[maternica|maternici]], [[grlić maternice|grliću materice]], [[vagina|vagini]], [[dojka]]ma, [[sjemenske vezikule|sjemenim vezikulama]] i [[prostata|prostati]].<ref>{{cite journal |last1=Laheri |first1=Saniya |last2=Modi |first2=Deepak |last3=Bhatt |first3=Purvi |title=Extra-oviductal expression of oviductal glycoprotein 1 in mouse: Detection in testis, epididymis and ovary. |journal=Journal of Biosciences |date=Mar 2017 |volume=42 |issue=1 |pages=69–80 |pmid=28229966 |url=https://www.ias.ac.in/article/fulltext/jbsc/042/01/0069-0080 |access-date=16. 7. 2018 |doi=10.1007/s12038-016-9657-2|s2cid=10274575 }}</ref> OVGP1 je eksprimiran u površinskomm [[epitel]]u [[endometrij]]a u vrijeme [[embrionska impantacija|implantacije]] kod miša. Potreban je za održavanje [[fenotip]]a receptivnosti i [[ćelijska adhezija|adhezije]] [[blastomera|trofoblasta]], a nivoi OVGP1 [[iRNK]] smanjeni su u endometriju žena sa [[rekuretnni neuspjeh implantacije|rekurentnim neuspjehom implantacije]]<ref>{{cite journal |last1=Laheri |first1=Saniya |last2=Ashary |first2=Nancy |last3=Bhatt |first3=Purvi |last4=Modi |first4=Deepak |title=Oviductal glycoprotein 1 (OVGP1) is expressed by endometrial epithelium that regulates receptivity and trophoblast adhesion |journal=Journal of Assisted Reproduction and Genetics |year=2018 |volume=35 |issue=8 |pages=1419–1429 |doi=10.1007/s10815-018-1231-4 |pmid=29968069 |pmc=6086790 }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} *{{cite journal |last1=Laheri |first1=Saniya |last2=Ashary |first2=Nancy |last3=Bhatt |first3=Purvi |last4=Modi |first4=Deepak |title=Oviductal glycoprotein 1 (OVGP1) is expressed by endometrial epithelium that regulates receptivity and trophoblast adhesion |journal=Journal of Assisted Reproduction and Genetics |year=2018 |volume=35 |issue=8 |pages=1419–1429 |doi=10.1007/s10815-018-1231-4 |pmid=29968069 |pmc=6086790 }} ==Dopunska literatura== {{refbegin |33em}} *{{cite journal |vauthors=Verhage HG, Fazleabas AT, Donnelly K |title=The in vitro synthesis and release of proteins by the human oviduct |journal=Endocrinology |volume=122 |issue= 4 |pages= 1639–45 |year= 1988 |pmid= 3278893 |doi=10.1210/endo-122-4-1639 }} *{{cite journal |vauthors=Iontcheva I, Oppenheim FG, Troxler RF |title=Human salivary mucin MG1 selectively forms heterotypic complexes with amylase, proline-rich proteins, statherin, and histatins |journal=J. Dent. Res. |volume=76 |issue= 3 |pages= 734–43 |year= 1997 |pmid= 9109822 |doi=10.1177/00220345970760030501 |s2cid=39525421 }} *{{cite journal |vauthors=Iontcheva I, Oppenheim FG, Offner GD, Troxler RF |title=Molecular mapping of statherin- and histatin-binding domains in human salivary mucin MG1 (MUC5B) by the yeast two-hybrid system |journal=J. Dent. Res. |volume=79 |issue= 2 |pages= 732–9 |year= 2000 |pmid= 10728974 |doi=10.1177/00220345000790020601 |s2cid=27558675 }} *{{cite journal |vauthors=Agarwal A, Yeung WS, Lee KF |title=Cloning and characterization of the human oviduct-specific glycoprotein (HuOGP) gene promoter |journal=Mol. Hum. Reprod. |volume=8 |issue= 2 |pages= 167–75 |year= 2002 |pmid= 11818519 |doi=10.1093/molehr/8.2.167 |doi-access=free }} *{{cite journal | author=Strausberg RL |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 | pmc=139241 |name-list-style=vanc| author2=Feingold EA | author3=Grouse LH | display-authors=3 | last4=Derge | first4=JG | last5=Klausner | first5=RD | last6=Collins | first6=FS | last7=Wagner | first7=L | last8=Shenmen | first8=CM | last9=Schuler | first9=GD |doi-access=free }} *{{cite journal |vauthors=Lok IH, Briton-Jones CM, Yuen PM, Haines CJ |title=Variable expression of oviductin mRNA at different stages of human reproductive cycle |journal=J. Assist. Reprod. Genet. |volume=19 |issue= 12 |pages= 569–76 |year= 2003 |pmid= 12503889 |doi=10.1023/A:1021263132176 |pmc=3455833}} *{{cite journal |vauthors=Chen Q, Zhang J, Sweet F |title=Homology of primate DNA fragments for estrous-associated oviductal glycoprotein |journal=Hereditas |volume=139 |issue= 1 |pages= 75–9 |year= 2004 |pmid= 14641477 |doi=10.1111/j.1601-5223.2003.01640.x |doi-access=free }} *{{cite journal | author=Gerhard DS |title=The Status, Quality, and Expansion of the NIH Full-Length cDNA Project: The Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504 | pmc=528928 |name-list-style=vanc| author2=Wagner L | author3=Feingold EA | display-authors=3 | last4=Shenmen | first4=CM | last5=Grouse | first5=LH | last6=Schuler | first6=G | last7=Klein | first7=SL | last8=Old | first8=S | last9=Rasooly | first9=R }} *{{cite journal | author=Woo MM |title=Gain of OGP, an estrogen-regulated oviduct-specific glycoprotein, is associated with the development of endometrial hyperplasia and endometrial cancer |journal=Clin. Cancer Res. |volume=10 |issue= 23 |pages= 7958–64 |year= 2005 |pmid= 15585630 |doi= 10.1158/1078-0432.CCR-04-1261 |name-list-style=vanc| author2=Alkushi A | author3=Verhage HG | display-authors=3 | last4=Magliocco | first4=AM | last5=Leung | first5=PC | last6=Gilks | first6=CB | last7=Auersperg | first7=N | doi-access=free }} *{{cite journal | author=Ling L |title=Expression of human oviductin in an immortalized human oviductal cell line |journal=Fertil. Steril. |volume=84 Suppl 2 |pages= 1095–103 |year= 2006 |pmid= 16209999 |doi= 10.1016/j.fertnstert.2005.06.006 |name-list-style=vanc| author2=Lee YL | author3=Lee KF | display-authors=3 | last4=Tsao | first4=Sai-Wah | last5=Yeung | first5=William S.B. | last6=Kan | first6=Frederick W.K. }} *{{cite journal |vauthors=Kadam KM, D'Souza SJ, Bandivdekar AH, Natraj U |title=Identification and characterization of oviductal glycoprotein-binding protein partner on gametes: epitopic similarity to non-muscle myosin IIA, MYH 9 |journal=Mol. Hum. Reprod. |volume=12 |issue= 4 |pages= 275–82 |year= 2006 |pmid= 16567366 |doi= 10.1093/molehr/gal028 }} *{{cite journal | author=Gregory SG |title=The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1 |journal=Nature |volume=441 |issue= 7091 |pages= 315–21 |year= 2006 |pmid= 16710414 |doi= 10.1038/nature04727 |name-list-style=vanc| author2=Barlow KF | author3=McLay KE | display-authors=3 | last4=Kaul | first4=R. | last5=Swarbreck | first5=D. | last6=Dunham | first6=A. | last7=Scott | first7=C. E. | last8=Howe | first8=K. L. | last9=Woodfine | first9=K. |bibcode=2006Natur.441..315G | doi-access=free }} {{refend}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 1]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] 5o1v9o75jw7i6ghs8fchtutupc1sqjg Tetrasomija 9p 0 487590 3891996 3889233 2026-05-31T12:05:41Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891996 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Tetrasomija}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Tetrasomija 9p | sinonimi = Izohromosom 9p | slika = Human male karyotpe high resolution - Chromosome 9 cropped.png | opis_slike = U ovaj [[genetički poremećaj|poremećaj]] uklučen je [[hromosom 9]]. | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = | rizici = | dijagnoza = | prevencija = | liječenje = | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Tetrasomija 9p''' (poznata i kao '''sindrom tetrasomije 9p''') je rijedak [[hromosomski poremećaj]] karakteriziran prisustvom dvije dodatne kopije kratkog kraka [[hromosom 9|hromosoma 9]] (zvanog p krak), pored uobičajena dva.<ref name=":0"/> Simptomi tetrasomije 9p uveliko variraju među oboljelim osobama, ali obično uključuju različite stupnjeve [[zastoj u rastu|odgođenog rasta]], abnormalne crte lica i [[intelektualna invalidnost|intelektualnu invalidnost]].<ref name=":0">{{Cite web|url = http://www.rarechromo.org/information/chromosome%20%209/tetrasomy%209p%20ftnw.pdf|title = Tetrasomy 9p|access-date = 29. 11. 2015|website = rarechromo.org|publisher = Unique: Rare Chromosome Disorder Support Group|archive-date = 4. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160304191306/http://www.rarechromo.org/information/chromosome%20%209/tetrasomy%209p%20ftnw.pdf|url-status = dead}}</ref> Simptomi poremećaja su uporedivi sa onima kod [[trisomija 9]]p.<ref name=":1">{{Cite web|title = Chromosome 9, Tetrasomy 9p|url = https://rarediseases.org/rare-diseases/chromosome-9-tetrasomy-9p/|website = National Organization for Rare Disorders|access-date = 29. 11. 2015|language = en-US|archive-date = 21. 1. 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220121174552/https://rarediseases.org/rare-diseases/chromosome-9-tetrasomy-9p/|url-status = dead}}</ref> == Simptomi i znaci== Simptomi i prognoza tetrasomije 9p su veoma varijabilni.<ref name=":4"/> Ozbiljnost simptoma je u velikoj mjeri određena veličinom izohromosoma, specifičnim dijelovima [[hromosom 9|hromosoma 9p]] koji su [[duplikacija (genetika)|duplirani]], kao i broj i tipovi [[tkiva]] koja su zahvaćena [[mozaicizam (genetika)|mozaičnom]] formom. Većina pacijenata pokazuje određeni stepen intelektualne nesposobnosti, abnormalni razvoj skeleta i mišića i abnormalne strukture lica.<ref name=":0"/> Kognitivni simptomi se kreću od blagih poteškoća u [[učenje|učenju]] do ozbiljnih nedostataka u intelektualnom funkcionisanju. Zbog abnormalnog razvoja mišića, pogođeni često imaju ograničenu ili odloženu [[pokretljivost]].<ref name=":1"/> Atipske crte lica su karakteristične za sindrom, uključujući široko razmaknute oči, veliki [[nos]] i neobično postavljene [[uši]].<ref name=":0"/> Osim toga, pacijenti često imaju višak kože oko vrata i široko razmaknute [[bradavica (dojka)|bradavice]]. Uočen je niz abnormalnosti [[bubreg]]a, [[probava|probavnog]], [[srce|srčanog]], [[respiratorni sistem|respiratornog]] i [[nervni sistem|nervnog sistema]]. Iako rijetki, dokumentirano je nekoliko slučajeva [[fenotip]]ski normalnih osoba sa tetrasomijom 9p.<ref name=":0"/><ref name=":4"/> == Uzroci == Tetrasomija 9p je uzrokovana prisustvom dvije dodatne kopije kratkog kraka hromosoma 9. Ove dvije dodatne kopije nalaze se u ćeliji kao [[izohromosom]], pored normalnih 46 hromosoma u [[hromosomska garnitura|garnituri]]. Izohromozom se formira kada se jedan od hromosomskih krakova udvostruči (u ovom slučaju, kratki krak), a drugi se izgubi (u ovom slučaju, dugi krak), formirajući hromozom sa dva identična kraka.<ref name=":4">{{Cite journal|title = Prenatal diagnosis and findings of tetrasomy 9p|journal = Journal of Obstetrics and Gynaecology Research|date = 1. 7. 2015|issn = 1447-0756|pages = 997–1002|volume = 41|issue = 7|doi = 10.1111/jog.12706|pmid = 25944096|language = en|first = Noam|last = Lazebnik|first2 = Leslie|last2 = Cohen}}</ref> Različite količine kratkog kraka mogu biti ugrađene u izohromosom, a povremeno su uključeni i male regije [[DNK]] iz dugog kraka.<ref name=":3">{{Cite book|publisher = Humana Press|date = 1. 1. 2006|isbn = 978-1-58829-681-8|pages = [https://archive.org/details/atlasofgeneticdi0000chen/page/947 947]–949|language = en|doi = 10.1007/978-1-60327-161-5_179|title = Atlas of Genetic Diagnosis and Counseling|url = https://archive.org/details/atlasofgeneticdi0000chen|chapter = Tetrasomy 9p Syndrome}}</ref> Ovaj ekstra izohromosom klasifikovan je kao [[mali prekobrojni marker hromosom]].<ref name="pmid26322288">{{cite journal | vauthors = Jafari-Ghahfarokhi H, Moradi-Chaleshtori M, Liehr T, Hashemzadeh-Chaleshtori M, Teimori H, Ghasemi-Dehkordi P | title = Small supernumerary marker chromosomes and their correlation with specific syndromes | journal = Advanced Biomedical Research | volume = 4 | pages = 140 | date = 2015 | pmid = 26322288 | pmc = 4544121 | issue=1 |doi = 10.4103/2277-9175.161542 | url = }}</ref> Poremećaj se gotovo nikada ne nasljeđuje; najčešće nastaje nepravilnim rasporedom hromosoma tokom formiranja [[jajna ćelija|jajnih ćelija]] ili [[spermatozoid]]a.<ref name=":0" /> == Mehanizam == Tetrasomija je tipski uzrokovana netačnom distribucijom hromosoma tokom [[mejoza|mejoze]] ili [[mitoza]], koja se naziva [[nedisjunkcija]].<ref name=":3"/> Kada se [[ćelijska dioba]] odvija normalno, svaka kćerka ćelija prima po jedan kratki i dugi krak svakog hromosoma. Međutim, greške tokom ovog procesa mogu uzrokovati da jedna ćelija kćerka dobije dva kratka kraka hromozoma 9, dok druga dobije dva duga kraka. Identični krakovi su naknadno povezani preko [[centromera]]. U većini slučajeva, izohromosomi 9p sadrže dvije centromere, pa se zovu [[Dicentrični hromosom|dicentrični]] hromozom. Tetrasomija se također može formirati nezavisno od ćelijske diobe. Dvolančani prekidi u kratkom kraku hromozoma 9 mogu se pogrešno [[popravak DNK|popraviti]], što rezultira formiranjem izohromozoma 9p sa jednom centromerom.<ref name=":3"/> Ovaj izohromozom se zatim može prenijeti tokom ćelijske diobe. === Mozaicizam === U većini slučajeva, oboljele osobe nose tetrasomiju u svakoj ćeliji u svom tijelu.<ref name=":1"/> Međutim, neki pacijenti imaju tetrasomiju u nekim od svojih tkiva, ali ne i u drugim; ovo se naziva [[Mozaicizam (genetika)|mozaičnim]] oblikom sindroma i često rezultira manje teškim simptomima.<ref name=":1"/> Nemozaična tetrasomija 9p najčešće je rezultat abnormalno odvajanje hromozoma tokom formiranja jajnih ćelija ili spermatozoida. Nasuprot tome, mozaični oblik često je posljedica nedisjunkcije koja se javlja u ranoj fazi [[embriogeneza|embrionskog razvoja]].<ref name=":1"/> Tip i broj [[tkiva]] zahvaćenih mozaičnim oblikom zavise od vremena i lokacije abnormalnih podjela unutar embriona u razvoju. == Dijagnoza == Nakon rođenja, mjeri se aktivnost [[Galaktoza-1-fosfat uridiltransferaza|galaktoza-1-fosfat uridiltransferaze]] (GALT) u krvi [[novorođenče]]ta.<ref name=":1" /> GALT se reguliše proteinom kodiranim na hromoasomskom kraku 9p, tako da nepravilni nivoi GALT aktivnosti mogu ukazivati na osnovnu hromosomsku abnormalnost.<ref name=":1"/> Nenormalne rezultate prati analiza krvi, kože i unutrašnjih ćelijskih obraza, obično putem [[FISH|fluorescentne ''in situ'' hibridizacija]],<ref name=":3"/> koji omogućava [[genetičko savjetovanje|genetičkim savjetnicima]] da fizički vide hromosomski sastav ćelija.<ref name=":6">{{Cite journal|title = Tetrasomy 9p: Tissue-limited idic(9p) in a child with mild manifestations and a normal CVS result. Report and review|journal = American Journal of Medical Genetics|date = 1. 11. 1993|issn = 1096-8628|pages = 812–816|volume = 47|issue = 6|doi = 10.1002/ajmg.1320470603|language = en|first = Frank S.|last = Grass|first2 = James C.|last2 = Parke|first3 = Henry N.|last3 = Kirkman|first4 = Vicky|last4 = Christensen|first5 = O. F.|last5 = Roddey|first6 = Ronald V.|last6 = Wade|first7 = Cam|last7 = Knuston|first8 = J. Edward|last8 = Spence|pmid=7506483}}</ref> Potrebna je analiza više od jednog tipa tkiva, kako bi se utvrdilo da li je tetrasomija prisutna u svom mozaičnom obliku.<ref name=":0"/> Ako se potvrdi tetrasomija 9p, može se izvršiti hromosomska analiza dodatnih tipova tkiva kako bi se procijenio omjer zahvaćenih ćelija u tijelu.<ref name=":4"/> == Prognoza == Iako je ishod kod osoba s bilo kojim oblikom tetrasomije vrlo varijabilan, neki s mozaikom stalno doživljavaju povoljniji ishod od onih s nemozaičnim oblikom.<ref name=":4"/> Neka oboljela [[novorođenčad]] umiru ubrzo nakon rođenja, posebno oni s nemozaičnom tetrasomijom.<ref name=":0"/> Mnogi pacijenti ne prežive reproduktivnu dob, dok drugi mogu relativno normalno funkcionirati u školi ili na radnom mjestu.<ref name=":0 "/> Pokazalo se da rana dijagnoza i intervencija imaju snažan pozitivan utjecaj na prognozu.<ref name=":0"/> === Rizik ponavljanja === Budući da se tetrasomija 9p obično ne nasljeđuje, rizik da će par imati drugo dijete s ovim poremećajem je minimalan.<ref name=":3"/> Iako pacijenti često ne prežive reproduktivnu dob, oni koji to imaju mogu ili ne moraju biti plodni.<ref name=":0" /> Rizik da pacijentovo dijete naslijedi poremećaj u velikoj mjeri ovisi o detaljima pojedinačnih slučajeva.<ref name=":0"/> ==Također pogledajte== *[[Mali prekobrojni markerski hromosom|Mali prekobrojni marker hromozom u tetrasomiji 9p]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Medicina|state=collapsed}} {{Medicinski izvori | ICD10 = Q99.8 | ICD9 = <!--{{ICD9|xxx}}--> | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeSH = C538027 | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = | Orphanet = 3310 }} {{Hromosomske abnormalnosti}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 9]] [[Kategorija:Genetički poremećaji]] [[Kategorija:Hromosomi]] jlqiu3odnu7m8l9wnc0gno2rpx6jlnn Kongenitalna eritropoetska porfirija 0 487634 3892005 3889245 2026-05-31T12:08:56Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime = Guntherova bolest<br>(Kongenitalna eritropoetska porfirija) <br>('''CEP''')<br> (Nedostatak uroporfirinogen III-sintaze)<br>Nedostatak UROS-a<ref name=omim>{{OMIM|263700}}</ref><ref name="Andrews">{{cite book |author1=James, William D. |author2=Berger, Timothy G.|title=Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology |url=https://archive.org/details/andrewsdiseaseso0000jame_10ed |publisher=Saunders Elsevier |year=2006 |pages=526 |isbn=978-0-7216-2921-6|display-authors=etal}}</ref> | slika = Hydroxymethylbilane.svg |veličina_slike=300px | opis_slike = [[Hidroksimetilbilan]], prekursor [[uroporfirinogen|uroporsirinogena III]] | pronounce = | field = | symptoms = | complications = | onset = | duration = | types = | causes = | risks = | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | DiseasesDB = 3048 | ICD10 = {{ICD10|E|80|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|277.1}} | ICDO = | OMIM = 263700 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 1103274 | MeshID = D017092 }} '''Gunterova bolest''', je [[genetički poremećaj|urođeni]] oblik [[porfirija|eritropoetske porfirije]]. Reč porfirija potiče od grčke reči ''porfura'', što "ljubičasti pigment", sugerirajući boju koju mijenja [[tjelesna tečnost]] kada osoba ima Gunterovu bolest.<ref name="Intro to CEP">{{cite web|last=King|first=Michael|title=Introduction to Congenital Erythropoietic Porphyria|url=http://themedicalbiochemistrypage.org/cep.php|publisher=Medical Biochemistry Page|access-date=30 November 2012|archive-date=7. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121007213156/http://themedicalbiochemistrypage.org/cep.php|url-status=dead}}</ref> To je rijetka, [[autosom|autosomna]] [[recesivni gen|recesivna]]<ref name=gdar>{{cite journal |pmid=2331520 |year=1990 |vauthors=Deybach JC, De Verneuil H, Boulechfar S, Grandchamp B, Nordmann Y |title=Point mutations in the uroporphyrinogen III synthase gene in congenital erythropoietic porphyria (Gunther's disease) |volume=75 |issue=9 |pages=1763–5 |issn=0006-4971 |journal=Blood|doi=10.1182/blood.V75.9.1763.1763 |doi-access=free }}</ref> [[urođena greška metabolizma]] koja utiče na [[hem]], uzrokovana nedostatkom [[enzim]]a [[uroporfirinogen-kosintetaza]].<ref name="pmid18179890">{{cite journal |vauthors=Robert-Richard E, Moreau-Gaudry F, Lalanne M, etal |title=Effective gene therapy of mice with congenital erythropoietic porphyria is facilitated by a survival advantage of corrected erythroid cells |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=82 |issue=1 |pages=113–24 |date=January 2008 |pmid=18179890 |pmc=2253957 |doi=10.1016/j.ajhg.2007.09.007 }}</ref> Izuzetno je rijetka, s prevalencijom koja se procjenjuje na 1/1,000.000 ili manje.<ref>{{Cite journal | last1 = Thadani | first1 = H. | last2 = Deacon | first2 = A. | last3 = Peters | first3 = T. | doi = 10.1136/bmj.320.7250.1647 | title = Diagnosis and management of porphyria | journal = BMJ | volume = 320 | issue = 7250 | pages = 1647–1651 | year = 2000 | pmid = 10856069| pmc =1127427 }}</ref> Bilo je perioda kada se prije rođenja [[fetus]]a pokazalo da Gunterova bolest dovodi do [[anemija|anemije]]. U blažim slučajevima pacijenti nemaju nikakve simptome, sve dok ne postanu odrasli. Kod Gunterove bolesti, porfirini se akumuliraju u [[zubi]]ma i [[kost]]ima, a povećana količina je i u [[krvna plazma|plazmi]], [[koštana srž|koštanoj srži]], [[feces]]u, [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] i [[urin|mokraći]].<ref>{{cite web|last=Burzio|first=Chiara|title=Gunther's Disease|url=http://flipper.diff.org/app/items/info/548|access-date=November 28, 2012}}</ref><ref>{{cite journal|last=Gorchein|first=Abel|author2=Rong Guo |author3=Chang Kee Lim |author4=Ana Raimundo |author5=Humphrey W.H. Pullon |author6=Alastair J. Bellinham |title=Porphyrins in urine, plasma, erythrocytes, bile and faeces in a case of congenital erythropoietic porphyria (Gunther's disease) treated with blood transfusion and iron chelation: lack of benefit from oral charcoal|journal=Biomedical Chromatography|date=18 January 1999|volume=12|issue=6|pages=350–356|doi=10.1002/(SICI)1099-0801(199811/12)12:6<350::AID-BMC761>3.0.CO;2-B|pmid=9861496}}<!--|access-date=30 November 2012--></ref> ==Simptomi i znaci== Iako je [[ekspresivnost (genetika)|ekspresivnost]] različita u zavisnosti od [[mutacije]] odgovorne za smanjenje funkcije [[enzim]]a, u većini slučajeva ove porfirije prisutna je teška kožna osjetljivost. Procjenjuje se da je 30–40% slučajeva uzrokovano mutacijom C73R, koja smanjuje stabilnost enzima i rezultira < 1% njegove aktivnosti.<ref>{{cite journal|last1=Fortian|first1=A|last2=González|first2=E|last3=Castaño|first3=D|last4=Falcon-Perez|first4=JM|last5=Millet|first5=O|title=Intracellular rescue of the uroporphyrinogen III synthase activity in enzymes carrying the hotspot mutation C73R.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2011-04-15_286_15/page/13127|journal=The Journal of Biological Chemistry|date=Apr 15, 2011|volume=286|issue=15|pages=13127–33|pmid=21343304|doi=10.1074/jbc.m110.205849|pmc=3075659|doi-access=free}}</ref> Izlaganje dugovalnom [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičastom zračenju]] uzrokuje zadebljanje zahvaćene kože i stvaranje [[vezikula]] koja su skloni pucanju i [[infekcija]]ma; ove sekundarne infekcije, zajedno sa resorpcijom kostiju, mogu dovesti do unakaženosti lica i ekstremiteta izloženih suncu.<ref name="Desnick">{{cite journal|last1=Balwani|first1=M|last2=Desnick|first2=RJ|title= The porphyrias: Advances in diagnosis and treatment|journal= Hematology |date=2012|volume=2012|pages=19–27|pmid=23233556|doi=10.1182/asheducation.v2012.1.19.3795678|doi-access=free}}</ref> Enzimska disfunkcija sprečava normalnu proizvodnju [[hem]]a, a [[hemolitska anemija]] je još jedan čest simptom, iako je nedostatak [[hemoliza|hemolize]] kod ove bolesti moguć. Porfirini se dodatno akumuliraju u kostima i zubima, što rezultira [[eritrodoncija|eritrodoncijom]].<ref name=Desnick /><ref>{{cite journal|last1=De|first1=AK|last2=Das|first2=K|last3=Sil|first3=A|last4=Joardar|first4=S|title=A Case of Congenital Erythropoietic Porphyria without Hemolysis.|journal=Indian Journal of Dermatology|date=Sep 2013|volume=58|issue=5|pages=407|pmid=24082206|doi=10.4103/0019-5154.117336|pmc=3778801}}</ref> Kada se pojave neočekivani napadi, [[bol]] u stomaku, kao i [[povraćanje]] i [[zatvor (probava)|zatvor]] obično prate napade. Izlaganje sunčevoj svjetlosti može uzrokovati nelagodu i rezultirati stvaranjem plikova, osjećaja vrućine, otoka i kožnog crvenila.<ref>{{cite journal|last=Saval|first=Herrera|author2=Moruno Tirado|title=Congenital erythropoietic porphyria affecting two brothers|journal=British Journal of Dermatology|date=24 December 2001|volume=141|issue=3|pages=547–550|doi=10.1046/j.1365-2133.1999.03057.x|pmid=10583066}}<!--|access-date=30 November 2012--></ref> ===Komplikacije=== Česte komplikacije su fotomutilacija i [[anemija]] ovisna o transfuziji.<ref name=Desnick /><ref name="Katugampola">{{cite journal|last1=Katugampola|first1=RP|last2=Anstey|first2=AV|last3=Finlay|first3=AY|last4=Whatley|first4=S|last5=Woolf|first5=J|last6=Mason|first6=N|last7=Deybach|first7=JC|last8=Puy|first8=H|last9=Ged|first9=C|last10=de Verneuil|first10=H|last11=Hanneken|first11=S|last12=Minder|first12=E|last13=Schneider-Yin|first13=X|last14=Badminton|first14=MN|title=A management algorithm for congenital erythropoietic porphyria derived from a study of 29 cases.|journal=The British Journal of Dermatology|date=Oct 2012|volume=167|issue=4|pages=888–900|pmid=22804244|doi=10.1111/j.1365-2133.2012.11154.x|doi-access=free}}</ref> Liver disease is also observed in some cases.<ref name=Desnick /> Prijavljeno je da su hematološke manifestacije u ranom djetinjstvu loš faktor prognoze.<ref name=Katugampola /> == Uzroci == [[Slika:autorecessive.svg|thumb|Gunterova bolest ima autosomno recesivni obrazac [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]].]] Gunterova bolest je uzrokovana [[mutacija]]ma u genu koji kodira enzim uroporfirinogen III[[sintaza]] (UROS), koji se nalazi na ljudskoj [[hromosom]]skoj [[hromosom 10|sekvenci 10q25.2–xq26.3]].<ref name= gdar/><ref>{{OMIM|606938}}</ref> Poremećaj se nasljeđuje na autosomno recesivan način.<ref name=gdar/> To znači da je defektni gen odgovoran za poremećaj i nalazi se na [[autosom]]u, a potrebne su dvije kopije defektnog gena (po jedna naslijeđena od svakog roditelja) da bi se rodio potomak s poremećajem. Roditelji osoba s autosomno recesivnim poremećajem [[genetički nositelj|nose]] jednu kopiju defektnog [[alel]]a, ali obično ne doživljavaju nikakve znakove ili simptome poremećaja. Kada postoji [[homozigot]]na mutacija, uzrokuje defekt uroporfirinogen III-sintaze i uroporfirinogen-kosintaze. Kada enzim uroporfirinogen III-sintaza reaguje normalno, to rezultira stvaranjem [[izomer]]a III porfirinogena, koji se koristi za formiranje [[hem]]a. Kada se izomer III-porfirinogen ne stvara zbog slabe proizvodnje uroporfirinogen III-sintaze, tada se stvara izomer I-porfirinogen koji će oksidirati i dati crvenkastu nijansu kože.<ref>{{cite web|title=Congenital erythropoietic porphyria|url=http://dermnetnz.org/systemic/cep.html|publisher=New Zealand Dermatological Society|access-date=28 November 2012}}</ref><ref>{{cite journal|last=Pannier|first=E |author2=G. Viot |author3=M.C. Aubry |author4=G. Grange |author5=J. Tantau |author6=C. Fallet-Bianco |author7=F. Muller |author8=D. Cabrol|title=Congenital erythropoietic porphyria (Günther's disease): two cases with very early prenatal manifestation and cystic hygroma|journal=Prenatal Diagnosis|date=9 December 2002|volume=23|issue=1|pages=25–30|doi=10.1002/pd.491|pmid=12533808 |s2cid=25995061 }}<!--|access-date=30 November 2012--></ref> ==Dijagnoza== Prilikom postavljanja dijagnoze kongenitalne eritroipoetske porfirije (Gunterova bolest) moraju se isključiti drugi oblici [[porfirija]]. To uključuje hepatoeritropoetsku porfiriju i rijetke [[homozigot]]ne varijante [[šarolika porfirija|aariegatne porfirije]], nasljednu koproporfiriju i vaskulopatiju povezanu sa STING-om s početkom u djetinjstvu (SAVI). Blage varijante mogu biti prisutne slično kao [[porphyria cutanea tarda]]. Postoje četiri koraka u postavljanju dijagnoze bilo koje porfirije. Prvo, temeljna anamneza (posebno porodična) i [[fenotipski pregled|fizički pregledi]] rade se s posebnom pažnjom na kožu izloženu suncu. Neophodna su biohemijska mjerenja porfirina i prekursora u urinu, [[izmet]]u i [[krv]]i. Specijalizirane laboratorije pomažu u mjerenju aktivnosti specifičnih enzima na putu sinteze hema i/ili [[DNK]] i mutacijskim analizama. U CEP, aktivnost uroporfirinogen III-sintaze (četvrti enzim u biosintetskom putu hema) biva značajno smanjena. Kod kongenitalne eritropoetske porfirije, aminolavulanska kiselina u urinu i porfobilinogen su tipski normalni. Međutim, razine uroporfirina i koproporfirina imaju tendenciju da budu izrazito povišene, odnosno umjereno povišene, u [[urin|mokraći]] više nego u izmetu. Osim toga, nivo [[feces]]nog protoporfirin je obično blago povišen. U [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]], razine uroporfirina, koproporfirina i protoporfirina su kod svih povišene, što razlikuje ovaj oblik porfirije od ostalih. Konačno, analiza [[krvna plazma|plazme]] će pokazati povišene nivoe uroporfirina i koproporfirina. Drugi nespecifični, ali korisni dijagnostički tragovi su anamneza [[koža|kožne]] [[fotosenzitivnost]]i, mjehura, erozija, krasta i ulceracija koje dovode do velikih ožiljaka i deformacija [[šaka]], gubitka obrva, trepavica s teškim oštećenjem hrskavičnih struktura poput [[nos]]a, eritrodoncije i različitog stepena zahvaćenosti krvnih ćelija u rasponu od blage [[hemolitska anemija|hemolitske anemije]] do intrauterinog ''hidropsa fetalis''. == Liječenje == Postoji više načina za liječenje Guntherove bolesti, ali jedna od najvažnijih sktivnosti koju osoba s ovom bolešću može učiniti je ograničiti zlaganje suncu ili potpuno eliminirati izlaganje suncu. Postoje neke kreme za sunčanje koje imaju neželjene efekte, kao što su tropske kreme za sunčanje, ali pokazalo se da druge kreme za sunčanje koje sadrže [[cink-oksid]] i [[titanij-dioksid]] pružaju zaštitu zbog tih agenasa koji reflektuju svjetlost. Da bi se blokirale [[talasne dužine]] ultraljubičastog i vidljivog svjetla i dobila zaštita koja je potrebna pacijentima s Gunterovom bolešću, potrebne su fizičke barijere. Također se savjetuje da pacijenti nose zaštitnu odjeću kako bi zaštitili kožu od sunca. Plastične folije se mogu pričvrstiti na prozore automobila i domove kako bi filtrirale neke od talasnih dužina koje bi mogle oštetiti nečiju kožu koja pati od ove bolesti. Žarulje sa žarnom niti zamjenjuju normalne fluorescentne sijalice. Ove sijalice oslobađaju manje svjetlosti, što sprječava talasne dužine koje emituju "porfirin-uzbudljive" svjetlosti.<ref name=emed /> <br/> Drugi manje korisni tretmani korišteni su za pomoć u liječenju Gunterove bolesti. To uključuje oralni [[beta-karoten]] i druge tretmane kao što su [[aktivni ugalj]] i [[holestiramin]], koji se koriste za prekid i zaustavljanje reapsorpcije porfirina u tijelu. Razlog zašto su ovi oralni tretmani nerazumni je zato što zahtijevaju izuzetno veliku dozu lijeka i stoga nisu korisni.<ref name=emed /> <br /> Pokazalo se da su [[transfuzija krvi|transfuzije eritrocita]] uspješna mjera u smanjenju pojave bolesti pokušavajući sniziti nivoe [[eritropoeza|eritropoeze]] i cirkulirajućeg porfirina. Nažalost, hronična transfuzija eritrocita može biti izuzetno štetna za organizam i može uzrokovati teške komplikacije.<ref name=emed /> <br />Za pomoć kod simptoma suhih [[oči]]ju i vizualne funkcije, može se koristiti lokalno podmazivanje. Invazivniji način da se pomogne u liječenju Guntherove bolesti bila bi operacija. Brojne su studije koje su potvrdile da je transplantacija [[koštana srž|koštane srži]] uspješna.<ref>{{cite journal|last=Taibjee|first=S.M |author2=O.E. Steveson |author3=A. Adullah |author4=C.Y. Tan |author5=P. Darbyshire |author6=C. Moss |author7=H. Goodyear |author8=A. Heargerty |author9=S. Wheatley |author10=M.N. Badminton|title=Allogeneic bone marrow transplantation in a 7-year-old girl with congenital erythropoietic porphyria: a treatment dilemma|journal=British Journal of Dermatology|date=18 January 2007|volume=156|issue=3|pages=567–571|doi=10.1111/j.1365-2133.2006.07699.x|pmid=17300251 |s2cid=39733402 }}<!--|access-date=30 November 2012--></ref> Ovo je nedavno bio novi podsticaj razvoju liječenja Gunterove bolesti, tako da su dugoročni efekti još uvijek bez resursa. Ako pacijent ima infektivnu komplikaciju opasnu po život, za njega više nije relevantna [[transplantacija koštane srži]]. Postoje i izvještaji da je transplantacija matičnih ćelija uspješna kod ograničenog broja učesnika<ref name=emed>{{cite web|last=Hebel|first=Jeanette|title=Congenital Erythropoietic Porphyria Treatment & Management|url=http://emedicine.medscape.com/article/1103274-treatment#a1127|website=Medscape|access-date=30 November 2012|date=2018-05-24}}</ref> == Eponim == Poremećaj je dobio ime po njemačkom ljekaru koji ga je otkrio, [[Hans Günther|Hansu Güntheru]] (1884-1956).<ref name="pmid17986065">{{cite journal |vauthors=Madan P, Schaaf CP, Vardhan P, Bhayana S, Chandra P, Anderson KE |title=Hans Gunther and his disease |journal=Photodermatol Photoimmunol Photomed |volume=23 |issue=6 |pages=261–3 |year=2007 |pmid=17986065 |doi=10.1111/j.1600-0781.2007.00323.x |s2cid=44372076 }}</ref> == Također pogledajte== * ''[[Porphyria cutanea tarda]]'' * [[Lista kožnih stanja]] * [[Lista zubnih abnormalnosti povezanih s kožnim stanjima]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{RareDiseases|4446|Porphyria, congenital erythropoietic}} {{Poremećaji metabolizma hema}} Kategorija:Geni na hromosomu 10]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Stanja kože uzrokovana greškama metabolizma]] [[Kategorija:Porfirije]] 0i7o6w68o8yjlb29810irhzxi9gx5dh Eurosong 2000. 0 488895 3892192 3404919 2026-06-01T07:17:50Z Panasko 146730 3892192 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2000. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = | drugo_polufinale = | drugi_pokušaj = | finale = 13. maj 2000. | mjesto_održavanja = Stockholm Globe Arena [[Stockholm]], [[Švedska]] | voditelji = [[Kattis Ahlström]]<br />[[Anders Lundin]] | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = | izvršni_producent = | emiter = Sveriges Television (SVT) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 24 | debitiranje = {{ZID|Latvija}} | povratak = {{ZID|Finska}}<br />{{ZID|Makedonija}}<br />{{ZID|Rumunija}}<br />{{ZID|Rusija}}<br />{{ZID|Švicarska}} | odustajanje = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br />{{ZID|Litvanija}}<br />{{ZID|Poljska}}<br />{{ZID|Portugal}}<br />{{ZID|Slovenija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = | crveno = | žuto = | sistem_glasanja = | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZID|Danska}}<br />"Fly on the Wings of Love" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 1999.|1999]] | ovo_takmičenje = 2000 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2001.|2001]] }} '''Eurosong 2000.''' bilo je 45. izdanje [[Eurosong|Evrovizije]] održano u [[Švedska|švedskom]] [[Stockholm]]u, nakon pobjede ove zemlje na [[Eurosong 1999.|takmičenju 1999.]] s pjesmom "[[Take Me to Your Heaven]]" pjevačice [[Charlotte Nilsson]]. Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) i domaćin [[Sveriges Television]] (SVT), a održano je u [[Globe Arena|Globe Areni]] u subotu 13. maja 2000. Takmičenje su predstavili švedski televizijski voditelji [[Kattis Ahlström]] i [[Anders Lundin]]. Dvadeset četiri zemlje uzele su učešće na takmičenju. [[Latvija na Eurosongu|Latviji]] je ovo bio debi na Eurosongu, dok su [[Slovačka na Eurosongu|Slovačka]], [[Grčka na Eurosongu|Grčka]] i [[Mađarska na Eurosongu|Mađarska]] odlučile da se ne takmiče iz finansijskih razloga. [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]], [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]] vratile su se nakon ispadanja iz prethodnog izdanja, [[Rusija na Eurosongu|Rusija]] se također vratila nakon posljednjeg učešća 1997. godine. U međuvremenu, [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosna i Hercegovina]], [[Litvanija na Eurosongu|Litvanija]], [[Poljska na Eurosongu|Poljska]], [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] i [[Slovenija na Eurosongu|Slovenija]] ispale su zbog najnižih prosječnih rezultata u prethodnih pet izdanja. Pobjednik takmičenja je [[Danska na Eurosongu|Danska]], s pjesmom "[[Fly on the Wings of Love]]", koju su izveli [[Olsen Brothers|braća Olsen]], a koju je napisao stariji brat [[Jørgen Olsen]]. Ovo je bila druga pobjeda Danske na takmičenju nakon skoro četiri decenije (zadnji put takmičenje su osvojili 1963. godine, a u to vrijeme ovo je bio najduži niz bez pobjede u historiji takmičenja. Rusija, Latvija, Estonija i Njemačka zauzele su prvih pet mjesta. I Rusija i Estonija postigle su svoj najbolji rezultat na takmičenju do sada, dok je Latvija postigla najbolji plasman za debitantsku zemlju od drugog mjesta [[Poljska na Eurosongu|Poljske]] 1994. Na dan njihove pobjede, Jørgen Olsen imao je 50 godina i 61 dan, što ga čini najstarijim umjetnikom koji je pobijedio na takmičenju. Kombinovane godine braće Olsen čine ih najstarijim bendom koji je ikad pobijedio na takmičenju. Pod pokroviteljstvom [[Microsoft]]a, takmičenje je prvi put emitirano u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i putem interneta. == Lokacija == [[Datoteka:Stockholm_Globe_Arena_2012.jpg|lijevo|mini|Globe Arena, [[Stockholm]] - mjesto takmičenja 2000.]] Bilo je to prvi put od od [[Eurosong 1996.|1996.]] da je takmičenje održano u [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]]. Prethodna takmičenja bila su održana u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Izraelu. Švedski emiter, SVT, objavio je 7. jula 1999. da će [[Stockholm]] biti grad domaćin takmičenja 2000, a da će se događaj održati u Globe Areni. Objašnjeno je da Globe Arena izabrana zbog svoje veličine; mogla je primiti publiku od 16000, što je tadašnji rekord, kao i zbog toga što Stockholm nije bio domaćin takmičenja od 1975. Također se tvrdilo da je Stockholm bio jeftiniji od ostalih opcija. Ostali kandidati bili su [[Scandinavium]] u [[Göteborg]]u i [[Malmö Isstadion]] u [[Malmö|Malmeu]]. Oni su prethodno bili domaćini 1985. i 1992. == Format == === Vizuelni dizajn === Program grafičkog dizajna za ovogodišnje takmičenje razvio je [[Stockholm Design Lab]] i bio je fokusiran na stilizovani logo usta. Kasnije te godine dobio je nagradu [[Excellent Swedish Design]]. Dizajneri su to opisali kao "senzualna, ali stilski čista usta koja predstavljaju pjesmu, dijalog i govor", a kasnije je bio jedan od mogućih izbora za standardni logo [[Eurosong 2004.|2004.]] Mekoća usta bila je u kontrastu sa šiljastim fontom, napravljenim posebno za takmičenje. Tokom svakog nastupa, iskrivljena verzija zastave svake zemlje bila bi prikazana u ustima pored bine. === Međučin === Tokom finalne pauze Eurosonga 2000. izveden je film/pjesma "Once Upon a Time Europe Was Covered With Ice" koju je režirao, komponovao i montirao Johan Söderberg, a producirao John Nordling. Söderberg je za potrebe filma proputovao cijelom Evropom kako bi snimio djecu koja sviraju muzičke instrumente. Na bini su bili Caroline Lundgren (koja se pojavila tokom otvaranja obučena u tradicionalnu švedsku nošnju rekavši "Dobro došla Evropo!", bubnjar Strängnäs Trumkorps i ulični muzičari iz Stockholma, kao i plesači iz Bounce Streetdance Company. === Razglednice === Razglednice su korištene za predstavljanje svake zemlje učesnice, a podrazumijevale su švedske teme koje su uključivale svaku naciju u nekom pogledu. Sve razglednice snimljene su u Stockholmu, osim švedske, čija je razglednica snimljena u Njemačkoj. Teme su bile sljedeće, a navedene su redoslijedom pojavljivanja; # {{ZD|IZR}} Izrael – Gradska biblioteka Stockholm; djevojka čita knjigu izraelskog autora Amosa Oza # {{ZD|NIZ}} Nizozemska – Mikrobiološki centar, Stockholm; naučnici iz Nizozemske # {{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo – Stadion Råsunda; britanski nogometni trener Stuart Baxter # {{ZD|EST}} Estonija – Apartman u Stockholmu; estonska horska muzika # {{ZD|FRA}} Francuska – Noćni klub u Stockholmu; francuska [[elektronska muzika]] # {{ZD|RUM}} Rumunija – Maskenbal u Royal Swedish Operi; čovjek prerušen u grofa Drakulu, rumunski mit # {{ZD|MLT}} Malta – Stockholmska luka; jedrilica s malteškim križem na jedru # {{ZD|NOR}} Norveška – Centar grada Stockholma; jahta napunjena benzinom iz Norveške # {{ZD|RUS}} Rusija – Kraljevsko dramsko pozorište, Stockholm; predstava "Tri sestre" ruskog dramaturga Čehova # {{ZD|BEL}} Belgija – Naselje u Stockholmu; provalnika zaustavljaju dva krvoločna psa pasmine Chien de Saint-Hubert # {{ZD|KIP}} Kipar – Stockholmski metro; putnici koji idu na klizanje prave pauzu kako bi pojeli kiparske narandže # {{ZD|ISL}} Island – Šuma izvan Stockholma; par na kampovanju uplaši se buke, ali se smiri kada shvati da su to samo islandski konji # {{ZD|ŠPA}} Španija – Moderna Museet; dječaka koji drži sliku prate CCTV kamere kako izlazi iz zgrade koju je dizajnirao španski arhitekt Moneo # {{ZD|DAN}} Danska – Zgrada u Stockholmu; svjetla na prozorima zgrade osvijetljena danskim lampama # {{ZD|NJE}} Njemačka – Ulica u Stockholmu; radnik na kiosku brze hrane gleda kako prolazi policijska potjera dok drži njemački knackwurst # {{ZD|ŠVI}} Švicarska – Eriksdalsbadet, Stockholm; grupa plivača se takmiči, a rezultati se prikazuju na švicarskoj tablici # {{ZD|HRV}} Hrvatska – Stockholm iz zraka; ljudi koji koriste padobrane, izum hrvatskog polimate Fausta Vrančića # {{ZD|ŠVE}} Švedska – Expo 2000, Hannover, Njemačka; radnici koji grade švedski paviljon prekidaju radove da bi gledali Eurosong koji se održava u Švedskoj # {{ZD|MAK}} Makedonija – Kino u Stockholmu; prikazivanje makedonskog filma "Prije kiše" # {{ZD|FIN}} Finska – Stockholmski arhipelag; trajekt iz Finske # {{ZD|LAT}} Latvija – Restoran u Stockholmu; konobar poslužuje kisele pečurke, latvijski specijalitet # {{ZD|TUR}} Turska – Internet kancelarija u Stockholmu; žena čita blog Mahira Çağrıja, turske poznate ličnosti # {{ZD|IRS}} Irska – Plesni studio u Stockholmu; čas irskog plesa # {{ZD|AUT}} Austrija – Aerodrom Arlanda, Stockholm; putnik izlazi iz aviona nakon što je bio na skijaškom odmoru u Austriji == Zemlje učesnice == Prema tadašnjim pravilima o ispadanju, zemlje sa pet najnižih prosječnih rezultata u prethodnih pet takmičenja (1995-1999) morale su ispasti. U pitanju su bile Bosna i Hercegovina, Litvanija, Poljska, Portugal i Slovenija. U međuvremenu, zemlje koje su ispale sa prošlogodišnjeg takmičenja 1999. mogle su se vratiti (Finska, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Rusija i Švicarska). Pored toga, Latvija je ove godine debitovala na takmičenju. Slovačka, Grčka i Mađarska odlučile su ne takmičiti se ove godine, navodeći razloge finansijske prirode. Prije takmičenje, Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska bili su favoriti za pobjedu. Međutim, uprkos činjenici da se danska pjesma popela na rang listi u sedmici prije takmičenja, ona nije bila favorit prije takmičenja. Nadalje, za mnoge je bilo veliko iznenađenje kada je Danska na kraju pobijedila, pa čak i za nju samu. Iznenada je porastao broj danskih gledalaca na Eurosongu, dok je prije toga emisija bila vrlo nepopularna u danskoj javnosti za vrijeme prije njihove pobjede. Rusija je završila na drugom mjestu, a nakon takmičenja ruska delegacija zatražila je diskvalifikaciju pobjednika jer je tokon nastuoa korišten vokoder. EBU to nije podržao. == Kvalifikacije == Pored zemlje domaćina, Švedske, te zemalja "velike četvorke", 13 zemalja sa najvišom prosječnom ocjenom između 1995. i 1999. imalo je pravo učestvovanja. ===== Legenda tabele ===== : {{Color box|#CEDFF2|border=darkgray}} Automatski se kvalifikovala : {{Color box|navajowhite|border=darkgray}} Kvalifikovala se {| class="sortable wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+Računanje prosječnih bodova za određivanje kvalifikacija za Eurosong 2000. ! rowspan="2" scope="col" data-sort-type="number" |Pozicija ! rowspan="2" scope="col" |Zemlja ! rowspan="2" scope="col" data-sort-type="number" |Prosječni bodovi ! colspan="5" scope="col" |Ukupni godišnji bodovi |- ! scope="col" data-sort-type="number" |{{Escyr|1995}} ! scope="col" data-sort-type="number" |{{Escyr|1996}} ! scope="col" data-sort-type="number" |{{Escyr|1997}} ! scope="col" data-sort-type="number" |{{Escyr|1998}} ! scope="col" data-sort-type="number" |{{Escyr|1999}} |- ! scope="row" style=" background:#CEDFF2; text-align:center; font-style:italic;" |1 | style="background:#CEDFF2; text-align:left; font-style:italic;" |{{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo | style="background:#CEDFF2;" |116.80 |76 |77 |227 |166 |38 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |2 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|IZR}} Izrael | style="background:navajowhite;" |115.33 |81 | bgcolor="#AAAAAA" | | bgcolor="#AAAAAA" | |172 |93 |- ! scope="row" style=" background:#CEDFF2; text-align:center; font-style:italic;" |3 | style="background:#CEDFF2; text-align:left; font-style:italic;" |{{ZD|ŠVE}} Švedska | style="background:#CEDFF2;" |90.40 |100 |100 |36 |53 |163 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |4 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|IRS}} Irska | style="background:navajowhite;" |89.00 |44 |162 |157 |64 |18 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |5 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|HRV}} Hrvatska | style="background:navajowhite;" |84.60 |91 |98 |24 |131 |79 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |6 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|MLT}} Malta | style="background:navajowhite;" |81.40 |76 |68 |66 |165 |32 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |7 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|NIZ}} Nizozemska | style="background:navajowhite;" |76.00 | bgcolor="#AAAAAA" | |78 |5 |150 |71 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |8 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|EST}} Estonija | style="background:navajowhite;" |75.50 | bgcolor="#AAAAAA" | |94 |82 |36 |90 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |9 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|NOR}} Norveška | style="background:navajowhite;" |75.20 |148 |114 |0 |79 |35 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |10 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|DAN}} Danska | style="background:navajowhite;" |62.67 |92 | bgcolor="#AAAAAA" | |25 | bgcolor="#AAAAAA" | |71 |- ! scope="row" style=" background:#CEDFF2; text-align:center; font-style:italic;" |11 | style="background:#CEDFF2; text-align:left; font-style:italic;" |{{ZD|NJE}} Njemačka | style="background:#CEDFF2;" |62.25 |1 | bgcolor="#AAAAAA" | |22 |86 |140 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |12 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|ISL}} Island | style="background:navajowhite;" |61.50 |31 |51 |18 | bgcolor="#AAAAAA" | |146 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |13 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|KIP}} Kipar | style="background:navajowhite;" |57.60 |79 |72 |98 |37 |2 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |14 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|AUT}} Austrija | style="background:navajowhite;" |53.00 |67 |68 |12 | bgcolor="#AAAAAA" | |65 |- ! scope="row" style=" background:#CEDFF2; text-align:center; font-style:italic;" |15 | style="background:#CEDFF2; text-align:left; font-style:italic;" |{{ZD|ŠPA}} Španija | style="background:#CEDFF2;" |50.80 |119 |17 |96 |21 |1 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |16 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|TUR}} Turska | style="background:navajowhite;" |49.00 |21 |57 |121 |25 |21 |- ! scope="row" style="background:navajowhite; text-align:center;" |17 | style="background:navajowhite; text-align:left;" |{{ZD|BEL}} Belgija | style="background:navajowhite;" |47.50 |8 |22 | bgcolor="#AAAAAA" | |122 |38 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |18 | style="text-align:left;" |{{ZD|SLO}} Slovenija |45.40 |84 |16 |60 |17 |50 |- ! scope="row" style=" background:#CEDFF2; text-align:center; font-style:italic;" |19 | style="background:#CEDFF2; text-align:left; font-style:italic;" |{{ZD|FRA}} Francuska | style="background:#CEDFF2;" |44.80 |94 |18 |95 |3 |14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |20 | style="text-align:left;" |{{ZD|BIH}} Bosna i Hercegovina |33.75 |14 |13 |22 | bgcolor="#AAAAAA" | |86 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |21 | style="text-align:left;" |{{ZD|POR}} Portugal |29.00 |5 |92 |0 |36 |12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |22 | style="text-align:left;" |{{ZD|POL}} Poljska |27.20 |15 |31 |54 |19 |17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |23 | style="text-align:left;" |{{ZD|LIT}} Litvanija |13.00 | bgcolor="#AAAAAA" | | bgcolor="#AAAAAA" | | bgcolor="#AAAAAA" | | bgcolor="#AAAAAA" | |13 |} === Izvođači koji ponovno nastupaju === {| class="wikitable" |+Glavni izvođači ! scope="col" |Izvođač ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Prethodni nastupi |- |[[Alexandros Panayi]] (član [[Alexandros and Christina|Voice]]-a) |{{ZD|KIP}} Kipar |{{Escyr|1989}} (kao prateći vokal Fani Polymeri and Yiannisu Savvidakisu), {{Escyr|1991}} (prateći vokal [[Elena Patroklou|Eleni Patroklou]]), [[Eurosong 1995.|1995]]. |- |[[Roger Pontare]] |{{ZD|ŠVE}} Švedska |[[Eurosong 1994.|1994.]] (sa [[Marie Bergman]]) |- |[[Stefan Raab]] |{{ZD|NJE}} Njemačka |[[Eurosong 1998.|1998.]] (kao dirigent) |- |[[Eamonn Toal]] |{{ZD|IRS}} Irska |[[Eurosong 1995.|1995.]] (prateći vokal [[Eddie Friel|Eddieju Frielu]]) |- |[[Serafín Zubiri]] |{{ZD|ŠPA}} Španija |[[Eurosong 1992.|1992.]] |- |} {| class="wikitable" |+Prateći izvođači ! scope="col" |Izvođač ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Prethodni nastupi |- |[[Al Bano]] |{{ZD|ŠVI}} Švicarska |[[Eurosong 1976.|1976.]] and [[Eurosong 1985.|1985.]] (sa [[Romina Power]], predstavljao {{ZD|ITA}} Italiju) |- |Frank Ådahl |{{ZD|ŠVE}} Švedska |[[Eurosong 1990.|1990]] (član grupe [[Edin-Ådahl]]) |- |Gabriel Forss |{{ZD|MLT}} Malta |[[Eurosong 1997.|1997]] (član grupe [[Blond (band)|Blond]], predstavljao {{ZD|ŠVE}} Švedsku) |- |Eyjólfur Kristjánsson |{{ZD|ISL}} Island |[[Eurosong 1991.|1991]] (sa [[Stefán Hilmarsson|Stefánom Hilmarssonom]]) |} === Rezultati === {{Legend|Gold|Pobjednik}} {| class="sortable wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |Draw ! scope="col" |Zemlja ! scope="col" |Izvođač ! scope="col" |Pjesma ! scope="col" |Jezik ! scope="col" |Mjesto ! scope="col" |Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" |01 |{{ZD|IZR}} Izrael |[[PingPong (band)|PingPong]] |"{{lang|he-latn|[[Sameach]]|i=no}}" <small>({{lang|he|שמח}})</small> |[[Hebrejski jezik|hebrejski]]{{efn|Contains some words in English}} |22 |7 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |02 |{{ZD|NIZ}} Nizozemska |{{sortname|Linda|Wagenmakers}} |"No Goodbyes" |engleski |13 |40 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |03 |{{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |{{sortname|Nicki|French}} |"Don't Play That Song Again" |engleski |16 |28 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |04 |{{ZD|EST}} Estonija |[[Eda-Ines Etti|Ines]] |"Once in a Lifetime" |engleski |4 |98 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |05 |{{ZD|FRA}} Francuska |{{sortname|Sofia|Mestari}} |"{{lang|fr|On aura le ciel|i=no}}" |francuski |23 |5 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |06 |{{ZD|RUM}} Rumunija |[[Taxi (Romanian band)|Taxi]] |"[[The Moon (song)|The Moon]]" |engleski |17 |25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |07 |{{ZD|MLT}} Malta |{{sortname|Claudette|Pace}} |"Desire" |engleski |8 |73 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |08 |{{ZD|NOR}} Norveška |[[Charmed (group)|Charmed]] |"My Heart Goes Boom" |engleski |11 |57 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |09 |{{ZD|RUS}} Rusija |[[Alsou]] |"Solo" |engleski |2 |155 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |10 |{{ZD|BEL}} Belgija |{{sortname|Nathalie|Sorce}} |"{{lang|fr|Envie de vivre|i=no}}" |francuski |24 |2 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |11 |{{ZD|KIP}} Kipar |Voice |"{{lang|el-latn|Nomiza|i=no}}" <small>({{lang|el|Νόμιζα}})</small> |grčki i italijanski |21 |8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |12 |{{ZD|ISL}} Island |August and Telma |"Tell Me!" |engleski |12 |45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |13 |{{ZD|ŠPA}} Španija |{{sortname|Serafín|Zubiri}} |"{{lang|es|Colgado de un sueño|i=no}}" |španski |18 |18 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" |14 |{{ZD|DAN}} Danska |[[Olsen Brothers]] |"[[Fly on the Wings of Love]]" |engleski |1 |195 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |15 |{{ZD|NJE}} Njemačka |{{sortname|Stefan|Raab}} |"{{lang|de|[[Wadde hadde dudde da?]]|i=no}}" |njemački i engleski |5 |96 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |16 |{{ZD|ŠVI}} Švicarska |{{sortname|Jane|Bogaert|nolink=1}} |"{{lang|it|La vita cos'è?|i=no}}" |italijanski |20 |14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |17 |{{ZD|HRV}} Hrvatska |{{sortname|Goran|Karan}} |"{{lang|hr|Kad zaspu anđeli|i=no}}" |hrvatski |9 |70 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |18 |{{ZD|ŠVE}} Švedska |{{sortname|Roger|Pontare}} |"[[When Spirits Are Calling My Name]]" |engleski |7 |88 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |19 |{{ZD|MAK}} Makedonija |XXL |"100% {{lang|mk-latn|te ljubam|i=no}}" <small>(100% {{lang|mk|те љубам}})</small> |makedonski i engleski |15 |29 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |20 |{{ZD|FIN}} Finska |{{sortname|Nina|Åström}} |"A Little Bit" |engleski |18 |18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |21 |{{ZD|LAT}} Latvija |[[Brainstorm (Latvian band)|Brainstorm]] |"My Star" |engleski |3 |136 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |22 |{{ZD|TUR}} Turska |{{sortname|Pınar|Ayhan}} and the SOS |"{{lang|tr|Yorgunum Anla|i=no}}" |turski, engleski |10 |59 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |23 |{{ZD|IRS}} Irska |{{sortname|Eamonn|Toal}} |"Millennium of Love" |engleski |6 |92 |- ! scope="row" style="text-align:center;" |24 |{{ZD|AUT}} Austrija |{{sortname|The|Rounder Girls}} |"All to You" |engleski |14 |34 |} == Tabela == {{Proširiti sekciju}}Prema EBU pravilima 45. Eurosonga 2000. godine (objavljenog 23. septembra 1999), sve zemlje učesnice morale su telefonski glasati, gdje su najboljim pjesmama po svom izboru mogle dati 12, 10, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2 i 1 bod. U izuzetnim okolnostima kada teleglasanje nije bilo moguće, glasao je žiri; u slučaju Rusije, Makedonije, Turske i Rumunije. Nizozemske glasove dao je rezervni žiri nakon prekida prenosa takmičenja u toj zemlji zbog nesreće u Enschedeu. === 12 poena === Ispod se nalazi sažetak svih 12 poena koje su države učesnice dale i dobile u finalu. {| class="wikitable" |+ !Br. !Dobila 12 poena !Dala 12 poena |- |8 |Danska |Njemačka, Island, Irska, Izrael, Latvija, Rusija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo |- | rowspan="2" |4 |Latvija |Belgija, Estonija, Finska, Norveška |- |Rusija |Hrvatska, Kipar, Malta, Rumunija |- |3 |Njemačka |Austrija, Španija, Švicarska |- | rowspan="3" |1 |Island |Danska |- |Rumunija |Makedonija |- |Švedska |Turska |} == Incidenti == Postojale su kontroverze i incidenti u vezi nekih zemalja učesnica. Izrael, koji je otvorio takmičenje, ušao je u grupu koja je mahala izraelskim i sirijskim zastavama zagovarajući mir između dva naroda. Ruska delegacija zatražila je da se pobjednička braća Olsen diskvalifikuju, nakon što su koristili vokoder kako bi glasu Jørgenu Olsenu dali elektronski zvuk, tokom jednog dijela nastupa. Rusija je zatražila diskvalifikaciju iako je i sama dala Danskoj maksimalnih 12 poena. Ovo pitanje je odbacila Evropska radiodifuzna unija (EBU). U Nizozemskoj, NOS je odlučio prekinuti emitovanje takmičenja zbog katastrofe sa vatrometom u Enšedeu koja se dogodila ranije tog dana. Kasnije su iz NOS-a izjavili da je to bilo iz praktičnih razloga, ali i zato što su smatrali da je "neprikladno emitovati lagani zabavni program u noći ovako katastrofalnog događaja". Kao rezultat toga, teleglasanje je moralo biti obustavljeno, a umjesto toga glasove Nizozemaca dao je stand-by žiri. == Vanjski linkovi == {{Commons category|Eurovision Song Contest 2000}} * http://www.eurovision.tv/ {{Eurovision Song Contest}} jcnre3zkgezztltzuy04gwfbybrw793 Protein indukcije sklapanja aktina 0 489356 3892039 3889550 2026-05-31T12:20:16Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892039 wikitext text/x-wiki {{infokutija protein | Ime =Protein indukcije sklapanja [[aktin]]a | image = EVH1.jpg | thumb | caption = EVH1 domain-ActA peptide complex | Symbol = ActA | AltSymbols = | ATC_prefix= | ATC_suffix= | ATC_supplemental= | CAS_number= | CAS_supplemental= | DrugBank= | EntrezGene = 2798121 | HGNCid = | OMIM = | PDB = | RefSeq = | UniProt = P33379 | ECnumber = | Chromosome = | Arm = | Band = | LocusSupplementaryData = }} '''Protein indukcije sklapanja [[aktin]]a''' ('''ActA''') je [[protein]] [[kodon|kodiran]] i korišten okod vrste ''[[Listeria monocytogenes]]'' da se probije kroz ćeliju domaćina [[sisar]]a . ActA je bakterijski površinski protein koji se sastoji od regije koja se proteže kroz membranu.<ref name="pmid1739966">{{cite journal |doi=10.1016/0092-8674(92)90188-I |vauthors=Kocks C, Gouin E, Tabouret M, Berche P, Ohayon H, Cossart P |title=L. monocytogenes-induced actin assembly requires the actA gene product, a surface protein |journal=Cell |volume=68 |issue=3 |pages=521–31 |date=februar 1992 |pmid=1739966}}</ref> U ćeliji sisara, bakterijski ActA stupa u interakciju s [[Arp2/3 kompleks]]om i [[aktin]]skih [[monomera]], kako bi inducirao polimerizaciju aktina na površini [[bakterije]], stvarajući aktinski kometni rep. Gen koji kodira ActA naziva se ''actA'' ili prtB.<ref name="Uniprot P33379">[https://www.uniprot.org/uniprot/P33379 Uniprot P33379]</ref> ==Pregled == Čim se bakterije ''L. monocytogenes'' progutaju, one se internaliziraju u ćelije [[crijevni epitel|crijevnog epitela]] i brzo pokušavaju pobjeći iz svoje [[vakuola|vakuolske]] internalizacije.<ref name="pmid15073367">{{cite journal |vauthors=Cossart P, Sansonetti PJ |title=Bacterial invasion: the paradigms of enteroinvasive pathogens |url=https://archive.org/details/sim_science_2004-04-09_304_5668/page/242 |journal=Science |volume=304 |issue=5668 |pages=242–8 |date=april 2004 |pmid=15073367 |doi=10.1126/science.1090124}}</ref><ref name="pmid12480337">{{cite journal |doi=10.1016/S0962-8924(02)00006-5 |vauthors=Cossart P, Pizarro-Cerdá J, Lecuit M |title=Invasion of mammalian cells by Listeria monocytogenes: functional mimicry to subvert cellular functions |journal=Trends in Cell Biology |volume=13 |issue=1 |pages=23–31 |date=januar 2003 |pmid=12480337}}</ref> U [[citosol]]u počinju da polimeriziraju aktin na svojoj površini, uz pomoć ActA proteina. Pokazalo se da ActA nije samo neophodan već i dovoljan da indukuje [[pokretljivost]] bakterija u odsustvu drugih bakterijskih faktora.<ref name="pmid15037312">{{cite journal |author=Zigmond SH |title=Formin-induced nucleation of actin filaments |journal=Current Opinion in Cell Biology |volume=16 |issue=1 |pages=99–105 |date=februar 2004 |pmid=15037312 |doi=10.1016/j.ceb.2003.10.019}}</ref> ==Otkriće== ActA je otkriven analizom [[lecitinaza]]-negativnih Tn''917-lac'' mutanata listerije zbog [[fenotip]]a da se nisu mogli širiti sa ćelije na ćeliju. Ove mutirane bakterije i dalje su pobjegle iz [[fagosom]]a jednako učinkovito kao bakterije [[divlji tip|divljeg tipa]] i razmnožavale se unutar zaraženih ćelija, ali nisu bile okružene aktinom kao bakterije divljeg tipa. Dalja analiza je pokazala da je Tn''917-lac'' umetnut u ''actA'', drugi gen [[operon]]a. Treći gen ovog operona, ''plcB'', kodira ''L. monocytogenes'' lecitinaza. Da bi se utvrdilo jesu li sam ''actA'', ''plcB'' ili drugi kotranskribovani nizvodni regioni uključeni u sastavljanje aktina, generirane su mutacije u odgovarajućim genima. Svi mutanti osim mutanata ''actA'' bili su slični divljem tipu u pogledu povezanosti s [[F-aktin]]om i širenjem ćelija. Komplementacija sa ''actA'' obnovila je [[fenotip]] divljeg tipa u ''actA'' [[mutant]]ima.<ref name="pmid1739966"/> == Funkcija == [[slika:ActA Function.jpg|thumb|300px| Sklapanje aktina izazvano bakterijskim proteinom ActA (prikazano zelenom bojom). Proteini sisara uključeni u ovaj proces su: Profilin (P), vazodilatatorski-stimulirani [[fosfoprotein]] (VASP) i kompleks proteina 2 i 3 povezan sa aktinom (Arp2/3 kompleks) kao i aktin.]] ActA je protein koji djeluje kao imitacija [[sindrom Wiskott-Aldrichovog proteina|sindroma Wiskott-Aldrichovog proteina]] (WASP), koji podstiče nukleaciju faktora (NPF) prisutnog u ćelijama domaćinima. NPF u ćeliji sisara regrutuju i vezuju se za već postojeći [[Arp2/3 kompleks|kompleks 2 i 3 proteina povezan s aktinom]] (Arp2/3 kompleks) i izazivaju aktivirajuću konformacijsku promjenu Arp2/3 kompleksa.<ref name="pmid15494313">{{cite journal |vauthors=Goley ED, Rodenbusch SE, Martin AC, Welch MD |title=Critical conformational changes in the Arp2/3 complex are induced by nucleotide and nucleation promoting factor |journal=Molecular Cell |volume=16 |issue=2 |pages=269–79 |date=oktobar 2004 |pmid=15494313 |doi=10.1016/j.molcel.2004.09.018|doi-access=free }}</ref> Zbog ove konformacijske promjene, NPF iniciraju polimerizaciju novog aktinskog [[filament]]a pod uglom od 70°, što dovodi do karakterističnih Y-razgranatih aktinskih struktura u prednjoj ivici pokretnih ćelija. ActA se lokalizira na stari pol bakterije i pokriva i membranu bakterijske ćelije i [[ćelijski zid]], lateralna difuzija je inhibirana; tako se ActA lokalizira na polariziran i usidren način na površini [[bakterije]]. Posljedično, [[polimerizacija]] aktina počinje samo u ovoj regiji na površini bakterije.<ref name="pmid15694855"/> Ekspresija ActA se inducira tek nakon ulaska u ćeliju domaćina sisara.<ref name="pmid16430699">{{cite journal |vauthors=Rafelski SM, Theriot JA |title=Mechanism of polarization of Listeria monocytogenes surface protein ActA |journal=Molecular Microbiology |volume=59 |issue=4 |pages=1262–79 |date=februar 2006 |pmid=16430699 |pmc=1413586 |doi=10.1111/j.1365-2958.2006.05025.x}}</ref> Sklop aktinskih filamenta stvara silu koja gura bakteriju u [[citoplazma|citoplazmi]] domaćina sisara naprijed. Kontinuirana polimerizacija aktina dovoljna je za [[pokretljivost]] u citoplazmi, pa čak i za infekciju susjednih ćelija.<ref name="pmid11729265">{{cite journal |author=Goldberg MB |title=Actin-Based Motility of Intracellular Microbial Pathogens |journal=Microbiology and Molecular Biology Reviews |volume=65 |issue=4 |pages=595–626 |date=decembar 2001 |pmid=11729265 |pmc=99042 |doi=10.1128/MMBR.65.4.595-626.2001}}</ref> == Struktura == Primarni proteinski proizvod ''actA'' gena sastoji se od 639 [[aminokiselina]] i uključuje [[signalni peptid]] (prvi [[N-terminal]]ni 29 aminokiselina) i ActA lanac ([[C-terminal]]ni 610 aminokiselina). Stoga se sekvenca zrelog proteina ActA sastoji od 610 aminokiselina. ActA ima molekulsku težinu od 70,349 Da i površinski je protein.<ref name="pmid1739966"/><ref name="Uniprot P33379"/> ActA je prirodno [[savijanje proteina|nesavijeni protein]] koji se može podijeliti u tri funkcionalna domena (sl. 2):<ref name="pmid1739966"/><ref name="pmid9442892">{{cite journal |vauthors=Ireton K, Cossart P |title=Host-pathogen interactions during entry and actin-based movement of Listeria monocytogenes |journal=Annual Review of Genetics |volume=31 |pages=113–38 |year=1997 |pmid=9442892 |doi=10.1146/annurev.genet.31.1.113}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Close packing of Listeria monocytogenes ActA, a natively unfolded protein, enhances F-actin assembly without dimerization|journal = The Journal of Biological Chemistry|date = 29. 8. 2008|issn = 0021-9258|pmc = 2527104|pmid = 18577520|pages = 23852–23862|volume = 283|issue = 35|doi = 10.1074/jbc.M803448200|first = Matthew J.|last = Footer|first2 = John K.|last2 = Lyo|first3 = Julie A.|last3 = Theriot}}</ref> *[[N-terminal]]ni domen je visoko nabijen: aminokiselinski ostaci 1–234 *centralni domen sa ponavljanjima bogatim [[prolin]]om: aminokiselinski ostaci 235–394 *[[C-terminal]]ni domen sa [[transmembranski domen|transmembranskom domenom]]: aminokiselinski ostaci 395–610 ===N-terminalni domen=== [[slika:actA.png|thumb|400px|Sl. 2: ActA protein i njegovi funkcionalni domeni]] Prvih 156 aminokiselina N-terminalnog domena sastoje se od tri regije<ref name="pmid20029388"/><ref>{{cite book |first1=Matthew D. |last1=Welch |chapter=Actin-based motility and cell-to-cell spread of Listeria monocytogenes |editor1-first=Howard |editor1-last=Goldfine |editor2-first=Hao |editor2-last=Shen |title=Listeria monocytogenes: Pathogenesis and host response |location=New York |publisher=Springer |year=2007 |pages=197–223 |isbn=978-0-387-49373-2|doi=10.1007/978-0-387-49376-3_10 }}</ref> (sl. 2): *A-regija sa dijelom kiselih ostataka: 32–45 *AB-regija, regija koja veže monomer aktina: 59–102 *C-regija, homološki niz kofilina: 145–156 [[N-terminal]]ni dio ActA ima važnu ulogu u polimerizaciji aktina.<ref name="pmid9651243">{{cite journal |doi=10.1126/science.281.5373.105 |vauthors=Welch MD, Rosenblatt J, Skoble J, Portnoy DA, Mitchison TJ |title=Interaction of human Arp2/3 complex and the Listeria monocytogenes ActA protein in actin filament nucleation |url=https://archive.org/details/sim_science_1998-07-03_281_5373/page/104 |journal=Science |volume=281 |issue=5373 |pages=105–8 |date=juli 1998 |pmid=9651243}}</ref> Domen ispoljava elemente konsenzusa prisutne u NPF-ovima [[eukariot]]ske porodice WASP, koji uključuju regiju koja se vezuje za monomer aktina, kao i Arp2/3 vezujuću C (centralnu ili homologiju kofilina) i A (kiselinsku) regiju.<ref name="pmid15694855">{{cite journal |vauthors=Gouin E, Welch MD, Cossart P |title=Actin-based motility of intracellular pathogens |journal=Current Opinion in Microbiology |volume=8 |issue=1 |pages=35–45 |date=februar 2005 |pmid=15694855 |doi=10.1016/j.mib.2004.12.013}}</ref> The actin monomer-binding region of ActA has functional properties like the WASP-Homology-2 (WH2) or V domain, but differs in the sequence.<ref name="pmid11029465">{{cite journal |vauthors=Zalevsky J, Grigorova I, Mullins RD |title=Activation of the Arp2/3 complex by the Listeria acta protein. Acta binds two actin monomers and three subunits of the Arp2/3 complex |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=276 |issue=5 |pages=3468–75 |date=februar 2001 |pmid=11029465 |doi=10.1074/jbc.M006407200|doi-access=free }}</ref> Dakle, u NPF-ovima porodice WASP redoslijed domena je WH2 nakon čega slijedi C, a zatim A, što nije slučaj u ActA. ===Centralni domen=== Centralna regija ActA bogata [[prolin]]om je ključna za osiguravanje efikasne [[pokretljivost]]i bakterija. Postoje četiri ponavljanja bogata prolinom koja sadrže ili FPPPP ili FPPIP motive. Ove regije oponašaju one [[citoskelet]]nog proteina ćelije domaćina [[zyksin]], [[vinkulin]] i [[paladin]], za koje se zna da se povezuju sa [[adhezija|fokusnom adhezijom]] ili stresnim [[vlakno|vlaknima]].<ref name="pmid18396046">{{cite journal |vauthors=Lambrechts A, Gevaert K, Cossart P, Vandekerckhove J, Van Troys M |title=Listeria comet tails: the actin-based motility machinery at work |journal=Trends in Cell Biology |volume=18 |issue=5 |pages=220–7 |date=maj 2008 |pmid=18396046 |doi=10.1016/j.tcb.2008.03.001}}</ref> Fosfoprotein stimuliran vazodilatatorima ([[vazodilatator-stimulirani fosfoprotein|VASP]]) može se vezati preko svoje Ena/VASP [[homolog]]ije domena 1 ([[EVH1-domen]]) za centralnu regiju bogatu prolinom i regrutuje [[profilin]], protein koji vezuje monomer aktina, koji sam po sebi podstiče polimerizaciju na bodljikavim krajevima aktinskih filamenata. Nadalje, čini se da VASP stupa u interakciju sa [[F-aktin]]om preko svog karboksi-terminalnog EVH2 domena, koji omogućava vezu bakterije sa repom.<ref name="pmid10087267">{{cite journal |author=Laurent V |title=Role of Proteins of the Ena/VASP Family in Actin-based Motility of Listeria monocytogenes |journal=The Journal of Cell Biology |volume=144 |issue=6 |pages=1245–58 |date=mart 1999 |pmid=10087267 |pmc=2150578 |doi=10.1083/jcb.144.6.1245 |name-list-style=vanc |author2=Loisel TP |author3=Harbeck B |display-authors=3 |last4=Wehman |first4=A |last5=Gröbe |first5=L |last6=Jockusch |first6=BM |last7=Wehland |first7=J |last8=Gertler |first8=FB |last9=Carlier |first9=MF }}</ref> Ova konstatacija je podržana činjenicom da ActA može vezati više Ena/VASP proteina istovremeno i da ima visok afinitet između ActA i Ena/VASP. Pokazalo se da VASP smanjuje frekvenciju aktin-Y-grana ''[[in vitro]]'' i na taj način povećava udio filamenata koji su organizirani paralelno u kometnim repovima.<ref name="pmid11581288">{{cite journal |vauthors=Skoble J, Auerbuch V, Goley ED, Welch MD, Portnoy DA |title=Pivotal role of VASP in Arp2/3 complex–mediated actin nucleation, actin branch-formation, and Listeria monocytogenes motility |journal=The Journal of Cell Biology |volume=155 |issue=1 |pages=89–100 |date=oktobar 2001 |pmid=11581288 |pmc=2150787 |doi=10.1083/jcb.200106061}}</ref><ref name="pmid12086607">{{cite journal |doi=10.1016/S0092-8674(02)00731-6 |author=Bear J.E. |title=Antagonism between Ena/VASP proteins and actin filament capping regulates fibroblast motility |journal=Cell |volume=109 |issue=4 |pages=509–21 |date=maj 2002 |pmid=12086607 |name-list-style=vanc |author2=Svitkina T.M. |author3=Krause M. |display-authors=3 |last4=Schafer |first4=Dorothy A. |last5=Loureiro |first5=Joseph J. |last6=Strasser |first6=Geraldine A. |last7=Maly |first7=Ivan V. |last8=Chaga |first8=Oleg Y. |last9=Cooper |first9=John A.|hdl=1721.1/83477 |hdl-access=free }}</ref> ===C-terminalni domen=== [[C-terminal]]ni domen ActA ima [[hidrofob]]nu regiju koja učvršćuje protein u bakterijskoj membrani.<ref name="pmid1309513">{{cite journal |author=Vazquez-Boland JA |title=Nucleotide sequence of the lecithinase operon of Listeria monocytogenes and possible role of lecithinase in cell-to-cell spread |journal=Infection and Immunity |volume=60 |issue=1 |pages=219–30 |date=januar 1992 |pmid=1309513 |pmc=257526 |url=|name-list-style=vanc |author2=Kocks C |author3=Dramsi S |display-authors=3 |last4=Ohayon |first4=H |last5=Geoffroy |first5=C |last6=Mengaud |first6=J |last7=Cossart |first7=P}}</ref><ref name="pmid1582425">{{cite journal |author=Domann E |title=A novel bacterial virulence gene in Listeria monocytogenes required for host cell microfilament interaction with homology to the proline-rich region of vinculin |url=https://archive.org/details/sim_embo-journal_1992-05_11_5/page/1980 |journal=The EMBO Journal |volume=11 |issue=5 |pages=1981–90 |date=maj 1992 |pmid=1582425 |pmc=556658 |name-list-style=vanc |author2=Wehland J |author3=Rohde M |display-authors=3 |last4=Pistor |first4=S |last5=Hartl |first5=M |last6=Goebel |first6=W |last7=Leimeister-Wächter |first7=M |last8=Wuenscher |first8=M |last9=Chakraborty |first9=T|doi=10.1002/j.1460-2075.1992.tb05252.x }}</ref><ref name="pmid8408297">{{cite journal |vauthors=Kocks C, Hellio R, Gounon P, Ohayon H, Cossart P |title=Polarized distribution of Listeria monocytogenes surface protein ActA at the site of directional actin assembly |journal=Journal of Cell Science |volume=105 |issue=3 |pages=699–710 |date=juli 1993 |pmid=8408297 |url=http://jcs.biologists.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8408297}}</ref> Ukratko, osim toga: *odsustvo [[homologija sekvence|homologije sekvence]] u regiji koja veže aktin i *izmjena u sekvenci ARP2/3 aktivirajućih domena tipskih za NPF-ove porodice WASP (V(WH2)-C-A), *Glavna razlika između [[Act]]A i NPF-a domaćina je u tome što ActA nema elemente koji se vezuju za regulatorne proteine kao što su [[GTPaze]] porodice Rho. Ova strukturna razlika između ActA i NPF domaćina može biti korisna za ''L. monocytogenes'' i njegovu patogenezu jer aktivnost nukleacije aktina ''L. monocytogenes'' je nezavisna od regulacije domaćina.<ref name="pmid15694855"/> == Analozi == WASP/N-WASP, koju ActA funkcionalno oponaša, visoko je konzerviran kod eukariota. Važan je organizator [[aktin]]skog [[citoskelet]]a i kritičan je za procese kao što su [[endocitoza]] i [[pokretljivost]] ćelija. Aktiviran pomoću [[Cdc42]], male GTPaze porodice Rho, WASP/N-WASP aktivira kompleks Arp2/3, što dovodi do brze polimerizacije aktina.<ref name="pmid19589182">{{cite journal |vauthors=Kurisu S, Takenawa T |title=The WASP and WAVE family proteins |journal=Genome Biology |volume=10 |issue=6 |pages=226 |year=2009 |pmid=19589182 |pmc=2718491 |doi=10.1186/gb-2009-10-6-226}}</ref> === Pokretljivost ostalih patogena zasnovana na aktinu === U rodu ''[[Shigella]]'' protein IcsA aktivira [[WASL|N-WASP]], koji u neinficiranim ćelijama sisara aktivira [[GTPaza]] Cdc42. Aktivni N-WASP/WASP dovodi do polimerizacije aktina, aktiviranjem Arp2/3 kompleksa. Nasuprot tome, protein ''Listeria'' ActA stupa u interakciju sa kompleksom Arp2/3 i direktno ga aktivira.<ref name="pmid15694855"/> Protein ''[[Rickettsia]]'' RickA protein također može aktivirati Arp2/3 kompleks na način sličan WASP-u. Za razliku od listerijskih, aktinski [[filament]]i su organizovani u dugačke, nerazgranate paralelne snopove. Arp2/3 kompleks je samo lokaliziran blizu površine bakterije i stoga se pretpostavlja da dolazi do češćih Arp2/3 kompleksa neovisnih elongacija.<ref name="pmid18396046"/> U ''[[Burkholderia]] pseudomallei'' BimA pokreće polimerizaciju aktina ''[[in vitro]]''. Pretpostavlja se da unutarćelijska migracija ove bakterije funkcionira neovisno o kompleksu Arp2/3.<ref name="pmid18396046" /> ===Istraživanje=== Novi podaci ukazuju da ActA takođe igra ulogu u [[vakuola|vakuolskom]] poremećaju. Delcijski mutant ActA bio je defektan u permeabilizaciji vakuole. Pokazalo se da je dio od 11 [[aminokiselina]] na [[N-kraj]]u kiselog regiona (32-42) važan za poremećaj [[fagosom]]a.<ref name="pmid20029388">{{cite journal |vauthors=Poussin MA, Goldfine H |title=Evidence for involvement of ActA in maturation of the Listeria monocytogenes phagosome |journal=Cell Research |volume=20 |issue=1 |pages=109–12 |date=januar 2010 |pmid=20029388 |pmc=2802179 |doi=10.1038/cr.2009.142}}</ref> == Također pogledajte == *''[[Listeria monocytogenes]]'' == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=mWjS3qDj6uw YouTube video] from ''Nature'', ''Listeria monocytogenes'' [2:00–4:12] [[Kategorija:Prokariotski geni]] [[Kategorija:Bakterijski proteini]] [[Kategorija:EVH1 domeni]] [[Kategorija:Proteinski domeni]] 63hfgup2w3dr3a9k2ch8kmoukw9hk14 Receptor koštanomorfogenetskog proteina 0 489395 3892015 3889560 2026-05-31T12:10:57Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892015 wikitext text/x-wiki {{infokutija protein | Symbol = TKL | Ime = Porodica TKL Ser/Thr protein-[[kinaza]] | image =Protein ACVR1B PDB 1rw8.png | width = | caption = Protein ACAVR1B | InterPro= | PROSITE = | SCOP = | TCDB = | OPM family= | OPM protein= | Pfam= | PDB= | Membranome family= 1216 }} '''Recptori koštanomorfogenetskog proteina''' su [[serin-treonin protein kinaza|serin-treonin-kinazni]] receptori. Za ove receptore vezuju se proteini [[Poridica transformirajućih faktora rasta beta|poridice transformirajućih faktora rasta beta]].<ref>{{cite journal | vauthors = Miyazono K, Kamiya Y, Morikawa M | title = Bone morphogenetic protein receptors and signal transduction | journal = Journal of Biochemistry | volume = 147 | issue = 1 | pages = 35–51 | date = januar 2010 | pmid = 19762341 | doi = 10.1093/jb/mvp148 | doi-access = free }}</ref> There are four bone morphogenetic protein receptors:<ref>{{cite journal| vauthors = Pasche B |date= decembar 2008 |title=The TGF Family. Cold Spring Harbor Monograph Series, Volume 50. Edited by Rik Derynck, Kohei Miyazono. Cold Spring Harbor (New York): Cold Spring Harbor Laboratory Press. xiv-1114 p.; ill.; index. 9780879697525. 2008. | url = https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_2008-12_83_4/page/405 |journal=The Quarterly Review of Biology |volume=83 |issue=4 |pages=405–405 |doi=10.1086/596254 }}</ref> * [[Receptor koštanomorfogenetakog proteina tip 1]]: ** [[ACVR1]] **[[BMPR1A]] ** [[BMPR1B]] * [[Receptor koštanomorfogenetakog proteina tip 2]] == Struktura == I koštanomorfogenetski proteinski receptori tipa 1 i 2 imaju jedan [[transmembranski domen|transmembranski segment]]. Dodatno, oba tipa imaju vanćelijkski domen bogat [[cistein]]om i domenu [[citoplazma]]tske serin-treonin [[kinaze]].<ref name="Mace_2006">{{cite journal | vauthors = Mace PD, Cutfield JF, Cutfield SM | title = High resolution structures of the bone morphogenetic protein type II receptor in two crystal forms: implications for ligand binding | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 351 | issue = 4 | pages = 831–8 | date = decembar 2006 | pmid = 17094948 | doi = 10.1016/j.bbrc.2006.10.109 }}</ref> Tip 1 sadrži domen bogat [[glicin]]om-serinom koju treba fosforilirati domenom kinaze tipa 2, inicirajući put [[transdukcija signala|transdukcije signala]] [[SMAD (protein)|SMAD]] signalne kaskade.<ref name="Mace_2006" /> Zglob Motiv epitopa na [[Bone morphogenetic protein 2|BMP-2]] ima vezno mjesto visokog afiniteta za BMPR-IA. Motiv epitopa zgloba na BMP-2 ima vezu niskog afiniteta za BMPR-II.<ref>{{cite book | vauthors = Miyazono K, Shimanuki T | chapter = Chapter 55: Bone morphogenetic protein receptors and actions. | veditors = Bilezikian JP, Raisz LG, Martin TJ | title = Principles of bone biology | edition = Third | date = januar 2008 | pages = 1177–1196 |place=San Diego | publisher = Academic Press |isbn=978-0-12-373884-4 | doi = 10.1016/B978-0-12-373884-4.00069-0 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Koštanomorfogenetski proteini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Bone+Morphogenetic+Protein+Receptors}} {{Receptori faktora rasta}} {{Signalizacija TGF beta}} {{Serin/treonin-specifične protein-kinaze}} {{Enzymes}} {{Modulatori natporodice TGFβ receptora}} {{Portal|Biologija|border=no}} [[Kategorija:Koštanomorfogenetski proteini]] [[Kategorija:EC 2.7.11]] [[Kategorija:Faktori rasta]] hzlltdqu26su8fh44akcd7mh8324ybg Forenzika 0 490858 3892018 3889687 2026-05-31T12:11:49Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892018 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Sidebar|collapsible | class = plainlist | pretitlestyle = padding-bottom:0.1em; | pretitle = Dio serije {{C|Forenzika|članaka}} o temi: | titlestyle = background:#ccccff;font-size:175%;padding-top:0; display:block;margin-bottom:0.4em; | title = Forenzika | listtitlestyle = text-align:center; background:#ddddff; | expanded = {{{expanded|{{{cTeme|{{{1|}}}}}}}}} | image = [[File:{{{image|Punuk.Alaska.skulls.jpg}}}|250px]] <!----------------------- Physiological --------------------------> | list1name = fizio | list1title = [[Fiziologija|Fiziološka]] | lista1 = {{startflatlist}} * [[Forenzička antropologija|Antropologija]] * [[Forenzička biologija|Biologija]] * [[Analiza uzorka krvnih mrlja]] * [[Sudska stomatologija|Stomatologija]] * [[DNK fenotipizacija]] * [[DNK profiliranje]] * [[Forenzička entomologija|Entomologija]] * [[Forenzička epidemiologija|Epidemiologija]] * [[Forenzička limnologija|Limnologija]] * [[Medicinska jurisprudencija|Medicina]] * [[Forenzička palinologija|Palinologija]] * [[Forenzička patologija|Patologija]] * [[Forenzička podijatrija|Podijatrija]] * [[Forenzička toksikologija|Toksikologija]] {{endflatlist}} <!----------------------- Društvena --------------------------> | list2name = social | list2title = [[Sociologija|Socijalna]] | list2 = *[[Sudska psihijatrija|Psihijatrija]] * [[Sudska psihologija|Psihologija]] * [[Forenzička psihoterapija|Psihoterapija]] * [[Forenzički socijalni rad|Socijalni rad]] <!----------------------- Kriminalistika --------------------------> | list3name = kriminal | list3title = [[Kriminalistika]] | list3 = {{startflatlist}} * [[Forenzičko računovodstvo|Računovodstvo]] * [[Identifikacija tijela]] * [[Forenzička hemija|Hemija]] * [[Forenzička kolorimetrija|Kolorimetrija]] * [[Izborna forenzika]] * [[Forenzička rekonstrukcija lica|Rekonstrukcija lica]] * [[Dermatoglifika|Analiza otiska prsta]] * [[Sudsko-medicinski pregled vatrenog oružja|Istraživanje vatrenog oružja]] * [[Forenzički dokazi o obući|Dokazi o obući]] * [[Forenzička umjetnost]] * [[Forenzičko profiliranje|Profiliranje]] * [[Otisci rukavica|Analiza otiska rukavica]] * [[Otisak dlana|Analiza otiska dlana]] * [[Upitni pregled dokumenta]] * [[Podudaranje vena]] * [[Forenzička geofizika]] * [[Forenzička geologija]] {{endflatlist}} <!----------------------- Digitalna forenzika --------------------------> | list4name =digital | list4title = [[Digitalna forenzika]] | list4 = {{startflatlist}} * [[Kompjuterska forenzika|Istrage računara]] * [[Forenzička analiza podataka|Analiza podataka]] * [[Forenzika baze podataka|Studija baze podataka]] * [[Analiza zlonamjernog softvera]] * [[Forenzika mobilnih uređaja|Mobilni uređaji]] * [[Mrežna forenzika|Mrežna analiza]] * [[Forenzička fotografija|Fotografija]] * [[Forenzička video analiza|Video analiza]] * [[Audio forenzika|Audio analiza]] {{endflatlist}} <!----------------------- Povezane discipline ----------------------- ---> | list5name = discipline | list5title = Povezane discipline | lista5 = {{startflatlist}} * [[Forenzička elektrotehnika|Elektrotehnika]] * [[Forenzičko inženjerstvo|Inženjering]] * [[Istraga požara]] * [[Detekcija ubrzivača požara]] * [[Fraktografija]] * [[Forenzička lingvistika|Lingvistika]] * [[Forenzičko inženjerstvo materijala|Inženjerstvo materijala]] * [[Forenzičko inženjerstvo polimera|Inženjering polimera]] * [[Forenzička statistika|Statistika]] * [[Rekonstrukcija saobraćajnih sudara]] {{endflatlist}} <!----------------------- Povezani članci ----------------------- ---> | list6name = Članci | list6title = Povezani članci | lista6 = {{startflatlist}} * [[Mjesto zločina]] * [[CSI efekt]] * [[Perry Mason0v sindrom]] * [[Kalendar polena]] * [[Trag kočenja]] * [[Dokazi u tragovima]] * {{longlink|[[Upotreba DNK u forenzičkoj entomologiji|Upotreba DNK u<br/>forenzičkoj entomologiji]]}} {{endflatlist}} <!--------- below -----------> | belowclass = hlist | belowstyle = display:block;margin-top:0.7em<!--(0.4em×175%; see titlestyle)-->; padding-top:0.15em; | below = * [[Okvir forenzičke nauke|Okvir]] * {{C|Forenzička nauka|Kategorija}} | navbarstyle = margin-top:0;padding-top:0.15em; }} '''Forenzika''', poznata i kao '''kriminalistika''',<ref>{{cite web|url=https://study.com/articles/Criminology_vs_Criminalistics_Whats_the_Difference.html|title=Criminology Vs. Criminalistics: What's the Difference?|publisher=Study.com}}</ref> jest primjena [[nauka|nauke]] u [[Krivično pravo|krivičnom]] i [[Građansko pravo|građanskom zakonodavstvu]], uglavnom – na krivičnoj strani – tokom krivične istrage, kako je propisano prema pravnim standardima [[prihvatljivi dokaz|prihvatljivih dokaza]] i [[krivični postupak|krivičnog zakona]]. Forenzika je široko polje koje uključuje analize: {{refbegin|2}} *[[DNK]] *[[dermatoglifika|otisaka prstiju]] *mrlja od [[krv]]i *vatrenog oružja i [[balistika|balistike]] *tragova [[alat]]a *[[serologija|seroloških pokazatelja]] *[[toksikologija|toksikoloških nalaza]] *[[dlaka]] i vlakana *[[entomologija|entomoloških tragova]] *dokumenata *[[antropologija|antropoloških]] *[[odontologija|odontoloških]] *[[patologija|patoloških]] *[[epidemiologija|epidemioloških]] podataka *analize gazećeg sloja obuće i guma *hemijskih svojstava lijekova, boja i stakla *digitalnih audio, video i fotoanaliza. {{refend}} Forenzičari prikupljaju, čuvaju i analiziraju naučne [[dokaz]]e tokom istrage. Dok neki forenzičari putuju na mjesto zločina kako bi sami prikupili dokaze, drugi imaju laboratorijsku ulogu, vršeći analizu predmeta koje su im donijele druge osobe u postupku.<ref name="job desc">{{cite web | title=Job Description for Forensic Laboratory Scientists | website=Crime Scene Investigator EDU | date=12. 11. 2013 | access-date=28. 8. 2015 | url=http://www.crimesceneinvestigatoredu.org/forensic-scientist-job-description/ | url-status=live | archive-url=https://web.archive.org/web/20150906092342/http://www.crimesceneinvestigatoredu.org/forensic-scientist-job-description/ | archive-date=6. 9. 2015 }}</ref> Ostali su uključeni u analizu finansijskih, bankarskih ili drugih brojčanih podataka za upotrebu u istrazi finansijskog kriminala, i mogu biti zaposleni kao konsultanti iz privatnih firmi, akademskih zajednica ili kao državni službenici.<ref>{{Cite web|title=Prosecutors just got millions of pages of Trump documents. His taxes are only the beginning.|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/prosecutors-just-got-millions-trump-documents-his-taxes-are-just-n1258876|access-date=27. 2. 2021|website=NBC News|language=en}}</ref> Pored svoje laboratorijske uloge, forenzičari svjedoče kao [[vještak|vještaci]]u krivičnim i građanskim predmetima i mogu raditi za [[tužilaštvo|tužilaštva]] ili za [[advokat|odbranu]]. Iako bi bilo koja oblast tehnički mogla biti "forenzička", određeni dijelovi su se s vremenom razvili kako bi obuhvatili većinu forenzičkih slučajeva.<ref name="aafs sections">{{cite web | title=Sections | website=American Academy of Forensic Sciences | date=27. 8. 2015 | access-date=28. 8. 2015 | url=http://www.aafs.org/about-aafs/sections/ | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20150830013131/http://www.aafs.org/about-aafs/sections/ | archive-date=30. 8. 2015 }}</ref> Forenzička nauka je kombinacija dvije različite latinske riječi: forensis i science. Prvi, forenzički, odnosi se na diskusiju ili ispitivanje koje se obavlja u javnosti. Budući da su se suđenja u antičkom svijetu obično održavala javno, ona nosi jaku sudsku konotaciju. Drugi je nauka, koja potiče od latinske riječi za 'znanje' i danas je usko povezana sa naučnim metodom, sistematskim načinom sticanja znanja. Uzeto zajedno, forenzika znači korištenje naučnih metoda i procesa za rješavanje zločina. ==Etimologija== Riječ "forenzičar" dolazi od [[latinski|latinskog]] termina ''forēnsis'', što znači "od ili prije foruma".<ref>ShorterOxford English Dictionary</ref> Istorija pojma potiče iz rimskog doba, kada je krivična optužba značila iznošenje slučaja pred grupom javnih pojedinaca na [[Rimski forum|forumu]]. I osoba optužena za zločin i tužitelj bi držali govore zasnovane na njihovoj strani priče. Slučaj bi bio odlučen u korist pojedinca sa najboljim argumentom i isporukom. Ovo porijeklo je izvor dvije moderne upotrebe riječi „forenzički“—kao oblika pravnog dokaza i kao kategorija javne prezentacije. U savremenoj upotrebi, termin „forenzika“ umjesto „forenzičke nauke“ može se smatrati netačnim, jer je izraz „forenzika“ zapravo [[sinonim]] za „pravni“ ili ''u vezi sa sudovima''. Međutim, pojam je sada toliko usko povezan sa naučnim poljem da mnogi rječnici uključuju značenje koje izjednačava riječ „forenzika“ sa pojmom „forenzička nauka“. ==Historija== ===Poreklo forenzičke nauke i rani metodi=== {{glavni|Forenzika u antici}} [[Prahistorija|Drevni svijet]] nije imao standardizirane forenzičke prakse, što je omogućilo kriminalcima da izbjegnu kaznu. Krivične istrage i suđenja su se u velikoj mjeri oslanjali na iznuđena [[Priznanje (zakon)|priznanja]] i učesnika u [[svjedočenje|svjedočenju]]. Međutim, drevni izvori sadrže nekoliko prikaza tehnika koje nagovještavaju koncepte u forenzičkoj nauci razvijene stoljećima kasnije.<ref>{{cite book|last=Schafer|first=Elizabeth D.|title=Forensic Science|chapter=Ancient science and forensics |editor=Ayn Embar-seddon |editor2=Allan D. Pass|publisher=Salem Press|year=2008|page=40|isbn=978-1-58765-423-7}}</ref> Prvi pisani izvještaj o korištenju [[medicina|medicine]] i [[entomologija|entomologije]] za rješavanje krivičnih slučajeva pripisuje se knjizi ''Xi Yuan Lu'' (prevedeno kao ''Pranje daleko od nepravdi''<ref>{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/htdocs/forensics/timeline.html |title=Forensics Timeline |publisher=Cbsnews.com |access-date=20. 12. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629040006/http://www.cbsnews.com/htdocs/forensics/timeline.html |archive-date=29. 6. 2011 }}</ref><ref>[http://vizproto.prism.asu.edu/classes/sp05/todd_c/forensic_site/intro.html A Brief Background of Forensic Science] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091216092646/http://vizproto.prism.asu.edu/classes/sp05/todd_c/forensic_site/intro.html |date=16. 12. 2009 }}</ref>), koju je napisao 1248. godine [[Song Ci]] (宋慈, 1186–1249), direktor pravosuđa, zatvora i nadzora u Kini,<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. ''The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China''. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. p. 3.</ref> tokom [[dinastija Song|dinastije Song]]. Song Ci je uveo propise u vezi sa obdukcijskim izvještajima na sudu,<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. ''The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China''. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. p. 161.</ref> kako zaštititi dokaze u postupku ispitivanja i objasnio zašto forenzičari moraju pokazati nepristrasnost prema javnosti.<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. ''The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China''. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. pp. 76–82.</ref> Osmislio je metode za pravljenje antiseptika i za podsticanje ponovnog pojavljivanja skrivenih povreda na mrtvim tijelima i kostima (koristeći sunčevu svjetlost i sirće pod kišobranom od crvenog ulja);<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. ''The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China''. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. p. 95.</ref> za izračunavanje vremena smrti (uzimajući u obzir vremenske prilike i aktivnost insekata);<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. p 86.</ref> opisao kako se oprati i pregledati mrtvo tijelo kako bi se utvrdio razlog smrti.<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. ''The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China''. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. p. 87.</ref> U to vrijeme knjiga je opisivala metode za razlikovanje između samoubistva i lažnog samoubistva.<ref>Song, Ci, and Brian E. McKnight. ''The washing away of wrongs: forensic medicine in thirteenth-century China''. Ann Arbor: Center for Chinese Studies, U of Michigan, 1981. Print. pp. 79–85.</ref> U jednom od izvještaja Song Cija („Washing Away of Wrongs“), slučaj osobe ubijene srpom riješio je istražitelj koji je svakom osumnjičenom naložio da donese svoj srp na jednu lokaciju. (Shvatio je da je to srp testirajući razne oštrice na lešini životinje i upoređujući rane.) Muhe, privučene mirisom [[krv]]i, na kraju su se skupile na jednom [[srp]]u. U svjetlu ovoga, vlasnik tog srpa je priznao ubistvo. Knjiga je također opisala kako razlikovati [[gušenje]] (voda u [[pluća|plućima]]) i [[davljenje]] (slomljena [[vrat]]na [[hrskavica]]) i opisala dokaze iz pregleda leševa, kako bi se utvrdilo da li smrt je uzrokovana ubistvom, samoubistvom ili nesrećom.<ref>McKnight, Brian E. ''The Washing Away of Wrongs: Forensic Medicine in Thirteenth-Century China''. University of Michigan Press, 1981, [https://www.jstor.org/stable/10.3998/mpub.19945 https://doi.org/10.3998/mpub.19945.]</ref> Metodi iz cijelog svijeta uključivali su pljuvačku i ispitivanje usta i jezika, kako bi se utvrdila nevinost ili krivica, kao prethodnica [[poligraf| poligrafskog testiranja]]. U staroj Indiji,<ref name=EDodD>{{cite book|last=Parmeshwaranand|first=Swami|title=Encyclopaedic Dictionary of the Dharmaśāstra, Volume 1|publisher=Sarup & Sons|location=New Delhi|isbn=8176253650|page=499|url=https://books.google.com/books?id=QDQVereyvj4C&pg=PA499 |year=2003}}</ref> neki osumnjičeni su natjerani da napune usta sušenom rižom i ispljunu je nazad. Slično tome, u drevnoj [[Kina|Kini]], optuženima za zločin stavljali su u usta rižin prah.<ref>McCrie, Robert D. "General Managerial Fundamentals and Competencies". ''Security Operations Management''. 1st ed. Amsterdam: Butterworth-Heinemann/Elsevier, 2007. 93. Print.</ref> U drevnim [[Bliski Istok|srednjeistočnim]] kulturama, optuženi su bili tjerani da nakratko ližu vruće metalne šipke. Smatra se da su ovi testovi imali određenu valjanost jer bi krivac proizvodio manje pljuvačke i samim tim imao suha usta;<ref>{{Cite web|date=24. 9. 2018|title=Licking hot metal spoons to expose lies: Egypt's oldest tribal judicial system|url=https://english.alarabiya.net/features/2018/09/24/Licking-hot-metal-spoons-to-expose-lies-revealing-Egypt-s-oldest-tribal-judicial-system-|access-date=6. 5. 2021|website=Al Arabiya English|language=en}}</ref> optuženi bi se smatrali krivim ako bi im se riža lijepila za usta u izobilju ili ako bi im jezici bili jako opečeni zbog nedostatka zaštite od pljuvačke. ===Razvoj forenzičke nauke=== [[slika:Ambroise Paré.jpg|thumb|[[Ambroise Paré]]: Njegov hirurški rad postavio je temelje za razvoj forenzičke tehnike u narednim stoljećima.]] U Evropi u 16. stoljeću, ljekari u vojsci i na univerzitetima počeli su da prikupljaju informacije o uzroku i [[način smrti|načinu smrti]]. [[Ambroise Paré]], francuski vojni [[hirurgija|hirurg]], sistematski je proučavao efekte nasilne smrti na unutrašnje organe.<ref name=GAB>{{cite book|last=Kelly|first=Jack|title=Gunpowder: Alchemy, Bombards, and Pyrotechnics: The History of the Explosive ...|publisher=Basic Books|location=New York|isbn=978-0465037186|page=79|url=https://books.google.com/books?id=8xfs8tC8Ow0C&pg=PA79|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723015656/https://books.google.com/books?id=8xfs8tC8Ow0C&pg=PA79|archive-date=23. 7. 2016|date=27. 4. 2009}}</ref><ref>{{cite book|last1=Porter|first1=Roy|title=The Cambridge History of Science: Volume 3, Early Modern Science|page=805|author2=Lorraine Daston|author3=Katharine Park}}</ref> Dva [[italijan]]ska hirurga, Fortunato Fidelis i Paolo Zacchia, postavili su temelje moderne [[patologija|patologije]], proučavajući promjene koje su se dogodile u strukturi tijela kao posljedica bolesti.<ref name=THSC>{{cite book|last1=Suter|first1=Patricia|title=The Hanging of Susanna Cox: The True Story of Pennsylvania's Most Notorious Infanticide and the Legend that Kept it Alive|publisher=Stackpole Books|location=Mechanicsberg|page=20|url=https://books.google.com/books?id=frLETA3uU08C&q=Fortunato+Fidelis+and+Paolo+Zacchia&pg=PA20|author2=Russell D. Earnest|author3=Corinne P. Earnest|isbn=9780811705608|year=2010}}</ref> Krajem 18. stoljeća počeli su da se pojavljuju spisi o ovim temama. Među njima je i „Traktat o sudskoj medicini i javnom zdravlju“ francuskog ljekara [[Francois Immanuele Fodéré|Francoisa Immanuela Fodéréa]]<ref name=HoFM>{{cite book|last=Madea|first=Burkhard|title=Handbook of Forensic Medicine|publisher=Wiley Blackwell|location=Sussex|isbn=9780470979990|page=10|url=https://books.google.com/books?id=QLQZAwAAQBAJ&pg=PR5|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505230656/https://books.google.com/books?id=QLQZAwAAQBAJ&pg=PR5&dq#v=onepage&q&f=false|archive-date=5. 5. 2016|date=4. 3. 2014}}</ref> i ''Kompletni sistem policijske medicine'' njemačkog medicinskog stručnjaka [[Johann Peter Frank|Johanna Petera Franka]].<ref name=MaSiEM>{{cite book|last=Lindemann|first=Mary|title=Medicine and Society in Early Modern Europe|publisher=University of Cambridge|location=Cambridge|isbn=0521412544|page=135|url=https://books.google.com/books?id=fQxAkrbksTEC&pg=PA135|date=28. 10. 1999}}</ref> Kako su racionalne vrijednosti [[epoha prosvjetiteljstva|epohe prosvjetiteljstva]] sve više prožimale društvo u 18. stoljeću, krivična istraga je postala racionalnija procedura zasnovana na dokazima – upotreba mučenja za iznuđivanje priznanja je smanjena, a vjerovanje u vještičarenje i druge moći [[okultnoat]]i je uglavnom prestalo da utiče na odluke suda. Dva primjera engleske forenzičke nauke u pojedinačnim pravnim postupcima pokazuju sve veću upotrebu [[logika|logike]] i postupka u krivičnim istragama u to vrijeme. Godine 1784, u [[Lancaster, Lancashire|Lancasteru]], John Toms je suđen i osuđen za ubistvo Edwarda Culshawa [[pištolj]]em. Kada je Culshawovo mrtvo tijelo pregledano, umotak od pištolja (zgnječeni papir koji se koristi za pričvršćivanje praha i kuglica u njušku) pronađen u njegovoj rani na glavi savršeno se slagao s pocijepanim novinama pronađenim u Tomsovom džepu, što je dovelo do osude.<ref name=SW>{{cite book|last=McCrery|first=Nigel|title=Silent Witnesses|publisher=Random House Books|location=London|isbn=9781847946836|page=51|url=https://books.google.com/books?id=dynVJYcteEkC&pg=PA51|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513220434/https://books.google.com/books?id=dynVJYcteEkC&pg=PA51&dq#v=onepage&q&f=false|archive-date=13. 5. 2016|date=29. 8. 2013}}</ref> [[slika:Diego Alva - Forensics Final Project (4).jpg|thumb|Ovo je primjer i objašnjenje oznaka za izvlačenje/izbacivanje na kućištu.]] U 1816., [[Warwick]]., radnik na farmi suđen je i osuđen za ubistvo mlade sluškinje. Bila je udavljena u plitkom bazenu i imala je tragove nasilnog napada. Policija je u vlažnoj zemlji kod bazena pronašla otiske stopala i otisak od somota sa ušivenom krpom. Bilo je i razbacanih zrna [[pšenica|pšenice]] i pljeve. Pregledane su pantalone radnika na farmi koji je vršio žito u blizini i tačno su odgovarali otisku u zemlji u blizini bazena.<ref>{{cite book|title=Science Against Crime|vauthors=Kind S, Overman M|publisher=Doubleday|location=New York|year=1972|isbn=0-385-09249-0|pages=[https://archive.org/details/scienceagainstcr00kind/page/12 12–13]|url=https://archive.org/details/scienceagainstcr00kind/page/12}}</ref> Članak koji se pojavio u Scientific American, 1885. opisuje upotrebu [[mikroskop]]ije za razlikovanje krvi dvije osobe u krivičnom predmetu u Chicagu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=J4U9AQAAIAAJ|title=Scientific American|date=26. 9. 1885|publisher=Munn & Company|pages=200|language=en}}</ref> ===Toksikologija=== Metod za detekciju [[arsen-oksid]]a, jednostavnog [[arsen]]a, u leševima osmislio je 1773. švedski hemičar [[Carl Wilhelm Scheele]].<ref name=DPaC>{{cite book|last=Bell|first=Suzanne|title=Drugs, Poisons, and Chemistry|publisher=Facts on File|location=New York|isbn=978-0816055104|page=8|url=https://books.google.com/books?id=lq8IvpohnCwC&pg=PA8|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160427082830/https://books.google.com/books?id=lq8IvpohnCwC&pg=PA8&dq#v=onepage&q&f=false|archive-date=27. 4. 2016|date=oktobar 2008}}</ref> Njegov rad je 1806. proširio njemački hemičar Valentin Ros, koji je naučio da otkrije [[otrov]]a u zidovima želuca žrtve.<ref>{{Cite book|title=Forensic Analysis and DNA in Criminal Investigations: Including Cold Cases Solved|last=Parker|first=RJ|publisher=RJ Parker Publishing|year=2015|isbn=9781514348369|pages=66}}</ref> [[slika:Marsh test apparatus.jpg|thumb|left| Aparat za ispitivanje arsena, osmislio je [[James Marsh]]]] [[James Marsh]] je bio prvi koji je primijenio ovu novu nauku na forenzičku umjetnost. Njega je tužilaštvo pozvalo na suđenju za ubistvo da svedoči kao hemičar 1832. Optuženi Džon Bodl optužen je da je svog djeda otrovao kafom sa [[arsen]]om. Marsh je izvršio standardni test miješanjem sumnjivog uzorka sa [[sulfid-vodik]]om i [[hlorovodik]]om. Iako je bio u stanju da otkrije arsen kao žuti [[arsen-trisulfid]], kada je poroti pokazano da se pogoršao, što je omogućilo da osumnjičeni bude oslobođen optužbi zbog razumne sumnje.<ref>{{cite web |url=https://www.nlm.nih.gov/visibleproofs/galleries/technologies/marsh.html |title=Visible Proofs: Forensic Views of the Body: Galleries: Technologies: The Marsh test |access-date=4. 11. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20151007131101/https://www.nlm.nih.gov/visibleproofs/galleries/technologies/marsh.html |archive-date=7. 10. 2015 }}</ref> Iznerviran time, Marsh je razvio mnogo bolji test. Kombinovao je uzorak koji je sadržavao arsen sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] i [[cink]], bez arsena što je rezultiralo plinom [[arsin]]. Plin se zapalio i razložio se do čistog [[metal]]nog arsena, koji bi se, kada bi se prešao na hladnu površinu, pojavio kao srebrno-crni talog.<ref>{{cite book|last=McMuigan|first=Hugh|title=An Introduction to Chemical Pharmacology|publisher=P. Blakiston's Son & Co.|year=1921|location=Philadelphia|pages=396–397|url=https://books.google.com/books?id=n4I6AAAAMAAJ|access-date=16. 12. 2007}}</ref> Test je bio toliko osjetljiv, formalno poznat kao [[Marshov test]], da je mogao otkriti samo jednu pedesetinu miligrama arsena. On je prvi put opisao ovaj test u "The Edinburgh Philosophical Journal" 1836. godine.<ref>{{cite journal|title=Account of a method of separating small quantities of arsenic from substances with which it may be mixed|journal=Edinburgh New Philosophical Journal|volume=21|year=1836|pages=229–236|author=James Marsh|url=https://books.google.com/books?id=FR4AAAAAMAAJ&pg=PA229|publisher=A. and C. Black|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150904044244/https://books.google.com/books?id=FR4AAAAAMAAJ&pg=PA229#v=onepage&q=%22detecting%20the%20presence%22&f=false|archive-date=4. 9. 2015}}</ref> === Balistika === {{Glavni|Forenzički pregled vatrenog oružja}} Henry Goddard u [[Scotland Yard]]u bio je pionir u korištenju poređenja metaka 1835. godine. On je primijetio nedostatak u metku koji je ubio žrtvu i uspio ga je pratiti do kalupa koji je korišten u procesu proizvodnje.<ref>{{cite web|url=http://web.bryant.edu/~ehu/h453proj/forensic1/Ballistics.htm|title=Ballistics|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017052224/http://web.bryant.edu/~ehu/h453proj/forensic1/Ballistics.htm|archive-date=17. 10. 2014|access-date=15. 1. 2014}}</ref> [[Slika:Bullet Entry and Exit wound diagram.png|thumb|Ulazne/izlazne rane na osnovu udaljenosti na kojoj je vatreno oružje ispaljeno]] ===[[Antropometrija]]=== [[Slika:Bertillon - Signalement Anthropometrique.png|right|thumb|[[Knjiga|Naslovnica]] iz [[Alphonse Bertillon|Bertillonove]] knjige ''Identification anthropométrique'' (1893), demonstrirajući mjere potrebne za njegov antropometrijski identifikacijski sistem]] Francuski policajac [[Alphonse Bertillon]] bio je prvi koji je primijenio antropološku tehniku [[antropometrija]] na provođenje zakona, stvarajući tako sistem identifikacije zasnovan na fizičkim mjerenjima. Prije toga, kriminalci su se mogli identificirati samo po imenu ili fotografiji.<ref>As reported in, "A Fingerprint Fable: The Will and William West Case". {{cite web |url=http://www.scafo.org/library/110105.html |title=SCAFO Online Articles |access-date=19. 12. 2005 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20051110105229/http://www.scafo.org/library/110105.html |archive-date=10. 11. 2005 }}</ref><ref name="Thompson 2007">Kirsten Moana Thompson, ''Crime Films: Investigating the Scene''. London: Wallflower Press (2007): 10</ref> Nezadovoljan ''ad hoc'' metodima koje se koriste za identifikaciju zarobljenih kriminalaca u Francuskoj 1870-ih, počeo je svoj rad na razvoju pouzdanog sistema antropometrije za klasifikaciju ljudi.<ref>{{cite book|last=Ginzburg|first=Carlo|year=1984|chapter=Morelli, Freud, and Sherlock Holmes: Clues and Scientific Method|page=105|editor1-last=Eco|editor1-first=Umberto|editor2-last=Sebeok|editor2-first=Thomas|title=The Sign of Three: Dupin, Holmes, Peirce|location=Bloomington, IN|publisher=History Workshop, Indiana University Press|isbn=978-0-253-35235-4|lccn=82049207|oclc=9412985}}</ref> Bertillon je kreirao mnoge druge [[kriminalistika|forenzičke]] tehnike, uključujući [[forenzičko ispitivanje dokumenata]], upotrebu [[galvanoplastika|galvanoplastičnih]] spojeva za očuvanje [[otisak|otiska]], [[balistika|balistiku]] i [[dinamometar]], koji se koristi za određivanje stepena sile koja se koristi kod [[provala|provale i ulaska]]. Iako su njegovi centralni metodi uskoro trebali biti zamijenjene [[dermatoglifi|otiskom prsta]], "njegovi drugi doprinosi poput [[snimak na krilu|snimka na krilu]] i sistematizacija fotografije mjesta zločina ostaju na snazi do danas."<ref name="Thompson 2007"/> ===Otisci prstiju=== Sir [[William Herschel]] bio je jedan od prvih koji je zagovarao upotrebu otiska prsta u identifikaciji osumnjičenih za kriminal. Dok je radio za Indian Civil Service, počeo je da koristi otiske palca na dokumentima kao sigurnosnu mjeru da spriječi tada masovno odbacivanje potpisa 1858.<ref name="Herschel1916">{{Cite book|first=William J|last=Herschel|title=The Origin of Finger-Printing|publisher=Oxford University Press|year=1916|isbn=978-1-104-66225-7|url=http://galton.org/fingerprints/books/herschel/herschel-1916-origins-1up.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110725022215/http://galton.org/fingerprints/books/herschel/herschel-1916-origins-1up.pdf|archive-date=25. 7. 2011|access-date=15. 1. 2014}}</ref> [[slika:Fingerprints taken by William James Herschel 1859-1860.jpg|thumb|left|Otiske prstiju uzeo [[William Herschel]] 1859/60]] Godine 1877. u Hooghlyju (blizu Kalkute), Herschel je uveo korištenje otisaka prstiju na ugovorima i aktima, a registrovao je otiske prstiju državnih penzionera kako bi spriječio da rođaci prikupljaju novac nakon smrti penzionera.<ref>{{Cite journal|first=William James|last=Herschel|title=Skin furrows of the hand|journal=[[Nature]]|volume=23|issue=578|page=76|date=25. 11. 1880|bibcode=1880Natur..23...76H|doi=10.1038/023076b0|s2cid=4068612|url=http://galton.org/fingerprints/herschel-1880-nature-furrows.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110615200727/http://galton.org/fingerprints/herschel-1880-nature-furrows.pdf|archive-date=15. 6. 2011|access-date=15. 1. 2014}}</ref> U 1880., Dr. [[Henry Faulds]], škotski hirurg u bolnici [[Tokio]], objavio je svoj prvi rad na tu temu u naučnom časopisu ''[[Nature]]'', raspravljajući o korisnosti otisaka prstiju za identifikaciju i predložio metod za njihovo snimanje štamparskim mastilom. Uspostavio je njihovu prvu klasifikaciju i takođe je bio prvi koji je identifikovao otiske prstiju ostavljene na bočici.<ref name=faulds1>{{Cite journal|url=http://www.galton.org/fingerprints/faulds-1880-nature-furrows.pdf|last=Faulds|first=Henry|title=On the skin-furrows of the hand|journal=Nature|volume=22|issue=574|page=605|date=28. 10. 1880|doi=10.1038/022605a0|bibcode=1880Natur..22..605F|s2cid=4117214|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080912031154/http://www.galton.org/fingerprints/faulds-1880-nature-furrows.pdf|archive-date=12. 9. 2008|access-date=15. 1. 2014}}</ref> Vrativši se u [[UK]] 1886., ponudio je koncept Metropolitanskoj policiji u [[London]]u, ali je tada odbačen.<ref name=reid1>{{Cite journal|last=Reid|first=Donald L.|year=2003|title=Dr. Henry Faulds – Beith Commemorative Society|journal=Journal of Forensic Identification|volume=53|issue=2}} See also this on-line article on Henry Faulds: {{cite web|url=http://www.galton.org/fingerprints/faulds.htm#herschel1880|title=Henry Faulds: the Invention of a Fingerprinter|first=Gavan|last=Tredoux|date=decembar 2003|publisher=galton.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602152655/http://galton.org/fingerprints/faulds.htm#herschel1880|archive-date=2. 6. 2013|access-date=15. 1. 2014}}</ref> Faulds je pisao [[Charles Darwin|Charlesu Darwinu]] sa opisom svog metoda, ali, prestar i bolestan da bi radio na njoj, Darwin je dao informacije svom rođaku, [[Fraccis Galrton|Francisu Galtonu]], koji se zanimao za antropologiju. Nakon što je deset godina bio inspirisan da proučava otiske prstiju, Galton je objavio detaljan statistički model analize i identifikacije otisaka prstiju i podstakao njegovu upotrebu u forenzičkoj nauci u svojoj knjizi „Otisci prstiju“. Izračunao je da je šansa za "lažno pozitivan" nalaz (dvije različite osobe koje imaju iste otiske prstiju) oko 1/64 milijarde.<ref name=galtonfps>{{cite web|url=http://www.clpex.com/Information/Pioneers/galton-1892-fingerprints-lowres.pdf|last=Galton|first=Francis|year=1892|title=Finger Prints|location=London|publisher=MacMillan and Co|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061012152917/http://www.clpex.com/Information/Pioneers/galton-1892-fingerprints-lowres.pdf|archive-date=12. 10. 2006}}</ref> [[slika:Fingerprinting 1928.jpg|thumb| Žene službenice Policijske uprave Los Anđelesa koje [[otisak prsta]] uređuje i fotografiše 1928.]] [[Juan Vucetich]], argentinski glavni policajac, stvorio je prvi metod snimanja otisaka prstiju pojedinaca u dosijeu. Godine 1892, nakon proučavanja Galtonovih tipova uzoraka, Vucetich (izvorno Vučetić) osnovao je prvi svetski biro za otiske prstiju. Iste godine, Francisca Rojas iz [[Necoche]]a pronađena je u kući sa povredama vrata, dok su njena dva sina pronađena mrtva sa prerezanim vratom. Rojas je optužio komšiju, ali uprkos brutalnom ispitivanju, ovaj komšija nije htio da prizna zločine. Inspektor Alvarez, Vučetičev kolega, izašao je na lice mjesta i pronašao krvavi trag palca na vratima. Kada je upoređen sa Rojasovim otiscima, pokazalo se da je identičan sa njenim desnim palcem. Tada je priznala ubistvo svojih sinova. Biro za otiske prstiju osnovan je u Kalkuti ([[Kalkuta]]), Indija, 1897. godine, nakon što je Vijeće generalnog guvernera odobrilo izvještaj komiteta da otiske prstiju treba koristiti za klasifikaciju krivičnih dosijea. U Antropometrijskom birou u Kalkuti, prije nego što je postao Biro za otiske prstiju, radili su [[Azizul Haque]] i [[Hem Chandra Bose]]. Haque i Bose su bili indijski stručnjaci za otiske prstiju koji su zaslužni za primarni razvoj sistema klasifikacije otisaka prstiju koji je na kraju dobio ime po njihovom supervizoru, [[Edward Henry|Sir Edwardu Richardu Henryju]].<ref>{{Cite journal|last1=Tewari|first1=RK|last2=Ravikumar|first2=KV|title=History and development of forensic science in India|journal=J Postgrad Med|year=2000|volume=46|issue=46|pages=303–308|pmid=11435664}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.ias.ac.in/currsci/jan102005/185.pdf|first1=J.S.|last1=Sodhi|first2=asjeed|last2=Kaur|title=The forgotten Indian pioneers of finger print science|journal=Current Science|year=2005|volume=88|issue=1|pages=185–191|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050208112115/http://www.ias.ac.in/currsci/jan102005/185.pdf|archive-date=8. 2. 2005}}</ref> [[Henryjev sistem klasifikacije]], koji su zajedno osmislili Haque i Bose, prihvaćen je u Engleskoj i [[Wales]]u kada je osnovan prvi Biro za otiske prstiju Ujedinjenog Kraljevstva u [[Scotland Yard]]ovov, sjedištu Metropolitanske policije u Londonu , 1901. Sir Edward Richard Henry je naknadno postigao poboljšanja u daktiloskopiji. U Sjedinjenim Državama, dr. Henry P. DeForrest koristio je otiske prstiju u New York Police Department, Civil Service 1902. godine, a do decembra 1905. godine, u New York City Police Department, zamjenik komesara Joseph A. Faurot, stručnjak za [[Alphonse Bertillon|Bertillonov]] sistem i zagovornik otisaka prstiju u sjedištu policije, uveo je uzimanje otisaka prstiju kriminalaca u Sjedinjene Države.<ref>Introduction to U.S. 23 Dec 1905 New York – The City Record Volume 33</ref> ===Uhlenhuthov test=== [[Uhlenhuthov test]], ili [[antigen]]-[[antitijelo]] [[precipitacija|precipitinski]] test za vrste, izumio je [[Paul Uhlenhuth]] 1901. godine i mogao je razlikovati ljudsku [[krv]] od životinjske krvi, na osnovu otkrića da je krv različitih [[vrsta]] imala jedan ili više karakterističnih proteina. Test je predstavljao veliki napredak i dobio je ogroman značaj u forenzičkoj nauci.<ref>Michael Kurland, ''Irrefutable Evidence: A History of Forensic Science'' (p. 200), Dee, 2009, {{ISBN|9781461662396}}</ref> Test je dodatno usavršio za forenzičku upotrebu švicarski hemičar Maurice Müller 1960-ih.<ref>Keith Inman, Norah Rudin, ''Principles and Practice of Criminalistics: The Profession of Forensic Science'' (p. 32), CRC Press, 2000</ref> ===[[DNK]]=== Forenzička [[DNK-analiza]] primijenjena je prvi put 1984. godine. Razvio ju je Sir [[Alec Jeffreys]], koji je shvatio da se varijacije u genetičkom sekvenci mogu koristiti za identifikaciju pojedinaca i međusobno razlikovanje osoba. Prvu primjenu DNK profila koristio je Jefferys u misteriji dvostrukog ubistva u malom engleskom gradu [[Narborough, Leicestershire]], 1985. godine. Petnaestogodišnja školarka po imenu Lynda Mann silovana je i ubijena u psihijatrijskoj bolnici Carlton Hayes. Policija nije pronašla osumnjičenog, ali je uspjela uzeti uzorak sjemena. Godine 1986. Dawn Ashworth, stara 15 godina, također je silovana i zadavljena u obližnjem selu [[Enderby, Leicestershire|Enderby]]. Forenzički dokazi pokazali su da su oba ubice imala istu [[krvna grupa|krvnu grupu]]. Richard Buckland je postao osumnjičeni jer je radio u psihijatrijskoj bolnici Carlton Hayes, a primijećen je u blizini mjesta ubistva Dawn Ashworth i znao je neobjavljene detalje o tijelu. Kasnije je priznao Dawnino ubistvo, ali ne i Lyndino. Jefferys je doveden u slučaj da analizira uzorke [[sperma|sjemena]]. Zaključio je da nema poklapanja između uzoraka i Bucklanda, koji je postao prva osoba koja je oslobođena krivice pomoću DNK. Jefferys je potvrdio da su DNK profili identični za dva uzorka sjemena u ubojstvima. Da bi se pronašao počinilac, uzeti su uzorci DNK cjelokupne muške populacije grada, više od 4.000 osoba, starosti od 17 do 34 godine. Svi su upoređeni sa uzorcima sjemena iz zločina. Čulo se da je prijatelj [[Colin Pitchfork|Colina Pitchforka]] rekao da je dao svoj uzorak policiji tvrdeći da je Colin. Colin Pitchfork je uhapšen 1987. godine i ustanovljeno je da se njegov DNK profil poklapa sa uzorcima sjemena iz ubistva. Zbog ovog slučaja razvijene su [[baze podataka]] DNK. Postoje nacionalne (FBI) i međunarodne baze podataka, kao i za evropske zemlje (ENFSI : European Network of Forensic Science Institutes). Ove baze podataka koje se mogu pretraživati se koriste za uparivanje DNK profila mjesta zločina sa onima koji se već nalaze u bazi podataka.<ref>{{cite web|url=http://www.exploreforensics.co.uk/forensic-cases-colin-pitchfork-first-exoneration-through-dna.html|title=Forensic Cases: Colin Pitchfork, First Exoneration Through DNA|website=exploreforensics.co.uk}}{{Dead link|date=maj 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ===Sazrijevanje=== [[slika:JacktheRipperPuck.jpg|thumb|right|Prikaz čovjeka koji drži krvavi nož i prezrivo gleda u pregled pola tuceta navodnih i različitih sličnosti: Policija je koristila najnovije tehnike forenzičke nauke u svojim pokušajima da identifikuje i uhvati serijskog ubicu zvanog [[Džek Trbosjek]].]] Na prijelazu iz 20. stoljeća, forenzička nauka je uveliko postala etablirana u sferi kriminalističke istrage. Naučno i hirurško istraživanje je široko koristila Metropolitanska policija tokom potrage za misterioznim [[Jack Trbosjek|Jackom Trbosjekom]], koji je ubio brojne žene 1880-ih. Ovaj slučaj je prekretnica u primjeni forenzičke nauke. Veliki timovi policajaca vršili su istrage od kuće do kuće širom Whitechapela. Forenzički materijal je prikupljen i ispitan. Osumnjičeni su identifikovani, ušli u trag i ili pobliže ispitani ili eliminisani iz istrage. Policijski rad danas prati isti obrazac.<ref name=canter12>David Canter (1994), ''Criminal Shadows: Inside the Mind of the Serial Killer'', London: HarperCollins, pp. 12–13, {{ISBN|0-00-255215-9}}</ref> Intervjuisano je preko 2000, ispitano je "više od 300" ljudi, a privedeno je 80 osoba.<ref>Inspector Donald Swanson's report to the Home Office, {{Nowrap|19 October}} 1888, HO 144/221/A49301C, quoted in Begg, ''Jack the Ripper: The Definitive History'', p. 205; Evans and Rumbelow, p. 113; Evans and Skinner, ''The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook'', p. 125</ref> Istragu je u početku vodio Odjel za kriminalističke istrage (CID), na čijem je čelu bio detektiv inspektor [[Edmund Reid]]. Kasnije su inspektori detektivi [[Frederick Abberline]], [[Henry Moore]] i [[Walter Simon Andrews|Walter Andrews]] poslani iz Centralne kancelarije u [[Scotland Yard]] da pomognu. Prvobitno su zbog načina sakaćenja bili osumnjičeni mesari, hirurzi i ljekari. Istraženi su alibiji lokalnih koljača i klanica, pa su oni eliminisani iz istrage.<ref>Inspector Donald Swanson's report to the Home Office, {{Nowrap|19 October}} 1888, HO 144/221/A49301C, quoted in Begg, ''Jack the Ripper: The Definitive History'', p. 206 and Evans and Skinner, ''The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook'', p. 125</ref> Neke savremene ličnosti su mislile da obrazac ubistava ukazuje na to da je krivac bio mesar ili tjerač stoke na jednom od brodova za stoku koji su saobraćali između Londona i kontinentalne Evrope. Whitechapel je bio blizu [[London]]skih dokova,<ref>Marriott, John, "The Imaginative Geography of the Whitechapel murders", in Werner, p. 48</ref> a obično takvi brodovi pristaju u četvrtak ili petak i polaze u subotu ili nedjelju.<ref>Rumbelow, p. 93; ''The Daily Telegraph'', {{Nowrap|10 November}} 1888, quoted in Evans and Skinner, ''The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook'', p. 341</ref> Pregledani su nrodovi za stoku, ali se datumi ubistava nisu poklapali sa kretanjem nijednog čamca, a isključeno je i prebacivanje člana posade između čamaca.<ref>Robert Anderson to Home Office, {{Nowrap|10 January}} 1889, 144/221/A49301C ff. 235–236, quoted in Evans and Skinner, ''The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook'', p. 399</ref> Krajem oktobra, Robert Anderson je zatražio od policijskog hirurga [[Thomas Bond|Thomasa Bonda]] da da svoje mišljenje o stepenu hirurške veštine i znanja ubice.<ref>Evans and Rumbelow, pp. 186–187; Evans and Skinner, ''The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook'', pp. 359–360</ref> Mišljenje koje je Bond ponudio o liku "ubice iz Whitechapela" je najraniji sačuvani [[profilisanje prestupnika|profil prestupnika]].<ref name=canter5>Canter, pp. 5–6</ref> Bondova procjena je bila zasnovana na njegovom vlastitom ispitivanju najteže osakaćene žrtve i [[Obdukcija|''post mortem'']] bilješki iz četiri prethodna kanonska ubistva.<ref name=bond>Letter from Thomas Bond to Robert Anderson, {{Nowrap|10 November}} 1888, HO 144/221/A49301C, quoted in Evans and Skinner, ''The Ultimate Jack the Ripper Sourcebook'', pp. 360–362 and Rumbelow, pp. 145–147</ref> Po njegovom mišljenju, ubica je morao biti čovjek usamljenih navika, podložan "povremenim napadima ubistava i erotske [[manija|manije]]", a karakter sakaćenja možda ukazuje na "[[satirizam|satirijazu]]".<ref name=bond/> Bond je također izjavio da se "ubistveni nagon možda razvio iz osvetoljubivog ili mračnog stanja uma, ili da je religiozna manija možda bila izvorna bolest, ali mislim da nijedna hipoteza nije vjerovatna".<ref name=bond/> [[Slika:The Adventure of the Abbey Grange 03.jpg|thumb|left| Popularni izmišljeni lik [[Sherlock Holmes]] bio je na mnogo načina ispred svog vremena u korištenju forenzičke analize.]] „Priručnik za mrtvozornike, policijske službenike, vojne policajce“ napisao je [[Austrija|austrijski]] krivični pravnik [[Hans Gross]] 1893. godine, i općenito je priznat kao osnivač polja kriminalistike. Rad je spojio u jedan sistem polja znanja koja ranije nisu bila integrisana, poput psihologije i fizičke nauke, a koja bi se mogla uspješno koristiti protiv kriminala. Gross je prilagodio neka polja potrebama kriminalističke istrage, kao što je [[fotografija mjesta zločina]]. Osnovao je Institut za kriminalistiku 1912. godine, kao dio Pravnog fakulteta Univerziteta u [[Grac]]u. Ovaj institut su pratili mnogi slični instituti širom svijeta.<ref>{{Cite book|last=Green|first=Martin|title=Otto Gross, Freudian Psychoanalyst, 1877–1920|publisher=Edwin Mellen Press|year=1999|location=Lampeter|isbn=0-7734-8164-8}}</ref> U 1909., [[Archibald Reiss]] osnovao je ''Institut de police scientifique'' na Univerzitetu u [[Lozana|Lozani]] (UNIL), prvu školu forenzičke nauke u svetu. Dr [[Edmond Locard]], postao je poznat kao francuski "[[Sherlock Holmes]] . Formulirao je osnovni princip forenzičke nauke: "Svaki kontakt ostavlja trag", koji je postao poznat kao [[Locardov princip razmjene]]. Godine 1910. osnovao je, možda, prvu kriminalističku laboratoriju na svijetu, nakon što je uvjerio policijsku upravu i [[Lyon]]u (Francuska) da mu da dvije sobe u potkrovlju i dva pomoćnika.<ref>[http://www.apsu.edu/oconnort/3210/3210lect02.htm] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206090107/http://www.apsu.edu/oconnort/3210/3210lect02.htm|date=6. 2. 2007}}</ref> Simbol novootkrivenog prestiža forenzike i upotrebe rasuđivanja u detektivskom radu bila je popularnost izmišljenog lika [[Sherlock Holmes]], koji je napisao [[Arthur Conan Doyle]] u kasnom 19. vijeku. On je i dalje velika inspiracija za forenzičku nauku, posebno za način na koji je njegovo akutno proučavanje mjesta zločina dalo male tragove o preciznom slijedu događaja. Odlično je koristio [[dokaz u rragovima|dokaze u tragovima]] kao što su otisci cipela i guma, kao i otisci prstiju, [[balistika]] i [[Grafologija|analiza rukopisa]], sada poznata kao [[upitnik ispitanih dokumenata]].<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=yMDWLq2FdrIC|title=Oxford studies in epistemology|editor=Tamar Szabo Gendler |editor2=John Hawthorne|author=Alexander Bird |chapter=Abductive Knowledge and Holmesian Inference |page=11 |isbn=978-0-19-928590-7 |date=27. 6. 2006}}</ref> Takvi dokazi koriste se za testiranje teorija koje je smislila policija, naprimjer, ili sam istražitelj.<ref>{{cite book |title=Encyclopedia Sherlockiana |author=Matthew Bunson |url=https://books.google.com/books?id=aSgfAQAAIAAJ |page=50 |isbn=978-0-671-79826-0 |date=19. 10. 1994}}</ref> Sve tehnike koje je zagovarao Holmes kasnije su postale stvarnost, ali su uglavnom bile u povojima u vrijeme kada je Conan Doyle pisao. U mnogim svojim prijavljenim slučajevima, Holmes se često žali na način na koji su drugi kontaminirali mjesto zločina, posebno policija, naglašavajući kritičnu važnost očuvanja integriteta, što je sada dobro poznata karakteristika pregleda mjesta zločina. Koristio je [[analitička hemija|analitičku hemiju]] za analizu [[ostatak krvi|ostatka krvi]], kao i [[toksikologija|toksikološko]] ispitivanje i određivanje otrova. Koristio je [[balistika|balistiku]], tako što je mjerio [[kalibar|kalibre]] [[metak]]a i uporedio ih sa oružjem za koje se sumnjalo da je izvršeno ubistvo.<ref>{{cite book |title=Fact and feeling: Baconian science and the nineteenth-Century literary imagination |page=214 |author=Jonathan Smith |year=1994 |url=https://books.google.com/books?id=hFn1Zx_desIC |isbn=978-0-299-14354-1}}</ref> === Ličnosti s kraja 19. – početka 20. stoljeća === [[slika:Shoeprint(forensic).jpg|thumb|right| Otisci cipela se dugo koriste da bi se par cipela uskladio s mjestom zločina.]] Hans Gross je primijenio naučne metode na mjestima zločina i bio je zaslužan za rođenje kriminalistike. [[Edmond Locard]] je proširio Grossov rad sa Locardovim principom razmjene koji je rekao "kad god dva objekta dođu u kontakt jedan s drugim, materijali se razmjenjuju između njih". To znači da svaki kontakt kriminalca ostavlja trag. Alexander Lacassagne, koji je predavao Locarda, izradio je standarde obdukcije na stvarnim forenzičkim slučajevima. Alphonse Bertillon je bio francuski kriminolog i osnivač antropometrije (naučne studije mjerenja i proporcija ljudskog tijela). Koristio je antropometriju za identifikaciju, navodeći da, budući da je svaki pojedinac jedinstven, mjerenjem aspekata fizičke razlike može postojati lični sistem identifikacije. Oko 1879. godine stvorio je Bertillon sistem, način identifikacije kriminalaca i građana mjerenjem 20 dijelova tijela. Godine 1884, preko 240 ponavljača je uhvaćeno koristeći Bertillon sistem, ali je sistem u velikoj mjeri zamijenjen uzimanjem otisaka prstiju. Frances Glessner Lee, poznata kao "majka forenzičke nauke",<ref>{{Cite web | url=https://americanart.si.edu/exhibitions/nutshells | title=Murder is Her Hobby: Frances Glessner Lee and the Nutshell Studies of Unexplained Death}}</ref> bio je ključan u razvoju forenzičke nauke u SAD. Lobirala je da se mrtvozornici zamijene medicinskim stručnjacima, darivala je Harvardove saradnike za policijsku nauku i vodila mnoge seminare za edukaciju istražitelja ubistava. Također je kreirala Kratke studije neobjašnjive smrti, zamršene diorame na mjestu zločina koje se koriste za obuku istražitelja, a koje se i danas koriste. ===20. stoljeće=== [[slika:Alec Jeffreys -2008.jpg|thumb|[[Alec Jeffreys]] izumio je tehniku [[DNK profiliranje]] 1984.]] Kasnije u 20. stoljeću nekoliko britanskih patologa, [[Mikey Rochman]], [[Francis Camps]], [[Sydney Smith]] i [[Keith Simpson]] bili su pioniri novog forenzičkog metoda. [[Alec Jeffreys]] je bio pionir upotrebe [[DNK profiliranja]] u forenzičkoj nauci 1984. Shvatio je obim DNK otiska prsta, koji koristi varijacije [[genetički kod|genetičkog koda]] za identifikaciju pojedinaca. Metod je od tada postao važan u forenzičkoj nauci za pomoć policijskim detektivima, a također se pokazao korisnom u rješavanju sporova oko očinstva i imigracije.<ref name="welcome 2004">{{cite web|url=http://genome.wellcome.ac.uk/doc_wtd020877.html |title=Discovering DNA fingerprinting: Sir Alec Jeffreys describes its development |publisher=Wellcome Trust |date=4. 2. 2004 |first=Giles |last=Newton |access-date=23. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305135415/http://genome.wellcome.ac.uk/doc_wtd020877.html |archive-date=5. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> DNK otisak prsta (fingerprinting) je prvi put korišten kao policijski forenzički test za identifikaciju silovatelja i ubice dvoje tinejdžera, Lynde Mann i Dawne Ashworth, koje su obje ubijene u mjestu [[Narborough, Leicestershire]], 1983. odnosno 1986. godine. [[Colin Pitchfork]] je identifikovan i osuđen za ubistvo nakon što su uzorci uzeti od njega odgovarali uzorcima [[spermatozoid]]a uzetih od dvije mrtve djevojke. Forenzičku nauku podstiču brojna domaća i međunarodna tijela koja su stečena u forenzičkoj nauci, uključujući Ovlašteno društvo forenzičkih nauka (Chartered Society of Forensic Sciences),<ref>[http://www.csofs.org] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160609094436/http://www.csofs.org/|date=9. 6. 2016}}</ref> (osnovano 1959.), tada poznato kao Forensic Science Society, izdavač ''Science & Justice'';<ref>{{cite web |url=http://www.csofs.org/publications |title=Chartered Society of Forensic Sciences Publications |access-date=3. 6. 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160615161534/http://www.csofs.org/Publications |archive-date=15. 6. 2016 }}</ref> Američku akademiju forenzičkih nauka (American Academy of Forensic Sciences) (osnovanu 1948.), izdavača ''Journal of Forensic Sciences'';<ref>[http://www.aafs.org/journal-forensic-sciences ''Journal of Forensic Sciences''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101123140138/http://www.aafs.org/journal-forensic-sciences |date=23. 11. 2010 }}</ref> Kanadsko društvo forenzičkih nauka (Canadian Society of Forensic Science) (osnovano 1953.), izdavače ''Journal of the Canadian Society of Forensic Science'', the British Academy of Forensic Sciences<ref>{{cite web|url=http://www.bafs.org.uk/cgi-bin/dispatch.cgi/|title=The British Academy of Forensic Sciences|access-date=26. 6. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150627092734/http://www.bafs.org.uk/cgi-bin/dispatch.cgi/|archive-date=27. 6. 2015}}</ref> (osnovan 1960), izdavače ''Medicine, Science and the Law'';<ref>{{cite web|url=http://www.bafs.org.uk/cgi-bin/dispatch.cgi/journal|title=Medicine, Science and the Law|access-date=26. 6. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150627111139/http://www.bafs.org.uk/cgi-bin/dispatch.cgi/journal|archive-date=27. 6. 2015}}</ref> Australian Academy of Forensic Sciences (osnovana 1967.), izdavače ''Australian Journal of Forensic Sciences'' i European Network of Forensic Science Institutes (osnovana 1995.). === 21. stoljeće === U protekle dvije decenije dokumentovanje forenzičkih scena postalo je efikasnije. Forenzičari su počeli da koriste [[laser]]ske skenere, [[dron]]ove i fotogrametriju kako bi dobili 3D oblake tačaka nesreća ili mjesta zločina. Rekonstrukcija mjesta nesreće na autoputu korištenjem dronova podrazumijeva vrijeme prikupljanja podataka od samo 10–20 minuta i može se izvesti bez zaustavljanja saobraćaja. Rezultati nisu samo tačni, u centimetrima, da bi se mjerenja predstavila na sudu, već ih je i lahko digitalno sačuvati na duži rok.<ref>{{Cite news|url=http://www.isasi.org/Documents/Hawkins%20-%20Using%20a%20drone%20and%20photogrammetry%20software%20V4%20(PAPER).pdf|title=Using a Drone and Photogrammetry Software to Create Orthomosaic Images and 3D Models of Aircraft Accident Sites|last=Hawkins|first=Stuart|date=novembar 2016|work=UK AAIB|access-date=4. 2. 2017|via=International Society of Air Safety Investigators|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170113120441/http://www.isasi.org/Documents/Hawkins%20-%20Using%20a%20drone%20and%20photogrammetry%20software%20V4%20(PAPER).pdf|archive-date=13. 1. 2017}}</ref> Sada, u 21. stoljeću, veliki dio budućnosti forenzičke nauke je predmet rasprave. [[Nacionalni institut za standarde i tehnologiju]] (NIST) ponudio je zajednici neke smjernice na kojima bi nauka trebala graditi. NIST preporučuje da forenzička nauka preispita svoj sistem. Ako se lokalne laboratorije pridržavaju ovih smjernica, forenzika 21. stoljeća će se dramatično razlikovati od onoga što je bila do sada. Jedan od novijih dodataka NIST-a je dokument pod nazivom NISTIR-7941, pod naslovom "Laboratorije forenzičke nauke: Priručnik za planiranje, projektovanje, izgradnju i preseljenje objekata". Priručnik pruža jasan plan za pristup forenzičkoj nauci. Detalji uključuju čak i profile osoblja koje treba zaposliti za određene pozicije.<ref>"National Institute of Standards and Technology" group="Scientist in Practice">{{cite web |last1=Aguilar |first1=James |title=Forensic Science Laboratories: Handbook for Facility Planning, Design, Construction, and Relocation |url=https://nvlpubs.nist.gov/nistpubs/ir/2013/NIST.IR.7941.pdf |website=nvlpubs.nist.gov/nistpubs/ir/2013/NIST.IR.7941.pdf |publisher=National Institute of Standards and Technology |access-date=15. 4. 2019 |ref=68}}</ref> ==Potpodjela== [[slika:US Army CID agents at crime scene.jpg|thumb| Agenti [[Odjel za kriminalističke istrage vojske Sjedinjenih Država]] istražuju mjesto zločina.]] [[slika:England-forensic2.jpg|thumb|Policijska forenzička istraga u [[Ashton-under-Lyne]], Engleska, koristeći šator za zaštitu mjesta zločina]] * [[Forenzika umjetnosti]] odnosi se na slučajeve autentifikacije umjetnosti kako bi pomogao u istraživanju autentičnosti djela. Metodi autentifikacije umjetnina koriste se za otkrivanje i identifikaciju krivotvorenja, falsifikovanja i kopiranja umjetničkih djela, npr. slike. * [[Analiza uzorka mrlja od krvi]] je naučno ispitivanje uzoraka prskanja krvi pronađenih na mjestu zločina kako bi se rekonstruirali događaji zločina. * [[Uporedna forenzika]] je primjena tehnika vizuelnog poređenja za provjeru sličnosti fizičkih dokaza. Ovo uključuje analizu otiska prsta, analizu tragova alata i balističku analizu. * [[Računarska forenzika]] se bavi razvojem algoritama i softvera za pomoć forenzičkom ispitivanju. * [[Kriminalistika]] je primjena različitih nauka da se odgovori na pitanja koja se odnose na ispitivanje i poređenje [[forenzička genetika|bioloških dokaza]], [[dokaz u tragovima|dokaza u tragovima]], dokaza o utiscima (kao što je [[otisak prsta]], [[Forenzički dokazi obuće|otisci obuće]], i [[Forenzički dokazi gazećeg sloja|tragovi guma]]), [[kontrolirana supstanca]], [[balistika]], ispitivanje vatrenog oružja i tragova alata i drugi dokazi u krivičnim istragama. U tipskiim okolnostima, dokazi se obrađuju u [[kriminalistika|laboratoriji za kriminal]]. * [[Digitalna forenzika]] je primjena dokazanih naučnih metoda i tehnika u cilju povratka podataka sa elektronskih/digitalnih medija. Stručnjaci za digitalnu forenziku rade na terenu kao iu laboratoriji. * [[Analiza otiska uha]] se koristi kao sredstvo forenzičke identifikacije namijenjeno kao identifikacijski alat sličan otisku prsta. Otisak uha je dvodimenzionalna reprodukcija dijelova vanjskog uha koji su dodirnuli određenu površinu (najčešće heliks, antiheliks, tragus i antitragus). * [[Izborna forenzika]] je upotreba statistike za utvrđivanje da li su izborni rezultati normalni ili abnormalni. Također se koristi za ispitivanje i otkrivanje slučajeva koji se odnose na gerrymandering. * [[Forenzičko računovodstvo]] je proučavanje i tumačenje računovodstvenih dokaza, finansijskih izvještaja i to: bilansa stanja, bilansa uspjeha, izvještaja o novčanim tokovima. * [[Forenzička fotografija iz zraka]] je proučavanje i tumačenje dokaza iz aerofotografije. * [[Forenzička antropologija]] je primjena [[bioantropologija|fizičke antropologije]] u pravnom okruženju, obično za [[Forenzička rekonstrukcija lica|oporavak i identifikaciju]] [[skeletizacija (forenzika)|skeletiziranih]] ljudskih ostataka. * [[Forenzička arheologija]] je primjena kombinacije [[arheologija|arheoloških]] tehnika i forenzičke nauke, tipski u provođenju zakona. * [[Forenzička astronomija]] koristi metode iz [[astronomija|astronomije]] za određivanje prošlih nebeskih sazvežđa u forenzičke svrhe. * [[Forenzička botanika]] je proučavanje biljnog svijeta kako bi se dobile informacije o mogućim zločinima. * [[Forenzička hemija]] je proučavanje otkrivanja i identifikacije [[zabranjene droge]], ubrzivača koji se koriste u slučajevima [[paljevina]], [[eksploziv]]a i [[pucnjava|ostatka pucnjave]]. * [[dermatoglifika|Forenzička daktiloskopija]] je proučavanje otiska prstiju. * Forenzičko ispitivanje dokumenta ili [[ispitivanje upitnog dokumenta]] odgovara na pitanja o spornom dokumentu koristeći različite naučne procese i metode. Mnoga ispitivanja uključuju poređenje ispitivanog dokumenta ili komponenti dokumenta sa skupom poznatih standarda. Najčešći tip ispitivanja uključuje rukopis, pri čemu ispitivač pokušava da odgovori na zabrinutost u vezi sa potencijalnim autorstvom. * [[DNK profiliranje|Forenzička DNK analiza]] koristi prednost jedinstvenosti DNK pojedinca da odgovori na forenzička pitanja kao što su [[DNK testiranje očinstva|testiranje očinstva/materinstva]] i postavljanje osumnjičenog na mjesto zločina, npr. u [[silovanje|istrazi silovanja]]. * [[Forenzičko inženjerstvo]] je naučno ispitivanje i analiza struktura i proizvoda u vezi s njihovim kvarom ili uzrokom oštećenja. * [[Forenzička entomologija]] bavi se ispitivanjem [[insekti|insekata]] u, na i oko ljudskih ostataka kako bi se pomoglo u određivanju vremena ili lokacije smrti. Također je moguće utvrditi da li je tijelo premješteno nakon smrti pomoću entomologije. * [[Forenzička geologija]] se bavi tragova dokaza u obliku tla, [[mineral]]a i [[nafta|nafte]]. * Forenzička geomorfologija je proučavanje površine [[tlo|tla]] radi traženja potencijalne lokacije(a) zakopanog(ih) objekta(a).<ref>{{cite journal|year=2014 |last1=Ruffell |first1=A |last2=McKinley |first2=J |title=Forensic geomorphology |volume=206 |pages=14–22| journal=Geomorphology |url=http://pure.qub.ac.uk/portal/files/15818973/Forensic_geomorphology_V3jmk_1_.pdf |bibcode=2014Geomo.206...14R |doi=10.1016/j.geomorph.2013.12.020 }}</ref> * [[Forenzička geofizika]] je primjena [[geofizika|geofizičkih]] tehnika kao što je [[radar]] za otkrivanje objekata skrivenih pod zemljom <ref>{{cite journal|year=2012 |last1=Pringle |first1=JK |last2=Ruffell |first2=A |last3=Jervis |first3=JR |last4=Donnelly |first4=L |last5=McKinley |first5=J |last6=Hansen |first6=J |last7=Morgan |first7=R |last8=Pirrie |first8=D |last9=Harrison |first9=M |title=The use of geoscience methods for terrestrial forensic searches |volume=114 |issue=1–2 |pages=108–123 |journal=Earth-Science Reviews|url=http://eprints.keele.ac.uk/788/ |bibcode=2012ESRv..114..108P |doi=10.1016/j.earscirev.2012.05.006 }}</ref> or underwater.<ref>{{cite journal | doi=10.1016/j.scijus.2009.09.001 |year=2010 |last1=Parker |first1=R |last2=Ruffell |first2=A |last3=Hughes |first3=D |last4=Pringle |first4=JK |title=Geophysics and the search of freshwater bodies: A review |volume=50 |issue=3 |pages=141–149|journal=Science & Justice|pmid=20709275 }}</ref> * [[Forenzička inteligencija]], proces počinje prikupljanjem podataka i završava se integracijom rezultata u analizu krivičnih djela koja se istražuju.<ref>p.611 Jahankhani, Hamid; Watson, David Lilburn; Me, Gianluigi ''Handbook of Electronic Security and Digital Forensics'' World Scientific, 2009</ref> * [[Forenzički intervjui]] se provode koristeći nauku o profesionalnom korištenju stručnosti za obavljanje različitih istražnih razgovora sa žrtvama, svjedocima, osumnjičenima ili drugim izvorima kako bi se utvrdile činjenice u vezi sa sumnjama, navodima ili specifičnim incidentima u okruženju javnog ili privatnog sektora . * [[Forenzička histopatologija]] je primjena histoloških tehnika i ispitivanja u praksi sudske patologije. * [[Forenzička limnologija]] je analiza dokaza prikupljenih sa mjesta zločina u ili oko izvora [[slatke vode]]. Ispitivanje bioloških organizama, posebno [[dijatomeja]], može biti korisno u povezivanju osumnjičenih sa žrtvama. * [[Forenzička lingvistika]] bavi se pitanjima u pravnom sistemu koja zahtijevaju lingvističku ekspertizu. * [[Forenzička meteorologija]] je specifična analiza prošlih vremenskih uslova za tačku gubitka. * [[Forenzička mikrobiologija]] je proučavanje [[nekrobiom]]a. * [[Sudsko-medicinska medicinska sestra]] je primjena njegovateljske znanosti na zločine zlostavljanja, poput zlostavljanja djece ili seksualnog zlostavljanja. Kategorizacija rana i trauma, prikupljanje tjelesnih tekućina i emocionalna podrška neke su od dužnosti forenzičkih sestara. * [[Forenzička odontologija]] je studija o jedinstvenosti denticije, poznatija kao proučavanje zuba. * [[Forenzička optometrija]] je proučavanje naočara i drugih pomagala koje se odnose na mjesta zločina i krivične istrage. * [[Sudska patologija]] je polje u kojem se primjenjuju principi [[medicina|medicine]] i [[patologija|patologije]] za utvrđivanje uzroka smrti ili povrede u kontekstu pravne istrage. * [[Forenzička podijatrija]] je primjena proučavanja otiska [[stopala]] ili obuće i njihovih tragova za analizu mjesta zločina i utvrđivanje ličnog identiteta u forenzičkim pregledima. * [[Sudska psihijatrija]] je specijalizovana grana [[psihijatrije]] primenjena i zasnovana na naučnoj [[kriminologija|kriminologiji]]. * [[Forenzička psihologija]] je proučavanje uma pojedinca, koristeći forenzičke metode. Obično određuje okolnosti koje stoje iza [[ponasšanje|ponašanja]] kriminalaca. * [[Forenzička seizmologija]] je proučavanje tehnika za razlikovanje seizmičkih signala generiranih podzemnim nuklearnim eksplozijama od onih koje stvaraju zemljotresi. * [[Forenzička serologija]] je proučavanje tjelesnih tekućina.<ref>{{cite web |url=http://www.forensic-medecine.info/forensic-serology.html |title=Forensic serology |publisher=Forensic-medecine.info |access-date=8. 6. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506005516/http://www.forensic-medecine.info/forensic-serology.html |archive-date=6. 5. 2010 }}</ref> * [[Forenzički socijalni rad]] je specijalistička studija teorija [[socijalnog rada]] i njihove primjene na kliničko, krivično pravosuđe ili [[psihijatrijsko]] okruženje. Praktičari forenzičkog socijalnog rada koji su povezani sa [[sistemom krivičnog pravosuđa]] često se nazivaju društvenim supervizorima, dok ostali koriste zamjenjive titule [[forenzički socijalni radnik]], [[odobreni stručnjak za mentalno zdravlje]] ili forenzički praktičari i provode specijalističke procjene rizika, planiranje njege i djelovati kao službenik suda. * [[Forenzička toksikologija]] je studija o uticaju [[Teških i lakih droga|droga]] i [[otrova]] na/u ljudskom tijelu. * [[Forenzička video analiza]] je naučno ispitivanje, poređenje i evaluacija videa u pravnim stvarima. * [[Forenzika mobilnih uređaja]] je naučno ispitivanje i procjena dokaza pronađenih u mobilnim [[telefon]]ima, npr. Historija poziva i izbrisani SMS, a uključuje i forenziku SIM kartice. * [[Dokazi u tragovima]] analiza je analiza i poređenje tragova dokaza uključujući [[staklo]], boju, [[vlakna]] i [[kosa|kosu]](npr. korištenjem [[sprektroskopija|mikro-spektrofotometrije]]). * [[Forenzička nauka o divljim životinjama]] primjenjuje niz naučnih disciplina na pravne slučajeve koji uključuju neljudske biološke dokaze, za rješavanje zločina kao što su [[krivolov]], [[zlostavljanje životinja]] i trgovina ugroženim vrstama. == Upitne tehnike == Neke forenzičke tehnike, za koje se vjerovalo da su bile znanstveno utemeljene u vrijeme kada su korištene, kasnije su se ispostavilo da imaju mnogo manje naučne vrijednosti ili nikakve.<ref>{{cite journal |journal=Annual Review of Law and Social Science |volume=4 |pages=149–171 |doi=10.1146/annurev.lawsocsci.4.110707.172303 |first1=Michael J. |last1=Saks |first2=David L. |last2=Faigman |year=2008 |title= Failed forensics: how forensic science lost its way and how it might yet find it|url=https://repository.uchastings.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2312&context=faculty_scholarship }}</ref> Neke takve tehnike uključuju: * [[Komparativna analiza olova od metka]] koju je koristio je FBI više od četiri decenije, počevši od [[John F. Kennedy|ubistva Johna F. Kennedija]] 1963. godine. Teorija je bila da svaka serija [[municija|municije]] sadrži hemikalije sastav toliko jasan da se metak može pratiti do određene serije ili čak do određene kutije. Interne studije i vanjska studija Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Država otkrile su da je tehnika nepouzdana zbog nepravilne interpretacije, a FBI je odustao od testa 2005..<ref>{{cite news|url= https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/11/17/AR2007111701681.html|title= FBI's Forensic Test Full of Holes|first= John|last= Solomon|newspaper= [[The Washington Post]]|page= A1|date= 18. 11. 2007|access-date= 5. 3. 2008|url-status= live|archive-url= https://web.archive.org/web/20080725232846/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/11/17/AR2007111701681.html|archive-date= 25. 7. 2008}}</ref> * [[Forenzička stomatologija]] našla se na udaru kritika: u najmanje tri slučaja dokazi o tragovima ugriza su korišteni da se osude ljudi za ubistvo koji su kasnije oslobođeni DNK dokazima.<ref>{{cite AV media | people=Ross Williams, Roger (Director) | date=15. 4. 2020 | title=The Innocence Files | medium= television show |language= en | publisher=Netflix}}</ref> Studija iz 1999. koju je proveo član Američkog odbora za forenzičku odontologiju otkrila je stopu lažnih identifikacija od 63 posto i često se spominje u online vijestima i web stranicama zavjere.<ref>{{cite news|url= https://www.nytimes.com/2007/01/28/weekinreview/28santos.html|title= Evidence From Bite Marks, It Turns Out, Is Not So Elementary|first= Fernanda|last= Santos|work= [[The New York Times]]|date= 28. 1. 2007|access-date= 5. 3. 2008|url-status= live|archive-url= https://web.archive.org/web/20110410011523/http://www.nytimes.com/2007/01/28/weekinreview/28santos.html|archive-date= 10. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite news|url= http://www.chicagotribune.com/news/specials/chi-0411290148nov29,1,2796064.story |title= Bite-mark verdict faces new scrutiny|first= Flynn|last= McRoberts|work= Chicago Tribune|date= 29. 11. 2004|access-date= 5. 3. 2008}}</ref> Studija je zasnovana na neformalnoj radionici tokom sastanka ABFO, koji mnogi članovi nisu smatrali validnim naučnim okruženjem.<ref>{{cite news|url= http://www.chicagotribune.com/news/watchdog/chi-041019forensics-story.html#page=1|title= From the start, a faulty science|first= Flynn|last= McRoberts|work= Chicago Tribune|date= 19. 10. 2004|access-date= 26. 8. 2014|url-status= live|archive-url= https://web.archive.org/web/20151210205925/http://www.chicagotribune.com/news/watchdog/chi-041019forensics-story.html#page=1|archive-date= 10. 12. 2015}}</ref> * Do kasnih 2000-ih, naučnici su bili u mogućnosti da pokažu da je moguće fabrikovati DNK dokaze, čime su "podrivali kredibilitet onoga što se smatra zlatnim standardom dokaza u krivičnim predmetima".<ref name=Pollack>Pollack, Andrew (17 August 2009). [https://www.nytimes.com/2009/08/18/science/18dna.html " DNA Evidence Can Be Fabricated, Scientists Show"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170206035557/http://www.nytimes.com/2009/08/18/science/18dna.html |date=6. 2. 2017 }}. ''The New York Times''.</ref> == Nauka o sudskim sporovima == „Nauka o sudskim sporovima“ opisuje analizu ili podatke razvijene ili proizvedene „izričito“ za upotrebu u suđenju u odnosu na one proizvedene u toku nezavisnog istraživanja. Ovu razliku je napravio Apelacioni sud Sjedinjenih Država za deveti okrug, prilikom ocjenjivanja prihvatljivosti vještaka.<ref>{{cite news |url= http://www.sciencenews.org/articles/20080119/bob10.asp|title= Judging Science|work= [[Science News]]|first= Janet|last= Raloff |page= 42 (Vol. 173, No. 3)|date= 19. 1. 2008|access-date= 5. 3. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080228014925/http://www.sciencenews.org/articles/20080119/bob10.asp <!-- Bot retrieved archive --> |archive-date = 28. 2. 2008}}</ref> Ovo koristi [[demonstrativni dokaz]], koji je dokaz stvoren u pripremi suđenja od strane [[advokat]]a ili [[paralegalnost|paralegalista]]. ==Demografija== U Sjedinjenim Državama ima preko 17.200 forenzičkih tehničara, od datuma 2019.<ref>"Forensic Science." ''U.S. Bureau of Labor Statistics''. U.S. Bureau of Labor Statistics, 22 February 2021. Web.</ref> ==Uticaj medija== Istražitelji mjesta zločina iz stvarnog života i forenzičari upozoravaju da popularne televizijske emisije ne daju realističnu sliku posla, često izobličujući njegovu prirodu i preuveličavajući lahkoću, brzinu, djelotvornost, dramatiku, glamur, utjecaj i nivo konfora njihovog posla —koje opisuju kao daleko svakodnevnije, zamornije i dosadnije.<ref name="how_accurate">Flavin, Brianna (quoting Brian McKenna, retired police Lieutenant and Crime Scene Investigator), [http://www.rasmussen.edu/degrees/justice-studies/blog/crime-show-myths-debunked-forensic-experts-tell-what-life-is-real/ "How Accurate are Crime Shows on TV? Debunking 7 Common Myths,"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170531013821/http://www.rasmussen.edu/degrees/justice-studies/blog/crime-show-myths-debunked-forensic-experts-tell-what-life-is-real/ |date=31. 5. 2017 }} 7 February 2017, ''Blog,'' School of Justice Studies, Rasmussen College, Inc., Oak Brook, IL, retrieved 31 May 2017</ref><ref name="accurate_psu">Stanton, Dawn (quoting Robert Shaler, Ph.D., prof. of biochemistry and molecular biology, dir., forensic science program, Pennsylvania State University formerly at Pittsburgh Crime Laboratory, New York City Office of Chief Medical Examiner, and Lifecodes Corp (nation's first forensic DNA laboratory)), [http://news.psu.edu/story/141207/2009/11/10/research/probing-question-forensic-science-tv-accurate "Probing Question: Is forensic science on TV accurate?,"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161206154407/http://news.psu.edu/story/141207/2009/11/10/research/probing-question-forensic-science-tv-accurate |date=6. 12. 2016 }} 10 November 2009, Eberly College of Science, Pennsylvania State University, retrieved 31 May 2017</ref> Neki tvrde da su ove moderne TV emisije promijenile očekivanja pojedinaca o forenzičkoj nauci, ponekad nerealno – uticaj koji se naziva "[[CSI efekt]]".<ref>{{Cite journal| last1 = Holmgren| first1 = Janne A. | last2 = Fordham| first2 = Judith| title = The CSI Effect and the Canadian and the Australian Jury| journal = Journal of Forensic Sciences |volume = 56|issue = S1|pages = S63–S71 |date=januar 2011| doi = 10.1111/j.1556-4029.2010.01621.x| pmid = 21155799 | s2cid = 21221066 }}</ref><ref name="alldredge">Alldredge, John [http://scholarworks.sjsu.edu/themis/vol3/iss1/6 "The 'CSI Effect' and Its Potential Impact on Juror Decisions,"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160902080912/http://scholarworks.sjsu.edu/themis/vol3/iss1/6/ |date=2. 9. 2016 }} (2015) ''Themis: Research Journal of Justice Studies and Forensic Science'': Vol. 3: Iss. 1, Article 6., retrieved 31 May 2017</ref> Nadalje, istraživanje je sugeriralo da pogrešna percepcija javnosti o kriminalističkoj forenzici može stvoriti, u umu [[porotnik]]a, nerealna očekivanja od forenzičkih dokaza—koje očekuju da vide prije nego što osude—implicitno pristrastujući porotnika prema optuženom. Pozivajući se na "CSI efekt", najmanje jedan istraživač je predložio da se porotnici pregledaju na osnovu njihovog nivoa uticaja od takvih TV programa.<ref name="alldredge"/> == Također pogledajte== {{Portal|Pravo|Nauka}} * [[Balistički otisak prsta]] * [[Analiza uzorka mrlja od krvi]] * [[Kompjuterska forenzika]] * [[Računarska forenzika]] * [[Kriminal]] * [[Nauka o kriminalu]] * [[Wilfrid Derome]], osnivač prve forenzičke [[laboratorije]] u Sjevernoj Americi (1914.) * [[Diplomatika]] (forenzička paleografija) * [[Epigenetika u forenzičkoj nauci]] * [[Pakovanje dokaza]] * [[Otisci prstiju]] * [[Forenzičko računovodstvo]] * [[Forenzička animacija]] * [[Forenzička antropologija]] * [[Forenzička biologija]] * [[Forenzička hemija]] * [[Forenzička ekonomija]] * [[Forenzički inženjering]] * [[Forenzička entomologija]] * [[Forenzička rekonstrukcija lica]] * [[Forenzička genetika]] * [[Forenzička identifikacija]] * [[Forenzička lingvistika]] * [[Forenzički inženjering materijala]] * [[Forenzička fotografija]] * [[Forenzičko polimerno inženjerstvo]] * [[Forenzičko profiliranje]] * [[Forenzička psihijatrija]] * [[Forenzička psihologija]] * [[Forenzička seizmologija]] * [[Forenzički socijalni rad]] * [[Forenzička video analiza]] * [[Otisci rukavica]] * [[Historija forenzičke fotografije]] * [[Sherlock Holmes]] * [[Međunarodno udruženje za identifikaciju]] * [[Edmond Locard]], osnivač prve forenzičke [[laboratorije]] u svijetu (1910.) * [[Pomorska forenzika]] * [[Profiliranje počinitelja]] * [[Okvir forenzičke nauke]] * [[Upitni pregled dokumenta]] * [[Archibald Reiss]], osnivač prve forenzičke škole na svijetu na [[Univerzitet u Lozani]] (1909.) * [[Retrospektivna dijagnoza]] * [[RSID (forenzički)|RSID]] * [[Scene kriminalnog službenika]] * [[Trag klizanja]] * [[Dokazi u tragovima]] * [[Profiliranje (informatika)]] * [[Forenzička nauka o divljim životinjama]] ==Reference== {{refspisak}} == Dopunska literatura == {{Refbegin|30em}} * [http://www.anilaggrawal.com/ij/indexpapers.html Anil Aggrawal's Internet Journal of Forensic Medicine and Toxicology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190610010720/http://anilaggrawal.com/ij/indexpapers.html |date=10. 6. 2019 }}. * Forensic Magazine – [http://www.forensicmag.com Forensicmag.com]. * [https://web.archive.org/web/20110222013558/http://www2.fbi.gov/hq/lab/fsc/current/index.htm Forensic Science Communications], an open access journal of the [[FBI]]. * [http://www.elsevier.com/wps/find/journaldescription.cws_home/505512/description#description Forensic sciences international] – An international journal dedicated to the applications of medicine and science in the administration of justice – {{ISSN|0379-0738}} – Elsevier * [http://www.igi-global.com/journals/details.asp?ID=7828&v=callForPapers International Journal of Digital Crime and Forensics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090904063537/http://www.igi-global.com/journals/details.asp?ID=7828&v=callForPapers |date=4. 9. 2009 }} * [https://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/real-csi/ "The Real CSI"], PBS Frontline (U.S. TV series), 17 April 2012. * Baden, Michael; Roach, Marion. ''Dead Reckoning: The New Science of Catching Killers'', Simon & Schuster, 2001. {{ISBN|0-684-86758-3}}. * Bartos, Leah, [https://www.propublica.org/article/no-forensic-background-no-problem "No Forensic Background? No Problem"], ''ProPublica'', 17 April 2012. * Guatelli-Steinberg, Debbie; Mitchell, John C. [http://www.struers.com/default.asp?doc_id=404 Structure Magazine no. 40, "RepliSet: High Resolution Impressions of the Teeth of Human Ancestors"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081122214715/http://www.struers.com/default.asp?doc_id=404 |date=22. 11. 2008 }}. * {{cite book |author1=Haag, Michael G. |author2=Haag, Lucien C. | title=Shooting Incident Reconstruction: Second Edition | location=New York | publisher=Academic Press | year=2011 | isbn=978-0-12-382241-3}} * Holt, Cynthia. [https://web.archive.org/web/20061031175558/https://lu.com/showbook.cfm?isbn=9781591582212 ''Guide to Information Sources in the Forensic Sciences''] Libraries Unlimited, 2006. {{ISBN|1-59158-221-0}}. * Jamieson, Allan; Moenssens, Andre (eds). [http://ca.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0470018267,descCd-description.html ''Wiley Encyclopedia of Forensic Science'']{{Mrtav link}} John Wiley & Sons Ltd, 2009. {{ISBN|978-0-470-01826-2}}. [http://mrw.interscience.wiley.com/emrw/9780470061589/home/ Online version] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121211065812/http://mrw.interscience.wiley.com/emrw/9780470061589/home/ |date=11. 12. 2012 }}. * Kind, Stuart; Overman, Michael. ''Science Against Crime'' Doubleday, 1972. {{ISBN|0-385-09249-0}}. * Lewis, Peter Rhys; Gagg Colin; Reynolds, Ken. ''Forensic Materials Engineering: Case Studies'' CRC Press, 2004. * Nickell, Joe; Fischer, John F. ''Crime Science: Methods of Forensic Detection'', University Press of Kentucky, 1999. {{ISBN|0-8131-2091-8}}. * Owen, D. (2000). ''Hidden Evidence: The Story of Forensic Science and how it Helped to Solve 40 of the World's Toughest Crimes'' Quintet Publishing, London. {{ISBN|1-86155-278-5}}. * Quinche, Nicolas, and Margot, Pierre, "Coulier, Paul-Jean (1824–1890): A precursor in the history of fingermark detection and their potential use for identifying their source (1863)", ''Journal of forensic identification'' (Californie), 60 (2), March–April 2010, pp.&nbsp;129–134. * Silverman, Mike; Thompson, Tony. ''Written in Blood: A History of Forensic Science''. 2014. * {{cite journal |author=Stanton G |title=Underwater Crime Scene Investigations (UCSI), a New Paradigm |editor=SF Norton |journal=Diving for Science... 2003. |volume=Proceedings of the American Academy of Underwater Sciences |issue=22nd annual Scientific Diving Symposium |year=2003 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/4762 |access-date=18. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110727224541/http://archive.rubicon-foundation.org/4762 |archive-date=27. 7. 2011 |url-status=dead }} * {{cite book |last=Starr |first=Douglas |title=The Killer of Little Shepherds: A True Crime Story and the Birth of Forensic Science |year=2011|isbn=978-0307279088}} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== <!-- ATTENTION! Please do not add links without discussion and consensus on the talk page. Undiscussed links will be removed. --> {{Commons category|Forensic science}} * {{curlie|Science/Science_in_Society/Forensic_Science/|Forensic Science}} * [http://www.crime-scene-investigator.net Forensic educational resources] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Forenzika| ]] [[Kategorija:Primijenjene nauke]] [[Kategorija:Kriminologija]] [[Kategorija:Heuristika]] [[Kategorija:Medicinski aspekti smrti]] [[Kategorija:Hromatografija]] 0liixi1ummupvxtmr0wbn5d84ej4kkz Neregularni rat 0 492850 3892056 3889780 2026-05-31T12:48:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3892056 wikitext text/x-wiki {{Rat}} '''Iregularni rat''' ('''IW'''), u općoj doktrini [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], definiran je kao "nasilna borba između državnih i nedržavnih aktera za legitimitet i utjecaj na relevantno stanovništvo." Koncepti povezani s neregularnim ratovanjem stariji su od samog pojma.<ref name="gates">{{Cite web |last=Gates |first=John M. |title=The U.S. Army and Irregular Warfare |url=http://www3.wooster.edu/History/jgates/book-contents.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090623141322/http://www.wooster.edu/History/jgates/book-contents.html |archive-date=23. 6. 2009 |access-date=20. 2. 2010 |website=College of Wooster}}</ref><ref>{{Cite web |last=Pelleriti |first=John A. |last2=Maloney |first2=Michael |last3=Cox |first3=David C. |last4=Sullivan |first4=Heather J. |last5=Piskura |first5=J. Eric |last6=Hawkins |first6=Montigo J. |date=2019 |title=The Insufficiency of U.S. Irregular Warfare Doctrine |url=https://ndupress.ndu.edu/Portals/68/Documents/jfq/jfq-93/jfq-93_104_110_Pelleriti-et-al.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202154750/https://ndupress.ndu.edu/Portals/68/Documents/jfq/jfq-93/jfq-93_104_110_Pelleriti-et-al.pdf |archive-date=2. 2. 2022 |publisher=Joint Force Quarterly}}</ref> Jedna od najranijih poznatih upotreba izraza ''neregularno ratovanje'' je u engleskom izdanju iz 1986. godine: "Moderno neregularno ratovanje u odbrambenoj politici i kao vojni fenomen" bivšeg [[nacizam|nacističkog]] oficira [[Friedrich August Freiherr von der Heydte|Friedricha Augusta Freiherra von der Heydtea]]. Originalno njemačko izdanje knjige iz 1972. nosi naslov "Der Moderne Kleinkrieg als Wehrpolitisches und Militarisches Phänomen". Njemačka riječ "Kleinkrieg" doslovno je prevedena kao "mali rat".<ref>{{Cite book |last=Moses |first=A. Dirk |url=https://books.google.com/books?id=P1KoR4vF3ysC&pg=PA206&lpg=PA206&dq=Kleinkrieg+%22Small+War%22&source=bl&ots=K4n_4koqOr&sig=edxYQjmQRaz1H3Z73IPzXkre_Ls&hl=en&ei=fEOYSjOpsfEGvf2BxgE&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2#v=onepage&q=Kleinkrieg%20%22Small%20War%22&f=false |title=German Intellectuals and the Nazi Past |date=2007 |publisher=Cambridge University Press |year=2007 |isbn=978-0-511-51190-5 |location=Cambridge |oclc=191719860}}</ref> Riječ "Irregular", korištena u naslovu engleskog prijevoda knjige, čini se da se odnosi na ne "regularne oružane snage" prema [[Treća ženevska konv encija|Trećoj ženevskoj konvenciji]]. Još jedna rana upotreba termina je u dokumentu [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] iz 1996. od Jeffreyja B. Whitea.<ref name="white">{{Cite web |last=White |first=Jeffrey B. |date=14. 4. 2007 |title=Some Thoughts on Irregular Warfare |url=https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/96unclass/iregular.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070613113746/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/csi-studies/studies/96unclass/iregular.htm |archive-date=13. 7. 2007 |website=[[CIA]]}}</ref> Glavni elementi razvoja [[vojna doktrina|vojne doktrine]] vezane za IW su napravljeni između 2004. i 2007.<ref>{{Cite web |date=2004 |title=The National Military Strategy of the United States of America |url=http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/ksil429.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610085546/http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/ksil429.pdf |archive-date=10. 6. 2007 |website=Strategic Studies Institute}}</ref> kao rezultat [[napad 11. Septembra|napada 11. septembra]] na [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref>{{Cite web |last=Miller |first=Frank A. |date=15. 3. 2006 |title=Irregular Warfare – Perhaps Not So "Irregular |url=http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/ksil429.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610085546/http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/ksil429.pdf |archive-date=10. 6. 2007 |website=Strategic Studies Institute}}</ref><ref>{{Cite web |date=septembar 2002 |title=The National Security Strategy of the United States of America |url=http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/national/nss-020920.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20031224183003/http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/national/nss-020920.pdf |archive-date=24. 12. 2003 |website=GlobalSecurity.org |publisher=United States National Security Council}}</ref> Ključni zagovornik IW unutar američkog Ministarstva odbrane je [[Michael G. Vickers]], bivši paravojni oficir u CIA-i.<ref>{{Cite web |last=Grant |first=Greg |date=7. 4. 2009 |title=The Man Behind Irregular Warfare Push: Mike Vickers |url=http://www.dodbuzz.com/2009/04/07/the-man-behind-irregular-warfare-push-mike-vickers |archive-url=https://web.archive.org/web/20090411113143/http://www.dodbuzz.com/2009/04/07/the-man-behind-irregular-warfare-push-mike-vickers |archive-date=11. 4. 2009 |website=DoDBuzz}}</ref> [[CIA|Cijino]] [[Odjeljenje za specijalne aktivnosti]] (SAD) je premijerna jedinica za neregularno ratovanje, kako za stvaranje tako i za borbu protiv neregularnih ratnih jedinica.<ref>{{Cite book |last=Southworth |first=Samuel A. |url=https://www.worldcat.org/oclc/49594086 |title=U.S. Special Forces : A Guide to America's Special Operations Units : The World's Most Elite Fighting Force |last2=Tanner |first2=Stephen |date=2002 |publisher=Da Capo Press |year=2002 |isbn=978-0-306-81165-4 |edition=1st |location=Cambridge, MA |oclc=49594086}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/covers/1101030203/|archive-url=https://web.archive.org/web/20030201095351/http://www.time.com/time/covers/1101030203/|url-status=dead|archive-date=1. 2. 2003|title=Waller, Douglas, "The CIA Secret Army", Time Inc., 3 February 2003|website=time.com}}</ref><ref>Stone, Kathryn & Williams, Anthony R., ''All Necessary Means: Employing CIA operatives in a Warfighting Role Alongside Special Operations Forces'', United States Army War College (USAWC), 7 April 2003</ref> Naprimjer, paravojni oficiri SAD-a stvorili su i vodili uspješne neregularne jedinice iz plemena Hmong tokom rata u [[Laos]]u 1960-ih.<ref>''Shooting at the Moon: The Story of America's Clandestine War in Laos'', Steerforth Press, {{ISBN|978-1-883642-36-5}}, 1996</ref> iz [[Sjeverne alijanse]] protiv [[Talibani|Talibana]] tokom rata u [[Afganistan]]u 2001.<ref>Bob Woodward, ''Bush at War'', Simon and Schuster, {{ISBN|0-7432-0473-5}}, 19 November 2002</ref> i od [[Kurdski narod|Kurda]] [[Pešmerg]]a protiv [[Ansar al-Islam]]a i snaga [[Sadam Husein|Sadama Husseina]] tokom rata u Iraku 2003.<ref>Tucker, Mike & Faddis, Charles, ''Operation Hotel California: The Clandestine War inside Iraq'', The Lyons Press, {{ISBN|978-1-59921-366-8}}, 2008</ref><ref>Woodward, Bob, ''Plan of Attack'', Simon and Schuster, {{ISBN|978-0-7432-5547-9}}, 2004</ref><ref>https://ndupress.ndu.edu/Portals/68/Documents/jfq/jfq-67/JFQ-67_32-39_Berger.pdf {{Bare URL PDF|date=mart 2022}}</ref> Neregularno ratovanje favorizuje indirektno ratovanje i pristupe [[asimetrično ratovanje|asimetričnom ratovanju]], iako može koristiti čitav niz vojnih i drugih sposobnosti, kako bi nagrizao moć, uticaj i volju protivnika. To je sama po sebi dugotrajna borba koja će testirati odlučnost [[država|države]] i njenih strateških partnera.<ref>"Irregular Warfare (IW) Joint Operating Concept (JOC)", Version 1.0, United States Department of Defense, 27 February 2009 [http://morsnet.pbwiki.com/f/MORS+IW+Mini-Symposium+TOR-final.pdf]</ref><ref>"US Irregular Warfare (IW) Analysis Workshop", Military Operations Research Society (MORS), 11 September 2007 [http://www.dtic.mil/futurejointwarfare/concepts/iw_joc1_0.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080903215524/http://www.dtic.mil/futurejointwarfare/concepts/iw_joc1_0.pdf |date=3. 9. 2008 }}</ref><ref name="dodd300007">"Irregular Warfare (IW)", DoD Directive 3000.07, United States Department of Defense, 1 December 2008 [https://web.archive.org/web/20090216140719/http://www.dtic.mil/whs/directives/corres/pdf/300007p.pdf]</ref><ref>"Quadrennial Roles & Missions (QRM) Review Report", United States Department of Defense, January 2009 [http://www.defenselink.mil/news/Jan2009/QRMFinalReport_v26Jan.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211221601/http://www.defenselink.mil/news/Jan2009/QRMFinalReport_v26Jan.pdf |date=11. 2. 2009 }}</ref><ref>"Irregular Warfare", Doctrine Document 2-3, United States Air Force, 1 August 2007 [https://web.archive.org/web/20090908204029/http://handle.dtic.mil/100.2/ADA471742]</ref> Razlika između regularnih i neregularnih snaga nije povezana sa pojmom "neregularno ratovanje". Izraz, neregularno ratovanje, uspostavljen je za razliku od "[[konvencionalno ratovanje|tradicionalno ratovanje]]" i "[[nekonvencionalno ratovanje]]", i da bi ga se razlikovalo kao takvo.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://www.jstor.org/stable/10.7249/mg668a.10|jstor = 10.7249/mg668a.10|chapter = Defining Irregular Warfare|last1 = Larson|first1 = Eric V.|last2 = Eaton|first2 = Derek|last3 = Nichiporuk|first3 = Brian|last4 = Szayna|first4 = Thomas S.|title = Assessing Irregular Warfare|year = 2008|pages = 7–18|publisher = RAND Corporation|isbn = 9780833043221}}</ref> U unosu u elektronski [[otvoreni pristup]] Priručnika vojnih nauka <ref>Sookermany A. (ed) (2020) Handbook of Military Sciences. Springer, Cham {{doi|10.1007/978-3-030-02866-4}}</ref> [[Nizozemska|Nizozemski]] vojni naučnik Martijn Kitzen istražuje Operacije u neregularnom ratovanju i temeljno znanje koje ove sukobe karakteriše kao nasilne borbe u koje su uključeni [[nedržavni akter|nedržavni]] akteri i države koje nastoje uspostaviti moć, kontrolu i legitimitet nad relevantnim stanovništvom.<ref>Kitzen M. (2020) Operations in Irregular Warfare. In: Sookermany A. (eds) Handbook of Military Sciences. p. 1-21. Springer, Cham {{doi|10.1007/978-3-030-02866-4_81-1}}</ref> U ovom poglavlju Kitzen daje pregled većeg dijela akademske literature koja pokriva ovu oblast.<ref>{{cite journal |url=https://www.researchgate.net/publication/274119190 |doi=10.5787/40-1-982 |via=[[ResearchGate]]|title=Western Military Culture and Counterinsurgency: An Ambiguous Reality |year=2012 |last1=Kitzen |first1=Martijn |journal=Scientia Militaria - South African Journal of Military Studies |volume=40 }}</ref> ==Ostale definicije== * IW je oblik ratovanja koji za cilj ima kredibilitet i/ili legitimitet relevantne političke vlasti s ciljem podrivanja ili podrške toj vlasti. IW favorizuje indirektne pristupe, iako može koristiti čitav niz vojnih i drugih sposobnosti da traži asimetrične pristupe kako bi nagrizao moć, utjecaj i volju protivnika.<ref>"Irregular Warfare Special Study," United States Joint Forces Command Joint Warfighting Center, 4 August 2006 [http://merln.ndu.edu/archive/digitalcollections/irregwarfarespecialstudy.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130214205752/http://merln.ndu.edu/archive/DigitalCollections/IrregWarfareSpecialStudy.pdf |date=14. 2. 2013 }}</ref> * IW se definiše kao nasilna borba između [[država|države]] i nedržavnih aktera za [[legitimnost]] i uticaj na relevantnu [[populacija|populaciju]](e) * IW uključuje sukobe u kojima neprijateljski borci nisu regularne vojne snage nacionalnih država.<ref>"Quadrennial Defense Review Report", United States Department of Defense, 6 February 2006 [http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/dod/qdr-2006-report.pdf]</ref> * IW je "rat među ljudima" za razliku od "industrijskog rata" (tj. redovnog rata).<ref>{{Cite web |url=http://rdsc.md.government.bg/BG/Activities/Publication/MilitaryLead/3-4-Benest.pdf |title=Benest, David, "British Leaders and Irregular Warfare," 29 August 2007 |access-date=31. 8. 2022 |archive-date=26. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226131731/http://rdsc.md.government.bg/BG/Activities/Publication/MilitaryLead/3-4-Benest.pdf |url-status=dead }}</ref> == Primjeri == Gotovo svi moderni ratovi uključuju barem neki element neregularnog ratovanja. Od vremena [[Napoleon]]a, otprilike 80% sukoba je bilo neregularne prirode. Međutim, može se smatrati da su sljedeći sukobi prikazani kao primjer neregularnog ratovanja:<ref name="gates"/><ref name="white"/> *[[Rat u Afganistanu (1978 – danas)|Afganistanski građanski rat]] *[[Alžirski rat]] *[[Ratovi američkih Indijanaca]] *[[Američki revolucionarni rat]]<ref group="nb">Prema definiciji "regularnih snaga", koja je došla mnogo nakon Američkog revolucionarnog rata ([[Američki revolucionarni rat|ARW]]), američke snage nisu ispunjavale sljedeće kriterije u svakom trenutku tokom [[Američki revolucionarni rat|ARW]]: * ima fiksni prepoznatljiv amblem koji je prepoznatljiv na daljinu * otvoreno nošenje oružja * vođenje operacija u skladu sa zakonima i običajima ratovanja. <br/> Bez obzira na to, u smislu modernog međunarodnog humanitarnog prava koje je također razvijeno mnogo kasnije od [[Američki revolucionarni rat|ARW]], američke snage su činile dio oružanih snaga strane u oružanom sukobu, ali nisu pripadale redovnoj strani te strane. snage (budući da [[Sjedinjene Američke Države]] nisu postojale i stoga nisu mogle imati regularne snage; američke snage su bile pobunjenik najmanje do 1776.) i djeluju na ili izvan njihove vlastite teritorije čak i ako je teritorija od interesa. Američke snage su postale regularne snage, ali se ne mogu smatrati regularnim snagama tokom čitavog perioda ARW-a. Naprimjer, američka [[zastava]] uspostavljena je (1777.) dvije godine nakon početka ARW-a (1775.). Također, postojale su velike razlike između američkih i britanskih snaga. Tek kada je [[Francuska]] počela da pomaže američkim snagama (1778.), razlika je počela da se sužava. Sukob tokom dispariteta se sigurno računa kao [[asimetrično ratovanje]]. Također, [[Bostonska čajanka]] (1773) se može posmatrati kao [[gerila|gerilska]] taktika. U najmanju ruku, dobar dio [[Američki revolucionarni rat|ARW]] treba računati kao IW, iako je cijeli ARW koji se računa kao IW kontroverzno. Međutim, pošto je više od 1/2 [[Američki revolucionarni rat|ARW]] vođeno kao [[Američki revolucionarni rat|ARW]], onda se smatra da ga je sigurno klasifikovati kao IW, iako su američke snage djelovali u svim pogledima kao regularne snage pred kraj sukoba.</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=mQCRNfiB1-EC&q=american+revolution+irregular+warfare&pg=PA15|title=The American Revolution 1774-1783|last=Marston|first=Daniel|publisher=Osprey Publishing|year=2002|isbn=978-1-84176-343-9}}{{Mrtav link}}</ref> *[[Arapska pobuna]] *[[Kineski građanski rat]] *[[Kubanska revolucija]] *[[Prvi čečenski rat]] *[[Prvi sudanski građanski rat]] *[[Rat u Iraku]] *[[Rat na Kosovu]] *[[Libanski građanski rat]] *[[Portugalski kolonijalni rat]] *[[Građanski rat u Ruandi]] *[[Drugi burski rat]] *[[Drugi čečenski rat]] *[[Drugi sudanski građanski rat]] *[[Somalijski građanski rat]] *[[Filipinsko-američki rat]] *[[Nevolje]] *[[Vijetnamski rat]] *[[Libijski građanski rat (2011)]] *[[Sirijski građanski rat]] *[[Irački građanski rat (2014–2017)]] *[[Drugi libijski građanski rat]] *[[Armenski građanski rat (2015 – danas)]] == Aktivnosti == Aktivnosti i vrste sukoba uključene u IW su: * [[Asimetrično ratovanje]] *[[Civilno-vojne operacije]] (CMO) *[[Kolonijalni rat]] *[[Strana unutrašnja odbrana]] (FID) *[[Gerilski rat]] (GW) * [[Pobuna]]/[[Protivpobuna]] (KOIN) *[[Opis provođenja zakona|Provođenje zakona]] aktivnosti usmjerene na suzbijanje neregularnih protivnika * Vojnoobavještajne i kontraobavještajne aktivnosti *[[Operacije stabilizacije, sigurnosti, tranzicije i rekonstrukcije]] (SSTRO) *[[Terorizam]]/[[Kontraterorizam]] * [[Transnacionalni kriminal|Transnacionalni]] [[kriminalne aktivnosti]] koje podržavaju ili održavaju IW: ** [[Trgovina narkoticima]] ** [[Nedozvoljena trgovina oružjem]] ** Ilegalne [[finansijske transakcije]] *[[Nekonvencionalno ratovanje]] (UW) Prema DoD-u, postoji pet osnovnih aktivnosti IW-a: * [[Pobuna|Protivpobunjeništvo]] (KOIN) * [[Kontraterorizam]] (CT) * [[Nekonvencionalno ratovanje]] (UW) * [[Strana unutrašnja odbrana]] (FID) * Stabilizacijske operacije (SO) == Modeliranje i simulacija == Kao rezultat Direktive DoD 3000.07,<ref name="dodd300007"/> [[Oružane snage Sjedinjenih Država]] proučavaju koncepte neregularnog ratovanja koristeći [[modeliranje i simulaciju]].<ref>"U. S. Army Enhancement of Irregular Warfare Modeling & Simulation", United States Army Modeling and Simulation Office, 24 February 2009 [http://www.ms.army.mil/current/IW%20Current%20Initiative.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161222175139/http://www.ms.army.mil/current/IW%20Current%20Initiative.pdf |date=22. 12. 2016 }}</ref><ref>"MORS Workshop Irregular Warfare (IW) II Analysis Workshop", Military Operations Research Society, 3–6 February 2009 [http://morsnet.pbworks.com/f/Carlucci+-+-+Phalanx+Article+Irregular+Warfare+Analysis+Workshop23Feb.pdf]</ref><ref>Cragg, Lt. Jennifer, "Behavior Studies May Improve Irregular Warfare Techniques", American Forces Press Service, 20 April 2009 [http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=53997] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422224515/http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=53997 |date=22. 4. 2009 }}</ref> == Ratne igre i vježbe == Bilo je nekoliko vojnih [[Vojna simulacija|ratnih igara]] i [[vojna vježb|vojnih vježbi]] povezanih s IW-om, uključujući: * Objedinjena akcija <ref>{{Cite web|url=http://www.citmo.net/library/Military%20Support%20to%20Unified%20Action%20-%20ROL%20Focus%20for%20Policing%20WS.ppt|title=Av免费在线观看,国产免费A∨在线播放,国产高清AV免费观看,AV免费在线观看|access-date=31. 8. 2022|archive-date=2. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702185457/http://www.citmo.net/library/Military%20Support%20to%20Unified%20Action%20-%20ROL%20Focus%20for%20Policing%20WS.ppt|url-status=dead}}</ref> * Objedinjena potraga <ref>{{cite web |url=https://unifiedquest.army.mil/ |title=Home |website=unifiedquest.army.mil |access-date=31. 8. 2022 |archive-date=22. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722183346/https://unifiedquest.army.mil/ |url-status=dead }}</ref> * January 2010 Tri-Service Maritime Workshop,<ref name=":0">{{Cite web|url=http://docplayer.net/7416736-Maritime-stability-operations.html|title=Maritime Stability Operations - PDF|website=docplayer.net|access-date=7. 9. 2017|archive-date=2. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220202154750/http://docplayer.net/7416736-Maritime-stability-operations.html|url-status=dead}}</ref> * Zajedničke ratne igre serije Irregular Warrior,<ref name=":0"/> * Serija ratnih igara Expeditionary Warrior,<ref name=":0"/> i * Igra pomorskih operacija stabilnosti iz decembra 2011. godine usmjerena je posebno na operacije stabilnosti u pomorskom domenu koje vodi Pomorska služba.<ref name=":0"/> ;Poznati učesnici * [[Che Guevara]] * [[François Géré]] * [[John R. M. Taylor]] * [[T. E. Lawrence]] * [[Robert Rogers' 28 "Rules of Ranging"]] == Zajedničke ratne igre serije Neregularni ratnik<ref name=":0"/>== * Serija ratnih igara Expeditionary Warrior,<ref name=":0" /> i * Igra pomorskih operacija stabilnosti iz decembra 2011. godine usmjerena je posebno na operacije stabilnosti u pomorskom domenu koje vodi Pomorska služba.<ref name=":0"/> == Također pogledajte== * [[Omjer civilnih žrtava]] * [[Endemski rat]] * [[četvrta generacija ratovanja]] * [[Haške konvencije (1899. i 1907.)]] * [[Informacijski rat]] * [[Neregularna vojska]] * [[Konflikt niskog intenziteta]] * [[Političko ratovanje]] * [[Psihološke operacije]] * [[Nevolje]] * [[Rat protiv terorizma]] * [[Rat protiv droga]] ==Napomene== <references group="nb"/> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wiktionary|Irregular Warfare}} * Military Art and Science Major - Irregular Warfare Specialty Track [http://www.usma.edu/dmi/irregular_warfare.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303175808/http://www.usma.edu/dmi/irregular_warfare.htm |date=3. 3. 2016 }} * Pincus, Walter, "Irregular Warfare, Both Future and Present," The Washington Post, 7 April 2008 [https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/04/06/AR2008040601841.html] * Phillips, Joan T., Fairchild, Muir S.,"Irregular Warfare", Maxwell Air Force Base March 2007 [http://www.au.af.mil/au/aul/bibs/irregular.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170501063515/http://www.au.af.mil/au/aul/bibs/irregular.htm |date=1. 5. 2017 }} * Gustafson, Michael, "Modern Irregular Warfare & Counterinsurgency", Swedish National Defence College, 2009 [http://www.kkrva.se/Artiklar/091/kkrvaht_1_2009_6.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100823164252/http://www.kkrva.se/Artiklar/091/kkrvaht_1_2009_6.pdf |date=23. 8. 2010 }} * Coons, Kenneth C. Jr., Harned, Glenn M., "Irregular Warfare is Warfare", Joint Force Quarterly, National Defense University, 2009 [http://www.ndu.edu/inss/Press/jfq_pages/editions/i52/20.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090109093002/http://www.ndu.edu/inss/Press/jfq_pages/editions/i52/20.pdf |date=9. 1. 2009 }} * Naval Postgraduate School (NPS) Center on Terrorism and Irregular Warfare (CTIW) [http://www.nps.edu/Academics/Centers/CTIW/] * United States Joint Forces Command (USJFCOM) Joint Irregular Warfare Center (JIWC) [http://www.jfcom.mil/about/abt_jiwc.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725001801/http://www.jfcom.mil/about/abt_jiwc.html |date=25. 7. 2011 }} * ''Armed Groups and Irregular Warfare; Adapting Professional Military Education'', Richard H. Shultz, Jr., Roy Godson, and Querine Hanlon (Washington, DC: National Strategy Information Center, 2009). [https://web.archive.org/web/20100725213733/http://www.strategycenter.org/publications/armedgroups] * Tomkins, Paul, [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo46811 Irregular Warfare: Annotated Bibliography.] Fort Bragg, NC: United States Army Special Operations Command, 2011. {{DEFAULTSORT:Irregular Warfare}} [[Kategorija:Ratovanje]] [[Kategorija:Vojne doktrine]] [[Kategorija:Ratovanje po tipu]] [[Kategorija:Vojna nauka]] [[Kategorija:Taktike gerilskog ratovanja]] 94tm69fryr9e984qgkxdp3n96tavamb Hegemonija 0 493839 3892011 3889826 2026-05-31T12:09:48Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892011 wikitext text/x-wiki '''Hegemonija''' ([[starogrčki|grč.]] ἡγεμονία = ''hegemonia'' = predvođenje, zapovjedništvo), u politici, općenito prevlast, je temin kojim se označava nadmoćnost, civilno i vojno vodstvo, politička dominacija. U [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]], politička prevlast i vojno vođstvo pojedinih, jačih polisa u savezima polisa (hegemonija. [[Sparta|Sparte]] u [[Peloponez|Peloponeskom]] i [[Atena|Atene]] u [[Delski savez|Delskom]] ili [[Atika|Atičkom savezu]]). U suvremenoj politici hegemonija je izraz za prevlast neke države ili nacije na političkom, ekonomskom ili kulturnom polju. U [[federacija]]ma, formalnim zajednicama država, hegemonija označava vodstvo, prevlast brojnije, jače nacije ili države nad drugim [[nacija]]ma i [[država]]ma. Pojam hegemonije uključuje premoć i dominaciju velikih država (velikih sila) koja uvjetuje ponašanje drugih, manjih država. Prevlast velikih država temelji se na njihovu geostrateškom i geopolitičkom položaju, broju stanovnika te posebno na ekonomskoj i vojnoj snazi. Suvremena politička misao pojave ideološke dominacije, [[rasizam|rasizma]] i [[šovinizam|šovinizma]] smatra posljedicama izrazite neravnopravnosti koju održava hegemonijski odnos.<ref>{{cite book|chapter=Hegemony|year=2019|work=OREIS |publisher =Oxford University Press and International Studies Association, LLC |doi=10.1093/acrefore/9780190846626.013.509|url=https://oxfordre.com/internationalstudies/view/10.1093/acrefore/9780190846626.001.0001/acrefore-9780190846626-e-509|title=Oxford Research Encyclopedia of International Studies|last1=Schenoni|first1=Luis L.|isbn=9780190846626}}</ref><ref>{{cite web|title=Hegemony|year=2014|work=Oxford Advanced American Dictionary |publisher=Dictionary.com, LLC|url=http://oaadonline.oxfordlearnersdictionaries.com/dictionary/hegemony|access-date=1. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140203070750/http://oaadonline.oxfordlearnersdictionaries.com/dictionary/hegemony|archive-date=3. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> [[slika:362BCThebanHegemony.png|thumb|right|300px|[[Drevna Grčka]] pod hegemonijom [[Teba|Tebe]], 371–362 p. n. e.]] U [[Antička Grčka|Staroj Grčkoj]] (oko 8. – oko 6. godine p. n. e.), hegemonija je označavala političko-vojnu dominaciju ''hegemona'' [[grad-država|grada-države]] nad drugim gradovima-državama.<ref name="TheColumbia">{{cite book |title=The Columbia Encyclopedia|edition=Fifth|year=1994|location=New York |publisher= Columbia University Press |isbn= 0-231-08098-0|editor-first=Barbara A.|editor-last=Chernow|editor2-first= George A.|editor2-last=Vallasi |page=1215}}</ref> U 19. stoljeću, "hegemonija" je označavala "društvenu ili kulturnu prevlast ili prevlast; prevlast jedne grupe unutar društva ili sredine" i "grupu ili režim koji vrši neprikladan uticaj unutar društva".<ref>{{cite OED|hegemony}} (Definitions 2a and 2b)</ref> U [[kulturnom imperijalizmu]], vodeća država diktira unutrašnju politiku i [[Društvo|društveni]] karakter podređenih država koje čine hegemonističku [[sferu uticaja]], bilo od strane unutrašnje, sponzorisane vlade ili od strane eksterna, instalirana vlada. Termin "hegemonizam" označava geopolitičku i kulturnu prevlast jedne zemlje nad drugim zemljama, npr. hegemonija [[Velike sile]] uspostavljene sa [[evropskim kolonijalizmom]] u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.<ref name="Fontana"/> U [[marksistička filozofija|Marksističkoj filozofiji]], [[Antonio Gramsci]] je definirao [[kulturna hegemonija|kulturnu hegemoniju]] kao manipulaciju [[vladajuća klasa|vladajuće klase]] [[sistem vrijednosti|sistemom vrijednosti]] i [[običaj]]ima društva, tako da je perspektiva vladajuće klase ''[[Weltanschauung|pogled na svijet]]'' društva;<ref name="Fontana">{{cite book |editor1-first=Alan |editor1-last=Bullock |editor2-first= Stephen |editor2-last=Trombley |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |edition=Third |year=1999 |location= London |publisher=HarperCollins |pages=[https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse/page/387 387]–388 |isbn= 0-00-255871-8}}</ref> tako, u odnosima između [[Socijalna klasa|društvenih klasa]] zajednica, termin "hegemonija" opisuje kulturnu dominaciju vladajuće klase, koja primorava na potčinjavanje ostalih društvenih klasa.<ref>{{Cite book|last1=Flint|first1=C.|title=Political Geography: world-economy, nation-state, and locality|url=https://archive.org/details/politicalgeograp0000coli|last2=Taylor|first2=P. J.|publisher=Routledge|year=2018|isbn=9781138058262|edition=7}}</ref> ==Etimologija== [[slika:Map Macedonia 336 BC-en.svg|thumb|right|upright=1.35| Liga Korintske hegemonije: [[Kraljevina Makedonija]] (362. p. n. e.) (crvena) i [[Korintska liga]] (žuta)]] Od postklasične latinske riječi ''hegemonia'' (1513. ili ranije) od grčke riječi ἡγεμονία ''hēgemonía'', što znači "autoritet, vladavina, politička prevlast", u vezi s riječju ἡγεμών ''hēgemōn'' "lea".<ref>''Oxford English Dictionary''.</ref> == Također pogledajte== * [[1954 gvatemalski državni udar|1954 gvatemalski „državni udar“]] * [[Noam Chomsky]] * [[Kolonijalizam]] * [[Kulturna hegemonija]] * [[Dominantna ideologija]] * [[David Harvey]] * [[Hegemonistička muškost]] * ''[[Imperijalizam, najviši stepen kapitalizma]]'' * [[Medijska hegemonija]] * [[Monetarna hegemonija]] * [[Posthegemonija]] * [[Regionalna hegemonija]] * [[Meka snaga]] * [[Edward Soja]] * [[Kolaps države]] * [[Supremacizam]] {{colend}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Dopunska literatura == * Anderson, Perry (2017). ''The H-Word: The Peripeteia of Hegemony.'' London: Verso. * {{cite book |last=Beyer |first=Anna Cornelia |year=2010 |title=Counterterrorism and International Power Relations: The EU, ASEAN and Hegemonic Global Governance |location=London |publisher=IB Tauris}} * {{cite journal |last=DuBois |first=T. D. |year=2005 |title=Hegemony, Imperialism and the Construction of Religion in East and Southeast Asia |url=https://archive.org/details/sim_history-and-theory_2005-12_44_4/page/113 |journal=History & Theory |volume=44 |issue=4 |pages=113–31 |doi=10.1111/j.1468-2303.2005.00345.x}} * {{cite book |last=Hopper |first=P. |year=2007 |title=Understanding Cultural Globalization |url=https://archive.org/details/understandingcul0000hopp_s4j1 |edition=1st |location=Malden, MA |publisher=Polity Press |isbn=978-0-7456-3557-6}} * {{cite book |editor-last=Howson |editor-first=Richard|title=Hegemony: Studies in Consensus and Coercion|publisher=Psychology Press|year=2008|isbn=978-0-415-95544-7|url=https://books.google.com/books?id=Nhq3fV6tWfwC|access-date=24. 2. 2016}} * {{cite book |last=Joseph |first=Jonathan |title=Hegemony: A Realist Analysis |url=https://archive.org/details/hegemonyrealista0000jose |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=0-415-26836-2}} * {{cite book |last=Larsen|first=Henrik Boesen Lindbo |title=NATO's Democratic Retrenchment: Hegemony After the Return of History |publisher=Routledge |year=2019 |isbn=9781138585287}} * {{cite book |last=Slack |first=Jennifer Daryl |chapter=The Theory and Method of Articulation in Cultural Studies |title=Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies |editor1-last=Morley |editor1-first=David |editor2-last=Chen |editor2-first=Kuan-Hsing |publisher=Routledge |year=1996 |pages=112–27}} * {{cite book |last=Schenoni |first=Luis |chapter=Hegemony |title=Oxford Research Encyclopedia of International Studies |publisher=Oxford University Press |year=2019}} == Vanjski linkovi == {{Portal|Politika}} {{Wikiquote}} {{Wiktionary}} * {{cite EB1911|wstitle=Hegemony |volume=13 |page=208 |short=x}} * {{Curlie|Society/Issues/Global/Hegemonism/ Hegemonism}} * {{cite web |url=http://people.uwec.edu/mdorsher/ica2001/hegemony_online.htm|author=Mike Dorsher, Ph.D.|title=Hegemony Online: The Quiet Convergence of Power, Culture and Computers|archive-url=https://web.archive.org/web/20140914012708/http://people.uwec.edu/mdorsher/ica2001/hegemony_online.htm|language=en|access-date=6. 5. 2021|archive-date=14. 9. 2014}} * {{cite web|url=http://www.caledonia.org.uk/hegemony.htm|title=Hegemony and the Hidden Persuaders&nbsp;– the Power of Un-common sense|language=en|access-date=6. 5. 2021|author=George Clark|year=2002}} * {{cite web|url=https://www.nytimes.com/2008/01/27/magazine/27world-t.html?ex=1359176400&en=1af8c9c386cc212d&ei=5124&partner=permalink&exprod=permalink|author=Parag Khanna|title=Waving Goodbye to Hegemony|language=en|url-access=subscription|publisher=The New York Times Company|access-date=6. 5. 2021|year=2008}} {{Autonomni tipovi administracije prvog nivoa}} {{Međunarodni odnosi}} {{Authority control}} [[Kategorija:Hegemonija| ]] [[Kategorija:Teorija međunarodnih odnosa]] [[Kategorija:Marksistička teorija]] [[Kategorija:Države po statusu snage]] g4xnx4qib59j1xie21u6t988djxwxy8 Hemopeksin 0 496680 3892041 3890080 2026-05-31T12:20:49Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''Hemopeksin''' ([[Hpx]]; Hx), znan i kao '''[[beta-1B-glikoprotein]]''', jest [[glikoprotein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''HPX''' sa [[hromosom 11|hromosoma 11]].<ref name="entrez">{{cite web | title = Entrez Gene: HPX hemopexin| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=3263}}</ref><ref name="pmid2842511">{{cite journal | vauthors = Altruda F, Poli V, Restagno G, Silengo L | title = Structure of the human hemopexin gene and evidence for intron-mediated evolution | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_1988_27_2/page/102 | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 27 | issue = 2 | pages = 102–8 | year = 1988 | pmid = 2842511 | doi = 10.1007/BF02138368 | bibcode = 1988JMolE..27..102A | s2cid = 11271490 }}</ref><ref name="pmid2989777">{{cite journal | vauthors = Altruda F, Poli V, Restagno G, Argos P, Cortese R, Silengo L | title = The primary structure of human hemopexin deduced from cDNA sequence: evidence for internal, repeating homology | journal = Nucleic Acids Research | volume = 13 | issue = 11 | pages = 3841–59 | date = juni 1985 | pmid = 2989777 | pmc = 341281 | doi = 10.1093/nar/13.11.3841 }}</ref> i pripada [[porodica hemopeksina|porodici hemopleksinskih]] proteina.<ref name="pmid8590012">{{cite journal | vauthors = Bode W | title = A helping hand for collagenases: the haemopexin-like domain | journal = Structure | volume = 3 | issue = 6 | pages = 527–30 | date = juni 1995 | pmid = 8590012 | doi = 10.1016/s0969-2126(01)00185-x | doi-access = free }}</ref> Hemopexin is the plasma protein with the highest binding affinity for heme.<ref name="Tolosano Altruda 2002 pp. 297–306">{{cite journal | vauthors = Tolosano E, Altruda F | title = Hemopexin: structure, function, and regulation | journal = DNA and Cell Biology | volume = 21 | issue = 4 | pages = 297–306 | date = april 2002 | pmid = 12042069 | doi = 10.1089/104454902753759717 }}</ref> „Sami“ [[hemoglobin]] koji cirkuliše „sam“ u krvnoj plazmi (koji se naziva „slobodni hemoglobin“, za razliku od hemoglobina koji se nalazi u [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] i cirkuliše sa njima.) uskoro će se oksidirati u [[met-hemoglobin]] koji se zatim dalje razdvaja u „slobodni“ [[hem]], zajedno sa [[globinski lanac|globinskim lancem]]. Slobodni hem će se tada oksidirati u slobodni methem i prije ili kasnije će hemopeksin doći da veže slobodni met-hem zajedno, formirajući kompleks met-hema i hemopeksina, nastavljajući svoje putovanje u cirkulaciji sve dok ne stigne do receptora, npr. kao što je [[LRP1|CD91]], na [[hepatocit]]ima ili [[makrofag]]ima unutar [[slezena|slezene]], [[jetra|jetre]] i [[koštana srž|koštane srži]]. Dolazak hemopeksina i naknadno vezivanje za slobodni [[hem]], ne samo da sprečava prooksidantne i proupalne efekte hema, već i podstiče detoksikaciju slobodnog hema. Hemopeksin se razlikuje od [[haptoglobin]]a, potonji se uvijek vezuje za "slobodni" [[hemoglobin]].<ref name="eClinpath Bilirubin and hemolytic anemia">{{cite web | title=Bilirubin and hemolytic anemia | website=eClinpath | url=http://eclinpath.com/chemistry/liver/cholestasis/bilirubin/bilirubin-and-hemolysis/ | access-date=8. 5. 2019}}</ref><ref name="eClinpath Intravascular hemolysis">{{cite web | title=Intravascular hemolysis | website=eClinpath | url=http://eclinpath.com/hematology/anemia/mechanisms-of-anemia/intravascular-hemolysis-new/ | access-date=8. 5. 2019}}</ref> == Mapiranje hemopeksinskog gena == Cai i Law (1986) pripremili su [[cDNK|cDNA klon]] za hemopeksin, analizom [[Southern blot]] hibrida čovjeka/hrčka koji sadrže različite kombinacije ljudskih [[hromosom]]a, dodelili su HPX gen ljudskom hromosomu 11. Law et. al. (1988) dodelili su HPX gen 11p15.5-p15.4, istoj lokaciji kao i kompleks gena [[beta-globin]]a pomoću [[FISH|in situ hibridizacije]].<ref>{{OMIM|142290 |Hemopexin}}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 462 [[aminokiseline]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 51.676 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="entrez"/> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MARVLGAPVA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGLWSLCWSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AIATPLPPTS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AHGNVAEGET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KPDPDVTERC</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SDGWSFDATT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDDNGTMLFF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KGEFVWKSHK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WDRELISERW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNFPSPVDAA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>FRQGHNSVFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IKGDKVWVYP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEKKEKGYPK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLQDEFPGIP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPLDAAVECH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RGECQAEGVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FFQGDREWFW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DLATGTMKER</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SWPAVGNCSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALRWLGRYYC</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>FQGNQFLRFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PVRGEVPPRY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PRDVRDYFMP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CPGRGHGHRN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GTGHGNSTHH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GPEYMRCSPH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LVLSALTSDN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HGATYAFSGT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HYWRLDTSRD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GWHSWPIAHQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>WPQGPSAVDA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AFSWEEKLYL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VQGTQVYVFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TKGGYTLVSG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YPKRLEKEVG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TPHGIILDSV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DAAFICPGSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RLHIMAGRRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WWLDLKSGAQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ATWTELPWPH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EKVDGALCME</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KSLGPNSCSA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NGPGLYLIHG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PNLYCYSDVE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLNAAKALPQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PQNVTSLLGC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TH</td></tr> </table> == Funkcija == Hemopeksin veže [[hem]] sa najvećim afinitetom od bilo kojeg poznatog [[protein]]a. Njegova glavna funkcija je čišćenje hema koji se oslobađa ili gubi putem prometa hemskih proteini kao što je [[hemoglobin]] i tako štiti tijelo od oksidacijskog oštećenja koje slobodni hem može uzrokovati. Osim toga, hemopeksin oslobađa svoju [[ligand]]sku vezu za internalizaciju nakon interakcije sa [[LRP1|CD91]].<ref>{{cite journal | vauthors = Hvidberg V, Maniecki MB, Jacobsen C, Højrup P, Møller HJ, Moestrup SK | title = Identification of the receptor scavenging hemopexin-heme complexes | journal = Blood | volume = 106 | issue = 7 | pages = 2572–9 | date = oktobar 2005 | pmid = 15947085 | doi = 10.1182/blood-2005-03-1185 | url = http://www.bloodjournal.org/content/106/7/2572 | doi-access = free }}</ref> Hemopexin čuva tjelesno [[željezo|gvožđe]].<ref name="Tolosano Altruda 2002 pp. 297–306"/> Hemopeksin-ovisni unos vanćelijskog hema može dovesti do deaktivacije represije [[BACH1|Bach1]], što dovodi do transkripcijske aktivacije antioksidantnog hemskog gena oksigenaze-1. Hemoglobin, [[haptoglobin]] (Hp) i Hx se povezuju s [[lipoprotein]]om visoke gustine (HDL) i utiču na upalna svojstva HDL-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Watanabe J, Grijalva V, Hama S, Barbour K, Berger FG, Navab M, Fogelman AM, Reddy ST | title = Hemoglobin and its scavenger protein haptoglobin associate with apoA-1-containing particles and influence the inflammatory properties and function of high density lipoprotein | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 284 | issue = 27 | pages = 18292–301 | date = juli 2009 | pmid = 19433579 | doi = 10.1074/jbc.m109.017202 | pmc = 2709397 | doi-access = free }}</ref> Hemopeksin može smanjiti regulaciju [[angiotenzin]]a II tipa 1 receptora (AT1-R) ''[[in vitro]][]''.<ref>{{cite journal | vauthors = Krikken JA, Lely AT, Bakker SJ, Borghuis T, Faas MM, van Goor H, Navis G, Bakker WW | title = Hemopexin activity is associated with angiotensin II responsiveness in humans | journal = Journal of Hypertension | volume = 31 | issue = 3 | pages = 537–41; discussion 542 | date = mart 2013 | pmid = 23254305 | doi = 10.1097/HJH.0b013e32835c1727 | s2cid = 23501030 }}</ref> == Klinički značaj == Prevladavajući izvor cirkulirajućeg hemopeksina je [[jetra]] s koncentracijom u plazmi od 1–2&nbsp;mg/ml.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Muller-Eberhard U, Javid J, Liem HH, Hanstein A, Hanna M | title = Plasma concentrations of hemopexin, haptoglobin and heme in patients with various hemolytic diseases | journal = Blood | volume = 32 | issue = 5 | pages = 811–5 | date = novembar 1968 | doi = 10.1182/blood.V32.5.811.811 | pmid = 5687939 | doi-access = free }}</ref> Nivo hemopeksina u serumu odražava koliko je hema prisutno u krvi. Stoga, nizak nivo hemopeksina ukazuje da je došlo do značajne degradacije spojeva koje sadrže hem. Nizak nivo hemopeksina je jedna od dijagnostičkih karakteristika [[unutarvaskularna hemoliza|unutarvaskularne]] [[hemolitska anemija|hemolitske anemije]].<ref>{{cite book|last1=Hoffbrand|first1=A.V.|last2=Moss|first2=P.A.H.|last3=Pettit|first3=J.E. | name-list-style = vanc |title=Essential Haematology|date=2006|publisher=Blackwell Publishing|location=Oxford|isbn=978-1-4051-3649-5|page=60|edition=5th}}</ref> Hemopeksin je uključen u [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnu bolest]], [[sepsni šok]], [[Cerebralna ishemija|ishemijsku ozljedu mozga]] i eksperimentalni autoimunski [[encefalomijelitis]].<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Mehta NU, Reddy ST | title = Role of hemoglobin/heme scavenger protein hemopexin in atherosclerosis and inflammatory diseases | journal = Current Opinion in Lipidology | volume = 26 | issue = 5 | pages = 384–7 | date = oktobar 2015 | pmid = 26339767 | pmc = 4826275 | doi = 10.1097/MOL.0000000000000208 }}</ref> The circulating level of hemopexin is associated with prognosis in patients with septic shock.<ref name=":1" /> HPX se proizvodi u [[mozak|mozgu]].<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Garland P, Durnford AJ, Okemefuna AI, Dunbar J, Nicoll JA, Galea J, Boche D, Bulters DO, Galea I | title = Heme-Hemopexin Scavenging Is Active in the Brain and Associates With Outcome After Subarachnoid Hemorrhage | journal = Stroke | volume = 47 | issue = 3 | pages = 872–6 | date = mart 2016 | pmid = 26768209 | doi = 10.1161/strokeaha.115.011956 | s2cid = 11532383 | url = https://eprints.soton.ac.uk/384573/1/__soton.ac.uk_ude_personalfiles_users_ig1_mydocuments_Clinical%2520Neurosciences_Subarachnoid%2520haemorrhage_Hx%2520paper_Stroke_Response%2520to%2520review_In%2520press_Garland%2520et%2520al_postprint.pdf | doi-access = free }}</ref> [[delecija (genetika)|Delecija]] gena HPX može pogoršati ozljedu mozga praćenu hemoglobinom bez strome i [[unutarcerebralno krvarenje]].<ref name="pmid26831741">{{cite journal | vauthors = Ma B, Day JP, Phillips H, Slootsky B, Tolosano E, Doré S | title = Deletion of the hemopexin or heme oxygenase-2 gene aggravates brain injury following stroma-free hemoglobin-induced intracerebral hemorrhage | journal = Journal of Neuroinflammation | volume = 13 | pages = 26 | date = februar 2016 | pmid = 26831741 | pmc = 4736638 | doi = 10.1186/s12974-016-0490-1 }}</ref> Visok nivo hemopeksina u [[moždanomoždinska tečnost|moždanomoždinskojoj tečnosti]] povezan je sa lošim ishodom nakon [[subarahnoidno krvarenje|subarahnoidnog krvarenja]].<ref name=":2"/> Cirkulirajući hemopeksin može modulirati kod pacijenata i kod miševa [[antraciklin]]om izazvanu [[kardiotoksičnost]] (npr. [[srčana insuficijencija]]).<ref>{{cite journal | vauthors = Liu J, Lane S, Lall R, Russo M, Farrell L, Debreli Coskun M, Curtin C, Araujo-Gutierrez R, Scherrer-Crosbie M, Trachtenberg BH, Kim J, Tolosano E, Ghigo A, Gerszten RE, Asnani A | display-authors = 6 | title = Circulating hemopexin modulates anthracycline cardiac toxicity in patients and in mice | journal = Science Advances | volume = 8 | issue = 51 | pages = eadc9245 | date = decembar 2022 | pmid = 36563141 | doi = 10.1126/sciadv.adc9245 | pmc = 9788780 }}</ref> == Reference == {{refspisak|32em}} == Dopunska literatura== {{refbegin|32em}} * {{cite journal | vauthors = Piccard H, Van den Steen PE, Opdenakker G | title = Hemopexin domains as multifunctional liganding modules in matrix metalloproteinases and other proteins | journal = Journal of Leukocyte Biology | volume = 81 | issue = 4 | pages = 870–92 | date = april 2007 | pmid = 17185359 | doi = 10.1189/jlb.1006629 | s2cid = 16210789 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Morgan WT, Muller-Eberhard U, Lamola AA | title = Interaction of rabbit hemopexin with bilirubin | journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Protein Structure | volume = 532 | issue = 1 | pages = 57–64 | date = januar 1978 | pmid = 620056 | doi = 10.1016/0005-2795(78)90447-6 }} * {{cite journal | vauthors = Liu HM, Atack JR, Rapoport SI | title = Immunohistochemical localization of intracellular plasma proteins in the human central nervous system | url = https://archive.org/details/sim_acta-neuropathologica_1989-05_78_1/page/16 | journal = Acta Neuropathologica | volume = 78 | issue = 1 | pages = 16–21 | year = 1989 | pmid = 2735186 | doi = 10.1007/BF00687397 | s2cid = 24415663 }} * {{cite journal | vauthors = Smith A, Tatum FM, Muster P, Burch MK, Morgan WT | title = Importance of ligand-induced conformational changes in hemopexin for receptor-mediated heme transport | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 11 | pages = 5224–9 | date = april 1988 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)60703-3 | pmid = 2833500 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Altruda F, Poli V, Restagno G, Silengo L | title = Structure of the human hemopexin gene and evidence for intron-mediated evolution | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_1988_27_2/page/102 | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 27 | issue = 2 | pages = 102–8 | year = 1988 | pmid = 2842511 | doi = 10.1007/BF02138368 | bibcode = 1988JMolE..27..102A | s2cid = 11271490 }} * {{cite journal | vauthors = Altruda F, Poli V, Restagno G, Argos P, Cortese R, Silengo L | title = The primary structure of human hemopexin deduced from cDNA sequence: evidence for internal, repeating homology | journal = Nucleic Acids Research | volume = 13 | issue = 11 | pages = 3841–59 | date = juni 1985 | pmid = 2989777 | pmc = 341281 | doi = 10.1093/nar/13.11.3841 }} * {{cite journal | vauthors = Taketani S, Kohno H, Naitoh Y, Tokunaga R | title = Isolation of the hemopexin receptor from human placenta | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 262 | issue = 18 | pages = 8668–71 | date = juni 1987 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)47465-0 | pmid = 3036819 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Law ML, Cai GY, Hartz JA, Jones C, Kao FT | title = The hemopexin gene maps to the same location as the beta-globin gene cluster on human chromosome 11 | journal = Genomics | volume = 3 | issue = 1 | pages = 48–52 | date = juli 1988 | pmid = 3220477 | doi = 10.1016/0888-7543(88)90158-9 }} * {{cite journal | vauthors = Morgan WT, Alam J, Deaciuc V, Muster P, Tatum FM, Smith A | title = Interaction of hemopexin with Sn-protoporphyrin IX, an inhibitor of heme oxygenase. Role for hemopexin in hepatic uptake of Sn-protoporphyrin IX and induction of mRNA for heme oxygenase | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 263 | issue = 17 | pages = 8226–31 | date = juni 1988 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)68467-4 | pmid = 3372522 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Takahashi N, Takahashi Y, Putnam FW | title = Complete amino acid sequence of human hemopexin, the heme-binding protein of serum | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 82 | issue = 1 | pages = 73–7 | date = januar 1985 | pmid = 3855550 | pmc = 396973 | doi = 10.1073/pnas.82.1.73 | bibcode = 1985PNAS...82...73T | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Takahashi N, Takahashi Y, Putnam FW | title = Structure of human hemopexin: O-glycosyl and N-glycosyl sites and unusual clustering of tryptophan residues | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 81 | issue = 7 | pages = 2021–5 | date = april 1984 | pmid = 6371807 | pmc = 345428 | doi = 10.1073/pnas.81.7.2021 | bibcode = 1984PNAS...81.2021T | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Frantíková V, Borvák J, Kluh I, Morávek L | title = Amino acid sequence of the N-terminal region of human hemopexin | journal = FEBS Letters | volume = 178 | issue = 2 | pages = 213–6 | date = decembar 1984 | pmid = 6510521 | doi = 10.1016/0014-5793(84)80603-1 | s2cid = 45009902 }} * {{cite journal | vauthors = Smith A, Alam J, Escriba PV, Morgan WT | title = Regulation of heme oxygenase and metallothionein gene expression by the heme analogs, cobalt-, and tin-protoporphyrin | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 268 | issue = 10 | pages = 7365–71 | date = april 1993 | doi = 10.1016/S0021-9258(18)53184-7 | pmid = 8463269 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Morris CM, Candy JM, Edwardson JA, Bloxham CA, Smith A | title = Evidence for the localization of haemopexin immunoreactivity in neurones in the human brain | url = https://archive.org/details/sim_neuroscience-letters_1993-01-12_149_2/page/140 | journal = Neuroscience Letters | volume = 149 | issue = 2 | pages = 141–4 | date = januar 1993 | pmid = 8474687 | doi = 10.1016/0304-3940(93)90756-B | s2cid = 24743139 }} * {{cite journal | vauthors = Hrkal Z, Kuzelová K, Muller-Eberhard U, Stern R | title = Hyaluronan-binding properties of human serum hemopexin | journal = FEBS Letters | volume = 383 | issue = 1–2 | pages = 72–4 | date = mart 1996 | pmid = 8612795 | doi = 10.1016/0014-5793(96)00225-6 | s2cid = 21283343 }} * {{cite journal | vauthors = Hunt RC, Hunt DM, Gaur N, Smith A | title = Hemopexin in the human retina: protection of the retina against heme-mediated toxicity | journal = Journal of Cellular Physiology | volume = 168 | issue = 1 | pages = 71–80 | date = juli 1996 | pmid = 8647924 | doi = 10.1002/(SICI)1097-4652(199607)168:1<71::AID-JCP9>3.0.CO;2-5 | s2cid = 10105569 }} * {{cite journal | vauthors = Miller YI, Smith A, Morgan WT, Shaklai N | title = Role of hemopexin in protection of low-density lipoprotein against hemoglobin-induced oxidation | journal = Biochemistry | volume = 35 | issue = 40 | pages = 13112–7 | date = oktobar 1996 | pmid = 8855948 | doi = 10.1021/bi960737u }} * {{cite journal | vauthors = Grinberg LN, O'Brien PJ, Hrkal Z | title = The effects of heme-binding proteins on the peroxidative and catalatic activities of hemin | journal = Free Radical Biology & Medicine | volume = 27 | issue = 1–2 | pages = 214–9 | date = juli 1999 | pmid = 10443938 | doi = 10.1016/S0891-5849(99)00082-9 }} * {{cite journal | vauthors = Nakajima S, Moriyama T, Hayashi H, Sakata I, Nakae Y, Takemura T | title = Hemopexin as a carrier protein of tumor-localizing Ga-metalloporphyrin-ATN-2 | journal = Cancer Letters | volume = 149 | issue = 1–2 | pages = 221–6 | date = februar 2000 | pmid = 10737728 | doi = 10.1016/S0304-3835(99)00367-5 }} * {{cite journal | vauthors = Shipulina N, Smith A, Morgan WT | title = Heme binding by hemopexin: evidence for multiple modes of binding and functional implications | journal = Journal of Protein Chemistry | volume = 19 | issue = 3 | pages = 239–48 | date = april 2000 | pmid = 10981817 | doi = 10.1023/A:1007016105813 | s2cid = 45510572 }} {{refend}} == Također pogledajte == *[[Haptoglobin]] *[[Hemoglobin]] *[[Hem]] == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Hemopexin}} {{Glikoproteini}} {{Beta globulini}} {{proteini akutne faze}} [[Kategorija:Proteini krvi]] [[Kategorija:Jednoprolazni transmembranski proteini]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 11]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] lbznmeycdu9o3ztaso81qo2202l0fli Eurosong 2023. 0 497464 3892267 3553583 2026-06-01T10:56:58Z Panasko 146730 3892267 wikitext text/x-wiki '''Eurosong 2023.''' bio je šezdesetsedmi [[Eurosong]], održan u [[Liverpool|Liverpool Areni]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) nakon što Ukrajina, pobjednik [[Eurosong 2022.|prošlogodišnjeg izdanja]], nije mogla biti domaćin zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije te zemlje]]. Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s [[BBC]]-jem koji je bio emiter u ime ukrajinskog javnog emitera Suspiljne. Polufinalne večeri održane su 9. i 11. maja, dok je finalna večer održana 13. maja. Voditelji prve dvije večeri bili su britanska pjevačica [[Alesha Dixon]], britanska glumica [[Hannah Waddingham]] i ukrajinska pjevačica [[Julia Sanina]], dok im se irski televizijski voditelj i komičar [[Graham Norton]] pridružio u finalnoj večeri. Trideset sedam zemalja učestvovalo je na takmičenju. Bugarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nisu učestvovali ove godine, najvećim dijelom zbog posljedica globalne energetske krize. Pobjednik je bila Švedska s pjesmom "[[Tattoo]]", koju je izvela [[Loreen]]. == Vanjski linkovi == * [https://eurovision.tv/ Zvanični sajt] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2023. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:2023. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Eurosong 2023.|*]] 93lfh2x3p2xt1laque6qioozbx80zpy Parazitizam 0 498203 3891988 3890299 2026-05-31T12:02:43Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 4 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891988 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Parazit}} [[slika:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[parazit ribe]], [[izopod]] ''[[Cymothoa exigua]]'', koji zamjenjuje jezik ''[[Lithognathus]]'']] '''Parazitizam''' je [[Simbioza|bliski odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, [[parazit]], živi na ili unutar drugog organizma, [[Domaćin (biologija)|domaćina]], nanosi mu neku štetu, i strukturno je [[adaptacija|prilagođena]] ovom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} [[entomologija|Entomolog]] [[E. O. Wilson]] je okarakterisao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jednog ".<ref name=Wilson2014/> Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoe]] kao što su uzročnici [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebna dizenterija]]; životinje kao što su [[ankilostome]], [[uši]], [[komarci]] i [[šišmiš|slijepi miševi vampiri]]; [[gljive]] kao [[Armillaria mellea|medna gljiva]] i uzročnici [[obli crvi]] i biljke kao što su [[imela]], [[vilina kosica]] i [[Orobanchaceae|volovotkovke]]. Postoji šest glavnih parazitskih [[ekologija ponašanja|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, odnosno [[parazitska kastracija]], direktno prenošenog parazitizma (kontaktom), [[trofija|trofijski]] parazitizam (jedenjem), parazitizam [[Vektor bolesti|prenošen vektorom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna osa klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina, ektoparazit živi vani, na površini domaćina. Poput [[predator]]stva, parazitizam je tip [[interakcije potrošač-resurs]],<ref name="pmid21199247">{{cite journal | last=Getz |first=W. M. | title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling | journal=Ecology Letters | volume=14 | issue=2 | pages=113–124 | year=2011 | pmid=21199247 | pmc=3032891 | doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x}}</ref> ali za razliku od [[predator]]a, paraziti, sa izuzetkom parazitoida, obično su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na svojim domaćinima duži period. Paraziti životinja su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirane]] i [[razmnožavanje|reproduciraju se]] brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjaci|kičmenjačkih]] domaćina i [[pantljičara]], [[metilji|Thrematoda]], vrsta roda ''[[Plasmodium]]'' koje izazivaju malariju i [[buha]]. Paraziti smanjuju [[fitnes]] domaćina putem opće ili specijalizovane [[patologija|patologije]], od parazitske kastracije do modifikacije ponašanja domaćina. Paraziti povećavaju vlastitu sposobnost, iskorištavanjem domaćina za resurse potrebne za njihov opstanak, posebno hraneći se njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina da pomognu u njihovom [[Transmisija (medicina)|prenošenju]] od jednog konačnog (primarnog) domaćina drugome. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], stepenajući preko parazitoidizma u grabežljivost, kroz evoluciju u [[mutualizam]], i kod nekih gljiva, pretvarajući se u postojanje [[Saprotrof|saprofita]]. Ljudi su znali za parazite kao što su [[obli crvi]] i trakavice još od [[stari Egipat|starog Egipta]], [[stara Grčka|Grčke]] i [[stari Rim|Rima]]. U [[moderno doba|rano moderno]] doba, [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine u svom [[mikroskop]]u zapazio ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite uključujući ovčije [[metilji|metilje]] i [[krpelj]]a. Moderna [[parazitologija]] se razvila u 19. veku. U ljudskoj kulturi parazitizam ima negativne konotacije. Oni su iskorišćeni za [[satira|satirični]] efekat u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine "O poeziji: rapsodija", upoređujući pjesnike sa [[hiperparazit]]skim "štetočinama". U fikciji, [[Bram Stoker|Brama Stokera]] [[Goti|gotskog]] fikcijskog romanaroman ''[[Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove mnoge kasnije adaptacije prikazuju parazitne [[hematofagija|krvopije]]. Film [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]] iz 1979. ''[[Alien (film)|Alien]]'' bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima je prikazana parazitska vanzemaljska vrsta. ==Etimologija== Prvi put korištena na engleskom 1539. godine, riječ ''parazit'' dolazi od [[francuski|srednjevjekovnog francuskog]] ''parazit'', od [[latinski|latinskog]] ''parasitus'', [[latinizam|latinizacija]] [[starogrčki|grčkog]] ''παράσιτος'' (''parasitos''), "onaj koji jede za stolom drugog"<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> i to od παρά (''para'') = pored, pri<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά], Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> + σῖτος (''sitos'') = pšenica, dakle hrana.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> Srodni termin "parazitizam" pojavljuje se na engleskom od 1611.<ref>[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library</ref> {{anchor| Ektoparazit|Endoparazit|Makroparazit|Mikroparazit}} ==Evolucijske strategije== {{Također pogledajte|Parazitologija}} {{anchor|Endoparazit}}{{anchor|Ektoparazit}}{{anchor|Semiparazit}} ===Osnovni koncepti=== {{također pogledajte|Parazitski žovotni ciklus}} [[slika:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (skoleks) [[pantljičara|trakavice]] ''[[Taenia solium]]'', [[crijevni parazit|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (zoologija)|sisaljke]] koje se pričvršćuju za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]] Parazitizam je tip [[simbioza]], bliske i uporne dugotrajne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako neke parazitske gljive, naprimjer, mogu nastaviti da se hrane domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komensalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumirajući dio njegove hrane. Budući da paraziti stupaju u interakciju s drugim vrstama, oni mogu lahko djelovati kao [[Vektor bolesti|vektori]] [[patogen]]a, uzrokujući [[parazitska bolest|bolest]].<ref>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=juli 2010 |isbn=978-1-8649999-1-4 | quote=Parasitism is a form of symbiosis, an intimate relationship between two different species. There is a biochemical interaction between host and parasite; i.e. they recognize each other, ultimately at the molecular level, and host tissues are stimulated to react in some way. This explains why parasitism may lead to disease, but not always.}}</ref><ref name="SuzukiSasaki2019">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6. 3. 2020 |url-status=live }}</ref> [[Predacija]] po definiciji nije simbioza, pošto je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterisao parazite kao "predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jednog".<ref name=Wilson2014>{{cite book |last=Wilson |first=Edward O.|title=The Meaning of Human Existence |url=https://archive.org/details/meaningofhumanex0000wils_x0n8 |url-access=registration |year=2014 |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=[https://archive.org/details/meaningofhumanex0000wils_x0n8/page/112 112] |quote=Parasites, in a phrase, are predators that eat prey in units of less than one. Tolerable parasites are those that have evolved to ensure their own survival and reproduction but at the same time with minimum pain and cost to the host.}}</ref> Unutar tog opsega su mnoge moguće strategije. [[taksonomija|Taksonomi]] klasifikuju parazite u razne sheme koje se preklapaju, na osnovu njihovih interakcija sa njihovim domaćinima i na osnovu njihovih [[Biološki životni ciklus|životnih ciklusa]], koji su ponekad veoma složeni. [[Obavezni parazit]] potpuno zavisi od domaćina da završi svoj životni ciklus, dok [[fakultativni parazit]] ne. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se "direktnim"; oni s definitivnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se "indirektnim".<ref>{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25. 2. 2016 |archive-date=6. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}</ref> Endoparazit živi u tijelu domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina.<ref name=Para-Site>{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=juli 2010 |isbn=978-1-8649999-1-4}}</ref> Mezoparaziti — poput nekih [[Copepoda]], naprimjer — ulaze u otvor u tijelu domaćina i tamo ostaju djelomično ugrađeni.<ref>{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11. 4. 2018 |archive-date=10. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |url-status=dead }}</ref> Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, i većina protozoa i [[pljosnati crvi|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno su specifični za domaćina.<ref name=Para-Site/> Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih je dodijeljen [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćin-parazit. [[Mikroorganizmi]] i [[virusi]] koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina su poznati kao mikroparaziti. Makroparaziti su [[višećelijski organizmi]] koji se razmnožavaju i završavaju svoj [[životni ciklus]] izvan domaćina ili na tijelu domaćina.<ref>{{Cite web |url=https://search.credoreference.com/content/entry/bkeeem/parasitism/0 |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |publisher=Blackwell Science |access-date=8. 4. 2018}}</ref> Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusiran je na kopnene životinjske parazite životinja, kao što su helminti. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Naprimjer, prćastonosa [[jegulja]] je vjerovatno fakultativni endoparazit (tj., ona je poluparazit) koji se oportunistički uvlači i jede bolesnu i umiruću ribu.<ref name=Caira1997>{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.| doi=10.1023/a:1007398609346 |s2cid=37865366 }}</ref> [[fitofagi|Biljojedi]] insekti kao što su [[lisne uši]], [[lisne buhe]] i [[gusjenica|gusjenice]] veoma podsećaju na ektoparazite, napadaju mnogo veće biljke; oni služe kao vektori bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljna patologija|biljne bolesti]]. Kako se ženke ljuskavih insekata ne mogu kretati, one su obavezni paraziti, trajno vezani za svoje domaćine.<ref name="Rollinson"/> Senzorni inputi koje parazit koristi da bi identificirao i pristupio potencijalnom domaćinu poznati su kao "znakovi domaćina". Takvi znakovi mogu uključivati, naprimjer, vibracije,<ref>{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |url=https://archive.org/details/sim_oecologia_1981-03_48_2/page/249 |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}</ref> izdahnuti [[ugljik-dioksid]], [[miris]]i kože, vizuelni i toplotni impulsi i vlaga.<ref>{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free }}</ref> Parazitske biljke mogu koristiti, naprimjer, [[svjetlost]], fiziohemiju domaćina i hlapljive tvari da prepoznaju potencijalne domaćine.<ref>{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}</ref> ===Glavne strategije=== Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], odnosno [[parazitski kastrator|parazitska kastracija]], direktno prenošeni parazitizam, [[autotrof|trofijski]]-prenosivi parazitizam, [[vektor (epidemiologija)|vektor]]-prenosivi parazitizam, [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Ovo se odnosi na parazite čiji su domaćini biljke i životinje.<ref name=Rollinson>{{cite book |last=Poulin |first=Robert|editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 }}</ref><ref name=PoulinRandhawa2015>{{cite journal |last1=Poulin|last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=februar 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}}</ref> Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|prilagodljive vrhove]], srednje strategije su moguće, ali organizmi u mnogim različitim grupama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|konvergirali]] na ovih šest, koji su evolucijski stabilizirane Perspektiva o evolucijskim opcijama može se steći razmatranjem četiri ključna pitanja: uticaj na [[fitnes]] domaćina parazita, broj domaćina koje imaju po životnoj fazi, da li je domaćin spriječen da se razmnožava i da li efekat zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize proizilaze glavne evolucijske strategije parazitizma, pored grabežljivaca.<ref name=LaffertyKuris2002>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3. 10. 2019}}</ref> {| class="wikitable" |+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu<ref name=LaffertyKuris2002/><br/>({{font color |green|Ovisno o intenzitetu: zelena, romanska}};<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|violet|Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'') ! Domaćinov [[fitnes]] !! Sam domaćin, ostaje živ!! Jedan domaćin, umire!! Više domaćina |- | '''Mogu<br/>reproducirati<br/>(fitness > 0)''' || {{font color|green| Konvencijski parazit}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|violet| Patogen}}'' || {{font color|green| Trofijski prenosivi parazit}}|Trofijski prenosivi paraziti se prenose na svog konačnog domaćina, predatora, kada se njihov srednji domaćin pojede. Ovi paraziti često modificiraju ponašanje svojih posrednih domaćina, uzrokujući da se ponašaju na način koji čini da će biti pojedeni, kao što je penjanje na uočljivu tačku: to dovodi do prenošenja parazita po cijenu života srednjeg domaćina.<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|violet| Trofijski prenosivi patogen}}'' || {{font color|green| Mikropredator}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|violet |Mikropredator}}'' |- | '''Nije moguće<br/>reproducirati <br/>(fitnes = 0)''' || {{font color|green| ----- }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple | Parazitski kastrator }}'' || {{font color|green| Trofijski prenosivi parazitski kastrator }}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color| purple | Parazitoid}}'' || {{font color|green| Društveni predator }}| [[Vuk]] je društveni predator, lovi u čoporima; [[puma]] je usamljeni predator, lovi sam. Nijedna strategija se konvencijski ne smatra parazitskom.<ref name=LaffertyKuris2002/>}}<br/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;''{{font color|purple | Usamljeni predator}}'' |} ====Parazitski kastratori==== {{glavni|Parazitska kastracija}} [[Datoteka:Sacculina carcini.jpg|thumb|[[Parazitski kastrator]] ''[[Sacculina carcini]]'' (istaknuto) vezan za [[Liocarcinus holsatus|raka - njegovog domaćina]]]] [[Parazitski kastrator]]i djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost svog domaćina da se razmnožava, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u reprodukciju u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam u domaćinu. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.<ref name=PoulinRandhawa2015/>{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski rakovi poput onih iz specijaliziranog roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja spolnih žlijezda mnogih svojih vrsta.<ref name="Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi">{{cite journal | last1=Elumalai | first1=V. | last2=Viswanathan | first2=C. | last3=Pravinkumar | first3=M. | last4=Raffi | first4=S. M. | title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs | journal=Journal of Parasitic Diseases | volume=38 | issue=3 | date=2013 | doi=10.1007/s12639-013-0247-z | pmid=25035598 | pages=337–339| pmc=4087306 }}</ref> domaćina [[rakovi|rakova]]. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina rakova degeneriraju dovoljno da ti mužjaci rakova razviju ženske [[sekundarne spolne karakteristike]] kao što su širi abdomeni, manje [[kandže]] i dodaci za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su [[insekti]] i [[puževi]]). To se može dogoditi direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim [[gonada]]ma, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem [[hormon]]a ili preusmjeravanjem [[nutrijent|nutrijenata. Naprimjer, trematoda ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[sporociste]] nemaju usta, kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'' hemijski, razvijajući se u gonadi i ubijajući njene reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}<ref name=Cheng13>{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}</ref> ====Direktna transmisija==== [[slika:Male human head louse.jpg|thumb|''[[Pediculus humanus capitis]]'', direktno prenosivi [[Obligatni parazit|obavezni]] [[ektoparazit]]i]] Direktno prenosivi paraziti, koji ne zahtijevaju vektor da stignu do svojih domaćina, uključuju parazite kopnenih [[kičmenjak]]a kao što su vaške i grinje, morski paraziti kao što su [[Copepoda]] i [[Cyamidae|ciamidni]] [[Amphipoda]], [[monogenea]] i mnoge vrste [[nematoda]], gljivica, [[protozoa]], [[bakterija]] i [[virus]]a. Bilo da su endoparaziti ili ektoparaziti, svaki ima jednu vrstu domaćina. Unutar te vrste većina jedinki je slobodna ili gotovo bez parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; ovo je poznato kao [[agregirana distribucija]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> {{anchor|Autoinfekcija}} ====Trofijska transmisija==== [[Datoteka:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni [[metilj]], se trofijski prenosi]] Trofijski-prenosivi paraziti se prenose tako što ih pojede domaćin. Oni uključuju [[trematode]] (sve osim [[Shistosoma]]), [[Cestodea]], [[Acanthocephala]], [[pentastomida]], mnoge [[oble gliste]] i mnoge protozoe kao npr. ''[[Toxoplasma]]''.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine od dvije ili više vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često [[encistacija|encistiraju]] u srednjem domaćinu. Kada životinju srednjeg domaćina pojede predatora, konačni domaćin, parazit preživi proces probave i sazrije u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofijski prenosivi paraziti modifikuju [[ponašanje]] svojih međudomaćina, povećavajući njihove šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofijski prenosivih parazita među jedinkama domaćinima je agregirana.<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[Koinfekcija]] od više parazita je uobičajena.<ref>{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. | url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2. 12. 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 | doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}</ref> [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[biološki životni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može pojaviti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.<ref name=ASP>{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9. 10. 2017}}</ref> ====Vektorski prenosivi==== {{Također pogledajte|Vektor bolesti}} [[slika:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[vektor (epidemiologija)|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]]]] [[Vektor bolesti|Vektorski prenosivi]] paraziti se oslanjaju na treću stranu, posrednog domaćina, gdje se parazit ne razmnožava spolno,<ref name=Para-Site/> da ih prenosi od jednog konačnog domaćina do drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).<ref name=PoulinRandhawa2015 /> Njihovi vektori su uglavnom [[hematofagija|hematofagijski]] [[člankonošci]] kao što su buhe, uši, krpelji i komarci.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref>{{cite web | url =http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI | access-date=18. 7. 2013}}</ref> Naprimjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao vektor bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babezirozu]] i [[ljudska granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].<ref name=pmid11450660>{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2001-07-12_345_2/page/114 |journal=New England Journal of Medicine |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=juli 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}</ref> Protozojski endoparaziti, kao što su [[malaria|malarijski]] paraziti iz roda ''[[Plasmodium]]'' i paraziti bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne faze u krvi domaćina koji se ujedanjem insekata prenose do novih domaćina.<ref name="PollittMacGregor2011">{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}</ref> ====Parazitoidi==== {{glavni|Parazitoid|Parazitoidna osa}} [[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, stavljajući njihov odnos blizu gra.<ref>{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12. 2. 2018 |quote=Predation, herbivory, and parasitism exist along a continuum of severity in terms of the extent to which they negatively affect an organism's fitness. ... In most situations, parasites do not kill their hosts. An exception, however, occurs with parasitoids, which blur the line between parasitism and predation.}}</ref> Većina parazitoida su [[parazitoidne ose]] ili druge [[Hymenoptera]], drugi uključuju [[Diptera]] kao što su [[Phoridae|foridne mušice]]. Mogu se podijeliti u dvije grupe, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju po tretmanu svojih domaćina.<ref name=GullanCranston2010>{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineof0000gull_5ed |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineof0000gull_5ed/page/308 308], 365–367, 375, 440–441}}</ref> [[Idiobiont]]ni parazitoidi ubodu svoj često veliki plijen prilikom hvatanja, ili ih ubijaju direktno ili paraliziraju odmah. Imobilizirani plijen se zatim nosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da izdrži parazitoida tokom njegovog razvoja. Na plijen se polaže [[jaje]] i potom se gnijezdo zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz stadije larve i kukuljice, hraneći se zalihama ostaje za njega.<ref name=GullanCranston2010/> [[Koinobiont]]ni parazitoidi, koji uključuju [[Diptera|muhe]], kao i ose, polažu svoja jaja u mlade domaćine, obično larve. Dozvoljeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave kao odrasli, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti regulišu razvoj svog domaćina, naprimjer, sprečavajući ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili čine da se [[ekdiza|presvuče]] kad god je parazitoid spreman za mitarenje. Oni to mogu učiniti tako što proizvode hormone koji oponašaju hormone mitarenja domaćina ([[ekdisteroid]]i), ili regulacijom [[endokrini sistem|endokrinskog sistema]] domaćina.<ref name=GullanCranston2010/> <gallery mode="packed"> slika:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[Idiobiont]]na [[parazitoidna osa]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi jele njihove larve ([[Pimplinae]], na slici).<ref name=PoulinRandhawa2015/> slika:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg| [[Koinobiont]]ne parazitoidne ose poput ove [[Braconidae|brakonidne]] [[ovipozitor|polažu jaja]] unutar svojih domaćina, koja nastavljaju da rastu i mitare. slika:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|[[Phoridae|Foridna muha]] (u sredini lijevo) je [[ovipozicija|polaže jaja]] u abdomenu radilice [[medonosna pčela|medonosne pčele]], mijenjajući njeno [[ponašanje]]. </gallery> {{anchor|Mikropredator}} ====Mikropredatori==== [[Datoteka:Anopheles minimus.jpg|thumb| [[Komarci]] kao što je ''[[Anopheles minimus]]'' su mikropredatori i važni prenosioci bolesti]] Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući sposobnost svakog domaćina barem za malu količinu, i samo je povremeno u kontaktu s bilo kojim domaćinom. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim vektorima, jer mogu prenijeti manje parazite s jednog domaćina na drugog.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=LaffertyKuris2002/><ref name="Wilson2017">{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal | title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences | volume=372 | issue=1719 | date=mart 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |page=20160085 |pmc=5352812}}</ref> Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagi]], hrane se [[krv]]lju. Uključuju anelide kao što su [[pijavice]], rakove kao što su [[Branchiura]] i [[Gnathiidae|gnatidne]] izopode, razne [[diptera|muhe]] kao što su komarci i [[muha cece|cece muhe]] , drugi člankonošci kao što su buhe i krpelji, [[kičmenjaci]] kao što su [[lampetra|lampetre]], i [[sisari]] kao što su [[šišmiši|šišmiši vampiri]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> ===Strategije prenošenja=== [[slika:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7<!--format for legibility of multi-image diagram-->|[[Biološki životni ciklus|Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]]]] Paraziti koriste različite načinee za zarazu životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživuće infektivne faze i vektore, koji odgovaraju njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.<ref name=Godfrey2013>{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=decembar 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525}}</ref> Primjeri za ilustraciju nekih od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli. {|class="wikitable sortable" |+ Primjeri metoda prijenosa u različitim ekološkim kontekstima<ref name=Godfrey2013/> ! [[Parazit]]!! [[Domaćin (biologija)|Domaćin]] !! Način prenosa!! Ekološki kontekst |- | ''[[Gyrodactylus turnbulli]]''<br/>(a [[Thrematoda]]) || ''[[Poecilia reticulata]]''<br/>(gupi) || Fizički kontakt || Društveno [[ponašanje]] |- | [[Nematode]]<br/>npr. ''[[Strongyloides]]'' || ''[[Macaca fuscata]]''<br/>(Japanski makak) || Fekalno–oralni || Društveno ponašanje<br/>(njegovanje) |- | ''[[Heligmosomoides polygyrus]]''<br/>(nematoda) || ''[[Apodemus flavicollis]]''<br/>(žutovrati miš) || Fekalno–oralni || Prijenos na osnovu spola<br/>(uglavnom na muškarce) |- | ''[[Amblyomma]]''<br/>(kvačica) || ''[[Sphenodon punctatus]]''<br/>(tuatara) ||Slobodnoživući infektivni stadiji || Društveno ponašanje |- | ''[[Plasmodium]]''<br/>([[malarija|malarijski]] parazit) || [[Ptice]], [[sisari]]<br/>(uključujući ljude) || Vektor komaraca ''[[Anopheles]]'',<br/>privučen mirisom<br/>inficiranog ljudskog domaćina<ref name="de Boer2017">{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |pages=9283 |date=august 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}</ref> || — |} ===Varijacije=== Među brojnim varijacijama parazitskih strategija su hiperparazitizam,<ref name=Dissanaike1957/> društveni parazitizam,<ref name=Thomas2010/> parazitizam legla,<ref name=Payne1997/> kleptoparazitizam, seksualni<ref name=Pietsch2005/> i adelfoparazitizam.<ref name=Rochat2001/> ====Hiperparazitizam==== {{glavni|Hiperparazit}} [[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitom, kao što je primjer protozoa koji žive u parazitima helmintima,<ref name=Dissanaike1957>{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}</ref> ili fakultativni ili obvezni parazitoidi čiji su domaćini ili konvencijski paraziti ili parazitoidi.<ref name=PoulinRandhawa2015/><ref name=GullanCranston2010/> Nivoi parazitizma iznad sekundarnog također se javljaju, posebno među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[hrastova žuč|hrastove žuči]] može postojati do pet nivoa parazitizma.<ref>{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}</ref> Hiperparaziti mogu kontrolisati populaciju svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološka kontrola štetočina|u poljoprivredi]] i donekle u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti se mogu vidjeti u načinu na koji [[Hipovirus|CHV1 virus]] pomaže u kontroli štete koju izazove kestenova plemenjača, ''[[Cryphonectria parasitica]]'', nanosi [[američki kesten|američkom kestenu]], i na način na koji [[bakteriofagi]] mogu ograničiti bakterijske [[infekcije]]. Vjerovatno je, iako malo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji se mogu pokazati široko korisnim i u poljoprivredi i u medicini.<ref name="ParrattLaine2016">{{cite journal | last1=Parratt | first1=Steven R. | last2=Laine | first2=Anna-Liisa | title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution | journal=The ISME Journal | volume=10 | issue=8 | date=januar 2016| doi=10.1038/ismej.2015.247 | pmid=26784356 | pages=1815–1822| pmc=5029149 }}</ref> ====Društveni parazitizam==== {{Također pogledajte|Mravlja mimikrija|Pčela kukavica|Emerijevo pravilo}} Društveni paraziti iskorištavaju međuspecifične interakcije između članova [[eusocijalnost|eusocijalnih]] životinja kao što su [[mravi]], [[termiti]] i [[bumbar]]i. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', njegove larve koje koriste [[mravlja mimikrija|mravlju mimikriju]] (mirmekomorfiju) da parazitiraju na određenim mravima,<ref name="Thomas2010">{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. | title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants | journal=Commun Integr Biol | volume=3 | issue=2 | pages=169–171 | year=2010 | pmid=20585513 | pmc=2889977 | doi=10.4161/cib.3.2.10603}}</ref> ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbar koji napada košnice drugih pčela i preuzima reprodukciju dok njihove mlade odgajaju radnici domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalna pčela čije djevičanske matice pobjegnu radnicima ubojicama i napadnu drugu koloniju bez matice.<ref>{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=septembar 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}</ref> Ekstremni primjer interspecifičnog društvenog parazitizma nalazimo kod mrava ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obaveznog parazita koji živi isključivo na leđima drugih mrava roda ''Tetramorium''.<ref>{{cite web | url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ | title=Social Parasites in the Ant Colony | publisher=Antkeepers | access-date=4. 4. 2016}}</ref> Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909.<ref>{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}</ref> Sada poznat kao "[[Emeryjevo pravilo]]", koje navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu blisko povezani sa svojim domaćinima, često iz istog roda.<ref name="RD">{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants | last=Deslippe |first=Richard | publisher=Nature Education Knowledge | year=2010 |access-date=29. 10. 2010}}</ref><ref name="Emery_1909">{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=juli 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |issn=0024-4066}}</ref> Intraspecijski društveni parazitizam javlja se kod parazitskog dojenja, gdje pojedini mladi uzimaju mlijeko od nesrodnih ženki. Kod [[kapucini|kapucina s klinastim kapom]], ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od niže rangiranih ženki bez ikakvog uzvraćanja.<ref name=obrien5>{{cite journal | last=O'Brien |first=Timothy G. | title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') | journal=American Journal of Primatology | year=1988 | volume=16 | issue=4 | pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 | pmid=32079372 | s2cid=86176932 }}</ref> ==== Parazitizam legla==== {{glavni|Parazitizam legla}} U [[parazitizam legla|parazitizmu legla]], domaćini se ponašaju kao roditelji dok podižu mlade kao svoje. Paraziti legla uključuju ptice u različitim porodicama kao što su [[govedarica]], ''[[Viduidae]]'', [[kukavica]], i [[crnoglava patka]]. Oni ne grade svoja gnijezda, već ostavljaju svoja jaja u gnijezdima drugih [[vrsta]]. Jaja nekih parazita u leglu [[mimikrija|imitiraju]] ona njihovih domaćina, dok neka jaja govedarica imaju čvrstu ljusku, zbog čega ih je domaćinima teško ubiti probijanjem, oba mehanizma podrazumijevaju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.<ref name=Payne1997>{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |title=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |work=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198548928 |url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Rothstein | first1=S. I. | year=1990 | title=A model system for coevolution: avian brood parasitism | journal=Annual Review of Ecology and Systematics | volume=21 | pages=481–508 | doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}</ref><ref name="DeMarsico2013">{{cite journal | last1=De Marsico | first1=M. C. | last2=Gloag | first2=R. | last3=Ursino | first3=C. A. | last4=Reboreda | first4=J. C. | title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host | journal=Biology Letters | volume=9 | issue=3 | date=mart 2013 | doi=10.1098/rsbl.2013.0076 | pmid=23485877 | pages=20130076| pmc=3645041 }}</ref> Odrasla ženka [[evropska kukavica|evropske kukavice]] dalje oponaša predatora, [[kobac|evropskog kopca]], dajući joj vremena da neprimijećeno položi jaja u gnijezdo domaćina.<ref name=Welbergen2011>{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=Behavioral Ecology|volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}</ref> ====Kleptoparazitizam==== {{glavni|Kleptoparazitizam}}U [[kleptoparazitizak|kleptoparazitizmu]] (od grčkog κλέπτης -''kleptēs'' = "lopov"), paraziti kradu hranu koju je sakupio domaćin. Parazitizam je često na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između vrsta u istom rodu ili porodici. Naprimjer, mnoge loze [[pčela kukavica]] polaže svoja jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]] u istoj porodici.<ref name="SlaterRosenblatt2005">{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane|author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&pg=PA365 |date=30. 1. 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}</ref> Kleptoparazitizam je općenito neuobičajen, ali je uočljiv kod ptica; neke kao što su [[skua]]i su specijalizirane za gusarsku hranu drugih morskih ptica, nemilosrdno ih proganjajući dok ne istjeraju svoj ulov.<ref name="Furness1978">{{cite journal | last=Furness | first=R. W. | title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony | url=https://archive.org/details/sim_animal-behaviour_1978-11_26_4/page/1167 | journal=Animal Behaviour | volume=26 | year=1978 | doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 | pages=1167–1177| s2cid=53155057 }}</ref> ====Seksualni parazitizam==== {{main|Seksualni parazitizam}} Jedinstven pristup se vidi u nekim vrstama [[rina]], kao šbato je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na male [[seksualni paraziti|spolne parazite]], potpuno zavisne od vlastitih ženki vrste za preživljavanje, trajno pričvršćene ispod tijela ženke i nesposobne da se brinu za sebe. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od , dok mužjak ne vraća ništa osim sperme koja je ženki potrebna za proizvodnju sljedeće [[generacija|generacije]].<ref name=Pietsch2005>{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |journal=Ichthyological Research |date=25. 8. 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|s2cid=24768783 }}</ref> ====Adelfoparazitizam==== Adelfoparazitizam, (od [[grčki|ἀδελφός,ἀδελφός]] -''adelphós'' = brat<ref>{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}</ref>), također poznat kao srodnički (bratskosestrinski) )parazitizam, javlja se tamo gdje je vrsta domaćina blisko povezana sa parazitom, često u istoj porodici ili rodu.[<ref name=Rochat2001>{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=maj 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|s2cid=73607283 |doi-access=free }}</ref> U parazitoidu [[citrus]]ne crne mušice, ''[[Encarsia perplexa]]'', čije nesparene ženke mogu položiti [[Ploidija|ploidna]] jaja u potpuno razvijene larve svoje vrste, dajući muško potomstvo,<ref>{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6. 1. 2018}}</ref> dok morski crv ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve planktonske.<ref name="BerecSchembri2005">{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3. 10. 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x}}</ref> ====Ilustracije==== Ilustrovani su primjeri glavnih varijantnih strategija. <gallery class="center" mode="nolines" widths="180px"> slika:Pteromalid hyperparasitoid.jpg| [[Hiperparazitoid]] [[Pteromalidae|pteromalidna]] osa na čahurama svog domaćina, i sama parazitoid [[brakonidna osa]]slika:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|Veliki plavi [[leptir]] je [[mravlja mimikrija|mimika mrava]] i društveni parazit. slija:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg| U [[parazit legla|parazitizmu legla]], domaćin odgaja mladunčad druge vrste, ovdje je [[pastitiruca|pastiričino]] jsaje u svojem gnijezdu. Datoteka:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]], koji nemilosrdno proganja druge morske [[ptice]] sve dok ne isprazne svoj ulov hrane. File:Северная церапия (cropped).jpg| Mužjak [[udica|udičarske ribe]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[seksualni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke. File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (centar), parazitoidna [[citrus crna mušica]] (dolje lijevo), također je adelfoparazit, koji polaže jaja u larve svoje vrste </gallery> ==Taksonomski raspon== Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući [[životinje]], [[biljke]], [[gljive]], [[protozoe]], [[bakterije]] i [[virus]]e.<ref name="Rollinson2">{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |url=https://archive.org/details/advancesinparasi0074drol |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0123858979|pages=[https://archive.org/details/advancesinparasi0074drol/page/n29 4]–7}}</ref> ===Životinje=== {{također pogledajte|Lista parazitskih organizama}} {| class="wikitable sortable <!--collapsible collapsed-->" |+ Glavne grupe parazitskih životinja{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ! Tip !! Klasa/Red !! Broj<br/>vrsta !! Endo-<br/>paraziti || Ekto-<br/>parsziti !! [[Beskičmenjaci]]<br/>Definitivni domaćin !! [[Kičmenjaci]]<br/>Definitivni domaćin !! Broj<br/>domaćina !! Morski !! Svježa-<br/>voda !! Kopneni<br>Procjena |- | [[Cnidaria]] || [[Myxozoa]] || 1,350 || DA || || || DA || Dva ili više || DA || DA || |- | [[Cnidaria]] || [[Polypodium|Polypodiozoa]] || 1 || DA || || || DA || 1 || || DA || |- | [[Pljosnati crvi]] || [[metilji|Trematodes]] || 15-000 || DA || || || DA || Dva ili više ||DA || DA || DA |- | [[Pljosnati crvi]] ||[[Monogenea]] || 20.000 || || DA || || DA || 1 || DA || DA || || [[Pljosnati crvi]] ||[[pantljičara|Cestodes]] || 5,000 || DA || || || DA || Dva ili više ||DA || DA || DA |- | [[Nematomorpha|Konjskodlaki crvi]] || <!--Class--> || 350 || DA || || DA || || Jedan ili više || || DA || DA |- | [[Nematodes]] || <!--Class--> || 10,500 || DA || || DA || DA || Jedan ili više ||DA || DA || DA |- | [[Acanthocephala]] || <!--Class--> || 1,200 || DA || || || DA || Dva ili više ||DA || DA || DA |- | [[Annelida]] || [[Hirudinea|Pijavice]] || 400 || || DA || || DA || 1 || DA || DA || |- | [[Mollusca]] || [[Bivalvia]] || 600 || || DA || || DA || 1 || || DA || |- | [[Mollusca]] || [[Gastropoda]] || 5.000 || || DA || || DA || 1 || DA || || |- | [[Arthropoda]] || [[Ixodida|Krpelji]] || 800 || || DA || || DA || Jedan ili više || || || DA |- | [[Arthropoda]] || [[Acari|Grinje]] || 30.000 || DA || DA || DA || DA || 1 ||DA || DA || DA |- | [[Arthropoda]] || [[Copepoda]] || 4,000 || || DA || DA || DA || 1 || DA || DA || |- | [[Arthropoda]] || [[Phthiraptera|Vaške]] || 4.000 || || DA || || DA || 1 || || || DA |- | [[Arthropoda]] || [[Siphonaptera|Buhe]] || 2.500 || || DA || || DA || 1 || || || DA |- | [[Arthropoda]] || [[Diptera|Prave muhe]] || 2.300 || || DA || || DA || 1 || || || DA |- | [[Arthropoda]] || [[Strepsiptera|Insekti uvrnutih krila]]|| 600 || DA || || DA || || 1 || || || DA |- | [[Arthropoda]] || [[Hymenoptera|Parazitoidne ose]] || 650.000<ref>{{cite web |last1=Sekar |first1=Sandhya |title=Parasitoid wasps may be the most diverse animal group |url=https://www.bbc.co.uk/earth/story/20150522-the-wasps-that-rule-the-world |publisher=BBC |access-date=14. 2. 2018 |date=22. 5. 2015}}</ref> || DA || DA || DA || || 1 || || || DA |} Parazitizam je široko rasprostranjen u [[Animalia|životinjskom carstvu]],<ref>{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}</ref> i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotinama puta.<ref name=PoulinRandhawa2015/> Mnogi tipovi [[helminta]] uključujući [[trematoda|metilje]] i [[Cestoidea|cestode]] imaju kompletan životni ciklus koji uključuje dva ili više domaćina. Daleko najveća grupa su parazitoidne ose u [[Hymenoptera]].<ref name=PoulinRandhawa2015/> [[koljeno (biologija)|koljena]] i [[klasa (biologija)|klase]] sa najvećim brojem parazitskih vrsta su navedene u sto. Brojevi su konzervativne minimalne procjene. Kolone za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je dokumentirano u kolonama [[kičmenjaci]] i [[beskičmenjaci]].{{sfn|Poulin|2007|page=6}} ===Biljke=== {{glavni|Parazitska biljka}} [[Datoteka:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), stabljika [[holoparazit]], na stablu [[bagrem]]a]] [[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' kao što je [[imela]] neke od svojih hranljivih materija dobija iz druge žive biljke, dok [[obavezni parazit|holoparazit]] kao što je [[vilina kosica]] dobija sve njegove hranljive materije iz druge biljke.<ref name="Rastogi">{{cite book |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&q=partial+parasite&pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-8-1209-0496-5 |page=115}}</ref> [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[skrivenosjemenjače|kriptosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]o na svijetu.<ref name="Kokla Melnyk 2010">{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1. 10. 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access=free }}</ref><ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008">{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-9004167506}}</ref><ref name=Nickrent2002>{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10. 4. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6. 3. 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.</ref> Sve ove biljke imaju modificirane korijene, [[haustorija|haustorije]], koje prodiru u biljke domaćine, povezujući ih sa provodljivim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om, ili oboje. To im daje mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasifikuje u zavisnosti od toga gde se zakači za domaćina, bilo stabljiku ili korijen, i količinu hranljivih materija koja joj je potrebna. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami sebi napraviti hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obavezni paraziti, koji svu hranu dobijaju od svojih domaćina.<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/> Neke parazitske biljke mogu locirati svoje biljke [[domaćin (biologija)|domaćina]] otkrivanjem [[hemijske supstance|hemikalije]] u zraku ili tlu koju ispuštaju domaćini [[pupoljak|vrhovima]] ili [[korijen]]ima, respektivno. Poznato je oko 4500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[Porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]].<ref name="Heide-Jørgensen, H. 2008"/><ref name="NickrentMusselman2004">{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}</ref> Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' su među ekonomski najdestruktivnijim od svih biljaka. Procjenjuje se da vrsteroda ''[[Striga]]'' (vješitičji [[korov]]i[i]) koštaju milijarde dolara godišnje u gubitku prinosa, zarazivši preko 50&nbsp;miliona hektara obrađenog zemljišta samo u [[Sahel|podsaharskoj Africi]]. ''Striga'' inficira i trave i žitarice, uključujući [[Zea mays|kukuruz]], [[Oryza sativa|rižu]] i [[sirak]], nesumnjivo neke od najvažnijih prehrambenih kultura. ''[[Orobanche]]'' takođe ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[Cicer arietinum|slanutak]], [[Solanum lycopersicum|paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i sorte [[kupus]]. Gubitak prinosa od ''Orobanche'' može biti ukupan; uprkos opsežnim istraživanjima, nijedna metod kontrole nije bio u potpunosti uspješan.<ref name="WestwoodYoder2010">{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 }}</ref> Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u uzajamnim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Oko 400 vrsta [[mikoheterotrof]]nih biljaka, uglavnom u tropima, međutim efikasno [[varanje (biologija)|vara]] uzimajući ugljik iz gljive umjesto da ga mijenjaju za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje, jer ne moraju upijati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke sa nekoliko [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im reducirani na male ljuske, jer ne [[fotosinteza|fotosintezuju]]. Njihovo sjeme je vrlo malo i brojno, pa se čini da se oslanjaju na to da su zaražene odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.<ref>{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |url=https://archive.org/details/sim_new-phytologist_1994-06_127_2/page/171 |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |s2cid=85142620 }}</ref> [[slika:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Medonosna gljiva, ''[[Armillaria mellea]]'', je parazit drveća i [[saprofit]] koji se hrani drvećem koje je ubio.]] ===Gljive=== {{Također pogledajte|Patogene gljive|Patologija biljaka}} Parazitske [[gljive]] neke ili sve svoje nutritivne potrebe izvode iz biljaka, drugih gljiva ili životinja. Biljne patogene gljive dijele se u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive dobijaju hranljive materije iz živih biljnih ćelija, a tokom infekcije koloniziraju svog biljnog domaćina na način da ga održavaju u životu maksimalno dugo.<ref>{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11. 8. 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |url=http://dx.doi.org/10.1007/s12010-022-04087-0 |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}</ref> Jedan dobro poznati primjer biotrofnog patogena je [[Kukuruzna snijet|''Ustilago maydis'']], uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. Nekrotrofni patogeni, s druge strane, ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski zajedno, primjer su gljive medarice koje kolonizuju korijen u rodu ''[[Armillaria]].''<ref name="RHS">{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=Royal Horticultural Society |access-date=12. 10. 2017}}</ref> Hemibiotrofni patogeni počinju kolonizirati svoje domaćine kao biotrofi, a zatim ubijaju ćelije domaćina i hrane se kao nekrotrofi, fenomen koji se naziva [[prekidanje biotrofije i nekrotrofije]].<ref>{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8. 12. 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |url=http://dx.doi.org/10.1038/s41598-017-17248-7 |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}</ref> Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti na životinjama, ali i na ljudima. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza]]) ubiju 1,6&nbsp;miliona ljudi svake godine.<ref>{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25. 7. 2017 |volume=2 |issue=8 |pages=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |doi-access=free}}</ref> Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia]] - obavezne unutsrćelijske parazitske gljive koje u velikoj mjeri pogađaju insekte, ali mogu utjecati i na kičmenjake uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].<ref name="Didier">{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9. 12. 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}</ref> [[slika:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|''[[Borrelia burgdorferi]]'', bakterija koja izaziva [[Lajmska bolest|Lajmsku bolest]], prenosi se krpeljima ''[[Ixodes]]''.]] ===Protozoa=== {{također pogledajte|Ljudski parazit#Protozoa}} Protozoe kao što su ''[[Plasmodium]]'', ''[[Trypanosoma]]'' i ''[[Entamoeba]]''<ref name=Esch2013>{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=januar 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}</ref> su endoparaziti. Oni uzrokuju ozbiljne bolesti kod kralježnjaka uključujući ljude—u ovim primjerima, malariju, bolest spavanja i [[amebijaza|amebsku dizenteriju]]—i imaju složene životne cikluse.<ref name="PollittMacGregor2011"/> ===Bakterije=== {{glavni|Patogene bakterije}} Mnoge [[bakterije]] su parazitske, iako se općenito smatra da [[Patogene bakterije|patogeni]] uzrokuju bolest.<ref name=McFall-Ngai2007>{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=januar 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-01-11_445_7124/page/152 |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |pages=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 }}</ref> Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Da damo nekoliko primjera, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se kontaktom sa zaraženim [[domaće životinje|domaćim životinjama]]; njegove [[spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem abrazije ili se mogu udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmsks bolest|lajmske bolesti]] i [[groznica|relapsirajuće groznice]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', sa rezervoarima bolesti u životinjama kao što su [[jelen]]i. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, prenosi se fekalno-oralnim putem od životinja, ili jedenjem nedovoljno kuhane [[živina|živine]], ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i [[infekcija]] respiratornog trakta kao što su [[influenca]] i [[bronhitis]], prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[seksualno prenosiva bolest|prenosi se]] [[seksualnom aktivnošću]].<ref name=Lippincott>{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2007|pages=332–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}</ref> [[slika:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobacterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli]]'', ubrizgavanjem DNK kroz svoj rep, koji se pričvršćuje za površinu bakterije.]] ===Virusi=== {{glavni|Virus|Bakteriofag}} [[Virus]]i su obavezni ujnutarćelijskini paraziti, koje karakteriše izuzetno ograničena biološka funkcija, do te mjere da, iako su evidentno u stanju da inficiraju sve druge organizme od bakterija i [[arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nejasno da li se oni sami mogu opisati kao živi. Oni mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK virus]] koji se sastoje od jednog ili dvostrukog lanca [[genetički materijal|genetičkog materijala]] ([[RNK]]-ski ili [[DNK]]), prekrivenih u [[protein]]skom omptaču i ponekad [[lipid]]nom omotaču. Stoga im nedostaje sva uobičajena mašinerija [[ćelija (biologija)|ćelije]] kao što su [[enzimi]], koji se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije domaćina da [[replikacija DNK|replicira DNK]] i sintetizuje proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.<ref name=Koonin2006>{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29}}</ref><ref name="Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84">{{cite journal|author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |url=https://archive.org/details/sim_trends-in-microbiology_2005-06_13_6/page/n39 |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}</ref><ref name="Lawrence">{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3. 10. 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}</ref> ==Evolucijska ekologija== [[Datoteka:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb| Restauracija ''[[Tiranosaurus]]'' s rupama koje su moguće uzrokovane parazitom sličnim ''[[Trichomonas]]u'']] {{Također pogledajte|Evolucijska ekologija}} Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; naprimjer, gotovo sve životinje koje žive slobodno su domaćini barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučavana grupa, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta [[pljosnati crvi|helminta]] i nebrojenog broja parazitskih [[mikroorganizam]]a. U prosjeku, jedna vrsta sisara ima četiri vrste nematoda, dvije trematode i dvije cestode.<ref name="Dobson2008">{{cite journal | last1=Dobson | first1=A. | last2=Lafferty | first2=K. D. | last3=Kuris | first3=A. M. | last4=Hechinger | first4=R. F. | last5=Jetz | first5=W. | title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=105 | issue=Supplement 1 | date=2008 | doi=10.1073/pnas.0803232105 | pmid=18695218 | pages=11482–11489| pmc=2556407 | bibcode=2008PNAS..10511482D | doi-access=free }}</ref> Ljudi imaju 342 vrste parazita helmintskih i 70 vrsta protozojskih parazita. Oko tri četvrtine linkova u [[mreža ishrane|mreži hrane]] uključuje parazita, važnog u regulaciji broja domaćina. Možda je 40 posto opisanih vrsta parazitsko.<ref name="Dobson2008"/> ===Fosilni zapis=== Parazitizam je teško dokazati iz [[fosil|fosilnog zapisa]], ali rupe u [[mandibula]]ma nekoliko primjeraka oblika ''[[Tyrannosaurus]]'' mogu biti uzrokovane ''[[Trichomonas]]''im kao parazitima.<ref>{{cite journal | volume=4 | issue=9 | pages=e7288 | last=Wolff | first=Ewan D. S. | author2=Salisbury, Steven W. | author3=Horner, John R. | author4=Varrichio, David J. | title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs | journal=PLOS ONE | year=2009 | pmid=19789646 | pmc=2748709 | doi=10.1371/journal.pone.0007288| bibcode=2009PLoSO...4.7288W | doi-access=free }}</ref> ===Koevolucija=== {{glavni|Koevolucija domaćin-parazit}} Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi se odnosi često mijenjaju. Kada je parazit u isključivoj vezi sa domaćinom, selekcija dovodi do toga da odnos postane benigniji, čak i uzajamni, jer se parazit može duže razmnožavati ako njegov domaćin duže živi.<ref name=Rook2007/> Ali tamo gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. Stoga postoje različite mogućnosti u [[koevolucija domaćin -parazit|koevoluciji domaćin–parazit]].<ref name=MasseyBuckling2004/> [[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Darvinistička medicina]] primenjuje slično evoluciono razmišljanje na neparazitske bolesti kao što su [[kancer]] i [[Autoimunaka bolest|autoimunska stanja]].<ref name="Ewald1994">{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}</ref> ====Koevolucija koja favorizuje mutualizam==== [[Datoteka:Wolbachia.png|thumb|levo|''[[Wolbachia]]'' bakterija unutar ćelije insekta]] Dugotrajna koevolucija ponekad dovodi do relativno stabilne veze koja teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[Mutualizam|mutualizmu]], jer je, uz sve ostale jednake, u evolucijskom interesu parazita da njegov domaćin napreduje . Parazit može evoluirati da postane manje štetan za svog domaćina ili domaćin može evoluirati da se nosi sa neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita uzrokuje štetu domaćinu. Naprimjer, iako su životinje koje parazitiraju [[helminti|crvi]] često očigledno povrijeđene, takve infekcije također mogu smanjiti učestalost i efekte [[Autoimunost|autoimunskih]] poremećaja kod životinja domaćina, uključujući ljude.<ref name=Rook2007>{{cite journal | last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 | title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders | journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene | year=2007 | volume=101 | issue=11 | pages=1072–1074 | pmid=17619029 | doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014}}</ref> U ekstremnijem primjeru, neki crvi [[nematoda]] se ne mogu razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom ''[[Wolbachia]]''.<ref>{{Cite journal | last=Werren | first=John H. | date=februar 2003 | title=Invasion of the Gender Benders: by manipulating sex and reproduction in their hosts, many parasites improve their own odds of survival and may shape the evolution of sex itself | journal=Natural History| volume=112 | issue=1 | page=58 | oclc=1759475 | url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_1_112/ai_97174198 | access-date=15. 11. 2008 | url-status=dead | archive-url=https://archive.today/20120708190307/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_1_112/ai_97174198/ | archive-date=8. 7. 2012 }}</ref> [[Lynn Margulis]] i drugi tvrdili su, nakon [[Peter Kropotkin|Petera Kopotnika]] iz 1902. ''[[Uzajamna pomoć: faktor evolucije]]'', da [[prirodna selekcija]] vodi odnose sa parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni . Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukarioti|eukariote]] iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje uglavnom nedefiniran.<ref>{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn|last2=Sagan |first2=Dorion|author3=Eldredge, Niles|year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0684810874}}</ref><ref>{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}</ref> ====Konkurencijsko favorizovanje virulencije==== Može se očekivati da će konkurencija između parazita favorizirati brže razmnožavanje i stoga više [[Virulentnost|virulentnih]] parazita, [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]].<ref name=MasseyBuckling2004>{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R. |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095}}</ref><ref name=Rigaud2010>{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}</ref> [[slika:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[specijacija|kospeciaciju]] [[flaminga]] i [[patke]] sa njihovim parazitskim [[uši|vašima]], koje su bile slične u dvije porodice. Kospeciacija se ipak dogodila, ali je dovela do flamingosa i [[grica]], sa kasnijim [[prebacivanjem domaćina]] flamingovih vaški na patke.]] Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', [[virulencija]] je ovisila o relativnoj moći antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) proizvedenih od dva uključena soja. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj je bio isključen od strane konkurencije. Ali kada su [[gusjenica|gusjenice]] bile inficirane bakterijama od kojih su obje imale toksine koji su mogli ubiti drugi soj, nijedna vrsta nije isključena, a njihova virulentnost je bila manja nego kada je insekt zaražen jednim sojem.<ref name=MasseyBuckling2004 /> ====Kospecijacija==== Parazit ponekad prolazi kroz [[kospecijacija|kospeciaciju]] sa svojim domaćinom, što dovodi do obrasca opisanog u [[Fahrenholzovo pravilo|Fahrenholzovom pravilu]], da se [[filogeneza]] domaćina i parazita zrcali jedna drugoj.<ref name=Page>{{cite book | last=Page | first=Roderic D. M. | publisher=John Wiley | date=27. 1. 2006 | isbn=978-0-470-01617-6 | doi=10.1038/npg.els.0004124| title=Encyclopedia of Life Sciences | chapter=Cospeciation }}</ref> Primjer je između [[simia|simijskog pienastog [[virus]]a (SFV) i njegovih [[primat]]skih domaćina. Utvrđeno je da su filogenije SFV polimeraze i mitohondrijske [[podjedinica citohrom c oksidaze II]] afričkih i azijskih primata blisko podudarne u redoslijedu grananja i vremenima divergencije, što implicira da su pjenasti virusi majmuna kospecijacirarali s primatima [[majmmuni Starog svijeta|Starog svijeta]] najmanje 30&nbsp;miliona godina.<ref name="SwitzerSalemi2005">{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=[[Nature]] |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341|pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 }}</ref> Pretpostavka zajedničke evolucijske istorije između parazita i domaćina može pomoći da se razjasni kako su taksoni domaćina povezani. Naprimjer, bilo je spora oko toga da li su [[Phoenicopteriformes|flamingosi]] bliže srodnici [[Ciconiiformes|rodama]] ili [[Anseriformes|patkama]]. Činjenica da flamingosi dijele parazite s patkama i guskama u početku je uzeta kao dokaz da su ove grupe bile bliže međusobno povezane nego s rodama. Međutim, evolucijski događaji kao što je umnožavanje ili izumiranje vrsta parazita (bez sličnih događaja u filogeniji domaćina) često narušavaju sličnosti između filogenije domaćina i parazita. U slučaju flaminga, oni imaju slične uši kao i [[grb]]i. Flamingosi i gnjurci imaju zajedničkog pretka, što implicira kospeciaciju ptica i vaški u ovim grupama. Flamingo uši su zatim [[domaćin promijenio|domaćine promijenio]] na patke, stvarajući situaciju koja je zbunila biologe.<ref name=JohnsonKennedy2006>{{cite journal| last1=Johnson| first1=K. P.| last2=Kennedy| first2=M.| last3=McCracken| first3=K. G| title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?| journal=Biology Letters| volume=2| issue=2| year=2006| pages=275–278| doi=10.1098/rsbl.2005.0427| pmc=1618896| pmid=17148381}}</ref> [[slika:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|Protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'' olakšava njen prijenos [[paraziti koji mijenjaju ponašanje|idukujući promjene ponašanja]] kod pacova kroz infekciju neurona u njihovom [[CNS|centralnom nervnom sistemu]].]] Paraziti inficiraju [[simpatrija|simpatrijske]] domaćine (one unutar njihovog geografskog područja) efikasnije, kao što je pokazano sa [[Digenea|digenejskim trematodama]] zarazom jezerskih puževa.<ref name="Lively00"/> Ovo je u u skladu sa [[hipoteza Crvene kraljice |hipotezom Crvene kraljice]], koja kaže da interakcije između vrsta dovode do stalne prirodne selekcije za koadaptaciju. Paraziti prate fenotipove lokalno uobičajenih domaćina, tako da su paraziti manje infektivni za [[alopatrijska speciacija|alopatrične]] domaćine, one iz različitih geografskih regija.<ref name="Lively00">{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7. 6. 2016 |url-status=live | title=Parasite adaptation to locally common host genotypes | journal=Nature | volume=405 | issue=6787 | pages=679–81 | year=2000 | pmid=10864323 | doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}</ref> ===Modificiranje ponašanja domačina=== {{također pogledajte|Paraziti koji mijenjaju ponašanje}} Neki paraziti [[paraziti koji mijenjaju ponašanje|modificiraju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos između domaćina, često u odnosu na predatora i plijen ([[parazit pojačan trofijski prijenos]]). Naprimjer, u [[kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog [[tiba|ribljeg]] domaćina da izbjegne gpredatore.<ref>{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. | year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3. 3. 2019 |url-status=live | title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts | journal=Ecology | volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 | doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 }}</ref> Ovaj parazit sazrijeva u [[čaplja]]ma, za koje je vjerojatnije da će se hraniti zaraženom ribom ubojicom nego neinficiranom ribom. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[Mammalia|sisari]]. Neinficirani [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju mačji miris, ali pacovi zaraženi ''T. gondii'' privlači ovaj miris, koji može povećati prijenos na mačje domaćine.<ref>{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}</ref> Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, povećavajući njihovu privlačnost za komarce i time povećavajući šanse da se parazit prenesu.<ref name="de Boer2017"/> Pauci ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često imaju zakačene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje u izgradnji mreže. Umjesto da proizvode svoje normalne ljepljive spiralne mreže, napravili su pojednostavljene mreže kada su paraziti bili pričvršćeni. Ovo manipulirano ponašanje je duže trajalo i bilo je izraženije što su paraziti duže ostajali na paukovima.<ref>{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16. 9. 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |url=http://dx.doi.org/10.1636/joa-s-18-082 |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}</ref> [[slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb| Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' je neletna, poput mnogih ektoparazita insekata.]] ===Gubitak osobine=== Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami obavljati. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi ektoparaziti insekata uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae|slijepe stjenice]], [[uši]] i [[buhe]] izgubili su [[sposobnost leta insekata|da lete]], oslanjajući se umjesto toga na svoju domaćini za transport.<ref>{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}</ref> Trait loss more generally is widespread among parasites.<ref>{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert|url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=septembar 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16. 2. 2012 }}</ref> Ekstremni primjer je [[myxosporea]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', riblji ektoparazit i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost aerobnog disanja: njenim ćelijama nedostaju [[mitohondrije]].<ref name="PNAS">{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof|first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19. 2. 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |issn=0027-8424 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}</ref> ==Takođerpogledajte== *[[Antiparaiziti]] *[[Kancerogeni parazit]] *[[Efekti parazitskih crva na imuni sistem]] *[[Lista ljusskih parazita]] ==Reference== {{refspisak}} ==Izvori== * {{cite book |last=Poulin |first=Robert|title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=Princeton University Press |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}} ==Dopunska literatura== * {{cite book |last=Combes |first=Claude|title=The Art of Being a Parasite |url=https://archive.org/details/artofbeingparasi0000comb |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}} * {{cite book |last=Desowitz |first=Robert|title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}} * {{cite book |last=Zimmer |first=Carl|title=Parasite Rex |url=https://archive.org/details/parasiterexinsid0000zimm_o4x8 |publisher=Free Press |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title=Parasite Rex |ref=none}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Parasites}} {{Commons category|Diseases and disorders due to parasites}} * [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Aberystwyth University: Parasitology]—class outline with links to full text articles on parasitism and parasitology. * [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Division of Parasitic Diseases], Centers for Disease Control and Prevention]] * [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parasitology Research]—parasitology articles and links * [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parasitology Resources on the World Wide Web: A Powerful Tool for Infectious Disease Practitioners] (Oxford University Press) * [https://en.wikibooks.org/wiki/Parasitic_Insects,_Mites_and_Ticks:_Genera_of_Medical_and_Veterinary_Importance/Introduction Parasitic Insects, Mites and Ticks: Genera of Medical and Veterinary Importance] Wikibooks {{evolucija}} {{ekologija}} {{Biološka interakcija}} {{ishrana}} {{Authority control}} [i] [[Kategorija:Parazitizam| ]] [[Kategorija:Parazitologija]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Ekologija bolesti]] f9l8fzyu44hzvlpv0up3w7j4yhh4e5l KK Partizan 0 500115 3892147 3866781 2026-05-31T21:42:41Z MilleniumX01 158458 22. titula 3892147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime_kluba = Partizan Mozzart Bet | boja1 = white | boja2 = black | logo = Logo Partizan 1958.png | nadminak = ''Crno-beli'' | liga = [[ABA liga|ABA]] • [[Euroliga]] | osnovan = {{Start date and years ago|df=yes|1945|10|4}} | ugašen = | dvorana = [[Štark Arena]] | kapacitet = 22.386 | lokacija = [[Beograd]], [[Srbija]] | boje = Crna i Bijela<br/>{{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | trenutna_sezona = | sponzor = | predsjednik = [[Ostoja Mijailović]] | zamjenik_predsjednika = | maenadžer = [[Zoran Savić]] | trener = [[Željko Obradović]] | kapiten = | vlasnik = | prvaci = '''1''' [[Euroliga]]<br/>'''3''' [[Korać Cup|FIBA Korać Cup]]<br/>'''1''' [[Trodupla kruna (košarka)|Trodupla kruna]]<br/>'''8''' [[ABA liga]]<br/>'''1''' [[ABA liga Superkup]]<br/>'''22''' [[Košarkaška liga Srbije]]<br/>'''16''' [[Radivoj Korać kup|Nacionalni kup]] | konferencijski_prvaci = | divizijski_prvaci = | sezona = | pozicija = | veb-sajt = {{URL|http://www.kkpartizan.rs/}} | dom_naslov = | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _kkpartizanh | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _kkpartizanh | gost_naslov = | gost_tijelo = | gost_uzorak_t = _kkpartizana | gost_šorc = | gost_uzorak_š = _kkpartizana }} '''Košarkaški klub Partizan''', koji se obično naziva '''KK Partizan''' ili jednostavno '''Partizan''', trenutno pod nazivom '''Partizan Mozzart Bet''' iz sponzorskih razloga, profesionalni je [[košarka]]ški tim sa sjedištem u [[Beograd]]u. Dio je Sportskog društva Partizan. Klub je osnivač i dioničar Jadranskog košarkaškog saveza,<ref>{{cite web |title=Company registration info: ABA LIGA j.t.d. |url=https://www.aba-liga.com/companyinfo.php |website=aba-liga.com |access-date=30. 7. 2019}}</ref> i takmiči se u [[ABA liga|ABA ligi]] i [[Euroliga|Euroligi]]. Partizan je od 1945. osvojio 50 trofeja i nosilac je 21 titule prvaka države.<ref>{{cite web|title=Partizan osvojio 11. uzastopnu titulu|url=http://www.vesti-online.com/Sport/Kosarka/232610/Partizan-osvojio-11-uzastopnu-titulu|work=vesti-online.com|access-date=12. 9. 2012|archive-date=19. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190219015628/https://vesti-online.com/Sport/Kosarka/232610/Partizan-osvojio-11-uzastopnu-titulu|url-status=dead}}</ref> Osvojili su i 16 nacionalnih kupova u košarci, osam puta su bili šampioni [[ABA liga|ABA lige]] i jednom su osvojili [[ABA liga Superkup|Superkup ABA lige]], a najposebniji trofej evropskog šampiona su osvojili na Final-fouru [[Euroliga|Eurolige]] u Istanbulu 1992. Finalna utakmica zapamćena je po ''buzzer-beateru'' [[Aleksandar Đorđević|Aleksandra Đorđevića]], koji se svrstava među najčuvenije šuteve u historiji košarke.<ref>{{cite web|title=Club info|url=https://www.euroleaguebasketball.net/eurocup/teams/?seasoncode=U2019&clubcode=PAR|work=eurocupbasketball.com|access-date=8. 2. 2020|archive-date=14. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230414213542/https://www.euroleaguebasketball.net/eurocup/teams/?seasoncode=U2019&clubcode=PAR|url-status=dead}}</ref> Osvojili su i tri [[Korać kup|Koraćeva kupa]] 1978, 1979. i 1989, također su učestvovali na četiri Final-foura Eurolige. U septembru 2009. Partizan je postao prvi i do danas jedini srbijanski tim koji je odigrao zvaničnu utakmicu protiv NBA tima.<ref>{{cite web|title=Partizanova NBA avantura|url=http://www.b92.net/sport/teme/b92.php?yyyy=2009&mm=09&nav_id=383015|work=b92.net|access-date=12. 9. 2012}}</ref> == Historija == === 1945–1971: Osnivanje i prve godine === Nastao je kao košarkaška sekcija Sportskog društva Centralnog doma [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Sportsko društvo CDJA Partizan osnovano je 4. oktobra 1945. Košarkaška sekcija CDJA Partizan nastala je od košarkaške reprezentacije Vojske Jugoslavije, koja je 1945. sa selekcijama jugoslovenskih republika osvojila državno prvenstvo na turniru. Pod imenom Partizan, košarkaši današnjeg KK Partizan nastupaju od prvog klupskog prvenstva Jugoslavije, održanog 1946. KK Partizan zvanično je prestao da bude klub Jugoslovenske narodne armije 1953. A tokom 1958. cijelo sportsko društvo je nosilo naziv Jugoslovenski sportski klub Partizan. Iako veoma jak tim, sa dosta košarkaša koji su igrali za reprezentaciju Jugoslavije, Partizan je na prvu titulu seniorskog prvaka Jugoslavije morao da čeka do 1976. U prvih 30 godina postojanja kluba za Partizan su igrali asovi kao što su [[Mirko Marjanović]], [[Boža Munćan]], [[Radomir Šaper]], [[Vilmoš Loci]], [[Lajoš Engler]], [[Čeda Stojičević]], [[Borislav Stanković]], [[Borislav Ćurčić]], [[Branko Radović]], [[Radovan Radović]], [[Miloš Bojović]], [[Dragutin Čermak]], [[Slobodan Jelić]] i mnogi drugi. Partizan je u ovom periodu pet puta bio drugi u šampionatu Jugoslavije, u dva navrata je imao isti broj bodova kao i prvoplasirani, ali nije uspio da dođe do titule prvaka države. == Sponzorsko imenovanje == {| |- style="vertical-align: top;" | *'''Partizan Sintelon''': 1993–1994. *'''Partizan Inex''': 1995–1997. *'''Partizan Zepter''': 1997–1998. *'''Partizan ICN''': 2000–2002. *'''Partizan Mobtel''': 2002–2004. *'''Partizan Pivara MB''': 2004–2006. *'''Partizan Igokea''': 2007–2009. *'''Partizan mt:s''': 2011–2013. *'''Partizan NIS''': 2013–2022. *'''Partizan Mozzart Bet''': 2022.– |} == Navijači == '''Grobari''' su navijači beogradskog fudbalskog kluba [[FK Partizan|Partizan]]. Uglavnom podržavaju sve klubove u okviru višesportskog kluba Partizan, a posebno fudbalski i košarkaški klub.<ref>{{cite web|title=Supporters|url=http://www.kkpartizan.rs/en/supporters.php|work=kkpartizan.rs|access-date=12. 9. 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025024336/http://www.kkpartizan.rs/en/supporters.php|archive-date=25. 10. 2012}}</ref> Prema podacima organizacije "Ultras World", koju prati preko 400.000 fanova na društvenim mrežama, svrstani su u TOP 10 navijača na svijetu.<ref>{{cite web|title=I OVE GODINE "Delije" i "grobari" među Top 10 grupa u svetu!|url=http://www.alo.rs/delije-i-grobari-medu-top-10-grupa-u-svetu/26642|work=blic.rs|date=29. 12. 2015|access-date=23. 7. 2023|archive-date=7. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107021344/http://www.alo.rs/delije-i-grobari-medu-top-10-grupa-u-svetu/26642|url-status=dead}}</ref> U martu 2009., u [[Kombank Arena|Kombank areni]] na utakmici TOP 16 [[Euroliga|Eurolige]] između Partizana i [[KK Panathinaikos|Panathinaikosa]], Grobari su postavili novi rekord lige u posjećnosti – 22.567.<ref>{{cite web|url=http://www.euroleague.net/news/i/45551/180/item |title=Partizan sets crowd record at Belgrade Arena! |publisher=Euroleague.net |date=5. 4. 2009 |access-date=6. 4. 2009}}</ref> Godinama su najgledaniji tim u [[ABA liga|ABA ligi]].<ref>{{cite web|title="Grobari" najverniji navijači u ABA Ligi|url=http://pressrs.ba/sport/kosarka/grobari-najverniji-navijaci-u-aba-ligi-12-01-2015|work=pressrs.ba|date=12. 1. 2015|access-date=28. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230233955/http://pressrs.ba/sport/kosarka/grobari-najverniji-navijaci-u-aba-ligi-12-01-2015|archive-date=30. 12. 2019|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=ABA liga potvrdila – Niko kao ''Grobari'', Zvezda najgledaniji gost!|url=http://www.sportske.net/vest/kosarka/aba-liga-potvrdila-niko-kao-grobari-zvezda-najgledaniji-gost-255747.html|work=sportske.net|date=9. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Partizan ponovo najgledaniji u ABA ligi|url=http://mondo.rs/a990858/Sport/Kosarka/Partizan-ponovo-najgledaniji-u-ABA-ligi.html|work=mondo.rs|date=15. 4. 2017}}</ref> U sezoni [[Euroliga 2022/2023.|Eurolige 2022/23]]. klub je postavio rekord sa najvećom posjećenošću od 340.816 gledalaca. == Ekipa == === Trenutna postava === {{Basketball roster header | team = KK Partizan Mozzart Bet | color1 = White | bg1 = Black | color2 = White | bg2 = Black }} <!-- list of players --> {{player3 |num = 1 |nat = SRB| first = Tristan | last = Vukčević |pos = FC|m = 2.13|kgs = 104|year = 2003|month = 3 |date = 11}} {{player3 |num = 2 |nat = USA | first = Zach | last = LeDay |pos = FC|m = 2.02|kgs = 103|year = 1994|month = 5 |date = 30}} {{player3 |num = 3 |nat = SRB| first = Savo | last = Drezgić |pos = G |m = 1.91|kgs = 80 |year = 2006|month = 8 |date = 11}} {{player3 |num = 4 |nat = SRB| first = Aleksa | last = Avramović |pos = G |m = 1.92|kgs = 87 |year = 1994|month = 10|date = 25}} {{player3 |num = 5 |nat = SRB| first = Balša | last = Koprivica |pos = C |m = 2.16|kgs = 109|year = 2000|month = 5 |date = 1 }} {{player3 |num = 7 |nat = USA| first = Kevin | last = Punter |pos = SG|m = 1.93|kgs = 81 |year = 1993|month = 6 |date = 25|note = C}} {{player3 |num = 9 |nat = SRB| first = Alen | last = Smailagić |pos = FC|m = 2.08|kgs = 100|year = 2000|month = 8 |date = 18}} {{player3 |num = 10|nat = SRB| first = Ognjen | last = Jaramaz |pos = G |m = 1.93|kgs = 88 |year = 1995|month = 9 |date = 1 }} {{player3 |num = 21|nat = USA| first = James | last = Nunnally |pos = SF|m = 2.01|kgs = 95 |year = 1990|month = 7 |date = 14}} {{player3 |num = 32|nat = SRB| first = Uroš | last = Trifunović |pos = SF|m = 2.01|kgs = 89 |year = 2000|month = 12|date = 5 }} {{player3 |num = 33|nat = SRB| first = Danilo | last = Anđušić |pos = SG|m = 1.95|kgs = 92 |year = 1991|month = 4 |date = 22}} {{player3 |num = 35|nat = USA| first = PJ | last = Dozier |pos = GF|m = 1.98|kgs = 93 |year = 1996|month = 10|date = 25}} {{player3 |num = 37|nat = POL| first = Mateusz | last = Ponitka |pos = SF|m = 1.98|kgs = 94 |year = 1993|month = 8 |date = 29}} {{player3 |num = 44 |nat = USA| first = Frank | last = Kaminsky |pos = FC|m = 2.13|kgs = 109|year = 1993|month = 4 |date = 4 }} <!-- end list of players --> {{Basketball roster footer | head_coach = {{player||SRB|[[Željko Obradović]]}} | asst_coach = {{player||ESP|[[Josep Maria Izquierdo]]}} {{player||SRB|[[Vladimir Androić]]}} {{player||SRB|[[Aleksandar Matović]]}} {{player||SRB|[[Bogdan Karaičić]]}} | str_cond = {{player||SRB|[[Predrag Zimonjić (basketball)|Predrag Zimonjić]]}} | team_man ={{player||SRB|[[Zoran Savić]]}} | roster_url = https://www.aba-liga.com/team/22/21/1/0/partizan-nis/ | transaction_url = https://www.aba-liga.com/news/45273/aba-league-transfers-summer-2021/ | legend1 = '''(R)''' Rezerve | access-date = {{dts|2023|7|23}} }}<section end=roster /> === Postava === {{Basketball depth chart | line_color = 000000 | alt_color = FFFFFF |starter_c = |starter_pf = |starter_sf = [[James Nunnally]] |starter_sg = Gabriel Lundberg |starter_pg = |bench 1_c = [[Alen Smailagić]] |bench 1_pf = |bench 1_sf = [[Mateusz Ponitka]] |bench 1_sg = Vanja Marinković |bench 1_pg = Frank Ntilikina |bench 2_c = [[Balša Koprivica]] |bench 2_pf = |bench 2_sf = [[Uroš Trifunović]] |bench 2_sg = [[Aleksa Avramović]] |bench 2_pg = |bench 3_label = Rezerve |bench 3_c = |bench 3_pf = |bench 3_sf = |bench 3_sg =[[Danilo Anđušić]] |bench 3_pg = [[Savo Drezgić]] }}<section end=depthchart /> == Utakmice protiv NBA timova == {{basketballbox collapsible|bg=#eee |date=3. oktobar 2009.|place={{ZD|USA}} [[Pepsi Centar]], [[Denver]] | teamA = '''[[Denver Nuggets]] {{ZD|USA}}'''|scoreA='''102''' | teamB = {{ZD|SRB}} Partizan Belgrade|scoreB=70 | report = [http://www.nba.com/games/20091003/PARDEN/gameinfo.html#nbaGIboxscore Boxscore] }} {{basketballbox collapsible|date=6. oktobar 2009.|place= {{ZD|USA}} [[US Airways Centar]], [[Phoenix]] | teamA = '''[[Phoenix Suns]] {{ZD|USA}}'''|scoreA='''111''' | teamB = {{ZD|SRB}} Partizan Belgrade|scoreB=80 | report = [http://www.nba.com/games/20091006/PARPHX/gameinfo.html#nbaGIboxscore Boxscore] }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|KK Partizan}} * {{Official website|http://www.kkpartizan.rs/}} * [http://www.euroleague.net/competition/teams/showteam?clubcode=PAR KK Partizan] na ''euroleague.net'' * [https://archive.today/20140410163329/http://www.abaliga.com/club/22 KK Partizan] na ''abaliga.com'' {{Osvajači KEŠ-a / Eurolige}} {{DEFAULTSORT:Partizan, Kk}} [[Kategorija:KK Partizan| ]] [[Kategorija:Košarka u Beogradu]] [[Kategorija:Srbijanski košarkaški klubovi]] [[Kategorija:Euroligaški klubovi]] nlq5fdufzcd6r84ehw7qnr9d9wexn1w Razgovor s korisnikom:Mhare 3 514976 3892204 3848071 2026-06-01T07:45:00Z KWiki 9400 /* Živ-živ :-) */ odgovor 3892204 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) :::Bi li ovaj hepek za mape u člancima o rijekama, vodenim površinama i gradovima trebalo ugraditi i u infokutije za planine i zaštićena područja? (Usput, svaka čast na velikom trudu!) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 1 juni 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:41, 6 maj 2026 (CEST) :U pravu si, s tim treba smanjiti. U nekim kontekstima, takva rečenica može biti korisna, npr. ako ima više izvora koji možda ne govore 100% isto. Obratit ću pažnju ubuduće. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:22, 6 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:20, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569831 --> inj9mpru3tqaxlb1poqolzk433ppl2o 3892205 3892204 2026-06-01T07:46:02Z KWiki 9400 /* Živ-živ :-) */ 3892205 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) :::Bi li ovaj hepek za mape u člancima o rijekama, vodenim površinama i gradovima trebalo ugraditi i u infokutije za planine i zaštićena područja? Vidi, npr., kutiju [[:en:Pieniny National Park (Slovakia)|ovdje]]. (Usput, svaka čast na velikom trudu!) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:45, 1 juni 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:41, 6 maj 2026 (CEST) :U pravu si, s tim treba smanjiti. U nekim kontekstima, takva rečenica može biti korisna, npr. ako ima više izvora koji možda ne govore 100% isto. Obratit ću pažnju ubuduće. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:22, 6 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:20, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569831 --> 40z9v9twlvigqkom6k0a08jrsx7enhk Razgovor s korisnikom:Zblace 3 514988 3892215 3830825 2026-06-01T08:00:49Z KWiki 9400 /* Čemu žurba? */ novi odlomak 3892215 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Zblace/Flow]] == Feminizam i folklor 2026. == Ćao, vidio sam da si se dodao u [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2026.|Feminizam i folklor 2026.]], p ate molim za informaciju koji je to bio članak, jer isti nije dodan u Fountain? Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:06, 14 april 2026 (CEST) :Da da...sorry za delay...dodao sam kasno :-) [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 18 april 2026 (CEST) == Čemu žurba? == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:00, 1 juni 2026 (CEST) i795g04gx31jpahqeq94xqoej4y9c3y 3892236 3892215 2026-06-01T09:12:16Z Zblace 120887 /* Čemu žurba? */ odgovor 3892236 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Zblace/Flow]] == Feminizam i folklor 2026. == Ćao, vidio sam da si se dodao u [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2026.|Feminizam i folklor 2026.]], p ate molim za informaciju koji je to bio članak, jer isti nije dodan u Fountain? Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:06, 14 april 2026 (CEST) :Da da...sorry za delay...dodao sam kasno :-) [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 18 april 2026 (CEST) == Čemu žurba? == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:00, 1 juni 2026 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] hvala! Rušio mi se browser par puta bez sačuvane verzije, pa sad pušem i na hladno. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:12, 1 juni 2026 (CEST) hn1oocu1hylajrnhrqn53l61yghlhth 3892241 3892236 2026-06-01T09:24:59Z KWiki 9400 /* Čemu žurba? */ odgovor 3892241 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Zblace/Flow]] == Feminizam i folklor 2026. == Ćao, vidio sam da si se dodao u [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2026.|Feminizam i folklor 2026.]], p ate molim za informaciju koji je to bio članak, jer isti nije dodan u Fountain? Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:06, 14 april 2026 (CEST) :Da da...sorry za delay...dodao sam kasno :-) [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 18 april 2026 (CEST) == Čemu žurba? == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:00, 1 juni 2026 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] hvala! Rušio mi se browser par puta bez sačuvane verzije, pa sad pušem i na hladno. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:12, 1 juni 2026 (CEST) ::Eh... Poznat osjećaj. :-( Kad bude tako nestabilno, može se i u Wordu, pa samo zalijepiti ovdje kasnije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:24, 1 juni 2026 (CEST) 7poqzs7uua2c7v7t0sb81kz51o6btqb Stvarni (realni) ugovori u Rimskom pravu 0 515058 3891981 3671822 2026-05-31T11:59:39Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891981 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog). Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu. == Opšte karakteristike == [[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije. Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''. Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. == ''Mutuum'' == ''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]]. Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini. Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano. Bio je to ''stricti iuris'' ("strogi zakon") – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu. Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. == ''Commodatum'' == ''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar "razumnog vremena" ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice). Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja "više sile" (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema <nowiki><i>Lex Aquilia</i></nowiki>. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova. Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. == ''Depositum'' == ''[[Depositum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema ''furtum usus''. Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' ("prevari"). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, "habanje" je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. == ''Pignus'' == ''Pignus'' ("zalog") je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. == Dodatna literatura == * {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|url=https://archive.org/details/textbookonromanl0000bork|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}} * {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|url=https://archive.org/details/introductiontoro0000nich|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}} [[Kategorija:Rimsko pravo]] 9hntfba3i22esgndaqdulk1tb7v8d06 Historijska pouzdanost Kur'ana 0 518343 3892003 3854434 2026-05-31T12:08:15Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 6 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892003 wikitext text/x-wiki {{Kur'an}} {{Islam}} [[File:Quran-Mus%27haf_Al_Tajweed.jpg|thumb|[[Kur'an]], u tradicionalnom arapskom pismu]] '''Historijska pouzdanost Kur'ana''' odnosi se na pitanje historičnosti i plagijata opisanih ili događaja o kojima se govori u [[Kur'an]]u. Smatra se da je Kur'an temelj islama i [[musliman]]i vjeruju da ga je [[Allah]] (Bog) poslao [[Muhammed]]u preko [[Anđeo|anđela]] [[Džibril]]a (Gabriel). Muslimani nisu koristili historijsku kritiku u proučavanju Kur'ana, ali su koristili tekstualnu kritiku na sličan način koji koriste [[Kršćanstvo|kršćani]] i [[Jevreji]].<ref>Religions of the world Lewis M. Hopfe – 1979 "Some Muslims have suggested and practiced textual criticism of the Quran in a manner similar to that practiced by Christians and Jews on their bibles. No one has yet suggested the [[higher criticism]] of the Quran."</ref> Prakticirali su ga prvenstveno sekularni, zapadni učenjaci kao što su [[John Wansbrough]], [[Joseph Schacht]], [[Patricia Crone]] i [[Michael Cook]], koji su ostavili po strani doktrine o božanstvu, savršenstvu, nepromjenjivosti Kur'ana, itd, prihvaćene od strane muslimanskih učenjaka,<ref name="what-atlantic-1999">{{cite journal |journal=Atlantic |last1=LESTER |first1=TOBY |date= januar 1999 |title=What Is the Koran? | url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1999/01/what-is-the-koran/304024/ |access-date=8. 4. 2019}}</ref> i umjesto toga istražuju tekst, sastav, porijeklo Kur'ana.<ref name="what-atlantic-1999"/> U muslimanskom svijetu, naučna kritika Kur'ana može se smatrati otpadništvom. Naučna kritika Kur'ana je stoga novo polje proučavanja u [[islamski svijet|islamskom svijetu]].<ref>Christian-Muslim relations: yesterday, today, tomorrow Munawar Ahmad Anees, Ziauddin Sardar, Syed Z. Abedin – 1991 For instance, a Christian critic engaging in textual criticism of the Quran from a biblical perspective will surely miss the essence of the quranic message. Just one example would clarify this point.</ref><ref>Studies on Islam Merlin L. Swartz – 1981 One will find a more complete bibliographical review of the recent studies of the textual criticism of the Quran in the valuable article by Jeffery, "The Present Status of Qur'anic Studies," Report on Current Research on the Middle East</ref> Naučnici su identificirali nekoliko već postojećih izvora za neke kur'anske narative.<ref>Leirvik 2010, p. 33.</ref> Kur'an pretpostavlja da su njegovi čitatelji upoznati s kršćanskom [[Biblija|Biblijom]] i postoje mnoge paralele između Biblije i Kur'ana. Osim Biblije, Kur'an uključuje legendarne pripovijesti o Zul el-Karnejnu, koji se može naći u apokrifnom evanđelju<ref>Leirvik 2010, pp. 33–34.</ref> i jevrejskim legendama. == Tekstualna historija == [[File:SanaaQuoranDoubleVersions.jpg|thumb|Sanski rukopisi Kur'ana]] === Rani rukopisi === Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otkriveni su sanski rukopisi, 14.000 fragmenata Kur'ana u Velikoj džamiji u Sani. Oko 12.000 fragmenata pripadalo je 926 primjeraka Kur'ana, ostalih 2.000 su bili labavi fragmenti. Najstariji poznati primjerak Kur'ana do sada pripada ovoj kolekciji: prema Sadegiju i Bergmannu, rezultati su pokazali da pergament ima 68% (1σ) vjerovatnoću da pripada periodu između 614. i 656. Imao je 95% (2σ) vjerovatnoću da pripada periodu između 578. i 669. Datiranje ugljikom je primjenjivo na donji tekst. Ali paleografija sugeriše datum od sredine do druge polovine 7. vijeka naše ere. Gornji tekst datiran između kraja 7 i početka 8. godine naše ere. Njemački učenjak [[Gerd R. Puin]] godinama istražuje ove fragmente Kur'ana. Njegov istraživački tim napravio je 35.000 mikrofilmskih fotografija rukopisa, koje je datirao u početak 8. stoljeća. Puin nije objavio cijeli svoj rad, ali je primijetio nekonvencionalan redoslijed stihova, manje tekstualne varijacije i rijetke stilove ortografije. Također je sugerisao da su neki od pergamenata palimpsesti koji su ponovo korišteni. Puin je vjerovao da ovo podrazumijeva tekst koji se razvija za razliku od fiksnog.<ref name="atlantic">{{cite news |url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1999/01/what-is-the-koran/304024/?single_page=true |title=What Is the Koran? |last=Lester |first=Toby |work=The Atlantic |date=januar 1999 |access-date=10. 4. 2019 |language=en-US }}</ref> Godine 2015, neki od najranijih poznatih kur'anskih fragmenata, koji datiraju između otprilike 568. i 645, identificirani su na [[Univerzitet u Birminghamu|Univerzitetu u Birminghamu]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/business-33436021 |first=Sean |last=Coughlan |title='Oldest' Koran fragments found in Birmingham University |work=BBC News |date=22. 7. 2015 |access-date=10. 4. 2019 }}</ref> Naučnik [[Joseph E. B. Lumbard]] sa Univerziteta Hamad Bin Khalifa u Kataru napisao je u [[Huffington Post]]u u prilog datuma koje su predložili naučnici iz Birminghama. Profesor Lumbard primjećuje da je otkriće kur'anskog teksta za koji se radiokarbonskim datiranjem može potvrditi da je napisan u prvim decenijama islamske ere, i uključuje varijacije u "ispod teksta". zabilježeno u islamskoj historiografskoj tradiciji.<ref>{{cite web |url= http://www.huffingtonpost.com/joseph-e-b-lumbard/new-light-on-the-history-_b_7864930.html |title=New Light on the History of the Qur'anic Text? |newspaper=The Huffington Post |date=24. 7. 2015}}</ref> == Kur'an i historija == === Narativ o stvaranju === Kur'an sadrži priču o stvaranju i može se odnositi na stvaranje svijeta za šest dana, iako je to vrlo diskutabilno. U suri [[el-Enbija]], Kur'an kaže da su "nebesa i zemlja bili jedan komad" prije nego što ih je rastavio.<ref>{{cite quran|21|30|s=r}}</ref> Bog je zatim stvorio pejzaž zemlje, postavio nebo iznad njega kao krov i stvorio ciklus dana i noći odredivši orbitu i za sunce i za mjesec.<ref>{{cite quran|21|31|e=33|s=r}}</ref> Neki muslimanski apologeti, poput [[Zakir Naika|Zakira Naik]] i [[Harun Yahya|Adnana Oktara]], zagovaraju kreacionizam, a savremeni islamski učenjak [[Jasir Kadi]] vjeruje da je ideja da su ljudi evoluirali protiv Kur'ana.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2013/jan/11/muslim-thought-on-evolution-debate|title = Muslim thought on evolution takes a step forward &#124; Salman Hameed| website=[[TheGuardian.com]] |date = 11. 1. 2013}}</ref> Većina muslimana ne prihvata [[Evolucija|teoriju evolucije]], iako postoje značajne razlike među zemljama (od <10% prihvaćenosti u [[Egipat|Egiptu]] do oko 40% u [[Kazahstan]]u).<ref>{{Cite journal |last=Hameed |first=Salman |date=12. 12. 2008 |title=Bracing for Islamic Creationism |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1163672 |journal=Science |language=en |volume=322 |issue=5908 |pages=1637–1638 |doi=10.1126/science.1163672 |pmid=19074331 |s2cid=206515329 |issn=0036-8075}}</ref> Neki muslimani ukazuju na ajet u Kuranu kao dokaz za evoluciju "kada vas je zaista stvorio u fazama razvoja?" Ajet 71:14. Evolucija se predaje u mnogim islamskim zemljama, a neki učenjaci su pokušali pomiriti Kur'an i evoluciju.<ref>{{cite web|url=https://ajmn.tv/4w622|title=Are evolution and religion compatible?|last=webmaster|date=6. 12. 2011|website=The Stream – Al Jazeera English}}{{Dead link|date=august 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Samiri === Kur'an prepričava priču o zlatnom teletu, gdje se spominje da je Samiri, pobunjeni [[Mojsije]]v sljedbenik, stvorio tele dok je Mojsije bio odsutan 40 dana na brdu Sinaj, primajući [[Deset Božijih zapovijedi|Deset zapovijedi]].<ref>The Qur'an, [http://al-quran.info/#20:85 Surah Ta Ha, Ayah 85]</ref> Zbog činjenice da es -samiri može značiti Samarićanin,<ref>Rubin, Uri. "Tradition in Transformation: the Ark of the Covenant and the Golden Calf in Biblical and Islamic Historiography," Oriens (Volume 36, 2001): 202.</ref> neki vjeruju da je njegov lik referenca na obožavanje zlatnih teladi koje je izgradio Jeroboam iz Samarije, spajajući dva incidenta obožavanja idola u jedan. == Legende o Aleksandru Velikom == [[File:Alexander-Coin.jpg|thumb|Srebrna tetradrahma Aleksandra Velikog prikazana je sa rogovima boga ovna Zeusa-Amona.]] Kur'an također koristi popularne legende o [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]] zvanom Zul-Karnajn ("on od dva roga") u Kur'anu. Priča o Zul-Karnajnu ima svoje porijeklo u legendama o Aleksandru Velikom koji struji na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] u ranim godinama kršćanske ere. Prema njima, Skiti, potomci [[Gog i Magog|Goga i Magoga]], jednom su porazili jednog od Aleksandrovih vojskovođa, na osnovu čega je Aleksandar sagradio zid na [[Kavkaz (planina)|Kavkaskim]] planinama kako bi ih zaštitio od civilizovanih zemalja (osnovni elementi nalaze se kod Flavija Josipa Flavija). Razlozi za ime "Dvorogi" su pomalo nejasni: učenjak el-Tabari (839–923. n. e.) je smatrao da je to zato što je išao s jednog ekstremiteta ("rog") svijeta na drugi,{{sfn|Van Donzel|Schmidt|2010|p=57 fn.3}} ali to može na kraju proizaći iz slike Aleksandra koji nosi rogove boga Zeusa, kako je popularno nazvano Zeus-Amram Helenistički Bliski istok.{{sfn|Pinault|1992|p=181 fn.71}} Zid koji je Zul-Karnajn izgradio na svom putovanju na sjever možda je odražavao daleka saznanja o [[Veliki kineski zid|Kineskom zidu]] (učenjak iz 12. stoljeća el-Idrisi je nacrtao kartu za [[Roger II, kralj Sicilije|Rogera od Sicilije]] koja prikazuje "Zemlju Goga i Magoga" u [[Mongolija|Mongoliji]]), ili o raznim sasanidskim perzijskim zidovima podignutim na području sjevernog Kaspijanskog bara. ili neki spoj ova dva.{{sfn|Glassé|Smith|2003|p=39}} Zul-Karnajn također putuje ka zapadnim i istočnim krajevima ("karns", vrhovi) Zemlje.{{sfn|Wheeler|2013|p=96}} Na zapadu pronalazi sunce kako zalazi u "mutnom izvoru", što je ekvivalentno "otrovnom moru" koje je Aleksandar pronašao u sirijskoj legendi.{{sfn|Ernst|2011|p=133}} U sirijskom originalu Aleksandar je testirao more slanjem osuđenih zatvorenika u njega, ali Kur'an to mijenja u opću pravdu.{{sfn|Ernst|2011|p=133}} Na istoku i sirijska legenda i Kur'an navode da je Aleksandar/Zul-Karnajn pronašao ljude koji žive tako blizu izlazećeg sunca da nemaju zaštitu od njegove vrućine.{{sfn|Ernst|2011|p=133}} "Karn" također znači "period" ili "stoljeće", a ime Zul-Karnajn stoga ima simbolično značenje kao "On od dva vijeka", prvo je mitološko vrijeme kada je zid izgrađen, a drugo doba kraja svijeta kada je uklonjen Allahov šerijat, božanski zakon, a Gog i Magog trebaju biti pušteni.{{sfn|Glassé|Smith|2003|p=38}} Moderni islamski apokaliptični pisci, držeći se doslovnog čitanja, iznijeli su različita objašnjenja za odsustvo zida iz modernog svijeta, jedni govore da su Gog i Magog bili Mongoli i da zida sada više nema, drugi da su i zid i Gog i Magog prisutni, ali nevidljivi.{{sfn|Cook|2005|pp=205-206}} === Smrt Isusa === [[File:POxy405.jpg|thumb|Irinejev papirus protiv jeresi, koji opisuje rana gnostička vjerovanja o Isusovoj smrti koja su utjecala na islam.<ref name="Book 1, Chapter 19">"Et gentibus ipsorum autem apparuisse eum in terra hominem, et virtutes perfecisse. Quapropter neque passsum eum, sed Simonem quendam Cyrenæum angariatum portasse crucem ejus pro eo: et hunc secundum ignorantiam et errorem crucifixum, transfiguratum ab eo, uti putaretur ipse esse Jesus: et ipsum autem Jesum Simonis accepisse formam, et stantem irrisisse eos." [https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=njp.32101074938950;view=1up;seq=406 Book 1, Chapter 19]</ref>]] Kur'an tvrdi da [[Isus]] zapravo nije razapet i da nije umro na krstu. Opće islamsko gledište koje podržava poricanje raspeća vjerovatno je bilo pod utjecajem manihenstva (doketizma), koji smatra da je neko drugi bio razapet umjesto Isusa, dok zaključuje da će se Isus vratiti tokom posljednjih vremena.<ref name="ReferenceA">Joel L. Kraemer ''Israel Oriental Studies XII'' BRILL 1992 {{ISBN|9789004095847}} str. 41</ref> {{Citat|i zbog riječi njihovih: "Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika!" A nisu ga ni ubili ni raspeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ništa pouzdano znali, samo su nagađali; a sigurno je da ga nisu ubili, već ga je Allah uzdigao Sebi. – A Allah je silan i mudar. — Kur'an, sura 4 (en-Nisa) ajet 157–158<ref>{{cite book|last=Lawson|first=Todd|date=1. 3. 2009|title=The Crucifixion and the Quran: A Study in the History of Muslim Thought|url=https://books.google.com/books?id=C1cQBwAAQBAJ&pg=PA12|publisher=Oneworld Publications|page=12|isbn=978-1851686353}}</ref>}} Uprkos ovim stavovima, kršćanski teolozi smatraju da je Isusovo raspeće historijska činjenica.<ref>Eddy, Paul Rhodes and Gregory A. Boyd (2007). The Jesus Legend: A Case for the Historical Reliability of the Synoptic Jesus Tradition. Baker Academic. p. 172. {{ISBN|0801031141}}. ...if there is any fact of Jesus' life that has been established by a broad consensus, it is the fact of Jesus' crucifixion.</ref> Mišljenje da je Isus samo izgledao kao razapet i da nije umro datira prije islama, a nalazi se u nekoliko apokrifnih evanđelja.<ref name="ReferenceA"/> Irenej u svojoj knjizi Protiv heresi opisuje gnostička vjerovanja koja imaju izuzetnu sličnost s islamskim gledištem: {{Citat|On sam nije stradao, nego je Simon, neki Kirenac, koji je bio primoran, ponio krst umjesto njega; tako da je ovaj potonji, preobražen od njega, da bi se mogao smatrati Isusom, bio razapet, zbog neznanja i zablude, dok je sam Isus primio lik Simona, i stojeći po strani, smijao im se. Jer, budući da je bio bestjelesna sila i Nous (um) nerođenog oca, on se preobrazio kako je htio, i tako se uzdigao do onoga koji ga je poslao, rugajući im se, budući da se nije mogao dohvatiti, i da je svima bio nevidljiv. — Protiv heresi, knjiga I, 24. poglavlje, 40. odjeljak}} Irenej ponovo spominje ovaj pogled: {{Citat|Pojavio se na zemlji kao čovjek i činio čuda. Tako on sam nije patio. Umjesto toga, izvjesni Simon iz Kirene bio je primoran da umjesto njega nosi njegov krst. On je bio taj koji je neznanjem i greškom bio razapet, preobražen od njega, tako da se može smatrati da je Isus. Štaviše, Isus je uzeo lik Simona i stajao i smijao im se.<ref>Haer. 1.24.4</ref><ref>{{Cite book|last= Kelhoffer|first=James A. |title=Conceptions of "Gospel" and Legitimacy in Early Christianity|year=2014 |publisher=Mohr Siebeck |pages=80|isbn = 9783161526367}}</ref> Irinej, Protiv heresi.<ref name="Book 1, Chapter 19"/>}} Drugi gnostički spis, pronađen u biblioteci Nag Hammadi, Drugi traktat o Velikom Setu ima sličan pogled na Isusovu smrt: {{Citat|Uopšte nisam bio pogođen, ali nisam umro u čvrstoj stvarnosti nego u onome što se pojavljuje, da me oni ne bi posramili}} i također: {{Citat|Drugi, njihov otac, bio je onaj koji je pio žuč i sirće; to nisam bio ja. Drugi je bio onaj koji je podigao krst na ramenu, koji je bio Simon. Drugi je bio onaj na koga su stavili trnov vijenac. Ali ja sam se radovao visini nad svim bogatstvima arhonata i potomstvu njihove zablude i njihove uobraženosti, i smejao sam se njihovom neznanju}} Koptska Petrova apokalipsa, također, otkriva iste poglede na Isusovu smrt: {{Citat|Vidio sam da su ga (Isusa) naizgled uhvatili. I rekao sam 'Šta vidim, Gospode? Da ste vi sami koga uzimaju i da me hvatate? Ili ko je ovaj koji se raduje i smije se na drvetu? I je li to još jedan čije noge i ruke udaraju?' Spasitelj mi je rekao: 'Onaj koga si vidio na drvetu veselog i nasmijanog, ovo je živi Isus. Ali ovaj u čije ruke i noge zabijaju eksere je njegov tjelesni dio, koji je zamjena posramljenog, onaj koji je nastao na njegovu priliku. Ali pogledaj njega i mene.' Ali ja, kad sam pogledao, rekao sam 'Gospode, niko te ne gleda. Pobjegnimo sa ovog mjesta.' Ali on mi je rekao: 'Rekao sam ti: 'Ostavi slijepe na miru!'. A ti vidiš kako ne znaju šta govore. Jer sina slave svoje umjesto sluge moga posramili su.' I vidio sam da nam neko sprema prići nalik na njega, čak i onoga koji se smijao na drvetu. I on je bio sa Svetim Duhom, i on je Spasitelj. I bila je velika, neizreciva svjetlost oko njih, i mnoštvo neizrecivih i nevidljivih anđela koji su ih blagosiljali. I kad sam ga pogledao, otkrio se onaj koji hvali.}} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |author=Roslan Abdul-Rahim |title=Demythologizing the Qur'an Rethinking Revelation Through Naskh al-Qur'an |url=http://www.gjat.my/gjat122017/GJAT122017-2.pdf |journal=Global Journal Al-Thaqafah |date=decembar 2017 |volume=7 |issue=2 |access-date=26. 2. 2019 |issn=2232-0474 |pages=51–78 |doi=10.7187/GJAT122017-2 |ref=RARDtQ2017 |doi-access=free |archive-date=14. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190214093748/http://www.gjat.my/gjat122017/GJAT122017-2.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Bannister |first1=Andrew G. |title=Retelling the Tale: A Computerised Oral-Formulaic Analysis of the Qur'an. Presented at the 2014 International Qur'an Studies Association Meeting in San Diego |url=https://www.academia.edu/9490706 |website=academia.edu |access-date=20. 5. 2019 |ref=AGBRtT2014}} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Recent Research on the Construction of the Quran|last1= Böwering |first1=Gerhard |pages=70-87 |ref=GBRRCQ2008}} * {{Cite book | first1=John | last1=Burton | title=The Sources of Islamic Law: Islamic Theories of Abrogation | publisher=Edinburgh University Press | year=1990 | isbn=0-7486-0108-2 | url=http://www.almuslih.org/Library/Burton,%20J%20-%20The%20Sources%20of%20Islamic%20Law.pdf | access-date=21. 7. 2018 | ref=JBSILITA1990 | archive-date=4. 1. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200104171116/http://www.almuslih.org/Library/Burton,%20J%20-%20The%20Sources%20of%20Islamic%20Law.pdf | url-status=dead }} * {{Cite book |last=Cook |first=David B. |author-link=David Cook (historian) |year=2005 |title=Contemporary Muslim Apocalyptic Literature |publisher=Syracuse University Press |url=https://books.google.com/books?id=uCtQhsrnwWQC&pg=PA205 |isbn=9780815630586}} * {{cite book|last1=Cook|first1=Michael|title=The Koran : A Very Short Introduction|date=2000|publisher=Oxford University Press|url=https://archive.org/details/koranveryshorti00cook |url-access=registration|isbn=0192853449 |ref=MCKaVSI2000}} *{{cite book |last1=Crone |first1=Patricia |title=Meccan Trade and the Rise of Islam |year=1987 |publisher=Princeton University Press |url=http://www.almuslih.org/Library/Crone,%20P%20-%20Meccan%20Trade%20and%20the%20Rise%20of%20Islam.pdf |ref=PCMTatRoI1987 |access-date=5. 4. 2020 |archive-date=28. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160528221729/http://almuslih.org/Library/Crone,%20P%20-%20Meccan%20Trade%20and%20the%20Rise%20of%20Islam.pdf |url-status=dead }} *{{cite book |last1=Crone |first1=Patricia |last2=Cook |first2=Michael |title=HAGARISM, THE MAKING OF THE ISLAMIC WORLD |year=1977 |publisher=Cambridge University Press |url=http://www.almuslih.org/Library/Crone,%20P;%20Cook,%20M%20-%20Hagarism.pdf |access-date=18. 3. 2020 |ref=none |archive-date=4. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210104195041/https://www.almuslih.org/Library/Crone,%20P;%20Cook,%20M%20-%20Hagarism.pdf |url-status=dead }} *{{cite book |last1=Dashti |first1=`Ali |title=Twenty Three Years: A Study of the Prophetic Career of Mohammad |year=1994 |url=https://1400years.org/books/twentythreeyearsEN.pdf |access-date=10. 4. 2019 |ref=AD23Y1994 |archive-date=25. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150425032900/http://www.1400years.org/books/twentythreeyearsEN.pdf |url-status=dead }} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=The Quran in Recent Scholarship |last1=Donner |first1=Fred M. |pages=29-50 |ref=FMDQiRS2008}} *{{cite book |last1=Dundes |first1=Alan |title=Fables of the Ancients?: Folklore in the Qur'an |date=2003 |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |isbn=9780585466774 |url=https://books.google.com/books?id=Yfo2AgAAQBAJ&q=pre-modern+folkloric+stories+in+the+bible+quran |access-date=2. 5. 2019 |ref=ADFotA2003}} * {{Cite book|last=Ernst|first=Carl W.|title=How to Read the Qur'an: A New Guide, with Select Translations|publisher=University of North Carolina Press|year=2011|url=https://books.google.com/books?id=sOnr6M0QmwwCq&pg=PA133|isbn=9781134823871}}{{Dead link|date=august 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{cite book |last1=Gibb |first1=H.A.R. |title=Mohammedanism : An Historical Survey |edition=2nd |publisher=Oxford University Press |year=1953 |orig-year=1949 |url=https://archive.org/details/mohammedanismanh027895mbp/page/n8 |ref=HARGM1953}} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Reconsidering the Authorship of the Quran. Is the Quran party the fruit of a progressive and collective work? |last1= Gillot |first1=Claude |pages=88-108 |ref=CGRtAotQ2008}} * {{Cite book |last1=Glassé |first1=Cyril |last2=Smith |first2=Huston |title=The New Encyclopedia of Islam |publisher=Rowman Altamira |year=2003 |url=https://books.google.com/books?id=focLrox-frUC&q=%22the+eschatological+shadow+that+Alexander+casts%22&pg=PA38 |isbn=9780759101906}} *{{cite book | last1=Guillaume |first1=Alfred |title=Islam |publisher=Penguin books |orig-year=1954 |date=1978 |ref=AGI1954}} *{{cite book |last1=Hawting |first1=G.R. |title=The Quest for the Historical Muhammad |date=2000 |publisher=Prometheus Books |location=New York |pages=489–509 |chapter=16. John Wansbrough, Islam, and Monotheism |ref=GRHJWIaM2000}} *{{cite book |last1=Holland |first1=Tom |title=In the Shadow of the Sword |date=2012 |publisher=Doubleday |location=UK |isbn=978-0-385-53135-1 | url=https://books.google.com/books?id=1f_BR2DulRIC&q=in+the+shadow+of+the+sword+holland |access-date=29. 8. 2019 |ref=THItSotS2012}} *{{cite book |editor1-last=Ibn Warraq |title=The Quest for the Historical Muhammad |url=https://archive.org/details/questforhistoric00ibnw |date=2000 |publisher=Prometheus |chapter=2. Origins of Islam: A Critical Look at the Sources |pages=[https://archive.org/details/questforhistoric00ibnw/page/88 89]–124 |ref=IWOoICLatS2000}} *{{cite book |editor1-last=Ibn Warraq |title=The Quest for the Historical Muhammad |url=https://archive.org/details/questforhistoric00ibnw |date=2000 |publisher=Prometheus |pages=[https://archive.org/details/questforhistoric00ibnw/page/14 15]–88 |chapter=1. Studies on Muhammad and the Rise of Islam |ref=IWSoMatRoI2000}} *{{cite book |title=What the Koran Really Says : Language, Text & Commentary |publisher=Prometheus |year=2002 |isbn=157392945X |editor-last=Ibn Warraq |author1=Ibn Warraq |location=New York |url=https://www.ebooklibs.co/book/view/1m41/what-the-koran-really-says.html |translator-last=Ibn Warraq |pages=23–106 |access-date=9. 4. 2019 |ref=WtKRS-I-IW2002 |archive-date=11. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411194515/https://www.ebooklibs.co/book/view/1m41/what-the-koran-really-says.html |url-status=dead }} *{{cite book |last1=Ibn Warraq |title=Why I Am Not a Muslim |publisher=Prometheus Books |year=1995 |url=http://www.conflicts.rem33.com/images/books/Ibn%20Warraq%20-%20Why%20I%20Am%20Not%20a%20Muslim.pdf |access-date=25. 4. 2019 |ref=iWWINaM1995}} *{{cite book |last=Leirvik |first=Oddbjørn |date=27. 5. 2010 |title=Images of Jesus Christ in Islam |edition=2nd |url=https://books.google.com/books?id=IEUdCgAAQBAJ&q=child+jesus+islam&pg=PR5 |location=New York |publisher=[[Bloomsbury Publishing|Bloomsbury Academic]]; 2nd edition |pages=33–66 |isbn=978-1441181602 |ref=OLIoJCiI2010}} *{{cite book |last1=Lippman |first1=Thomas W. |title=Understanding Islam : An Introduction to the Moslem World |url=https://archive.org/details/bwb_C0-BNY-835 |publisher=New American Library |year=1982 |ref=TWLUI1982}} *{{cite book |last1=Lüling |first1=Günter |title=A Challenge to Islam for Reformation; Die Wiederentdeckung des Propheten Muhammad: eine Kritik am "christlichen" Abendland |date=1981 |publisher=Luling |location=Erlangen |ref=none}} * {{Cite book |last=Pinault |first=David |title=Story-Telling Techniques in the Arabian Nights |publisher=BRILL |year=1992 |url=https://books.google.com/books?id=guHmLGJMbg4C&q=Story-Telling+Techniques+in+the+Arabian+Nights |isbn=978-9004095304}} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |ref=GSRQiIHC2008}} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Introduction, Quranic studies and its controversies |last1=Reynolds |first1=Gabriel Said |pages=1-26 |ref=GSRQSaIC2008}} *{{cite book |first1=Maxime |last1=Rodinson|title=Muhammad |publisher=Tauris Parke |location= London |date= 2002 |isbn=1-86064-827-4 |ref=MRM2002}} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=Nascent Islam in the Seventh Century Syriac Sources|last1= Saadi |first1=Abdul-Massih |pages=217-222 |ref=AMSNIit7CSS2008}} *{{cite book |last1=Said |first1=Edward |title=Orientalism |publisher=Vintage |date=1978 |url=https://www.researchgate.net/publication/313360730 |access-date=12. 4. 2019 |ref=ESO1978}} *{{cite book |editor1-last=Reynolds |editor1-first=Gabriel Said |title=The Quran in its Historical Context |date=2008 |publisher=Routledge |chapter=The Alexander Legend in the Qur'an 18:83–102|last1=van Bladel |first1=Kevin |pages=175-203 |ref=KvBALitQ2008}} * {{Cite book |last1=Van Donzel |first1=Emeri J. |last2=Schmidt |first2=Andrea Barbara |title=Gog and Magog in Early Eastern Christian and Islamic Sources |publisher=Brill |year=2010 |url=https://books.google.com/books?id=PtxOXRlPMA0C&q=%22Alexander+and+his+barrier+against+Gog+and+Magog+was+rooted+in+Syriac+tradition%22&pg=PA57 |isbn=978-9004174160}} *{{cite book |last1=Wansbrough |first1=John |others=Foreword, Translations, and Expanded Notes by Andrew Rippin |title=Quranic Studies : Sources and Methods of Scriptural Interpretation |date=2004 |publisher=Prometheus |location=Amherst, New York |isbn=1-59102-201-0 |url=http://www.almuslih.org/Library/Wansbrough,%20J%20-%20Quranic%20Studies.pdf |access-date=29. 2. 2020 |ref=JWQS2004 |archive-date=29. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200729111233/http://www.almuslih.org/Library/Wansbrough,%20J%20-%20Quranic%20Studies.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Weiss |first1=Bernard |title=Reviewed Work: ''The Sources of Islamic Law: Islamic Theories of Abrogation'' by John Burton |journal=Journal of the American Oriental Society |date=April–June 1993 |volume=113 |issue=2 |pages=304–306 |jstor=603054 |ref=BWRWSIL1993|doi=10.2307/603054 }} * {{Cite book |last=Wheeler|first=Brannon M.|title=Moses in the Qur'an and Islamic Exegesis|publisher=Routledge|year=2013|isbn=9781136128905|url=https://books.google.com/books?id=4uArBgAAQBAJ&q=%22Dhu+al-Qarnayn%27s+journey+to+the+ends+of+the+Earth%22&pg=PA96}} {{Portal islam}} [[Kategorija:Kur'an]] [[Kategorija:Islamska terminologija]] 116805h1ttrtta6qcagahdmad9ocfd9 Rezolucija 724 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 520047 3892034 3710903 2026-05-31T12:18:28Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 724 |Organ = VS |Datum = 15. decembar |Godina = 1991 |Sjednica = 3023 |Oznaka = S/RES/724 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/724(1992) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = SFR Jugoslavija |Rezultat = usvojeno |Slika = Trnovo in former Yugoslavia 1996.JPEG |Opis = Razoreno selo [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]] tokom rata }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 724''' je donesena 15. decembra 1991, na 3023. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Usvojena je jednoglasno, nakon potvrđivanja rezolucija [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|713]] (1991) i [[Rezolucija 721 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|721]] (1991) i konstatuje izvještaj generalnog sekretara [[Javier Pérez de Cuéllar|Javiera Péreza de Cuéllara]] o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]], složila se da se provede mirovni prijedlog za nastavak mirovne operacije u Jugoslaviji i odlučio da se osnuje komitet Savjeta bezbjednosti koji će razmatrati pitanja u vezi sa embargom na oružje toj zemlji. Postupajući u skladu sa [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je zatražilo od svih država članica da izvještavaju o mjerama koje su preduzele da bi sprovele opšti i potpuni embargo na svo oružje i vojnu opremu za Jugoslaviju. Također je odlučio da uspostavi odbor Vijeća sigurnosti koji će ispitati mjere koje su države članice poduzele, uključujući kršenja embarga i načine za njegovo jačanje, tražeći od svih država članica da sarađuju s komitetom. Ovlašćenja odbora bi se proširila na druge oblasti u narednim rezolucijama o situaciji.<ref>{{cite book|last=Koutrakos|first=Panos|title=Trade, foreign policy and defence in EU constitutional law: the legal regulation of sanctions, exports of dual-use goods and armaments|url=https://archive.org/details/tradeforeignpoli0000kout|url-access=limited|publisher=Hart Publishing|date=2001|page=[https://archive.org/details/tradeforeignpoli0000kout/page/132 132]|isbn=978-1-84113-166-5}}</ref> Rezolucija je također ohrabrila generalnog sekretara da nastavi humanitarne napore u Jugoslaviji, u saradnji sa državama članicama i međunarodnim organizacijama za rješavanje potreba civilnog stanovništva. Rezolucija 724 bila je posljednja rezolucija Vijeća sigurnosti u kojoj je [[Sovjetski Savez]] učestvovao prije nego što je [[raspad Sovjetskog Saveza]] završen 11 dana kasnije, 26. decembra. Stalno mjesto Sovjetskog Saveza u Vijeću sigurnosti zauzela je [[Rusija|Ruska Federacija]]. == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Badinterova komisija]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/724(1992) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 724}} {{RVSUN_1992}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji|Rezolucije]] [[Kategorija:1992. u Hrvatskoj|Rezolucije]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Jugoslaviji|724]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|724]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|724]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|724]] 3ari7onomm0an4j8oeeypnf6b8e153a Rezolucija 819 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 520322 3891997 3710934 2026-05-31T12:05:57Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 819 |Organ = VS |Datum = 16. april |Godina = 1993 |Sjednica = 3199 |Oznaka = S/RES/819 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/819(1993) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Bosna i Hercegovina |Rezultat = usvojeno |Slika = Srebrenica.jpg |Opis = Srebrenica }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 819''' donesena je 16. aprila 1993, na 3199. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je jednoglasno usvojilo nakon što je ponovo potvrdilo rezoluciju [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|713]] (1991) i sve naredne rezolucije (1992), Vijeće je izrazilo zabrinutost zbog djelovanja [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskih]] paravojnih jedinica u gradovima i selima u [[Podrinje|istočnoj Bosni i Hercegovini]], uključujući napade na civile, [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] i ometanje konvoja humanitarne pomoći. Rezolucija je označila proglašenje prve civilne "[[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|sigurne zone]]" UN-a; nije uspjela spriječiti [[genocid u Srebrenici]]. == Rezolucija == Djelujući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], Vijeće je nadalje zahtijevalo da sve strane i drugi uključeni tretiraju [[Srebrenica|Srebrenicu]] i njenu okolinu kao sigurnu zonu koja treba biti slobodna od bilo kakvog oružanog napada ili bilo kojeg drugog neprijateljskog čina, te dalje zahtijevajući prekid svih neprijateljstava i povlačenje srpskih paravojnih snaga iz područja oko Srebrenice. Ovo je bio prvi slučaj proglašenja civilne "sigurne zone" u svijetu.<ref>{{cite book|last=Ramsbotham|first=Oliver|author2=Woodhouse, Tom|author3=Miall, Hugh|title=Contemporary conflict resolution: the prevention, management and transformation of deadly conflicts|publisher=Polity|date=2005|edition=2nd|page=[https://archive.org/details/contemporaryconf0002rams/page/138 138]|isbn=978-0-7456-3213-1|url=https://archive.org/details/contemporaryconf0002rams/page/138}}</ref> Također je zahtijevalo da [[Savezna Republika Jugoslavija]] prestane s isporukom oružja, vojne opreme i drugih usluga srpskim paravojnim jedinicama u Bosni i Hercegovini. Rezolucija je zatim zatražila od [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalnog sekretara]] [[Boutros Boutros-Ghali|Boutrosa Boutrosa-Ghalija]] da poveća prisustvo zaštitnih snaga u [[Srebrenica|Srebrenici]] i okolnim područjima, tražeći punu saradnju od strana i drugih zainteresovanih strana, te da Boutros-Ghali o tome izvijesti Vijeće. Kasnije je raspoređeno 147 mirovnjaka kako bi uvjerili generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] da grad neće biti korišten kao baza za napad na njegove snage.<ref>{{cite book|last=Wheeler|first=Nicholas J.|title=Saving strangers: humanitarian intervention in international society|url=https://archive.org/details/isbn_2900199253103|url-access=limited|publisher=Oxford University Press|date=2000|pages=[https://archive.org/details/isbn_2900199253103/page/253 253]|isbn=978-0-19-829621-8}}</ref> Također je potvrđeno da je sticanje teritorije prijetnjom ili upotrebom sile, posebno putem etničkog čišćenja, nezakonito i neprihvatljivo u međunarodnom humanitarnom pravu. Vijeće je osudilo "gnusnu kampanju etničkog čišćenja" srpskih paravojnih formacija i njihove akcije prisiljavanja na evakuaciju civilnog stanovništva iz Srebrenice. Što se tiče humanitarne pomoći, Vijeće je zahtijevalo nesmetanu dostavu humanitarne pomoći svim područjima Bosne i Hercegovine, a posebno civilnom stanovništvu Srebrenice, te da svako ometanje dostave predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Zatim je pozvalo Generalnog sekretara i [[Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice|Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice]] da ojačaju postojeće humanitarne operacije u regiji. Konačno, Rezolucija 819 zahtijevala je da sve strane osiguraju sigurnost zaštitnih snaga, osoblja Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija, omogućavajući siguran transfer povrijeđenih civila iz Srebrenice i okolnih područja, te je objavila odluku o slanju misije članova Vijeća sigurnosti kako bi procijenili situaciju u Bosni i Hercegovini. "Sigurna zona" će kasnije biti proširena na druge gradove, uključujući [[Tuzla|Tuzlu]], [[Žepa (Rogatica)|Žepu]], [[Bihać]], [[Goražde]] i [[Sarajevo]] u Rezoluciji [[Rezolucija 824 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|824]].<ref>{{cite book|last=Bouchet-Saulnier|first=Françoise|author2=Brav, Laura|author3=Olivier, Clémentine|title=The practical guide to humanitarian law|publisher=Rowman & Littlefield|date=2007|edition=2nd|page=[https://archive.org/details/practicalguideto0000bouc/page/336 336]|isbn=978-0-7425-5496-2|url=https://archive.org/details/practicalguideto0000bouc/page/336}}</ref> == Neefikasnost == Uprkos svojoj preventivnoj formulaciji, Rezolucija 819 nije uspjela spriječiti [[Genocid u Srebrenici]] u julu 1995, kada su [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija zarobljene]], a izbjeglice iz enklave pale u ruke snaga generala Ratka Mladića, kojeg je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] kasnije osudilo za [[Ratni zločin|ratne zločine]], uključujući [[genocid]]. U svojoj hronologiji događaja u Srebrenici, pod zastavom UN-a, preživjeli genocid [[Hasan Nuhanović]] kritikuje članove međunarodne zajednice koji su bili uključeni na terenu ili su indirektno utjecali ili su mogli utjecati na događaje zbog specifičnih propusta u ispunjavanju njihove odgovornosti da zaštite muslimansko stanovništvo opkoljene "zaštićene zone" prema Rezoluciji 819.<ref>Nuhanović, Hasan (2007). ''Under The UN Flag; The International Community and the Srebrenica Genocide''. DES Sarajevo. {{ISBN|978-9958-728-87-7}}.</ref> == Također pogledajte == * [[Države članice Ujedinjenih nacija]] * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Rat u Sloveniji]] * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://undocs.org/S/RES/819(1993) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 819}} {{RVSUN_1993}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:1993. u SR Jugoslaviji|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi SR Jugoslavije|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|819]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji|819]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|819]] bnw0ku66c9lnusooa5ramokim6pjy6i Rezolucija 958 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 0 520760 3892031 3713439 2026-05-31T12:17:53Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3892031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 958 |Organ = VS |Datum = 19. novembar |Godina = 1994 |Sjednica = 3461 |Oznaka = S/RES/958 |Dokument = https://undocs.org/S/RES/958(1994) |Za = 15 |Suzdržani = 0 |Protiv = 0 |Odsutni = 0 |Tema = Bivša Jugoslavija |Rezultat = usvojeno |Slika = Bihac Inner City.jpg |Opis = Bihac }} '''Rezolucija Vijeća sigurnosti 958''' je donesena 19. novembra 1994, na 3461. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], uključujući Rezoluciju [[Rezolucija 836 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|836]] (1993), Vijeće je, postupajući u skladu s [[Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija|Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija]], utvrdilo da situacija u bivšoj Jugoslaviji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te je, u svojoj podršci [[UNPROFOR|Zaštitnim snagama Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), odobrilo upotrebu zračnih udara u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pored onih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od strane država članica, kako bi UNPROFOR mogao izvršiti svoj mandat.<ref>{{cite book|last=Ceulemans|first=Carl|title=Reluctant justice: a just-war analysis of the international use of force in the former Yugoslavia (1991–1995)|publisher=Asp / Vubpress / Upa|date=2005|page=34|isbn=978-90-5487-399-0}}</ref><ref name="Nikolić-Krajina">{{cite book |last=Nikolić |first=Kosta |page=311 |date=2023 |title=Krajina: 1991.–1995. |language=Serbo-Croatian |location=[[Zaprešić]] & [[Zagreb]]|publisher=Fraktura & [[Serb National Council]] |isbn=978-953-358-654-0}}</ref> UNPROFOR je ovlašten da samostalno koristi zračne snage, putem direktne podrške država članica ili putem regionalnih organizacija.<ref name="Nikolić-Krajina"/> Naknadne intervencije zračnih snaga na [[Aerodrom Udbina|aerodromu Udbina]] i drugim lokacijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izvedene su uz podršku [[NATO]]-a.<ref name="Nikolić-Krajina"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://undocs.org/S/RES/958(1994) Text of the Resolution at undocs.org] {{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 958}} {{RVSUN_1994}} {{Rezolucije UN-a o bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:1994. u Hrvatskoj|Rezolucije]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine|Rezolucije]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Hrvatske|Rezolucije]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj|958]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini|958]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|958]] 08u19nrsvn0erw1tfu6cbd5vzgbl8wp Hepatitis B 0 523479 3891999 3890427 2026-05-31T12:06:18Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 2 dead IA links per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Hepatitis B |slika=Hepatitis-B virions.jpg |opis_slike = [[elektronski mikroskop|Elektronska mikrografija]] [[Virus hepatitisa B|virusa hepatitisa B]] |specijalnost = [[Gastroenterologija]]<br>[[Hepatologija]] |simptomi = Nema, [[žutica|žućkasta koža]], [[umor]], tamna [[mokraća]], [[bol u trbuhu]]<ref name=WHO2022/> | komplikacije = [[Ciroza]], [[hepatoćelijski karcinom|rak jetre]]<ref name="pmid17336170"/> |pojava = Simptomi se mogu pojaviti tek za šest mjeseci<ref name="WHO2022">{{cite web |title=Hepatitis B Fact Sheet |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hepatitis-b |website=World Health Organization |access-date=9. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809212807/https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hepatitis-b |archive-date=9. 8. 2022 |date=24. 6. 2022}}</ref> | trajanje = Kratkoročno ili dugoročno<ref name=GBD2015Pre>{{cite journal | title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990-2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.|journal=Lancet|date=8. 10. 2016|volume=388|issue=10053|pages=1545–1602|pmid=27733282|doi=10.1016/S0140-6736(16)31678-6|pmc=5055577|last1=Vos |first1=Theo |last2=Allen |first2=Christine |last3=Arora |first3=Megha |last4=Barber |first4=Ryan M. |last5=Bhutta |first5=Zulfiqar A. |last6=Brown |first6=Alexandria |last7=Carter |first7=Austin |last8=Casey |first8=Daniel C. |last9=Charlson |first9=Fiona J. |last10=Chen |first10=Alan Z. |last11=Coggeshall |first11=Megan |last12=Cornaby |first12=Leslie |last13=Dandona |first13=Lalit |last14=Dicker |first14=Daniel J. |last15=Dilegge |first15=Tina |last16=Erskine |first16=Holly E. |last17=Ferrari |first17=Alize J. |last18=Fitzmaurice |first18=Christina |last19=Fleming |first19=Tom |last20=Forouzanfar |first20=Mohammad H. |last21=Fullman |first21=Nancy |last22=Gething |first22=Peter W. |last23=Goldberg |first23=Ellen M. |last24=Graetz |first24=Nicholas |last25=Haagsma |first25=Juanita A. |last26=Hay |first26=Simon I. |last27=Johnson |first27=Catherine O. |last28=Kassebaum |first28=Nicholas J. |last29=Kawashima |first29=Toana |last30=Kemmer |first30=Laura |display-authors=1}}</ref> | uzroci = ''[[Virus hepatitisa B]]'' širi se nekim [[tjelesna tekućina|tjelesnim tekućinama]]<ref name=WHO2022/> | rizici = [[Intravenska upotreba droga]], [[seksualni odnos]], [[Dijaliza bubrega|dijaliza]], život sa zaraženom osobom <ref name=WHO2014/><ref name=CDC2014T/> | dijagnoza = Krvne pretrage | prevencija = [[vakcina protiv hepatitisa B]]<ref name=WHO2022/> | liječenje = [[Antivirusni lijek]]ovi ([[tenofovir]], [[interferon]]), [[transplantacija jetre]]<ref name=WHO2014>{{cite web|title=Hepatitis B Fact sheet N°204|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs204/en/|website=who.int|access-date=4. 11. 2014|date=juli 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141109161444/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs204/en/|archive-date=9. 11. 2014}}</ref> | vrste = Akutna i hronična [[infekcija]] | prognoza = Zavisi od stanja i liječenja | frekvencija= 296 miliona (2019)<ref name=WHO2022/> | smrtnost = 820.000 od hepatitisa B (2019)<ref name=WHO2022/> }} '''Hepatitis B''' je [[zarazna bolest]] uzrokovana ''[[virus hepatitisa B|virusom hepatitisa B]]'' (HBV) koji utiče na [[jetra|jetru]];<ref name=WHO2022/><ref>{{Cite book|title=Logan's Medical and Scientific Abbreviations|url=https://archive.org/details/logansmedicalsci00loga|url-access=registration|last1=Logan|first1=Carolynn M.|last2=Rice|first2=M. Katherine | name-list-style = vanc |publisher=J. B. Lippincott and Company|year=1987|isbn=0-397-54589-4<!--hardbound copy-->|pages=[https://archive.org/details/logansmedicalsci00loga/page/232 232]}}</ref> to je tip [[virusni hepatitis|virusnog hepetitisa]].<ref>{{Cite web |title=Hepatitis MedlinePlus |url=https://medlineplus.gov/hepatitis.html |access-date=19. 6. 2020 |website=U.S. National Library of Medicine}}</ref> Može uzrokovati i akutnu i [[hronična infekcija|hroničnu infekciju]].<ref name=WHO2022/> Mnogi ljudi nemaju simptome tokom početne infekcije. Kod drugih, simptomi se mogu pojaviti 30 do 180 dana nakon zaraze i mogu uključivati ​​brzi početak bolesti sa [[mučnina|mučninom]], [[povraćanje]]m, [[žutica|žućkastom kožom]], [[umor]]om, žutim [[urin]]om i [[bol u trbuhu|bolovima u trbuhu]].<ref name=WHO2022/> Simptomi tokom akutne infekcije obično traju nekoliko sedmica, iako se neke osobe mogu osjećati bolesno i do šest mjeseci.<ref name="CDCFAQ2022">{{cite web |author1=Centers for Disease Control and Prevention |title=Hepatitis B Questions and Answers for the Public - Symptoms |date=30. 3. 2022 |url=https://www.cdc.gov/hepatitis/hbv/bfaq.htm |access-date=9. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809230106/https://www.cdc.gov/hepatitis/hbv/bfaq.htm |archive-date=9. 8. 2022}}</ref> Smrti uzrokovane akutnom fazom HBV infekcije su rijetke.<ref>{{cite book| first1 = Raphael | last1 = Rubin | first2 = David S. | last2 = Strayer | name-list-style = vanc |title=Rubin's Pathology : clinicopathologic foundations of medicine |date=2008|publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia |isbn=9780781795166 |page=638 |edition=5th |url= https://books.google.com/books?id=kD9VZ267wDEC&pg=PA638 }}</ref> HBV infekcija koja traje duže od šest mjeseci obično se smatra hroničnom.<ref name=WHO2022/> Vjerovatnoća razvoja hroničnog hepatitisa B je veća kod onih koji su zaraženi HBV-om u mlađoj dobi. Oko 90% onih koji su zaraženi tokom ili ubrzo nakon rođenja razvije hronični hepatitis B,<ref name=CDCFAQ2022/> dok manje od 10% onih zaraženih nakon pete godine života razvije hronične slučajeve.<ref name=CDC2014T/> Većina onih s hroničnom bolešću nema simptome; međutim, na kraju se razviju [[ciroza]] i [[hepatoćelijski karcinom|rak jetre]]<ref name="pmid17336170">{{cite journal |author1-link=Chang Mei-hwei | author = Chang MH | title = Hepatitis B virus infection | journal = Semin Fetal Neonatal Med | volume = 12 | issue = 3 | pages = 160–167 | date = juni 2007 | pmid = 17336170 | doi = 10.1016/j.siny.2007.01.013 }}</ref> kod oko 25% osoba sa hroničnim HBV-om.<ref name=WHO2014/> Virus se prenosi izlaganjem zaraznoj [[krv]]i ili [[tjelesna tekućina|tjelesnim tekućinama]].<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je bolest [[endem|uobičajena]], [[perinatalna infekcija|infekcija oko rođenja]] ili kontakt s krvlju drugih ljudi tokom djetinjstva su najčešći načini sticanja hepatitisa B.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je bolest rijetka, [[intravenska upotreba droga]] i [[spolni odnos]] su najčešći [[infekcija|putevi infekcije]].<ref name=WHO2014/> Ostali faktori rizika uključuju rad u zdravstvu, [[transfuzija krvi|transfuzije krvi]], [[dijaliza bubrega|dijalizu]], život sa zaraženom osobom, putovanje u zemlje s visokom stopom infekcije i život u ustanovi.<ref name=WHO2014/><ref name=CDC2014T>{{cite web|title=Hepatitis B FAQs for the Public – Transmission|url=https://www.cdc.gov/hepatitis/B/bFAQ.htm#transmission|publisher=U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC)|access-date=29. 11. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20111211154904/http://www.cdc.gov/hepatitis/b/bfaq.htm#transmission|archive-date=11. 12. 2011}}</ref> [[Tetoviranje]] i [[akupunktura]] doveli su do značajnog broja slučajeva u 1980-ima; međutim, to je postalo rjeđe s poboljšanom sterilizacijom..<ref>{{cite book | vauthors = Thomas HC | title = Viral Hepatitis | year = 2013 | publisher = Wiley | location = Hoboken | isbn = 9781118637302 | page = 83 | edition = 4th | url = https://books.google.com/books?|id=7aQeAAAAQBAJ&pg=PA83}}</ref> Virusi {{nowrap|hepatitisa B}} ne mogu se širiti držanjem za ruke, dijeljenjem pribora za jelo, ljubljenjem, grljenjem, [[kašalj|kašljanjem]], [[kihanje]]m ili [[dojenje]]m.<ref name=CDC2014T/> Infekcija se može dijagnosticirati 30 do 60 dana nakon izlaganja.<ref name=WHO2014/> Dijagnoza se obično potvrđuje testiranjem krvi na dijelove virusa i na [[antitijela]] protiv virusa.<ref name=WHO2014/> To je jedan od pet glavnih [[hepatitis]]nih virusa: [[hepatitis A|A]], B, [[hepatitis C|C]], [[hepatitis D|D]] i [[hepatitis E|E]].<ref name=WHO2017Report>{{cite book|title=Global hepatitis report 2017|date=2017|publisher=WHO|isbn=978-92-4-156545-5|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/255016/1/9789241565455-eng.pdf?ua=1}}</ref> Tokom početne infekcije, njega se zasniva na simptomima osobe.<ref name=WHO2014/> Kod onih koji razviju hroničnu bolest, [[antivirusni lijekovi]] poput [[tenofovir]]a ili [[interferon]]a mogu biti korisni; međutim, ovi lijekovi su skupi.<ref name=WHO2014/> [[Transplantacija jetre]] se ponekad preporučuje za slučajeve ciroze ili [[hepatoćelijski karcinom|hepatoćelijskog karcinoma]].<ref name=WHO2014/> Infekcija hepatitisom B se može spriječiti [[vakcina protiv hepatitisa B|vakcinacijom]] od 1982..<ref name=WHO2014/><ref name="pmid17673066">{{cite journal | vauthors = Pungpapong S, Kim WR, Poterucha JJ | title = Natural History of Hepatitis B Virus Infection: an Update for Clinicians | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 82 | issue = 8 | pages = 967–975 | year = 2007 | pmid = 17673066 | doi = 10.4065/82.8.967 | doi-access = free }}</ref> Od 2022., [[vakcina]] protiv hepatitisa B je između 98% i 100% efikasna u sprečavanju infekcije.<ref name=WHO2022/> Vakcina se daje u nekoliko doza; nakon početne doze, potrebne su još dvije ili tri doze vakcine kasnije za puni učinak.<ref name=WHO2022/> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) preporučuje da dojenčad prime vakcinu u roku od 24 sata nakon rođenja kada je to moguće.<ref name=WHO2022/> Nacionalni programi su učinili vakcinu protiv hepatitisa B dostupnom za dojenčad u 190 zemalja od kraja 2021..<ref>{{cite web |title=Immunization coverage- Global immunization coverage 2021 |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/immunization-coverage |website=World Health Organization |access-date=10. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220810020553/https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/immunization-coverage |archive-date=10. 8. 2022 |date=14. 7. 2022}}</ref><ref name=Will2006>{{cite journal | author = Williams R | title = Global challenges in liver disease | journal = Hepatology | volume = 44 | issue = 3 | pages = 521–526 | year = 2006 | pmid = 16941687 | doi = 10.1002/hep.21347 | s2cid = 23924901 | doi-access = }}</ref> Kako bi se dodatno spriječila infekcija, SZO preporučuje testiranje sve donirane krvi na hepatitis B prije upotrebe za transfuziju. Također se preporučuje korištenje antivirusne profilakse za sprječavanje prijenosa s majke na dijete, kao i pridržavanje sigurnih seksualnih praksi, uključujući upotrebu kondoma.<ref name=WHO2022/> SZO je 2016. postavila cilj eliminacije virusnog hepatitisa kao prijetnje globalnom javnom zdravlju do 2030.. Postizanje ovog cilja zahtijevalo bi razvoj terapijskih tretmana za liječenje kroničnog hepatitisa B, kao i sprječavanje njegovog prijenosa i korištenje vakcina za sprječavanje novih infekcija.<ref name="Block">{{cite journal |last1=Block |first1=Timothy M. |last2=Chang |first2=Kyong-Mi |last3=Guo |first3=Ju-Tao |title=Prospects for the Global Elimination of Hepatitis B |journal=Annual Review of Virology |date=29. 9. 2021 |volume=8 |issue=1 |pages=437–458 |doi=10.1146/annurev-virology-091919-062728 |pmid=34586871 |doi-access=free |issn=2327-056X}}</ref><ref name="Cox">{{cite journal |last1=Cox |first1=Andrea L. |last2=El-Sayed |first2=Manal H. |last3=Kao |first3=Jia-Horng |last4=Lazarus |first4=Jeffrey V. |last5=Lemoine |first5=Maud |last6=Lok |first6=Anna S. |last7=Zoulim |first7=Fabien |title=Progress towards elimination goals for viral hepatitis |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |date=septembar 2020 |volume=17 |issue=9 |pages=533–542 |doi=10.1038/s41575-020-0332-6 |pmid=32704164 |pmc=7376316 |language=en |issn=1759-5053}}</ref><ref name="WHO2016">{{cite book |title=COMBATING HEPATITIS B AND C TO REACH ELIMINATION BY 2030 |date=maj 2016 |publisher=World Health Organization |location=Geneva, Switzerland |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/206453/WHO_HIV_2016.04_eng.pdf/jsessionid=CADC5914BBC22D9F5FEBA9B2033892A3?sequence=1 |access-date=6. 1. 2022}}</ref> Procjenjuje se da je 2019. 296 miliona ljudi, ili 3,8% svjetske populacije, imalo hronične infekcije hepatitisom B. Dodatnih 1,5 miliona je te godine razvilo akutne infekcije, a 820.000 smrtnih slučajeva dogodilo se kao posljedica HBV-a.<ref name=WHO2022/> [[Ciroza]] i rak jetre odgovorni su za većinu smrtnih slučajeva povezanih s HBV-om.<ref name="Epidemiology2021">{{cite journal|pmc=5582972|date=novembar 2017|last1=Nelson |first1=Noele P. |last2=Easterbrook |first2=Philippa J. |last3=McMahon |first3=Brian J. |title=Epidemiology of Hepatitis B Virus Infection and Impact of Vaccination on Disease |journal=Clinics in Liver Disease |volume=20 |issue=4 |pages=607–628 |doi=10.1016/j.cld.2016.06.006 |pmid=27742003 }}</ref> Bolest je najrasprostranjenija u Africi (pogađa 7,5% stanovništva kontinenta) i u regiji zapadnog Pacifika (5,9%).<ref name="WHOProgress2021">{{cite web |author1=World Health Organization |title=Global progress report on HIV, viral hepatitis and sexually transmitted infections, 2021 |url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/342808/9789240030985-eng.pdf |website=World Health Organization |access-date=10. 8. 2022 |date=2021}}</ref> Stopa zaraze je 1,5% u Evropi i 0,5% u Americi.<ref name=WHOProgress2021/> Prema nekim procjenama, oko trećine svjetske populacije je u nekom trenutku svog života bilo zaraženo hepatitisom B.<ref name=Epidemiology2021/> Hepatitis B je prvobitno bio poznat kao "serumski hepatitis".<ref name=Barker1996>{{cite journal | vauthors = Barker LF, Shulman NR, Murray R, Hirschman RJ, Ratner F, Diefenbach WC, Geller HM | title = Transmission of serum hepatitis. 1970 | journal = Journal of the American Medical Association | volume = 276 | issue = 10 | pages = 841–844 | year = 1996 | pmid = 8769597 | doi = 10.1001/jama.276.10.841 }}</ref> {{TOC limit}} ==Znaci i simptomi== Akutna infekcija virusom {{nowrap|hepatitisa B}} povezana je s akutnim virusnim hepatitisom, bolešću koja počinje općim slabljenjem zdravlja, gubitkom apetita, mučninom, [[povraćanje]]m, [[bol]]ovima u tijelu, blagom temperaturom i tamnim urinom, a zatim napreduje do razvoja žutice. Bolest traje nekoliko sedmica, a zatim se postepeno poboljšava kod većine pogođenih osoba. Nekoliko osoba može imati teži oblik bolesti jetre poznat kao fulminantno [[zatajenje jetre]] i kao rezultat toga mogu umrijeti. Infekcija može biti potpuno asimptomska i može ostati neprepoznata.<ref>{{cite journal | vauthors = Terrault N, Roche B, Samuel D | title = Management of the hepatitis B virus in the liver transplantation setting: a European and an American perspective | journal = Liver Transpl. | volume = 11 | issue = 7 | pages = 716–32 | date = juli 2005 | pmid = 15973718 | doi = 10.1002/lt.20492 | s2cid = 19746065 | doi-access = }}</ref> Hronična infekcija virusom {{nowrap|hepatitisa B}} može biti asimptomatska ili može biti povezana s hroničnom upalom jetre (hronični hepatitis), što dovodi do ciroze tokom nekoliko godina. Ova vrsta infekcije dramatično povećava incidenciju hepatocelularnog karcinoma (HCC; rak jetre). Širom Evrope, hepatitis B i C uzrokuju približno 50% hepatoćelijskih [[karcinom]]a.<ref name="pmid17570226">{{cite journal | vauthors = El-Serag HB, Rudolph KL | title = Hepatocellular carcinoma: epidemiology and molecular carcinogenesis | url = https://archive.org/details/sim_gastroenterology_2007-06_132_7/page/2556 | journal = Gastroenterology | volume = 132 | issue = 7 | pages = 2557–76 | date = juni 2007 | pmid = 17570226 | doi = 10.1053/j.gastro.2007.04.061 }}</ref><ref name="pmid21992124">{{cite journal | vauthors = El-Serag HB | title = Hepatocellular carcinoma | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2011-09-22_365_12/page/1118 | journal = New England Journal of Medicine | volume = 365 | issue = 12 | pages = 1118–27 | date = 22. 9. 2011 | pmid = 21992124 | doi = 10.1056/NEJMra1001683 }}</ref> Hroničnim nositeljima se preporučuje da izbjegavaju konzumiranje [[alkohol]]a jer povećava rizik od ciroze i raka jetre. Virus hepatitisa B povezan je s razvojem membranoznog [[glomerul]]onefritisa (MGN).<ref>{{cite journal | vauthors = Gan SI, Devlin SM, Scott-Douglas NW, Burak KW | title = Lamivudine for the treatment of membranous glomerulopathy secondary to chronic hepatitis B infection | journal = Canadian Journal of Gastroenterology | volume = 19 | issue = 10 | pages = 625–9 | date = oktobar 2005 | pmid = 16247526 | doi = 10.1155/2005/378587| doi-access = free }}</ref> Simptomi izvan jetre prisutni su kod 1–10% osoba zaraženih HBV-om i uključuju [[sindrom sličan serumskoj bolesti]], [[akutni nekrotizirajući vaskulitis]] ([[poliarteritis nodosa]]), membranozni [[glomerulonefritis]] i [[papularni akrodermatitis u djetinjstvu]] ([[Gianotti-Crostijev sindrom]]).<ref name="pmid6126007">{{cite journal | vauthors = Dienstag JL | title = Hepatitis B as an immune complex disease | url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-liver-disease_1981-02_1_1/page/44 | journal = Seminars in Liver Disease | volume = 1 | issue = 1 | pages = 45–57 | date = februar 1981 | pmid = 6126007 | doi = 10.1055/s-2008-1063929 | s2cid = 9699144 }}</ref><ref name="pmid11334492">{{cite journal | vauthors = Trepo C, Guillevin L | title = Polyarteritis nodosa and extrahepatic manifestations of HBV infection: the case against autoimmune intervention in pathogenesis | journal = Journal of Autoimmunity | volume = 16 | issue = 3 | pages = 269–74 | date = maj 2001 | pmid = 11334492 | doi = 10.1006/jaut.2000.0502 }}</ref> Sindrom sličan serumskoj bolesti javlja se u slučaju akutnog hepatitisa B, često prije pojave žutice.<ref name="pmid4996611">{{cite journal | vauthors = Alpert E, Isselbacher KJ, Schur PH | title = The pathogenesis of arthritis associated with viral hepatitis. Complement-component studies | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 285 | issue = 4 | pages = 185–9 | date = juli 1971 | pmid = 4996611 | doi = 10.1056/NEJM197107222850401 }}</ref> Kliničke karakteristike su [[groznica]], [[osip na koži]] i [[poliarteritis]]. Simptomi često nestaju ubrzo nakon pojave [[žutica]], ali mogu trajati tokom cijelog trajanja akutne žutice {{nowrap|hepatitis B}}.<ref name="pmid19399811">{{cite journal | vauthors = Liang TJ | title = Hepatitis B: the virus and disease | journal = Hepatology | volume = 49 | issue = 5 Suppl | pages = S13–21 | date = maj 2009 | pmid = 19399811 | pmc = 2809016 | doi = 10.1002/hep.22881 }}</ref> Oko 30–50% ljudi s akutnim nekrotizirajućim vaskulitisom (''poliarteritis nodosa'') su nositelji HBV-a.<ref name="pmid4098431">{{cite journal | vauthors = Gocke DJ, Hsu K, Morgan C, Bombardieri S, Lockshin M, Christian CL | title = Association between polyarteritis and Australia antigen | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 7684 | pages = 1149–53 | date = decembar 1970 | pmid = 4098431 | doi = 10.1016/S0140-6736(70)90339-9 }}</ref> [[Nefropatija]] povezana s HBV-om opisana je kod odraslih, ali je češća kod djece.<ref name="pmid2023605">{{cite journal | vauthors = Lai KN, Li PK, Lui SF, Au TC, Tam JS, Tong KL, Lai FM | title = Membranous nephropathy related to hepatitis B virus in adults | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1991-05-23_324_21/page/1456 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 324 | issue = 21 | pages = 1457–63 | date = maj 1991 | pmid = 2023605 | doi = 10.1056/NEJM199105233242103 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid82085">{{cite journal | vauthors = Takekoshi Y, Tanaka M, Shida N, Satake Y, Saheki Y, Matsumoto S | title = Strong association between membranous nephropathy and hepatitis-B surface antigenaemia in Japanese children | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8099 | pages = 1065–8 | date = novembar 1978 | pmid = 82085 | doi = 10.1016/S0140-6736(78)91801-9 | s2cid = 28633855 }}</ref> Membranski glomerulonefritis je najčešći oblik.<ref name="pmid19399811"/> Drugi imunski posredovani hematološki poremećaji, poput esencijalne miješane krioglobulinemije i aplastične anemije, opisani su kao dio ekstrahepatskih manifestacija HBV infekcije, ali njihova povezanost nije tako dobro definirana; stoga ih vjerovatno ne treba smatrati etiološki povezanima s HBV-om.<ref name="pmid19399811"/> ==Uzrok== ===Prijenos=== Prijenos virusa {{nowrap|hepatitis B}} nastaje izlaganjem zaraznoj krvi ili tjelesnim tekućinama koje sadrže krv. HBV je 50 do 100 puta zarazniji od [[HIV|virusa ljudske imunodeficijencije (HIV)]].<ref>{{cite web | title = Hepatitis B FAQs for the Public | publisher = Centers for Disease Control and Prevention | url = https://www.cdc.gov/hepatitis/hbv/bfaq.htm | access-date = 24. 8. 2015 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20150820050057/http://www.cdc.gov/hepatitis/hbv/bfaq.htm | archive-date = 20. 8. 2015}}</ref> HBV se može prenijeti putem nekoliko puteva infekcije. Kod [[Vertikalno prenesena infekcija|vertikalnog prijenosa]], HBV se prenosi s majke na dijete (MTCT) tokom porođaja.<ref name=WHO2022/> Bez intervencije, majka koja je pozitivna na [[HBsAg]] ima 20% rizika da prenese infekciju na svoje potomstvo prilikom porođaja. Ovaj rizik je čak 90% ako je majka također pozitivna na [[HBeAg]]. Horizontalni prijenos u ranom životu može se dogoditi putem ugriza, lezija, određenih sanitarnih navika ili drugog kontakta sa sekretima. Iako se HBV nalazi u gotovo svakom tjelesnom sekretu i ekskretu, pokazalo se da su samo krv, sperma i vaginalni sekreti zarazni.<ref>{{cite web|title=Hepatitis B – the facts: IDEAS –Victorian Government Health Information, Australia|url=http://ideas.health.vic.gov.au/diseases/hepatitis-b.asp|publisher=State of Victoria|date=28. 7. 2009|access-date=19. 9. 2009|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110918141518/http://ideas.health.vic.gov.au/diseases/hepatitis-b.asp|archive-date=18. 9. 2011}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Custer B, Sullivan SD, Hazlet TK, Iloeje U, Veenstra DL, Kowdley KV | title = Global epidemiology of hepatitis B virus | journal = Journal of Clinical Gastroenterology | volume = 38 | issue = 10 Suppl 3 | pages = S158–68 | date = Nov–Dec 2004 | pmid = 15602165 | doi = 10.1097/00004836-200411003-00008 | s2cid = 39206739 }}</ref> Poznato je da se horizontalni prijenos kod odraslih događa putem [[seksualni odnos|seksualnog kontakta]],<ref name="pmid22143117">{{cite journal | vauthors = Fairley CK, Read TR | title = Vaccination against sexually transmitted infections | journal = Current Opinion in Infectious Diseases | volume = 25 | issue = 1 | pages = 66–72 | date = februar 2012 | pmid = 22143117 | doi = 10.1097/QCO.0b013e32834e9aeb | s2cid = 13524636 }}</ref> [[transfuzija krvi]] i transfuzija s drugim ljudskim krvnim proizvodima,<ref name="pmid18831300">{{cite journal | vauthors = Buddeberg F, Schimmer BB, Spahn DR | title = Transfusion-transmissible infections and transfusion-related immunomodulation | journal = Best Practice & Research. Clinical Anaesthesiology | volume = 22 | issue = 3 | pages = 503–17 | date = septembar 2008 | pmid = 18831300 | doi = 10.1016/j.bpa.2008.05.003 | url = http://www.zora.uzh.ch/id/eprint/4561/2/Transfusion_transmitted_infections_and_transfusion_related_immunomodulation.pdf | access-date = 17. 12. 2018 | archive-date = 7. 8. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200807225205/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/4561/2/Transfusion_transmitted_infections_and_transfusion_related_immunomodulation.pdf | url-status = dead }}</ref> [[dijeljenje igala|ponovna upotreba kontaminiranih igala]] i špriceva.<ref name="pmid10729739">{{cite journal | vauthors = Hughes RA | title = Drug injectors and the cleaning of needles and syringes | journal = European Addiction Research | volume = 6 | issue = 1 | pages = 20–30 | date = mart 2000 | pmid = 10729739 | doi = 10.1159/000019005 | s2cid = 45638523 }}</ref> [[Dojenje]] nakon odgovarajuće imunoprofilakse ne doprinosi prenosu HBV-a s majke na dijete.<ref name="pmid21536948">{{cite journal | vauthors = Shi Z, Yang Y, Wang H, Ma L, Schreiber A, Li X, Sun W, Zhao X, Yang X, Zhang L, Lu W, Teng J, An Y | title = Breastfeeding of Newborns by Mothers Carrying Hepatitis B Virus: A Meta-analysis and Systematic Review | journal = Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine | volume = 165 | issue = 9 | pages = 837–846 | year = 2011 | pmid = 21536948 | doi = 10.1001/archpediatrics.2011.72 | doi-access = free }}</ref> ===[[Virusologija]]=== {{glavni|Virus hepatitisa B}} ====Struktura==== [[Datoteka:HBV.png|thumb|Struktura virusa hepatitisa B]] {{nowrap|Virus hepatitisa B}} (HBV) je član [[Hepadnaviridae|porodice hepadnavirusa]].<ref name=Baron>{{Cite book | vauthors = Zuckerman AJ |chapter=Hepatitis Viruses |title=Baron's Medical Microbiology |editor=Baron S |edition=4th |publisher=University of Texas Medical Branch |year=1996 |pmid=21413272 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mmed.section.3738 |isbn=978-0-9631172-1-2 |display-editors=etal |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090714042359/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mmed.section.3738 |archive-date=14. 7. 2009}}</ref> Virusna čestica ([[virion]]) sastoji se od vanjske [[lipid]]ne ovojnice i [[ikosaedar]]ske [[nuklepkapsida|nukleokapside]] jezgre sastavljene od jezgre [[protein]]a. Ovi virioni imaju promjer od 30–42&nbsp;nm. Nukleokapsida obuhvata virusnu [[DNK]] i DNK [[polimeraza|polimerazu]] koja ima [[reverzna transkriptaza|reverznu transkriptaznu]] aktivnost.<ref name="pmid15192795">{{cite journal | vauthors = Locarnini S | title = Molecular Virology of Hepatitis B Virus | url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-liver-disease_2004_24_supplement-1/page/n5 | journal = Seminars in Liver Disease | volume = 24 | pages = 3–10 | year = 2004 | pmid = 15192795 | doi = 10.1055/s-2004-828672 | citeseerx = 10.1.1.618.7033 | s2cid = 260320531 }}</ref> Vanjski omotač sadrži ugrađene proteine ​​koji su uključeni u vezivanje virusa za osjetljive ćelije i ulazak u njih. Virus je jedan od najmanjih virusa sa omotačem kod životinja. Virioni od 42&nbsp;nm, koji su sposobni inficirati ćelije jetre poznate kao [[hepatocit]]i, nazivaju se "Daneove čestice".<ref>{{cite book | vauthors = Harrison T |title=Desk Encyclopedia of General Virology |publisher=Academic Press |location=Boston |year=2009 |page=455 |isbn=978-0-12-375146-1}}</ref> Pored Daneovih čestica, u serumu zaraženih osoba mogu se naći nitasta i sferična tijela bez jedra.<ref>{{cite journal | url=https://doi.org/10.35772%2Fghm.2023.01065 | doi=10.35772/ghm.2023.01065 | title=Biology of the hepatitis B virus (HBV) core and capsid assembly modulators (CAMs) for chronic hepatitis B (CHB) cure | date=2023 | last1=McFadden | first1=William M. | last2=Sarafianos | first2=Stefan G. | journal=Global Health & Medicine | volume=5 | issue=4 | pages=199–207 | pmid=37655181 | pmc=10461335 }}</ref> Ove čestice nisu zarazne i sastoje se od lipida i proteina koji čine dio površine viriona, a koji se nazivaju površinski [[antigen]]i ([[HBsAg]]), a proizvode se u višku tokom [[životni ciklus|životnog ciklusa virusa]].<ref name="pmid3014045">{{cite journal | vauthors = Howard CR | title = The Biology of Hepadnaviruses | journal = Journal of General Virology | volume = 67 | issue = 7 | pages = 1215–1235 | year = 1986 | pmid = 3014045 | doi = 10.1099/0022-1317-67-7-1215 | doi-access = free }}</ref> ====[[Genom]]==== [[Slika:HBV Genome.svg|left|thumb| Organizacija genoma HBV-a. Geni se preklapaju.]] [[Genom]] HBV-a je sačinjen od kružne [[DNK]], ali je neobičan jer DNK nije u potpunosti [[Dvostruka spirala|dvolančana]]. Jedan kraj lanca pune dužine povezan je sa [[DNK-polimeraza|HBV DNK polimerazom]] virusa hepatitisa B. Genom je dug 3020–3320 [[nukleotid]]a (za lanac pune dužine) i 1700–2800 nukleotida (za lanac kratke dužine).<ref>{{cite journal | vauthors = Kay A, Zoulim F | title = Hepatitis B virus genetic variability and evolution | journal = Virus Research | volume = 127 | issue = 2 | pages = 164–176 | year = 2007 | pmid = 17383765 | doi = 10.1016/j.virusres.2007.02.021 | url = http://www.hal.inserm.fr/docs/00/13/31/37/PDF/Table_3.pdf }}</ref> Negativni smisao (nekodirajući) je komplementaran virusnoj [[iRNK]]. Virusna DNK se nalazi u [[jedro (biologija)|nukleusu]] ubrzo nakon infekcije [[Ćelija (biologija)|ćelije]]. Djelimično dvolančana DNK postaje potpuno dvolančana kompletiranjem (+) smislenog lanca i uklanjanjem [[protein]]skih [[molekula]] iz (−) smislenog lanca i kratkog niza [[RNK]] iz (+) smislenog lanca. Nekodirajuće baze se uklanjaju s krajeva (−) smislenog lanca, a krajevi se ponovo spajaju. Postoje četiri poznata gena kodirana genomom, nazvana C, X, P i S. Jedarni protein kodira gen C (HBcAg), a njegovom početnom [[kodon]]u prethodi uzvodni AUG početni kodon u okviru iz kojeg se proizvodi pre-jezdreni protein. HBeAg se proizvodi [[proteoliza|proteolitskom]] obradom pre-sržnog proteina. U nekim rijetkim sojevima virusa poznatim kao [[pre-jezgarni mutanti virusa hepatitisa B]], HBeAg nije prisutan.<ref name="pmid16461229">{{cite journal |vauthors=Buti M, Rodriguez-Frias F, Jardi R, Esteban R |title=Hepatitis B virus genome variability and disease progression: the impact of pre-core mutants and HBV genotypes |journal=Journal of Clinical Virology |volume=34 |pages=S79–82 |date=decembar 2005 |issue=Suppl 1 |pmid=16461229 |doi= 10.1016/s1386-6532(05)80015-0}}</ref> DNK [[polimeraza]] je kodirana genom P. Gen S je gen koji kodira površinski [[antigen]] (HBsAg). Gen HBsAg je jedan dugi [[otvoreni okvir čitanja]], ali sadrži tri "start" (ATG) kodona unutar okvira koji dijele gen na tri dijela, pre-S1, pre-S2 i S. Zbog više startnih kodona, [[polipeptid]]i su tri različite veličine, nazvani veliki (redoslijed od površine prema unutra: pre-S1, pre-S2 i S), srednji (pre-S2, S) i mali (S)<ref>{{cite journal | vauthors = Glebe D, Urban S | title = Viral and cellular determinants involved in hepadnaviral entry | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 13 | issue = 1 | pages = 22–38 | date = januar 2007 | pmid = 17206752 | pmc = 4065874 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.22 | doi-access = free }}</ref> se proizvode.<ref name="pmid17206754">{{cite journal | vauthors = Beck J, Nassal M | title = Hepatitis B virus replication | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 13 | issue = 1 | pages = 48–64 | date = januar 2007 | pmid = 17206754 | pmc = 4065876 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.48 | doi-access = free }}</ref> Na [[N-kraj|amino-terminalnom kraju]] preS1 dijela velikog (L) proteina nalazi se miristilna grupa koja ima važnu ulogu u infekciji.<ref>{{cite journal | vauthors = Watashi K, Wakita T | title = Hepatitis B Virus and Hepatitis D Virus Entry, Species Specificity, and Tissue Tropism | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine | volume = 5 | issue = 8 | pages = a021378 | date = august 2015 | pmid = 26238794 | pmc = 4526719 | doi = 10.1101/cshperspect.a021378 }}</ref> Pored toga, N-terminalni dio L proteina ima mjesta za vezivanje virusa i kapside. Zbog toga su N-terminalni dijelovi polovine molekula L proteina smješteni izvan membrane, a druga polovina unutar membrane.<ref>{{Cite book|last=Carter | first = John | name-list-style = vanc |title=Virology : principles and applications|url=https://archive.org/details/virologyprincipl0002cart |date=2013|publisher=Wiley|others=Saunders, Venetia.|isbn=978-1-118-62979-6|location=Hoboken, N.J.|oclc=865013042}}</ref> Funkcija proteina kodiranog genom X nije u potpunosti shvaćena, ali je povezana s razvojem raka jetre. Stimulira gene koji potiču rast ćelija i inaktivira molekule koje regulišu rast.<ref>{{cite journal | vauthors = Li W, Miao X, Qi Z, Zeng W, Liang J, Liang Z | title = Hepatitis B virus X protein upregulates HSP90alpha expression via activation of c-Myc in human hepatocarcinoma cell line, HepG2 | journal = Virol. J. | volume = 7 | pages = 45 | year = 2010 | pmid = 20170530 | pmc = 2841080 | doi = 10.1186/1743-422X-7-45 | doi-access = free }}</ref> ====[[Patogeneza]]==== [[Slika:HBV replication.png|thumb|280px|Replikacija virusa kepatitisa B]] Životni ciklus virusa za {{nowrap|hepatitis B}} je složen. {{nowrap|Hepatitis B}} je jedan od rijetkih poznatih [[pararetrovirus]]a: ne-[[retrovirus]]a koji i dalje koriste [[reverzna transkripcija|reverznu transkripciju]] u svom procesu replikacije. Virus ulazi u ćeliju vezivanjem za [[SLC10A1|NTCP]]<ref name="pmid23150796">{{cite journal | vauthors = Yan H, Zhong G, Xu G, He W, Jing Z, Gao Z, Huang Y, Qi Y, Peng B, Wang H, Fu L, Song M, Chen P, Gao W, Ren B, Sun Y, Cai T, Feng X, Sui J, Li W | title = Sodium taurocholate cotransporting polypeptide is a functional receptor for human hepatitis B and D virus | journal = eLife | volume = 1 | pages = e00049 | year = 2012 | pmid = 23150796 | pmc = 3485615 | doi = 10.7554/eLife.00049 | doi-access = free }}</ref> na površini i bivajući [[endocitoza|endocitozirani]]. Budući da se virus razmnožava putem RNK koju proizvodi enzim domaćina, virusna [[genom]]ska [[DNK]] mora se prenijeti u jedro ćelije pomoću proteina domaćina koji se nazivaju [[šaperon]]i. Djelimično dvolančana, kružna virusna DNK se zatim potpuno dvolančana pomoću HBV DNK polimeraze, transformirajući genom u [[cccDNA|kovalentno zatvorenu kružnu DNK]] (cccDNK). Ova cccDNK služi kao šablon za transkripciju četiri virusne [[iRNK]] pomoću RNK polimeraze domaćina. Najveća iRNK (koja je duža od virusnog genoma) koristi se za stvaranje novih kopija genoma i za stvaranje [[kapsida|kapsidnog]] jezgra proteina i virusne [[DNK-polimeraza|DNK-polimedraze]]. Ova četiri virusna transkripta prolaze kroz [[prerada RNK|dodatnu obradu]] i nastavljaju formirati potomačke virione koji se oslobađaju iz ćelije ili vraćaju u jedro i recikliraju kako bi proizveli još više kopija.<ref name="pmid17206754" /><ref name="pmid17206755">{{cite journal | vauthors = Bruss V | title = Hepatitis B virus morphogenesis | journal = World J. Gastroenterol. | volume = 13 | issue = 1 | pages = 65–73 | date = januar 2007 | pmid = 17206755 | pmc = 4065877 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.65 | doi-access = free }}</ref> Duga iRNK se zatim transportuje nazad u citoplazmu gdje virionski P protein ([[DNK-polimeraza]]) sintetizira DNK putem svoje aktivnosti reverzne transkriptaze. Pored svog jedarnog rezervoara cccDNK, fragmenti DNK virusa hepatitisa B mogu se integrirati u genom domaćina, posebno u slučajevima hronične infekcije, a ova integracija je implicirana u razvoju raka jetre.<ref>{{cite Q|Q38732528|doi-access=free}}</ref> ====Serotipovi i genotipovi==== Virus je podijeljen u četiri glavna [[serotip]]a (adr, adw, ayr, ayw) na osnovu antigenih [[epitopa]] predstavljenih na njegovim proteinima ovojnice, i u osam glavnih genotipova (A–H). [[Genotip]]ovi imaju različitu geografsku distribuciju i koriste se u praćenju evolucije i prenosa virusa. Razlike između genotipova utiču na težinu bolesti, tok i vjerovatnoću komplikacija, kao i odgovor na liječenje i eventualno vakcinaciju.<ref name="pmid15752827">{{cite journal | vauthors = Kramvis A, Kew M, François G | title = Hepatitis B virus genotypes | journal = Vaccine | volume = 23 | issue = 19 | pages = 2409–23 | date = mart 2005 | pmid = 15752827 | doi = 10.1016/j.vaccine.2004.10.045 }}</ref><ref name="pmid8666521">{{cite journal | vauthors = Magnius LO, Norder H | title = Subtypes, genotypes and molecular epidemiology of the hepatitis B virus as reflected by sequence variability of the S-gene | journal = Intervirology | volume = 38 | issue = 1–2 | pages = 24–34 | year = 1995 | pmid = 8666521 | doi = 10.1159/000150411 }}</ref> Postoje još dva genotipa, I i J, ali oni nisu univerzalno prihvaćeni od 2015..<ref>{{cite journal|last1=Araujo|first1=NM|title=Hepatitis B virus intergenotypic recombinants worldwide: An overview.|journal=Infection, Genetics and Evolution|date=decembar 2015|volume=36|pages=500–10|pmid=26299884|doi=10.1016/j.meegid.2015.08.024|bibcode=2015InfGE..36..500A }}</ref> Raznolikost genotipova nije podjednako izražena u svijetu. Naprimjer, genotipovi A, D i E su pretežno viđeni u Africi, dok su genotipovi B i C široko rasprostranjeni u Aziji.<ref>{{cite journal | vauthors = Mohsen RT, Al-azzawi RH, Ad'hiah AH |title=Hepatitis B virus genotypes among chronic hepatitis B patients from Baghdad, Iraq and their impact on liver function |journal=Gene Reports |year=2019 |volume=17 |page=100548 |doi=10.1016/j.genrep.2019.100548|s2cid=209577328 }}</ref> Genotipovi se razlikuju za najmanje 8% svoje sekvence i prvi put su zabilježeni 1988. kada ih je šest prvobitno opisano (A–F).<ref name="Norder1994">{{cite journal | vauthors = Norder H, Couroucé AM, Magnius LO | title = Complete genomes, phylogenic relatedness and structural proteins of six strains of the hepatitis B virus, four of which represent two new genotypes | journal = Virology | volume = 198 | issue = 2 | pages = 489–503 | year = 1994 | pmid = 8291231 | doi = 10.1006/viro.1994.1060 }}</ref> Od tada su opisana još dva tipa (G i H).<ref name="pmid15779062">{{cite journal | vauthors = Shibayama T, Masuda G, Ajisawa A, Hiruma K, Tsuda F, Nishizawa T, Takahashi M, Okamoto H | title = Characterization of seven genotypes (A to E, G and H) of hepatitis B virus recovered from Japanese patients infected with human immunodeficiency virus type 1 | journal = Journal of Medical Virology | volume = 76 | issue = 1 | pages = 24–32 | date = maj 2005 | pmid = 15779062 | doi = 10.1002/jmv.20319 | s2cid = 25288772 }}</ref> Većina genotipova je sada podijeljena na podgenotipove sa različitim svojstvima.<ref name="pmid17206751">{{cite journal | vauthors = Schaefer S | title = Hepatitis B virus taxonomy and hepatitis B virus genotypes | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 13 | issue = 1 | pages = 14–21 | date = januar 2007 | pmid = 17206751 | pmc = 4065870 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.14 | doi-access = free }}</ref> ==Mehanizmi== Virus {{nowrap|Hepatitis B}} prvenstveno ometa funkcije jetre replikacijom u [[hepatocit]]ima. Funkcionalni [[Receptor (biohemija)|receptor]] je [[SLC10A1|NTCP]]. Postoje dokazi da je receptor u blisko povezanom [[virus hepetitisa B patke|virusu hepatitisa B patke]] [[karboksipeptidaza D]].<ref name="pmid10482623">{{cite journal | vauthors = Tong S, Li J, Wands JR | title = Carboxypeptidase D is an avian hepatitis B virus receptor | journal = Journal of Virology|volume=73|issue=10| pages = 8696–8702 | year = 1999 | pmid = 10482623 | pmc = 112890| doi=10.1128/JVI.73.10.8696-8702.1999}}</ref><ref name="pmid17206752">{{cite journal | vauthors = Glebe D, Urban S | title = Viral and cellular determinants involved in hepadnaviral entry | journal = World J. Gastroenterol. | volume = 13 | issue = 1 | pages = 22–38 | date = januar 2007 | pmid = 17206752 | pmc = 4065874 | doi = 10.3748/wjg.v13.i1.22 | doi-access = free }}</ref> Virioni se vežu za ćeliju domaćina putem preS domena virusnog površinskog [[antigen]]a i potom se internaliziraju [[endocitoza|endocitozom]]. HBV-preS-specifični receptori se prvenstveno eksprimiraju na [[hepatocit]]ima; međutim, virusna DNK i proteini su također otkriveni na van-jetrenim mjestima, što sugerira da ćelijski receptori za HBV mogu postojati i na van-jetrenim ćelijama.<ref name="pmid21462295">{{cite journal | vauthors = Coffin CS, Mulrooney-Cousins PM, van Marle G, Roberts JP, Michalak TI, Terrault NA | title = Hepatitis B virus (HBV) quasispecies in hepatic and extrahepatic viral reservoirs in liver transplant recipients on prophylactic therapy | journal = Liver Transpl | volume = 17 | issue = 8 | pages = 955–62 | date = april 2011 | pmid = 21462295 | doi = 10.1002/lt.22312 | s2cid = 206211853 | doi-access = free }}</ref> Tokom HBV infekcije, [[imunski odgovor]] domaćina uzrokuje i oštećenje hepatocita i uklanjanje virusa. Iako [[urođena imunost|urođeni imunaki odgovor]] nema značajnu ulogu u ovim procesima, adaptivni imunski odgovor, posebno virus-specifični [[citotoksični T limfocit]]i (CTL), doprinosi većini oštećenja jetre povezanih s HBV infekcijom. CTL eliminiraju HBV infekciju, ubijanjem zaraženih ćelija i proizvodnjom antivirusnih [[citokin]]a, koji se zatim koriste za uklanjanje HBV-a iz održivih hepatocita.<ref name="Iannacone 2007">{{cite journal | vauthors = Iannacone M, Sitia G, Ruggeri ZM, Guidotti LG | title = HBV pathogenesis in animal models: Recent advances on the role of platelets | journal = Journal of Hepatology | volume = 46 | issue = 4 | pages = 719–726 | year=2007 | pmid = 17316876 | pmc = 1892635 | doi = 10.1016/j.jhep.2007.01.007}}</ref> Iako oštećenje jetre iniciraju i posreduju CTL-ovi, nespecifične upalne ćelije ([[antigen]] mogu pogoršati imunopatologiju izazvanu CTL-om, a [[trombocit]]i aktivirani na mjestu infekcije mogu olakšati akumulaciju CTL-ova u jetri.<ref name=Iannacone_2005>{{cite journal | vauthors = Iannacone M, Sitia G, Isogawa M, Marchese P, Castro MG, Lowenstein PR, Chisari FV, Ruggeri ZM, Guidotti LG | title = Platelets mediate cytotoxic T lymphocyte-induced liver damage | journal = Nat. Med. | volume = 11 |issue = 11| pages=1167–9| date = novembar 2005| pmid = 16258538 | pmc = 2908083 | doi = 10.1038/nm1317 }}</ref> ==Diagnoza== {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=HBV serum markers.png|image2=Chronic HBV Diagram-Vector.svg|caption1=Antigeni i antitijela virusa hepatitisa B koja se mogu otkriti u krvi nakon akutne infekcije|naslov2=Antigeni i antitijela virusa hepatitisa B koja se mogu otkriti u krvi hronično zaražene osobe}} Testovi, nazvani [[analiza]], za otkrivanje infekcije virusom {{nowrap|hepatitisa B}} uključuju [[serum (krv)|serum]] ili [[test krvi|testove krvi]] koji otkrivaju ili virusne antigene (proteine ​​koje proizvodi virus) ili [[antitijelo|antitijela]] koje proizvodi domaćin. Interpretacija ovih testova je potpuna.<ref name="pmid3331068">{{cite journal | vauthors = Bonino F, Chiaberge E, Maran E, Piantino P | title = Serological markers of HBV infectivity | journal = Ann. Ist. Super. Sanità | volume = 24 | issue = 2 | pages = 217–23 | year = 1987 | pmid = 3331068 }}</ref> Površinski antigen virusa hepatitisa B (HBsAg) najčešće se koristi za skrining prisustva ove infekcije. To je prvi detektabilni virusni antigen koji se pojavljuje tokom infekcije. Međutim, u ranoj fazi infekcije, ovaj antigen možda neće biti prisutan i može biti nedetektibilan kasnije u infekciji dok ga domaćin eliminiše. Infektivni virion sadrži unutrašnju "jedarnu česticu" koja okružuje virusni genom. Ikosaedarska jedarna čestica sastoji se od 180 ili 240 kopija jedarnog proteina, alternativno poznatog kao jezgreni antigen virusa hepatitisa B ili HBcAg. Tokom ovog "prozora" u kojem domaćin ostaje inficiran, ali uspješno eliminiše virus, IgM antitijela specifična za jedarni antigen virusa hepatitisa B ("anti-HBc IgM") mogu biti jedini serološki dokaz bolesti. Stoga većina dijagnostičkih panela za {{nowrap|hepatitis B}} sadrži HBsAg i ukupne anti-HBc (i IgM i [[imunoglobulin G|IgG]]).<ref name="isbn0-12-375147-0">{{cite book |vauthors=Karayiannis P, Thomas HC | veditors = Mahy BW, van Regenmortel MH |title=Desk Encyclopedia of Human and Medical Virology |publisher=Academic Press |location=Boston |year=2009 |page=110 |isbn=978-0-12-375147-8}}</ref> Ubrzo nakon pojave HBsAg, može se pojaviti još jedan antigen nazvan {{nowrap|hepatitis B}} e antigen ([[HBeAg]]). Tradicionalno, prisustvo HBeAg u serumu domaćina povezano je sa mnogo većim stopama replikacije virusa i povećanom infektivnošću; međutim, varijante virusa {{nowrap|hepatitis B}} ne proizvode 'e' antigen, tako da ovo pravilo ne važi uvijek.<ref name=Liaw2010>{{cite journal|author-link1=Yun-Fan Liaw | vauthors = Liaw YF, Brunetto MR, Hadziyannis S | title = The natural history of chronic HBV infection and geographical differences | journal = Antiviral Therapy | volume = 15 | pages = 25–33 | year = 2010 | issue = 3_suppl | pmid = 21041901 | doi = 10.3851/IMP1621 | s2cid = 25592461 | url = https://www.intmedpress.com/serveFile.cfm?sUID=7b1f3e5f-13cc-487b-910c-67fccdf954df | doi-access = free }}</ref> Sveukupno, samo manjina dijagnosticiranih slučajeva hepatitisa B ima 'e' antigen. Tokom prirodnog toka infekcije, HBeAg se može ukloniti, a antitijela na 'e' antigen (''anti-HBe'') će se pojaviti odmah nakon toga. Ova konverzija je obično povezana s dramatičnim padom virusne replikacije.<ref>{{Cite journal |last=Azmi |first=Ahmad Najib |date=2014 |title=Practical approach in hepatitis B e antigen-negative individuals to identify treatment candidates |journal=World Journal of Gastroenterology |language=en |volume=20 |issue=34 |pages=12045 |doi=10.3748/wjg.v20.i34.12045 |doi-access=free |issn=1007-9327 |pmc=4161793 |pmid=25232242}}</ref> [[Slika:Ground glass hepatocytes high mag cropped.jpg|thumb|left|280px|[[Hepatociti boje matiranog stakla]] kao što se vidi kod hroničnog hepatitisa B [[jetra]] [[biopsija]]. [[boja H&E]]]] Ako je domaćin u stanju da se riješi infekcije, HBsAg će na kraju postati nedetektabilni, a nakon toga će se pojaviti antitijela [[imunoglobulin G|IgG]] na površinski antigen i osnovni antigen virusa hepatitisa B (''anti-HBs'' i ''anti HBc IgG'').<ref name=Baron /><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Kramvis |first1=Anna |last2=Chang |first2=Kyong-Mi |last3=Dandri |first3=Maura |last4=Farci |first4=Patrizia |last5=Glebe |first5=Dieter |last6=Hu |first6=Jianming |last7=Janssen |first7=Harry L. A. |last8=Lau |first8=Daryl T. Y. |last9=Penicaud |first9=Capucine |last10=Pollicino |first10=Teresa |last11=Testoni |first11=Barbara |last12=Van Bömmel |first12=Florian |last13=Andrisani |first13=Ourania |last14=Beumont-Mauviel |first14=Maria |last15=Block |first15=Timothy M. |date=novembar 2022 |title=A roadmap for serum biomarkers for hepatitis B virus: current status and future outlook |journal=Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology |language=en |volume=19 |issue=11 |pages=727–745 |doi=10.1038/s41575-022-00649-z |issn=1759-5045 |pmc=9298709 |pmid=35859026}}</ref> Vrijeme između uklanjanja HBsAg i pojave anti-HBs naziva se [[period prozora]]. Osoba negativna na HBsAg, ali pozitivna na anti-HBs ili je preboljela infekciju ili je prethodno vakcinisana.<ref name=":2"/> Osobe koje ostanu HBsAg pozitivne najmanje šest mjeseci smatraju se nositeljima {{nowrap|hepatitisa B}}.<ref name="pmid17256718">{{cite journal | vauthors = Lok AS, McMahon BJ | title = Chronic hepatitis B | url = https://archive.org/details/sim_hepatology_2007-02_45_2/page/506 | journal = Hepatology | volume = 45 | issue = 2 | pages = 507–39 | date = februar 2007 | pmid = 17256718 | doi = 10.1002/hep.21513 | hdl = 2027.42/55941 | s2cid = 8713169 | hdl-access = free }}</ref> Nositelji virusa mogu imati hronični hepatitis B, što bi se odrazilo povišenim nivoima serumske [[alanin]] [[aminotransferaza]] (ALT) i upalom jetre, ako se nalaze u fazi imunološkog čišćenja hronične infekcije. Nositelji koji su serokonvertirali u HBeAg negativan status, posebno oni koji su se zarazili kao odrasli, imaju vrlo malo virusne multiplikacije i stoga mogu biti izloženi malom riziku od dugoročnih komplikacija ili prenošenja infekcije na druge.<ref name="pmid17935720">{{cite journal | vauthors = Chu CM, Liaw YF | title = Predictive factors for reactivation of hepatitis B following hepatitis B e antigen seroconversion in chronic hepatitis B | url = https://archive.org/details/sim_gastroenterology_2007-11_133_5/page/1458 | journal = Gastroenterology | volume = 133 | issue = 5 | pages = 1458–65 | date = novembar 2007 | pmid = 17935720 | doi = 10.1053/j.gastro.2007.08.039 | doi-access = free }}</ref> Međutim, rijetko je, ali moguće, da osobe uđu u "imunološki bijeg" s reaktiviranim HBeAg-negativnim hepatitisom, ponovo pokazujući znakove bolesti uprkos prethodnoj potpunoj kontroli imunološkog sistema. To rezultira visokom replikacijom virusa i bržim napredovanjem prema cirozi, u poređenju s tipičnim tokom bolesti. Ove osobe će obično imati detektabilna anti-HBe antitijela, ali ne i detektabilni HBeAg u serumu.<ref>{{Cite journal |last1=Lazarevic |first1=Ivana |last2=Banko |first2=Ana |last3=Miljanovic |first3=Danijela |last4=Cupic |first4=Maja |date=24. 8. 2019 |title=Immune-Escape Hepatitis B Virus Mutations Associated with Viral Reactivation upon Immunosuppression |journal=Viruses |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=778 |doi=10.3390/v11090778 |doi-access=free |issn=1999-4915 |pmc=6784188 |pmid=31450544}}</ref> [[Slika:Hepatitis B virus phases of chronic infection.png|thumb|right|280px|Pet faza hronične infekcije hepatitisom B, kako ih definiše [[Evropsko udruženje za proučavanje jetre]]]] [[lančana polimerazna reakcija|PCR]] testovi su razvijeni za detekciju i mjerenje količine HBV [[DNK]], zvane [[virusno opterećenje]], u kliničkim uzorcima. Ovi testovi se koriste za procjenu statusa infekcije osobe i za praćenje liječenja.<ref name="pmid17051445">{{cite journal | vauthors = Zoulim F | title = New nucleic acid diagnostic tests in viral hepatitis | url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-liver-disease_2006-11_26_4/page/308 | journal = Semin. Liver Dis. | volume = 26 | issue = 4 | pages = 309–317 | date = novembar 2006 | pmid = 17051445 | doi = 10.1055/s-2006-951602 | s2cid = 260317291 }}</ref> Osobe s visokim [[virusno opterećenje|virusnim opterećenjem]] karakteristično imaju [[matno staklasti hepatocit|matno staklaste hepatocite]] na biopsiji.<ref>{{Cite journal |last1=Su |first1=Yih-Ping |last2=Lin |first2=Selena Y. |last3=Su |first3=Ih-Jen |last4=Kao |first4=Yu-Lan |last5=Shen |first5=Shih-Chun |last6=Earl |first6=Joshua P. |last7=Ehrlich |first7=Garth D. |last8=Chen |first8=Cheng-Yi |last9=Huang |first9=Wenya |last10=Su |first10=Ying-Hsiu |last11=Tsai |first11=Hung-Wen |date=januar 2024 |title=Characterization of integrated hepatitis B virus DNA harboring pre-S mutations in hepatocellular carcinoma patients with ground glass hepatocytes |journal=Journal of Medical Virology |language=en |volume=96 |issue=1 |doi=10.1002/jmv.29348 |issn=0146-6615 |pmc=10802935 |pmid=38180275}}</ref> ==Prevencija== ===[[Vakcina]]=== {{Glavni|Vakcina protiv hepatitisa B}} Vakcine za prevenciju hepatitisa B rutinski se preporučuju bebama od 1991. u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name=CDC2013/> Prva doza se obično preporučuje u roku od jednog dana od rođenja.<ref>{{cite journal | title = Elimination of Perinatal Hepatitis B: Providing the First Vaccine Dose Within 24 Hours of Birth | journal = Pediatrics | volume = 140 | issue = 3 | pages = e20171870 | date = septembar 2017 | pmid = 28847980 | doi = 10.1542/peds.2017-1870 | doi-access = free | author1 = COMMITTEE ON INFECTIOUS DISEASES | author2 = COMMITTEE ON FETUS AND NEWBORN }}</ref> Vakcina protiv hepatitisa B bila je prva vakcina sposobna spriječiti [[kancer]], posebno [[rak jetre]].<ref>{{cite journal | vauthors = Chan SL, Wong VW, Qin S, Chan HL | title = Infection and Cancer: The Case of Hepatitis B | journal = Journal of Clinical Oncology | volume = 34 | issue = 1 | pages = 83–90 | date = januar 2016 | pmid = 26578611 | doi = 10.1200/JCO.2015.61.5724 | doi-access = free }}</ref> Većina vakcina se daje u tri doze tokom nekoliko dana. Zaštitni odgovor na vakcinu definiše se kao koncentracija anti-HBs antitijela od najmanje 10 mIU/ml u serumu primaoca. Vakcina je efikasnija kod djece i 95 posto vakcinisanih ima zaštitne nivoe antitijela. Ovaj nivo pada na oko 90% sa 40 godina starosti i na oko 75 posto kod osoba starijih od 60 godina. Zaštita koju pruža vakcinacija je dugotrajna čak i nakon što nivoi antitijela padnu ispod 10 mIU/ml. Za novorođenčad HBsAg-pozitivnih majki: sama vakcina protiv hepatitisa B, sam imunoglobulin protiv hepatitisa B ili kombinacija vakcine i imunoglobulina protiv hepatitisa B, sve sprečavaju pojavu hepatitisa B.<ref name=Lee2006>{{cite journal | vauthors = Lee C, Gong Y, Brok J, Boxall EH, Gluud C | title = Hepatitis B immunisation for newborn infants of hepatitis B surface antigen-positive mothers | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 2 | pages = CD004790 | date = april 2006 | pmid = 16625613 | doi = 10.1002/14651858.CD004790.pub2 }}</ref> Nadalje, kombinacija vakcine i imunoglobulina protiv hepatitisa B je superiornija u odnosu na samu vakcinu.<ref name=Lee2006 /> Ova kombinacija sprječava prijenos HBV-a u vrijeme rođenja u 86% do 99% slučajeva.<ref>{{cite journal | vauthors = Wong F, Pai R, Van Schalkwyk J, Yoshida EM | title = Hepatitis B in pregnancy: a concise review of neonatal vertical transmission and antiviral prophylaxis | journal = Annals of Hepatology | volume = 13 | issue = 2 | pages = 187–95 | date = 2014 | pmid = 24552860 | doi = 10.1016/S1665-2681(19)30881-6 | doi-access = free }}</ref> [[Tenofovir]] koji se daje u drugom ili trećem tromjesečju trudnoće može smanjiti rizik od prijenosa virusa s majke na dijete za 77% kada se kombinira s imunoglobulinom protiv hepatitisa B i vakcinom protiv hepatitisa B, posebno kod trudnica s visokim nivoima DNK virusa hepatitisa B.<ref>{{cite journal | vauthors = Hyun MH, Lee YS, Kim JH, Je JH, Yoo YJ, Yeon JE, Byun KS | title = Systematic review with meta-analysis: the efficacy and safety of tenofovir to prevent mother-to-child transmission of hepatitis B virus | journal = Alimentary Pharmacology & Therapeutics | volume = 45 | issue = 12 | pages = 1493–1505 | date = juni 2017 | pmid = 28436552 | doi = 10.1111/apt.14068 | s2cid = 23620357 | doi-access = free }}</ref> Međutim, nema dovoljno dokaza da bi primjena imunoglobulina protiv hepatitisa B sama po sebi tokom trudnoće mogla smanjiti stopu prenosa na [[novorođenče]].<ref>{{cite journal | vauthors = Eke AC, Eleje GU, Eke UA, Xia Y, Liu J | title = Hepatitis B immunoglobulin during pregnancy for prevention of mother-to-child transmission of hepatitis B virus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2017 | pages = CD008545 | date = februar 2017 | issue = 2 | pmid = 28188612 | pmc = 6464495 | doi = 10.1002/14651858.CD008545.pub2 }}</ref> Nije provedeno randomizirano kontrolirano ispitivanje za procjenu učinaka vakcine protiv hepatitisa B tokom trudnoće u sprječavanju infekcije dojenčadi.<ref>{{cite journal | vauthors = Sangkomkamhang US, Lumbiganon P, Laopaiboon M | title = Hepatitis B vaccination during pregnancy for preventing infant infection | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 11 | pages = CD007879 | date = novembar 2014 | volume = 2014 | pmid = 25385500 | doi = 10.1002/14651858.CD007879.pub3 | pmc = 7185858 }}</ref> Svi oni koji su izloženi riziku od izlaganja tjelesnim tekućinama poput krvi trebaju biti vakcinisani, ako već nisu.<ref name=CDC2013>{{cite journal | vauthors = Schillie S, Murphy TV, Sawyer M, Ly K, Hughes E, Jiles R, de Perio MA, Reilly M, Byrd K, Ward JW | display-authors = 6 | title = CDC guidance for evaluating health-care personnel for hepatitis B virus protection and for administering postexposure management | journal = MMWR. Recommendations and Reports | volume = 62 | issue = RR-10 | pages = 1–19 | date = decembar 2013 | pmid = 24352112 | url = https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/rr6210a1.htm | url-status = live | author11 = Centers for Disease Control Prevention (CDC) | archive-date = 19. 6. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170619190616/https://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/rr6210a1.htm }}</ref> Preporučuje se testiranje radi provjere efikasne imunizacije, a dodatne doze vakcine daju se onima koji nisu dovoljno imunizirani.<ref name=CDC2013/> U studijama praćenja u trajanju od 10 do 22 godine nije bilo slučajeva hepatitisa B među onima s normalnim imunološkim sistemom koji su vakcinisani. Dokumentovane su samo rijetke hronične infekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Shepard CW, Simard EP, Finelli L, Fiore AE, Bell BP | title = Hepatitis B virus infection: epidemiology and vaccination | journal = Epidemiologic Reviews | volume = 28 | pages = 112–25 | date = 2006 | pmid = 16754644 | doi = 10.1093/epirev/mxj009 | doi-access = free }}</ref> [[Vakcinacija]] se posebno preporučuje grupama visokog rizika, uključujući: zdravstvene radnike, osobe s hroničnim zatajenjem bubrega i muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima.<ref name=Chen2005>{{cite journal | vauthors = Chen W, Gluud C | title = Vaccines for preventing hepatitis B in health-care workers | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 4 | pages = CD000100 | date = oktobar 2005 | pmid = 16235273 | doi = 10.1002/14651858.CD000100.pub3 }}</ref><ref name=Schr2004>{{cite journal | vauthors = Schroth RJ, Hitchon CA, Uhanova J, Noreddin A, Taback SP, Moffatt ME, Zacharias JM | title = Hepatitis B vaccination for patients with chronic renal failure | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 3 | pages = CD003775 | date = 19. 7. 2004 | volume = 2010 | pmid = 15266500 | doi = 10.1002/14651858.CD003775.pub2 | pmc = 8406712 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cdc.gov/hepatitis/populations/msm.htm|title=Men Who Have Sex with Men {{!}} Populations and Settings {{!}} Division of Viral Hepatitis {{!}} CDC|date=31. 5. 2015|website=www.cdc.gov|language=en-us|access-date=13. 12. 2017}}</ref> Oba tipa vakcine protiv hepatitisa B, vakcina iz plazme (PDV) i rekombinantna vakcina (RV), imaju sličnu efikasnost u sprečavanju infekcije i kod zdravstvenih radnika i kod grupa sa hroničnim zatajenjem [[bubreg]]a.<ref name=Chen2005 /><ref name=Schr2004 /> Jedna razlika je uočena među grupom zdravstvenih radnika: intramuskularni put RV bio ===Ostalo=== U [[potpomognuta oplodnja|tehnologiji potpomognute oplodnje]], [[ispiranje sperme]] nije neophodno za muškarce sa hepatitisom B kako bi se spriječio prijenos, osim ako ženska partnerica nije efikasno vakcinisana.<ref name=Lutgens2009>{{cite journal | vauthors = Lutgens SP, Nelissen EC, van Loo IH, Koek GH, Derhaag JG, Dunselman GA | title = To do or not to do: IVF and ICSI in chronic hepatitis B virus carriers | journal = Human Reproduction | volume = 24 | issue = 11 | pages = 2676–8 | date = 22. 7. 2009 | pmid = 19625309 | doi = 10.1093/humrep/dep258 | doi-access = free }}</ref> Kod žena sa hepatitisom B, rizik od prenosa sa majke na dijete putem IVF-a se ne razlikuje od rizika kod spontanog začeća.<ref name=Lutgens2009/> Osobe sa visokim rizikom od [[infekcija]] trebale bi se testirati jer postoji efikasan tretman za one koji imaju bolest.<ref name=LeF2014/> Grupe za koje se preporučuje skrining uključuju one koji nisu vakcinisani i jednu od sljedećih grupa: osobe iz područja svijeta gdje se hepatitis B javlja u više od 2%, osobe sa [[HIV]]-om, intravenski korisnici droga, muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima i oni koji žive sa osobom koja ima hepatitis B.<ref name=LeF2014>{{cite journal | vauthors = LeFevre ML | title = Screening for hepatitis B virus infection in nonpregnant adolescents and adults: U.S. Preventive Services Task Force recommendation statement | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 161 | issue = 1 | pages = 58–66 | date = juli 2014 | pmid = 24863637 | doi = 10.7326/M14-1018 | s2cid = 9394711 | doi-access = }}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama se preporučuje skrining tokom [[trudnoća]].<ref>{{cite journal | vauthors = Owens DK, Davidson KW, Krist AH, Barry MJ, Cabana M, Caughey AB, Doubeni CA, Epling JW, Kemper AR, Kubik M, Landefeld CS, Mangione CM, Pbert L, Silverstein M, Simon MA, Tseng CW, Wong JB | display-authors = 6 | title = Screening for Hepatitis B Virus Infection in Pregnant Women: US Preventive Services Task Force Reaffirmation Recommendation Statement | journal = JAMA | volume = 322 | issue = 4 | pages = 349–354 | date = juli 2019 | pmid = 31334800 | doi = 10.1001/jama.2019.9365 | doi-access = free }}</ref> ==Liječenje== Akutna infekcija {{nowrap|hepatitisom B}} obično ne zahtijeva liječenje i većina odraslih spontano prođe kroz infekciju.<ref name="pmid17129820">{{cite journal | vauthors = Hollinger FB, Lau DT | title = Hepatitis B: the pathway to recovery through treatment | journal = Gastroenterology Clinics of North America | volume = 35 | issue = 4 | pages = 895–931 | date = decembar 2006 | pmid = 17129820 | doi = 10.1016/j.gtc.2006.10.002 | url = http://journals.elsevierhealth.com/retrieve/pii/S0889-8553(06)00102-6 | url-access = subscription }}{{registration required}}</ref><ref>[https://www.cdc.gov/hepatitis/HBV/HBVfaq.htm#treatment HBV FAQs for Health Professionals | Division of Viral Hepatitis | CDC<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170820115910/https://www.cdc.gov/hepatitis/HBV/HBVfaq.htm |date=20. 8. 2017 }}</ref> Rani antivirusni tretman može biti potreban kod manje od 1% ljudi, čija infekcija ima vrlo agresivan tok (fulminantni hepatitis) ili koji su imunokompromitirani. S druge strane, liječenje hronične infekcije može biti neophodno kako bi se smanjio rizik od ciroze i raka jetre. Hronično inficirane osobe sa perzistentno povišenim nivoima [[alanin]]-[[aminotransferaza]] u serumu, markera oštećenja jetre, i nivoima HBV DNK su kandidati za terapiju.<ref name="pmid17606962">{{cite journal | vauthors = Lai CL, Yuen MF | title = The natural history and treatment of chronic hepatitis B: a critical evaluation of standard treatment criteria and end points | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 147 | issue = 1 | pages = 58–61 | date = juli 2007 | pmid = 17606962 | doi = 10.7326/0003-4819-147-1-200707030-00010 | s2cid = 40746103 }}</ref> Liječenje traje od šest mjeseci do godinu dana, ovisno o lijeku i genotipu.<ref>ref name="pmid21195373">{{cite journal | vauthors = Alberti A, Caporaso N | title = HBV therapy: guidelines and open issues | journal = Digestive and Liver Disease | volume = 43 | issue = Suppl 1 | pages = S57-63 | date = januar 2011 | pmid = 21195373 | doi = 10.1016/S1590-8658(10)60693-7 }}</ref> Međutim, trajanje liječenja kada se lijekovi uzimaju oralno je varijabilnije i obično duže od jedne godine.<ref>{{cite journal | vauthors = Terrault NA, Bzowej NH, Chang KM, Hwang JP, Jonas MM, Murad MH | title = AASLD guidelines for treatment of chronic hepatitis B | journal = Hepatology | volume = 63 | issue = 1 | pages = 261–83 | date = januar 2016 | pmid = 26566064 | pmc = 5987259 | doi = 10.1002/hep.28156 }}</ref> Iako nijedan od dostupnih lijekova ne može ukloniti infekciju, oni mogu zaustaviti replikaciju virusa, čime se minimizira oštećenje jetre. Od 2024., u Sjedinjenim Američkim Državama postoji sedam lijekova licenciranih za liječenje infekcije {{nowrap|hepatitisom B}}.<ref>{{cite web|url=https://www.hepb.org/treatment-and-management/treatment/approved-drugs-for-adults/|title=Approved Hepatitis B Drugs for Adults (United States)|year=2024}}</ref> > To uključuje [[antivirusni lijek]], kao štp su [[lamivudin]], [[adefovir]], [[tenofovir dizoproksil]], [[tenofovir alafenamid]], [[telbivudin]] i [[entekavir]], te dva modulatora [[imunski sistem|imunskog sistema]] [[Interferon|interferon alfa-2a]] i [[Peginterferon alfa-2a|PEGilirani interferon alfa-2a]]. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] je 2015. preporučila tenofovir ili entekavir kao lijekove prve linije.<ref name=WHO2015Book>{{cite book|title=Guidelines for the prevention, care and treatment of persons with chronic hepatitis b infection|date=Mar 2015|publisher=World Health Organization|isbn=978924154905-9|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/154590/1/9789241549059_eng.pdf?ua=1&ua=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319153827/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/154590/1/9789241549059_eng.pdf|archive-date=19. 3. 2015|access-date=10. 7. 2025}}</ref> Osobe s trenutnom [[ciroza|cirozom]] najviše trebaju liječenje.<ref name=WHO2015Book/> Upotreba [[interferon]]a, koji zahtijeva injekcije dnevno ili tri puta sedmično, zamijenjena je dugodjelujućim [[PEGiliranje|PEGiliranim]] [[interferonom]], koji se ubrizgava samo jednom sedmično.<ref name="Dienstag"/> Međutim, neke osobe imaju mnogo veću vjerovatnoću da reagiraju od drugih, a to bi moglo biti zbog [[genotip]]a virusa koji inficira ili nasljedstva osobe. Liječenje smanjuje replikaciju virusa u jetri, čime se smanjuje [[virusno opterećenje]] (količina virusnih čestica mjerena u krvi).<ref name="pmid12000599">{{cite journal | vauthors = Pramoolsinsup C | title = Management of viral hepatitis B | journal = Journal of Gastroenterology and Hepatology | volume = 17 | issue = Suppl | pages = S125–45 |date=februar 2002 | pmid = 12000599 | doi = 10.1046/j.1440-1746.17.s1.3.x | s2cid = 26270129 }}{{subscription required}}</ref> Odgovor na liječenje razlikuje se između genotipova. Liječenje [[interferon]]om može dovesti do stope serokonverzije e-antigena od 37% kod genotipa A, ali samo 6% serokonverzije kod tipa D. [[Genotip]] B ima slične stope serokonverzije kao tip A, dok tip C serokonvertira samo u 15% slučajeva. Trajni gubitak e-antigena nakon liječenja je ~45% kod tipova A i B, ali samo 25-30% kod tipova C i D.<ref name="pmid19998495">{{cite journal | vauthors = Cao GW | title = Clinical relevance and public health significance of hepatitis B virus genomic variations | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 15 | issue = 46 | pages = 5761–9 | date = decembar 2009 | pmid = 19998495 | pmc = 2791267 | doi = 10.3748/wjg.15.5761 | doi-access = free }}</ref> Čini se malo vjerovatnim da će bolest biti eliminirana do 2030., što je cilj koji je [[SZO]] postavila 2016. Međutim, postignut je napredak u razvoju terapijskih tretmana. Fondacija za hepatitis B je 2010. izvijestila da su u razvoju 3 predklinička i 11 lijekova u kliničkoj fazi, zasnovanih na uglavnom sličnim mehanizmima. U 2020. godini izvijestili su da je u razvoju 17 predkliničkih i 32 lijeka u kliničkoj fazi, koristeći različite mehanizme.<ref name="Block"/> ==Prognoza== [[File:Hepatitis B world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|upright=1.3| Procjena [[godina života prilagođena invaliditetu]] za hepatitis B na 100.000 stanovnika od 2004. {{Col-begin}} {{Col-break}} {{legend|#b3b3b3|Nema podataka}} {{legend|#ffff65|<10}} {{legend|#fff200|10–20}} {{legend|#ffdc00|20–40}} {{legend|#ffc600|40–60}} {{legend|#ffb000|60–80}} {{legend|#ff9a00|80–100}} {{Col-break}} {{legend|#ff8400|100–125}} {{legend|#ff6e00|125–150}} {{legend|#ff5800|150–200}} {{legend|#ff4200|200–250}} {{legend|#ff2c00|250–500}} {{legend|#cb0000|>500}} {{col-end}} ]] Infekcija virusom hepatitisa B može biti akutna (samoograničavajuća) ili hronična (dugotrajna). Osobe sa samoograničavajućom infekcijom spontano prolaze kroz infekciju u roku od nekoliko sedmica do mjeseci. Djeca imaju manje šanse da se izliječe od infekcije nego odrasli. Više od 95% ljudi koji se zaraze kao odrasli ili starija djeca će se potpuno oporaviti i razviti zaštitni imunitet na virus. Međutim, ovaj postotak pada na 30% kod mlađe djece, a samo 5% novorođenčadi koja se zaraze od majke pri rođenju će se izliječiti od infekcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Bell SJ, Nguyen T | title = The management of hepatitis B | journal = Aust Prescr | volume = 32 | issue = 4 | pages = 99–104 | year = 2009 | doi = 10.18773/austprescr.2009.048 | doi-access = free }}</ref> Ova populacija ima 40% doživotnog rizika od smrti od ciroze ili hepatočelijskog [[karcinom]]a.<ref name="Dienstag">{{cite journal | vauthors = Dienstag JL | title = Hepatitis B Virus Infection | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2008-10-02_359_14/page/1486 | journal = New England Journal of Medicine | volume = 359 | issue = 14 | pages = 1486–1500 | year = 2008 | pmid = 18832247 | doi = 10.1056/NEJMra0801644 }}</ref> Od zaraženih djece između jedne i šest godina, 70% će se oporaviti od infekcije.<ref name="pmid16176431">{{cite journal | vauthors = Kerkar N | title = Hepatitis B in children: complexities in management | journal = Pediatric Transplantation | volume = 9 | issue = 5 | pages = 685–691 | year = 2005 | pmid = 16176431 | doi = 10.1111/j.1399-3046.2005.00393.x | s2cid = 6437448 | doi-access = free }}</ref> Hepatitis D (HDV) se može javiti samo uz istovremenu infekciju virusom hepatitisa B, jer HDV koristi površinski [[antigen]] HBV-a za formiranje kapside.<ref name="pmid16364738">{{cite journal | vauthors = Taylor JM | title = Hepatitis delta virus | journal = Virology | volume = 344 | issue = 1 | pages = 71–76 | year = 2006 | pmid = 16364738 | doi = 10.1016/j.virol.2005.09.033 | doi-access = }}</ref> Koinfekcija hepatitisom D povećava rizik od ciroze jetre i raka jetre.<ref name="pmid1661197">{{cite journal | vauthors = Oliveri F, Brunetto MR, Actis GC, Bonino F | title = Pathobiology of chronic hepatitis virus infection and hepatocellular carcinoma (HCC) | journal = Ital J Gastroenterol | volume = 23 | issue = 8 | pages = 498–502 | date = novembar 1991 | pmid = 1661197 }}</ref>'' [[Poliarteritis nodosa]]'' je češći kod osoba sa {{nowrap|hepatitisom B}} infekcijom. ===[[Ciroza]]=== Dostupni su brojni različiti testovi za određivanje stepena prisutne ciroze. [[Tranzijentna elastografija]] (FibroScan) je test izbora, ali je skup.<ref name=WHO2015Book/> kada je cijena problem može se koristiti [[indeks odnosa aspartat aminotransferaze i trombocita]].<ref name=WHO2015Book/> ===Reaktivacija=== DNK virusa {{nowrap|Hepatitis B}} ostaje u tijelu nakon infekcije, a kod nekih ljudi, uključujući i one koji nemaju detektabilni HBsAg, bolest se ponavlja.<ref name="pmid30641484">{{cite journal |vauthors=Peters MG |title=Hepatitis B Virus Infection: What Is Current and New |journal=Topics in Antiviral Medicine |volume=26 |issue=4 |pages=112–116 |date=januar 2019 |pmid=30641484 |pmc=6372357 }}</ref><ref name="pmid17981227">{{cite journal | vauthors = Vierling JM | title = The immunology of hepatitis B | journal = Clin Liver Dis | volume = 11 | issue = 4 | pages = 727–759, vii–759 | date = novembar 2007 | pmid = 17981227 | doi = 10.1016/j.cld.2007.08.001 }}</ref> Iako rijetko, reaktivacija se najčešće javlja nakon upotrebe [[alkohol]]a ili droga,<ref name="pmid21195374">{{cite journal | vauthors = Villa E, Fattovich G, Mauro A, Pasino M | title = Natural history of chronic HBV infection: special emphasis on the prognostic implications of the inactive carrier state versus chronic hepatitis | journal = Digestive and Liver Disease | volume = 43 | issue = Suppl 1 | pages = S8–14 | date = januar 2011 | pmid = 21195374 | doi = 10.1016/S1590-8658(10)60686-X | hdl = 11380/697489 | hdl-access = free }}</ref> ili kod osoba sa koje imaju oslabljenu [[imunost]].<ref name="pmid18184191">{{cite journal | vauthors = Katz LH, Fraser A, Gafter-Gvili A, Leibovici L, Tur-Kaspa R | title = Lamivudine prevents reactivation of hepatitis B and reduces mortality in immunosuppressed patients: systematic review and meta-analysis | journal = Journal of Viral Hepatitis | volume = 15 | issue = 2 | pages = 89–102 | date = februar 2008 | pmid = 18184191 | doi = 10.1111/j.1365-2893.2007.00902.x | s2cid = 37659362 }}</ref> HBV prolazi kroz cikluse replikacije i nereplikacije. Otprilike 50% vidljivih nositelja doživljava akutnu reaktivaciju. Muškarci s početnim ALT-om od 200 UL/L imaju tri puta veću vjerovatnoću da razviju reaktivaciju nego osobe s nižim nivoima. Iako se reaktivacija može dogoditi spontano,<ref name="pmid21205146">{{cite journal | vauthors = Roche B, Samuel D | title = The difficulties of managing severe hepatitis B virus reactivation | journal = Liver International | volume = 31 | issue = Suppl 1 | pages = 104–10 | date = januar 2011 | pmid = 21205146 | doi = 10.1111/j.1478-3231.2010.02396.x | s2cid = 19400774 | doi-access = free }}</ref> ljudi koji se podvrgavaju [[hemoterapija]]ma imaju veći rizik.<ref name="pmid22025876">{{cite journal | vauthors = Mastroianni CM, Lichtner M, Citton R, Del Borgo C, Rago A, Martini H, Cimino G, Vullo V | title = Current trends in management of hepatitis B virus reactivation in the biologic therapy era | journal = World Journal of Gastroenterology | volume = 17 | issue = 34 | pages = 3881–7 | date = septembar 2011 | pmid = 22025876 | pmc = 3198017 | doi = 10.3748/wjg.v17.i34.3881 | doi-access = free }}</ref> Imunosupresivni lijekovi potiču povećanu replikaciju HBV-a, a istovremeno inhibiraju funkciju citotoksičnih [[T-ćelija]] u jetri.<ref>{{cite web|url=http://www.surgery.usc.edu/divisions/hep/livernewsletter-reactivationofhepatitisb.html |title=Hepatitis B Reactivation |access-date=24. 1. 2009 |last=Bonacini |first=Maurizio, MD |publisher=University of Southern California Department of Surgery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081127101705/http://www.surgery.usc.edu/divisions/hep/livernewsletter-reactivationofhepatitisb.html |archive-date=27. 11. 2008 }}</ref> Rizik od reaktivacije varira ovisno o serološkom profilu; oni s detektabilnim HBsAg u krvi imaju najveći rizik, ali i oni s antitijelima samo na osnovni antigen su također u riziku. Prisustvo antitijela na površinski antigen, koja se smatraju markerom imuniteta, ne isključuje reaktivaciju.<ref name="pmid22025876"/> Liječenje profilaktičkim antivirusnim lijekovima može spriječiti ozbiljan morbiditet povezan s reaktivacijom HBV bolesti.<ref name="pmid22025876"/> ==[[Epidemiologija]]== [[Slika:Hepatitis B incidence rate, OWID.svg|thumb|upright=1.6|<center> Stopa incidencije hepatitisa B u 2017. godini</center>.<ref>{{cite web |title=Hepatitis B incidence rate |url=https://ourworldindata.org/grapher/hepatitis-b-incidence-sdgs |website=Our World in Data |access-date=5. 3. 2020}}</ref>]] Otprilike 254 miliona ljudi imalo je hroničnu HBV infekciju zaključno sa 2022.. Dodatnih 1,2 miliona slučajeva akutne infekcije HBV također se dogodilo te godine.<ref>{{cite web |title=Hepatitis B |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hepatitis-b |publisher=World Health Organization |access-date=22. 12. 2024}}</ref> Regionalne prevalencije širom svijeta kreću se od oko 7,5% u Africi do 0,5% u Americi.<ref name=WHOProgress2021/> Primarni način prenosa HBV-a i prevalencija hronične HBV infekcije u određenim regijama često se podudaraju. U populacijama gdje je stopa HBV infekcije 8% ili više, što se klasifikuje kao visoka prevalencija, vertikalni prenos (obično se javlja tokom porođaja) je najčešći, iako stope prenosa u ranom djetinjstvu također mogu biti značajne među ovim populacijama.<ref name="MacLachlanCowie">{{cite journal |author1=Jennifer H. MacLachlan |author2=Benjamin C. Cowie |title=Hepatitis B Virus Epidemiology |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine |date=maj 2015 |volume=5 |issue=5 |pages=a021410 |doi=10.1101/cshperspect.a021410 |publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |pmid=25934461 |pmc=4448582}}</ref> U 2021. godini, 19 afričkih zemalja imalo je stope zaraze između 8 i 19%, što ih svrstava u kategoriju visoke prevalencije.<ref name="Scorecard2021">{{cite web |author1=World Health Organization |title=Viral Hepatitis Scorecard 2021: African Region |url=https://www.afro.who.int/publications/viral-hepatitis-scorecard-2021-african-region |website=WHO Regional Office for Africa |access-date=12. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220810152658/https://www.afro.who.int/publications/viral-hepatitis-scorecard-2021-african-region |archive-date=10. 8. 2022 |format=PDF |date=2021}}</ref> Visoka prevalencija HBV-a postoji i u [[Mongolija|Mongoliji]].<ref>{{cite journal | url=https://www.cdc.gov/pcd/issues/2019/18_0104.htm | doi=10.5888/pcd16.180104 | title=Prevalence of Chronic Hepatitis B and C Infection in Mongolian Immigrants in the Washington, District of Columbia, Metropolitan Area, 2016–2017 | date=2019 | last1=Ha | first1=Emmeline | last2=Kim | first2=Frederic | last3=Blanchard | first3=Janice | last4=Juon | first4=Hee-Soon | journal=Preventing Chronic Disease | volume=16 | pages=E08 | pmid=30676936 | pmc=6362705 }}</ref><ref>{{cite journal | url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28211256/ | pmid=28211256 | date=2017 | last1=Dashtseren | first1=B. | last2=Bungert | first2=A. | last3=Bat-Ulzii | first3=P. | last4=Enkhbat | first4=M. | last5=Lkhagva-Ochir | first5=O. | last6=Jargalsaikhan | first6=G. | last7=Enkhbat | first7=A. | last8=Oidovsambuu | first8=O. | last9=Klemen | first9=J. | last10=Dashdorj | first10=N. | last11=Dashdorj | first11=N. | last12=Genden | first12=Z. | last13=Yagaanbuyant | first13=D. | title=Endemic prevalence of hepatitis B and C in Mongolia: A nationwide survey amongst Mongolian adults | journal=Journal of Viral Hepatitis | volume=24 | issue=9 | pages=759–767 | doi=10.1111/jvh.12697 }}</ref> U područjima s umjerenom prevalencijom, gdje je 2-7% stanovništva kronično inficirano, bolest se pretežno širi horizontalno, često među djecom, ali i vertikalno.<ref name="pmid12616449">{{cite journal | vauthors = Alter MJ | title = Epidemiology and prevention of hepatitis B | journal = Seminars in Liver Disease | volume = 23 | issue = 1 | pages = 39–46 | year = 2003 | pmid = 12616449 | doi = 10.1055/s-2003-37583 | s2cid = 25088865 | url = https://zenodo.org/record/1236006 }}</ref> Stopa infekcije HBV-om u [[kina|Kini]] je na višem kraju klasifikacije umjerene prevalencije, sa stopom infekcije od 6,89% od 2019..<ref>{{cite journal |author1=Huai Wang |author2=Peixuan Men |author3=Yufeng Xiao |author4=Pei Gao |title=Hepatitis B infection in the general population of China: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Infectious Diseases |date=18. 9. 2019 |volume=19 |issue=1 |page=811 |doi=10.1186/s12879-019-4428-y |pmid=31533643 |pmc=6751646 |doi-access=free }}</ref> Prevalencija HBV-a u [[Indija|Indiji]] je također umjerena, a studije pokazuju da je stopa infekcije u Indiji između 2-4%.<ref>{{cite journal |author1=Madhumita Premkumar |author2=Yogesh Kumar Chawla |title=Chronic Hepatitis B: Challenges and Successes in India |journal=Clinical Liver Disease |date=15. 10. 2021 |volume=18 |issue=3 |pages=111–116 |doi=10.1002/cld.1125 |pmid=34691396 |pmc=8518333 }}</ref> Zemlje sa niskom prevalencijom HBV-a uključuju [[Australija|Australiju]] (0,9%),<ref>{{cite web |author1=Australasian Society for HIV, Viral Hepatitis and Sexual Health Medicine |title=GESA Australian Consensus Recommendations |url=https://hepatitisb.org.au/prevalence-and-epidemiology-of-hepatitis-b/ |website=B Positive - Hepatitis B for Primary Care |access-date=11. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220811150059/https://hepatitisb.org.au/prevalence-and-epidemiology-of-hepatitis-b/ |archive-date=11. 8. 2022 |location=Prevalence and epidemiology of hepatitis B}}</ref> one u evropskoj regiji SZO (koje u prosjeku iznose 1,5%),<ref name=WHOProgress2021/> i većina zemalja u Sjevernoj i Južnoj Americi (koje u prosjeku iznose 0,28%).<ref name=WHOProgress2021/> i većina zemalja u Sjevernoj i Južnoj Americi (koje u prosjeku iznose 0,28%).<ref>{{cite web |author1=Pan American Health Organization |title=Hepatitis B and C in the Spotlight. A public health response in the Americas, 2016 |url=https://iris.paho.org/bitstream/handle/10665.2/31449/9789275119297-eng.pdf?sequence=5&isAllowed=y |website=IRIS PAHO |access-date=11. 8. 2022 |format=PDF |date=decembar 2016}}</ref><ref>{{cite web |title=Global hepatitis report, 2017 |url=https://www.who.int/publications/i/item/9789241565455 |website=World Health Organization |access-date=11. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220811151350/https://www.who.int/publications/i/item/9789241565455 |archive-date=11. 8. 2022 |date=19. 4. 2017}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama, procjenjuje se da je 0,26% stanovništva živjelo s HBV infekcijom od 2018..<ref>{{cite journal |author1=H. Roberts |author2=K.N. Ly |author3=S. Yin |author4=E. Hughes |author5=E. Teshale |author6=R. Jiles |title=Prevalence of Hepatitis B Virus (HBV) Infection, Vaccine-Induced Immunity, and Susceptibility among At-Risk Populations: U.S. Households, 2013-2018 |journal=Hepatology |date=7. 6. 2021 |volume=74 |issue=5 |pages=2353–2365 |doi=10.1002/hep.31991 |pmid=34097776 |s2cid=235371274 | url=https://aasldpubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/hep.31991 | access-date=11. 8. 2022|url-access=subscription }}</ref> ==Historija== Nalazi HBV [[DNK]] u drevnim ljudskim ostacima pokazali su da HBV inficira ljude najmanje deset milenija, kako u Evroaziji tako i u Americi.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Kocher|first1=Arthur|last2=Papac|first2=Luka|last3=Barquera|first3=Rodrigo|last4=Key|first4=Felix M.|last5=Spyrou|first5=Maria A.|last6=Hübler|first6=Ron|last7=Rohrlach|first7=Adam B.|last8=Aron|first8=Franziska|last9=Stahl|first9=Raphaela|last10=Wissgott|first10=Antje|last11=Bömmel|first11=Florian van|date=8. 10. 2021|title=Ten millennia of hepatitis B virus evolution|url=https://www.science.org/doi/abs/10.1126/science.abi5658|journal=Science|volume=374|issue=6564|pages=182–188|language=EN|doi=10.1126/science.abi5658|pmid=34618559|bibcode=2021Sci...374..182K|hdl=1826/17264|s2cid=238475573|hdl-access=free}}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Mühlemann B, Jones TC, Damgaard PB, Allentoft ME, Shevnina I, Logvin A, Usmanova E, Panyushkina IP, Boldgiv B, Bazartseren T, Tashbaeva K, Merz V, Lau N, Smrčka V, Voyakin D, Kitov E, Epimakhov A, Pokutta D, Vicze M, Price TD, Moiseyev V, Hansen AJ, Orlando L, Rasmussen S, Sikora M, Vinner L, Osterhaus AD, Smith DJ, Glebe D, Fouchier RA, Drosten C, Sjögren KG, Kristiansen K, Willerslev E | display-authors = 6 | title = Ancient hepatitis B viruses from the Bronze Age to the Medieval period | journal = Nature | volume = 557 | issue = 7705 | pages = 418–423 | date = maj 2018 | pmid = 29743673 | doi = 10.1038/s41586-018-0097-z | url = http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:su:diva-157746 | bibcode = 2018Natur.557..418M | s2cid = 13684815 }}</ref><ref name="twp">{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/news/speaking-of-science/wp/2018/05/09/new-strains-of-hepatitis-b-virus-discovered-in-ancient-human-remains/?noredirect=on|title=New strains of hepatitis B virus discovered in ancient human remains|author=Ben Guarino|date=9. 5. 2018|newspaper=The Washington Post|access-date=9. 1. 2018}}</ref> Ovo je opovrgnulo vjerovanje da je hepatitis B nastao u [[Novi svijet|Novom svijetu]] i proširio se u Evropu oko 16. vijeka.<ref name="twp"/> Podgenotip C4 virusa hepatitisa B prisutan je isključivo kod australijskih Aboridžina, što ukazuje na drevno porijeklo staro čak 50.000 godina.<ref>{{Cite journal|last=Davis|first=Jane|title=Molecular Epidemiology of Hepatitis B in the Indigenous People of Northern Australia|journal=Journal of Gastroenterology and Hepatology|year=2013|volume=2013 July|issue=7|pages=1234–41|doi=10.1111/jgh.12177|pmid=23432545|s2cid=5208526}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Gerlich|first=Wolfram|title=Medical Virology of Hepatitis B: how it began and where we are now|journal=Virology Journal|year=2013|volume=2013, 10|page=239|doi=10.1186/1743-422X-10-239|pmid=23870415|pmc=3729363 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Paraskevis|first=Dimitrios|year=2013|title=Dating the Origin and Dispersal of Hepatitis B Virus Infection in Humans and Primates|journal=Hepatology|volume=2013|issue=3|pages=908–16|doi=10.1002/hep.26079|pmid=22987324|doi-access=|s2cid=25933906}}</ref> Međutim, analize drevnih HBV genoma sugeriraju da je najnoviji zajednički predak svih poznatih ljudskih HBV sojeva datiran na period između 20.000 i 12.000 godina,<ref name=":0"/> što ukazuje na novije porijeklo svih HBV genotipova. Pokazalo se da evolucija HBV kod ljudi odražava poznate događaje iz ljudske historije, kao što su prvo naseljavanje Amerike tokom kasnog pleistocena i neolitska tranzicija u Evropi.<ref name=":0"/> Studije drevne DNK također su pokazale da neki drevni sojevi virusa hepatitisa [[Soj (biologija)|sojevi]] još uvijek inficiraju ljude, dok su drugi sojevi izumrli.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Najraniji zapis o epidemiji uzrokovanoj virusom {{nowrap|hepatitis B}} napravio je Lurman 1885..<ref>{{cite journal | vauthors = Lurman A | title = Eine icterus epidemic | language = de | journal = Berl Klin Woschenschr | volume = 22 | pages = 20–3 | year = 1885 }}</ref> Izbijanje [[velike boginje|velikih boginja]] dogodilo se u [[Bremen]]u, 1883., a 1.289 radnika brodogradilišta je [[vakcinacija|vakcinirano]] limfom od drugih ljudi. Nakon nekoliko sedmica, pa i do osam mjeseci kasnije, 191 od vakciniranih radnika obolio je od [[žutica|žutice]] i dijagnosticiran im je serumski hepatitis. Ostali radnici koji su bili inokulirani različitim serijama limfe ostali su zdravi. Lurmanov rad, koji se sada smatra klasičnim primjerom [[epidemiologija|epidemiološke]] studije, dokazao je da je kontaminirana limfa bila izvor epidemije. Kasnije su zabilježene brojne slične epidemije nakon uvođenja, 1909., [[hipodermna igla|hipodermmih igala]] koje su korištene, i, što je još važnije, ponovo korištene, za davanje [[arsfenamin|salvarsana]] za liječenje [[sifilis]]a. Najveća zabilježena epidemija hepatitisa B bila je infekcija do 330.000 američkih vojnika tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Za epidemiju je odgovorna [[vakcina]] protiv žute groznice napravljena od kontaminiranog ljudskog krvnog seruma, a nakon primanja vakcina oko 50.000 vojnika razvilo je žuticu. Virus nije otkriven sve do 1966. kada je [[Baruch Blumberg]], tada radeći u [[Nacionalnim institutima za zdravlje]] (NIH), otkrio [[HBsAg|australijski antigen]] (kasnije poznat kao {{nowrap|hepatitis B}} površinski antigen, ili HBsAg) u krvi australijskih [[Aborisdžini|Aboridžina]].<ref name="pmid5930797">{{cite journal | vauthors = Alter HJ, Blumberg BS | title = Further studies on a "new" human isoprecipitin system (Australia antigen) | journal = Blood | volume = 27 | issue = 3 | pages = 297–309 | date = mart 1966 | pmid = 5930797 | doi = 10.1182/blood.V27.3.297.297| doi-access = free }}</ref> Iako se sumnjalo na virus još od istraživanja koje je objavio Frederick MacCallum 1947.,<ref>{{cite journal | vauthors = MacCallum FO | title = Homologous serum hepatitis | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 6480| pages = 691–692| year = 1947 | doi = 10.1016/S0140-6736(47)90722-8 }}</ref> [[David Dane]] i drugi su otkrili virusnu česticu 1970. pomoću [[elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]].<ref name="pmid4190997">{{cite journal | vauthors = Dane DS, Cameron CH, Briggs M | title = Virus-like particles in serum of patients with Australia-antigen-associated hepatitis | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_1970-04-04_1_7649/page/694 | journal = Lancet | volume = 1 | issue = 7649 | pages = 695–8 | date = april 1970 | pmid = 4190997 | doi = 10.1016/S0140-6736(70)90926-8 }}</ref> Godine 1971., FDA je izdala svoju prvu naredbu o provjeri zaliha krvi bankama krvi.<ref name=hepborg >{{cite web |url=https://www.hepb.org/prevention-and-diagnosis/vaccination/history-of-hepatitis-b-vaccine/ |title=Hepatitis B Vaccine History |author=<!--Not stated--> |website=Hepatitis B Foundation |access-date=8. 11. 2020}}</ref> Do početka 1980-ih [[genom]] virusa je sekvenciran,<ref>{{cite journal | vauthors = Galibert F, Mandart E, Fitoussi F, Tiollais P, Charnay P | title = Nucleotide sequence of the hepatitis B virus genome (subtype ayw) cloned in E. coli | journal = Nature | volume = 281 | issue = 5733 | pages = 646–50 | date = oktobar 1979 | pmid = 399327 | doi = 10.1038/281646a0 | bibcode = 1979Natur.281..646G | doi-access = free }}</ref> i prve vakcine su bile testirane.<ref name="pmid6108398">{{cite journal | vauthors = | title = Hepatitis B vaccine | journal = Lancet | volume = 2 | issue = 8206 | pages = 1229–1230 | date = decembar 1980 | pmid = 6108398 | doi = 10.1016/S0140-6736(80)92484-8 | s2cid = 43614988 | url = https://www.semanticscholar.org/paper/eb4305eaeff8d03293fcd4d0907b63d904a61f68 }}</ref> ==Društvo i kultura== [[Svjetski dan hepatitisa]], koji se obilježava 28. jula, ima za cilj podizanje globalne svijesti o {{nowrap|hepatitisu B}} i [[hepatitisu C]] te podsticanje prevencije, dijagnoze i liječenja. Obilježavanje vodi Svjetski savez za hepatitis od 2007., a u maju 2010. dobio je globalnu podršku od [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]].<ref>{{cite web|title=Viral hepatitis | publisher = World Health Organization |url= http://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/EB126/B126_R16-en.pdf |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20110811014812/http://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/EB126/B126_R16-en.pdf |archive-date=11. 8. 2011}}</ref> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina|Virusi}} *[[Zarazni uzroci raka]] *[[Onkovirus]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|978}} | ICD10={{ICD10|B|16||b|15}},<br />{{ICD10|B|18|0|b|15}}–{{ICD10|B|18|1|b|15}} | ICD9={{ICD9|070.2}}–{{ICD9|070.3}} | DiseasesDB=5765 | MedlinePlus=000279 | eMedicineSubj=med | eMedicineTopic=992 | MeshID=D006509 | OMIM=610424 }} {{commons category|Hepatitis B}} {{refbegin}} *{{cite book|title=GUIDELINES FOR THE PREVENTION, CARE AND TREATMENT OF PERSONS WITH CHRONIC HEPATITIS B INFECTION|date=Mar 2015|publisher=World Health Organization|isbn=978924154905-9|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/154590/1/9789241549059_eng.pdf?ua=1&ua=1}} *{{cite web |title=''Hepatitis B virus'' |work=NCBI Taxonomy Browser |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Info&id=10407 |id=10407}} {{refend}} {{SPB i SPI}} {{Virusne bolesti}} {{good article}} {{Authority control}} [[Kategorija:Hepatitis B| ]] [[Kategorija:Spolno prenosive bolesti]] [[Kategorija:Virusom povezana kožna stanja]] [[Kategorija:Infektivni uzroci raka]] [[Kategorija:Članci o medicini na Wikipediji spremni za prevođenje]] [[Kategorija:Članci o zaraznim bolestima na Wikipediji spremni za prevođenje]] [[Kategorija:Bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom]] [[Kategorija:Hepatitis|+B]] [[Kategorija:Virusni hepatitis]] ijf6lallrm6vflx78x39abfxp016ord Irfan Čengić 0 527064 3892260 3816512 2026-06-01T10:37:39Z ~2026-32576-81 182042 /* */ graška je bila u tekstu načelnik općine Stari Grad je I’d 2023, a ne kako je pisalo od 2013 3892260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Irfan Čengić | slika = Irfan Čengić (cropped).jpg | opis_slike = Irfan Čengić 2017. | redoslijed = Načelnik općine [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] | vrijeme_na_vlasti = od 17. novembar 2023. | prethodnik = [[Ibrahim Hadžibajrić]]<br>Mirsada Smajić ({{Tooltip|v. d.|Vršilac dužnosti}}) | nasljednik = | redoslijed2 = Delegat u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti2 = 17. januar 2023 – 17. novembar 2023. | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] | vrijeme_na_vlasti3 = 27. novembar 2018 – 1. decembar 2022. | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|5|21}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] {{Malo|(od 2010)}} | supružnik = Adna Čengić | djeca = 1 | obrazovanje = '''Visoko:''' [[Pravni fakultet u Bihaću|Pravni fakultet]], [[Univerzitet u Bihaću]] | zanimanje = Političar, student prava | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = {{URL|irfancengic.ba}} | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Irfan Čengić''' ([[Sarajevo]], 21. maj 1992) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar koji je od 2023. načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]. Prethodno je bio delegat u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamenta Federacije BiH]] od januara do novembra 2023, a također je bio zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] od 2018. do 2022. Član je [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] (SDP BiH) od 2010. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođen je 21. maja 1992. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/irfan-cengic-djeca-rodjena-u-ratnom-sarajevu-su-pobjeda-nad-zlom/|title=Irfan Čengić: Djeca rođena u ratnom Sarajevu su pobjeda nad zlom|last=Sanela Dujković|date=5. 4. 2022|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|access-date=5. 4. 2022}}</ref> Diplomirao je [[pravo]] na privatnom [[Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment|Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment]] (PIM) u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name="SDP BiH">{{Cite web|url=https://www.sdp.ba/irfan-cengic/|title=Irfan Čengić|website=sdp.ba|access-date=17. 11. 2023}}</ref> Bio je aktivan u nevladinom sektoru i nekim studentskim organizacijama, te je autor nekoliko radova na temu političkog i društvenog aktivizma.<ref>{{Cite web|url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/771|title=Irfan Čengić|website=javnarasprava.ba|access-date=3. 10. 2024}}</ref> === Politička karijera === Kao član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije BiH]] (SDP BiH) od 2010, prvi put je izabran na funkciju na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|lokalnim izborima 2012]], postavši vijećnik u Općinskom vijeću [[Stari Grad (Sarajevo)|Starog Grada]] u dobi od 20 godina.<ref name="SDP BiH"/> Za generalnog sekretara SDP-a BiH imenovan je u decembru 2014.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/irfan-cengic-je-novi-generalni-sekretar-sdp-a/141220075|title=Irfan Čengić je novi generalni sekretar SDP-a|date=20. 12. 2014|publisher=Klix.ba|access-date=20. 12. 2014}}</ref> Ponovo biva izabran u Općinsko vijeće na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima 2016]].<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/9/137/0/1318|title=Rezultati izbora 2016|website=izbori.ba|access-date=3. 10. 2024}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] izabran je u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/422195/ovo-su-novi-zastupnici-u-parlamentarnoj-skupstini-bih-i-parlamentu-fbih|title=Ovo su novi zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH|date=13. 10. 2018|publisher=[[Dnevni avaz]]|access-date=13. 10. 2018}}</ref> U aprilu 2019. objavio je svoj odlazak s dužnosti generalnog sekretara SDP-a BiH.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/cengic-necu-se-kandidovati-za-generalnog-sekretara-nije-dobro-da-neko-dugo-radi-taj-posao/190429006|title=Čengić: Neću se kandidovati za generalnog sekretara, nije dobro da neko dugo radi taj posao|date=29. 4. 2019|publisher=Klix.ba|access-date=29. 4. 2019}}</ref> Nakon neuspjelog imenovanja [[Bogić Bogićević|Bogića Bogićevića]] za [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnika Sarajeva]] u martu 2021, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDP-a BiH.<ref>{{Cite web|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/irfan-cengic-podnio-ostavku-na-sve-funkcije-u-sdp-u/84581|title=Irfan Čengić podnio ostavku na sve funkcije u SDP-u|date=24. 3. 2021|publisher=faktor.ba|access-date=24. 3. 2021}}</ref> Izabran je u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštinu Kantona Sarajevo]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima 2022]], osvojivši preko 10.000 glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/cengic-tvrdi-da-ga-je-maltretirao-vrh-sdp-a-rezali-su-me-s-fotografija-zabranjivali-da-govorim/221007170|title=Čengić tvrdi da ga je maltretirao vrh SDP-a: Rezali su me s fotografija, zabranjivali da govorim|last=M.G.|date=7. 10. 2022|publisher=Klix.ba|access-date=7. 10. 2022}}</ref> Nakon izbora, delegiran je u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta Federacije BiH]] u januaru 2023.<ref name="SDP BiH" /> Nakon što je načelniku Općine Stari Grad [[Ibrahim Hadžibajrić|Ibrahimu Hadžibajriću]] izglasano nepovjerenje nakon ozbiljnog korupcijskog skandala, raspisani su [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2023.|prijevremeni izbori]] za novog načelnika općine za 29. oktobar 2023,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/prijevremeni-izbori-za-nacelnika-opcine-stari-grad-odrzat-ce-se-29-oktobra/230830062|title=Prijevremeni izbori za načelnika Općine Stari Grad održat će se 29. oktobra|last=I.M.|date=30. 8. 2023|publisher=Klix.ba|access-date=30. 8. 2023}}</ref> a SDP BiH je objavio Čengićevu kandidaturu u augustu 2023.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/irfan-cengic-zvanicno-kandidat-za-nacelnika-opcine-stari-grad-z7gu4|title=Irfan Čengić zvanično kandidat za načelnika Općine Stari Grad|date=21. 8. 2023|website=federalna.ba|access-date=21. 8. 2023}}</ref> Na izborima je izabran za načelnika općine Stari Grad, osvojivši 62,96% glasova,<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=35&langId=1#/8/137/0|title=Prijevremeni izbori za načelnika Općine Stari Grad Sarajevo - Potvrđeni rezultati|website=izbori.ba|access-date=3. 10. 2024}}</ref> te službeno preuzeo dužnost 17. novembra 2023.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/cengic-preuzeo-mandat-nacelnika-starog-grada-u-sarajevu/231117054|title=Čengić preuzeo mandat načelnika Starog Grada u Sarajevu|last=A.Ku.|date=17. 11. 2023|publisher=Klix.ba|access-date=17. 11. 2023}}</ref> Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|Lokalnim izborima 2024.]] ponovno je izabran za načelnika općine, osvojivši 64,42% glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/137/0|title=Rezultati izbora 2024|website=izbori.ba|access-date=7. 10. 2024}}</ref> === Kontroverze === U maju 2025. [[Inspektorat Republike Srpske]] donio je rješenje kojim se zahtijeva ''poništenje diplome prvog ciklusa studija'' Irfana Čengića, stečene na Univerzitetu PIM u Banjoj Luci, zbog navodnih grešaka u vođenju dokumentacije i priznavanju ispita položenih na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/irfan-cengic-potvrdio-da-mu-je-ponistena-diploma-prihvatam-posljedice-ali-propusti-nisu-moji/592838|title=Irfan Čengić potvrdio da mu je poništena diploma: "Prihvatam posljedice, ali propusti nisu moji"|date=9. 6. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=16. 10. 2025}}</ref> Dana 10. juna 2025. Tužilaštvo [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] formiralo je predmet protiv Čengića radi provjere okolnosti sticanja njegove fakultetske diplome.<ref>{{Cite web|url=https://valterportal.ba/nakon-sto-mu-je-ponistena-fakultetska-diploma-tuzilastvo-ks-formiralo-predmet-protiv-irfana-cengica/|title=NAKON ŠTO MU JE PONIŠTENA FAKULTETSKA DIPLOMA: Tužilaštvo KS formiralo predmet protiv Irfana Čengića|last=ŠIŠIĆ|first=Almedin|date=15. 8. 2025|website=Valter Portal-BA|access-date=16. 10. 2025}}</ref> U međuvremenu, upisao je [[Pravni fakultet u Bihaću|Pravni fakultet]] na [[Univerzitet u Bihaću|Univerzitetu u Bihaću]], te je potvrdio je da je završio treću godinu i da je upisao četvrtu godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/irfan-cengic-potvrdio-da-je-upisao-fakultet-u-bihacu-zavrsio-sam-trecu-godinu-sad-sam-na-cetvrtoj/251002048|title=Irfan Čengić potvrdio da je upisao fakultet u Bihaću: Završio sam treću godinu, sad sam na četvrtoj|website=Klix.ba|language=hr|access-date=16. 10. 2025}}</ref> === Privatni život === Oženjen je Adnom Čengić, s kojom ima sina Hamzu.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/multimedia/foto/irfan-cengic-u-novogodisnjem-izdanju-sa-suprugom-prelijepi-ste-oboje/527624|title=Irfan Čengić u novogodišnjem izdanju sa suprugom: 'Prelijepi ste oboje'|date=2. 1. 2024|publisher=radiosarajevo.ba|access-date=2. 1. 2024}}</ref> == Također pogledajte == * [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] * [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] * [[Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://irfancengic.ba/}} {{DEFAULTSORT:Čengić, Irfan}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Bihaću]] [[Kategorija:Načelnici općine Stari Grad (Sarajevo)]] 2971krav1b3nli0konbgj5gt0whqboo Mjesečasto lice 0 527463 3891998 3787060 2026-05-31T12:06:09Z InternetArchiveBot 118070 Fixing 1 dead IA link per [[en:WP:DEADIABOOKLINKS|WP:DEADIABOOKLINKS]] (20260531dark)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 3891998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |naziv =Mjesečasto lice |sinonimi=Mjesečaste facije,<ref>{{cite web |url=http://www.biology-online.org/dictionary/Moon_facies |title=Moon facies - definition from |publisher=Biology-Online.org |date=7. 9. 2009 |accessdate=22. 5. 2013 |archive-date=6. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306023650/https://www.biology-online.org/dictionary/Moon_facies |url-status=dead }}</ref> Cushingoidne facije, Cushingoliko lice | slika = CushingsFace.jpg | opis_slike = Mjesečasto lice nastalo uslijed liječenja steroidima.<ref name="Celik et al., 2012">{{cite journal |last1=Celik |first1=O |last2=Niyazoglu |first2=M |last3=Soylu |first3=H |last4=Kadioglu |first4=P |title=Iatrogenic Cushing's syndrome with inhaled steroid plus antidepressant drugs. |journal=Multidisciplinary Respiratory Medicine |date=29. 8. 2012 |volume=7 |issue=1 |pages=26 |doi=10.1186/2049-6958-7-26 |doi-access=free |pmid=22958272|pmc=3436715 }}</ref> | simptomi =Znakovito zaobljeni obrazi (vidi sliku iznad) | komplikacije = Promjena izgleda lica može biti vrlo uznemirujuća za pacijente koji uzimaju steroide | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci =Dugotrajno liječenje steroidima | rizici = Povećavaju se s većim dozama i dužim vremenom liječenja steroidima. Jedna studija pokazala je povećan rizik kod žena, osoba mlađih od 50 godina i osoba s visokim početnim [[BMI]] | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_dijagnoza =[[Cushingov sindrom]] | prevencija =Izbjegavanje uzimanja [[steroid]]a | liječenje = | lijek = | prognoza =Dok traje liječenje steroidima i prisustvo Cushingovog sindroma | frekvencija =47% od 820 pacijenata | smrtnost =Incidentna }} '''Mjesečasto lice''' ili '''lice punog mjeseca'''<ref name="google">{{cite book|title=Nurse's Five-minute Clinical Consult: Signs and symptoms|author=Wilkins, L.W.|date=2008|publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins|isbn=9781582557038|url=https://books.google.com/books?id=PhdtLQVtCMMC|page=364|accessdate=12. 6. 2015}}</ref> je [[Znakovi i simptomi|medicinski znak]] kod kojeg lice razvija zaobljen izgled (podsjeća na "[[Čovjek na Mjesecu|Čovjeka na Mjesecu]]") zbog masnih naslaga sa strana [[lice (anatomija)|lica]]. ==Simptomi i uzroci== Lice u obliku mjeseca često se povezuje sa [[Cushingov sindrom|Cushingovim sindromom]]<ref name=Cecil>{{cite book|last1=Goldman|first1=Lee|title=Goldman's Cecil Medicine|publisher=Elsevier Saunders|location=Philadelphia|isbn=978-1437727883|year=2011|pages=343|edition=24th}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Buliman|first1=A.|last2=Tataranu|first2=L. G.|last3=Paun|first3=D. L.|last4=Mirica|first4=A.|last5=Dumitrache|first5=C.|date=januar 2016|title=Cushing's disease: a multidisciplinary overview of the clinical features, diagnosis, and treatment|journal=Journal of Medicine and Life|volume=9|issue=1|pages=12–18|issn=1844-3117|pmc=5152600|pmid=27974908}}</ref> ili čliječenje [[steroid]]ima (posebno [[kortikosteroid]]ima), što je dovelo do toga da je poznat kao 'facijes' ili '''''Cushingoidni facijes''''.<ref name="google2">{{cite book|title=Oral Diagnosis, Oral Medicine, and Treatment Planning|author1=Bricker, S.L.|author2=B C Decker|author3=Langlais, R.P.|author4=Miller, C.S.|date=2001|publisher=B.C. Decker|isbn=9781550092066|url=https://books.google.com/books?id=525T7rw_M4IC|page=540|accessdate=12. 6. 2015}}</ref> Mjesečasto lice je vrsta [[kortikosteroidima izazvana lipodistrofija|kortikosteroidima izazvane lipodistrofije]], zajedno s "bizonskom grbom", koja se u jednoj studiji pojavila kod 47% od 820 pacijenata. Mjesečasto lice je među najčešće prijavljivanim [[nuspojava|neželjenim događajima]] sistemskih [[glukokortikoid]]a, zajedno s [[nesanica]]ma (58%), [[poremećaj raspoloženja|poremećajima raspoloženja]] (50%) i [[polifagija|hiperfagijom]]. Druga dugoročna studija na 88 pacijenata koji su primali prednizon pokazala je da je lipodistrofija, poput oblika lica u obliku mjeseca, najčešći neželjeni događaj, koji je iskusilo 63% pacijenata.<ref>{{Cite journal|last1=Fardet|first1=L.|last2=Flahault|first2=A.|last3=Kettaneh|first3=A.|last4=Tiev|first4=K. P.|last5=Généreau|first5=T.|last6=Tolédano|first6=C.|last7=Lebbé|first7=C.|last8=Cabane|first8=J.|date=juli 2007|title=Corticosteroid-induced clinical adverse events: frequency, risk factors and patient's opinion|journal=The British Journal of Dermatology|volume=157|issue=1|pages=142–148|doi=10.1111/j.1365-2133.2007.07950.x|issn=0007-0963|pmid=17501951|s2cid=31057174|doi-access=free}}</ref> == Incidencija == Rizik od mjesečastog lica povećava se s većim dozama i dužim vremenom liječenja steroidima. Jedna studija pokazala je povećan rizik kod žena, osoba mlađih od 50 godina i osoba s visokim početnim [[indeks tjelesne mase|indeksom tjelesne mase]] (BMI).<ref>{{Cite journal|last1=Fardet|first1=Laurence|last2=Cabane|first2=Jean|last3=Lebbé|first3=Céleste|last4=Morel|first4=Patrice|last5=Flahault|first5=Antoine|date=oktobar 2007|title=Incidence and risk factors for corticosteroid-induced lipodystrophy: a prospective study|journal=Journal of the American Academy of Dermatology|volume=57|issue=4|pages=604–609|doi=10.1016/j.jaad.2007.04.018|issn=1097-6787|pmid=17582650}}</ref> == Komplikacije == Ova promjena izgleda lica može biti vrlo uznemirujuća za pacijente koji uzimaju steroide.<ref>{{Cite journal|last1=Hale|first1=Elizabeth D.|last2=Radvanski|first2=Diane C.|last3=Hassett|first3=Afton L.|date=juli 2015|title=The man-in-the-moon face: a qualitative study of body image, self-image and medication use in systemic lupus erythematosus|journal=Rheumatology|volume=54|issue=7|pages=1220–1225|doi=10.1093/rheumatology/keu448|issn=1462-0332|pmid=25550393|doi-access=free}}</ref> Kasnije studije provedene na 88 pacijenata pokazale su da oni koji su imali lipodistrofiju imaju veći rizik za karakteristike metaboličkog sindroma kao što su povišen [[krvni pritisak]], više koncentracije glukoze natašte u plazmi, triglicerida i ukupnog holesterola, zajedno s nižim [[HDL]]-[[holesterol]]om.<ref>{{Cite journal|last1=Fardet|first1=L.|last2=Cabane|first2=J.|last3=Kettaneh|first3=A.|last4=Lebbé|first4=C.|last5=Flahault|first5=A.|date=juli 2007|title=Corticosteroid-induced lipodystrophy is associated with features of the metabolic syndrome|journal=Rheumatology|volume=46|issue=7|pages=1102–1106|doi=10.1093/rheumatology/kem062|issn=1462-0324|pmid=17409127|doi-access=free}}</ref> == Liječenje == Prestanak terapije steroidima ili liječenja uzroka [[Cushingov sindrom|Cushingovog sindroma]] uzrokuje postepeno smanjenje i nestanak okruglog lica. Jedna studija je predložila da ograničavanje [[kalorija]] može smanjiti rizik od lipodistrofije izazvane [[kortikosteroid]]ima.<ref>{{Cite journal|last1=Fardet|first1=L.|last2=Flahault|first2=A.|last3=Kettaneh|first3=A.|last4=Tiev|first4=K.-P.|last5=Tolédano|first5=C.|last6=Lebbe|first6=C.|last7=Cabane|first7=J.|date=maj 2007|title=[Systemic corticosteroid therapy: patients' adherence to dietary advice and relationship between food intake and corticosteroid-induced lipodystrophy]|journal=La Revue de Médecine Interne|volume=28|issue=5|pages=284–288|doi=10.1016/j.revmed.2006.12.013|issn=0248-8663|pmid=17391811}}</ref> == Reference== {{Refspisak|1}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 30817 | ICD10 = | ICD9 = | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 003105 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Znakovi bolesti]] cygv74s05tqqhjcbjgymjn05jdn64ye Korisnik:PK2/sandbox 2 528793 3892266 3791271 2026-06-01T10:50:13Z PK2 19261 add sandbox pages for new Wikipedia editions 3892266 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size:85%" |+ Pages I have in my sandbox |- | &nbsp; |} ;<div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto; font-size:85%">My sandbox pages in different languages by language code</div> {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ A |- | [[:ab:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Abkhaz language|Abkhaz]]<br />(code: <code>ab</code>) | [[:ace:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Acehnese language|Acehnese]]<br />(code: <code>ace</code>) | [[:ady:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Adyghe language|Adyghe]]<br />(code: <code>ady</code>) | [[:af:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Afrikaans|Afrikaans]]<br />(code: <code>af</code>) | [[:als:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Alemannic German|Alemannic German]]<br />(code: <code>als</code>) | [[:alt:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Southern Altai language|Southern Altai]]<br />(code: <code>alt</code>) | [[:am:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Amharic|Amharic]]<br />(code: <code>am</code>) | [[:ami:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Amis language|Amis]]<br />(code: <code>ami</code>) | [[:an:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Aragonese language|Aragonese]]<br />(code: <code>an</code>) | [[:ang:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Old English|Old English]]<br />(code: <code>ang</code>) |- | [[:ann:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Obolo language|Obolo]]<br />(code: <code>ann</code>) | [[:anp:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Angika|Angika]]<br />(code: <code>anp</code>) | [[:ar:User:PK2/ملعب|/sandbox]] in [[:en:Arabic|Arabic]]<br />(code: <code>ar</code>) | [[:arc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Aramaic|Aramaic]] ([[:en:Syriac language|Syriac]])<br />(code: <code>arc</code>) | [[:ary:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Moroccan Arabic|Moroccan Arabic]]<br />(code: <code>ary</code>) | [[:arz:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Egyptian Arabic|Egyptian Arabic]]<br />(code: <code>arz</code>) | [[:as:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Assamese language|Assamese]]<br />(code: <code>as</code>) | [[:ast:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Asturleonese language|Asturleonese]] ([[:en:Asturian language|Asturian]])<br />(code: <code>ast</code>) | [[:atj:User:PK2/Kokwetcitasinahikan|/sandbox]] in [[:en:Atikamekw language|Atikamekw]]<br />(code: <code>atj</code>) | [[:av:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Avar language|Avar]]<br />(code: <code>av</code>) |- | [[:avk:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kotava|Kotava]]<br />(code: <code>avk</code>) | [[:awa:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Awadhi language|Awadhi]]<br />(code: <code>awa</code>) | [[:ay:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Aymara language|Aymara]]<br />(code: <code>ay</code>) | [[:az:User:PK2/Qaralama|/sandbox]] in [[:en:Azerbaijani language|Azerbaijani]]<br />(code: <code>az</code>) | [[:azb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Azerbaijani language#South Azerbaijani|South Azerbaijani]]<br />(code: <code>azb</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ B |- | [[:ba:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bashkir language|Bashkir]]<br />(code: <code>ba</code>) | [[:ban:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Balinese language|Balinese]]<br />(code: <code>ban</code>) | [[:bar:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bavarian language|Bavarian]]<br />(code: <code>bar</code>) | [[:bat-smg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Samogitian language|Samogitian]]<br />(code: <code>bat-smg</code>) | [[:bbc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Toba Batak language|Toba Batak]]<br />(code: <code>bbc</code>) | [[:bcl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Central Bikol|Central Bikol]]<br />(code: <code>bcl</code>) | [[:bdr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sama–Bajaw languages|West Coast Bajau]]<br />(code: <code>bdr</code>) | [[:be:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Belarusian language|Belarusian]]<br />(code: <code>be</code>) | [[:be-tarask:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Belarusian language|Belarusian]] ([[:en:Taraškievica|Taraškievica]])<br />(code: <code>be-tarask</code>) | [[:bew:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Betawi language|Betawi]]<br />(code: <code>bew</code>) |- | [[:bg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bulgarian language|Bulgarian]]<br />(code: <code>bg</code>) | [[:bh:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bihari languages|Bihari]] ([[:en:Bhojpuri language|Bhojpuri]])<br />(code: <code>bh</code>) | [[:bi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bislama|Bislama]]<br />(code: <code>bi</code>) | [[:bjn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Banjarese language|Banjarese]]<br />(code: <code>bjn</code>) | [[:blk:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Pa'O language|Pa'O]]<br />(code: <code>blk</code>) | [[:bm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bambara language|Bambara]]<br />(code: <code>bm</code>) | [[:bn:User:PK2/খেলাঘর|/sandbox]] in [[:en:Bengali language|Bengali]]<br />(code: <code>bn</code>) | [[:bo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Central Tibetan|Central Tibetan]] ([[:en:Lhasa Tibetan|Lhasa Tibetan]])<br />(code: <code>bo</code>) | [[:bpy:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bishnupriya Manipuri|Bishnupriya Manipuri]]<br />(code: <code>bpy</code>) | [[:br:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Breton language|Breton]]<br />(code: <code>br</code>) |- | [[:bs:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Bosnian language|Bosnian]]<br />(code: <code>bs</code>) | [[:btm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Mandailing Batak language|Mandailing Batak]]<br />(code: <code>btm</code>) | [[:bug:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Buginese language|Buginese]]<br />(code: <code>bug</code>) | [[:bxr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Buryat language|Buryat]] (Russia Buriat)<br />(code: <code>bxr</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ C |- | [[:ca:User:PK2/proves|/sandbox]] in [[:en:Catalan language|Catalan]]<br />(code: <code>ca</code>) | [[:cbk-zam:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Chavacano|Chavacano]] (Zamboanga)<br />(code: <code>cbk-zam</code>) | [[:cdo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Eastern Min|Eastern Min]]<br />(code: <code>cdo</code>) | [[:ce:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Chechen language|Chechen]]<br />(code: <code>ce</code>) | [[:ceb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Cebuano language|Cebuano]]<br />(code: <code>ceb</code>) | [[:ch:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Chamorro language|Chamorro]]<br />(code: <code>ch</code>) | [[:chr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Cherokee language|Cherokee]]<br />(code: <code>chr</code>) | [[:chy:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Cheyenne language|Cheyenne]]<br />(code: <code>chy</code>) |- | [[:ckb:User:PK2/خۆڵەپەتانێ|/sandbox]] in [[:en:Kurdish language|Kurdish]] ([[:en:Sorani|Sorani]])<br />(code: <code>ckb</code>) | [[:co:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Corsican language|Corsican]]<br />(code: <code>co</code>) | [[:crh:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Crimean Tatar language|Crimean Tatar]]<br />(code: <code>crh</code>) | [[:cs:User:PK2/Pískoviště|/sandbox]] in [[:en:Czech language|Czech]]<br />(code: <code>cs</code>) | [[:csb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kashubian language|Kashubian]]<br />(code: <code>csb</code>) | [[:cu:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Old Church Slavonic|Old Church Slavonic]]<br />(code: <code>cu</code>) | [[:cv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Chuvash language|Chuvash]]<br />(code: <code>cv</code>) | [[:cy:User:PK2/Pwll Tywod|/sandbox]] in [[:en:Welsh language|Welsh]]<br />(code: <code>cy</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ D |- | [[:da:User:PK2/sandkasse|/sandbox]] in [[:en:Danish language|Danish]]<br />(code: <code>da</code>) | [[:dag:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Dagbani language|Dagbani]]<br />(code: <code>dag</code>) | [[:de:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:German language|German]]<br />(code: <code>de</code>) | [[:dga:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Dagaare language|Dagaare]]<br />(code: <code>dga</code>) | [[:din:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Dinka language|Dinka]]<br />(code: <code>din</code>) | [[:diq:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Zaza language|Zaza]]<br />(code: <code>diq</code>) | [[:dsb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lower Sorbian language|Lower Sorbian]]<br />(code: <code>dsb</code>) | [[:dtp:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Dusun language|Dusun]]<br />(code: <code>dtp</code>) | [[:dty:User:PK2/प्रयोगस्थल|/sandbox]] in [[:en:Doteli|Doteli]]<br />(code: <code>dty</code>) | [[:dv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Maldivian language|Maldivian]]<br />(code: <code>dv</code>) | [[:dz:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Dzongkha|Dzongkha]]<br />(code: <code>dz</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ E |- | [[:ee:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ewe language|Ewe]]<br />(code: <code>ee</code>) | [[:el:User:PK2/πρόχειρο|/sandbox]] in [[:en:Greek language|Greek]]<br />(code: <code>el</code>) | [[:eml:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Emilian–Romagnol|Emilian–Romagnol]]<br />(code: <code>eml</code>) | [[:en:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:English language|English]]<br />(code: <code>en</code>) | [[:eo:User:PK2/provejo|/sandbox]] in [[:en:Esperanto|Esperanto]]<br />(code: <code>eo</code>) | [[:es:User:PK2/Taller|/sandbox]] in [[:en:Spanish language|Spanish]]<br />(code: <code>es</code>) | [[:et:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Estonian language|Estonian]]<br />(code: <code>et</code>) | [[:eu:User:PK2/Proba orria|/sandbox]] in [[:en:Basque language|Basque]]<br />(code: <code>eu</code>) | [[:ext:User:PK2/obraol|/sandbox]] in [[:en:Extremaduran language|Extremaduran]]<br />(code: <code>ext</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ F |- | [[:fa:User:PK2/صفحه تمرین|/sandbox]] in [[:en:Persian language|Persian]]<br />(code: <code>fa</code>) | [[:fat:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Akan language|Akan]] ([[:en:Fante dialect|Fante]])<br />(code: <code>fat</code>) | [[:ff:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Fula language|Fula]]<br />(code: <code>ff</code>) | [[:fi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Finnish language|Finnish]]<br />(code: <code>fi</code>) | [[:fiu-vro:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Võro language|Võro]]<br />(code: <code>fiu-vro</code>) | [[:fj:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Fijian language|Fijian]]<br />(code: <code>fj</code>) | [[:fo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Faroese language|Faroese]]<br />(code: <code>fo</code>) | [[:fon:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Fon language|Fon]]<br />(code: <code>fon</code>) | [[:fr:User:PK2/Brouillon|/sandbox]] in [[:en:French language|French]]<br />(code: <code>fr</code>) | [[:frp:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Franco-Provençal|Franco-Provençal]]<br />(code: <code>frp</code>) | [[:frr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:North Frisian language|North Frisian]]<br />(code: <code>frr</code>) | [[:fur:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Friulian language|Friulian]]<br />(code: <code>fur</code>) | [[:fy:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:West Frisian language|West Frisian]]<br />(code: <code>fy</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ G |- | [[:ga:User:PK2/Clár Dubh|/sandbox]] in [[:en:Irish language|Irish]]<br />(code: <code>ga</code>) | [[:gag:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gagauz language|Gagauz]]<br />(code: <code>gag</code>) | [[:gan:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gan Chinese|Gan Chinese]]<br />(code: <code>gan</code>) | [[:gcr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:French Guianese Creole|French Guianese Creole]]<br />(code: <code>gcr</code>) | [[:gd:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Scottish Gaelic|Scottish Gaelic]]<br />(code: <code>gd</code>) | [[:gl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Galician language|Galician]]<br />(code: <code>gl</code>) | [[:glk:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gilaki language|Gilaki]]<br />(code: <code>glk</code>) | [[:gn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Guarani language|Guarani]]<br />(code: <code>gn</code>) | [[:gom:User:PK2/proiogpan|/sandbox]] in [[:en:Konkani language|Konkani]] (Goan Konkani)<br />(code: <code>gom</code>) |- | [[:gor:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gorontalo language|Gorontalo]]<br />(code: <code>gor</code>) | [[:got:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gothic language|Gothic]]<br />(code: <code>got</code>) | [[:gpe:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ghanaian Pidgin English|Ghanaian Pidgin English]]<br />(code: <code>gpe</code>) | [[:gu:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gujarati language|Gujarati]]<br />(code: <code>gu</code>) | [[:guc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Wayuu language|Wayuu]]<br />(code: <code>guc</code>) | [[:gur:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Farefare language|Farefare]]<br />(code: <code>gur</code>) | [[:guw:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Gun language|Gun]]<br />(code: <code>guw</code>) | [[:gv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Manx language|Manx]]<br />(code: <code>gv</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ H |- | [[:ha:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Hausa language|Hausa]]<br />(code: <code>ha</code>) | [[:hak:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Hakka Chinese|Hakka Chinese]]<br />(code: <code>hak</code>) | [[:haw:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Hawaiian language|Hawaiian]]<br />(code: <code>haw</code>) | [[:he:User:PK2/טיוטה|/sandbox]] in [[:en:Hebrew language|Hebrew]]<br />(code: <code>he</code>) | [[:hi:User:PK2/प्रयोगपृष्ठ|/sandbox]] in [[:en:Hindi|Hindi]]<br />(code: <code>hi</code>) | [[:hif:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Fiji Hindi|Fiji Hindi]]<br />(code: <code>hif</code>) | [[:hr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Croatian language|Croatian]]<br />(code: <code>hr</code>) | [[:hsb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Upper Sorbian language|Upper Sorbian]]<br />(code: <code>hsb</code>) | [[:ht:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Haitian Creole|Haitian Creole]]<br />(code: <code>ht</code>) | [[:hu:User:PK2/próbalap|/sandbox]] in [[:en:Hungarian language|Hungarian]]<br />(code: <code>hu</code>) | [[:hy:User:PK2/Ավազարկղ|/sandbox]] in [[:en:Armenian language|Armenian]] ([[:en:Eastern Armenian|Eastern Armenian]])<br />(code: <code>hy</code>) | [[:hyw:User:PK2/Սեւագրութիւն|/sandbox]] in [[:en:Western Armenian|Western Armenian]]<br />(code: <code>hyw</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ I |- | [[:ia:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Interlingua|Interlingua]]<br />(code: <code>ia</code>) | [[:iba:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Iban language|Iban]]<br />(code: <code>iba</code>) | [[:id:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Indonesian language|Indonesian]]<br />(code: <code>id</code>) | [[:ie:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Interlingue|Interlingue]]<br />(code: <code>ie</code>) | [[:ig:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Igbo language|Igbo]]<br />(code: <code>ig</code>) | [[:igl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Igala language|Igala]]<br />(code: <code>igl</code>) | [[:ik:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Iñupiaq language|Iñupiaq]]<br />(code: <code>ik</code>) | [[:ilo:User:PK2/pagipadasan|/sandbox]] in [[:en:Ilocano language|Ilocano]]<br />(code: <code>ilo</code>) | [[:inh:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ingush language|Ingush]]<br />(code: <code>inh</code>) | [[:io:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ido|Ido]]<br />(code: <code>io</code>) | [[:is:User:PK2/sandkassi|/sandbox]] in [[:en:Icelandic language|Icelandic]]<br />(code: <code>is</code>) | [[:it:User:PK2/Sandbox|/sandbox]] in [[:en:Italian language|Italian]]<br />(code: <code>it</code>) | [[:iu:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Inuktitut|Inuktitut]]<br />(code: <code>iu</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ J |- | [[:ja:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Japanese language|Japanese]]<br />(code: <code>ja</code>) | [[:jam:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Jamaican Patois|Jamaican Patois]]<br />(code: <code>jam</code>) | [[:jbo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lojban|Lojban]]<br />(code: <code>jbo</code>) | [[:jv:User:PK2/bak wedhi|/sandbox]] in [[:en:Javanese language|Javanese]]<br />(code: <code>jv</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ K |- | [[:ka:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Georgian language|Georgian]]<br />(code: <code>ka</code>) | [[:kaa:User:PK2/qaralama|/sandbox]] in [[:en:Karakalpak language|Karakalpak]]<br />(code: <code>kaa</code>) | [[:kab:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kabyle language|Kabyle]]<br />(code: <code>kab</code>) | [[:kai:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Karai-karai|Karai-karai]]<br />(code: <code>kai</code>) | [[:kaj:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Jju language|Jju]]<br />(code: <code>kaj</code>) | [[:kbd:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kabardian language|Kabardian]]<br />(code: <code>kbd</code>) | [[:kbp:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kabiye language|Kabiye]]<br />(code: <code>kbp</code>) | [[:kcg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tyap|Tyap]]<br />(code: <code>kcg</code>) | [[:kg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kongo language|Kongo]]<br />(code: <code>kg</code>) | [[:kge:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Komering language|Komering]]<br />(code: <code>kge</code>) | [[:ki:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kikuyu language|Kikuyu]]<br />(code: <code>ki</code>) | [[:kk:User:PK2/зертхана|/sandbox]] in [[:en:Kazakh language|Kazakh]]<br />(code: <code>kk</code>) | [[:km:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Khmer language|Khmer]]<br />(code: <code>km</code>) |- | [[:kn:User:PK2/ಪ್ರಯೋಗಪುಟ|/sandbox]] in [[:en:Kannada|Kannada]]<br />(code: <code>kn</code>) | [[:knc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Central Kanuri|Central Kanuri]]<br />(code: <code>knc</code>) | [[:ko:User:PK2/연습장|/sandbox]] in [[:en:Korean language|Korean]]<br />(code: <code>ko</code>) | [[:koi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Komi-Permyak language|Komi-Permyak]]<br />(code: <code>koi</code>) | [[:krc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Karachay-Balkar|Karachay-Balkar]]<br />(code: <code>krc</code>) | [[:ks:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kashmiri language|Kashmiri]]<br />(code: <code>ks</code>) | [[:ksh:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ripuarian language|Ripuarian]]<br />(code: <code>ksh</code>) | [[:ku:User:PK2/ceribandin|/sandbox]] in [[:en:Kurdish language|Kurdish]] ([[:en:Kurmanji|Kurmanji]])<br />(code: <code>ku</code>) | [[:kus:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kusaal language|Kusaal]]<br />(code: <code>kus</code>) | [[:kv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Komi language|Komi]]<br />(code: <code>kv</code>) | [[:kw:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Cornish language|Cornish]]<br />(code: <code>kw</code>) | [[:ky:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kyrgyz language|Kyrgyz]]<br />(code: <code>ky</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ L |- | [[:la:User:PK2/Harenarium|/sandbox]] in [[:en:Latin|Latin]]<br />(code: <code>la</code>) | [[:lad:User:PK2/Kutí de prova|/sandbox]] in [[:en:Judaeo-Spanish|Judaeo-Spanish]]<br />(code: <code>lad</code>) | [[:lb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Luxembourgish|Luxembourgish]]<br />(code: <code>lb</code>) | [[:lbe:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lak language|Lak]]<br />(code: <code>lbe</code>) | [[:lez:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lezgian language|Lezgian]]<br />(code: <code>lez</code>) | [[:lfn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lingua Franca Nova|Lingua Franca Nova]]<br />(code: <code>lfn</code>) | [[:lg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Luganda|Luganda]]<br />(code: <code>lg</code>) | [[:li:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Limburgish|Limburgish]]<br />(code: <code>li</code>) |- | [[:lij:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ligurian language|Ligurian]]<br />(code: <code>lij</code>) | [[:lld:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ladin language|Ladin]]<br />(code: <code>lld</code>) | [[:lmo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lombard language|Lombard]]<br />(code: <code>lmo</code>) | [[:ln:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lingala|Lingala]]<br />(code: <code>ln</code>) | [[:lo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Lao language|Lao]]<br />(code: <code>lo</code>) | [[:lt:User:PK2/juodraštis|/sandbox]] in [[:en:Lithuanian language|Lithuanian]]<br />(code: <code>lt</code>) | [[:ltg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Latgalian language|Latgalian]]<br />(code: <code>ltg</code>) | [[:lv:User:PK2/Smilšu kaste|/sandbox]] in [[:en:Latvian language|Latvian]]<br />(code: <code>lv</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ M |- | [[:mad:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Madurese language|Madurese]]<br />(code: <code>mad</code>) | [[:mai:User:PK2/प्रयोगपृष्ठ|/sandbox]] in [[:en:Maithili language|Maithili]]<br />(code: <code>mai</code>) | [[:map-bms:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Javanese language|Javanese]] ([[:en:Banyumasan dialect|Banyumasan]])<br />(code: <code>map-bms</code>) | [[:mdf:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Moksha language|Moksha]]<br />(code: <code>mdf</code>) | [[:mg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Malagasy language|Malagasy]]<br />(code: <code>mg</code>) | [[:mhr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Meadow Mari language|Meadow Mari]]<br />(code: <code>mhr</code>) | [[:mi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Māori language|Māori]]<br />(code: <code>mi</code>) | [[:min:User:PK2/bak kasiak|/sandbox]] in [[:en:Minangkabau language|Minangkabau]]<br />(code: <code>min</code>) | [[:mk:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Macedonian language|Macedonian]]<br />(code: <code>mk</code>) | [[:ml:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Malayalam|Malayalam]]<br />(code: <code>ml</code>) | [[:mn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Mongolian language|Mongolian]]<br />(code: <code>mn</code>) |- | [[:mni:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Meitei language|Meitei]]<br />(code: <code>mni</code>) | [[:mnw:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Mon language|Mon]]<br />(code: <code>mnw</code>) | [[:m:mos:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Mooré|Mooré]]<br />(code: <code>mos</code>) | [[:mr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Marathi language|Marathi]]<br />(code: <code>mr</code>) | [[:mrj:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Hill Mari language|Hill Mari]]<br />(code: <code>mrj</code>) | [[:ms:User:PK2/Kotak pasir|/sandbox]] in [[:en:Malay language|Malay]]<br />(code: <code>ms</code>) | [[:mt:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Maltese language|Maltese]]<br />(code: <code>mt</code>) | [[:mwl:User:PK2/Testes|/sandbox]] in [[:en:Mirandese language|Mirandese]]<br />(code: <code>mwl</code>) | [[:my:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Burmese language|Burmese]]<br />(code: <code>my</code>) | [[:myv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Erzya language|Erzya]]<br />(code: <code>myv</code>) | [[:mzn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Mazanderani language|Mazanderani]]<br />(code: <code>mzn</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ N |- | [[:nah:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Nahuatl|Nahuatl]]<br />(code: <code>nah</code>) | [[:nap:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Neapolitan language|Neapolitan]]<br />(code: <code>nap</code>) | [[:nds:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Low German|Low German]]<br />(code: <code>nds</code>) | [[:nds-nl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Dutch Low Saxon|Dutch Low Saxon]]<br />(code: <code>nds-nl</code>) | [[:ne:User:PK2/प्रयोगस्थल|/sandbox]] in [[:en:Nepali language|Nepali]]<br />(code: <code>ne</code>) | [[:new:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Newar language|Newar]]<br />(code: <code>new</code>) | [[:nia:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Nias language|Nias]]<br />(code: <code>nia</code>) | [[:nl:User:PK2/Kladblok|/sandbox]] in [[:en:Dutch language|Dutch]]<br />(code: <code>nl</code>) | [[:nn:User:PK2/sandkasse|/sandbox]] in [[:en:Norwegian language|Norwegian]] ([[:en:Nynorsk|Nynorsk]])<br />(code: <code>nn</code>) |- | [[:no:User:PK2/sandkasse|/sandbox]] in [[:en:Norwegian language|Norwegian]] ([[:en:Bokmål|Bokmål]])<br />(code: <code>no</code>) | [[:nov:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Novial|Novial]]<br />(code: <code>nov</code>) | [[:nqo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:N'Ko language|N'Ko]]<br />(code: <code>nqo</code>) | [[:nr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Southern Ndebele language|Southern Ndebele]]<br />(code: <code>nr</code>) | [[:nrm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Norman language|Norman]]<br />(code: <code>nrm</code>) | [[:nso:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Northern Sotho|Northern Sotho]]<br />(code: <code>nso</code>) | [[:nup:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Nupe language|Nupe]]<br />(code: <code>nup</code>) | [[:nv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Navajo language|Navajo]]<br />(code: <code>nv</code>) | [[:ny:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Chewa language|Chewa]]<br />(code: <code>ny</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ O |- | [[:oc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Occitan language|Occitan]]<br />(code: <code>oc</code>) | [[:olo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Livvi-Karelian language|Livvi-Karelian]]<br />(code: <code>olo</code>) | [[:om:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Oromo language|Oromo]]<br />(code: <code>om</code>) | [[:or:User:PK2/ପରଖଘର|/sandbox]] in [[:en:Odia language|Odia]]<br />(code: <code>or</code>) | [[:os:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Ossetian language|Ossetian]]<br />(code: <code>os</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ P |- | [[:pa:User:PK2/ਕੱਚਾ ਖ਼ਾਕਾ|/sandbox]] in [[:en:Punjabi language|Punjabi]]<br />(code: <code>pa</code>) | [[:pag:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Pangasinan language|Pangasinan]]<br />(code: <code>pag</code>) | [[:pam:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kapampangan language|Kapampangan]]<br />(code: <code>pam</code>) | [[:pap:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Papiamento|Papiamento]]<br />(code: <code>pap</code>) | [[:pcd:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Picard language|Picard]]<br />(code: <code>pcd</code>) | [[:pcm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Nigerian Pidgin|Nigerian Pidgin]]<br />(code: <code>pcm</code>) | [[:pdc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Pennsylvania Dutch language|Pennsylvania Dutch]]<br />(code: <code>pdc</code>) | [[:pfl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Palatine German dialects|Palatine German]]<br />(code: <code>pfl</code>) | [[:pi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Pali|Pali]]<br />(code: <code>pi</code>) |- | [[:pl:User:PK2/brudnopis|/sandbox]] in [[:en:Polish language|Polish]]<br />(code: <code>pl</code>) | [[:pms:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Piedmontese language|Piedmontese]]<br />(code: <code>pms</code>) | [[:pnb:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Punjabi language|Punjabi]] (Western Punjabi)<br />(code: <code>pnb</code>) | [[:pnt:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Pontic Greek|Pontic Greek]]<br />(code: <code>pnt</code>) | [[:ppl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Nawat language|Nawat]]<br />(code: <code>ppl</code>) | [[:ps:User:PK2/ازمون‌مخ|/sandbox]] in [[:en:Pashto|Pashto]]<br />(code: <code>ps</code>) | [[:pt:User:PK2/Testes|/sandbox]] in [[:en:Portuguese language|Portuguese]]<br />(code: <code>pt</code>) | [[:pwn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Paiwan language|Paiwan]]<br />(code: <code>pwn</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ Q |- | [[:qu:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Quechuan languages|Quechua]] ([[:en:Southern Quechua|Southern Quechua]])<br />(code: <code>qu</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ R |- | [[:rki:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Rakhine language|Rakhine]]<br />(code: <code>rki</code>) | [[:rm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Romansh language|Romansh]]<br />(code: <code>rm</code>) | [[:rmy:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Romani language|Romani]] ([[:en:Vlax Romani language|Vlax Romani]])<br />(code: <code>rmy</code>) | [[:rn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kirundi|Kirundi]]<br />(code: <code>rn</code>) | [[:ro:User:PK2/teste|/sandbox]] in [[:en:Romanian language|Romanian]]<br />(code: <code>ro</code>) | [[:roa-rup:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Aromanian language|Aromanian]]<br />(code: <code>roa-rup</code>) | [[:roa-tara:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Neapolitan language|Neapolitan]] ([[:en:Tarantino dialect|Tarantino]])<br />(code: <code>roa-tara</code>) | [[:rsk:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Pannonian Rusyn|Pannonian Rusyn]]<br />(code: <code>rsk</code>) | [[:ru:User:PK2/Черновик|/sandbox]] in [[:en:Russian language|Russian]]<br />(code: <code>ru</code>) | [[:rue:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Rusyn language|Rusyn]]<br />(code: <code>rue</code>) | [[:rw:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Kinyarwanda|Kinyarwanda]]<br />(code: <code>rw</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ S |- | [[:sa:User:PK2/प्रयोगपृष्ठम्|/sandbox]] in [[:en:Sanskrit|Sanskrit]]<br />(code: <code>sa</code>) | [[:sah:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Yakut language|Yakut]]<br />(code: <code>sah</code>) | [[:sat:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Santali language|Santali]]<br />(code: <code>sat</code>) | [[:sc:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sardinian language|Sardinian]]<br />(code: <code>sc</code>) | [[:scn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sicilian language|Sicilian]]<br />(code: <code>scn</code>) | [[:sco:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Scots language|Scots]]<br />(code: <code>sco</code>) | [[:sd:User:PK2/مشق پٽي|/sandbox]] in [[:en:Sindhi language|Sindhi]]<br />(code: <code>sd</code>) | [[:se:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Northern Sámi|Northern Sámi]]<br />(code: <code>se</code>) | [[:sg:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sango language|Sango]]<br />(code: <code>sg</code>) | [[:sh:User:PK2/igralište|/sandbox]] in [[:en:Serbo-Croatian|Serbo-Croatian]]<br />(code: <code>sh</code>) | [[:shi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Shilha language|Shilha]]<br />(code: <code>shi</code>) |- | [[:shn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Shan language|Shan]]<br />(code: <code>shn</code>) | [[:si:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sinhala language|Sinhala]]<br />(code: <code>si</code>) | [[:simple:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Basic English|Basic English]]<br />(code: <code>simple</code>) | [[:sk:User:PK2/pieskovisko|/sandbox]] in [[:en:Slovak language|Slovak]]<br />(code: <code>sk</code>) | [[:skr:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Saraiki language|Saraiki]]<br />(code: <code>skr</code>) | [[:sl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Slovene language|Slovene]]<br />(code: <code>sl</code>) | [[:sm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Samoan language|Samoan]]<br />(code: <code>sm</code>) | [[:smn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Inari Sámi language|Inari Sámi]]<br />(code: <code>smn</code>) | [[:sn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Shona language|Shona]]<br />(code: <code>sn</code>) | [[:so:User:PK2/Bacaadka|/sandbox]] in [[:en:Somali language|Somali]]<br />(code: <code>so</code>) | [[:sq:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Albanian language|Albanian]]<br />(code: <code>sq</code>) |- | [[:sr:User:PK2/песак|/sandbox]] in [[:en:Serbian language|Serbian]]<br />(code: <code>sr</code>) | [[:srn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sranan Tongo|Sranan Tongo]]<br />(code: <code>srn</code>) | [[:ss:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Swazi language|Swazi]]<br />(code: <code>ss</code>) | [[:st:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sotho language|Sotho]]<br />(code: <code>st</code>) | [[:stq:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Saterland Frisian language|Saterland Frisian]]<br />(code: <code>stq</code>) | [[:su:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sundanese language|Sundanese]]<br />(code: <code>su</code>) | [[:sv:User:PK2/sandlåda|/sandbox]] in [[:en:Swedish language|Swedish]]<br />(code: <code>sv</code>) | [[:sw:User:PK2/ukurasa wa majaribio|/sandbox]] in [[:en:Swahili language|Swahili]]<br />(code: <code>sw</code>) | [[:syl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sylheti language|Sylheti]]<br />(code: <code>syl</code>) | [[:szl:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Silesian language|Silesian]]<br />(code: <code>szl</code>) | [[:szy:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Sakizaya language|Sakizaya]]<br />(code: <code>szy</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ T |- | [[:ta:User:PK2/மணல்தொட்டி|/sandbox]] in [[:en:Tamil language|Tamil]]<br />(code: <code>ta</code>) | [[:tay:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Atayal language|Atayal]]<br />(code: <code>tay</code>) | [[:tcy:User:PK2/ಕಲ್ಪುನ ಕಳ|/sandbox]] in [[:en:Tulu language|Tulu]]<br />(code: <code>tcy</code>) | [[:tdd:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tai Nuea language|Tai Nuea]]<br />(code: <code>tdd</code>) | [[:te:User:PK2/ప్రయోగశాల|/sandbox]] in [[:en:Telugu language|Telugu]]<br />(code: <code>te</code>) | [[:tet:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tetum language|Tetum]]<br />(code: <code>tet</code>) | [[:tg:User:PK2/Сиёҳнавис|/sandbox]] in [[:en:Tajik language|Tajik]]<br />(code: <code>tg</code>) | [[:th:User:PK2/ทดลองเขียน|/sandbox]] in [[:en:Thai language|Thai]]<br />(code: <code>th</code>) | [[:ti:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tigrinya language|Tigrinya]]<br />(code: <code>ti</code>) | [[:tig:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tigre language|Tigre]]<br />(code: <code>tig</code>) | [[:tk:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Turkmen language|Turkmen]]<br />(code: <code>tk</code>) | [[:tl:User:PK2/burador|/sandbox]] in [[:en:Tagalog language|Tagalog]]<br />(code: <code>tl</code>) | [[:tly:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Talysh language|Talysh]]<br />(code: <code>tly</code>) |- | [[:tn:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tswana language|Tswana]]<br />(code: <code>tn</code>) | [[:to:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tongan language|Tongan]]<br />(code: <code>to</code>) | [[:tok:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Toki Pona|Toki Pona]]<br />(code: <code>tok</code>) | [[:tpi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tok Pisin|Tok Pisin]]<br />(code: <code>tpi</code>) | [[:tr:User:PK2/deneme tahtası|/sandbox]] in [[:en:Turkish language|Turkish]]<br />(code: <code>tr</code>) | [[:trv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Seediq language|Seediq]]<br />(code: <code>trv</code>) | [[:ts:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tsonga language|Tsonga]]<br />(code: <code>ts</code>) | [[:tt:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tatar language|Tatar]]<br />(code: <code>tt</code>) | [[:tum:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tumbuka language|Tumbuka]]<br />(code: <code>tum</code>) | [[:tw:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Akan language|Akan]] (Twi)<br />(code: <code>tw</code>) | [[:ty:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tahitian language|Tahitian]]<br />(code: <code>ty</code>) | [[:tyv:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Tuvan language|Tuvan]]<br />(code: <code>tyv</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ U |- | [[:udm:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Udmurt language|Udmurt]]<br />(code: <code>udm</code>) | [[:ug:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Uyghur language|Uyghur]]<br />(code: <code>ug</code>) | [[:uk:User:PK2/Чернетка|/sandbox]] in [[:en:Ukrainian language|Ukrainian]]<br />(code: <code>uk</code>) | [[:ur:User:PK2/تختۂ مشق|/sandbox]] in [[:en:Urdu|Urdu]]<br />(code: <code>ur</code>) | [[:uz:User:PK2/qumloq|/sandbox]] in [[:en:Uzbek language|Uzbek]]<br />(code: <code>uz</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ V |- | [[:ve:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Venda language|Venda]]<br />(code: <code>ve</code>) | [[:vec:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Venetian language|Venetian]]<br />(code: <code>vec</code>) | [[:vep:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Veps language|Veps]]<br />(code: <code>vep</code>) | [[:vi:User:PK2/nháp|/sandbox]] in [[:en:Vietnamese language|Vietnamese]]<br />(code: <code>vi</code>) | [[:vls:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:West Flemish|West Flemish]]<br />(code: <code>vls</code>) | [[:vo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Volapük|Volapük]]<br />(code: <code>vo</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ W |- | [[:wa:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Walloon language|Walloon]]<br />(code: <code>wa</code>) | [[:war:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Waray language|Waray]]<br />(code: <code>war</code>) | [[:wo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Wolof language|Wolof]]<br />(code: <code>wo</code>) | [[:wuu:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Wu Chinese|Wu Chinese]]<br />(code: <code>wuu</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ X |- | [[:xal:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Oirat language|Oirat]] ([[:en:Kalmyk Oirat|Kalmyk Oirat]])<br />(code: <code>xal</code>) | [[:xh:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Xhosa language|Xhosa]]<br />(code: <code>xh</code>) | [[:xmf:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Mingrelian language|Mingrelian]]<br />(code: <code>xmf</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ Y |- | [[:yi:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Yiddish|Yiddish]]<br />(code: <code>yi</code>) | [[:yo:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Yoruba language|Yoruba]]<br />(code: <code>yo</code>) |} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:85%" |+ Z |- | [[:za:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Zhuang languages|Zhuang]] ([[:en:Standard Zhuang|Standard Zhuang]])<br />(code: <code>za</code>) | [[:zea:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Zeelandic|Zeelandic]]<br />(code: <code>zea</code>) | [[:zgh:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Standard Moroccan Amazigh|Standard Moroccan Amazigh]]<br />(code: <code>zgh</code>) | [[:zh:User:PK2/沙盒|/sandbox]] in [[:en:Chinese language|Chinese]] ([[:en:Mandarin Chinese|Mandarin Chinese]])<br />(code: <code>zh</code>) | [[:zh-classical:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Classical Chinese|Classical Chinese]]<br />(code: <code>zh-classical</code>) | [[:zh-min-nan:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Southern Min|Southern Min]]<br />(code: <code>zh-min-nan</code>) | [[:zh-yue:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Cantonese|Cantonese]]<br />(code: <code>zh-yue</code>) | [[:zu:User:PK2/sandbox|/sandbox]] in [[:en:Zulu language|Zulu]]<br />(code: <code>zu</code>) |} lqv4jf4ytbpqgk0b4c59pskg40l4i1p Razgovor s korisnikom:Unrelated9966 3 531093 3892245 3817947 2026-06-01T09:31:32Z Panasko 146730 /* Eurosong */ novi odlomak 3892245 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Brisanje članka kao pogrešno pravljenje presumjerenja == Ne možete brisati članak i praviti na taj način preusmjerenje pod svojim imenom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:51, 23 februar 2026 (CET) == Osobe == Kad se napiše članak o osobi, treba ga dodati u članke o datumima i godinama rođenja i smrti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:24, 8 mart 2026 (CET) == Izvori == Izvori za članke na Wikipediju ne mogu biti s Wikipedije. Obratite pažnju na to! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:57, 19 mart 2026 (CET) == Eurosong == Pozdrav, Vidio sam da si dodavao člankde o Eurosongu, pa ne bi bilo loše, kada budeš imao vremena, proći i ranija takmičenja i dopuniti gdje ima prostora. Trebalo bi i infokutije ažurirati, ja sam nešto na tome radio, ali ima još posla. Srdačano, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:31, 1 juni 2026 (CEST) 85zbst2jwarhuxuj8fyqdhmsr6d97t2 3892246 3892245 2026-06-01T09:32:09Z Panasko 146730 3892246 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Brisanje članka kao pogrešno pravljenje presumjerenja == Ne možete brisati članak i praviti na taj način preusmjerenje pod svojim imenom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:51, 23 februar 2026 (CET) == Osobe == Kad se napiše članak o osobi, treba ga dodati u članke o datumima i godinama rođenja i smrti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:24, 8 mart 2026 (CET) == Izvori == Izvori za članke na Wikipediju ne mogu biti s Wikipedije. Obratite pažnju na to! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:57, 19 mart 2026 (CET) == Eurosong == Pozdrav, Vidio sam da si dodavao članke o Eurosongu, hvala ti. Ne bi bilo loše, kada budeš imao vremena, proći i ranija takmičenja i dopuniti gdje ima prostora. Trebalo bi i infokutije ažurirati, ja sam nešto na tome radio, ali ima još posla. Srdačano, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:31, 1 juni 2026 (CEST) am5x27lysp1afpybqu3nnm4xz07el1z Šablon:Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine 10 532709 3892203 3830671 2026-06-01T07:32:09Z Z1KA 87045 3892203 wikitext text/x-wiki ;Legenda {{legend|#bbf3bb|Više pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}} {{legend|#ffffbb|Koliko pobjeda toliko i poraza.|border=1px solid #AAA}} {{legend|#ffbbbb|Manje pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}} {{hatnote|Ažurirano od 31. marta 2026, nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].}} <div style="text-align: center;">'''Međusobni rezultati Bosne i Hercegovine od 1995. do danas'''</div> {| class="wikitable sortable collapsible" style="text-align: center" |- !Protivnik!!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}!!{{Tooltip|P|Pobjede}}!!{{Tooltip|N|Neriješeno}}!!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}!!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}!!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}!!{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}!!Prva utakmica!!Zadnja utakmica!!Najveća pobjeda!!Najveći poraz !Utakmice |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ALB}} |5 |2 |2 |1 |5 |4 | +1 |30. novembar 1995. |28. mart 2017. |2–0 |0–2 |[[Nogometne utakmice Albanija – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ALG}} |1 |1 |0 |0 |1 |0 | +1 | colspan="2" |14. novembar 2012. |1–0 | rowspan="2" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Alžir – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|AND}} |2 |2 |0 |0 |6 |0 | +6 |28. mart 2015. |6. septembar 2015. |3–0 |[[Nogometne utakmice Andora – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ARG}} |3 |0 |0 |3 |1 |9 | −8 |14. maj 1998. |15. juni 2014. |{{N/D}} |0–5 |[[Nogometne utakmice Argentina – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ARM}} |4 |3 |0 |1 |10 |6 | +4 |15. oktobar 2008. |8. septembar 2019. |4–1 |2–4 |[[Nogometne utakmice Armenija – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|AUT}} |7 |1 |4 |2 |5 |7 | −2 |24. mart 2001. |18. novembar 2025. |1–0 |0–2 |[[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|AZE}} |1 |1 |0 |0 |1 |0 | +1 | colspan="2" |1. juni 2008. |1–0 | rowspan="3" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|BHR}} |1 |1 |0 |0 |1 |0 | +1 | colspan="2" |23. juni 2001. |1–0 |[[Nogometne utakmice Bahrein – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|BAN}} |1 |1 |0 |0 |2 |0 | +2 | colspan="2" |12. januar 2001. |2–0 |[[Nogometne utakmice Bangladeš – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|BEL}} |8 |3 |1 |4 |13 |19 | −6 |26. mart 2005. |7. oktobar 2017. |4–2 |0–4 |[[Nogometne utakmice Belgija – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|BLR}} |2 |2 |0 |0 |3 |0 | +3 |2. septembar 2011. |6. septembar 2011. |2–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bjelorusija – Bosna i Hercegovina|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|BRA}} |2 |0 |0 |2 |1 |3 | −2 |18. decembar 1996. |28. februar 2012. |{{N/D}} |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Brazil|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|BUL}} |2 |1 |0 |1 |2 |2 | 0 |20. august 2008. |23. mart 2018. |1–0 |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Bugarska|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|MNE}} |4 |1 |3 |0 |2 |1 | +1 |28. maj 2018. |23. septembar 2022. |1–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CZE}} |2 |0 |0 |2 |1 |6 | −5 |10. oktobar 1998. |8. septembar 1999. |{{N/D}} |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Češka|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CHI}} |1 |1 |0 |0 |1 |0 | +1 | colspan="2" |22. januar 2001. |1–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Čile|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|DEN}} |6 |2 |2 |2 |8 |7 | +1 |8. juni 1997. |6. juni 2021. |3–0 |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|EGY}} |1 |0 |0 |1 |0 |2 | −2 | colspan="2" |5. mart 2014. | rowspan="2" {{N/D}} |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Egipat|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ENG}} |1 |0 |0 |1 |0 |3 | −3 | colspan="2" |3. juni 2024. |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|EST}} |7 |5 |1 |1 |21 |4 | +17 |5. septembar 1998. |10. oktobar 2017. |7–0 |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Estonija|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|FRO}} |2 |1 |1 |0 |3 |2 | +1 |19. august 1998. |9. juni 1999. |1–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Farska ostrva|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|FIN}} |7 |3 |2 |2 |12 |11 | +1 |28. april 2004. |14. juni 2022. |4–1 |1–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|FRA}} |6 |0 |3 |3 |4 |8 | −4 |18. august 2004. |1. septembar 2021. |{{N/D}} |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|GHA}} |1 |1 |0 |0 |2 |1 | +1 | colspan="2" |3. mart 2010. |2–1 | rowspan="2" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gana|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|GIB}} |2 |2 |0 |0 |9 |0 | +9 |25. mart 2017. |3. septembar 2017. |5–0 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gibraltar|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|GRČ}} |11 |1 |5 |5 |9 |17 | −8 |1. septembar 1996. |15. oktobar 2019. |3–1 |0–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Grčka|Spisak]] |- bgcolor="ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|GEO}} |1 |0 |0 |1 |0 |1 | −1 |25. mart 2022. |25. mart 2022. | rowspan="2" {{N/D}} |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CRO}} |4 |0 |0 |4 |6 |14 | −8 |8. oktobar 1996. |22. august 2007. |1–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Hrvatska|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|IDN}} |1 |1 |0 |0 |2 |0 | +2 | colspan="2" |26. februar 1997. |2–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Indonezija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|IRN}} |7 |1 |1 |5 |10 |19 | −9 |22. juli 2001. |12. novembar 2020. |3–1 |0–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|IRL}} |3 |0 |1 |2 |1 |4 | −3 |26. maj 2012. |16. novembar 2015. |{{N/D}} |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Irska|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ISL}} |2 |1 |0 |1 |3 |1 | +2 |23. mart 2023. |11. septembar 2023. |3–0 |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ITA}} |7 |1 |2 |4 |5 |11 |−6 |6. novembar 1996. |31. mart 2026. |2–1 |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ISR}} |4 |1 |1 |2 |4 |7 | −3 |11. oktobar 2000. |12. juni 2015. |3–1 |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Izrael|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|JPN}} |3 |1 |1 |1 |4 |6 | −2 |28. februar 2006. |7. juni 2016. |2–1 |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Japan|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|JOR}} |2 |1 |1 |0 |2 |1 | +1 |11. mart 2000. |15. mart 2000. |2–1 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Jordan|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|KOR}} |2 |1 |0 |1 |3 |3 | 0 |26. maj 2006. |01. juni 2018 |3–1 |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južna Koreja|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|JAR}} |1 |1 |0 |0 |4 |2 | +2 | colspan="2" |8. august 2001. |4–2 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južnoafrička Republika|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|QAT}} |2 |0 |1 |1 |1 |3 | −2 |24. januar 2000. |10. august 2010. |{{N/D}} |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|KAZ}} |2 |1 |1 |0 |4 |2 | +2 |7. septembar 2021. |9. oktobar 2021. |2–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CHN}} |1 |0 |0 |1 |0 |3 | −3 | colspan="2" |2. mart 1997. |{{N/D}} |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CYP}} |6 |3 |1 |2 |12 |10 | +2 |9. septembar 2014. |9. oktobar 2025. |2–0 |2–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CRC}} |1 |0 |1 |0 |0 |0 |0 | colspan="2" |27. mart 2021. |{{N/D}} | rowspan="4" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|KUW}} |1 |1 |0 |0 |1 |0 | +1 | colspan="2" |4. septembar 2021. |1–0 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|LVA}} |2 |2 |0 |0 |9 |1 | +8 |11. septembar 2012. |7. juni 2013. |5–0 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Latvija|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|LIE}} |10 |9 |1 |0 |35 |3 | +32 |18. august 1999. |13. oktobar 2023. |8–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|LIT}} |6 |4 |1 |1 |10 |5 | +5 |14. oktobar 1998. |16. oktobar 2013. |3–0 |2–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Litvanija|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|LUX}} |9 |7 |0 |2 |18 |7 | +11 |29. mart 2003. |16. novembar 2023. |5–0 |1–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|HUN}} |6 |0 |3 |3 |3 |8 | −5 |10. mart 1999. |14. oktobar 2024. |{{N/D}} |1–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|MAS}} |3 |2 |1 |0 |5 |2 | +3 |28. februar 1997. |27. juni 2001. |2–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malezija|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|MLT}} |5 |4 |0 |1 |13 |5 | +8 |27. januar 1999. |12. oktobar 2025. |5–2 |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malta|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|MEX}} |4 |1 |0 |3 |2 |5 | −3 |9. februar 2011. |1. februar 2018. |1–0 |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Meksiko|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|MDA}} |2 |0 |1 |1 |2 |3 | −1 |7. oktobar 2006. |12. septembar 2007. | rowspan="3" {{N/D}} |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Moldavija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|NGA}} |1 |0 |0 |1 |0 |1 | −1 | colspan="2" |21. juni 2014. |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nigerija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|NED}} |4 |0 |2 |2 |4 |9 | −5 |11. oktobar 2020. |19. novembar 2024. |1–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|NOR}} |4 |2 |0 |2 |3 |5 | −2 |16. oktobar 2002. |17. oktobar 2007. |2–1 |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Norveška|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|GER}} |4 |0 |1 |3 |3 |13 | −10 |11. oktobar 2002. |16. novembar 2024. |{{N/D}} |0–7 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|CIV}} |1 |1 |0 |0 |2 |1 | +1 | colspan="2" |30. maj 2014. |2–1 | rowspan="2" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Obala Slonovače|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|OMA}} |1 |1 |0 |0 |2 |1 | +1 | colspan="2" |9. juni 2009. |2–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Oman|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|PAR}} |1 |0 |0 |1 |0 |3 | −3 | colspan="2" |21. april 1996. | rowspan="3" {{N/D}} |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Paragvaj|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|POL}} |5 |0 |1 |4 |3 |9 | −6 |15. decembar 2007. |14. oktobar 2020. |0–3 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|POR}} |6 |0 |1 |5 |2 |16 | −14 |14. novembar 2009. |16. oktobar 2023. |0–5 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ROM}} |8 |4 |0 |4 |8 |14 | −6 |7. septembar 2002. |15. novembar 2025. |3–1 |1–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SMR}} |4 |4 |0 |0 |13 |1 | +12 |4. juni 2005. |6. septembar 2025. |6–0 | rowspan="2" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SEN}} |1 |0 |1 |0 |0 |0 | 0 | colspan="2" |27. mart 2018. | rowspan="2" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Senegal|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|USA}} |3 |0 |1 |2 |3 |5 | −2 |14. august 2013. |18. decembar 2021. |3–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|NIR}} |3 |2 |1 |0 |5 |2 | +3 |8. septembar 2018. |8. oktobar 2020. |2–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SMK}} |6 |1 |4 |1 |8 |8 | 0 |3. juni 1998. |29. maj 2026. |1–0 |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SVK}} |6 |3 |0 |3 |7 |8 | −1 |20. juni 2001. |26. mart 2023. |3–2 |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SLO}} |5 |4 |0 |1 |11 |6 | +5 |10. novembar 1996. |6. februar 2013. |3–0 |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovenija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SCG}} |5 |0 |2 |3 |1 |6 | −5 |14. januar 2001. |12. oktobar 2005. | rowspan="4" {{N/D}} |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Srbija i Crna Gora|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SCO}} |2 |0 |0 |2 |1 |3 | −2 |4. septembar 1999. |5. oktobar 1999. |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Škotska|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SPA}} |8 |0 |2 |6 |7 |18 | −11 |2. septembar 2000. |18. novembar 2018. |2–5 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Španija|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SWE}} |1 |0 |0 |1 |2 |4 | −2 | colspan="2" |29. maj 2010. |2–4 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|SWI}} |1 |1 |0 |0 |2 |0 | +2 | colspan="2" |29. mart 2016. |2–0 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|TUN}} |1 |0 |0 |1 |1 |2 | −1 | colspan="2" |5. novembar 1997. |{{N/D}} |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Tunis|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|TUR}} |6 |2 |2 |2 |7 |6 | +1 |16. august 2000. |11. oktobar 2018. |2–0 |0–1 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Turska|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|UKR}} |3 |0 |1 |2 |2 |5 | −3 |12. oktobar 2021. |21. mart 2024. |{{N/D}} |0–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|URU}} |1 |1 |0 |0 |3 |2 | +1 | colspan="2" |18. januar 2001. |3–2 |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Urugvaj|Spisak]] |- bgcolor="#ffbbbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|UZB}} |2 |0 |1 |1 |1 |2 | −1 |30. juni 2001. |1. juni 2009. |{{N/D}} |1–2 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Uzbekistan|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|WAL}} |5 |2 |3 |0 |7 |3 | +4 |12. februar 2003. |26. mart 2026. |2–0 | rowspan="3" {{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Spisak]] |- bgcolor="#bbf3bb" | style="text-align:left;" |{{NOG|VIE}} |1 |1 |0 |0 |4 |0 | +4 | colspan="2" |22. februar 1997. |4–0 |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vijetnam|Spisak]] |- bgcolor="#ffffbb" | style="text-align:left;" |{{NOG|ZIM}} |1 |0 |1 |0 |2 |2 | 0 | colspan="2" |24. februar 1997. |{{N/D}} |[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Zimbabve|Spisak]] |- class="sortbottom" !83||287||107||67||114||396||393||+3||30. novembar 1995.||29. maj 2026.||8–1||0–7 ![[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|1995–2019]]<br>[[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)|2020–danas]] |} 6o018zck9lvz6cvuxs9tvno82xz7wlm Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020) 0 533006 3892199 3843799 2026-06-01T07:28:37Z Z1KA 87045 /* 2026. */ 3892199 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team, BiH-Poland, 2020.09.07 (cropped).jpg|thumb|257x257px|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Reprezentacija Bosne i Hercegovine]] prije početka utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentacija Poljske]] 7. septembra 2020.]] Ovaj članak je spisak svih utakmica [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] od 1. januara 2020. pa do danas. Bosna i Hercegovina, osim prijateljskih utakmica i manjih turnira, nastupa u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].<ref name="Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine">{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/repka.php?sub_menu=a_rep |title=Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine |work=nfsbih.ba |access-date= 10. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/bosnia-herzegovina/299/|title=Bosnia and Herzegovina - Bosnia-Herzegovina - Results, fixtures, squad, statistics, photos, videos and news - Soccerway|website=int.soccerway.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26|title=Bosnia & Herzegovina national football team results|website=eu-football.info}}</ref> Za rezultate u periodu od 1995. do 2019, pogledajte [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]]. == Rezultati == *{{Legenda|#BBF3BB|border=1px solid black|– Pobjeda}} *{{Legenda|#FFFFBB|border=1px solid black|– Neriješeno}} *{{Legenda|#FFBBBB|border=1px solid black|– Izgubljeno}} ===2020.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Italija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 4. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|ITA}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029980/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Stefano Sensi|Sensi]] {{gol|67}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|57}} | stadion = [[Stadio Artemio Franchi]] | lokacija = [[Firenca]], Italija | gledalaca = 0{{Efn|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|Pandemije COVID-a 19]], sve utakmice za septembar 2020. igrane su [[Iza zatvorenih vrata (sport)|iza zatvorenih vrata]].<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0260-102b2c2ace44-637fb4a08f89-1000/ |title=UEFA meets general secretaries of member associations |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=19. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2020}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/news-media/news/0260-103712e48c82-4059778ef426-1000/ |title=UEFA Super Cup to test partial return of spectators |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=25. 8. 2020 |access-date=1. 9. 2020}}</ref>|naziv=Septembar 2020|grupa=lower-alpha}} | sudac = [[Anastasios Sidiropoulos]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 7. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030010/ | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi1 = *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|24|pen.}} | golovi2 = *[[Kamil Glik|Glik]] {{gol|45}} *[[Kamil Grosicki|Grosicki]] {{gol|67}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{efn|naziv=Septembar 2020}} | sudac = [[Cüneyt Çakır]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska]] | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020 - baraž|Kvalifikacije za EP 2020 - baraž]] | datum = 8. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | aet = yes | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001111/match=2028566/index.html | tim2 = {{NOG|NIR}} | golovi1 = *[[Rade Krunić|Krunić]] {{gol|14}} | golovi2 = *[[Niall McGinn|McGinn]] {{gol|53}} | jedanaesterci1 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{pengol}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{penpromašaj}} *[[Edin Višća|Višća]] {{penpromašaj}} *[[Dino Hotić|Hotić]] {{pengol}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{pengol}} | jedanaesterci = 3–4 | jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Stuart Dallas|Dallas]] *{{pengol}} [[Kyle Lafferty|Lafferty]] *{{penpromašaj}} [[George Saville|Saville]] *{{pengol}} [[Conor Washington|Washington]] *{{pengol}} [[Liam Boyce|Boyce]] | stadion = [[Stadion Grbavica]]{{Efn|Utakmica je prvobitno bila planirana da se igra u [[Zenica|Zenici]], na [[Stadion "Bilino polje"|Stadionu "Bilino polje"]], ali je kasnije pomjerena u [[Sarajevo]], na [[Stadion Grbavica]].|naziv=Grbavica|grupa=lower-alpha}} | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.800<ref>{{cite news |url=https://www.irishfa.com/news/2020/october/northern-ireland-win-on-penalties-against-bosnians-in-euro-play-off-semi-final |title=Ian Baraclough's boys emerge victorious in Sarajevo showdown to secure place in final |work=[[Irish Football Association]] |date=9. 10. 2020 |access-date=9. 10. 2020}}</ref> | sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 11. oktobar | vrijeme = {{UTZ|18:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030025/ | tim2 = {{NOG|NED}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.600<ref>{{cite news |title=Netherlands held by Bosnia-Herzegovina |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/54479911#tab-Line-ups |accessdate=14. 10. 2020}}</ref> | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 14. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|POL}} | rezultat = 3–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030055/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|40||51}} *[[Karol Linetty|Linetty]] {{gol|45+1}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Miejski (Wrocław)|Stadion Miejski]] | lokacija = [[Wrocław]], Poljska | gledalaca = 8.152 | sudac = [[Craig Pawson]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Bosna i Hercegovina – Iran]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 12. novembar | vrijeme = {{UTZ|18:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2020/11/12/world/friendlies/bosnia-herzegovina/iran/3414781/ | tim2 = {{NOG|IRN}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Kaveh Rezaei|Rezaei]] {{gol|46}} *[[Mehdi Ghayedi|Ghayedi]] {{gol|90+1}} | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{Efn|Zbog [[Pandemija COVID-a 19|Pandemije COVID-a 19]], utakmica je odigrana [[Iza zatvorenih vrata (sport)|iza zatvorenih vrata]]|naziv=IZV|grupa=lower-alpha}} | sudac = Milovan Milačić ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Nizozemska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 15. novembar | vrijeme = {{UTZ|18:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|NED}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030098/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Georginio Wijnaldum|Wijnaldum]] {{gol|6||14}} *[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|55}} | golovi2 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|63}} | stadion = [[Arena "Johan Cruijff"]] | lokacija = [[Amsterdam]], Nizozemska | gledalaca = 0{{Efn|naziv=IZV}} | sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2020/2021 – liga A]] | datum = 18. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030124/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Andrea Belotti|Belotti]] {{gol|22}} *[[Domenico Berardi|Berardi]] {{gol|68}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = [[Artur Soares Dias]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = POR }} ===2021.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Finska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 24. mart | vrijeme = {{UTZ|21:45|3}} | tim1 = {{NOG-D|FIN}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030766/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|58||77}} | golovi2 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|55}} *[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{gol|84}} | stadion = [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]] | lokacija = [[Helsinki]], Finska | gledalaca = 0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = [[Anastasios Sidiropoulos]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Bosna i Hercegovina – Kostarika]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 27. mart | vrijeme = {{UTZ|18:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/03/27/world/friendlies/bosnia-herzegovina/costa-rica/3447279/ | tim2 = {{NOG|CRC}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca =0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = Nejc Kajtazovič ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Bosna i Hercegovina – Francuska]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 31. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030818/ | tim2 = {{NOG|FRA}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Antoine Griezmann|Griezmann]] {{gol|60}} | stadion = [[Stadion Grbavica]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = [[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|italija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 2. juni | vrijeme = {{UTZ|21:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/06/02/world/friendlies/bosnia-herzegovina/montenegro/3451883/ | tim2 = {{NOG|MNE}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion Grbavica]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca =0{{efn|naziv=IZV}} | sudac = Novak Simović ([[Nogometni savez Srbije|Srbija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Danska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|18:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|DEN}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/friendlies/match/2032163--denmark-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Martin Braithwaite|Braithwaite]] {{gol|18}} *[[Andreas Cornelius|Cornelius]] {{gol|73}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Brøndby]] | lokacija = [[Brøndby]], Danska | gledalaca = 7.459 | sudac = [[Petri Viljanen]] ([[Nogometni savez Finske|Finska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Francuska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 1. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|FRA}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030838/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Antoine Griezmann|Griezmann]] {{gol|40}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|36}} | stadion = [[Stade de France]] | lokacija = [[Saint-Denis, Seine-Saint-Denis|Saint-Denis]], Francuska | gledalaca = 21.754 | sudac = [[Sandro Schärer]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Bosna i Hercegovina – Kuvajt]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 4. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2021/09/04/world/friendlies/bosnia-herzegovina/kuwait/3621632/ | tim2 = {{NOG|KUW}} | golovi1 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca =400 | sudac = Miloš Milanović ([[Nogometni savez Srbije|Srbija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Bosna i Hercegovina – Kazahstan]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 7. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030894/ | tim2 = {{NOG|KAZ}} | golovi1 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|74|pen.}} *[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|86}} | golovi2 = *[[Islambek Kuat|Kuat]] {{gol|52}} *[[Bakhtiyar Zaynutdinov|Zaynutdinov]] {{gol|90+5}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 3.980 | sudac = [[Yigal Frid]] ([[Nogometni savez Izraela|Izrael]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Kazahstan – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 9. oktobar | vrijeme = 19:00 | tim1 = {{NOG-D|KAZ}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030928/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|25||66}} | stadion = [[Stadion Astana]] | lokacija = [[Astana|Nur-Sultan]], Kazahstan | gledalaca = 12.897 | sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Ukrajina – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = {{UTZ|21:45|3}} | tim1 = {{NOG-D|UKR}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030951/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Andriy Yarmolenko|Yarmolenko]] {{gol|15}} | golovi2 = *[[Anel Ahmedhodžić|Ahmedhodžić]] {{gol|77}} | stadion = [[Arena Lavov]] | lokacija = [[Lavov]], Ukrajina | gledalaca = 23.810 | sudac = [[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Bosna i Hercegovina – Finska]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 13. novembar | vrijeme = {{UTZ|15:00|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–3 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2030984/ | tim2 = {{NOG|FIN}} | golovi1 = *[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|69}} | golovi2 = *[[Marcus Forss|Forss]] {{gol|29}} *[[Robin Lod|Lod]] {{gol|51}} *[[Daniel O'Shaughnessy|O'Shaughnessy]] {{gol|73}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 10.000 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Bosna i Hercegovina – Ukrajina]] | runda = [[Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 (UEFA)#Grupa D|Kvalifikacije na SP 2022.]] | datum = 16. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2031007/ | tim2 = {{NOG|UKR}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|59}} *[[Artem Dovbyk|Dovbyk]] {{gol|79}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 3.370 | sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 18. decembar | vrijeme = {{UTZ|17:00|-8}} | tim1 = {{NOG-D|USA}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://globalsportsarchive.com/match/soccer/2021-12-19/united-states-vs-bosnia-herzegovina/2513240/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Cole Bassett|Bassett]] {{gol|89}} | golovi2 = | stadion = [[Dignity Health Sports Park]] | lokacija = [[Carson, Kalifornija|Carson]], Sjedinjene Američke Države | gledalaca = 11.044 | sudac = [[Keylor Herrera]] ([[Nogometni savez Kostarike|Kostarika]]) | ishod = POR }} ===2022.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Bosna i Hercegovina – Gruzija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 25. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034614--bosnia-and-herzegovina-vs-georgia/ | tim2 = {{NOG|GEO}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Budu Zivzivadze|Zivzivadze]] {{gol|49}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.500 | sudac = [[Aleksandar Stavrev]] ([[Nogometni savez Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Bosna i Hercegovina – Luksemburg]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034621--bosnia-and-herzegovina-vs-luxembourg/ | tim2 = {{NOG|LUX}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 6.000<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/355424-veca-podrska-za-bih-savez-tvrdi-da-je-6-000-navijaca-bilo-na-bilinom-polju|title = Veća podrška za BiH, Savez tvrdi da je 6.000 navijača bilo na Bilinom Polju}}</ref> | sudac = David Šmajc ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija| historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Finska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 4. juni | vrijeme = {{UTZ|19:00|3}} | tim1 = {{NOG-D|FIN}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034432/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|45+1|pen.}} | golovi2 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|90+3}} | stadion = [[Helsinki Olympic Stadium]] | lokacija = [[Helsinki]], Finland | gledalaca = 20.181 | sudac = [[Nick Walsh (sudac)|Nicholas Walsh]] ([[Nogometni savez Škotske|Škotska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 7. juni | vrijeme = {{UTZ|21:05|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034460/ | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi1 = *[[Smail Prevljak|Prevljak]] {{gol|68}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 4.500 | sudac = [[Sascha Stegemann]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) | ishod = POB | napomena = Utakmica je prvobitno trebala početi u 20:45, ali je zbog nepovoljnih vremenskih uslova odgođena do 21:05. }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 11. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|2}} | tim1 = {{NOG-D|MNE}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034491/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Adam Marušić|Marušić]] {{gol|77}} | golovi2 = *[[Luka Menalo|Menalo]] {{gol|62}} | stadion = [[Gradski stadion Podgorica]] | lokacija = [[Podgorica]], Crna Gora | gledalaca = 6.555 | sudac = [[Daniele Orsato]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Bosna i Hercegovina – Finska]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 14. juni 2022 | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034516/ | tim2 = {{NOG|FIN}} | golovi1 = *[[Miralem Pjanić|Pjanić]] {{gol|5|pen.}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|29||58}} | golovi2 = *[[Teemu Pukki|Pukki]] {{gol|10}} *[[Benjamin Källman|Källman]] {{gol|18}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 8.150 | sudac = [[Georgi Kabakov]] ([[Nogometni savez Bugarske]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Bosna i Hercegovina – Crna Gora]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 23. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034545/ | tim2 = {{NOG|MNE}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|45+1}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 12.050 | sudac = [[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[UEFA Liga nacija 2022/2023 – liga B]] | datum = 26. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|3}} | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | rezultat = 4–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2034561/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Dennis Man|Man]] {{gol|38}} *[[George Pușcaș|Pușcaș]] {{gol|73||86}} *[[Andrei Rațiu|Rațiu]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|77}} | stadion = [[Stadion "Rapid-Giulești"]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca =12.693 | sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) | ishod = POR }} ===2023.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Bosna i Hercegovina – Island]] | datum = 23. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 3–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036312/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = *[[Rade Krunić|Krunić]] {{gol|14||40}} *[[Amar Dedić|Dedić]] {{gol|63}} | tim2 = {{NOG|ISL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.234 | sudac = [[Donatas Rumšas]] ([[Lithuanian Football Federation|Lithuania]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Slovačka – Bosna i Hercegovina]] | datum = 26. mart | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 2–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036334/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|SVK}} | golovi1 = *[[Róbert Mak|Mak]] {{gol|13}} *[[Lukáš Haraslín|Haraslín]] {{gol|40}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Tehelné pole]] | lokacija = [[Bratislava]], Slovačka | gledalaca = 6.052 | sudac = [[Marco Di Bello]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Portugal – Bosna i Hercegovina]] | datum = 17. juni | vrijeme = {{UTZ|19:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 3–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036358/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|POR}} | golovi1 = *[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{gol|44}} *[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|77||90+3}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Estádio da Luz]] | lokacija = [[Lisabon]], Portugal | gledalaca = 55.058 | sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Bosna i Hercegovina – Luksemburg]] | datum = 20. juni | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 0–2 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036380/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|LUX}} | golovi2 = *[[Yvandro Borges Sanches|Borges Sanches]] {{gol|4}} *[[Danel Sinani|Sinani]] {{gol|74}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 8.600 | sudac = [[Gal Leibovitz]] ([[Nogometni savez Izraela|Izrael]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn]] | datum = 8. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 2–1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036403/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|3}} *[[Simon Lüchinger|Lüchinger]] {{gol|18|a.g.}} | tim2 = {{NOG|LIE}} | golovi2 = *[[Sandro Wolfinger|Wolfinger]] {{gol|21}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 6.189 | sudac = [[Sayat Karabayev]] ([[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Island – Bosna i Hercegovina]] | datum = 11. septembar | vrijeme = {{UTZ|18:45|0}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 1–0 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036425/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|ISL}} | golovi1 = *[[Alfreð Finnbogason|Finnbogason]] {{gol|90+1}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Laugardalsvöllur]] | lokacija = [[Reykjavík]], Island | gledalaca = 5.229 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Lihtenštajn – Bosna i Hercegovina]] | datum = 13. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 0–2 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036450/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|LIE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = *[[Amar Rahmanović|Rahmanović]] {{gol|13}} *[[Miroslav Stevanović|Stevanović]] {{gol|41}} | stadion = [[Stadion Rheinpark]] | lokacija = [[Vaduz]], Lihtenštajn | gledalaca = 5.874 | sudac = [[Damian Sylwestrzak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Bosna i Hercegovina – Portugal]] | datum = 16. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|2}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 0–5 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036472/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POR}} | golovi2 = *[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|5|pen.|20}} *[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|25}} *[[João Cancelo|Cancelo]] {{gol|32}} *[[João Félix|Félix]] {{gol|41}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 13.047 | sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Luksemburg – Bosna i Hercegovina]] | datum = 16. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 4–1 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036495/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|LUX}} | golovi1 = *[[Mathias Olesen|Olesen]] {{gol|6}} *[[Gerson Rodrigues|Rodrigues]] {{gol|30|pen.|90+5}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|55|a.g.}} | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = [[Renato Gojković]] {{gol|90+3}} | stadion= [[Stade de Luxembourg]] | lokacija= [[Luxembourg]], Luksemburg | gledalaca = 8.520 | sudac = [[Andris Treimanis]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Bosna i Hercegovina – Slovačka]] | datum = 19. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|1}} | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za EP 2024]] | rezultat = 1–2 | izvještaj = [https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2036518/ Izvještaj] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | tim2 = {{NOG|SVK}} | golovi1 = *[[Renato Gojković|Gojković]] {{crveni karton|2|35|63}} *[[Patrik Hrošovský|Hrošovský]] {{gol|49|a.g.|}} | golovi2 = *[[Róbert Boženík|Boženík]] {{gol|52}} *[[Ľubomír Šatka|Šatka]] {{gol|71}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 1.200 | sudac = Julian Weinberger ([[Nogometni savez Austrije|Austrija]]) | ishod = POR }} ===2024.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Bosna i Hercegovina – Ukrajina]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | runda = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 - baraž#Put B|Kvalifikacije za EP 2024 - baraž]] | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2039644/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = *[[Mykola Matviyenko|Matviyenko]] {{gol|56|a.g.}} | tim2 = {{NOG|UKR}} | golovi2 = *[[Roman Yaremchuk|Yaremchuk]] {{gol|85}} *[[Artem Dovbyk|Dovbyk]] {{gol|88}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 10.992 | sudac = [[Felix Zwayer]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Engleska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 3. juni | vrijeme = 19:45 [[GMT]] | tim1 = {{NOG-D|ENG}} | rezultat = 3–0 | izvještaj = https://uk.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}} *[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}} *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}} | golovi2 = | stadion = [[St James' Park]] | lokacija = [[Newcastle na Tyneu]], Engleska | gledalaca = 50.061 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Italija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 9. juni | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://uk.soccerway.com/matches/2024/06/09/world/friendlies/italy/bosnia-herzegovina/4320165/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Carlo Castellani"]] | lokacija = [[Empoli]], Italija | gledalaca = 12.000 | sudac = Chrysovalantis Theouli ([[Nogometni savez Kipra|Kipar]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Nizozemska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 7. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|NED}} | rezultat = 5–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040065/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}} *[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}} *[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}} *[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}} *[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}} | golovi2 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}} | stadion = [[Stadion "Philips"]] | lokacija = [[Eindhoven]], Nizozemska | gledalaca = 31.139 | sudac = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Mađarska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 10. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|HUN}} | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Puskás Aréna]] | lokacija = [[Budimpešta]], Mađarska | gledalaca = 46,443 | sudac = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]] | datum = 11. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/ | tim2 = {{NOG|GER}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}} | golovi2 = *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.000 | sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]] | datum = 14. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/ | tim2 = {{NOG|HUN}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 8.329 | sudac = [[Anthony Taylor (sudac)|Anthony Taylor]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Njemačka – Bosna i Hercegovina]] | datum = 16. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+01:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|GER}} | rezultat = 7–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}} *[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}} *[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}} *[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Europa-Park"]] | lokacija = [[Freiburg im Breisgau]], Njemačka | gledalaca = 28.143 | sudac = [[Vassilis Fotias]] ([[Nogometni savez Grčke|Grčka]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]] | datum = 19. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+01:00]]) | runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025 – liga A]] | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/ | tim2 = {{NOG|NED}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}} | golovi2 = *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 4.134 | sudac = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]) | ishod = N }} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] | datum = 21. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|RUM}} | rezultat = 0–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = 49.413 | sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 24. mart | vrijeme = 20:45 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ | tim2 = {{NOG|KIP}} | golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} | golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 7.464 | sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 7. juni | vrijeme = 15:00 | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–0 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ | tim2 = {{NOG|SMR}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.828 | sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 10. juni | vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SVN}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion Z'dežele]] | lokacija = [[Celje]], Slovenija | gledalaca = 12.073 | sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 6. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|SMR}} | rezultat = 0–6 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = | golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} | stadion = [[Stadion San Marino]] | lokacija = [[Serravalle]], San Marino | gledalaca = 2.740 | sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. septembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 1–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} | golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.700 | sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) | ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 9. oktobar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|KIP}} | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} | golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} | stadion = [[AEK Arena]] | lokacija = [[Larnaka]], Kipar | gledalaca = 2.355 | sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 12. oktobar | vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) | tim1 = {{NOG-D|MLT}} | rezultat = 1–4 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} | stadion = [[Stadion Ta' Qali]] | lokacija = [[Ta' Qali]], Malta | gledalaca = | sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 15. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} | golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 11.459 | sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) | ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] | runda = Kvalifikacije za SP 2026. | datum = 18. novembar | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|AUT}} | rezultat =1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} | golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} | stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] | lokacija = [[Beč]], Austrija | gledalaca = | sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) | ishod = N }} === 2026. === {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 26. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG-D|WAL}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} | golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} | jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] | jedanaesterci = 2–4 | stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] | lokacija = [[Cardiff]], Vels | gledalaca = 32.487 | sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] | runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] | datum = 31. mart | vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = 1–1 | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ | tim2 = {{NOG|ITA}} | golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} | golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} | jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} | jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] | jedanaesterci = 4–1 | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}</ref> | sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 29. maj | vrijeme = {{UTZ|20:30|+2}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = 0–0 | tim2 = {{NOG|SMK}} | izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2048309--bosnia-and-herzegovina-vs-north-macedonia/ | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"]] | gledalaca = 28.961 | sudac = [[Rade Obrenović]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]]) | ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Panama|Bosna i Hercegovina – Panama]] | runda = [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | datum = 6. juni | vrijeme = {{UTZ|14:00|−5}} | tim1 = {{NOG|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG-D|PAN}} | izvještaj = | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Energizer Park]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 12. juni | vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} | tim1 = {{NOG-D|CAN}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Toronto]], Kanada | stadion = [[BMO Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 18. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|SUI}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|BIH}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Stadion "SoFi"]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] | runda = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] | datum = 24. juni | vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | rezultat = | tim2 = {{NOG|QAT}} | izvještaj = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 | golovi1 = | golovi2 = | lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države | stadion = [[Lumen Field]] | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 25. septembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ | tim1 = {{NOG-D|POL}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)|stadion Narodowy]] | lokacija = [[Varšava]], Poljska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] | datum = 28. septembar | vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ | tim1 = {{NOG-D|ROU}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Arena Națională]] | lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] | datum = 2. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|SWE}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] | datum = 5. oktobar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|POL}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] | datum = 14. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ | tim1 = {{NOG-D|SWE}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|BIH}} | golovi2 = | stadion = [[Nationalarenan]] | lokacija = [[Solna]], Švedska | gledalaca = | sudac = | ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija | historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] | datum = 17. novembar | vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} | runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]] | rezultat = | report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ | tim1 = {{NOG-D|BIH}} | golovi1 = | tim2 = {{NOG|ROU}} | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | ishod = }} == Statistika == {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} == Također pogledajte == * [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici FIFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na službenoj web stranici UEFA-e] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [https://www.nfsbih.ba/ Službena web stranica Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.rsssf.org/tablesb/bos-intres.html Bosna i Hercegovina] na rsssf.org {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometnih reprezentacija}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] i05io1b6w6t8ccrgypwtue8nfvyn9u4 Šablon:Infokutija vrelo 10 534230 3892223 3847954 2026-06-01T08:41:39Z Mhare 481 3892223 wikitext text/x-wiki {{Infobox | tijeloklasa = vcard | tijelostil = width: 298px; | dijete = {{{dijete|}}} | iznadstil = background-color:#A8BDEC; color:inherit; | iznadklasa = fn org | iznad = {{{naziv|}}} | podzaglavljestil = font-size:100%; | podzaglavlje = {{{drugi_nazivi|}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}|size={{{veličina_slike|288px}}}|sizedefault=frameless|upright=1.1|maxsize=280px|alt={{{alt_slike|{{{alt|}}}}}}|suppressplaceholder=yes}} | tekst = {{#if:{{{slika|}}}|{{{photo_caption|{{{image_caption|}}}}}}|{{if empty|{{{photo_caption|{{{image_caption|}}}}}}|{{#invoke:WikidataIB|getValue|P18|qual=P2096|qualsonly=y|fwd=ALL}}}}}} | {{#if:{{{slika|}}}|podaci18|slika2}} = {{#if:{{{karta|}}} |{{Location map|{{{karta}}} | border = infobox | float = center | width = {{{širina_karte|}}} | default_width = 220 | max_width = 280 | relief = {{{reljef|}}} | label = {{{oznaka|}}} | position = {{{položaj_oznake|}}} | caption = {{{opis_karte|}}} | alt = {{{alt_karte|}}} | mark = {{{marker|}}} | marksize = {{{širina_markera|}}} | coordinates = {{{koordinate|}}} }} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karte|}}}|size={{{veličina_karte|}}}|maxsize=280px|sizedefault=220px|alt={{{alt_karte|}}}}}{{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{opis_karte|}}}|<div>{{{opis_karte}}}</div>}}}} }} | slika3 = {{#invoke:Infobox mapframe | autoWithCaption | onByDefault = {{#if:{{{map|}}}{{{image_map|}}}{{{child|}}}|no|yes}} | mapframe-marker = natural | mapframe-type = {{if empty|{{{geohack-type|}}}|landmark}} | mapframe-area_km2 = {{{area_km2|}}} | mapframe-area_ha = {{{area_ha|}}} | mapframe-length_km = {{{length_km|}}} | mapframe-width_km = {{{width_km|}}} | mapframe-zoom = {{{mapframe_zoom|}}} | mapframe-wikidata = yes | mapframe-stroke-color = #008000 | mapframe-stroke-width = 1 | mapframe-shape-fill = #5CE65C | mapframe-marker-color = #62AB22 | mapframe-frame-width = 284 | mapframe-frame-height = 208 | mapframe-caption = {{{mapframe_caption|Interaktivna karta}}} }} | klasa2 = label | oznaka2 = Porijeklo naziva | podaci2 = {{{porijeklo_naziva|}}} | klasa3 = label | oznaka3 = Lokacija | podaci3 = {{{lokacija|}}} | oznaka4 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | podaci4 = {{{koordinate|}}}{{{koordinate_ref|}}} | oznaka5 = Porijeklo vode | podaci5 = {{{porijeklo_vode|}}} | klasa6 = note | oznaka6 = Visina | podaci6 = {{#if:{{{visina|}}}|{{{visina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | klasa7 = category | oznaka7 = {{#if:{{{vrsta_termalnog_izvora|}}}|[[Termalni izvor|Vrsta]]|Vrsta}} | podaci7 = {{#if:{{{vrsta_termalnog_izvora|}}}|{{{vrsta_termalnog_izvora}}}|{{{vrsta|}}}}} | oznaka8 = Vodotok | podaci8 = {{{vodotok|}}} | oznaka9 = [[Izvor#Klasifikacija|Jačina]] | podaci9 = {{{jačina|}}} | klasa10 = note | oznaka10 = Visina erupcije | podaci10 = {{{visina_erupcije|}}} | klasa11 = note | oznaka11 = Frekventnost | podaci11 = {{{frekventnost|}}} | klasa12 = note | oznaka12 = Trajanje | podaci12 = {{{trajanje|}}} | klasa13 = note | oznaka13 = Protok | podaci13 = {{#if:{{{protok|}}}|{{{protok}}}&nbsp;[[kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]]}} | klasa14 = note | oznaka14 = Temperatura | podaci14 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]]}} | klasa15 = note | oznaka15 = Dubina | podaci15 = {{#if:{{{dubina|}}}|{{{dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | klasa16 = note | oznaka16 = Common | podaci16 = {{{commons|}}} | oznaka17 = [[Topografska karta]] | podaci17 = {{{topo|}}} <!-- podaci18 rezervirani za kartu kad postoji slika --> | podaci19 = {{{ugrađeno|}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Infokutije|Vrelo]] </noinclude> nsibp0vjoc0niooo4pt6hfna05tgcgw Eurosong 2026. 0 534891 3892270 3848967 2026-06-01T11:01:01Z Panasko 146730 3892270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2026. | slika = Eurovision 2026 heart - Austria.svg | veličina_slike = | slika_alt = Logotip Eurosonga 2026 s motivom srca za Austriju | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 12. maj 2026. | drugo_polufinale = 14. maj 2026. | drugi_pokušaj = | finale = 16. maj 2026. | mjesto_održavanja = [[Wiener Stadthalle]]<br />[[Beč]], [[Austrija]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Victoria Swarovski]] * [[Michael Ostrowski]] * Emily Busvine}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Michael Kögler * Robin Hofwander}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Green (producent)|Martin Green]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Michael Krön * Gert Kark}} | emiter = [[Österreichischer Rundfunk]] (ORF) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''United by Music'' | broj_učesnika = 35 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Bugarska}} * {{Esc|Moldavija}} * {{Esc|Rumunija}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Island}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Nizozemska}} * {{Esc|Slovenija}} * {{Esc|Španija}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2026. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje dva niza po 12, 10, 8–1 bodova deset pjesama. Online glasovi gledalaca iz zemalja koje ne učestvuju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan niz bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Bugarska}}<br />"[[Bangaranga]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2025.|2025]] | ovo_takmičenje = 2026 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2027.|2027]] }} '''Eurosong 2026.''' bio je 70. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Beč|Beču]] ([[Austrija]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s austrijskim emiterom [[Österreichischer Rundfunk|ORF]]-om. Polufinalne večeri održane su 12. i 14. maja, dok je finalna večer održana 16. maja 2026. Voditelji sve tri večeri bili su [[Victoria Swarovski]], [[Michael Ostrowski]] i Emily Busvine.<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2026 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2026 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026|publisher=Eurovisionworld|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Učestvovalo je 35 zemalja.<ref name="Participants">{{Cite web|date=15. 12. 2025|title=35 broadcasters to compete at 70th Eurovision Song Contest in Vienna|url=https://www.eurovision.com/stories/35-broadcasters-70th-eurovision-song-contest-vienna/|publisher=European Broadcasting Union|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Nakon odsustva s takmičenja, vratile su se [[Bugarska na Eurosongu|Bugarska]], [[Moldavija na Eurosongu|Moldavija]] i [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]], dok su [[Island na Eurosongu|Island]], [[Irska na Eurosongu|Irska]], [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Slovenija na Eurosongu|Slovenija]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]] odbile učestvovati u znak protesta zbog učešća [[Izrael na Eurosongu|Izraela]] u kontekstu [[Rat u Gazi (2023)|rata u Gazi]]. To je bio najveći bojkot u historiji takmičenja od [[Eurosong 1970.|1970]], a [[Luksemburg na Eurosongu|Luksemburg]] se po prvi put od uvođenja polufinala 2004. nije kvalificirao u finale.<ref name="Participants" /><ref name="FinalResults" /> Pobijedila je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] s pjesmom "[[Bangaranga]]", koju su napisali Dara, [[Anne Judith Wik]], Cristian Tarcea i [[Dimitris Kontopoulos]]. To je bila prva pobjeda Bugarske na takmičenju, a pjesma je pobijedila i u glasanju žirija i u teleglasanju, prvi put nakon [[Eurosong 2017.|Portugala 2017]]. Među prvih pet našli su se još Izrael, Rumunija, Australija i Italija.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Wien Rathaus hochauflösend.jpg|left|thumb|[[Bečka vijećnica]] – mjesto održavanja žrijeba i ceremonije otvaranja takmičenja.]] Takmičenje 2026. održano je u Austriji nakon pobjede te zemlje na [[Eurosong 2025.|Eurosongu 2025.]] s pjesmom "[[Wasted Love]]" u izvedbi [[JJ (pjevač)|JJ]]-a. Ovo je bio treći put da je Austrija domaćin takmičenja (nakon 1967. i 2015). Kao mjesto održavanja izabrana je Wiener Stadthalle kapaciteta 16.152 mjesta, koja je također ugostila Eurosong 2015. godine.<ref name="Eurovision.tv-2025">{{cite web |date=20. 8. 2025 |title=Eurovision 2026: Vienna is our Host City for the 70th |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2026-vienna-host-city-70th |access-date=23. 5. 2026 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en |location=Ženeva}}</ref> Pored glavne dvorane, na trgu [[Rathausplatz (Beč)|Rathausplatz]] bio je smješten ''Eurovision Village'' (Eurovizijsko selo), gdje su se održavali nastupi učesnika takmičenja i lokalnih umjetnika, kao i javna prikazivanja emisija uživo za širu publiku. Noćni klub Prater Dome ugostio je ''EuroClub'', gdje su organizirane službene zabave i privatni nastupi učesnika. Događaj "Tirkizni tepih" održan je 10. maja 2026. ispred pozorišta [[Burgtheater]]. Takmičari i njihove delegacije prošetali su kroz Eurovizijsko selo na Rathausplatzu kako bi se predstavili akreditiranim novinarima i fanovima, a događaj je završen u Bečkoj vijećnici, gdje je uslijedila ceremonija otvaranja.<ref>{{Cite web |date=7. 4. 2026 |title=What to do in Vienna during Eurovision week |url=https://www.eurovision.com/stories/what-to-do-in-vienna-during-eurovision-week-2026/ |access-date=23. 5. 2026 |website=Eurovision.com |publisher=EBU |language=en}}</ref><ref name="vol.at-2025">{{Cite web |date=20. 8. 2025 |title=Ludwig sees Eurovision Song Contest 2026 as a good investment for Vienna's economic location |url=https://www.vol.at/ludwig-sees-eurovision-song-contest-2026-as-a-good-investment-for-viennas-economic-location/9617405 |access-date=23. 5. 2026 |website=vol.at |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 12. maja 2026. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]).<ref name="SF1Results" /> Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Moldavija}} | [[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] | "{{lang|ro|[[Viva, Moldova!]]}}" | [[rumunski jezik|rumunski]] | 4. | 208 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Švedska}} | [[Felicia (pjevačica)|Felicia]] | "[[My System]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 9. | 96 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Lelek (bend)|Lelek]] | "{{lang|hr|[[Andromeda (Lelek)|Andromeda]]}}" | [[hrvatski jezik|hrvatski]] | 6. | 175 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Grčka}} | [[Akylas]] | "{{lang|el-Latn|[[Ferto (pjesma)|Ferto]]}}" <small>({{lang|el|Φέρτο}})</small> | [[grčki jezik|grčki]] | 7. | 159 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Portugal}} | [[Bandidos do Cante]] | "{{lang|pt|[[Rosa (Bandidos do Cante)|Rosa]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 12. | 74 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Gruzija}} | [[Bzikebi]] | "[[On Replay]]" | engleski | 15. | 5 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Finska}} | [[Linda Lampenius]] i [[Pete Parkkonen]] | "{{lang|fi|[[Liekinheitin]]}}" | [[finski jezik|finski]] | 3. | 227 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Tamara Živković]] | "[[Nova zora]]" <small>({{lang|cnr|Нова зора}})</small> | [[crnogorski jezik|crnogorski]] | 13. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Estonija}} | [[Vanilla Ninja]] | "[[Too Epic to Be True]]" | engleski | 11. | 79 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Noam Bettan]] | "[[Michelle (Noam Bettan)|Michelle]]" | [[francuski jezik|francuski]], [[hebrejski jezik|hebrejski]], engleski | 1. | 269 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Belgija}} | [[Essyla]] | "[[Dancing on the Ice]]" | engleski | 10. | 91 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Litvanija}} | [[Lion Ceccah]] | "{{lang|es|[[Sólo quiero más]]}}" | [[litvanski jezik|litvanski]], engleski | 8. | 101 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|San Marino}} | [[Senhit (pjevačica)|Senhit]] | "[[Superstar (Senhit)|Superstar]]" | engleski | 14. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Poljska}} | [[Alicja Szemplińska|Alicja]] | "[[Pray (Alicja)|Pray]]" | engleski | 2. | 247 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Srbija}} | [[Lavina (pjevačica)|Lavina]] | "[[Kraj mene]]" <small>({{lang|sr|Крај мене}})</small> | [[srpski jezik|srpski]] | 5. | 187 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 14. maja 2026. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle Austrija, [[Francuska na Eurosongu|Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2026 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Bugarska}} | [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | "[[Bangaranga]]" | engleski | 1. | 278 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Jiva (pjevač)|Jiva]] | "[[Just Go (Jiva)|Just Go]]" | engleski, [[azerski jezik|azerski]] | 15. | 2 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Rumunija}} | [[Alexandra Căpitănescu]] | "[[Choke Me]]" | engleski | 2. | 234 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Eva Marija]] | "[[Mother Nature (Eva Marija)|Mother Nature]]" | engleski | 12. | 60 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Češka}} | [[Daniel Zizka]] | "[[Crossroads (pjesma)|Crossroads]]" | engleski | 9. | 142 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Armenija}} | [[Simón (pjevač)|Simón]] | "{{lang|es|[[Paloma Rumba]]}}" | engleski | 14. | 49 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Švicarska}} | [[Veronica Fusaro]] | "[[Alice (Veronica Fusaro)|Alice]]" | engleski | 11. | 108 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Kipar}} | [[Antigoni Buxton|Antigoni]] | "[[Jalla (pjesma)|Jalla]]" | engleski, grčki | 10. | 122 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Letonija}} | [[Atvara]] | "{{lang|lv|[[Ēnā]]}}" | [[latvijski jezik|latvijski]] | 13. | 49 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Danska}} | [[Søren Torpegaard Lund]] | "{{lang|da|[[Før vi går hjem]]}}" | [[danski jezik|danski]] | 5. | 199 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Australija}} | [[Delta Goodrem]] | "[[Eclipse (Delta Goodrem)|Eclipse]]" | engleski | 3. | 222 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Leléka]] | "Ridnim" <small>({{lang|uk|Рідним}})</small> | engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 6. | 174 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Albanija}} | [[Alis (pjevačica)|Alis]] | "{{lang|sq|[[Nân (pjesma)|Nân]]}}" | [[albanski jezik|albanski]] | 7. | 158 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Malta}} | [[Aidan (pjevač)|Aidan]] | "{{lang|it|[[Bella (Aidan)|Bella]]}}" | engleski, [[malteški jezik|malteški]] | 8. | 143 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Norveška}} | [[Jonas Lovv]] | "[[Ya Ya Ya]]" | engleski | 4. | 206 |} === Finale === Finale je održano 16. maja 2026. u 21 sat (CEST). U finalu je učestvovalo 25 zemalja, sa svih trideset pet zemalja učesnica koje su imale pravo glasa. Bugarska je pobijedila sa 516 bodova, pobijedivši i u glasanju žirija i u teleglasanju. Izrael je bio drugi sa 343 boda, a Rumunija, Australija i Italija zaokružile su prvih pet.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Danska}} | [[Søren Torpegaard Lund]] | "{{lang|da|[[Før vi går hjem]]}}" | danski | 7. | 243 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Njemačka}} | [[Sarah Engels]] | "[[Fire (Sarah Engels)|Fire]]" | engleski | 23. | 12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Izrael}} | [[Noam Bettan]] | "[[Michelle (Noam Bettan)|Michelle]]" | francuski, hebrejski, engleski | 2. | 343 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Belgija}} | [[Essyla]] | "[[Dancing on the Ice]]" | engleski | 21. | 36 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Albanija}} | [[Alis (pjevačica)|Alis]] | "{{lang|sq|[[Nân (pjesma)|Nân]]}}" | albanski | 13. | 145 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Grčka}} | [[Akylas]] | "{{lang|el-Latn|Ferto}}" <small>({{lang|el|Φέρτο}})</small> | grčki | 10. | 220 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Leléka]] | "Ridnym" <small>({{lang|uk|Рідним}})</small> | engleski, ukrajinski | 9. | 221 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Australija}} | [[Delta Goodrem]] | "[[Eclipse (Delta Goodrem)|Eclipse]]" | engleski | 4. | 287 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Srbija}} | [[Lavina (pjevačica)|Lavina]] | "[[Kraj mene]]" <small>({{lang|sr|Крај мене}})</small> | srpski | 17. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Malta}} | [[Aidan (pjevač)|Aidan]] | "{{lang|it|[[Bella (Aidan)|Bella]]}}" | engleski, malteški | 18. | 89 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Češka}} | [[Daniel Zizka]] | "[[Crossroads (pjesma)|Crossroads]]" | engleski | 16. | 113 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 12. | {{Esc|Bugarska}} | [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | "[[Bangaranga]]" | engleski | 1. | 516 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Lelek (bend)|Lelek]] | "{{lang|hr|[[Andromeda (Lelek)|Andromeda]]}}" | hrvatski | 15. | 124 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Look Mum No Computer]] | "[[Eins, Zwei, Drei]]" | engleski | 25. | 1 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Francuska}} | [[Monroe (pjevačica)|Monroe]] | "{{lang|fr|[[Regarde!]]}}" | francuski | 11. | 158 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Moldavija}} | [[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] | "{{lang|ro|[[Viva, Moldova!]]}}" | rumunski | 8. | 226 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Finska}} | [[Linda Lampenius]] i [[Pete Parkkonen]] | "{{lang|fi|[[Liekinheitin]]}}" | finski | 6. | 279 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Poljska}} | [[Alicja Szemplińska|Alicja]] | "[[Pray (Alicja)|Pray]]" | engleski | 12. | 150 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Litvanija}} | [[Lion Ceccah]] | "{{lang|es|[[Sólo quiero más]]}}" | litvanski, engleski | 22. | 22 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Švedska}} | [[Felicia (pjevačica)|Felicia]] | "[[My System]]" | engleski | 20. | 51 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Kipar}} | [[Antigoni Buxton|Antigoni]] | "[[Jalla (pjesma)|Jalla]]" | engleski, grčki | 19. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Italija}} | [[Sal Da Vinci]] | "{{lang|it|[[Per sempre sì]]}}" | italijanski | 5. | 281 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Norveška}} | [[Jonas Lovv]] | "[[Ya Ya Ya]]" | engleski | 14. | 134 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Rumunija}} | [[Alexandra Căpitănescu]] | "[[Choke Me]]" | engleski | 3. | 296 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Austrija}} | [[Cosmó]] | "{{lang|de|[[Tanzschein]]}}" | njemački | 24. | 6 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2026}} * [https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/ Beč 2026.] na zvaničnom sajtu Eurosonga {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2026.]] [[Kategorija:2026. u Austriji]] [[Kategorija:2026. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Austriji]] [[Kategorija:Eurosong 2026.|*]] a16lo4fmx4yp5cnm9xuknzmqc4j2p1z Eurosong 2025. 0 534896 3892269 3848829 2026-06-01T10:59:32Z Panasko 146730 3892269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2025. | slika = EuroSuiza.svg | veličina_slike = | slika_alt = Logotip Eurosonga 2025 | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 13. maj 2025. | drugo_polufinale = 15. maj 2025. | drugi_pokušaj = | finale = 17. maj 2025. | mjesto_održavanja = [[St. Jakobshalle]]<br />[[Basel]], [[Švicarska]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Hazel Brugger]] * [[Sandra Studer]] * [[Michelle Hunziker]] (finale)}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Robin Hofwander * Fredrik Bäcklund * Myriam von Necker}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Österdahl]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Reto Peritz * Moritz Stadler}} | emiter = [[Swiss Broadcasting Corporation]] (SRG SSR) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Welcome Home'' | broj_učesnika = 37 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Crna Gora}} | odustajanje = {{Esc|Moldavija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2025. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz u polufinalu, ili dva niza u finalu po 12, 10, 8–1 bodova deset pjesama. U svim emisijama, online glasovi gledalaca iz zemalja koje ne učestvuju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan niz bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Austrija}}<br />"[[Wasted Love]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2024.|2024]] | ovo_takmičenje = 2025 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2026.|2026]] }} '''Eurosong 2025.''' bio je 69. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Basel]]u ([[Švicarska]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji sa švicarskim emiterom [[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]. Polufinalne večeri održane su 13. i 15. maja, dok je finalna večer održana 17. maja 2025. Voditelji polufinala bili su [[Hazel Brugger]] i [[Sandra Studer]], kojima se u finalu pridružila [[Michelle Hunziker]].<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2025 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2025/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=2025-05-18|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2025 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2025|publisher=Eurovisionworld|access-date=2025-05-18|language=en}}</ref> Učestvovalo je 37 zemalja.<ref name="Participants">{{Cite web|date=2024-12-11|title=38 Countries Will Participate in Eurovision Song Contest 2025|url=https://eurovoix.com/2024/12/12/38-countries-eurovision-song-contest-2025/|publisher=Eurovoix|access-date=2025-05-18|language=en}}</ref> [[Crna Gora na Eurosongu|Crna Gora]] se vratila takmičenju nakon dvogodišnje pauze, dok se [[Moldavija na Eurosongu|Moldavija]], koja je prvobitno planirala učestvovati, povukla zbog ekonomskih razloga i kvaliteta pjesama na nacionalnoj selekciji. Učešće [[Izrael na Eurosongu|Izraela]] nastavilo je izazivati kontroverze u kontekstu [[Rat u Gazi (2023)|rata u Gazi]].<ref name="Participants" /> Pobijedila je [[Austrija na Eurosongu|Austrija]] s pjesmom "[[Wasted Love]]" u izvedbi [[JJ (pjevač)|JJ]]-a, koju su napisali JJ, [[Teya (muzičarka)|Teodora Špirić]] i Thomas Thurner. Austrija je pobijedila u kombinovanom glasanju i glasanju žirija, dok je u teleglasanju završila na četvrtom mjestu. [[Izrael na Eurosongu|Izrael]] je pobijedio u teleglasanju i završio na drugom mjestu, a [[Estonija na Eurosongu|Estonija]], [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]] zaokružile su prvih pet. Bila je to treća pobjeda Austrije na takmičenju, nakon pobjeda 1966. i 2014.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Eurovision Song Contest 2025 ST Jakobshalle.jpg|left|thumb|250x250px|[[St. Jakobshalle]], Basel – glavno mjesto održavanja takmičenja 2025.]] Takmičenje 2025. održano je u Švicarskoj nakon pobjede te zemlje [[Eurosong 2024.|2024.]] s pjesmom "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" u izvedbi [[Nemo (pjevač)|Nema]]. Bio je to treći put da je Švicarska domaćin takmičenja, nakon prvih izdanja u [[Lugano|Luganu]] [[Eurosong 1956.|1956]]. i [[Lausanne|Lausanneu]] [[Eurosong 1989.|1989]]. Kao mjesto održavanja izabrana je St. Jakobshalle kapaciteta 12.400 mjesta u Baselu.<ref name="Eurovoix-Host">{{cite web |date=2024-08-29 |title=Basel to Host Eurovision 2025 |url=https://eurovoix.com/2024/08/30/basel-to-host-eurovision-2025/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> Kompleks Messe i Congress Center Basel ugostio je ''Eurovision Village'' (Eurovizijsko selo), gdje su se održavali nastupi učesnika takmičenja i lokalnih umjetnika, kao i javna prikazivanja emisija uživo za širu publiku, kao i ''EuroClub'', gdje su organizirane službene zabave i privatni nastupi učesnika. Događaj "Tirkizni tepih" održan je 11. maja 2025. ispred [[Basel Town Hall|Bašelske vijećnice]] i vodio je kroz Srednji most, a ceremonija otvaranja održana je u Messe Baselu.<ref>{{Cite web |date=2025-05-10 |title=Live from Basel: Eurovision 2025 Turquoise Carpet & Opening Ceremony |url=https://eurovoix.com/2025/05/11/eurovision-2025-turquoise-carpet-opening-ceremony/ |access-date=2025-05-18 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 13. maja 2025. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Island}} | [[Væb]] | "{{lang|is|[[Róa]]}}" | [[islandski jezik|islandski]] | 6. | 97 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Poljska}} | [[Justyna Steczkowska]] | "{{lang|pl|[[Gaja (song)|Gaja]]}}" | [[poljski jezik|poljski]], engleski | 7. | 85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Slovenija}} | [[Klemen Slakonja|Klemen]] | "[[How Much Time Do We Have Left]]" | engleski | 13. | 23 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Estonija}} | [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]] | "{{lang|it|[[Espresso Macchiato (song)|Espresso Macchiato]]}}" | [[italijanski jezik|italijanski]], engleski | 5. | 113 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Ziferblat (bend)|Ziferblat]] | "[[Bird of Pray]]" | engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 1. | 137 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Švedska}} | [[KAJ (grupa)|KAJ]] | "{{lang|sv|[[Bara bada bastu]]}}" | [[švedski jezik|švedski]], [[finski jezik|finski]] | 4. | 118 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Portugal}} | [[Napa (bend)|Napa]] | "{{lang|pt|[[Deslocado]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 9. | 56 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Norveška}} | [[Kyle Alessandro]] | "[[Lighter (Kyle Alessandro song)|Lighter]]" | engleski | 8. | 82 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Belgija}} | [[Red Sebastian]] | "[[Strobe Lights]]" | engleski | 14. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Mamagama]] | "[[Run with U (Mamagama song)|Run with U]]" | engleski, [[azerski jezik|azerski]] | 15. | 7 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|San Marino}} | [[Gabry Ponte]] | "{{lang|it|[[Tutta l'Italia]]}}" | [[italijanski jezik|italijanski]] | 10. | 46 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Albanija}} | [[Shkodra Elektronike]] | "{{lang|sq|[[Zjerm (song)|Zjerm]]}}" | [[albanski jezik|albanski]] | 2. | 122 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Claude (pjevač)|Claude]] | "{{lang|fr|[[C'est la vie (Claude song)|C'est la vie]]}}" | [[francuski jezik|francuski]], engleski | 3. | 121 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Marko Bošnjak]] | "[[Poison Cake]]" | engleski | 12. | 28 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Kipar}} | [[Theo Evan]] | "[[Shh (Theo Evan song)|Shh]]" | engleski | 11. | 44 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 15. maja 2025. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle Austrija, [[Francuska na Eurosongu|Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2025 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2025/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=2025-05-18|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Australija}} | [[Go-Jo]] | "[[Milkshake Man]]" | engleski | 11. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Nina Žižić]] | "{{lang|cnr|[[Dobrodošli]]}}" <small>({{lang|cnr|Добродошли}})</small> | [[crnogorski jezik|crnogorski]] | 16. | 12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Irska}} | [[Emmy (pjevačica)|Emmy]] | "[[Laika Party]]" | engleski | 13. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Letonija}} | [[Tautumeitas]] | "{{lang|lv|[[Bur man laimi]]}}" | [[latvijski jezik|latvijski]] | 2. | 130 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Armenija}} | [[Parg (muzičar)|Parg]] | "[[Survivor (Parg song)|Survivor]]" | engleski, [[armenski jezik|armenski]] | 10. | 51 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Austrija}} | [[JJ (pjevač)|JJ]] | "[[Wasted Love]]" | engleski | 5. | 104 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Grčka}} | [[Klavdia (pjevačica)|Klavdia]] | "{{lang|el-Latn|[[Asteromata]]}}" <small>({{lang|el|Αστερομάτα}})</small> | [[grčki jezik|grčki]] | 4. | 112 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Litvanija}} | [[Katarsis (bend)|Katarsis]] | "{{lang|lt|[[Tavo akys]]}}" | [[litvanski jezik|litvanski]] | 6. | 103 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Malta}} | [[Miriana Conte]] | "[[Serving (song)|Serving]]" | engleski | 9. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Gruzija}} | [[Mariam Shengelia]] | "[[Freedom (Mariam Shengelia song)|Freedom]]" | [[gruzijski jezik|gruzijski]], engleski | 15. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Danska}} | [[Sissal]] | "[[Hallucination (Sissal song)|Hallucination]]" | engleski | 8. | 61 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Češka}} | [[Adonxs]] | "[[Kiss Kiss Goodbye]]" | engleski | 12. | 29 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Laura Thorn]] | "{{lang|fr|[[La poupée monte le son]]}}" | [[francuski jezik|francuski]] | 7. | 62 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Izrael}} | [[Yuval Raphael]] | "[[New Day Will Rise]]" | engleski, [[francuski jezik|francuski]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] | 1. | 203 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Srbija}} | [[Princ od Vranje|Princ]] | "{{lang|sr-Latn|[[Mila (song)|Mila]]}}" <small>({{lang|sr|Мила}})</small> | [[srpski jezik|srpski]] | 14. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Finska}} | [[Erika Vikman]] | "{{lang|de|[[Ich komme]]}}" | [[finski jezik|finski]], [[njemački jezik|njemački]] | 3. | 115 |} === Finale === Finale je održano 17. maja 2025. u 21:00 (CEST). U finalu je učestvovalo 26 zemalja, sa svih trideset sedam zemalja učesnica koje su imale pravo glasa. Austrija je pobijedila sa 436 bodova, pobijedivši i u glasanju žirija. Izrael je bio drugi sa 357 bodova i pobijedio u teleglasanju, a Estonija, Švedska i Italija zaokružile su prvih pet.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Norveška}} | [[Kyle Alessandro]] | "[[Lighter (Kyle Alessandro song)|Lighter]]" | engleski | 18. | 89 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Laura Thorn]] | "{{lang|fr|[[La poupée monte le son]]}}" | francuski | 22. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Estonija}} | [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]] | "{{lang|it|[[Espresso Macchiato (song)|Espresso Macchiato]]}}" | italijanski, engleski | 3. | 356 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Izrael}} | [[Yuval Raphael]] | "[[New Day Will Rise]]" | engleski, francuski, hebrejski | 2. | 357 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Litvanija}} | [[Katarsis (bend)|Katarsis]] | "{{lang|lt|[[Tavo akys]]}}" | litvanski | 16. | 96 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Španija}} | [[Melody (španska pjevačica)|Melody]] | "{{lang|es|[[Esa diva]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 24. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Ziferblat (bend)|Ziferblat]] | "[[Bird of Pray]]" | engleski, ukrajinski | 9. | 218 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Remember Monday]] | "[[What the Hell Just Happened?]]" | engleski | 19. | 88 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 9. | {{Esc|Austrija}} | [[JJ (pjevač)|JJ]] | "[[Wasted Love]]" | engleski | 1. | 436 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Island}} | [[Væb]] | "{{lang|is|[[Róa]]}}" | islandski | 25. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Letonija}} | [[Tautumeitas]] | "{{lang|lv|[[Bur man laimi]]}}" | latvijski | 13. | 158 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Claude (pjevač)|Claude]] | "{{lang|fr|[[C'est la vie (Claude song)|C'est la vie]]}}" | francuski, engleski | 12. | 175 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Finska}} | [[Erika Vikman]] | "{{lang|de|[[Ich komme]]}}" | finski, njemački | 11. | 196 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Italija}} | [[Lucio Corsi]] | "{{lang|it|[[Volevo essere un duro]]}}" | [[italijanski jezik|italijanski]] | 5. | 256 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Poljska}} | [[Justyna Steczkowska]] | "{{lang|pl|[[Gaja (song)|Gaja]]}}" | poljski, engleski | 14. | 156 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Njemačka}} | [[Abor & Tynna]] | "{{lang|de|[[Baller (song)|Baller]]}}" | [[njemački jezik|njemački]] | 15. | 151 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Grčka}} | [[Klavdia (pjevačica)|Klavdia]] | "{{lang|el-Latn|[[Asteromata]]}}" <small>({{lang|el|Αστερομάτα}})</small> | grčki | 6. | 231 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Armenija}} | [[Parg (muzičar)|Parg]] | "[[Survivor (Parg song)|Survivor]]" | engleski, armenski | 20. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Švicarska}} | [[Zoë Më]] | "[[Voyage (Zoë Më song)|Voyage]]" | [[francuski jezik|francuski]] | 10. | 214 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Malta}} | [[Miriana Conte]] | "[[Serving (song)|Serving]]" | engleski | 17. | 91 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Portugal}} | [[Napa (bend)|Napa]] | "{{lang|pt|[[Deslocado]]}}" | portugalski | 21. | 50 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Danska}} | [[Sissal]] | "[[Hallucination (Sissal song)|Hallucination]]" | engleski | 23. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Švedska}} | [[KAJ (grupa)|KAJ]] | "{{lang|sv|[[Bara bada bastu]]}}" | švedski, finski | 4. | 321 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Francuska}} | [[Louane (pjevačica)|Louane]] | "{{lang|fr|[[Maman (2025 song)|Maman]]}}" | francuski | 7. | 230 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|San Marino}} | [[Gabry Ponte]] | "{{lang|it|[[Tutta l'Italia]]}}" | italijanski | 26. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Albanija}} | [[Shkodra Elektronike]] | "{{lang|sq|[[Zjerm (song)|Zjerm]]}}" | albanski | 8. | 218 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2025}} * [https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/basel-2025/ Zvanična stranica Eurosonga u Baselu 2025.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2025.]] [[Kategorija:2025. u Švicarskoj]] [[Kategorija:2025. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švicarskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2025.|*]] 2ngv8ckepsd1npfve5hrc5nslddry42 Eurosong 2024. 0 534908 3892268 3848918 2026-06-01T10:58:17Z Panasko 146730 3892268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2024. | slika = EuroSuecia.svg | veličina_slike = | slika_alt = Logotip Eurosonga 2024 | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 7. maj 2024. | drugo_polufinale = 9. maj 2024. | drugi_pokušaj = | finale = 11. maj 2024. | mjesto_održavanja = [[Malmö Arena]]<br />[[Malmö]], [[Švedska]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Petra Mede]] * [[Malin Åkerman]]}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Edward af Sillén * Daniel Jelinek}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Österdahl]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Ebba Adielsson * Christel Tholse Willers}} | emiter = [[Sveriges Television]] (SVT) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''United by Music'' | broj_učesnika = 37 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Luksemburg}} | odustajanje = {{Esc|Rumunija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2024. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz u polufinalu, ili dva niza u finalu po 12, 10, 8–1 bodova deset pjesama. U svim emisijama, online glasovi gledalaca iz zemalja koje ne učestvuju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan niz bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Švicarska}}<br />"[[The Code (Nemo song)|The Code]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2023.|2023]] | ovo_takmičenje = 2024 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2025.|2025]] }} '''Eurosong 2024.''' bio je 68. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Malmö|Malmöu]] ([[Švedska]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji sa švedskim emiterom [[Sveriges Television|SVT]]. Polufinalne večeri održane su 7. i 9. maja, dok je finalna večer održana 11. maja 2024. Voditeljice sve tri večeri bile su [[Petra Mede]] i [[Malin Åkerman]].<ref name="Calendar24">{{Cite web|date=2023-11-16|title=Eurovision 2024: Ticket Details to be Announced on November 23rd|url=https://eurovoix.com/2023/11/16/eurovision-2024-ticket-details-to-be-announced-on-november-23rd/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2024 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Učestvovalo je 37 zemalja. [[Luksemburg na Eurosongu|Luksemburg]] se vratio takmičenju nakon više od tri decenije pauze (od 1993), dok se [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] povukla iz finansijskih razloga. Kao i 2025, i ovo izdanje bilo je obilježeno političkim tenzijama i kontroverzama zbog učešća [[Izrael na Eurosongu|Izraela]] tokom rata u Gazi.<ref name="37Countries">{{Cite web|date=2023-12-05|title=37 Countries Confirmed for Eurovision 2024|url=https://eurovoix.com/2023/12/05/37-countries-confirmed-for-eurovision-2024/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]] s pjesmom "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" u izvedbi [[Nemo (pjevač)|Nema]], koju su napisali Nemo, Benjamin Alasu, Lasse Midtsian Nymann i Linda Dale. Švicarska je pobijedila sa 591 bodom, ostvarivši pritom i pobjedu u glasanju žirija, dok je u teleglasanju bila na petom mjestu. [[Hrvatska na Eurosongu|Hrvatska]] je osvojila drugo mjesto i pobijedila u teleglasanju sa 547 bodova. Prvih pet zaokružile su [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], [[Francuska na Eurosongu|Francuska]] i [[Izrael na Eurosongu|Izrael]]. Ovo je bila treća pobjeda Švicarske u historiji takmičenja, nakon 1956. i 1988.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:ESC24, Malmö Arena Standing A pre-Semi 1.jpg|left|thumb|250x250px|[[Malmö Arena]], glavno mjesto održavanja takmičenja 2024.]] Takmičenje 2024. održano je u Švedskoj nakon pobjede te zemlje na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] s pjesmom "[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]" u izvedbi [[Loreen]]. Bio je to sedmi put da je Švedska domaćin takmičenja, i treći put da se ono održava u Malmöu (nakon 1992. i 2013). Kao mjesto održavanja izabrana je Malmö Arena kapaciteta oko 15.500 mjesta.<ref name="MalmoArena">{{cite web |date=2023-07-07 |title=Malmö Confirmed as Host City of Eurovision 2024 |url=https://eurovoix.com/2023/07/07/malmo-eurovision-2024/ |access-date=2026-05-24 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> Eurovision Village (Eurovizijsko selo) nalazilo se u Folkets parku, a događaj "Tirkizni tepih" (Turquoise Carpet) održan je u prostorijama kongresnog centra Malmö Live.<ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Live from Malmö: Eurovision 2024 Turquoise Carpet & Opening Ceremony |url=https://eurovoix.com/2024/05/05/eurovision-2024-turquoise-carpet/ |access-date=2026-05-24 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 7. maja 2024. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]], [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2024 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Kipar}} | [[Silia Kapsis]] | "[[Liar (Silia Kapsis song)|Liar]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 6. | 67 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Srbija}} | [[Teya Dora]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ramonda (song)|Ramonda]]}}" <small>({{lang|sr|Рамонда}})</small> | [[Srpski jezik|srpski]] | 10. | 47 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Litvanija}} | [[Silvester Belt]] | "{{lang|lt|[[Luktelk]]}}" | [[litvanski jezik|litvanski]] | 4. | 119 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Irska}} | [[Bambie Thug]] | "[[Doomsday Blue]]" | engleski | 3. | 124 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyona Alyona]] i [[Jerry Heil]] | "[[Teresa & Maria]]" | engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 2. | 173 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Poljska}} | [[Luna (poljska pjevačica)|Luna]] | "[[The Tower (Luna song)|The Tower]]" | engleski | 12. | 35 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Baby Lasagna]] | "[[Rim Tim Tagi Dim]]" | engleski | 1. | 177 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Island}} | [[Hera Björk]] | "[[Scared of Heights (Hera Björk song)|Scared of Heights]]" | engleski | 15. | 3 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Slovenija}} | [[Raiven]] | "[[Veronika (Raiven song)|Veronika]]" | [[Slovenski jezik|slovenski]] | 9. | 51 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Finska}} | [[Teemu Keisteri|Windows95man]] | "[[No Rules!]]" | engleski | 7. | 59 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Moldavija}} | [[Natalia Barbu]] | "[[In the Middle (Natalia Barbu song)|In the Middle]]" | engleski | 13. | 20 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Fahree]] feat. [[Ilkin Dovlatov]] | "{{lang|az|[[Özünlə apar]]}}" | engleski, [[azerski jezik|azerski]] | 14. | 11 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Australija}} | [[Electric Fields]] | "[[One Milkali (One Blood)]]" | engleski, yankunytjatjara | 11. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Portugal}} | [[Iolanda (pjevačica)|Iolanda]] | "{{lang|pt|[[Grito (song)|Grito]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 8. | 58 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Tali Golergant|Tali]] | "[[Fighter (Tali song)|Fighter]]" | [[Francuski jezik|francuski]], engleski | 5. | 117 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 9. maja 2024. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Italija na Eurosongu|Italija]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2024 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Malta}} | [[Sarah Bonnici]] | "[[Loop (Sarah Bonnici song)|Loop]]" | engleski | 16. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Albanija}} | [[Besa (pjevačica)|Besa]] | "[[Titan (Besa song)|Titan]]" | engleski | 15. | 14 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Grčka}} | [[Marina Satti]] | "{{lang|el-Latn|[[Zari (song)|Zari]]}}" <small>({{lang|el|Ζάρι}})</small> | [[grčki jezik|grčki]], engleski | 5. | 86 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Švicarska}} | [[Nemo (pjevač)|Nemo]] | "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" | engleski | 4. | 132 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Češka}} | [[Aiko (pjevačica)|Aiko]] | "[[Pedestal (Aiko song)|Pedestal]]" | engleski | 11. | 38 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Austrija}} | [[Kaleen (pjevačica)|Kaleen]] | "[[We Will Rave]]" | engleski | 9. | 46 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Danska}} | [[Saba (pjevačica)|Saba]] | "[[Sand (Saba song)|Sand]]" | engleski | 12. | 36 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Armenija}} | [[Ladaniva]] | "{{lang|hy-Latn|[[Jako (song)|Jako]]}}" <small>({{lang|hy|Ժակո}})</small> | [[armenski jezik|armenski]] | 3. | 137 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Letonija}} | [[Dons (pjevač)|Dons]] | "[[Hollow (Dons song)|Hollow]]" | engleski | 7. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|San Marino}} | [[Megara (bend)|Megara]] | "[[11:11 (Megara song)|11:11]]" | [[španski jezik|španski]], italijanski | 14. | 16 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nutsa Buzaladze]] | "[[Firefighter (song)|Firefighter]]" | engleski | 8. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Belgija}} | [[Mustii]] | "[[Before the Party's Over]]" | engleski | 13. | 18 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Estonija}} | [[5miinust]] i [[Puuluup]] | "{{lang|et|[[Nendest narkootikumidest ei tea me küll midagi]]}}" | [[estonski jezik|estonski]] | 6. | 79 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Izrael}} | [[Eden Golan]] | "[[Hurricane (Eden Golan song)|Hurricane]]" | engleski, hebrejski | 1. | 194 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Norveška}} | [[Gåte]] | "{{lang|no|[[Ulveham]]}}" | [[norveški jezik|norveški]] | 10. | 43 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Joost Klein]] | "{{lang|nl|[[Europapa]]}}" | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | 2. | 182 |} === Finale === Finale je održano 11. maja 2024. u 21:00 (CEST). U finalu je nastupilo 25 zemalja, s obzirom na to da je predstavnik Nizozemske [[Joost Klein]] diskvalificiran na dan finala zbog incidenta iza pozornice. Pravo glasa imalo je svih trideset sedam zemalja učesnica, kao i "Ostatak svijeta". Švicarska je pobijedila sa 591 bodom (pobijedivši i u glasanju žirija). Hrvatska je bila druga sa 547 bodova (pobijedivši u teleglasanju), dok su Ukrajina, Francuska i Izrael zaokružile prvih pet.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Švedska}} | [[Marcus & Martinus]] | "[[Unforgettable (Marcus & Martinus song)|Unforgettable]]" | engleski | 9. | 174 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyona Alyona]] i [[Jerry Heil]] | "[[Teresa & Maria]]" | engleski, ukrajinski | 3. | 453 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Njemačka}} | [[Isaak (pjevač)|Isaak]] | "[[Always on the Run (Isaak song)|Always on the Run]]" | engleski | 12. | 117 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Tali Golergant|Tali]] | "[[Fighter (Tali song)|Fighter]]" | francuski, engleski | 13. | 103 |- style="background: #FFE6E6;" ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | <s>{{Esc|Nizozemska}}</s> | <s>[[Joost Klein]]</s> | <s>"{{lang|nl|[[Europapa]]}}"</s> | <s>nizozemski</s> | - | - |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Izrael}} | [[Eden Golan]] | "[[Hurricane (Eden Golan song)|Hurricane]]" | engleski, hebrejski | 5. | 375 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Litvanija}} | [[Silvester Belt]] | "{{lang|lt|[[Luktelk]]}}" | litvanski | 14. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Španija}} | [[Nebulossa]] | "{{lang|es|[[Zorra (Nebulossa song)|Zorra]]}}" | španski | 22. | 30 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Estonija}} | [[5miinust]] i [[Puuluup]] | "{{lang|et|[[Nendest narkootikumidest ei tea me küll midagi]]}}" | estonski | 20. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Irska}} | [[Bambie Thug]] | "[[Doomsday Blue]]" | engleski | 6. | 278 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Letonija}} | [[Dons (pjevač)|Dons]] | "[[Hollow (Dons song)|Hollow]]" | engleski | 16. | 64 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Grčka}} | [[Marina Satti]] | "{{lang|el-Latn|[[Zari (song)|Zari]]}}" <small>({{lang|el|Ζάρι}})</small> | grčki, engleski | 11. | 126 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Olly Alexander]] | "[[Dizzy (Olly Alexander song)|Dizzy]]" | engleski | 18. | 46 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Norveška}} | [[Gåte]] | "{{lang|no|[[Ulveham]]}}" | norveški | 25. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Italija}} | [[Angelina Mango]] | "{{lang|it|[[La noia (Angelina Mango song)|La noia]]}}" | italijanski | 7. | 268 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Srbija}} | [[Teya Dora]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ramonda (song)|Ramonda]]}}" <small>({{lang|sr|Рамонда}})</small> | srpski | 17. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Finska}} | [[Teemu Keisteri|Windows95man]] | "[[No Rules!]]" | engleski | 19. | 38 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Portugal}} | [[Iolanda (pjevačica)|Iolanda]] | "{{lang|pt|[[Grito (song)|Grito]]}}" | portugalski | 10. | 152 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Armenija}} | [[Ladaniva]] | "{{lang|hy-Latn|[[Jako (song)|Jako]]}}" <small>({{lang|hy|Ժակո}})</small> | armenski | 8. | 183 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Kipar}} | [[Silia Kapsis]] | "[[Liar (Silia Kapsis song)|Liar]]" | engleski | 15. | 78 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 21. | {{Esc|Švicarska}} | [[Nemo (pjevač)|Nemo]] | "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" | engleski | 1. | 591 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Slovenija}} | [[Raiven]] | "[[Veronika (Raiven song)|Veronika]]" | slovenski | 23. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Baby Lasagna]] | "[[Rim Tim Tagi Dim]]" | engleski | 2. | 547 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nutsa Buzaladze]] | "[[Firefighter (song)|Firefighter]]" | engleski | 21. | 34 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Francuska}} | [[Slimane]] | "{{lang|fr|[[Mon amour (Slimane song)|Mon amour]]}}" | francuski | 4. | 445 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Austrija}} | [[Kaleen (pjevačica)|Kaleen]] | "[[We Will Rave]]" | engleski | 24. | 24 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2024}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2024 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2024.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2024.]] [[Kategorija:2024. u Švedskoj]] [[Kategorija:2024. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švedskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2024.|*]] 9y7u0q2ilc3wjc7n60uo7f5kgzftyzc Eurosong 2013. 0 534909 3892250 3848922 2026-06-01T09:37:53Z Panasko 146730 3892250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2013. | slika = EuroSueciaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 14. maj 2013. | drugo_polufinale = 16. maj 2013. | drugi_pokušaj = | finale = 18. maj 2013. | mjesto_održavanja = [[Malmö Arena]]<br />[[Malmö]], [[Švedska]] | voditelji = [[Petra Mede]] | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = [[Martin Österdahl]] | emiter = [[Sveriges Television]] (SVT) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''We Are One'' | broj_učesnika = 39 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Armenija}} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Bosna i Hercegovina}} * {{Esc|Portugal}} * {{Esc|Slovačka}} * {{Esc|Turska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2013. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi su po prvi put rezultat cjelokupnog rangiranja svih pjesama od strane žirija i publike u omjeru 50:50. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Danska}}<br />"[[Only Teardrops]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2012.|2012]] | ovo_takmičenje = 2013 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2014.|2014]] }} '''Eurosong 2013.''' bio je 58. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Malmö|Malmöu]] ([[Švedska]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji sa švedskim emiterom [[Sveriges Television|SVT]]. Polufinalne večeri održane su 14. i 16. maja, dok je finalna večer održana 18. maja 2013. Voditeljica sve tri večeri bila je [[Petra Mede]], postavši time prvi samostalni voditelj cijelog takmičenja od 1995.<ref name="Calendar13">{{Cite web|date=2013-05-18|title=ESC'3: Split Results Announced - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2013/05/28/esc3-split-results-announced/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2013 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2013|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Učestvovalo je 39 zemalja. [[Armenija na Eurosongu|Armenija]] se vratila na takmičenje nakon jednogodišnje pauze. S druge strane, [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosna i Hercegovina]], [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] i [[Slovačka na Eurosongu|Slovačka]] povukle su se zbog finansijskih razloga, dok se [[Turska na Eurosongu|Turska]] povukla zbog nezadovoljstva pravilima o glasanju i statusom zemalja "Velike petorke" (Big 5).<ref name="39Countries">{{Cite web|date=2012-12-14|title=Turkey: Withdrawing From Eurovision - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2012/12/14/turkey-withdrawing-from-eurovision/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Danska na Eurosongu|Danska]] s pjesmom "[[Only Teardrops]]" u izvedbi [[Emmelie de Forest]], koju su napisali Lise Cabble, Julia Fabrin Jakobsen i Thomas Stengaard. Danska je pobijedila i po glasovima publike i po glasovima žirija, osvojivši ukupno 281 bod. [[Azerbejdžan na Eurosongu|Azerbejdžan]] je osvojio drugo mjesto sa 234 boda. Prvih pet zaokružile su [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] i [[Rusija na Eurosongu|Rusija]]. Ovo je bila treća pobjeda Danske u historiji takmičenja, nakon 1963. i 2000.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:20171031 Malmo Arena 0232 (25463574977).jpg|left|thumb|250x250px|[[Malmö Arena]], glavno mjesto održavanja takmičenja 2013.]] Takmičenje 2013. održano je u Švedskoj nakon pobjede te zemlje [[Eurosong 2012.|2012.]] s pjesmom "[[Euphoria (Loreen song)|Euphoria]]" u izvedbi [[Loreen]]. Malmö je drugi put postao grad domaćin (prethodno 1992). Odabrana lokacija bila je Malmö Arena.<ref name="MalmoArena">{{cite web |date=2012-07-08 |title=Malmö'13: Malmö Will Host Eurovision 2013 |url=https://eurovoix.com/2012/07/08/malmo13-malmo-will-host-eurovision-2013/ |access-date=2026-05-24 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 14. maja 2013. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle [[Italija na Eurosongu|Italija]], [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2013 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2013/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Austrija}} | [[Natália Kelly]] | "[[Shine (Natália Kelly song)|Shine]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 14. | 27 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Estonija}} | [[Birgit Sarrap|Birgit]] | "{{lang|et|[[Et uus saaks alguse]]}}" | [[estonski jezik|estonski]] | 10. | 52 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Slovenija}} | [[Hannah Mancini|Hannah]] | "[[Straight into Love]]" | engleski | 16. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Klapa s Mora]] | "[[Mižerja]]" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 13. | 38 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Danska}} | [[Emmelie de Forest]] | "[[Only Teardrops]]" | engleski | 1. | 167 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Rusija}} | [[Dina Garipova]] | "[[What If (Dina Garipova song)|What If]]" | engleski | 2. | 156 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Zlata Ognevich]] | "[[Gravity (Zlata Ognevich song)|Gravity]]" | engleski | 3. | 140 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Anouk]] | "[[Birds (Anouk song)|Birds]]" | engleski | 6. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Who See]] | "{{lang|cnr-Latn|[[Igranka]]}}" | [[crnogorski jezik|crnogorski]] | 12. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Litvanija}} | [[Andrius Pojavis]] | "[[Something (Andrius Pojavis song)|Something]]" | [[litvanski jezik|litvanski]] | 9. | 53 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Bjelorusija}} | [[Alyona Lanskaya]] | "[[Solayoh]]" | engleski | 7. | 64 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Moldavija}} | [[Aliona Moon]] | "{{lang|ro|[[O mie]]}}" | [[rumunski jezik|rumunski]] | 4. | 95 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Irska}} | [[Ryan Dolan]] | "[[Only Love Survives]]" | engleski | 8. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Kipar}} | [[Despina Olympiou]] | "{{lang|el-Latn|[[An me thimasai]]}}" | [[grčki jezik|grčki]] | 15. | 11 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Belgija}} | [[Roberto Bellarosa]] | "[[Love Kills (Roberto Bellarosa song)|Love Kills]]" | engleski | 5. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Srbija}} | [[Moje 3]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ljubav je svuda]]}}" | [[Srpski jezik|srpski]] | 11. | 46 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 16. maja 2013. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 17 zemalja. Glasati su također mogle [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2013 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2013/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Latvija}} | [[PeR]] | "[[Here We Go (PeR song)|Here We Go]]" | engleski | 17. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|San Marino}} | [[Valentina Monetta]] | "{{lang|it|[[Crisalide (Vola)]]}}" | [[Italijanski jezik|italijanski]] | 11. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Makedonija}} | [[Esma Redžepova|Esma]] i [[Vlatko Lozanoski|Lozano]] | "{{lang|mk-Latn|[[Pred da se razdeni]]}}" | [[makedonski jezik|makedonski]], romski | 16. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Farid Mammadov]] | "[[Hold Me (Farid Mammadov song)|Hold Me]]" | engleski | 1. | 139 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Finska}} | [[Krista Siegfrids]] | "[[Marry Me (Krista Siegfrids song)|Marry Me]]" | engleski | 9. | 64 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Malta}} | [[Gianluca Bezzina|Gianluca]] | "[[Tomorrow (Gianluca Bezzina song)|Tomorrow]]" | engleski | 4. | 118 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Bugarska}} | [[Elitsa Todorova|Elitsa]] i [[Stoyan Yankoulov|Stoyan]] | "{{lang|bg-Latn|[[Samo shampioni]]}}" | [[bugarski jezik|bugarski]] | 12. | 45 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Island}} | [[Eyþór Ingi Gunnlaugsson|Eythor Ingi]] | "{{lang|is|[[Ég á líf]]}}" | [[islandski jezik|islandski]] | 6. | 72 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Grčka}} | [[Koza Mostra]] feat. [[Agathonas Iakovidis|Agathon Iakovidis]] | "[[Alcohol Is Free]]" | grčki, engleski | 2. | 121 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Moran Mazor]] | "{{lang|he-Latn|[[Rak Bishvilo]]}}" | [[hebrejski jezik|hebrejski]] | 14. | 40 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Armenija}} | [[Dorians]] | "[[Lonely Planet (song)|Lonely Planet]]" | engleski | 7. | 69 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Mađarska}} | [[ByeAlex]] | "{{lang|hu|[[Kedvesem]]}}" | [[mađarski jezik|mađarski]] | 8. | 66 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Norveška}} | [[Margaret Berger]] | "[[I Feed You My Love]]" | engleski | 3. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Albanija}} | [[Adrian Lulgjuraj]] i [[Bledar Sejko]] | "{{lang|sq|[[Identitet]]}}" | [[albanski jezik|albanski]] | 15. | 31 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nodiko Tatishvili]] i [[Sophie Gelovani]] | "[[Waterfall (Nodi Tatishvili and Sophie Gelovani song)|Waterfall]]" | engleski | 10. | 63 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Švicarska}} | [[Takasa]] | "[[You and Me (Takasa song)|You and Me]]" | engleski | 13. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Rumunija}} | [[Florin Cezar Ouatu|Cezar]] | "[[It's My Life (Cezar song)|It's My Life]]" | engleski | 5. | 83 |} === Finale === Finale je održano 18. maja 2013. u 21:00 (CEST). Nastupalo je 26 zemalja. Pravo glasa imalo je svih 39 zemalja učesnica. Danska je pobijedila sa 281 bodom. Azerbejdžan je bio drugi sa 234 boda, dok su Ukrajina, Norveška i Rusija zaokružile prvih pet. Prvi put od 1985. godine nijedna zemlja bivše Jugoslavije nije uspjela ući u finale.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Francuska}} | [[Amandine Bourgeois]] | "{{lang|fr|[[L'Enfer et moi]]}}" | [[francuski jezik|francuski]] | 23. | 14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Litvanija}} | [[Andrius Pojavis]] | "[[Something (Andrius Pojavis song)|Something]]" | litvanski | 22. | 17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Moldavija}} | [[Aliona Moon]] | "{{lang|ro|[[O mie]]}}" | rumunski | 11. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Finska}} | [[Krista Siegfrids]] | "[[Marry Me (Krista Siegfrids song)|Marry Me]]" | engleski | 24. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Španija}} | [[El Sueño de Morfeo|ESDM]] | "{{lang|es|[[Contigo hasta el final]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 25. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Belgija}} | [[Roberto Bellarosa]] | "[[Love Kills (Roberto Bellarosa song)|Love Kills]]" | engleski | 12. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Estonija}} | [[Birgit Sarrap|Birgit]] | "{{lang|et|[[Et uus saaks alguse]]}}" | estonski | 20. | 19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Bjelorusija}} | [[Alyona Lanskaya]] | "[[Solayoh]]" | engleski | 16. | 48 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Malta}} | [[Gianluca Bezzina|Gianluca]] | "[[Tomorrow (Gianluca Bezzina song)|Tomorrow]]" | engleski | 8. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Rusija}} | [[Dina Garipova]] | "[[What If (Dina Garipova song)|What If]]" | engleski | 5. | 174 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Njemačka}} | [[Cascada]] | "[[Glorious (Cascada song)|Glorious]]" | engleski | 21. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Armenija}} | [[Dorians]] | "[[Lonely Planet (song)|Lonely Planet]]" | engleski | 18. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Anouk]] | "[[Birds (Anouk song)|Birds]]" | engleski | 9. | 114 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Rumunija}} | [[Florin Cezar Ouatu|Cezar]] | "[[It's My Life (Cezar song)|It's My Life]]" | engleski | 13. | 65 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Bonnie Tyler]] | "[[Believe in Me (Bonnie Tyler song)|Believe in Me]]" | engleski | 19. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Švedska}} | [[Robin Stjernberg]] | "[[You (Robin Stjernberg song)|You]]" | engleski | 14. | 62 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Mađarska}} | [[ByeAlex]] | "{{lang|hu|[[Kedvesem]]}}" | mađarski | 10. | 84 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 18. | {{Esc|Danska}} | [[Emmelie de Forest]] | "[[Only Teardrops]]" | engleski | 1. | 281 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Island}} | [[Eyþór Ingi Gunnlaugsson|Eythor Ingi]] | "{{lang|is|[[Ég á líf]]}}" | islandski | 17. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Farid Mammadov]] | "[[Hold Me (Farid Mammadov song)|Hold Me]]" | engleski | 2. | 234 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Grčka}} | [[Koza Mostra]] feat. [[Agathonas Iakovidis|Agathon Iakovidis]] | "[[Alcohol Is Free]]" | grčki, engleski | 6. | 152 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Zlata Ognevich]] | "[[Gravity (Zlata Ognevich song)|Gravity]]" | engleski | 3. | 214 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Italija}} | [[Marco Mengoni]] | "{{lang|it|[[L'essenziale (Marco Mengoni song)|L'essenziale]]}}" | italijanski | 7. | 126 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Norveška}} | [[Margaret Berger]] | "[[I Feed You My Love]]" | engleski | 4. | 191 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nodiko Tatishvili]] i [[Sophie Gelovani]] | "[[Waterfall (Nodi Tatishvili and Sophie Gelovani song)|Waterfall]]" | engleski | 15. | 50 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Irska}} | [[Ryan Dolan]] | "[[Only Love Survives]]" | engleski | 26. | 5 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2013}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2013 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2013.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2013.]] [[Kategorija:2013. u Švedskoj]] [[Kategorija:2013. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švedskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2013.|*]] 25wn1b4edhmsp1uhojzcye64xbawzsj Eurosong 2011. 0 534910 3892247 3848923 2026-06-01T09:34:09Z Panasko 146730 3892247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2011. | slika = EuroAlemaniaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 10. maj 2011. | drugo_polufinale = 12. maj 2011. | drugi_pokušaj = | finale = 14. maj 2011. | mjesto_održavanja = [[Merkur Spiel-Arena|Esprit Arena]]<br />[[Düsseldorf]], [[Njemačka]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Anke Engelke]] * [[Judith Rakers]] * [[Stefan Raab]]}} | dirigent = | režiser = Ladislaus Kiraly | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Ralf Quibeldey * Thomas Schreiber}} | emiter = [[ARD]] / [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Feel Your Heart Beat!'' | broj_učesnika = 43 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Italija}} * {{Esc|Mađarska}} * {{Esc|San Marino}} }} | odustajanje = | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2011. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi su kombinacija glasova žirija i publike u omjeru 50:50. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Azerbejdžan}}<br />"[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2010.|2010]] | ovo_takmičenje = 2011 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2012.|2012]] }} '''Eurosong 2011.''' bio je 56. izdanje [[Eurosong]]a. Takmičenje je održano u Düsseldorfu ([[Njemačka]]), nakon što je [[Lena Meyer-Landrut]] s pjesmom "[[Satellite (Lena Meyer-Landrut song)|Satellite]]" donijela pobjedu svojoj zemlji [[Eurosong 2010.|2010.]] Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s njemačkim emiterima [[ARD]] i [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]. Održana su dva polufinala, 10. i 12. maja, dok je finale održano 14. maja 2011.<ref name="SplitVoting">{{Cite web|date=2011-05-26|title=Split Voting results announced Final - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2011/05/27/split-voting-results-announced-final/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Na takmičenju su učestvovale 43 zemlje, izjednačivši dotadašnji rekord iz 2008. godine. Nakon dužih pauza, na takmičenje su se vratile [[Austrija na Eurosongu|Austrija]], [[Italija na Eurosongu|Italija]], [[Mađarska na Eurosongu|Mađarska]] i [[San Marino na Eurosongu|San Marino]].<ref name="43Countries">{{Cite web|date=2017-10-20|title=43 Countries Confirmed For Eurovision 2018 - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2017/10/21/43-countries-confirmed-eurovision-2018/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Pobjedu je odnio [[Azerbejdžan na Eurosongu|Azerbejdžan]] s pjesmom "[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]", u izvedbi dueta [[Ell i Nikki]]. Osvojili su ukupno 221 bod, trijumfirajući u kombinovanom glasanju (Azerbejdžan je bio prvi kod publike, dok je Italija osvojila najviše glasova žirija). Italija je zauzela drugo mjesto sa 189 bodova, a prvo peto zaokružile su [[Švedska na Eurosongu|Švedska]], [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]] i [[Danska na Eurosongu|Danska]]. Pobjeda Azerbejdžana bila je prva pobjeda ove zemlje od njenog debija 2008.<ref name="SplitVoting" /><ref name="Rules2011">{{Cite web|date=2016-02-17|title=How Would 2011 Have Turned Out Under The New Rules? - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2016/02/18/how-would-2011-have-turned-out-under-the-new-rules/|publisher=Eurovoix|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> == Mjesto održavanja == Düsseldorf je izabran kao grad domaćin, a lokacija je bila [[Merkur Spiel-Arena|Esprit Arena]]. Dvorana, primarno predviđena za nogometne utakmice, preuređena je i prilagođena potrebama takmičenja. Ovo je bio prvi put od ujedinjenja Njemačke da je takmičenje održano u ovoj zemlji (Zapadna Njemačka je bila domaćin 1957. i 1983). == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 10. maja 2011. u 21:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Pravo glasa također su imali [[Španija na Eurosongu|Španija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Zemlje koje su se kvalificirale u finale su istaknute.<ref name="SF1">{{Cite web|title=Eurovision 2011 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Poljska}} | [[Magdalena Tul]] | "{{lang|pl|[[Jestem]]}}" | [[Poljski jezik|poljski]] | 19. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Norveška}} | [[Stella Mwangi]] | "{{lang|sw|[[Haba Haba]]}}" | engleski, svahili | 17. | 30 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Albanija}} | [[Aurela Gaçe]] | "[[Feel the Passion]]" | engleski, albanski | 14. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Armenija}} | [[Emmy (Armenian singer)|Emmy]] | "[[Boom Boom (Emmy song)|Boom Boom]]" | engleski | 12. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Turska}} | [[Yüksek Sadakat]] | "[[Live It Up (Yüksek Sadakat song)|Live It Up]]" | engleski | 13. | 47 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Srbija}} | [[Nina (Serbian singer)|Nina]] | "{{lang|sr-Latn|[[Čaroban]]}}" | [[srpski jezik|srpski]] | 8. | 67 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Rusija}} | [[Alexey Vorobyov]] | "[[Get You]]" | engleski, ruski | 9. | 64 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Švicarska}} | [[Anna Rossinelli]] | "[[In Love for a While]]" | engleski | 10. | 55 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Gruzija}} | [[Eldrine]] | "[[One More Day (Eldrine song)|One More Day]]" | engleski | 6. | 74 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Finska}} | [[Paradise Oskar]] | "[[Da Da Dam]]" | engleski | 3. | 103 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Malta}} | [[Glen Vella]] | "[[One Life (Glen Vella song)|One Life]]" | engleski | 11. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|San Marino}} | [[Senhit (singer)|Senit]] | "[[Stand By (Senit song)|Stand By]]" | engleski | 16. | 34 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Daria Kinzer|Daria]] | "[[Celebrate (Daria Kinzer song)|Celebrate]]" | engleski | 15. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Island}} | [[Sjonni's Friends]] | "[[Coming Home (Sjonni's Friends song)|Coming Home]]" | engleski | 4. | 100 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Mađarska}} | [[Kati Wolf]] | "[[What About My Dreams?]]" | engleski, mađarski | 7. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Portugal}} | [[Homens da Luta]] | "{{lang|pt|[[A luta é alegria]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 18. | 22 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Litvanija}} | [[Evelina Sašenko]] | "{{lang|fr|[[C'est ma vie]]}}" | engleski, [[francuski jezik|francuski]] | 5. | 81 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Ell i Nikki]] | "[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]" | engleski | 2. | 122 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 19. | {{Esc|Grčka}} | [[Loukas Yorkas]] feat. [[Stereo Mike]] | "[[Watch My Dance]]" | engleski, [[Grčki jezik|grčki]] | 1. | 133 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 12. maja 2011. u 21:00 (CEST). Pravo glasa također su imali [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]]. Zemlje koje su se kvalificirale u finale su istaknute.<ref name="SF2">{{Cite web|title=Eurovision 2011 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Dino Merlin]] | "[[Love in Rewind]]" | engleski, [[Bosanski jezik|bosanski]] | 5. | 109 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Austrija}} | [[Nadine Beiler]] | "[[The Secret Is Love]]" | engleski | 7. | 69 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Nizozemska}} | [[3JS]] | "[[Never Alone (3JS song)|Never Alone]]" | engleski | 19. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Belgija}} | [[Witloof Bay]] | "[[With Love Baby]]" | engleski | 11. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Slovačka}} | [[Twiins]] | "[[I'm Still Alive (Twiins song)|I'm Still Alive]]" | engleski | 13. | 48 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Mika Newton]] | "[[Angel (Mika Newton song)|Angel]]" | engleski | 6. | 81 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Moldavija}} | [[Zdob și Zdub]] | "[[So Lucky (Zdob și Zdub song)|So Lucky]]" | engleski | 10. | 54 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Švedska}} | [[Eric Saade]] | "[[Popular (Eric Saade song)|Popular]]" | engleski | 1. | 155 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Kipar}} | [[Christos Mylordos]] | "{{lang|el-Latn|[[San aggelos s'agapisai]]}}" | grčki | 18. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Bugarska}} | [[Poli Genova]] | "{{lang|bg-Latn|[[Na inat]]}}" | [[bugarski jezik|bugarski]] | 12. | 48 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Makedonija}} | [[Vlatko Ilievski]] | "{{lang|mk-Latn|[[Rusinka]]}}" | [[makedonski jezik|makedonski]], engleski | 16. | 36 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Izrael}} | [[Dana International]] | "[[Ding Dong (Dana International song)|Ding Dong]]" | [[hebrejski jezik|hebrejski]], engleski | 15. | 38 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Slovenija}} | [[Maja Keuc]] | "[[No One (Maja Keuc song)|No One]]" | engleski | 3. | 112 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Rumunija}} | [[Hotel FM]] | "[[Change (Hotel FM song)|Change]]" | engleski | 4. | 111 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Estonija}} | [[Getter Jaani]] | "[[Rockefeller Street]]" | engleski | 9. | 60 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Bjelorusija}} | [[Anastasia Vinnikova]] | "[[I Love Belarus]]" | engleski | 14. | 45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Latvija}} | [[Musiqq]] | "[[Angel in Disguise (Musiqq song)|Angel in Disguise]]" | engleski | 17. | 25 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Danska}} | [[A Friend in London]] | "[[New Tomorrow]]" | engleski | 2. | 135 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 19. | {{Esc|Irska}} | [[Jedward]] | "[[Lipstick (Jedward song)|Lipstick]]" | engleski | 8. | 68 |} === Finale === Finale je održano 14. maja 2011. u 21:00 (CEST). Direktni finalisti bili su članovi "Velike petorke". Takmičilo se 25 zemalja, a pobjedu je, zahvaljujući glasovima publike, odnio Azerbejdžan sa 221 bodom.<ref name="FinalResults11">{{Cite web|title=Eurovision 2011 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Finska}} | [[Paradise Oskar]] | "[[Da Da Dam]]" | engleski | 21. | 57 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Dino Merlin]] | "[[Love in Rewind]]" | engleski, bosanski | 6. | 125 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Danska}} | [[A Friend in London]] | "[[New Tomorrow]]" | engleski | 5. | 134 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Litvanija}} | [[Evelina Sašenko]] | "{{lang|fr|[[C'est ma vie]]}}" | engleski, francuski | 19. | 63 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Mađarska}} | [[Kati Wolf]] | "[[What About My Dreams?]]" | engleski, mađarski | 22. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Irska}} | [[Jedward]] | "[[Lipstick (Jedward song)|Lipstick]]" | engleski | 8. | 119 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Švedska}} | [[Eric Saade]] | "[[Popular (Eric Saade song)|Popular]]" | engleski | 3. | 185 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Estonija}} | [[Getter Jaani]] | "[[Rockefeller Street]]" | engleski | 24. | 44 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Grčka}} | [[Loukas Yorkas]] feat. [[Stereo Mike]] | "[[Watch My Dance]]" | engleski, grčki | 7. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Rusija}} | [[Alexey Vorobyov]] | "[[Get You]]" | engleski, ruski | 16. | 77 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Francuska}} | [[Amaury Vassili]] | "{{lang|co|[[Sognu]]}}" | [[korzički jezik|korzički]] | 15. | 82 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Italija}} | [[Raphael Gualazzi]] | "[[Follia d'amore|Madness of Love]]" | [[Italijanski jezik|italijanski]], engleski | 2. | 189 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Švicarska}} | [[Anna Rossinelli]] | "[[In Love for a While]]" | engleski | 25. | 19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Blue (English band)|Blue]] | "[[I Can (Blue song)|I Can]]" | engleski | 11. | 100 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Moldavija}} | [[Zdob și Zdub]] | "[[So Lucky (Zdob și Zdub song)|So Lucky]]" | engleski | 12. | 97 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Njemačka}} | [[Lena Meyer-Landrut|Lena]] | "[[Taken by a Stranger]]" | engleski | 10. | 107 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Rumunija}} | [[Hotel FM]] | "[[Change (Hotel FM song)|Change]]" | engleski | 17. | 77 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Austrija}} | [[Nadine Beiler]] | "[[The Secret Is Love]]" | engleski | 18. | 64 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 19. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Ell i Nikki]] | "[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]" | engleski | 1. | 221 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Slovenija}} | [[Maja Keuc]] | "[[No One (Maja Keuc song)|No One]]" | engleski | 13. | 96 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Island}} | [[Sjonni's Friends]] | "[[Coming Home (Sjonni's Friends song)|Coming Home]]" | engleski | 20. | 61 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Španija}} | [[Lucía Pérez]] | "{{lang|es|[[Que me quiten lo bailao]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 23. | 50 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Mika Newton]] | "[[Angel (Mika Newton song)|Angel]]" | engleski | 4. | 159 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Srbija}} | [[Nina (Serbian singer)|Nina]] | "{{lang|sr-Latn|[[Čaroban]]}}" | srpski | 14. | 85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Gruzija}} | [[Eldrine]] | "[[One More Day (Eldrine song)|One More Day]]" | engleski | 9. | 110 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2011}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2011 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2011.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2011.]] [[Kategorija:2011. u Njemačkoj]] [[Kategorija:2011. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Njemačkoj]] [[Kategorija:Eurosong 2011.|*]] 9pzvoaq68w7ttun7kqkt733vkweqsqx Eurosong 2010. 0 534911 3892244 3848925 2026-06-01T09:28:30Z Panasko 146730 3892244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2010. | slika = EuroNoruegaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 25. maj 2010. | drugo_polufinale = 27. maj 2010. | drugi_pokušaj = | finale = 29. maj 2010. | mjesto_održavanja = [[Telenor Arena]]<br />Bærum, Oslo, [[Norveška]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Erik Solbakken]] * [[Haddy Njie]] * [[Nadia Hasnaoui]]}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Ole Jørgen Grønlund * Kim Strømstad}} | izvršni_nadzornik = [[Svante Stockselius]] | izvršni_producent = [[Jon Ola Sand]] | emiter = [[NRK]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Share the Moment'' | broj_učesnika = 39 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Gruzija}} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Andora}} * {{Esc|Crna Gora}} * {{Esc|Češka}} * {{Esc|Mađarska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2010. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi su kombinacija glasova žirija i publike u omjeru 50:50. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Njemačka}}<br />"[[Satellite (Lena Meyer-Landrut song)|Satellite]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2009.|2009]] | ovo_takmičenje = 2010 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2011.|2011]] }} '''Eurosong 2010.''' bio je 55. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u širem području [[Oslo|Osla]] ([[Norveška]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s norveškim emiterom [[NRK]]. Polufinalne večeri održane su 25. i 27. maja, dok je finalna večer održana 29. maja 2010. Voditelji sve tri večeri bili su [[Erik Solbakken]], [[Haddy Njie]] i [[Nadia Hasnaoui]].<ref name="Hosts2010">{{Cite web|title=Details of Eurovision Song Contest 2010|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2010|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Telenor Arena Eurovision 2010.JPG|left|thumb|250x250px|Telenor Arena, glavno mjesto održavanja takmičenja 2010.]] Takmičenje 2010. održano je u Norveškoj nakon pobjede te zemlje na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] s pjesmom "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" u izvedbi [[Alexander Rybak|Alexandra Rybaka]]. Kao mjesto održavanja izabrana je [[Telenor Arena]] u općini Bærum, u širem području Osla. Odluka o izboru dvorane donesena je 3. jula 2009, dok je [[Oslo Spektrum]], koji je bio domaćin takmičenja 1996, otpao zbog manjeg kapaciteta. == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 25. maja 2010. u 21:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Pravo glasa također su imali [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]]. Istaknute su zemlje koje su se plasirale u finale.<ref name="SF1_2010">{{Cite web|title=Eurovision 2010 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2010/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[SunStroke Project]] i [[Olia Tira]] | "[[Run Away (SunStroke Project and Olia Tira song)|Run Away]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 10. | 52 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Rusija}} | [[Peter Nalitch]] | "[[Lost and Forgotten]]" | engleski | 7. | 74 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Estonija}} | [[Malcolm Lincoln]] | "[[Siren (Malcolm Lincoln song)|Siren]]" | engleski | 14. | 39 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Slovačka}} | [[Kristína (singer)|Kristína]] | "{{lang|sk|[[Horehronie (song)|Horehronie]]}}" | [[slovački jezik|slovački]] | 16. | 24 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Finska}} | [[Kuunkuiskaajat]] | "{{lang|fi|[[Työlki ellää]]}}" | [[finski jezik|finski]] | 11. | 49 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Latvija}} | [[Aisha (Latvian singer)|Aisha]] | "[[What For? (Aisha song)|What For?]]" | engleski | 17. | 11 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Milan Stanković]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ovo je Balkan]]}}" | [[Srpski jezik|srpski]] | 5. | 79 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Vukašin Brajić]] | "[[Thunder and Lightning (Vukašin Brajić song)|Thunder and Lightning]]" | engleski | 8. | 59 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Poljska}} | [[Marcin Mroziński]] | "{{lang|pl|[[Legenda]]}}" | engleski, [[poljski jezik|poljski]] | 13. | 44 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Belgija}} | [[Tom Dice]] | "[[Me and My Guitar (Tom Dice song)|Me and My Guitar]]" | engleski | 1. | 167 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Malta}} | [[Thea Garrett]] | "[[My Dream (Thea Garrett song)|My Dream]]" | engleski | 12. | 45 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Albanija}} | [[Juliana Pasha]] | "[[It's All About You (Juliana Pasha song)|It's All About You]]" | engleski | 6. | 76 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Grčka}} | [[Giorgos Alkaios]] i Friends | "{{lang|el-Latn|[[Opa (song)|Opa]]}}" | [[grčki jezik|grčki]] | 2. | 133 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Portugal}} | [[Filipa Azevedo]] | "{{lang|pt|[[Há dias assim]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 4. | 89 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Makedonija}} | [[Gjoko Taneski]] | "{{lang|mk-Latn|[[Jas ja imam silata]]}}" | [[makedonski jezik|makedonski]] | 15. | 37 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Bjelorusija|1995}} | [[3+2 (band)|3+2]] feat. [[Robert Wells (composer)|Robert Wells]] | "[[Butterflies (3+2 song)|Butterflies]]" | engleski | 9. | 59 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Island}} | [[Hera Björk]] | "{{lang|fr|[[Je ne sais quoi (song)|Je ne sais quoi]]}}" | engleski | 3. | 123 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 27. maja 2010. u 21:00 (CEST). Pravo glasa također su imali [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se plasirale u finale.<ref name="SF2_2010">{{Cite web|title=Eurovision 2010 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2010/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Litvanija}} | [[InCulto]] | "[[Eastern European Funk]]" | engleski | 12. | 44 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Armenija}} | [[Eva Rivas]] | "[[Apricot Stone]]" | engleski | 6. | 83 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Izrael}} | [[Harel Skaat]] | "{{lang|he-Latn|[[Milim]]}}" | [[hebrejski jezik|hebrejski]] | 8. | 71 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Danska}} | [[Chanée]] i [[N'evergreen]] | "[[In a Moment like This]]" | engleski | 5. | 101 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Švicarska}} | [[Michael von der Heide]] | "{{lang|fr|[[Il pleut de l'or]]}}" | [[Francuski jezik|francuski]] | 17. | 2 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Švedska}} | [[Anna Bergendahl]] | "[[This Is My Life (Anna Bergendahl song)|This Is My Life]]" | engleski | 11. | 62 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Safura Alizadeh|Safura]] | "[[Drip Drop (Safura song)|Drip Drop]]" | engleski | 2. | 113 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyosha (singer)|Alyosha]] | "[[Sweet People]]" | engleski | 7. | 77 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Sieneke]] | "{{lang|nl|[[Ik ben verliefd (Sha-la-lie)]]}}" | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | 14. | 29 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Rumunija}} | [[Paula Seling]] i [[Ovidiu Cernăuțeanu|Ovi]] | "[[Playing with Fire (Paula Seling and Ovi song)|Playing with Fire]]" | engleski | 4. | 104 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Slovenija}} | [[Ansambel Roka Žlindre]] i [[Kalamari (band)|Kalamari]] | "{{lang|sl|[[Narodnozabavni rock]]}}" | [[slovenski jezik|slovenski]] | 16. | 6 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Irska}} | [[Niamh Kavanagh]] | "[[It's for You]]" | engleski | 9. | 67 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Bugarska}} | [[Miro (singer)|Miro]] | "{{lang|bg-Latn|[[Angel si ti]]}}" | [[bugarski jezik|bugarski]], engleski | 15. | 19 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Kipar}} | [[Jon Lilygreen]] i [[The Islanders (Cypriot band)|The Islanders]] | "[[Life Looks Better in Spring]]" | engleski | 10. | 67 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Feminnem]] | "{{lang|hr|[[Lako je sve]]}}" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 13. | 33 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Gruzija}} | [[Sofia Nizharadze]] | "[[Shine (Sofia Nizharadze song)|Shine]]" | engleski | 3. | 106 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Turska}} | [[Manga (band)|Manga]] | "[[We Could Be the Same]]" | engleski | 1. | 118 |} === Finale === Finale je održano 29. maja 2010. u 21:00 (CEST). Direktni finalisti bili su članovi "Velike četvorke" i Norveška, kao zemlja domaćin. Takmičilo se 25 zemalja. Pobjedu je ostvarila Njemačka s 246 bodova, osvojivši prvo mjesto i prema glasovima žirija i prema televotingu.<ref name="Hosts2010" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Safura Alizadeh|Safura]] | "[[Drip Drop (Safura song)|Drip Drop]]" | engleski | 5. | 145 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Španija}} | [[Daniel Diges]] | "{{lang|es|[[Algo pequeñito]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 15. | 68 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Norveška}} | [[Didrik Solli-Tangen]] | "[[My Heart Is Yours]]" | engleski | 20. | 35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[SunStroke Project]] i [[Olia Tira]] | "[[Run Away (SunStroke Project and Olia Tira song)|Run Away]]" | engleski | 22. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Kipar}} | [[Jon Lilygreen]] i [[The Islanders (Cypriot band)|The Islanders]] | "[[Life Looks Better in Spring]]" | engleski | 21. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Vukašin Brajić]] | "[[Thunder and Lightning (Vukašin Brajić song)|Thunder and Lightning]]" | engleski | 17. | 51 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Belgija}} | [[Tom Dice]] | "[[Me and My Guitar (Tom Dice song)|Me and My Guitar]]" | engleski | 6. | 143 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Milan Stanković]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ovo je Balkan]]}}" | srpski | 13. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Bjelorusija|1995}} | [[3+2 (band)|3+2]] feat. [[Robert Wells (composer)|Robert Wells]] | "[[Butterflies (3+2 song)|Butterflies]]" | engleski | 24. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Irska}} | [[Niamh Kavanagh]] | "[[It's for You]]" | engleski | 23. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Grčka}} | [[Giorgos Alkaios]] i Friends | "{{lang|el-Latn|[[Opa (song)|Opa]]}}" | grčki | 8. | 140 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Josh Dubovie]] | "[[That Sounds Good to Me]]" | engleski | 25. | 10 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Gruzija}} | [[Sofia Nizharadze]] | "[[Shine (Sofia Nizharadze song)|Shine]]" | engleski | 9. | 136 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Turska}} | [[Manga (band)|Manga]] | "[[We Could Be the Same]]" | engleski | 2. | 170 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Albanija}} | [[Juliana Pasha]] | "[[It's All About You (Juliana Pasha song)|It's All About You]]" | engleski | 16. | 62 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Island}} | [[Hera Björk]] | "{{lang|fr|[[Je ne sais quoi (song)|Je ne sais quoi]]}}" | engleski | 19. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyosha (singer)|Alyosha]] | "[[Sweet People]]" | engleski | 10. | 108 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Francuska}} | [[Jessy Matador]] | "{{lang|fr|[[Allez Ola Olé]]}}" | francuski | 12. | 82 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Rumunija}} | [[Paula Seling]] i [[Ovidiu Cernăuțeanu|Ovi]] | "[[Playing with Fire (Paula Seling and Ovi song)|Playing with Fire]]" | engleski | 3. | 162 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Rusija}} | [[Peter Nalitch]] | "[[Lost and Forgotten]]" | engleski | 11. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Armenija}} | [[Eva Rivas]] | "[[Apricot Stone]]" | engleski | 7. | 141 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 22. | {{Esc|Njemačka}} | [[Lena Meyer-Landrut|Lena]] | "[[Satellite (Lena Meyer-Landrut song)|Satellite]]" | engleski | 1. | 246 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Portugal}} | [[Filipa Azevedo]] | "{{lang|pt|[[Há dias assim]]}}" | portugalski | 18. | 43 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Izrael}} | [[Harel Skaat]] | "{{lang|he-Latn|[[Milim]]}}" | hebrejski | 14. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Danska}} | [[Chanée]] i [[N'evergreen]] | "[[In a Moment like This]]" | engleski | 4. | 149 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2010}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2010 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2010.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2010.]] [[Kategorija:2010. u Norveškoj]] [[Kategorija:2010. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Norveškoj]] [[Kategorija:Eurosong 2010.|*]] sw9y7ionzoy7fiidxeqjov57o44x2kl Eurosong 2009. 0 534915 3892243 3848931 2026-06-01T09:27:12Z Panasko 146730 3892243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2009. | slika = EuroRusiaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 12. maj 2009. | drugo_polufinale = 14. maj 2009. | drugi_pokušaj = | finale = 16. maj 2009. | mjesto_održavanja = [[Olimpijski stadion (Moskva)|Olimpijski stadion]]<br />[[Moskva]], [[Rusija]] | voditelji = {{Plainlist| * Natalija Vodjanova (polufinala) * Andrej Malahov (polufinala) * Ivan Urgant (finale) * Alsu (finale) }} | dirigent = | režiser = Andrej Boltenko | izvršni_nadzornik = [[Svante Stockselius]] | izvršni_producent = Jurij Aksjuta | emiter = Pervij kanal (C1R) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 42 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Slovačka}} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Gruzija}} * {{Esc|San Marino}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2009. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi u finalu su kombinacija glasova žirija i publike u omjeru 50:50, dok o kvalifikantima u polufinalu odlučuje publika uz jednog spašenog od strane žirija. | bez_poena = {{Esc|Češka}} | pobjednička_pjesma = {{Esc|Norveška}}<br />"[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2008.|2008]] | ovo_takmičenje = 2009 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2010.|2010]] }} '''Eurosong 2009.''' bio je 54. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Moskva|Moskvi]] ([[Rusija]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s ruskim emiterom C1R. Polufinalne večeri održane su 12. i 14. maja, dok je finalna večer održana 16. maja 2009. Polufinala su vodili [[Natalija Vodjanova]] i [[Andrej Malahov]], a finale Ivan Urgant i ruska pjevačica (te ranija učesnica) Alsu.<ref name="Details2009">{{Cite web|title=Details of Eurovision Song Contest 2009|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2009|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Na takmičenju su učestvovale 42 zemlje. [[Slovačka na Eurosongu|Slovačka]] se vratila na takmičenje po prvi put od 1998, dok [[San Marino na Eurosongu|San Marino]] nije učestvovao zbog finansijskih razloga. [[Gruzija na Eurosongu|Gruzija]] je odustala nakon što je EBU odbio njihovu pjesmu pod sumnjom da krši pravila takmičenja vezana za političke poruke.<ref name="GeorgiaWithdrawal">{{Cite web|title=Georgian Selection 2009|url=https://eurovisionworld.com/national/georgia/2009|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] s pjesmom "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" u izvedbi i autorstvu [[Alexander Rybak|Alexandera Rybaka]]. Osvojivši 387 bodova (pobijedivši i kod publike i kod žirija), Rybak je postavio tadašnji rekord po najvećem broju osvojenih bodova u historiji takmičenja. Prvo peto kompletirali su redom [[Island na Eurosongu|Island]], [[Azerbejdžan na Eurosongu|Azerbejdžan]], [[Turska na Eurosongu|Turska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Nakon kritika na račun sistema glasanja iz [[Eurosong 2007.|2007]]. i [[Eurosong 2008.|2008]], EBU je za finale ponovo uveo miješani sistem glasanja u omjeru 50% glasovi publike, 50% glasovi nacionalnog žirija.<ref name="Details2009" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Olimpijski 2010.jpg|left|thumb|250x250px|Olimpijski stadion u Moskvi, glavno mjesto održavanja takmičenja 2009.]] Takmičenje 2009. održano je u Rusiji nakon pobjede te zemlje [[Eurosong 2008.|2008.]] s pjesmom "[[Believe (Dima Bilan song)|Believe]]" u izvedbi [[Dima Bilan|Dime Bilana]]. Kao mjesto održavanja izabran je [[Olimpijski stadion (Moskva)|Olimpijski stadion]] (''Olimpijskij'') u Moskvi. Ovaj veliki zatvoreni kompleks predložen je od strane C1R i službeno potvrđen od strane EBU-a u septembru 2008, obzirom na kapacitet koji je mogao primiti desetine hiljada gledatelja. == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 12. maja 2009. u 23:00 (MSK) / 21:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Pravo glasa također su imali [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Zemlje s devet najvećih bodova od televotinga išle su direktno u finale (žuto), dok je desetu zemlju birao tzv. "back-up" žiri (plavo).<ref name="SF1_2009">{{Cite web|title=Eurovision 2009 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2009/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Andrea Demirović]] | "[[Just Get Out of My Life]]" | 11. | 44 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Češka}} | [[Gipsy.cz]] | "{{lang|rom|[[Aven Romale]]}}" | 18. | 0 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Belgija}} | [[Patrick Ouchène|Copycat]] | "[[Copycat (Patrick Ouchène song)|Copycat]]" | 17. | 1 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Bjelorusija|1995}} | [[Petr Elfimov]] | "[[Eyes That Never Lie]]" | 13. | 25 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Švedska}} | [[Malena Ernman]] | "{{lang|fr|[[La Voix (song)|La Voix]]}}" | 4. | 105 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Armenija}} | [[Inga and Anush Arshakyan|Inga i Anush]] | "[[Jan Jan]]" | 5. | 99 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Andora}} | [[Susanne Georgi]] | "{{lang|ca|[[La teva decisió (Get a Life)]]}}" | 15. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Švicarska}} | [[Lovebugs (band)|Lovebugs]] | "[[The Highest Heights]]" | 14. | 15 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Turska}} | [[Hadise]] | "[[Düm Tek Tek]]" | 2. | 172 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Noa (singer)|Noa]] i [[Mira Awad]] | "[[There Must Be Another Way]]" | 7. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Bugarska}} | [[Krassimir Avramov]] | "[[Illusion (Krassimir Avramov song)|Illusion]]" | 16. | 7 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Island}} | [[Yohanna]] | "[[Is It True? (Yohanna song)|Is It True?]]" | 1. | 174 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Makedonija}} | [[Next Time]] | "{{lang|mk-Latn|[[Nešto što kje ostane]]}}" | 10. | 45 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Rumunija}} | [[Elena Gheorghe|Elena]] | "[[The Balkan Girls]]" | 9. | 67 |- style="font-weight:bold; background:paleturquoise;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:paleturquoise;" | 15. | {{Esc|Finska}} | [[Waldo's People]] | "[[Lose Control (Waldo's People song)|Lose Control]]" | 12. | 42 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Portugal}} | [[Flor-de-Lis]] | "{{lang|pt|[[Todas as ruas do amor]]}}" | 8. | 70 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Malta}} | [[Chiara Siracusa|Chiara]] | "[[What If We]]" | 6. | 86 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Regina (Bosnia and Herzegovina band)|Regina]] | "{{lang|bs|[[Bistra voda]]}}" | 3. | 125 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 14. maja 2009. u 23:00 (MSK) / 21:00 (CEST). Pravo glasa također su imali [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], domaćin [[Rusija na Eurosongu|Rusija]] te [[Španija na Eurosongu|Španija]] (koja je zbog naknadnog prijenosa koristila isključivo glasove žirija). Zemlje s devet najvećih bodova od televotinga išle su direktno u finale (žuto), dok je desetu zemlju birao tzv. "back-up" žiri (plavo).<ref name="Details2009" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:paleturquoise;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:paleturquoise;" | 1. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Igor Cukrov]] feat. [[Andrea Šušnjara|Andrea]] | "{{lang|hr|[[Lijepa Tena]]}}" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Irska}} | [[Sinéad Mulvey]] i [[Black Daisy]] | "[[Et Cetera (song)|Et Cetera]]" | 11. | 52 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Latvija}} | [[Intars Busulis]] | "{{lang|ru-Latn|[[Probka]]}}" | 19. | 7 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Marko Kon]] i [[Milan Nikolić (musician)|Milaan]] | "{{lang|sr-Latn|[[Cipela]]}}" | 10. | 60 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Poljska}} | [[Lidia Kopania]] | "[[I Don't Wanna Leave]]" | 12. | 43 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Norveška}} | [[Alexander Rybak]] | "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" | 1. | 201 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Kipar}} | [[Christina Metaxa]] | "[[Firefly (Christina Metaxa song)|Firefly]]" | 14. | 32 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Slovačka}} | [[Kamil Mikulčík]] i [[Nela Pocisková]] | "{{lang|sk|[[Leť tmou]]}}" | 18. | 8 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Danska}} | [[Niels Brinck|Brinck]] | "[[Believe Again]]" | 8. | 69 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Slovenija}} | [[Quartissimo]] feat. [[Martina Majerle|Martina]] | "[[Love Symphony]]" | 16. | 14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Mađarska}} | [[Zoli Ádok]] | "[[Dance with Me (Zoli Ádok song)|Dance with Me]]" | 15. | 16 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Aysel Teymurzadeh|Aysel]] i [[Arash (singer)|Arash]] | "[[Always (Aysel and Arash song)|Always]]" | 2. | 180 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Grčka}} | [[Sakis Rouvas]] | "[[This Is Our Night]]" | 4. | 110 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Litvanija}} | [[Sasha Song]] | "[[Love (Sasha Son song)|Love]]" | 9. | 66 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[Nelly Ciobanu]] | "{{lang|ro|[[Hora din Moldova]]}}" | 5. | 106 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Albanija}} | [[Kejsi Tola]] | "[[Carry Me in Your Dreams]]" | 7. | 73 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Svetlana Loboda]] | "[[Be My Valentine! (Anti-Crisis Girl)]]" | 6. | 80 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Estonija}} | [[Urban Symphony]] | "{{lang|et|[[Rändajad]]}}" | 3. | 115 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Nizozemska}} | [[The Toppers|De Toppers]] | "[[Shine (De Toppers song)|Shine]]" | 17. | 11 |} === Finale === Finale je održano 16. maja 2009. u 23:00 (MSK) / 21:00 (CEST). Direktni finalisti bili su članovi "Velike četvorke" i Rusija, kao zemlja domaćin. Takmičilo se 25 zemalja, a Norveška je uvjerljivo pobijedila s 387 bodova, dobivši ukupno šesnaest "dvanaestica".<ref name="Details2009" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Litvanija}} | [[Sasha Song]] | "[[Love (Sasha Son song)|Love]]" | 23. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Izrael}} | [[Noa (singer)|Noa]] i [[Mira Awad]] | "[[There Must Be Another Way]]" | 16. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Francuska}} | [[Patricia Kaas]] | "{{lang|fr|[[Et s'il fallait le faire]]}}" | 8. | 107 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Švedska}} | [[Malena Ernman]] | "{{lang|fr|[[La Voix (song)|La Voix]]}}" | 21. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Igor Cukrov]] feat. [[Andrea Šušnjara|Andrea]] | "{{lang|hr|[[Lijepa Tena]]}}" | 18. | 45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Portugal}} | [[Flor-de-Lis]] | "{{lang|pt|[[Todas as ruas do amor]]}}" | 15. | 57 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Island}} | [[Yohanna]] | "[[Is It True? (Yohanna song)|Is It True?]]" | 2. | 218 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Grčka}} | [[Sakis Rouvas]] | "[[This Is Our Night]]" | 7. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Armenija}} | [[Inga and Anush Arshakyan|Inga i Anush]] | "[[Jan Jan]]" | 10. | 92 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Rusija}} | [[Anastasia Prikhodko]] | "{{lang|uk-Latn|[[Mamo]]}}" | 11. | 91 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Aysel Teymurzadeh|Aysel]] i [[Arash (singer)|Arash]] | "[[Always (Aysel and Arash song)|Always]]" | 3. | 207 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Regina (Bosnia and Herzegovina band)|Regina]] | "{{lang|bs|[[Bistra voda]]}}" | 9. | 106 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[Nelly Ciobanu]] | "{{lang|ro|[[Hora din Moldova]]}}" | 14. | 69 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Malta}} | [[Chiara Siracusa|Chiara]] | "[[What If We]]" | 22. | 31 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Estonija}} | [[Urban Symphony]] | "{{lang|et|[[Rändajad]]}}" | 6. | 129 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Danska}} | [[Niels Brinck|Brinck]] | "[[Believe Again]]" | 13. | 74 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Njemačka}} | [[Alex Christensen|Alex Swings Oscar Sings!]] | "[[Miss Kiss Kiss Bang]]" | 20. | 35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Turska}} | [[Hadise]] | "[[Düm Tek Tek]]" | 4. | 177 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Albanija}} | [[Kejsi Tola]] | "[[Carry Me in Your Dreams]]" | 17. | 48 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 20. | {{Esc|Norveška}} | [[Alexander Rybak]] | "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" | 1. | 387 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Svetlana Loboda]] | "[[Be My Valentine! (Anti-Crisis Girl)]]" | 12. | 76 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Rumunija}} | [[Elena Gheorghe|Elena]] | "[[The Balkan Girls]]" | 19. | 40 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Jade Ewen]] | "[[It's My Time (Jade Ewen song)|It's My Time]]" | 5. | 173 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Finska}} | [[Waldo's People]] | "[[Lose Control (Waldo's People song)|Lose Control]]" | 25. | 22 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Španija}} | [[Soraya Arnelas|Soraya]] | "{{lang|es|[[La noche es para mí]]}}" | 24. | 23 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2009}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2009 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2009.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2009.]] [[Kategorija:2009. u Rusiji]] [[Kategorija:2009. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Rusiji]] [[Kategorija:Eurosong 2009.|*]] 5r8opnxheyj22v5a67tk270buc1w6wh Šablon:Hidrografija Slovačke 10 534927 3892217 3849037 2026-06-01T08:04:18Z KWiki 9400 3892217 wikitext text/x-wiki {{navkutija | ime = Hidrografija Slovačke | naslov = Hidrografija [[Slovačka|Slovačke]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Spisak rijeka u Slovačkoj|Rijeke]] | podaci1 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = [[Crno more|Crnomorski sliv]] | podaci1 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = Sliv [[Dunav]]a | podaci1 = * '''[[Dunav]]''' <!---------------------------------> * '''[[Hron (rijeka)|Hron]]''' ** [[Bystrianka]] ** [[Čierny Hron]] ** [[Hučava (Zolná)|Hučava]] ** [[Neresnica (rijeka)|Neresnica]] ** [[Paríž]] ** [[Perec (rijeka)|Perec]] ** [[Podlužianka]] ** [[Rohozná (Hron)|Rohozná]] ** [[Sikenica (rijeka)|Sikenica]] ** [[Slatina (Hron)|Slatina]] ** [[Zolná (Slatina)|Zolná]] <!---------------------------------> * '''[[Ipeľ]]''' ** [[Krtíš]] ** [[Stará rieka (Tisovník)|Stará rieka]] ** [[Suchá (Ipeľ)|Suchá]] ** [[Štiavnica (Ipeľ)|Štiavnica]] ** [[Tisovník]] <!---------------------------------> * '''[[Morava (Češka)|Morava]]''' ** [[Chvojnica (Morava)|Chvojnica]] ** [[Malina (rijeka)|Malina]] ** [[Myjava (rijeka)|Myjava]] ** [[Rudava]] ** [[Teplica (Myjava)]] <!---------------------------------> * '''[[Váh]]''' ** [[Bebrava]] ** [[Belá (Váh)|Belá]] ** [[Biela voda (Váh)]] ** [[Bystrica (Kysuca)|Bystrica]] ** [[Čierna voda (Mali Dunav)]] ** [[Dlhý kanál]] ** [[Dolná Blava]] ** [[Dudváh]] ** [[Gidra]] ** [[Handlovka]] ** [[Jelešňa]] ** [[Krupinica]] ** [[Kysuca]] ** [[Litava (Krupinica)|Litava]] ** [[Malá Nitra]] ** '''[[Mali Dunav]]''' ** '''[[Nitra (rijeka)|Nitra]]''' ** [[Nitrica (rijeka)|Nitrica]] ** '''[[Orava (rijeka)|Orava]]''' ** [[Oravica]] ** [[Parná]] ** [[Polhoranka]] ** [[Radiša (rijeka)|Radiša]] ** [[Radošinka]] ** [[Rajčanka]] ** [[Revúca (Váh)|Revúca]] ** [[Teplica (Turiec)]] ** [[Trnávka (Dudváh)|Trnávka]] ** [[Turiec (Váh)|Turiec]] ** [[Varínka]] ** [[Vlára]] ** [[Žitava (rijeka)|Žitava]] | grupa2 = Sliv [[Tisa (rijeka)|Tise]] | podaci2 = * '''[[Tisa (rijeka)|Tisa]]''' * '''[[Bodrog]]''' ** [[Cirocha]] ** [[Čierna voda (Už)]] ** [[Duša (rijeka)|Duša]] ** [[Chlmec (Trnávka)|Chlmec]] ** '''[[Laborec]]''' ** [[Ladomirka]] ** '''[[Latorica]]''' ** [[Muráň (rijeka)|Muráň]] ** [[Okna (rijeka)|Okna]] ** [[Oľka (rijeka)|Oľka]] ** '''[[Ondava]]''' ** [[Roňava]] ** [[Topľa]] ** [[Trnávka (Ondava)|Trnávka]] ** [[Ublianka]] ** [[Udava (rijeka)|Udava]] ** [[Ulička (Už)|Ulička]] ** '''[[Už (Laborec)|Už]]''' ** [[Výrava (Laborec)|Výrava]] * '''[[Sajó|Slaná]]''' ** [[Blh (rijeka)|Blh]] ** [[Bodva]] ** [[Gortva (rijeka)|Gortva]] ** [[Ida (rijeka)|Ida]] ** [[Hnilec (rijeka)|Hnilec]] ** '''[[Hornád]]''' ** [[Klenovská Rimava]] ** [[Oľšava (Hornád)|Oľšava]] ** [[Rimava]] ** [[Rimavica]] ** [[Sekčov (rijeka)|Sekčov]] ** [[Svinka]] ** [[Štítnik (rijeka)|Štítnik]] ** [[Torysa (rijeka)|Torysa]] ** [[Turiec (Sajó)|Turiec]] ** [[Turňa (rijeka)|Turňa]] }} | grupa2 = [[Baltičko more|Baltički sliv]] | podaci2 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = Sliv [[Visla|Visle]] | podaci1 = * '''[[Dunajec]]''' ** [[Biela (Poprad)|Biela]] ** [[Biela voda (Dunajec)]] ** [[Jakubianka]] ** [[Kežmarská Biela voda]] ** [[Mlynica (rijeka)|Mlynica]] ** [[Poprad (rijeka)|Poprad]] }} }} | grupa2 = [[Spisak jezera u Slovačkoj|Jezera]] | podaci2 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = [[Cirkno jezero|Cirkna jezera]]<br/>u [[Tatre|Tatrama]] | podaci1 = * [[Veľké Hincovo pleso]] * [[Štrbské pleso]] * [[Popradské pleso]] | grupa2 = Ostala | podaci2 = * [[Izra (jezero)|Izra]] * [[Morské oko (jezero)|Morské oko]] | grupa3 = [[Vještačko jezero|Vještačka]] | podaci3 = {{Navkutija podgrupa | grupa1 = Sliv [[Váh]]a | podaci1 = * [[Bešeňová (jezero)|Bešeňová]] * [[Čierny Váh (jezero)|Čierny Váh]] * [[Hričov (jezero)|Hričov]] * [[Kráľová (jezero)|Kráľová]] * [[Krpeľany (jezero)|Krpeľany]] * '''[[Liptovská Mara]]''' * [[Nosice (jezero)|Nosice]] * [[Nová Bystrica (jezero)|Nová Bystrica]] * '''[[Orava (jezero)|Orava]]''' * [[Sĺňava]] * [[Žilina (jezero)|Žilina]] | grupa2 = Ostala | podaci2 = * '''[[Gabčíkovo (brana)|Gabčíkovo]]''' * '''[[Ružín (jezero)|Ružín]] * [[Starina (jezero)|Starina]] * '''[[Veľká Domaša]]''' * '''[[Zemplínska šírava]]''' }} }} | grupa4 = [[Riječno ostrvo|Riječna<br/>ostrva]] | podaci4 = * '''[[Veliko žitno ostrvo]]''' }}<noinclude> [[Kategorija:Hidrografija Slovačke|τ]] [[Kategorija:Šabloni za geografiju Slovačke|Hidrografija]] </noinclude> hujkg8oajjn4hr39hnwawrqof56y646 Eurosong 2003. 0 534930 3892198 3849382 2026-06-01T07:28:32Z Panasko 146730 3892198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2003. | slika = ESC 2003 Map.svg | veličina_slike = | slika_alt = Karta učesnika Eurosonga 2003 | opis_slike = Karta učesnika Eurosonga 2003 | polufinale = | finale = 24. maj 2003. | mjesto_održavanja = [[Skonto Hall]]<br />[[Riga]], [[Latvija]] | voditelji = [[Marie N]] i [[Renārs Kaupers]] | dirigent = | režiser = Sven Stojanović | izvršni_nadzornik = [[Sven Stojanović]] | izvršni_producent = Brigita Rozenbrika | emiter = [[Latvijas Televīzija|LTV]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Magical Rendez-vous'' | broj_učesnika = 26 | debitiranje = {{Esc|Ukrajina}} | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Island}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Nizozemska}} * {{Esc|Norveška}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|Portugal}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Danska}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Litvanija}} * {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} * {{Esc|Švicarska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje su bile ispod crte | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje poene 1–8, 10 i 12 svojim deset omiljenih pjesama. | bez_poena = {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | pobjednička_pjesma = {{Esc|Turska}}<br />"[[Everyway That I Can]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2002.|2002]] | ovo_takmičenje = 2003 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2004.|2004]] }} '''Eurosong 2003.''' bio je 48. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je 24. maja 2003. u [[Skonto Hall]]u u [[Riga|Rigi]], [[Latvija]], a vodili su ga [[Marie N]] i [[Renārs Kaupers]]. Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) zajedno s [[Latvijas Televīzija|LTV]], nakon što je Latvija pobijedila na [[Eurosong 2002.|Eurosongu 2002.]] s pjesmom ''I Wanna'' u izvođenju [[Marie N]].<ref name="Details2003">{{Cite web|title=Eurovision 2003 Results: Voting & Points - Eurovisionworld|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2003|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Na takmičenju je učestvovalo 26 zemalja, što je u tom trenutku bio rekord. Po prvi put se pojavila [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], dok su se vratile [[Island na Eurosongu|Island]], [[Irska na Eurosongu|Irska]], [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Norveška na Eurosongu|Norveška]], [[Poljska na Eurosongu|Poljska]] i [[Portugal na Eurosongu|Portugal]]. Zbog slabijih rezultata iz 2002. izostale su [[Danska na Eurosongu|Danska]], [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Litvanija na Eurosongu|Litvanija]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]].<ref name="Participants2003">{{Cite web|title=Eurovision 2003 Results: Voting & Points - Eurovisionworld|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2003|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Turska na Eurosongu|Turska]] s pjesmom "[[Everyway That I Can]]" u izvođenju [[Sertab Erener]]. Turska je osvojila 167 bodova, a odmah iza nje završila je [[Belgija na Eurosongu|Belgija]] s 165 bodova. Ovo je bila prva pobjeda Turske na takmičenju. [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]] završilo je bez ijednog boda.<ref name="Details2003" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Olimpiskā Skonto halle.jpg|left|thumb|250x250px|Karta učesnika Eurosonga 2003.]] Latvija je dobila pravo organizacije takmičenja nakon pobjede 2002. godine. Kao domaćin je izabrana [[Skonto Hall]] u Rigi, a ova dvorana je potvrđena kao konačno mjesto održavanja nakon razmatranja više prijedloga i lokacija. Takmičenje 2003. bilo je posljednje koje se održalo u jednom večernjem programu bez polufinala.<ref name="Venue2003">{{Cite web|title=Riga 2003|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003|publisher=European Broadcasting Union|access-date=2026-05-24|language=en|archive-date=2. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210102233702/https://eurovision.tv/event/riga-2003|url-status=bot: unknown}}</ref> == Rezultati == === Učesnici === Na Eurosongu 2003. učestvovalo je 26 zemalja. Takmičenje je obuhvatilo povratnike iz prethodnih godina i debitantsku Ukrajinu, dok je nekoliko zemalja ispalo zbog ranijih slabih plasmana. Ovo izdanje je ujedno bilo jedno od posljednjih s klasičnim sistemom kvalifikacije bez polufinala.<ref name="Participants2003" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Austrija}} | [[Alf Poier]] | "[[Weil der Mensch zählt]]" | 6. | 101 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Belgija}} | [[Urban Trad]] | "[[Sanomi]]" | 2. | 165 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Mija Martina]] | "[[Ne brini]]" | 17. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Claudia Beni]] | "[[Više nisam tvoja]]" | 4. | 67 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Kipar}} | [[Stelios Constantas]] | "[[Feeling Alive]]" | 20. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Estonija}} | [[Ruffus]] | "[[Eighties Coming Back]]" | 21. | 14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Francuska}} | [[Louisa Baïleche]] | "[[Monts et merveilles]]" | 18. | 19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Njemačka}} | [[Lou (singer)|Lou]] | "[[Let's Get Happy]]" | 11. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Grčka}} | [[Mando]] | "[[Never Let You Go]]" | 17. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Island}} | [[Birgitta Haukdal]] | "[[Open Your Heart]]" | 8. | 81 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Irska}} | [[Mickey Harte]] | "[[We've Got the World]]" | 10. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Izrael}} | [[Lior Narkis]] | "[[Words for Love]]" | 19. | 17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Latvija}} | [[F.L.Y.]] | "[[Hello from Mars]]" | 24. | 5 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Malta}} | [[Lynn Chircop]] | "[[To Dream Again]]" | 16. | 12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Esther Hart]] | "[[One More Night (Esther Hart song)|One More Night]]" | 13. | 45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Norveška}} | [[Jostein Hasselgård]] | "[[I'm Not Afraid to Move On]]" | 4. | 123 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Poljska}} | [[Ich Troje]] | "[[Keine Grenzen]]" | 7. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Portugal}} | [[Rita Guerra]] | "[[Deixa-me sonhar (Só mais uma vez)]]" | 22. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Rumunija}} | [[Nicola]] | "[[Don't Break My Heart]]" | 10. | 73 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Rusija}} | [[t.A.T.u.]] | "[[Ne ver', ne boisia]]" | 3. | 164 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Slovenija}} | [[Karmen Stavec]] | "[[Nanana]]" | 23. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Španija}} | [[Beth (singer)|Beth]] | "[[Dime]]" | 8. | 81 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Švedska}} | [[Fame (duo)|Fame]] | "[[Give Me Your Love]]" | 5. | 107 |- ! scope="row" style="text-align:center; background:gold; font-weight:bold;" | 24. | style="background:gold; font-weight:bold;" | {{Esc|Turska}} | style="background:gold; font-weight:bold;" | [[Sertab Erener]] | style="background:gold; font-weight:bold;" | "[[Everyway That I Can]]" | style="background:gold; font-weight:bold;" | 1. | style="background:gold; font-weight:bold;" | 167 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Oleksandr Ponomariov]] | "[[Hasta la vista]]" | 14. | 30 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Jemini]] | "[[Cry Baby (Jemini song)|Cry Baby]]" | 26. | 0 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2003}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2003 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2003.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2003.]] [[Kategorija:2003. u Latviji]] [[Kategorija:2003. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Latviji]] [[Kategorija:Eurosong 2003.|*]] hevfohumc948n7brjxqyzpuyh5xe3nk Eurosong 2002. 0 534940 3892196 3849381 2026-06-01T07:26:39Z Panasko 146730 3892196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2002. | slika = ESC 2002 Map.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Karta učesnika Eurosonga 2002 | polufinale = | finale = 25. maj 2002. | mjesto_održavanja = [[Saku Suurhall]]<br />[[Tallinn]], [[Estonija]] | voditelji = [[Annely Peebo]] i [[Marko Matvere]] | dirigent = | režiser = Marius Bratten | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = Juhan Paadam | emiter = [[Eesti Televisioon|ETV]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''A Modern Fairytale'' | broj_učesnika = 24 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Belgija}} * {{Esc|Kipar}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} * {{Esc|Rumunija}} * {{Esc|Švicarska}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Island}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Nizozemska}} * {{Esc|Norveška}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|Portugal}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje nisu učestvovale | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje poene 1–8, 10 i 12 svojim deset omiljenih pjesama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Latvija}}<br />"[[I Wanna (Marie N song)|I Wanna]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2001.|2001]] | ovo_takmičenje = 2002 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2003.|2003]] }} '''Eurosong 2002.''' bio je 47. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je 25. maja 2002. u [[Saku Suurhall]]u u [[Tallinn]]u, [[Estonija]], a vodili su ga [[Annely Peebo]] i [[Marko Matvere]]. Takmičenje su organizirali [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) i [[Eesti Televisioon|ETV]], nakon pobjede Estonije na [[Eurosong 2001.|Eurosongu 2001.]] s pjesmom "[[Everybody (Tanel Padar, Dave Benton and 2XL song)|Everybody]]".<ref name="Details2002">{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2002|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2002|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Na takmičenju su učestvovale 24 zemlje. Vratile su se [[Austrija na Eurosongu|Austrija]], [[Belgija na Eurosongu|Belgija]], [[Kipar na Eurosongu|Kipar]], [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]], [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]], dok [[Island na Eurosongu|Island]], [[Irska na Eurosongu|Irska]], [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] i [[Poljska na Eurosongu|Poljska]] nisu učestvovali zbog relegacije, a [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] je odustao od učešća. Latvija je prvobitno također bila izvan takmičenja, ali je naknadno ušla nakon portugalskog povlačenja.<ref name="Participants2002">{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2002|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2002|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref><ref name="Annex2002">{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2002 participants|url=https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|publisher=European Broadcasting Union|access-date=2026-05-24|language=en|archive-date=23. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230323050945/https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|url-status=bot: unknown}}</ref> Pobijedila je [[Latvija na Eurosongu|Latvija]] s pjesmom "[[I Wanna (Marie N song)|I Wanna]]" u izvođenju [[Marie N]]. Latvija je osvojila 176 bodova, dok je [[Malta na Eurosongu|Malta]] završila na drugom mjestu sa 164 boda. Ovo je bila prva pobjeda Latvije na takmičenju.<ref name="Details2002" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Eurovisiooni 2002 Raekoja platsil (13).jpg|left|thumb|250x250px|[[Saku Suurhall]] u Tallinnu, mjesto održavanja Eurosonga 2002.]] Estonija je stekla pravo organizacije nakon pobjede 2001. godine. Kao domaćin je izabrana [[Saku Suurhall]] u Tallinnu, najveća zatvorena arena u Estoniji, izgrađena 2001. i kapaciteta do oko 10.000 gledalaca. Uoči izbora lokacije postojale su sumnje oko finansiranja i organizacije, ali su one riješene uz podršku estonske vlade i dodatno finansiranje.<ref name="Venue2002">{{Cite web|title=Tallinn 2002 participants and venue overview|url=https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|publisher=European Broadcasting Union|access-date=2026-05-24|language=en|archive-date=23. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230323050945/https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|url-status=bot: unknown}}</ref> == Rezultati == === Učesnici === Na Eurosongu 2002. učestvovale su 24 zemlje. Takmičenje je uključivalo sedam povratnika, dok je nekoliko država izostalo zbog prethodnih slabih rezultata ili dobrovoljnog povlačenja.<ref name="Participants2002" /><ref name="Annex2002" /> {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Kipar}} | [[One (Cypriot band)|One]] | "[[Gimme (song)|Gimme]]" | 6. | 85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Jessica Garlick]] | "[[Come Back (Jessica Garlick song)|Come Back]]" | 3. | 111 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Austrija}} | [[Manuel Ortega (singer)|Manuel Ortega]] | "[[Say a Word]]" | 18. | 26 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Grčka}} | [[Michalis Rakintzis]] | "[[S.A.G.A.P.O.]]" | 17. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Španija}} | [[Rosa López|Rosa]] | "[[Europe's Living a Celebration]]" | 7. | 81 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Vesna Pisarović]] | "[[Everything I Want (Vesna Pisarović song)|Everything I Want]]" | 11. | 44 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Rusija}} | [[Prime Minister (band)|Prime Minister]] | "[[Northern Girl]]" | 10. | 55 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Estonija}} | [[Sahlene]] | "[[Runaway (Sahlene song)|Runaway]]" | 3. | 111 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} | [[Karolina Gočeva]] | "[[Od nas zavisi]]" | 19. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Sarit Hadad]] | "[[Light a Candle]]" | 12. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Švicarska}} | [[Francine Jordi]] | "[[Dans le jardin de mon âme]]" | 22. | 15 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Švedska}} | [[Afro-dite]] | "[[Never Let It Go (Afro-dite song)|Never Let It Go]]" | 8. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Finska}} | [[Laura Voutilainen]] | "[[Addicted to You (Laura Voutilainen song)|Addicted to You]]" | 20. | 24 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Danska}} | [[Malene Mortensen]] | "[[Tell Me Who You Are (Malene song)|Tell Me Who You Are]]" | 24. | 7 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Maja Tatić]] | "[[Na jastuku za dvoje]]" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Belgija}} | [[Sergio & The Ladies]] | "[[Sister (Sergio & The Ladies song)|Sister]]" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Francuska}} | [[Sandrine François]] | "[[Il faut du temps]]" | 5. | 104 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Njemačka}} | [[Corinna May]] | "[[I Can't Live Without Music]]" | 21. | 17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Turska}} | [[Buket Bengisu]] i Group Safir | "[[Leylaklar Soldu Kalbinde]]" | 16. | 29 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Malta}} | [[Ira Losco]] | "[[7th Wonder]]" | 2. | 164 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Rumunija}} | [[Monica Anghel]] i [[Marcel Pavel]] | "[[Tell Me Why (Monica Anghel and Marcel Pavel song)|Tell Me Why]]" | 9. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Slovenija}} | [[Sestre]] | "[[Samo ljubezen]]" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center; background:gold; font-weight:bold;" | 23. | style="background:gold; font-weight:bold;" | {{Esc|Latvija}} | style="background:gold; font-weight:bold;" | [[Marie N]] | style="background:gold; font-weight:bold;" | "[[I Wanna (Marie N song)|I Wanna]]" | style="background:gold; font-weight:bold;" | 1. | style="background:gold; font-weight:bold;" | 176 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Litvanija}} | [[Aivaras Stepukonis|Aivaras]] | "[[Happy You]]" | 23. | 12 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2002}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2002 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2002.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2002.]] [[Kategorija:2002. u Estoniji]] [[Kategorija:2002. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Estoniji]] [[Kategorija:Eurosong 2002.|*]] r2671xhpiwfuzd64te960ees3ad9h99 Eurosong 2001. 0 534941 3892195 3891278 2026-06-01T07:22:01Z Panasko 146730 3892195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2001. | slika = ESC 2001 Map.svg | veličina_slike = | slika_alt = Karta učesnika Eurosonga 2001 | opis_slike = Karta učesnika Eurosonga 2001 | polufinale = | finale = 12. maj 2001. | mjesto_održavanja = [[Parken Stadium]]<br />[[Kopenhagen]], [[Danska]] | voditelji = [[Natasja Crone Back]] i [[Søren Pilmark]] | dirigent = | režiser = Jan Frifelt | izvršni_nadzornik = [[Christine Marchal-Ortiz]] | izvršni_producent = Jørgen Ramskov | emiter = [[DR (broadcaster)|DR]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 23 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Bosna i Hercegovina}} * {{Esc|Grčka}} * {{Esc|Litvanija|1988}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|Portugal}} * {{Esc|Slovenija}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Belgija}} * {{Esc|Kipar|1960}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} * {{Esc|Rumunija}} * {{Esc|Švicarska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje nisu učestvovale | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje poene 1–8, 10 i 12 svojih deset omiljenih pjesama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Estonija|y=2001}}<br />"[[Everybody (Tanel Padar and Dave Benton song)|Everybody]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2000.|2000]] | ovo_takmičenje = 2001 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2002.|2002]] }} '''Eurosong 2001.''' bio je 46. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je 12. maja 2001. u [[Parken Stadium]]u u [[Kopenhagen]]u, [[Danska]], a vodili su ga [[Natasja Crone Back]] i [[Søren Pilmark]]. Takmičenje je organizovala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) zajedno s [[DR (broadcaster)|DR]], nakon pobjede Danske [[Eurosong 2000.|2000.]] s pjesmom „[[Fly on the Wings of Love]]” u izvođenju [[Olsen Brothers]].<ref name="ESC2001">{{Cite web|title=Eurovision 2001 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2001|publisher=Eurovisionworld|access-date=2026-05-24|language=en}}</ref> Na takmičenju je učestvovalo 23 zemlje. Vratile su se [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosna i Hercegovina]], [[Grčka na Eurosongu|Grčka]], [[Litvanija na Eurosongu|Litvanija]], [[Poljska na Eurosongu|Poljska]], [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] i [[Slovenija na Eurosongu|Slovenija]], dok su [[Austrija na Eurosongu|Austrija]], [[Belgija na Eurosongu|Belgija]], [[Kipar na Eurosongu|Kipar]], [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]], [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]] ispale iz takmičenja. [[Estonija na Eurosongu|Estonija]] je pobijedila s pjesmom „[[Everybody (Tanel Padar and Dave Benton song)|Everybody]]” u izvođenju [[Tanel Padar]]a, [[Dave Benton]]a i [[2XL]], a pjesmu su napisali [[Ivar Must]] i [[Maian-Anna Kärmas]].<ref name="ESC2001" /> Estonija je osvojila 198 bodova, dok je [[Danska na Eurosongu|Danska]] zauzela drugo mjesto sa 177 bodova. Ovo je bila prva pobjeda Estonije na takmičenju. [[Irska na Eurosongu|Irska]] je završila na 21. mjestu, što je tada bio njen najlošiji plasman do tog trenutka.<ref name="ESC2001" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Denmark copenhagen parken stadium.jpg|left|thumb|250x250px|[[Parken Stadium]] u Kopenhagenu, mjesto održavanja Eurosonga 2001.]] Kopenhagen je izabran za domaćina nakon što je Danska pobijedila 2000. Kao mjesto održavanja odabran je [[Parken Stadium]], nacionalni fudbalski stadion u Kopenhagenu. Stadion je imao kapacitet od oko 38.000 gledalaca i bio je najveće mjesto održavanja u istoriji takmičenja do tog trenutka.<ref name="ESC2001" /> == Rezultati == === Učesnici === Na Eurosongu 2001. učestvovalo je 23 zemlje. Učešće je bilo određeno sistemom relegacije, pa su neke zemlje mogle da se vrate nakon što su prethodne godine ispale, dok su druge morale da pauziraju zbog slabijih rezultata iz ranijih izdanja.<ref name="ESC2001" /> {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Nizozemska}} | Michelle | "Out on My Own" | 18. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Island}} | Two Tricky | "Angel" | 22. | 3 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | Nino | "Hano" | 14. | 29 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Norveška}} | Haldor Lægreid | "On My Own" | 22. | 3 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Izrael}} | Tal Sondak | "Ein Davar" | 16. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Rusija}} | Mumiy Troll | "Lady Alpine Blue" | 12. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Švedska}} | Friends | "Listen to Your Heartbeat" | 5. | 100 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Litvanija}} | Skamp | "You Got Style" | 13. | 35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Latvija}} | Arnis Mednis | "Too Much" | 18. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Hrvatska}} | Vanna | "Strings of My Heart" | 10. | 42 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Portugal}} | MTM | "Só sei ser feliz assim" | 17. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Irska}} | Gary O'Shaughnessy | "Without Your Love" | 21. | 6 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Španija}} | David Civera | "Dile que la quiero" | 6. | 76 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Francuska}} | Natasha St-Pier | "Je n'ai que mon âme" | 4. | 142 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Turska}} | Sedat Yüce | "Sevgiliye Son" | 11. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | Lindsay Dracass | "No Dream Impossible" | 15. | 28 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Slovenija}} | Nuša Derenda | "Energy" | 7. | 70 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Poljska}} | Piasek | "2 Long" | 20. | 11 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Njemačka}} | Michelle | "Wer Liebe lebt" | 8. | 66 |- ! scope="row" style="text-align:center; background:gold; font-weight:bold;" | 20. | style="background:gold; font-weight:bold;" | {{Esc|Estonija}} | style="background:gold; font-weight:bold;" | Tanel Padar, Dave Benton i 2XL | style="background:gold; font-weight:bold;" | "Everybody" | style="background:gold; font-weight:bold;" | 1. | style="background:gold; font-weight:bold;" | 198 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Malta}} | Fabrizio Faniello | "Another Summer Night" | 9. | 48 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Grčka}} | Antique | "Die for You" | 3. | 147 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Danska}} | Rollo & King | "Never Ever Let You Go" | 2. | 177 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eurovision.tv/event/copenhagen-2001 Zvanični pregled Eurosonga 2001.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2001.]] [[Kategorija:2001. u Danskoj]] [[Kategorija:2001. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Danskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2001.|*]] tlvz5h8y6xyxbkfsjy3p34qanaqg5nc El-Mukadasi 0 534985 3892277 3872327 2026-06-01T11:50:31Z AdnanSa 226 3892277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Šemsudin Ebu Abdullah Muhamed ibn Ahmed ibn Ebu Bekr (El-Mukadasi) | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 945-946. | mjesto_rođenja = Jerusalem, Abasidski Halifat | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|991|||945||}} | mjesto_smrti = Fatimidski Halifat | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = Astronomija, matematika, astrologija | radna_institucija = | alma_mater = Geografija u srednjovjekovnom islamu | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = Ebu Zejd al-Balhi | poznat_po = Najbolje podjele u poznavanju regija | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Šemsudin Ebu Abdullah Muhamed ibn Ahmed ibn Ebu Bekr''', poznatiji kao '''nisba El-Makdisi''' ili '''El-Mukadasi''', što znači Jerusalemljanin, bio je [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|srednjovjekovni arapski geograf]]<ref>Rahman, Mushtaqur (2008). "Al‐Muqaddasī". Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. p. 145. doi:10.1007/978-1-4020-4425-0_8963. ISBN 978-1-4020-4559-2.</ref>, autor djela "Najbolje podjele u poznavanju regija" i "Opis Sirije". Njegovo djelo je hvaljeno zbog živopisnih opisa, posebno njegove rodne regije [[Palestina|Palestine]], [[Toponim|toponimskog]] identiteta s kojim se s ponosom identifikovao. == Biografija == === Izvori === Osim njegovog vlastitog djela, postoji malo biografskih podataka dostupnih o El-Mukadasiju.<ref>Miquel, A. (1993). "Al-Mukaddasi". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Pellat, Ch. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VII: Mif–Naz. Leiden: E. J. Brill. pp. 492–493. ISBN 978-90-04-09419-2. p. 492.</ref> Ne spominje se ni u obimnim biografijama Ibn Halikana (umro 1282.), niti su aspekti njegovog života spomenuti u djelima njegovih savremenika. === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:121086-Jerusalem-Mount-of-Olives (26988237083).jpg|thumb|desno|300px|El-Mukadasi je bio iz Jerusalema ("Bejtul-Makdis" na arapskom), po kojem je i dobio ime. Posebno je volio taj grad i opširno ga je opisao u svom geografskom djelu.]] Rođen je u Jerusalemu oko 946. godine i pripadao je porodici srednje klase čiji korijeni s područjaa tog grada datiraju iz perioda približnog muslimanskom osvajanju u VII vijeku.<ref>Mukaddasi (1886). Le Strange, G. (ed.). Description of Syria, including Palestine. London: Palestine Pilgrims' Text Society.</ref> El-Mukadasi ili alternativno El-Makdisi bio je nisba što ukazuje na to da je bio iz "Bejt'ul-Makdisa" ili "Bejt'ul Mukadasa", muslimanskih naziva za Jerusalem. Njegov djed po ocu, Ebu Bekr Al-Banna, bio je odgovoran za izgradnju pomorskih utvrđenja u Acreu po naređenju Ahmeda ibn Tuluna (vladao 868–884), autonomnog abasidskog guvernera Egipta i Sirije. El-Mukadasijev djed po majci, Ebu Tajjib al-Šavva, preselio se u Jerusalem iz Bihara u Horasanu i bio je također [[Arhitektura|arhitekta]]. Kao što se može zaključiti iz njegovog rada i društvene pozadine, vjerovatno je bio dobro obrazovan. Historičar André Miquel primjećuje da El-Mukadasijeva upotreba "rimovane [[Proza|proze]], čak i [[Poezija|poezije]]" ukazuje na snažno poznavanje arapske gramatike i [[Arapska književnost|književnosti]]. Slično tome, njegovi spisi pokazuju da je rano pokazivao interes za [[Fikh]] (islamsku jurisprudenciju), historiju, [[Filologija|filologiju]] i [[hadis]]. === Sklonost ka geografiji === El-Mukadasi je obavio svoj prvi [[hadždž]] (hodočašće u Meku) 967. godine. Tokom ovog perioda, postao je odlučan u namjeri da se posveti proučavanju geografije. Da bi stekao potrebna znanja i informacije, preduzeo je niz putovanja širom islamskog svijeta, na kraju posjetivši sve njegove zemlje sa izuzetkom El-Andaluza (Iberijskog poluostrva), Sinda i Sistana.<ref>Scholten, Arnhild (1980). "Al-Muqaddasi, c. 945-c. 988". In Freeman, T. W.; Pinchemel, P. (eds.). Geographers: Biobibliographical Studies, Volume 4. Mansell Publishing. ISBN 978-1-4742-3110-7. p. 1.</ref> Poznati datumi ili rasponi datuma njegovih putovanja uključuju putovanje u [[Halep]] negdje između 965. i 974. godine, njegovo drugo hodočašće u [[Meka|Meku]] 978. godine, posjetu Horasanu 984. godine i njegov boravak u [[Širaz]]u 985. godine kada je odlučio da objedini prikupljeni materijal. Završeno djelo je nazvano Najbolje podjele u poznavanju regija. == Djela == [[File:Regions of the Lands of Islam by al-Muqaddasi.jpg|thumb|desno|300px|Regije islama u X stoljeću, na osnovu El-Mukadasijevog djela]] Iako je moguće da je bio pod uticajem prethodnika El-Džahiza (umro 869.), koji je uveo "nauku o zemljama", i Ibn El-Fakiha (umro 902.), El-Mukadasi je "nadmašio" obojicu "sve u korist onoga što bi se svakako trebalo nazvati pravom geografijom", prema Miquelu. Štaviše, Miquel pretpostavlja da je El-Mukadasi "vjerovatno bio prvi koji je želio i zamislio" pravu geografiju kao "izvornu nauku", tvrdnju koju sam El-Mukadasi iznosi u predgovoru djela Ahsan El-Takasīm. Pripadao je školi poznatoj kao "atlas islama", koju je osnovao [[Ebu Zejd al-Balhi]] (umro 934.), a razvili Istakhri (umro 957.) i El-Mukadasijev savremenik Ibn Haukal (umro 978.). Al-Balhijeva škola se gotovo isključivo bavila islamskim svijetom, kojem je i El-Mukadasi posvetio svoja istraživanja. Pri tome on ovaj svijet naziva El-mamlaka ili El-Islām (domen islama), jedinstvenim konceptom u kojem sve zemlje islama čine jedno područje . On je ovo područje podijelio na dva dijela: mamlakat El-ʿArab (oblast Arapa) i mamlakat El-ʿAjam (oblast nearapa). Prva se sastojala, od istoka prema zapadu, od šest provincija Iraka, Aqura (Gornja Mezopotamija), Arabije, Sirije, Egipta i [[Magreb]]a, dok se druga sastojala od osam provincija Mašrika (Sistan, Afganistan, Horasan i Transoksijana), Sinda, Kirmana, Farsa, Huzistana, Džibala, Dajlama i Rihaba (Armenija, Adharbajdžan i Aran). == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Arapski kartografi]] [[Kategorija:Geografi srednjovjekovnog islama]] pfalkf6aim6fqxbn8ke5u443cug66fs Razgovor:Adelheid Kofler 1 535037 3892108 3860546 2026-05-31T20:03:02Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892108 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Austrija | država2 = | država3 = }} 93q6m0v2fbpi8jipiadr3w7d7o5pbm8 Razgovor:Marie Lang 1 535038 3892109 3860556 2026-05-31T20:03:06Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892109 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Austrija | država2 = | država3 = }} 93q6m0v2fbpi8jipiadr3w7d7o5pbm8 Razgovor:Hilda Crozzoli 1 535039 3892110 3860559 2026-05-31T20:03:11Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892110 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Austrija | država2 = | država3 = }} 93q6m0v2fbpi8jipiadr3w7d7o5pbm8 Razgovor:Melina Borčak 1 535041 3892107 3861050 2026-05-31T20:02:55Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892107 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = Međunarodne teme | država3 = }} gfa8zab9tz07gsuvnfyej77egfjvan3 Razgovor:Eleni Diamanti 1 535043 3892106 3861054 2026-05-31T20:02:49Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892106 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} f7xziwyzk0c3l8xi89g1sq4h88demqp Hatice Altug 0 535091 3891991 2026-05-31T12:04:02Z Mhare 481 + 3891991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Hatice Altug | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1978. | mjesto_rođenja = [[Burdur]], [[Turska]] | državljanstvo = [[Turska]]; [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[fizika]], [[primijenjena fizika]], [[nanofotonika]], [[bioinženjerstvo]], [[biosenzor]]i, [[nanotehnologija]] | radna_institucija = [[École polytechnique fédérale de Lausanne|EPFL]]; [[Boston University|Univerzitet u Bostonu]]; [[Harvard Medical School]] | alma_mater = [[Bilkent University|Univerzitet Bilkent]]; [[Stanford University|Univerzitet Stanford]] | doktorski_mentor = [[Jelena Vučković]] | poznata_po = istraživanjima [[nanofotonika|nanofotonike]], [[plazmonika|plazmonike]], [[metapovršina]], [[lab-on-a-chip|optičkih laboratorija na čipu]], [[mikrofluidika|mikrofluidike]] i [[spektroskopija|spektroskopije]] za [[biomedicinska dijagnostika|biomedicinsku dijagnostiku]] | nagrade = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; Adolph Lomb Medal; IEEE Photonics Society Young Investigator Award; NSF CAREER Award; ERC Consolidator Grant; [[Optica|Optica Fellow]] | veb-sajt = {{URL|https://bios.epfl.ch/}} }} '''Hatice Altug''' ({{jez-tr|Hatice Altuğ}}; rođena 1978. u Burduru) [[Turci|tursko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[fizika|fizičarka]], [[bioinženjerstvo|bioinženjerka]] i profesorica na [[École polytechnique fédérale de Lausanne|Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Lausannei (EPFL)]]. Vodi Laboratorij za bionanofotonske sisteme pri Institutu za bioinženjerstvo EPFL-a, a njena istraživanja obuhvataju [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[plazmonika|plazmoniku]], [[biosenzor]]e, [[spektroskopija|spektroskopiju]], [[nanofabrikacija|nanofabrikaciju]] i [[mikrofluidika|mikrofluidiku]].<ref name="EPFL">{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://people.epfl.ch/hatice.altug?lang=en |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BIOS">{{cite web |title=BioNanoPhotonic Systems Laboratory |url=https://www.epfl.ch/labs/bios/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Poznata je po razvoju optičkih i nanofotonskih senzora za analizu bioloških uzoraka bez obilježavanja, s primjenama u [[medicina|medicini]], [[javno zdravstvo|javnom zdravstvu]], [[bioanalitika|bioanalitici]] i dijagnostici na mjestu njege.<ref name="OpticaBio">{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/hatice_altug |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Koç">{{cite web |title=Professor Hatice Altuğ |url=https://bilimmadalyasi.ku.edu.tr/en/professor-hatice-altug/ |website=Koç University Rahmi M. Koç Medal of Science |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Rođena je 1978. u Turskoj.<ref name="EPS">{{cite web |title=2020 European Physical Society Emmy Noether Distinction for Women in Physics |url=https://members.eps.org/blogpost/751263/Activities?tag= |website=European Physical Society |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirala je [[fizika|fiziku]] 2000. na Univerzitetu Bilkent u [[Ankara|Ankari]], a doktorirala [[primijenjena fizika|primijenjenu fiziku]] 2007. na Univerzitetu Stanford. Doktorski rad radila je u grupi Jelene Vučković, u oblasti fotonskih kristala, nanokaviteta i integrisanih optičkih sistema.<ref name="OpticaBio" /><ref name="ICFO">{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://www.icfo.eu/event/3013/l4h-seminar-frontiers-in-nanophotonics-enabling-technology-for-next-generation-optical-biosensors-and-bioimaging/ |website=Institut de Ciències Fotòniques |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u pri Harvard Medical Schoolu. To iskustvo usmjerilo je dio njenog kasnijeg rada prema optičkim biosenzorima, [[biomedicinska dijagnostika|biomedicinskoj dijagnostici]] i analitičkim tehnologijama koje povezuju fotoniku s biološkim i medicinskim pitanjima.<ref name="OpticaBio" /> === Karijera === Od 2007. do 2013. radila je na Univerzitetu u Bostonu, najprije kao docentica, a zatim kao vanredna profesorica elektrotehnike i računarstva. U tom periodu razvila je istraživački program o nanofotonskim strukturama, optičkom biosenzingu i manipulaciji svjetlosti na nanometarskoj skali.<ref name="OpticaBio"/><ref name="BU">{{cite web |title=Hatice Altug Wins Photonics Society Young Investigator Award |url=https://www.bu.edu/eng/2011/10/31/hatice-altug-wins-photonics-society-young-investigator-award/ |website=Boston University College of Engineering |date=31. 10. 2011 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2013. prešla je na EPFL, gdje je osnovala Laboratorij za bionanofotonske sisteme. Imenovana je redovnom profesoricom 2020, a EPFL je tom prilikom naveo da je prepoznata kao pionirka u svojoj oblasti i dobitnica više evropskih i američkih istraživačkih priznanja.<ref name="EPFL2020">{{cite web |title=Nominations of EPFL professors |url=https://actu.epfl.ch/news/nominations-of-epfl-professors-157/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |date=14. 5. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Direktorica je Doktorske škole za fotoniku EPFL-a, a njena laboratorija djeluje u okviru Instituta za bioinženjerstvo i Škole inženjerstva.<ref name="ICFO"/><ref name="EPFL"/> === Istraživanja === Njen rad zasniva se na kontroli [[svjetlost]]i u nanostrukturama radi detekcije [[molekula]], [[Virus (biologija)|virusa]], [[Bjelančevine|proteina]] i drugih bioloških objekata u malim zapreminama uzorka. Laboratorija razvija uređaje koji kombinuju nanofotonske rezonatore, plazmonske nanostrukture, [[metamaterijal]]e, metapovršine, [[infracrveno zračenje|infracrvenu]] spektroskopiju i integrisane mikrofluidne sisteme.<ref name="BIOS" /> Cilj takvih platformi jeste osjetljiva, brza i jeftinija analiza bez fluorescentnog ili hemijskog obilježavanja, što je važno za dijagnostiku, biološka istraživanja i globalno zdravlje.<ref name="Koç" /> U ranom radu sa Jelenom Vučković demonstrirala je usporavanje grupne brzine svjetlosti u dvodimenzionalnim nizovima spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta, što je bilo povezano s razvojem minijaturnih optičkih komponenti, senzora i lasera s niskim pragom.<ref name="SlowLight">{{cite journal |last1=Altug |first1=Hatice |last2=Vučković |first2=Jelena |title=Experimental demonstration of the slow group velocity of light in two-dimensional coupled photonic crystal microcavity arrays |trans-title=Eksperimentalna demonstracija male grupne brzine svjetlosti u dvodimenzionalnim nizovima spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta |url=https://arxiv.org/abs/physics/0406109 |journal=Applied Physics Letters |date=2005 |volume=86 |issue=11 |pages=111102 |doi=10.1063/1.1883335 |language=en}}</ref> U drugom radu istražila je polarizacijske osobine takvih struktura i njihovu osjetljivost na promjene indeksa prelamanja okoline, što je povezano s mogućnošću biohemijskog senzinga.<ref name="Polarization">{{cite journal |last1=Altug |first1=Hatice |last2=Vučković |first2=Jelena |title=Polarization control and sensing with two-dimensional coupled photonic crystal microcavity arrays |trans-title=Kontrola polarizacije i senzori pomoću dvodimenzionalnih nizova spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta |url=https://arxiv.org/abs/physics/0407103 |journal=Optics Letters |date=2004 |volume=30 |issue=9 |pages=982–984 |doi=10.1364/OL.30.000982 |language=en}}</ref> Jedan od važnih pravaca njene grupe jeste infracrveni nanobiosenzing. U radu objavljenom u ''Nature Communications'' 2013. grupa je pokazala plazmonsku [[čip]]-tehnologiju za vrlo osjetljivu infracrvenu apsorpcijsku spektroskopiju biomolekularnih interakcija u vodenom okruženju, uključujući realnovremensko praćenje vezivanja proteina i nanočestica.<ref name="Adato2013">{{cite journal |last1=Adato |first1=Ron |last2=Altug |first2=Hatice |title=In-situ ultra-sensitive infrared absorption spectroscopy of biomolecule interactions in real time with plasmonic nanoantennas |trans-title=In situ ultrasenzitivna infracrvena apsorpcijska spektroskopija biomolekularnih interakcija u realnom vremenu pomoću plazmonskih nanoantena |url=https://www.nature.com/articles/ncomms3154 |journal=Nature Communications |date=2013 |volume=4 |pages=2154 |doi=10.1038/ncomms3154 |language=en}}</ref> Kasniji radovi proširili su taj pristup na hemijski specifično prepoznavanje procesa u lipidnim membranama i biosenzore.<ref name="Rodrigo2018">{{cite journal |last1=Rodrigo |first1=Daniel |last2=Limaj |first2=Ognjen |last3=Janner |first3=Davide |last4=Etezadi |first4=Daryoush |last5=García de Abajo |first5=F. Javier |last6=Pruneri |first6=Valerio |last7=Altug |first7=Hatice |title=Resolving molecule-specific information in dynamic lipid membrane processes with multi-resonant infrared metasurfaces |trans-title=Razlučivanje molekulski specifičnih informacija u dinamičkim procesima lipidnih membrana pomoću višerezonantnih infracrvenih metapovršina |url=https://www.nature.com/articles/s41467-018-04594-x |journal=Nature Communications |date=2018 |volume=9 |pages=2160 |doi=10.1038/s41467-018-04594-x |language=en}}</ref><ref name="Oh2021">{{cite journal |last1=Oh |first1=Sang-Hyun |last2=Altug |first2=Hatice |last3=Jiang |first3=Liang |last4=García de Abajo |first4=F. Javier |title=Nanophotonic biosensors harnessing van der Waals materials |trans-title=Nanofotonski biosenzori koji koriste van der Waalsove materijale |url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-23564-4 |journal=Nature Communications |date=2021 |volume=12 |pages=3824 |doi=10.1038/s41467-021-23564-4 |language=en}}</ref> Altug je također radila na [[slikovna dijagnostika|slikovnim]] i spektroskopskim metodama za molekulsko "[[Barkod|bar-kodiranje]]" pomoću metapovršina. U radu objavljenom u ''Science'' 2018. prikazana je metoda slikovnog molekulskog bar-kodiranja s pikseliziranim dielektričnim metapovršinama, koja omogućava istovremenu detekciju više molekulskih potpisa u kompaktnom optičkom formatu.<ref name="Science2018">{{cite journal |last1=Tittl |first1=Andreas |last2=Leitis |first2=Aljona |last3=Liu |first3=Mingkai |last4=Yesilkoy |first4=Filiz |last5=Choi |first5=Duk-Yong |last6=Neshev |first6=Dragomir N. |last7=Kivshar |first7=Yuri S. |last8=Altug |first8=Hatice |display-authors=6 |title=Imaging-based molecular barcoding with pixelated dielectric metasurfaces |trans-title=Molekulsko bar-kodiranje zasnovano na snimanju pomoću pikseliziranih dielektričnih metapovršina |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aas9768 |journal=Science |date=2018 |volume=360 |issue=6393 |pages=1105–1109 |doi=10.1126/science.aas9768 |language=en}}</ref> == Priznanja == Za rani istraživački rad dobila je više američkih priznanja, uključujući NSF CAREER Award i Office of Naval Research Young Investigator Award 2010, IEEE Photonics Society Young Investigator Award 2011. i Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers iste godine.<ref name="BU"/><ref name="Bilkent">{{cite web |title=Bilkent Graduates Among PECASE Recipients |url=https://bilnews.bilkent.edu.tr/archive/issue_18_2/grad.html |website=Bilkent News |date=4. 10. 2011 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Časopis ''Popular Science'' uvrstio ju je 2011. među "Brilliant 10", izbor mladih istraživača s istaknutim doprinosima u nauci i tehnologiji.<ref name="CV">{{cite web |title=Hatice Altug short CV |url=https://www.epfl.ch/labs/bios/wp-content/uploads/2018/10/2014_CV_Altug_Short.pdf |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Optical Society of America dodijelio joj je 2012. Adolph Lomb Medal za doprinos integrisanim optičkim nanobiosenzorima i nanospektroskopiji zasnovanoj na nanoplazmonici, nanofluidici i novim metodama nanofabrikacije.<ref name="OpticaBio"/> Godine 2020. izabrana je za članicu Optice zbog pionirskih doprinosa nanooptici, manipulaciji svjetlosti na čipu, razvoju inovativnih nanobiosenzora i doprinosa naučnoj zajednici.<ref name="OpticaFellow">{{cite web |title=Hatice Altug Elected Fellow of The Optical Society |url=https://actu.epfl.ch/news/hatice-altug-elected-fellow-of-the-optical-society/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |date=9. 10. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iste godine dobila je European Physical Society Emmy Noether Distinction for Women in Physics.<ref name="EPS"/> Među njenim evropskim priznanjima nalaze se ERC Consolidator Grant i ERC Proof of Concept Grant, koje je EPFL naveo prilikom njenog imenovanja za redovnu profesoricu.<ref name="EPFL2020"/> Koç University joj je dodijelio Rahmi M. Koç Medal of Science 2023. za doprinos bioinženjerstvu, nanofotonici i biosenzorima.<ref name="Koç"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Adato |first1=Ron |last2=Altug |first2=Hatice |title=In-situ ultra-sensitive infrared absorption spectroscopy of biomolecule interactions in real time with plasmonic nanoantennas |trans-title=In situ ultrasenzitivna infracrvena apsorpcijska spektroskopija biomolekularnih interakcija u realnom vremenu pomoću plazmonskih nanoantena |url=https://www.nature.com/articles/ncomms3154 |journal=Nature Communications |date=2013 |volume=4 |pages=2154 |doi=10.1038/ncomms3154 |language=en}} * {{cite journal |last1=Tittl |first1=Andreas |last2=Leitis |first2=Aljona |last3=Liu |first3=Mingkai |last4=Yesilkoy |first4=Filiz |last5=Choi |first5=Duk-Yong |last6=Neshev |first6=Dragomir N. |last7=Kivshar |first7=Yuri S. |last8=Altug |first8=Hatice |display-authors=6 |title=Imaging-based molecular barcoding with pixelated dielectric metasurfaces |trans-title=Molekulsko bar-kodiranje zasnovano na snimanju pomoću pikseliziranih dielektričnih metapovršina |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aas9768 |journal=Science |date=2018 |volume=360 |issue=6393 |pages=1105–1109 |doi=10.1126/science.aas9768 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rodrigo |first1=Daniel |last2=Limaj |first2=Ognjen |last3=Janner |first3=Davide |last4=Etezadi |first4=Daryoush |last5=García de Abajo |first5=F. Javier |last6=Pruneri |first6=Valerio |last7=Altug |first7=Hatice |display-authors=6 |title=Resolving molecule-specific information in dynamic lipid membrane processes with multi-resonant infrared metasurfaces |trans-title=Razlučivanje molekulski specifičnih informacija u dinamičkim procesima lipidnih membrana pomoću višerezonantnih infracrvenih metapovršina |url=https://www.nature.com/articles/s41467-018-04594-x |journal=Nature Communications |date=2018 |volume=9 |pages=2160 |doi=10.1038/s41467-018-04594-x |language=en}} * {{cite journal |last1=Oh |first1=Sang-Hyun |last2=Altug |first2=Hatice |last3=Jiang |first3=Liang |last4=García de Abajo |first4=F. Javier |title=Nanophotonic biosensors harnessing van der Waals materials |trans-title=Nanofotonski biosenzori koji koriste van der Waalsove materijale |url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-23564-4 |journal=Nature Communications |date=2021 |volume=12 |pages=3824 |doi=10.1038/s41467-021-23564-4 |language=en}} * {{cite journal |last1=Lee |first1=Jihye |last2=Wu |first2=Yina |last3=Sinev |first3=Ivan |last4=Masharin |first4=Mikhail |last5=Papadopoulos |first5=Sotirios |last6=Altug |first6=Hatice |display-authors=5 |title=Plasmonic biosensor enabled by resonant quantum tunnelling |trans-title=Plazmonski biosenzor omogućen rezonantnim kvantnim tuneliranjem |url=https://www.nature.com/articles/s41566-025-01708-y |journal=Nature Photonics |date=2025 |doi=10.1038/s41566-025-01708-y |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0001-5522-1343}} * {{Google Scholar ID|YIg1k6MAAAAJ|Hatice Altug}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Altug, Hatice}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Burdur]] [[Kategorija:Turski fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] 19jxxaczrqkgbf8tsa1d5nw805rto3e Nimet Özgüç 0 535092 3892016 2026-05-31T12:11:04Z Mhare 481 + 3892016 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Nimet Özgüç | slika = | opis_slike = | ime_po_rođenju = Nimet Dinçer | datum_rođenja = {{datum rođenja|1916|3|15}} | mjesto_rođenja = [[Adapazarı]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2015|12|23|1916|3|15}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | narodnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[arheologija]], [[protohistorija]], [[Bliski istok|prednjoazijska arheologija]], [[anatolijska arheologija]], [[hetitologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Ankari]]; [[Tursko historijsko društvo]]; [[Turska akademija nauka]] | alma_mater = [[Univerzitet u Ankari]] | doktorska_teza = ''Anadolu Damga Mühürleri'' (1943) | poznata_po = istraživanjima [[Kültepe]]a, [[Acemhöyük]]a, [[Samsat Höyük]]a, [[pečat]]a, [[bula (arheologija)|bula]], [[klinasto pismo|klinopisnih]] nalaza i [[staroasirsko doba|staroasirskog trgovačkog]] sistema u [[Anadolija|Anadoliji]] | supružnik = [[Tahsin Özgüç]] | nagrade = Guillaume Budé Medal; počasna članica [[Turska akademija nauka|Turske akademije nauka]]; Velika nagrada Ministarstva kulture i turizma Turske }} '''Nimet Özgüç''' (rođena '''Nimet Dinçer'''; 15. mart 1916 – 23. decembar 2015) bila je [[Turci|turska]] [[arheologija|arheologinja]] i univerzitetska profesorica. Bavila se [[Bliski istok|prednjoazijskom]] i [[anatolijska arheologija|anatolijskom arheologijom]], naročito [[Bronzano doba|bronzanodobnim]] centrima u [[Anadolija|Anadoliji]], sistemima pečaćenja, [[klinasto pismo|klinopisnim]] izvorima i materijalnom kulturom [[staroasirsko doba|staroasirskog]] i [[Hetiti|hetitskog]] razdoblja. Bila je jedna od osnivačkih figura moderne turske arheologije, a njen dugogodišnji rad na Acemhöyüku i Samsat Höyüku ubraja se među važna istraživanja srednjoanatolijske protohistorije.<ref name="TUBAObit">{{cite web |title=TÜBA Honour Member Prof. Dr. Nimet Özgüç Passes Away |url=https://www.tuba.gov.tr/en/news/about-academy/tuba-honour-member-prof.-dr.-nimet-ozguc-passes-away |website=Turkish Academy of Sciences |date=17. 2. 2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="TUBAList">{{cite web |title=Aramızdan Ayrılanlar |url=https://www.tuba.gov.tr/tr/uyeler/aramizdan-ayrilanlar |website=Türkiye Bilimler Akademisi |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Pripadala je prvoj generaciji arheologa školovanih u institucijama Republike Turske. Zajedno s mužem Tahsinom Özgüçom radila je na istraživanjima [[Kültepe|Kültepea-Kaniša]], [[Elbistan]]-Karahöyüka i Altıntepea, a od 1962. vodila je iskopavanja na Acemhöyüku. Njena istraživanja pečata i pečatnih otisaka pomogla su u razumijevanju trgovačkih, administrativnih i kulturnih veza između [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i Anadolije u 2. mileniju p. n. e.<ref name="TUBAAR">{{cite web |title=TÜBA-AR 19 |url=https://www.tuba.gov.tr/files/yayinlar/tuba-ar/T%C3%9CBA-AR%20Say%C4%B119.pdf |website=Türkiye Bilimler Akademisi Arkeoloji Dergisi |date=2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="Anatolia">{{cite journal |last=Özgüç |first=Nimet |title=Acemhöyük Kazıları |trans-title=Iskopavanja Acemhöyüka |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/anatolia/article/814231 |journal=Anadolu |date=1966 |volume=10 |pages=1–28 |language=tr}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je 15. marta 1916. u Adapazarıju kao Nimet Dinçer.<ref name="TUBAList"/> Školovala se u [[Ankara|Ankari]], gdje je završila osnovnu školu i srednju školu za djevojke. Godine 1936. upisala je Fakultet jezika, historije i geografije Univerziteta u Ankari, osnovan kao jedna od ključnih ustanova nove republike za obrazovanje istraživača u humanističkim i društvenim naukama.<ref name="TUBAGunce">{{cite web |title=Günce 51 |url=https://www.tuba.gov.tr/files/yayinlar/gunce/Gu%CC%88nce%2051-.pdf |website=Türkiye Bilimler Akademisi |date=2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Studirala je u odjelu za staru historiju i prednjoazijsku arheologiju, a među njenim nastavnicima bili su istraživači koji su oblikovali rani institucionalni okvir arheologije u Turskoj. Diplomirala je 1940, nakon čega je ostala na istom fakultetu kao asistentica.<ref name="TUBAGunce"/> Doktorski rad ''Anadolu Damga Mühürleri'' ("Anatolijski pečati") završila je 1943, a doktorat stekla 1944.<ref name="TUBAAR"/> Te godine udala se za arheologa Tahsina Özgüça, s kojim je kasnije radila na više velikih iskopavanja. === Akademska karijera === Özgüç je akademsku karijeru provela na Univerzitetu u Ankari. Za docenticu je izabrana 1949, a redovna profesorica postala je 1958.<ref name="TUBAGunce"/> Bila je povezana s razvojem Odsjeka za protohistoriju i prednjoazijsku arheologiju, gdje je predavala i oblikovala istraživačke programe o Anadoliji od [[neolitik]]a do [[željezno doba|željeznog doba]]. Njeni prvi terenski radovi vezani su za sjevernu i istočnu Anadoliju. Učestvovala je u istraživanjima Dündartepea, Kale Doruğu Höyüka kod Kavaka i Tekkeköya u oblasti [[Samsun]]a. Nakon toga, zajedno s Tahsinom Özgüçom, radila je na Kültepeu, Elbistan-Karahöyüku i [[Erzincan]]-Altıntepeu.<ref name="TUBAAR"/> Ti projekti postali su osnova za njen kasniji rad na pečatima, pečatnim otiscima i administrativnim praksama ranog 2. milenija p. n. e. === Kültepe i staroasirski trgovački sistem === Kültepe, antički Kaniš, jedno je od najvažnijih nalazišta za proučavanje staroasirske trgovačke mreže u Anadoliji. Tamo su pronađene hiljade glinenih pločica pisanih staroasirskim oblikom klinastog pisma, zajedno s pečatima, pečatnim otiscima, kućama trgovaca i predmetima svakodnevnog života.<ref name="Anatolia"/> Özgüç je na tom materijalu razvila istraživanja o anatolijskim i mezopotamskim elementima u ikonografiji i administraciji. Njena knjiga ''Kültepe Mühür Baskılarında Anadolu Grubu'' ("Anatolijska grupa u pečatnim otiscima iz Kültepea") objavljena je 1965. i bavila se identifikacijom lokalnih stilskih i ikonografskih osobina u pečatnim otiscima iz trgovačkih arhiva.<ref name="Anatolia"/> Kasnije je s Önhanom Tuncom objavila rad o glinenim bulama s pečatima i natpisima iz Kültepea-Kaniša, čime je nastavila povezivati arheološke nalaze s pisanim izvorima iz trgovačke kolonije.<ref name="Belleten">{{cite web |title=Two Cuneiform Texts Found in Acemhöyük from the Old Assyrian Period |url=https://belleten.gov.tr/tam-metin/286/eng |website=Belleten |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Acemhöyük === Godine 1962. započela je iskopavanja na [[Acemhöyük|Acemhöyüku]] kod [[Aksaray]]a, jednom od najvažnijih srednjoanatolijskih naselja staroasirskog i ranog hetitskog razdoblja. Istraživanja je vodila do 1989.<ref name="TUBAAR" /> Nalazište se u literaturi često povezuje s antičkim Burushaddumom, trgovačkim i političkim središtem poznatim iz staroasirskih izvora. Iskopavanja su otkrila monumentalne građevine, pečatne otiske, keramiku, metalne predmete, predmete od [[Slonovača|slonovače]] i druge nalaze koji upućuju na razvijene veze s Mezopotamijom, Sirijom i lokalnim anatolijskim centrima. Pokazala je da se materijal iz Acemhöyüka ne može razumjeti samo kao odraz vanjskih utjecaja, nego kao dio lokalne anatolijske kulture koja je usvajala i preoblikovala elemente širih trgovačkih i političkih kontakata.<ref name="Anatolia" /> Posebno se bavila pečatima i pečatnim otiscima iz Acemhöyüka. Jedan od njenih poznatih radova, ''Sealings from Acemhöyük in the Metropolitan Museum of Art, New York'' ("Pečatni otisci iz Acemhöyüka u Metropolitan Museum of Artu u New Yorku"), razmatrao je nalaze koji su ranije dospjeli u američke zbirke i povezao ih s arheološkim kontekstom nalazišta.<ref name="Tuebingen">{{cite web |title=Acemhöyük kazıları |url=https://vergil.uni-tuebingen.de/keibi/Record/KEI00092645/Versions |website=Keilschriftbibliographie, Universität Tübingen |access-date=31. 5. 2026 |language=de}}</ref> Njena kasna sinteza ''Acemhöyük-Burušhaddum I: Silindir Mühürler ve Mühür Baskılı Bullalar'' ("Acemhöyük-Burušhaddum I: cilindrični pečati i bullae s pečatnim otiscima") objavljena je 2015.<ref name="Kitapyurdu">{{cite web |title=Acemhöyük-Burushaddum 1 Silindir Mühürler ve Mühür Baskılı Bullalar / Cylinder Seals And Bullae With Cylinder Seal Impressions |url=https://www.kitapyurdu.com/kitap/acemhoyuk-burushaddum-1-silindir-muhurler-ve-muhur-baskili-bullalar-cylinder-seals-and-bullae-with-cylinder-seal-impressions/389550.html |website=Kitapyurdu |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref> === Samsat Höyük i spasilačka arheologija === Od 1978. učestvovala je u istraživanjima Samsat Höyüka u [[Adıyaman (pokrajina)|pokrajini Adıyaman]], u okviru spasilačkih arheoloških projekata povezanih s izgradnjom velikih brana na donjem [[Eufrat]]u.<ref name="TUBAAR"/> Samsat je bio višeslojno naselje s tragovima od prahistorije do [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]] razdoblja, a rad na njemu bio je dio šireg nastojanja da se dokumentiraju lokaliteti ugroženi potapanjem. Istraživanja su pokazala da je Samsat bio važno regionalno središte u ranom i srednjem brončanom dobu, ali i dugotrajno naselje s kontinuitetom kroz različite političke i kulturne faze. Özgüçin rad u ovom projektu povezao je klasičnu terensku arheologiju s hitnim dokumentiranjem lokaliteta koji su nestajali zbog infrastrukturnih zahvata.<ref name="TUBAAR"/> == Priznanja == Özgüç je 1980. dobila Guillaume Budé Medal koju dodjeljuje [[Collège de France]].<ref name="TUBAGunce"/> Godine 1996. izabrana je za počasnu članicu Turske akademije nauka, a bila je i članica ili počasna članica više arheoloških i naučnih organizacija, uključujući [[Njemački arheološki institut]], [[Archaeological Institute of America]] i Tursko historijsko društvo.<ref name="TUBAObit"/> Ministarstvo kulture i turizma Turske dodijelilo joj je 2010. Veliku nagradu za kulturu i umjetnost, zajedno s [[Halet Çambel]], za doprinos arheologiji u Turskoj.<ref name="TUBAGunce"/> Njen naučni rad obuhvatao je desetine studija, monografija i izvještaja o iskopavanjima, a TÜBA-AR je 2016. jedan broj posvetio njenom sjećanju.<ref name="TUBAAR"/> == Smrt i naslijeđe == Umrla je 23. decembra 2015. u Ankari.<ref name="TUBAObit"/> Turska akademija nauka i arheološka zajednica istakle su je kao jednu od osnivačkih ličnosti turske protohistorijske i prednjoazijske arheologije. Njeno naslijeđe posebno je vezano za dugoročna iskopavanja, sistematsko objavljivanje pečata i pečatnih otisaka te obrazovanje generacija arheologa. Pripada generaciji istraživača koja je nakon osnivanja Republike Turske stvorila domaću akademsku arheološku tradiciju. Njihov rad pomogao je da se anatolijska nalazišta proučavaju ne samo kao periferija mezopotamske historije, nego kao samostalna i povezana područja s vlastitim političkim, ekonomskim i umjetničkim razvojem.<ref name="TUBAGunce"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last=Özgüç |first=Nimet |title=Acemhöyük Kazıları |trans-title=Iskopavanja Acemhöyüka |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/anatolia/article/814231 |journal=Anadolu |date=1966 |volume=10 |pages=1–28 |language=tr}} * {{cite book |last=Özgüç |first=Nimet |title=Kültepe Mühür Baskılarında Anadolu Grubu |trans-title=Anatolijska grupa u pečatnim otiscima iz Kültepea |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/anatolia/article/814231 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |date=1965 |language=tr}} * {{cite journal |last=Özgüç |first=Nimet |title=Sealings from Acemhöyük in the Metropolitan Museum of Art, New York |trans-title=Pečatni otisci iz Acemhöyüka u Metropolitan Museum of Artu u New Yorku |url=https://vergil.uni-tuebingen.de/keibi/Record/KEI00092645/Versions |date=1983 |language=en}} * {{cite book |last1=Özgüç |first1=Nimet |last2=Tunca |first2=Önhan |title=Kültepe-Kaniš: Mühürlü ve Yazıtlı Kil Bullalar |trans-title=Kültepe-Kaniš: glinene bullae s pečatima i natpisima |url=https://belleten.gov.tr/tam-metin/286/eng |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |date=2001 |language=tr}} * {{cite book |last=Özgüç |first=Nimet |title=Acemhöyük-Burušhaddum I: Silindir Mühürler ve Mühür Baskılı Bullalar / Cylinder Seals and Bullae with Cylinder Seal Impressions |trans-title=Acemhöyük-Burušhaddum I: cilindrični pečati i bullae s pečatnim otiscima |url=https://www.kitapyurdu.com/kitap/acemhoyuk-burushaddum-1-silindir-muhurler-ve-muhur-baskili-bullalar-cylinder-seals-and-bullae-with-cylinder-seal-impressions/389550.html |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |date=2015 |isbn=978-975-16-3004-9 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ozguc, Nimet}} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 2015.]] [[Kategorija:Biografije, Adapazarı]] [[Kategorija:Turski arheolozi]] ndo8qwibkqsqj7qoiku9fsw37q5dwcv Jelena Vučković 0 535093 3892028 2026-05-31T12:17:11Z Mhare 481 + 3892028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Jelena Vučković | izvorno_ime = {{jez-sr|Јелена Вучковић}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Niš]], [[Socijalistička Republika Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Srbi|Srpkinja]] | polje = [[elektrotehnika]], [[primijenjena fizika]], [[fotonika]], [[nanofotonika]], [[kvantna optika]], [[kvantna informacija]], [[nelinearna optika]], [[kvantna tehnologija]] | radna_institucija = [[Stanford University|Univerzitet Stanford]]; [[Ginzton Laboratory]]; [[SLAC National Accelerator Laboratory]]; [[Max Planck Institute of Quantum Optics]] | alma_mater = [[Univerzitet u Nišu]]; [[California Institute of Technology|Caltech]] | doktorski_mentor = [[Axel Scherer]] | doktorska_teza = ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' (2002) | poznata_po = istraživanjima [[fotonski kristal|fotonskih kristala]], [[optička mikrošupljina|optičkih mikrošupljina]], [[kvantna tačka|kvantnih tačaka]], [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinske kvantne elektrodinamike]], [[inverzni dizajn|inverznog dizajna]], [[integrisana fotonika|integrisane fotonike]] i [[poluprovodnik|poluprovodničkih]] kvantnofotonskih sistema | nagrade = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; [[Humboldtova nagrada]]; Marko V. Jaric Award; A. F. Harvey Engineering Research Prize; Vannevar Bush Faculty Fellowship; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Physical Society]]; članica [[Optica|Optice]]; članica [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE-ja]] | veb-sajt = {{URL|https://web.stanford.edu/~jela/}} }} '''Jelena Vučković''' ({{jez-sr|Јелена Вучковић}}) [[Srbi|srpsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[elektrotehnika|elektroinženjerka]], [[primijenjena fizika|primijenjena fizičarka]] i profesorica na [[Stanford University|Univerzitetu Stanford]]. Njena istraživanja obuhvataju [[fotonika|fotoniku]], [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[kvantna optika|kvantnu optiku]], [[nelinearna optika|nelinearnu optiku]], [[kvantna informacija|kvantnu informaciju]] i interakciju [[svjetlost]]i i [[materija|materije]] u strukturama nanometarskih dimenzija.<ref name="StanfordProfile">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://profiles.stanford.edu/jelena-vuckovic |website=Stanford Profiles |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NAS">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/jelena-vuckovic-zubfoe/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Vučković je rođena u [[Niš]]u, gdje je započela studij i radila kao asistentica prije odlaska u inostranstvo.<ref name="AtomInnen">{{cite web |title=Interview with Jelena Vučković |url=https://atominnen.at/empower/interviews/312-jelena-vuckovic |website=AtomInnen |date=18. 9. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirala je [[inženjerstvo]] na [[Univerzitet u Nišu|Univerzitetu u Nišu]], a zatim nastavila studij na [[California Institute of Technology|Caltechu]], gdje je magistrirala 1997. i doktorirala 2002. iz elektrotehnike.<ref name="TUM">{{cite web |title=Vuckovic, Jelena |url=https://www.ias.tum.de/ias/vuckovic-jelena/ |website=Institute for Advanced Study, Technical University of Munich |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorsku disertaciju ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' ("Strukture fotonskih kristala za efikasno lokaliziranje ili izvlačenje svjetlosti") izradila je pod mentorstvom [[Axel Scherer|Axela Scherera]].<ref name="Thesis">{{cite web |title=Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light |url=https://resolver.caltech.edu/CaltechETD:etd-08252004-130544 |website=CaltechTHESIS |date=2002 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u Odjelu za primijenjenu fiziku na Stanfordu.<ref name="StanfordProfile"/> === Karijera === Fakultetu Stanforda pridružila se 2003. kao članica Odjela za elektrotehniku.<ref name="StanfordProfile"/> U kasnijoj karijeri razvila je istraživačku grupu za nanofotoniku i [[kvantna fotonika|kvantnu fotoniku]], povezanu s Ginztonovim laboratorijem, Stanford Photonics Research Centerom, PULSE Instituteom, SIMES-om i drugim [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnim]] programima.<ref name="StanfordHome">{{cite web |title=Jelena Vuckovic, Professor at Stanford University |url=https://stanford.edu/~jela/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 2021. do 2023. bila je Fortinet Founders Chair Odsjeka za elektrotehniku na Stanfordu.<ref name="OpticaBio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/jelena_vuckovic/ |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bila je i prva direktorica Q-FARM-a, zajedničke Stanford-SLAC inicijative za [[kvantna nauka|kvantnu nauku]] i inženjerstvo, koja povezuje istraživanja [[kvantni materijal|kvantnih materijala]], [[kvantni uređaj|uređaja]], [[algoritam|algoritama]] i [[računarska arhitektura|arhitektura]].<ref name="OpticaBio"/> Godine 2024. imenovana je vanjskom naučnom članicom [[Max Planck Institute of Quantum Optics|Instituta Max Planck za kvantnu optiku]]. Institut je pri imenovanju naveo njen dugogodišnji rad u eksperimentalnoj kvantnoj nauci i tehnologiji, raniju ulogu u Naučnom savjetodavnom odboru i status MPQ Distinguished Scholar 2019.<ref name="MPQ2024">{{cite web |title=Jelena Vučković appointed at MPQ as new External Scientific Member |url=https://www.mpq.mpg.de/jelena-vuckovic |website=Max Planck Institute of Quantum Optics |date=9. 1. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanja === Vučkovićin rad usmjeren je na kontrolu svjetlosti u čvrstotjelesnim [[nanostruktura]]ma i na razvoj fotonskih sistema koji mogu služiti kao osnova za klasične i [[kvantno računarstvo|kvantne informacijske tehnologije]]. Njena grupa koristi [[poluprovodnik|poluprovodničke]] platforme, [[dijamant]]ske centre boje, [[silicij-karbid]], [[optička mikrošupljina|optičke mikrošupljine]] i [[fotonski kristal|fotonskokristalne]] rezonatore radi stvaranja efikasnih interfejsa između pojedinačnih [[kvantni emiter|kvantnih emitera]] i [[foton]]a.<ref name="NQPLab">{{cite web |title=Nanoscale and Quantum Photonics Lab |url=https://nqp.stanford.edu/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NAS"/> U ranim radovima bavila se dizajnom mikrošupljina u fotonskim kristalima za [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinsku kvantnu elektrodinamiku]]. Ti sistemi omogućavaju jačanje interakcije između emitera i [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetskog]] moda malog volumena, što je važno za izvore pojedinačnih fotona, [[laser|nanolasere]], [[kvantna mreža|kvantne mreže]] i integrisane [[optički čip|optičke čipove]].<ref name="CavityQED">{{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}}</ref> Kasnije je taj pristup proširila na [[kvantna tačka|kvantne tačke]] u fotonskim kristalima i na kontrolu emisije na nivou pojedinačnih fotona.<ref name="QuantumDots">{{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}}</ref> Jedan od važnih pravaca njenog rada jeste [[inverzni dizajn]] fotonskih uređaja. Umjesto ručnog podešavanja [[geometrija|geometrije]] komponenti, algoritmi optimiziraju raspored materijala tako da uređaj ispuni zadatu optičku funkciju. Takav pristup omogućava izradu kompaktnih spojnika, razdjelnika, rezonatora i drugih elemenata za [[integrisana fotonika|integrisanu fotoniku]], uključujući sisteme namijenjene [[optička komunikacija|optičkim međupoveznicama]], računarstvu i [[senzor]]skim platformama.<ref name="StanfordHome"/><ref name="SPRC">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://photonics.stanford.edu/people/jelena-vuckovic |website=Stanford Photonics Research Center |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena grupa također razvija kvantnofotonske platforme u dijamantu i silicij-karbidu. U radu o centrima boje u silicij-karbidu pokazano je da se pojedinačni [[defekt kristalne rešetke|defektni centri]] mogu integrisati u nanostubove radi skalabilne kvantne fotonike, izvora pojedinačnih fotona, [[kubit]]a i [[nanosenzor]]a.<ref name="SiC">{{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}}</ref> U kasnijem radu o centrima kositra u dijamantu prikazano je sprezanje takvih centara s fotonskokristalnim rezonatorima, što je korak prema efikasnim [[spintronika|spin]]-fotonskim interfejsima.<ref name="TinVacancy">{{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}}</ref> Dio istraživanja odnosi se na nelinearnu i integrisanu kvantnu optiku. U radu o [[soliton]]skim mikročesljevima ispitivani su kvantnooptički procesi u integrisanom rezonatoru od silicij-karbida, što povezuje [[frekvencijski češalj|frekvencijske češljeve]], [[optičko računarstvo]], [[spektroskopija|spektroskopiju]] i moguće višemodne kvantne resurse.<ref name="Microcombs">{{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}}</ref> == Priznanja == Vučković je dobila Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers 2006, Humboldtovu nagradu 2010. i Marko V. Jaric Award 2012. za doprinos fizici.<ref name="Bio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic - a brief biography |url=https://stanford.edu/~jela/jv_files/bio.html |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Izabrana je za članicu [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]]-ja 2018.<ref name="Bio"/> Godine 2022. dobila je Vannevar Bush Faculty Fellowship [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva odbrane SAD-a]], jedno od najviših istraživačkih priznanja za temeljna istraživanja u američkom odbrambenom naučnom sistemu.<ref name="DoD">{{cite web |title=Department of Defense Announces 2022 Class of Vannevar Bush Faculty Fellowship |url=https://basicresearch.defense.gov/News/Articles/Article/3058950/department-of-defense-announces-2022-class-of-vannevar-bush-faculty-fellowship/ |website=U.S. Department of Defense Basic Research Office |date=7. 6. 2022 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za članicu Nacionalne akademije nauka SAD-a izabrana je 2023.<ref name="NAS"/> Kao profesorica na Stanfordu bila je mentorica velikom broju doktorskih studenata i postdoktoranata u oblastima fotonike, kvantne optike i primijenjene fizike. Među njenim bivšim doktorantima nalaze se istraživači koji su kasnije razvili samostalne akademske karijere, uključujući [[Hatice Altug]] i [[Dirk Englund|Dirka Englunda]].<ref name="OpticaBio"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}} * {{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}} * {{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Rendler |first6=Torsten |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=McQuade |first6=Patrick J. |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}} * {{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0002-4603-9686}} * {{Google Scholar ID|-afJI14AAAAJ|Jelena Vučković}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vučković, Jelena}} [[Kategorija:Biografije, Niš]] [[Kategorija:Srpski fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Srpski inženjeri]] [[Kategorija:Američki inženjeri]] 0u9auxwmmbh1hzsu16nmmvnnt6i9wu3 3892032 3892028 2026-05-31T12:18:05Z Mhare 481 3892032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Jelena Vučković | izvorno_ime = {{jez-sr|Јелена Вучковић}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Niš]], [[Socijalistička Republika Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Srbi|Srpkinja]] | polje = [[elektrotehnika]], [[primijenjena fizika]], [[fotonika]], [[nanofotonika]], [[kvantna optika]], [[kvantna informacija]], [[nelinearna optika]], [[kvantna tehnologija]] | radna_institucija = [[Stanford University|Univerzitet Stanford]]; [[Ginzton Laboratory]]; [[SLAC National Accelerator Laboratory]]; [[Max Planck Institute of Quantum Optics]] | alma_mater = [[Univerzitet u Nišu]]; [[California Institute of Technology|Caltech]] | doktorski_mentor = [[Axel Scherer]] | doktorska_teza = ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' (2002) | poznata_po = istraživanjima [[fotonski kristal|fotonskih kristala]], [[optička mikrošupljina|optičkih mikrošupljina]], [[kvantna tačka|kvantnih tačaka]], [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinske kvantne elektrodinamike]], [[inverzni dizajn|inverznog dizajna]], [[integrisana fotonika|integrisane fotonike]] i [[poluprovodnik|poluprovodničkih]] kvantnofotonskih sistema | nagrade = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; [[Humboldtova nagrada]]; Marko V. Jaric Award; A. F. Harvey Engineering Research Prize; Vannevar Bush Faculty Fellowship; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Physical Society]]; članica [[Optica|Optice]]; članica [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE-ja]] | veb-sajt = {{URL|https://web.stanford.edu/~jela/}} | datum_rođenja = 1976 }} '''Jelena Vučković''' ({{jez-sr|Јелена Вучковић}}) [[Srbi|srpsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[elektrotehnika|elektroinženjerka]], [[primijenjena fizika|primijenjena fizičarka]] i profesorica na [[Stanford University|Univerzitetu Stanford]]. Njena istraživanja obuhvataju [[fotonika|fotoniku]], [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[kvantna optika|kvantnu optiku]], [[nelinearna optika|nelinearnu optiku]], [[kvantna informacija|kvantnu informaciju]] i interakciju [[svjetlost]]i i [[materija|materije]] u strukturama nanometarskih dimenzija.<ref name="StanfordProfile">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://profiles.stanford.edu/jelena-vuckovic |website=Stanford Profiles |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NAS">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/jelena-vuckovic-zubfoe/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Vučković je rođena u [[Niš]]u, gdje je započela studij i radila kao asistentica prije odlaska u inostranstvo.<ref name="AtomInnen">{{cite web |title=Interview with Jelena Vučković |url=https://atominnen.at/empower/interviews/312-jelena-vuckovic |website=AtomInnen |date=18. 9. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirala je [[inženjerstvo]] na [[Univerzitet u Nišu|Univerzitetu u Nišu]], a zatim nastavila studij na [[California Institute of Technology|Caltechu]], gdje je magistrirala 1997. i doktorirala 2002. iz elektrotehnike.<ref name="TUM">{{cite web |title=Vuckovic, Jelena |url=https://www.ias.tum.de/ias/vuckovic-jelena/ |website=Institute for Advanced Study, Technical University of Munich |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorsku disertaciju ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' ("Strukture fotonskih kristala za efikasno lokaliziranje ili izvlačenje svjetlosti") izradila je pod mentorstvom [[Axel Scherer|Axela Scherera]].<ref name="Thesis">{{cite web |title=Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light |url=https://resolver.caltech.edu/CaltechETD:etd-08252004-130544 |website=CaltechTHESIS |date=2002 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u Odjelu za primijenjenu fiziku na Stanfordu.<ref name="StanfordProfile"/> === Karijera === Fakultetu Stanforda pridružila se 2003. kao članica Odjela za elektrotehniku.<ref name="StanfordProfile"/> U kasnijoj karijeri razvila je istraživačku grupu za nanofotoniku i [[kvantna fotonika|kvantnu fotoniku]], povezanu s Ginztonovim laboratorijem, Stanford Photonics Research Centerom, PULSE Instituteom, SIMES-om i drugim [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnim]] programima.<ref name="StanfordHome">{{cite web |title=Jelena Vuckovic, Professor at Stanford University |url=https://stanford.edu/~jela/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 2021. do 2023. bila je Fortinet Founders Chair Odsjeka za elektrotehniku na Stanfordu.<ref name="OpticaBio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/jelena_vuckovic/ |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bila je i prva direktorica Q-FARM-a, zajedničke Stanford-SLAC inicijative za [[kvantna nauka|kvantnu nauku]] i inženjerstvo, koja povezuje istraživanja [[kvantni materijal|kvantnih materijala]], [[kvantni uređaj|uređaja]], [[algoritam|algoritama]] i [[računarska arhitektura|arhitektura]].<ref name="OpticaBio"/> Godine 2024. imenovana je vanjskom naučnom članicom [[Max Planck Institute of Quantum Optics|Instituta Max Planck za kvantnu optiku]]. Institut je pri imenovanju naveo njen dugogodišnji rad u eksperimentalnoj kvantnoj nauci i tehnologiji, raniju ulogu u Naučnom savjetodavnom odboru i status MPQ Distinguished Scholar 2019.<ref name="MPQ2024">{{cite web |title=Jelena Vučković appointed at MPQ as new External Scientific Member |url=https://www.mpq.mpg.de/jelena-vuckovic |website=Max Planck Institute of Quantum Optics |date=9. 1. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanja === Vučkovićin rad usmjeren je na kontrolu svjetlosti u čvrstotjelesnim [[nanostruktura]]ma i na razvoj fotonskih sistema koji mogu služiti kao osnova za klasične i [[kvantno računarstvo|kvantne informacijske tehnologije]]. Njena grupa koristi [[poluprovodnik|poluprovodničke]] platforme, [[dijamant]]ske centre boje, [[silicij-karbid]], [[optička mikrošupljina|optičke mikrošupljine]] i [[fotonski kristal|fotonskokristalne]] rezonatore radi stvaranja efikasnih interfejsa između pojedinačnih [[kvantni emiter|kvantnih emitera]] i [[foton]]a.<ref name="NQPLab">{{cite web |title=Nanoscale and Quantum Photonics Lab |url=https://nqp.stanford.edu/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NAS"/> U ranim radovima bavila se dizajnom mikrošupljina u fotonskim kristalima za [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinsku kvantnu elektrodinamiku]]. Ti sistemi omogućavaju jačanje interakcije između emitera i [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetskog]] moda malog volumena, što je važno za izvore pojedinačnih fotona, [[laser|nanolasere]], [[kvantna mreža|kvantne mreže]] i integrisane [[optički čip|optičke čipove]].<ref name="CavityQED">{{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}}</ref> Kasnije je taj pristup proširila na [[kvantna tačka|kvantne tačke]] u fotonskim kristalima i na kontrolu emisije na nivou pojedinačnih fotona.<ref name="QuantumDots">{{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}}</ref> Jedan od važnih pravaca njenog rada jeste [[inverzni dizajn]] fotonskih uređaja. Umjesto ručnog podešavanja [[geometrija|geometrije]] komponenti, algoritmi optimiziraju raspored materijala tako da uređaj ispuni zadatu optičku funkciju. Takav pristup omogućava izradu kompaktnih spojnika, razdjelnika, rezonatora i drugih elemenata za [[integrisana fotonika|integrisanu fotoniku]], uključujući sisteme namijenjene [[optička komunikacija|optičkim međupoveznicama]], računarstvu i [[senzor]]skim platformama.<ref name="StanfordHome"/><ref name="SPRC">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://photonics.stanford.edu/people/jelena-vuckovic |website=Stanford Photonics Research Center |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena grupa također razvija kvantnofotonske platforme u dijamantu i silicij-karbidu. U radu o centrima boje u silicij-karbidu pokazano je da se pojedinačni [[defekt kristalne rešetke|defektni centri]] mogu integrisati u nanostubove radi skalabilne kvantne fotonike, izvora pojedinačnih fotona, [[kubit]]a i [[nanosenzor]]a.<ref name="SiC">{{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}}</ref> U kasnijem radu o centrima kositra u dijamantu prikazano je sprezanje takvih centara s fotonskokristalnim rezonatorima, što je korak prema efikasnim [[spintronika|spin]]-fotonskim interfejsima.<ref name="TinVacancy">{{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}}</ref> Dio istraživanja odnosi se na nelinearnu i integrisanu kvantnu optiku. U radu o [[soliton]]skim mikročesljevima ispitivani su kvantnooptički procesi u integrisanom rezonatoru od silicij-karbida, što povezuje [[frekvencijski češalj|frekvencijske češljeve]], [[optičko računarstvo]], [[spektroskopija|spektroskopiju]] i moguće višemodne kvantne resurse.<ref name="Microcombs">{{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}}</ref> == Priznanja == Vučković je dobila Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers 2006, Humboldtovu nagradu 2010. i Marko V. Jaric Award 2012. za doprinos fizici.<ref name="Bio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic - a brief biography |url=https://stanford.edu/~jela/jv_files/bio.html |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Izabrana je za članicu [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]]-ja 2018.<ref name="Bio"/> Godine 2022. dobila je Vannevar Bush Faculty Fellowship [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva odbrane SAD-a]], jedno od najviših istraživačkih priznanja za temeljna istraživanja u američkom odbrambenom naučnom sistemu.<ref name="DoD">{{cite web |title=Department of Defense Announces 2022 Class of Vannevar Bush Faculty Fellowship |url=https://basicresearch.defense.gov/News/Articles/Article/3058950/department-of-defense-announces-2022-class-of-vannevar-bush-faculty-fellowship/ |website=U.S. Department of Defense Basic Research Office |date=7. 6. 2022 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za članicu Nacionalne akademije nauka SAD-a izabrana je 2023.<ref name="NAS"/> Kao profesorica na Stanfordu bila je mentorica velikom broju doktorskih studenata i postdoktoranata u oblastima fotonike, kvantne optike i primijenjene fizike. Među njenim bivšim doktorantima nalaze se istraživači koji su kasnije razvili samostalne akademske karijere, uključujući [[Hatice Altug]] i [[Dirk Englund|Dirka Englunda]].<ref name="OpticaBio"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}} * {{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}} * {{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Rendler |first6=Torsten |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=McQuade |first6=Patrick J. |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}} * {{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0002-4603-9686}} * {{Google Scholar ID|-afJI14AAAAJ|Jelena Vučković}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vučković, Jelena}} [[Kategorija:Biografije, Niš]] [[Kategorija:Srpski fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Srpski inženjeri]] [[Kategorija:Američki inženjeri]] ca5rn2uqibeytkeir1z7y13obyyc8aw ArXiv (identifikator) 0 535094 3892053 2026-05-31T12:34:26Z Mhare 481 + 3892053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web-sajt | ime = arXiv | logo = ArXiv logo 2022.svg | slika = ArXiv web.svg | opis_slike = Znak i naziv servisa | url = {{URL|https://arxiv.org}} | komercijalni = Ne | vrsta = [[digitalni repozitorij]], [[preprint]] server | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | registracija = potrebna za predaju radova | vlasnik = [[Cornell University]] | autor = [[Paul Ginsparg]] | početak_rada = 14. august 1991. | status = aktivan }} '''arXiv''' je otvoreni internetski repozitorij naučnih radova, najpoznatiji kao server za [[preprint]]e iz fizike, matematike, računarstva i srodnih disciplina.<ref name="about">{{cite web |title=About arXiv |url=https://info.arxiv.org/about/index.html |website=arXiv info |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Servis je 1991. osnovao fizičar [[Paul Ginsparg]], a razvio se iz sistema za razmjenu radova u zajednici visokih energija.<ref name="about"/> arXiv omogućava autorima da javno objave rad prije ili poslije formalne recenzije, ali objavljeni tekstovi sami po sebi nisu prošli urednički postupak naučnog časopisa.<ref name="help">{{cite web |title=Submission moderation |url=https://info.arxiv.org/help/moderation/index.html |website=arXiv info |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Djelovanje == Repozitorij pokriva oblasti fizike, matematike, računarstva, kvantitativne biologije, kvantitativnih finansija, statistike, elektrotehnike, sistemskih nauka, ekonomije i drugih povezanih područja.<ref name="about"/> Radovi se razvrstavaju u predmetne kategorije, a moderatori provjeravaju osnovnu prikladnost prijava za odabranu oblast.<ref name="help"/> Takav model ubrzava dostupnost istraživanja jer rad može biti čitljiv javnosti prije nego što se pojavi u časopisu ili zborniku. Platforma je posebno utjecajna u oblastima u kojima je brzo širenje rezultata uobičajen dio naučne komunikacije. == Upravljanje i značaj == arXiv je dugo bio povezan s [[Univerzitet Cornell|Univerzitetom Cornell]], a operativno ga je održavao Cornell Tech.<ref name="cornell">{{cite web |title=arXiv |url=https://tech.cornell.edu/arxiv/ |website=Cornell Tech |access-date=31. 5. 2026}}</ref> U martu 2026. najavljeno je da će 1. jula 2026. postati nezavisna neprofitna organizacija.<ref name="cornell"/> Na početnoj stranici servis se opisuje kao besplatna distribucijska usluga i otvoreni arhiv s gotovo 2,4 miliona naučnih članaka.<ref name="home">{{cite web |title=arXiv.org e-Print archive |url=https://arxiv.org/ |website=arXiv |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Svaki rad dobija stabilnu stranicu, bibliografske metapodatke i verzije koje omogućavaju praćenje naknadnih izmjena. Od 2022. arXiv je počeo dodjeljivati [[Digital object identifier|DOI]] oznake novim radovima u saradnji s organizacijom DataCite.<ref>{{cite web |title=New arXiv articles are now automatically assigned DOIs |url=https://blog.arxiv.org/2022/01/11/new-arxiv-articles-are-now-automatically-assigned-dois/ |website=arXiv blog |date=11. 1. 2022 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Njegova uloga nije zamjena za recenzirane časopise nego javna i trajna infrastruktura za ranu razmjenu rukopisa. Zbog toga se često navodi kao jedan od osnovnih servisa savremenog pokreta za [[otvoreni pristup]] nauci. Ipak, čitaoci moraju razlikovati dostupnost rada na arXivu od potvrde kvaliteta kroz nezavisnu recenziju. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:ArXiv}} [[Kategorija:Digitalne biblioteke]] bntj01m76tzzohh0yu8zxn0rw03ji1l 3892071 3892053 2026-05-31T14:59:10Z AnToni 2325 3892071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web-sajt | ime = arXiv | logo = ArXiv logo 2022.svg | slika = ArXiv web.svg | opis_slike = Znak i naziv servisa | url = {{URL|https://arxiv.org}} | komercijalni = Ne | vrsta = [[digitalni repozitorij]], [[preprint]] server | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | registracija = potrebna za predaju radova | vlasnik = [[Cornell University]] | autor = [[Paul Ginsparg]] | početak_rada = 14. august 1991. | status = aktivan }} {{maloslovo}} '''arXiv''' je otvoreni internetski repozitorij naučnih radova, najpoznatiji kao server za [[preprint]]e iz fizike, matematike, računarstva i srodnih disciplina.<ref name="about">{{cite web |title=About arXiv |url=https://info.arxiv.org/about/index.html |website=arXiv info |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Servis je 1991. osnovao fizičar [[Paul Ginsparg]], a razvio se iz sistema za razmjenu radova u zajednici visokih energija.<ref name="about"/> arXiv omogućava autorima da javno objave rad prije ili poslije formalne recenzije, ali objavljeni tekstovi sami po sebi nisu prošli urednički postupak naučnog časopisa.<ref name="help">{{cite web |title=Submission moderation |url=https://info.arxiv.org/help/moderation/index.html |website=arXiv info |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Djelovanje == Repozitorij pokriva oblasti fizike, matematike, računarstva, kvantitativne biologije, kvantitativnih finansija, statistike, elektrotehnike, sistemskih nauka, ekonomije i drugih povezanih područja.<ref name="about"/> Radovi se razvrstavaju u predmetne kategorije, a moderatori provjeravaju osnovnu prikladnost prijava za odabranu oblast.<ref name="help"/> Takav model ubrzava dostupnost istraživanja jer rad može biti čitljiv javnosti prije nego što se pojavi u časopisu ili zborniku. Platforma je posebno utjecajna u oblastima u kojima je brzo širenje rezultata uobičajen dio naučne komunikacije. == Upravljanje i značaj == arXiv je dugo bio povezan s [[Univerzitet Cornell|Univerzitetom Cornell]], a operativno ga je održavao Cornell Tech.<ref name="cornell">{{cite web |title=arXiv |url=https://tech.cornell.edu/arxiv/ |website=Cornell Tech |access-date=31. 5. 2026}}</ref> U martu 2026. najavljeno je da će 1. jula 2026. postati nezavisna neprofitna organizacija.<ref name="cornell"/> Na početnoj stranici servis se opisuje kao besplatna distribucijska usluga i otvoreni arhiv s gotovo 2,4 miliona naučnih članaka.<ref name="home">{{cite web |title=arXiv.org e-Print archive |url=https://arxiv.org/ |website=arXiv |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Svaki rad dobija stabilnu stranicu, bibliografske metapodatke i verzije koje omogućavaju praćenje naknadnih izmjena. Od 2022. arXiv je počeo dodjeljivati [[Digital object identifier|DOI]] oznake novim radovima u saradnji s organizacijom DataCite.<ref>{{cite web |title=New arXiv articles are now automatically assigned DOIs |url=https://blog.arxiv.org/2022/01/11/new-arxiv-articles-are-now-automatically-assigned-dois/ |website=arXiv blog |date=11. 1. 2022 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Njegova uloga nije zamjena za recenzirane časopise nego javna i trajna infrastruktura za ranu razmjenu rukopisa. Zbog toga se često navodi kao jedan od osnovnih servisa savremenog pokreta za [[otvoreni pristup]] nauci. Ipak, čitaoci moraju razlikovati dostupnost rada na arXivu od potvrde kvaliteta kroz nezavisnu recenziju. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:ArXiv}} [[Kategorija:Digitalne biblioteke]] treu21tjknna6rm431rcvvcq1j0lobh Nacionalni park Poloniny 0 535095 3892075 2026-05-31T16:31:39Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Poloniny | alt_naziv = ''Národný park Poloniny'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Ďurkovec (pohľad z Ďurkovca) 001.jpg | lokacija = [[Slovačka]] | koordinate = {{coord|49|05|17|N|22|34|01|E|display=inline,title}} | karta = Slovačka | reljef = da | površina = 298,05 | visina =... 3892075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Poloniny | alt_naziv = ''Národný park Poloniny'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Ďurkovec (pohľad z Ďurkovca) 001.jpg | lokacija = [[Slovačka]] | koordinate = {{coord|49|05|17|N|22|34|01|E|display=inline,title}} | karta = Slovačka | reljef = da | površina = 298,05 | visina = | osnovano = 1. oktobar 1997. | upravnik = Uprava NP Poloniny u [[Stakčín]]u }} '''Nacionalni park Poloniny''' ({{sk|Národný park Poloniny}}) smješten je na sjeveroistoku [[Slovačka|Slovačke]], uz granice s [[Poljska|Poljskom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]], u [[Planinski lanac|planinskom lancu]] [[Bukovski vrhovi]], koji je dio [[Istočni Karpati|Istočnih Karpata]]. Osnovan je 1. oktobra 1997. sa zaštićenim područjem od 298,05 km<sup>2</sup> i tampon-zonom od 109,73 km<sup>2</sup>. == Lokacija == Park je u [[Okruzi Slovačke|okrugu]] [[Snina (okrug)|Snina]] u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]]. Graniči s [[Nacionalni park Bieszczady|Nacionalnim parkom Bieszczady]] u Poljskoj; zajedno su dio [[Istočnokarpatski rezervat biosfere|Istočnokarpatskog rezervata biosfere]]. Najviša tačka leži na 1208&nbsp;m na mjestu gdje se susreću granice Slovačke, Poljske i Ukrajine, blizu vrha planine [[Kremenec (Bukovski vrhovi)|Kremenec]]. Nacionalni park najistočnije je i najmanje naseljeno područje Slovačke. Planinarske staze počinju iz nekoliko sela, od kojih je najpoznatije [[Nová Sedlica]], ali i iz [[Runina|Runine]], [[Topoľa|Topoľe]] i [[Uličské Krivé|Uličskih Krivih]]. == Biologija i ekologija == [[Šuma|Šume]] pokrivaju približno 80% površine; dominantne su [[Bukva|bukove]] i bukovo-[[Jela|jelove]]. Nacionalni park ima najvišu koncentraciju [[prašuma]] u Slovačkoj, koje su zaštićene nacionalnim prirodnim rezervatima. Livade, koje se na istočnoslovačkim dijalektima nazivaju ''poloniny'', smještene na glavnom grebenu planinskog lanca Bukovské vrchy, uobičajene su. [[Datoteka:Wisent.jpg|lijevo|mini|<center>[[Evropski bizon]]</center>]] Mnoge vrste u parku [[endem]]ske su i rijetke. Osamsto vrsta [[Gljive|gljiva]] i 100 vrsta [[lišaj]]eva autohtono je za Polonine. U parku živi gotovo 6000 poznatih vrsta [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] (naprimjer, 91 vrsta [[Mehkušci|mehkušaca]], 1472 vrste [[Hemiptera|polukrilaca]], 819 vrsta [[Leptiri|leptira]] i 403 vrste [[pauk]]ova) i 294 vrste kičmenjaka. Među [[kičmenjaci]]ma je 13 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], osam vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], 198 vrsta [[Ptice|ptica]], 55 vrsta [[Sisari|sisara]], uključujući [[Obični ris|risa]], [[medvjed]]a i druge. U parku je nađeno otprilike 1000 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]]. Mnoge od njih ugrožene su i zaštićene. Malo krdo [[Evropski bizon|evropskih bizona]] ponovo je uvedeno u ovo područje 2004. == Turizam == [[Datoteka:Topola wooden church.JPG|mini|lijevo|<center>Drvena crkva u Topoľi</center>]] Park je otvoren za javnost cijele godine, sa zimskim ([[skijaško trčanje]]) i ljetnim planinarskim stazama. Uz nekoliko planinskih staza, postoji i jedna koja povezuje izvanredne drvene crkve iz 18. stoljeća u Topoľi, Uličskim Krivima i [[Ruský Potok|Ruskom Potoku]]. == Svjetska baština == [[Datoteka:Stužica.JPG|lijevo|mini|200px|<center>Stužica</center>]] Praiskonske bukove šume Havešová, [[Stužica]] i Rožok (sva tri su područja u Bukovskim vrhovima) UNESCO je 28. juna 2007. proglasio [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] zbog sveobuhvatnih i netaknutih ekoloških obrazaca i procesa.<ref>{{cite web |publisher= UNESCO |language=en |url= http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=38706&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |title= World Heritage Committee inscribes two natural, one mixed, and four cultural sites onto UNESCO's World Heritage List |date= 28. 6. 2007 |access-date= 29. 1. 2008}}</ref> Zajedno s još jednim slovačkim lokalitetom u [[Vihorlat]]u i dodatnih šest u Ukrajini one čine [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|praiskonske bukove šume Karpata]]. Kako bi se zaštitila izvanredna vrijednost tih šuma, javnosti je dostupna samo Stužica. == Galerija == <gallery> Datoteka:starina.jpg|[[Jezero]] [[Starina (jezero)|Starina]] Datoteka:Runina vilage from Saddle under Durkovec.JPG|Pogled na [[Runina|Runinu]] sa sedla na [[Ďurkovec (vrh)|Ďurkovcu]] Datoteka:Ulicske krive wooden church.JPG|Drvena crkva u [[Uličské Krivé|Uličskim Krivim]] </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Národný park Poloniny}} * [https://www.nppoloniny.sk/ Službeni sajt] {{sk simbol}} * [https://web.archive.org/web/20120207064554/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&sfv=False&llt=1&st=Poloniny%20National%20Park&smi=108032&ami=108032&idp=3992 NP Poloniny] na ''[https://web.archive.org/web/20071117051604/http://www.slovakia.travel/intropage.aspx?l=2 Slovakia.travel]'' {{en simbol}} {{Nacionalni parkovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Slovačkoj]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1997.]] k7s5kuvmuxfb25kb0e69srt08led4yz 3892225 3892075 2026-06-01T08:45:02Z Mhare 481 3892225 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Poloniny | alt_naziv = ''Národný park Poloniny'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Ďurkovec (pohľad z Ďurkovca) 001.jpg | lokacija = [[Slovačka]] | koordinate = {{coord|49|05|17|N|22|34|01|E|display=inline,title}} | karta = Slovačka | reljef = da | površina = 298,05 | visina = | osnovano = 1. oktobar 1997. | upravnik = Uprava NP Poloniny u [[Stakčín]]u | mapframe_zoom = 9 }} '''Nacionalni park Poloniny''' ({{sk|Národný park Poloniny}}) smješten je na sjeveroistoku [[Slovačka|Slovačke]], uz granice s [[Poljska|Poljskom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]], u [[Planinski lanac|planinskom lancu]] [[Bukovski vrhovi]], koji je dio [[Istočni Karpati|Istočnih Karpata]]. Osnovan je 1. oktobra 1997. sa zaštićenim područjem od 298,05 km<sup>2</sup> i tampon-zonom od 109,73 km<sup>2</sup>. == Lokacija == Park je u [[Okruzi Slovačke|okrugu]] [[Snina (okrug)|Snina]] u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]]. Graniči s [[Nacionalni park Bieszczady|Nacionalnim parkom Bieszczady]] u Poljskoj; zajedno su dio [[Istočnokarpatski rezervat biosfere|Istočnokarpatskog rezervata biosfere]]. Najviša tačka leži na 1208&nbsp;m na mjestu gdje se susreću granice Slovačke, Poljske i Ukrajine, blizu vrha planine [[Kremenec (Bukovski vrhovi)|Kremenec]]. Nacionalni park najistočnije je i najmanje naseljeno područje Slovačke. Planinarske staze počinju iz nekoliko sela, od kojih je najpoznatije [[Nová Sedlica]], ali i iz [[Runina|Runine]], [[Topoľa|Topoľe]] i [[Uličské Krivé|Uličskih Krivih]]. == Biologija i ekologija == [[Šuma|Šume]] pokrivaju približno 80% površine; dominantne su [[Bukva|bukove]] i bukovo-[[Jela|jelove]]. Nacionalni park ima najvišu koncentraciju [[prašuma]] u Slovačkoj, koje su zaštićene nacionalnim prirodnim rezervatima. Livade, koje se na istočnoslovačkim dijalektima nazivaju ''poloniny'', smještene na glavnom grebenu planinskog lanca Bukovské vrchy, uobičajene su. [[Datoteka:Wisent.jpg|lijevo|mini|<center>[[Evropski bizon]]</center>]] Mnoge vrste u parku [[endem]]ske su i rijetke. Osamsto vrsta [[Gljive|gljiva]] i 100 vrsta [[lišaj]]eva autohtono je za Polonine. U parku živi gotovo 6000 poznatih vrsta [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] (naprimjer, 91 vrsta [[Mehkušci|mehkušaca]], 1472 vrste [[Hemiptera|polukrilaca]], 819 vrsta [[Leptiri|leptira]] i 403 vrste [[pauk]]ova) i 294 vrste kičmenjaka. Među [[kičmenjaci]]ma je 13 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], osam vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], 198 vrsta [[Ptice|ptica]], 55 vrsta [[Sisari|sisara]], uključujući [[Obični ris|risa]], [[medvjed]]a i druge. U parku je nađeno otprilike 1000 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]]. Mnoge od njih ugrožene su i zaštićene. Malo krdo [[Evropski bizon|evropskih bizona]] ponovo je uvedeno u ovo područje 2004. == Turizam == [[Datoteka:Topola wooden church.JPG|mini|lijevo|<center>Drvena crkva u Topoľi</center>]] Park je otvoren za javnost cijele godine, sa zimskim ([[skijaško trčanje]]) i ljetnim planinarskim stazama. Uz nekoliko planinskih staza, postoji i jedna koja povezuje izvanredne drvene crkve iz 18. stoljeća u Topoľi, Uličskim Krivima i [[Ruský Potok|Ruskom Potoku]]. == Svjetska baština == [[Datoteka:Stužica.JPG|lijevo|mini|200px|<center>Stužica</center>]] Praiskonske bukove šume Havešová, [[Stužica]] i Rožok (sva tri su područja u Bukovskim vrhovima) UNESCO je 28. juna 2007. proglasio [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] zbog sveobuhvatnih i netaknutih ekoloških obrazaca i procesa.<ref>{{cite web |publisher= UNESCO |language=en |url= http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=38706&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |title= World Heritage Committee inscribes two natural, one mixed, and four cultural sites onto UNESCO's World Heritage List |date= 28. 6. 2007 |access-date= 29. 1. 2008}}</ref> Zajedno s još jednim slovačkim lokalitetom u [[Vihorlat]]u i dodatnih šest u Ukrajini one čine [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|praiskonske bukove šume Karpata]]. Kako bi se zaštitila izvanredna vrijednost tih šuma, javnosti je dostupna samo Stužica. == Galerija == <gallery> Datoteka:starina.jpg|[[Jezero]] [[Starina (jezero)|Starina]] Datoteka:Runina vilage from Saddle under Durkovec.JPG|Pogled na [[Runina|Runinu]] sa sedla na [[Ďurkovec (vrh)|Ďurkovcu]] Datoteka:Ulicske krive wooden church.JPG|Drvena crkva u [[Uličské Krivé|Uličskim Krivim]] </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Národný park Poloniny}} * [https://www.nppoloniny.sk/ Službeni sajt] {{sk simbol}} * [https://web.archive.org/web/20120207064554/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&sfv=False&llt=1&st=Poloniny%20National%20Park&smi=108032&ami=108032&idp=3992 NP Poloniny] na ''[https://web.archive.org/web/20071117051604/http://www.slovakia.travel/intropage.aspx?l=2 Slovakia.travel]'' {{en simbol}} {{Nacionalni parkovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Slovačkoj]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1997.]] 26q0mrhgk1uq3m2wet29gi2eheb97d0 NP Poloniny 0 535096 3892076 2026-05-31T16:32:48Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Nacionalni park Poloniny]] 3892076 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nacionalni park Poloniny]] 881h159524tk73mk82n11sk7t9pybh1 Razgovor:Nacionalni park Poloniny 1 535097 3892077 2026-05-31T16:33:27Z KWiki 9400 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = KWiki | tema = geografija | država = Slovačka }} 3892077 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = KWiki | tema = geografija | država = Slovačka }} cii1hu136qc5qd83r210o3ftuhs8mlk Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1997. 14 535098 3892078 2026-05-31T16:34:56Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Zaštićena područja po godinama osnivanja|199|7|1989|2000}} 3892078 wikitext text/x-wiki {{Zaštićena područja po godinama osnivanja|199|7|1989|2000}} iig2dspnftwfkwvcikquyujmz0odls2 Razgovor:Jelena Vučković 1 535099 3892089 2026-05-31T20:00:41Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892089 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892112 3892089 2026-05-31T20:04:43Z Mhare 481 3892112 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Srbija | država2 = | država3 = }} cy281od7k9v1jaseqnjuczerxjg40xw Razgovor:Nimet Özgüç 1 535100 3892090 2026-05-31T20:00:47Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892090 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892128 3892090 2026-05-31T20:09:42Z Mhare 481 3892128 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} fh2nqzo0e6h1cfidllfgfnzt8wlxrjs Razgovor:Hatice Altug 1 535101 3892091 2026-05-31T20:00:53Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892091 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892127 3892091 2026-05-31T20:09:34Z Mhare 481 3892127 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} fh2nqzo0e6h1cfidllfgfnzt8wlxrjs Razgovor:Müge Çevik 1 535102 3892092 2026-05-31T20:00:59Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892092 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892126 3892092 2026-05-31T20:09:27Z Mhare 481 3892126 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} fh2nqzo0e6h1cfidllfgfnzt8wlxrjs Razgovor:Anu Realo 1 535103 3892093 2026-05-31T20:01:04Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892093 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892125 3892093 2026-05-31T20:09:14Z Mhare 481 3892125 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Estonija | država2 = | država3 = }} junowuc7no5g9ttet8t3tw2e0t0y5du Razgovor:Margarete Hilferding 1 535104 3892094 2026-05-31T20:01:09Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892094 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892124 3892094 2026-05-31T20:08:58Z Mhare 481 3892124 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Austrija | država2 = | država3 = }} nvuayd6ze2yixmubgpm7pc1s5wk4cwv Razgovor:Lea Verou 1 535105 3892095 2026-05-31T20:01:15Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892095 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892123 3892095 2026-05-31T20:08:45Z Mhare 481 3892123 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Angeliki Panagiotatou 1 535106 3892096 2026-05-31T20:01:22Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892096 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892122 3892096 2026-05-31T20:08:36Z Mhare 481 3892122 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Amalia Fleming 1 535107 3892097 2026-05-31T20:01:27Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892097 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892121 3892097 2026-05-31T20:08:31Z Mhare 481 3892121 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Athena Coustenis 1 535108 3892098 2026-05-31T20:01:38Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892098 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892120 3892098 2026-05-31T20:08:25Z Mhare 481 3892120 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Eleni Antoniadou 1 535109 3892099 2026-05-31T20:01:43Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892099 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892119 3892099 2026-05-31T20:08:20Z Mhare 481 3892119 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Dora E. Angelaki 1 535110 3892100 2026-05-31T20:01:51Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892100 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892118 3892100 2026-05-31T20:08:15Z Mhare 481 3892118 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Vicky Kalogera 1 535111 3892101 2026-05-31T20:01:58Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892101 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892117 3892101 2026-05-31T20:08:10Z Mhare 481 3892117 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Iphigenia Photaki 1 535112 3892102 2026-05-31T20:02:03Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892102 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892116 3892102 2026-05-31T20:08:04Z Mhare 481 3892116 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Eleftheria Zeggini 1 535113 3892103 2026-05-31T20:02:07Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892103 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892115 3892103 2026-05-31T20:07:51Z Mhare 481 3892115 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Grčka | država2 = | država3 = }} p3nhlt1cujf5a1va1urg5rmurmibo7x Razgovor:Loukia Nicolaidou 1 535114 3892104 2026-05-31T20:02:12Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892104 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892114 3892104 2026-05-31T20:07:16Z Mhare 481 3892114 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = žene | tema3 = | država = Kipar | država2 = | država3 = }} mr0j7jsukg4ds6br68k7yqaxch9p4bs Magdalena Tul 0 535115 3892130 2026-05-31T20:16:30Z Mhare 481 + 3892130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Magdalena Tul | slika = Magdalena Tul 20110214 (cropped).jpg | opis_slike = Magdalena Tul, 2011. | puno_ime = Magdalena Ewa Tul | drugo_ime = Lady Tullo; Sasha | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1980|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Gdanjsk]], [[Poljska]] | žanr = [[pop muzika|pop]], [[R&B]], [[soul]] | zanimanje = pjevačica, kompozitorica, tekstopisac, glumica | aktivni_period = 2000–danas | web-stranica = {{URL|https://magdalenatul.com}} }} '''Magdalena Ewa Tul''' (rođena 29. aprila 1980. u [[Gdanjsk]]u) jeste poljska pjevačica, kompozitorica, tekstopisac i glumica. Poznata je kao predstavnica [[Poljska|Poljske]] na [[Eurosong 2011.|Eurosongu 2011]], gdje je izvela pjesmu "Jestem".<ref name="esc2011">{{Cite web |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011/poland |title=Poland 2011: Magdalena Tul – Jestem |publisher=Eurovisionworld |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Tul se muzikom počela baviti još kao djevojčica, a od 12. godine nastupala je s lokalnim dječijim bendovima. Godine 2000. preselila se iz Gdanjska u [[Varšava|Varšavu]], gdje je počela raditi kao pjevačica i glumica u muzičkom teatru Studio Buffo. Ondje je nastupala kao glavna pjevačica u mjuziklu ''Metro'', a kasnije je radila i u teatru Roma, gdje je učestvovala u mjuziklima ''Miss Saigon'', ''Grease'', ''Cats'' i ''Akademia Pana Kleksa''.<ref>{{Cite web |url=https://magdalenatul.com/biography/ |title=Biography |publisher=Magdalena Tul official website |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Širu pažnju stekla je u Poljskoj kao vokalna izvođačica u televizijskom programu ''Jaka to melodia?''. Godine 2011. pobijedila je u poljskom nacionalnom izboru ''Krajowe Eliminacje 2011'' s pjesmom "Jestem", koju je sama napisala i komponirala. Na Eurosongu u Düsseldorfu nastupila je u prvom polufinalu, ali se nije plasirala u finale; zauzela je 19. mjesto s 18 bodova.<ref name="esc2011" /><ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=aJOTAoPSaHw |title=Magdalena Tul - Jestem (LIVE) {{!}} Poland {{!}} First Semi-Final {{!}} Eurovision 2011 |publisher=Eurovision Song Contest |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Godine 2013. učestvovala je u drugoj sezoni programa ''The Voice of Poland'', gdje je bila u timu Tomsona i Barona iz grupe Afromental, ali je eliminirana prije emisija uživo.<ref>{{Cite news |url=https://kultura.onet.pl/muzyka/wiadomosci/the-voice-of-poland-magdalena-tul-o-odejsciu-z-programu/8zv4d0w |title="The Voice of Poland": Magdalena Tul o odejściu z programu |publisher=Onet Kultura |date=21. 4. 2013 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''V.O.H. – The Victory of Heart'' (2007) * ''Brave'' (2014) * ''Mindfulness'' (2019) === EP === * ''The Beginning'' (2013) === Singlovi === * "Full of Life" (2004) * "Idź swoją drogą" (2005) * "Find the Music" (2006) * "Nie ma jej" (2010) * "Jestem" (2011) * "I'll Never Forget" (2011) * "Jak zapomnieć" (2012) * "Give It Up" (2012) * "I Am Who I Am" (2013) * "Ile mogę dać?" (2014) * "So Good" (2014) * "Closer" (2017) * "Va Banque" (2018) * "Move Forward" (2019) * "Love Myself Again" (2025) == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Magdalena Tul}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tul, Magdalena}} [[Kategorija:Poljske pjevačice]] [[Kategorija:Poljski kompozitori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] nvvanxky9hu05o6j83l1j7rbmfw8nxn 3892134 3892130 2026-05-31T20:22:31Z Mhare 481 3892134 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Magdalena Tul | slika = Magdalena Tul 20110214 (cropped).jpg | opis_slike = Magdalena Tul, 2011. | puno_ime = Magdalena Ewa Tul | drugo_ime = Lady Tullo; Sasha | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1980|4|29}} | mjesto_rođenja = [[Gdanjsk]], [[Poljska]] | žanr = [[pop muzika|pop]], [[R&B]], [[soul]] | zanimanje = pjevačica, kompozitorica, tekstopisac, glumica | aktivni_period = 2000–danas | web-stranica = {{URL|https://magdalenatul.com}} }} '''Magdalena Ewa Tul''' (rođena 29. aprila 1980. u [[Gdanjsk]]u) jeste poljska pjevačica, kompozitorica, tekstopisac i glumica. Poznata je kao predstavnica [[Poljska|Poljske]] na [[Eurosong 2011.|Eurosongu 2011]], gdje je izvela pjesmu "Jestem".<ref name="esc2011">{{Cite web |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011/poland |title=Poland 2011: Magdalena Tul – Jestem |publisher=Eurovisionworld |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Tul se muzikom počela baviti još kao djevojčica, a od 12. godine nastupala je s lokalnim dječijim bendovima. Godine 2000. preselila se iz Gdanjska u [[Varšava|Varšavu]], gdje je počela raditi kao pjevačica i glumica u muzičkom teatru Studio Buffo. Ondje je nastupala kao glavna pjevačica u mjuziklu ''Metro'', a kasnije je radila i u teatru Roma, gdje je učestvovala u mjuziklima ''Miss Saigon'', ''Grease'', ''Cats'' i ''Akademia Pana Kleksa''.<ref>{{Cite web |url=https://magdalenatul.com/biography/ |title=Biography |publisher=Magdalena Tul official website |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Širu pažnju stekla je u Poljskoj kao vokalna izvođačica u televizijskom programu ''Jaka to melodia?''. Godine 2011. pobijedila je u poljskom nacionalnom izboru ''Krajowe Eliminacje 2011'' s pjesmom "Jestem", koju je sama napisala i komponirala. Na Eurosongu u Düsseldorfu nastupila je u prvom polufinalu, ali se nije plasirala u finale; zauzela je 19. mjesto s 18 bodova.<ref name="esc2011" /><ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=aJOTAoPSaHw |title=Magdalena Tul - Jestem (LIVE) {{!}} Poland {{!}} First Semi-Final {{!}} Eurovision 2011 |publisher=Eurovision Song Contest |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Godine 2013. učestvovala je u drugoj sezoni programa ''The Voice of Poland'', gdje je bila u timu Tomsona i Barona iz grupe Afromental, ali je eliminirana prije emisija uživo.<ref>{{Cite news |url=https://kultura.onet.pl/muzyka/wiadomosci/the-voice-of-poland-magdalena-tul-o-odejsciu-z-programu/8zv4d0w |title="The Voice of Poland": Magdalena Tul o odejściu z programu |publisher=Onet Kultura |date=21. 4. 2013 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''V.O.H. – The Victory of Heart'' (2007) * ''Brave'' (2014) * ''Mindfulness'' (2019) === EP === * ''The Beginning'' (2013) === Singlovi === * "Full of Life" (2004) * "Idź swoją drogą" (2005) * "Find the Music" (2006) * "Nie ma jej" (2010) * "Jestem" (2011) * "I'll Never Forget" (2011) * "Jak zapomnieć" (2012) * "Give It Up" (2012) * "I Am Who I Am" (2013) * "Ile mogę dać?" (2014) * "So Good" (2014) * "Closer" (2017) * "Va Banque" (2018) * "Move Forward" (2019) * "Love Myself Again" (2025) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Magdalena Tul}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tul, Magdalena}} [[Kategorija:Poljske pjevačice]] [[Kategorija:Poljski kompozitori]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] 4h4uu55lo8hi0uumudee49as0h477oh Razgovor:Magdalena Tul 1 535116 3892131 2026-05-31T20:17:04Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892131 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892132 3892131 2026-05-31T20:17:42Z Mhare 481 + 3892132 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = muzika | tema2 = žene | tema3 = | država = Poljska | država2 = | država3 = }} {{CEE žene 2026.}} ft62vxoo536zj3pv6fy1gbq6ok7xpor 3892133 3892132 2026-05-31T20:17:55Z Mhare 481 3892133 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = umjetnost | tema2 = žene | tema3 = | država = Poljska | država2 = | država3 = }} {{CEE žene 2026.}} 9q6ew4eah27ncugewxjvvwuu50ikujk Ollga Plumbi 0 535117 3892135 2026-05-31T20:24:57Z Mhare 481 + 3892135 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ollga Plumbi | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1898. | mjesto_rođenja = Lupckë, [[Permet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1984. | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | politička_stranka = | zanimanje = političarka, novinarka, spisateljica, učiteljica, aktivistkinja | poznata_po = ranom feminističkom djelovanju u Albaniji }} '''Ollga Plumbi''' (1898–1984), poznata i pod pseudonimom '''Shpresa''', bila je albanska političarka, novinarka, spisateljica, učiteljica, feministkinja i aktivistkinja. Smatra se jednom od prvih istaknutih feministkinja u Albaniji, naročito zbog javnog pisanja o položaju žena i rodnoj ravnopravnosti tokom 1930-ih godina.<ref name="tt">{{Cite web |url=https://www.tiranatimes.com/ollga-plumbi-the-woman-from-the-future/ |title=Ollga Plumbi – The Woman from the Future |publisher=Tirana Times |date=2025 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je 1898. u selu Lupckë kod [[Permet]]a, tada u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon smrti muža, u mladosti je emigrirala na Zapad kako bi radila i brinula se o porodici. Kasnije se vratila u Albaniju, gdje se uključila u društveni, kulturni i politički život.<ref name="enwiki">{{Cite web |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Ollga_Plumbi |title=Ollga Plumbi |publisher=Wikipedia |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Tokom 1936. i 1937. pisala je za časopis ''Bota e Re'', u kojem su objavljivali i drugi progresivni albanski autori, među njima [[Migjeni]] i Selim Shpuza. U svojim tekstovima bavila se položajem žena, društvenom nejednakošću i potrebom za širim građanskim pravima. Posebno se ističe njen tekst o feminizmu i albanskom društvu, u kojem je položaj žena povezivala s pitanjem ljudskih prava.<ref name="tt" /> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priključila se antifašističkom pokretu. Nakon rata izabrana je za predsjednicu Antifašističkog vijeća žena Albanije. Na izborima 1945. izabrana je za zastupnicu u Narodnom parlamentu Albanije i bila je među prvim ženama koje su ušle u albanski parlament.<ref>{{Cite web |url=https://www.equalfuture-eurasia.org/womens-representation-in-politics-and-public-administration/albania |title=Women’s Representation in Politics and Public Administration: Albania |publisher=Equal Future Eurasia |access-date=31. 5. 2026}}</ref> Iako je u poratnom periodu imala značajnu javnu ulogu, ubrzo je uklonjena s političkih funkcija i potisnuta iz javnog života. Uprkos tome, nastavila je pisati o feminizmu, emancipaciji žena i rodnoj ravnopravnosti.<ref name="tt" /> Umrla je 1984. godine. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Plumbi, Ollga}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1898.]] [[Kategorija:Umrli 1984.]] bgogixlxr7p30bjidq3brorlvv72ffm 3892136 3892135 2026-05-31T20:26:42Z Mhare 481 3892136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ollga Plumbi | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1898. | mjesto_rođenja = Lupckë, [[Permet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1984. | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | politička_stranka = | zanimanje = političarka, novinarka, spisateljica, učiteljica, aktivistkinja | poznata_po = ranom feminističkom djelovanju u Albaniji }} '''Ollga Plumbi''' (1898–1984), poznata i pod pseudonimom '''Shpresa''', bila je albanska političarka, novinarka, spisateljica, učiteljica, feministkinja i aktivistkinja. Smatra se jednom od prvih istaknutih feministkinja u Albaniji, naročito zbog javnog pisanja o položaju žena i rodnoj ravnopravnosti tokom 1930-ih godina.<ref name="tt">{{Cite web |url=https://www.tiranatimes.com/ollga-plumbi-the-woman-from-the-future/ |title=Ollga Plumbi – The Woman from the Future |publisher=Tirana Times |date=2025 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je 1898. u selu Lupckë kod [[Permet]]a, tada u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon smrti muža, u mladosti je emigrirala na Zapad kako bi radila i brinula se o porodici. Kasnije se vratila u Albaniju, gdje se uključila u društveni, kulturni i politički život.<ref>{{Cite web|url=http://arkivi.peshkupauje.com/2015/06/feministet-e-para-shqiptare|title=Feministet e para shqiptare &#124; Peshku pa ujë|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201042707/http://arkivi.peshkupauje.com/2015/06/feministet-e-para-shqiptare|archive-date=2017-12-01|url-status=dead|access-date=2017-05-03}}</ref> Tokom 1936. i 1937. pisala je za časopis ''Bota e Re'', u kojem su objavljivali i drugi progresivni albanski autori, među njima [[Migjeni]] i Selim Shpuza. U svojim tekstovima bavila se položajem žena, društvenom nejednakošću i potrebom za širim građanskim pravima. Posebno se ističe njen tekst o feminizmu i albanskom društvu, u kojem je položaj žena povezivala s pitanjem ljudskih prava.<ref name="tt" /> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priključila se antifašističkom pokretu. Nakon rata izabrana je za predsjednicu Antifašističkog vijeća žena Albanije. Na izborima 1945. izabrana je za zastupnicu u Narodnom parlamentu Albanije i bila je među prvim ženama koje su ušle u albanski parlament.<ref>{{Cite web |url=https://www.equalfuture-eurasia.org/womens-representation-in-politics-and-public-administration/albania |title=Women’s Representation in Politics and Public Administration: Albania |publisher=Equal Future Eurasia |access-date=31. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://sot.com.al/dossier/shqip%C3%ABria-68-vjet-votime-me-presione-vjedhje-manipulime-dhun%C3%AB-pranga-e-krime|title=Shqipëria, 68 vjet votime me presione, vjedhje, manipulime, dhunë, pranga e krime|website=Sot.com.al|archive-url=https://web.archive.org/web/20190203085004/https://sot.com.al/dossier/shqip%C3%ABria-68-vjet-votime-me-presione-vjedhje-manipulime-dhun%C3%AB-pranga-e-krime|archive-date=3 February 2019|url-status=dead|accessdate=11 March 2019}}</ref> Iako je u poratnom periodu imala značajnu javnu ulogu, ubrzo je uklonjena s političkih funkcija i potisnuta iz javnog života. Uprkos tome, nastavila je pisati o feminizmu, emancipaciji žena i rodnoj ravnopravnosti.<ref name="tt" /> Umrla je 1984. godine. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Plumbi, Ollga}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1898.]] [[Kategorija:Umrli 1984.]] 36avrwpimnjr53u750t96x9hikl2n3d Razgovor:Ollga Plumbi 1 535118 3892137 2026-05-31T20:26:55Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892137 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892144 3892137 2026-05-31T21:09:45Z Mhare 481 3892144 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = politika | tema2 = žene | tema3 = | država = Albanija | država2 = | država3 = }} 6nkfqj38ncuk9wut6o3g0bvwgbgi4hx Susanne Wenger 0 535119 3892138 2026-05-31T20:33:17Z Mhare 481 + 3892138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Susanne Wenger | slika = | opis_slike = | drugo_ime = Adunni Olorisha | datum_rođenja = {{datum rođenja|1915|7|4}} | mjesto_rođenja = [[Graz]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2009|1|12|1915|7|4}} | mjesto_smrti = [[Ošogbo]], [[Nigerija]] | nacionalnost = [[Austrijanci|Austrijanka]]; [[Nigerija|nigerijska državljanka]] | obrazovanje = Škola primijenjenih umjetnosti u [[Graz]]u; [[Akademija likovnih umjetnosti u Beču]] | polje = [[slikarstvo]], [[skulptura]], [[grafički dizajn]], [[ilustracija]], [[batik]], [[sakralna umjetnost]] | pravac = [[Ošogbo škola]], New Sacred Art | poznata_djela = obnova [[Sveti gaj Osun-Ošogbo|Svetog gaja Osun-Ošogbo]] | supružnik = [[Ulli Beier]]; Lasisi Ayansola Onilu | nagrade = Member of the Order of the Federal Republic }} '''Susanne Wenger''' (4. juli 1915 – 12. januar 2009), poznata i kao '''Adunni Olorisha''', bila je [[Austrijanci|austrijsko]]-[[Nigerija|nigerijska]] [[slikarstvo|slikarica]], [[skulptura|skulptorica]], [[grafički dizajn|grafička dizajnerica]], ilustratorica, kulturna aktivistica i svećenica [[Joruba religija|joruba religije]]. Nakon školovanja u [[Austrija|Austriji]] preselila se u Nigeriju, gdje je živjela od 1950. do smrti i postala jedna od najprepoznatljivijih figura umjetničkog i duhovnog kruga oko [[Ošogbo]]a.<ref name="AWARE">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://awarewomenartists.com/en/artiste/susanne-wenger/ |website=AWARE: Archives of Women Artists, Research and Exhibitions |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guardian">{{cite news |last=Probst |first=Peter |title=Suzanne Wenger |url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2009/mar/26/obituary-suzanne-wenger |work=The Guardian |date=26. 3. 2009 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Najviše je povezana sa Svetim gajem Osun-Ošogbo, šumskim kompleksom hramova, skulptura i svetišta posvećenih rijeci i božanstvu [[Osun]]. Od kasnih 1950-ih radila je s lokalnim svećenicima, zanatlijama i umjetnicima na obnovi i zaštiti tog prostora, koji je 2005. upisan na [[UNESCO]]-v [[Svjetska baština|Spisak svjetske baštine]].<ref name="UNESCO">{{cite web |title=Osun-Osogbo Sacred Grove |url=https://whc.unesco.org/en/list/1118/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WMF">{{cite web |title=Osun-Osogbo Sacred Grove |url=https://www.wmf.org/monuments/osun-osogbo-sacred-grove |website=World Monuments Fund |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je 4. jula 1915. u Grazu. Umjetničko obrazovanje započela je u rodnom gradu, gdje je pohađala školu primijenjenih umjetnosti, a zatim je od 1933. do 1935. studirala u [[Beč]]u.<ref name="Biennale">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://www.labiennale.org/en/art/2024/nucleo-contemporaneo/susanne-wenger |website=La Biennale di Venezia |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom ranog rada bavila se crtežom, slikarstvom, ilustracijom i grafikom, a njen izraz povezivao je evropski modernizam, nadrealne kompozicije i interes za duhovne teme.<ref name="AWARE" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovala je u bečkoj umjetničkoj sredini i bila povezana s Art-Clubom, grupom koja je okupljala autore zainteresirane za obnovu austrijske moderne umjetnosti nakon nacizma i rata.<ref name="Foundation">{{cite web |title=Obituary: Susanne Wenger |url=https://susannewengerfoundation.at/en/obituary-susanne-wenger |website=Susanne Wenger Foundation |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1949. upoznala je [[Ulli Beier|Ullija Beiera]], njemačkog lingvistu i kulturnog posrednika, s kojim je ubrzo napustila Evropu i otišla u Nigeriju.<ref name="AWARE"/> === Nigerija i joruba religija === Wenger se u Nigeriju preselila 1950. i ondje ostala do kraja života.<ref name="AWARE"/> Prvo je živjela u [[Ibadan]]u i drugim gradovima zapadne Nigerije, a potom se vezala za Ošogbo, gdje se uključila u lokalne religijske i umjetničke zajednice. Nakon susreta s joruba svećenicima i starješinama počela je učiti jezik, mitologiju, rituale i umjetničke oblike povezane s [[oriša]]ma.<ref name="GoogleArts">{{cite web |title=Who was Susanne Wenger / Àdùnní Olórìṣà? |url=https://artsandculture.google.com/story/who-was-susanne-wenger-%C3%80d%C3%B9nn%C3%AD-ol%C3%B3r%C3%AC%E1%B9%A3%C3%A0-the-osun-osogbo-grove/IAXBGVfmA6LkIA?hl=en |website=Google Arts & Culture |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U joruba religijskoj zajednici dobila je ime Adunni Olorisha. Inicirana je u kultove više božanstava i postala je jedna od javno najpoznatijih evropskih učesnica tradicionalne religije u jugozapadnoj Nigeriji.<ref name="Guardian"/> Njena umjetnost iz tog perioda ne može se odvojiti od ritualnog života: batik, zidno slikarstvo, skulptura i arhitektonsko oblikovanje postali su dio obrednog prostora, a ne samo galerijski predmeti.<ref name="Biennale"/> === Sveti gaj Osun-Ošogbo === Središnje mjesto u njenom kasnijem životu imao je Sveti gaj Osun-Ošogbo, šumski i svetišni kompleks uz rijeku Osun. Prema podacima World Monuments Funda, Wenger je krajem 1950-ih pozvana da pomogne u obnovi jednog od svetišta, a tokom narednih decenija radila je s nigerijskim umjetnicima i zanatlijama na izradi i obnovi stotina monumentalnih skulptura posvećenih joruba božanstvima.<ref name="WMF"/><ref name="CyArk">{{cite web |title=Digitally Preserving the Sacred Grove of Osun Osogbo |url=https://artsandculture.google.com/story/digitally-preserving-the-sacred-grove-of-osun-osogbo-cyark/ZAUBPwpovR_cfQ?hl=en |website=Google Arts & Culture / CyArk |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njen rad u gaju uključivao je obnovu oštećenih hramova, izgradnju novih skulpturalnih formi od [[cement]]a, drveta i drugih materijala te razvoj umjetničkog jezika koji se naziva New Sacred Art. U tom pristupu savremena skulptura, mural, arhitektura i ritualni predmet nisu bili odvojeni, nego su stvarali cjelinu namijenjenu obrednom korištenju.<ref name="WMF"/> Na obnovi su učestvovali i lokalni umjetnici kao što su Buraimoh Gbadamosi, Adebisi Akanji, Kasali Akangbe i drugi članovi ošogboškog kruga.<ref name="CyArk"/> Gaj je 1965. proglašen nacionalnim spomenikom Nigerije, a 2005. upisan je na UNESCO-vu listu svjetske baštine kao izuzetno očuvan primjer joruba svetog pejzaža.<ref name="UNESCO"/> Iako je UNESCO istakao historijsku i religijsku vrijednost prostora, Wengerin rad imao je važnu ulogu u očuvanju njegove vidljive skulpturalne i arhitektonske forme u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="WMF"/> === Umjetnički rad === Wengerin opus obuhvata crteže, [[ulje na platnu|ulja]], [[grafika|grafike]], tekstil, batike, zidne slike i monumentalne skulpture. AWARE navodi da se njen rad kretao od preciznih crteža i nadrealnih skica do monumentalnih prostornih djela u Nigeriji, čime je istovremeno doprinijela modernoj austrijskoj umjetnosti i modernoj nigerijskoj umjetnosti.<ref name="AWARE"/> U Nigeriji je razvila specifičan izraz zasnovan na joruba religijskim oblicima, ali nije jednostavno kopirala tradicionalne modele. Njene skulpture i arhitektonske intervencije u gaju često imaju organsku, gotovo živu strukturu, s izduženim oblicima, gustim površinama i složenim simboličkim odnosima između ljudskih, životinjskih i božanskih figura. Takav rad nastajao je u saradnji s lokalnim majstorima i u kontekstu obrednog života, zbog čega se u literaturi često opisuje kao spoj umjetnosti, zaštite naslijeđa i religijske prakse.<ref name="Biennale"/><ref name="GoogleArts"/> Bavila se i batikom, posebno nakon upoznavanja s tehnikama zapadnoafričkog [[adire]] tekstila. Pet njenih batik radova nastalih između 1958. i 1963. prikazano je 2024. na 60. [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] u izložbi ''Foreigners Everywhere'' ("Stranci svuda").<ref name="Universes">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://universes.art/en/venice-biennale/2024/foreigners-everywhere-tour-5/susanne-wenger |website=Universes in Universe |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Ošogbo škola i kulturni krug === Wenger je bila jedna od ličnosti povezanih s razvojem Ošogbo škole, šireg umjetničkog pokreta koji je od 1960-ih okupljao nigerijske autore, radionice, galerije i kulturne centre. Dok je Ulli Beier imao važnu organizacijsku ulogu u kulturnim mrežama kao što su Mbari i Mbari Mbayo, Wenger je bila usmjerena na sakralnu umjetnost, zaštitu gaja i rad s umjetnicima koji su se bavili obnovom joruba svetišta.<ref name="AWARE"/> Njen odnos prema lokalnoj kulturi često je opisivan kao izuzetan primjer dugogodišnjeg uranjanja u drugi religijski i umjetnički sistem. Istovremeno, njen položaj evropske umjetnice u joruba religijskom prostoru ostao je predmet rasprave u historiji umjetnosti, antropologiji i postkolonijalnim studijama. Dio autora naglašava njen doprinos očuvanju svetog prostora, dok drugi analiziraju složene odnose između modernizma, duhovnog autoriteta, kulturnog posredovanja i kolonijalnog naslijeđa.<ref name="Guardian"/><ref name="AWARE"/> == Priznanja i smrt == Nigerijska vlada dodijelila joj je 2005. nacionalno odlikovanje za doprinos kulturi i očuvanju naslijeđa.<ref name="Adegbola">{{cite web |title=Susanne Wenger: Biography |url=https://adegbola.com/artists/54-susanne-wenger/biography/ |website=Adegbola Gallery |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U Ošogbu je dobila i poglavarsku titulu povezanu s njenom ulogom u očuvanju joruba religijskih svetišta.<ref name="Guardian"/> Umrla je 12. januara 2009. u Ošogbu, u 93. godini.<ref name="Foundation"/> Nakon smrti ostala je predmet izložbi, istraživanja i projekata digitalnog dokumentiranja Svetog gaja. Njena djela čuvaju se u muzejskim i privatnim zbirkama, a Susanne Wenger Foundation i Adunni Olorisha Trust nastavljaju rad na očuvanju njene ostavštine.<ref name="AWARE"/><ref name="CyArk"/> == Odabrana djela == * {{cite book |last=Beier |first=Ulli |title=The Return of the Gods: The Sacred Art of Susanne Wenger |trans-title=Povratak bogova: sakralna umjetnost Susanne Wenger |url=https://books.google.com/books?id=1DQ3AQAAIAAJ |publisher=Cambridge University Press |date=1975 |language=en}} * {{cite book|last=Probst|first=Peter|title=Osogbo and the Art of Heritage: Monuments, Deities, and Money|trans-title=Ošogbo i umjetnost naslijeđa: spomenici, božanstva i novac|url=https://iupress.org/9780253000063/osogbo-and-the-art-of-heritage/|publisher=Indiana University Press|date=2011|language=en}} * {{cite book |last=Denk |first=Wolfgang |title=Susanne Wenger: Künstlerin, Priesterin, Abenteurerin |trans-title=Susanne Wenger: umjetnica, svećenica, pustolovka |url=https://www.residenzverlag.com/buch/susanne-wenger |publisher=Residenz Verlag |date=2015 |isbn=978-3-7017-3341-5 |language=de}} * {{cite book |last=Esguerra |first=Diane |title=The Oshun Diaries |trans-title=Dnevnici Ošun |url=https://eye-books.com/books/the-oshun-diaries |publisher=Eye Books |date=2019 |isbn=978-1-78563-142-9 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wenger, Susanne}} [[Kategorija:Rođeni 1915.]] [[Kategorija:Umrli 2009.]] [[Kategorija:Biografije, Graz]] [[Kategorija:Austrijski slikari]] [[Kategorija:Kultura Nigerije]] 7rrdudnjgeda0wqxtou6ibbh82z6dbj 3892139 3892138 2026-05-31T20:34:03Z Mhare 481 3892139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Susanne Wenger | slika = Susanne Wenger.tif | opis_slike = | drugo_ime = Adunni Olorisha | datum_rođenja = {{datum rođenja|1915|7|4}} | mjesto_rođenja = [[Graz]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2009|1|12|1915|7|4}} | mjesto_smrti = [[Ošogbo]], [[Nigerija]] | nacionalnost = [[Austrijanci|Austrijanka]]; [[Nigerija|nigerijska državljanka]] | obrazovanje = Škola primijenjenih umjetnosti u [[Graz]]u; [[Akademija likovnih umjetnosti u Beču]] | polje = [[slikarstvo]], [[skulptura]], [[grafički dizajn]], [[ilustracija]], [[batik]], [[sakralna umjetnost]] | pravac = [[Ošogbo škola]], New Sacred Art | poznata_djela = obnova [[Sveti gaj Osun-Ošogbo|Svetog gaja Osun-Ošogbo]] | supružnik = [[Ulli Beier]]; Lasisi Ayansola Onilu | nagrade = Member of the Order of the Federal Republic }} '''Susanne Wenger''' (4. juli 1915 – 12. januar 2009), poznata i kao '''Adunni Olorisha''', bila je [[Austrijanci|austrijsko]]-[[Nigerija|nigerijska]] [[slikarstvo|slikarica]], [[skulptura|skulptorica]], [[grafički dizajn|grafička dizajnerica]], ilustratorica, kulturna aktivistica i svećenica [[Joruba religija|joruba religije]]. Nakon školovanja u [[Austrija|Austriji]] preselila se u Nigeriju, gdje je živjela od 1950. do smrti i postala jedna od najprepoznatljivijih figura umjetničkog i duhovnog kruga oko [[Ošogbo]]a.<ref name="AWARE">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://awarewomenartists.com/en/artiste/susanne-wenger/ |website=AWARE: Archives of Women Artists, Research and Exhibitions |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guardian">{{cite news |last=Probst |first=Peter |title=Suzanne Wenger |url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2009/mar/26/obituary-suzanne-wenger |work=The Guardian |date=26. 3. 2009 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Najviše je povezana sa Svetim gajem Osun-Ošogbo, šumskim kompleksom hramova, skulptura i svetišta posvećenih rijeci i božanstvu [[Osun]]. Od kasnih 1950-ih radila je s lokalnim svećenicima, zanatlijama i umjetnicima na obnovi i zaštiti tog prostora, koji je 2005. upisan na [[UNESCO]]-v [[Svjetska baština|Spisak svjetske baštine]].<ref name="UNESCO">{{cite web |title=Osun-Osogbo Sacred Grove |url=https://whc.unesco.org/en/list/1118/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WMF">{{cite web |title=Osun-Osogbo Sacred Grove |url=https://www.wmf.org/monuments/osun-osogbo-sacred-grove |website=World Monuments Fund |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je 4. jula 1915. u Grazu. Umjetničko obrazovanje započela je u rodnom gradu, gdje je pohađala školu primijenjenih umjetnosti, a zatim je od 1933. do 1935. studirala u [[Beč]]u.<ref name="Biennale">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://www.labiennale.org/en/art/2024/nucleo-contemporaneo/susanne-wenger |website=La Biennale di Venezia |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom ranog rada bavila se crtežom, slikarstvom, ilustracijom i grafikom, a njen izraz povezivao je evropski modernizam, nadrealne kompozicije i interes za duhovne teme.<ref name="AWARE" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovala je u bečkoj umjetničkoj sredini i bila povezana s Art-Clubom, grupom koja je okupljala autore zainteresirane za obnovu austrijske moderne umjetnosti nakon nacizma i rata.<ref name="Foundation">{{cite web |title=Obituary: Susanne Wenger |url=https://susannewengerfoundation.at/en/obituary-susanne-wenger |website=Susanne Wenger Foundation |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1949. upoznala je [[Ulli Beier|Ullija Beiera]], njemačkog lingvistu i kulturnog posrednika, s kojim je ubrzo napustila Evropu i otišla u Nigeriju.<ref name="AWARE"/> === Nigerija i joruba religija === Wenger se u Nigeriju preselila 1950. i ondje ostala do kraja života.<ref name="AWARE"/> Prvo je živjela u [[Ibadan]]u i drugim gradovima zapadne Nigerije, a potom se vezala za Ošogbo, gdje se uključila u lokalne religijske i umjetničke zajednice. Nakon susreta s joruba svećenicima i starješinama počela je učiti jezik, mitologiju, rituale i umjetničke oblike povezane s [[oriša]]ma.<ref name="GoogleArts">{{cite web |title=Who was Susanne Wenger / Àdùnní Olórìṣà? |url=https://artsandculture.google.com/story/who-was-susanne-wenger-%C3%80d%C3%B9nn%C3%AD-ol%C3%B3r%C3%AC%E1%B9%A3%C3%A0-the-osun-osogbo-grove/IAXBGVfmA6LkIA?hl=en |website=Google Arts & Culture |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U joruba religijskoj zajednici dobila je ime Adunni Olorisha. Inicirana je u kultove više božanstava i postala je jedna od javno najpoznatijih evropskih učesnica tradicionalne religije u jugozapadnoj Nigeriji.<ref name="Guardian"/> Njena umjetnost iz tog perioda ne može se odvojiti od ritualnog života: batik, zidno slikarstvo, skulptura i arhitektonsko oblikovanje postali su dio obrednog prostora, a ne samo galerijski predmeti.<ref name="Biennale"/> === Sveti gaj Osun-Ošogbo === Središnje mjesto u njenom kasnijem životu imao je Sveti gaj Osun-Ošogbo, šumski i svetišni kompleks uz rijeku Osun. Prema podacima World Monuments Funda, Wenger je krajem 1950-ih pozvana da pomogne u obnovi jednog od svetišta, a tokom narednih decenija radila je s nigerijskim umjetnicima i zanatlijama na izradi i obnovi stotina monumentalnih skulptura posvećenih joruba božanstvima.<ref name="WMF"/><ref name="CyArk">{{cite web |title=Digitally Preserving the Sacred Grove of Osun Osogbo |url=https://artsandculture.google.com/story/digitally-preserving-the-sacred-grove-of-osun-osogbo-cyark/ZAUBPwpovR_cfQ?hl=en |website=Google Arts & Culture / CyArk |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njen rad u gaju uključivao je obnovu oštećenih hramova, izgradnju novih skulpturalnih formi od [[cement]]a, drveta i drugih materijala te razvoj umjetničkog jezika koji se naziva New Sacred Art. U tom pristupu savremena skulptura, mural, arhitektura i ritualni predmet nisu bili odvojeni, nego su stvarali cjelinu namijenjenu obrednom korištenju.<ref name="WMF"/> Na obnovi su učestvovali i lokalni umjetnici kao što su Buraimoh Gbadamosi, Adebisi Akanji, Kasali Akangbe i drugi članovi ošogboškog kruga.<ref name="CyArk"/> Gaj je 1965. proglašen nacionalnim spomenikom Nigerije, a 2005. upisan je na UNESCO-vu listu svjetske baštine kao izuzetno očuvan primjer joruba svetog pejzaža.<ref name="UNESCO"/> Iako je UNESCO istakao historijsku i religijsku vrijednost prostora, Wengerin rad imao je važnu ulogu u očuvanju njegove vidljive skulpturalne i arhitektonske forme u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="WMF"/> === Umjetnički rad === Wengerin opus obuhvata crteže, [[ulje na platnu|ulja]], [[grafika|grafike]], tekstil, batike, zidne slike i monumentalne skulpture. AWARE navodi da se njen rad kretao od preciznih crteža i nadrealnih skica do monumentalnih prostornih djela u Nigeriji, čime je istovremeno doprinijela modernoj austrijskoj umjetnosti i modernoj nigerijskoj umjetnosti.<ref name="AWARE"/> U Nigeriji je razvila specifičan izraz zasnovan na joruba religijskim oblicima, ali nije jednostavno kopirala tradicionalne modele. Njene skulpture i arhitektonske intervencije u gaju često imaju organsku, gotovo živu strukturu, s izduženim oblicima, gustim površinama i složenim simboličkim odnosima između ljudskih, životinjskih i božanskih figura. Takav rad nastajao je u saradnji s lokalnim majstorima i u kontekstu obrednog života, zbog čega se u literaturi često opisuje kao spoj umjetnosti, zaštite naslijeđa i religijske prakse.<ref name="Biennale"/><ref name="GoogleArts"/> Bavila se i batikom, posebno nakon upoznavanja s tehnikama zapadnoafričkog [[adire]] tekstila. Pet njenih batik radova nastalih između 1958. i 1963. prikazano je 2024. na 60. [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] u izložbi ''Foreigners Everywhere'' ("Stranci svuda").<ref name="Universes">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://universes.art/en/venice-biennale/2024/foreigners-everywhere-tour-5/susanne-wenger |website=Universes in Universe |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Ošogbo škola i kulturni krug === Wenger je bila jedna od ličnosti povezanih s razvojem Ošogbo škole, šireg umjetničkog pokreta koji je od 1960-ih okupljao nigerijske autore, radionice, galerije i kulturne centre. Dok je Ulli Beier imao važnu organizacijsku ulogu u kulturnim mrežama kao što su Mbari i Mbari Mbayo, Wenger je bila usmjerena na sakralnu umjetnost, zaštitu gaja i rad s umjetnicima koji su se bavili obnovom joruba svetišta.<ref name="AWARE"/> Njen odnos prema lokalnoj kulturi često je opisivan kao izuzetan primjer dugogodišnjeg uranjanja u drugi religijski i umjetnički sistem. Istovremeno, njen položaj evropske umjetnice u joruba religijskom prostoru ostao je predmet rasprave u historiji umjetnosti, antropologiji i postkolonijalnim studijama. Dio autora naglašava njen doprinos očuvanju svetog prostora, dok drugi analiziraju složene odnose između modernizma, duhovnog autoriteta, kulturnog posredovanja i kolonijalnog naslijeđa.<ref name="Guardian"/><ref name="AWARE"/> == Priznanja i smrt == Nigerijska vlada dodijelila joj je 2005. nacionalno odlikovanje za doprinos kulturi i očuvanju naslijeđa.<ref name="Adegbola">{{cite web |title=Susanne Wenger: Biography |url=https://adegbola.com/artists/54-susanne-wenger/biography/ |website=Adegbola Gallery |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U Ošogbu je dobila i poglavarsku titulu povezanu s njenom ulogom u očuvanju joruba religijskih svetišta.<ref name="Guardian"/> Umrla je 12. januara 2009. u Ošogbu, u 93. godini.<ref name="Foundation"/> Nakon smrti ostala je predmet izložbi, istraživanja i projekata digitalnog dokumentiranja Svetog gaja. Njena djela čuvaju se u muzejskim i privatnim zbirkama, a Susanne Wenger Foundation i Adunni Olorisha Trust nastavljaju rad na očuvanju njene ostavštine.<ref name="AWARE"/><ref name="CyArk"/> == Odabrana djela == * {{cite book |last=Beier |first=Ulli |title=The Return of the Gods: The Sacred Art of Susanne Wenger |trans-title=Povratak bogova: sakralna umjetnost Susanne Wenger |url=https://books.google.com/books?id=1DQ3AQAAIAAJ |publisher=Cambridge University Press |date=1975 |language=en}} * {{cite book|last=Probst|first=Peter|title=Osogbo and the Art of Heritage: Monuments, Deities, and Money|trans-title=Ošogbo i umjetnost naslijeđa: spomenici, božanstva i novac|url=https://iupress.org/9780253000063/osogbo-and-the-art-of-heritage/|publisher=Indiana University Press|date=2011|language=en}} * {{cite book |last=Denk |first=Wolfgang |title=Susanne Wenger: Künstlerin, Priesterin, Abenteurerin |trans-title=Susanne Wenger: umjetnica, svećenica, pustolovka |url=https://www.residenzverlag.com/buch/susanne-wenger |publisher=Residenz Verlag |date=2015 |isbn=978-3-7017-3341-5 |language=de}} * {{cite book |last=Esguerra |first=Diane |title=The Oshun Diaries |trans-title=Dnevnici Ošun |url=https://eye-books.com/books/the-oshun-diaries |publisher=Eye Books |date=2019 |isbn=978-1-78563-142-9 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wenger, Susanne}} [[Kategorija:Rođeni 1915.]] [[Kategorija:Umrli 2009.]] [[Kategorija:Biografije, Graz]] [[Kategorija:Austrijski slikari]] [[Kategorija:Kultura Nigerije]] a4juxhs0s5yqw2rk819td3cevxxwwbe Razgovor:Susanne Wenger 1 535120 3892142 2026-05-31T21:08:41Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3892142 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3892143 3892142 2026-05-31T21:09:16Z Mhare 481 3892143 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = umjetnost | tema2 = žene | tema3 = | država = Austrija | država2 = | država3 = }} e3wsq8hiw9jc0x5zvuuwkyev2mi61jx Slayyyter 0 535121 3892148 2026-05-31T23:31:01Z Arnel 102555 Nova stranica: {{Izmjene u toku}} '''Catherine Grace Garner''' (rođena 17. septembra 1996), profesionalno poznata kao '''Slayyyter''', američka je pjevačica, tekstopisac, producentica i reperica. Karijeru je započela nezavisnim objavljivanjem pjesama putem platforme [[SoundCloud]]. Njen [[Eponim|eponimni]] debitantski mikstejp, ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'', nezavisno je objavljen 2019. godine. Njen debitantski studijski album, ''[[Troubled Paradise]]'', objavljen je u junu 202... 3892148 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} '''Catherine Grace Garner''' (rođena 17. septembra 1996), profesionalno poznata kao '''Slayyyter''', američka je pjevačica, tekstopisac, producentica i reperica. Karijeru je započela nezavisnim objavljivanjem pjesama putem platforme [[SoundCloud]]. Njen [[Eponim|eponimni]] debitantski mikstejp, ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'', nezavisno je objavljen 2019. godine. Njen debitantski studijski album, ''[[Troubled Paradise]]'', objavljen je u junu 2021, a njen drugi studijski album, ''[[Starfucker (Slayyyter)|Starfucker]]'', u septembru 2023.<ref name=":1">{{Cite magazine|last=Mier|first=Tomás|date=July 20, 2023|title=Slayyyter Thinks Her Upcoming LP 'Starfucker' Is the 'Greatest Album Ever.' But Maybe She's Biased|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/slayyyter-announces-starfr-album-miss-belladonna-single-1234792636/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240211154151/https://www.rollingstone.com/music/music-features/slayyyter-announces-starfr-album-miss-belladonna-single-1234792636/|archive-date=February 11, 2024|access-date=July 21, 2023|magazine=Rolling Stone|language=en-US}}</ref> Njen treći studijski album, ''[[Worst Girl in America]]'', objavljen je u martu 2026. nakon što je potpisala ugovor za [[Columbia Records]]. Pored samostalnih turneja, nastupala je na turnejama s umjetnicima među kojima su [[Charli XCX]], [[Kesha]] i [[Tove Lo]]. == Rani život == Slayyyter je iz [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwooda]] u [[Missouri|Missouriju]], predgrađa zapadno od [[Saint Louis|St. Louisa]], gdje je provela skoro čitav svoj život. Od djetinjstva koristi svoje srednje ime "Grace". Njena majka je pobožna katolkinja poljsko-američkog porijekla, ali nije bila strog roditelj. Njeni roditelji su imali toksičan odnos tokom njenog odrastanja, a Slayyyter je otuđena od svog oca još od djetinjstva. Majka ju je upoznala s muzikom grupa [[The Beatles]], [[The Beach Boys]], te [[Dennis Wilson|Dennisa Wilsona]], [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] i [[Elton John|Eltona Johna]]; potonji je inspirisao njene buduće kostime. Slayyyterin djed po majci poklonio joj je njen prvi [[gramofon]], na kojem je slušala majčine ploče. Kao dijete, Slayyyter je težila tome da postane filmska zvijezda, pjevačica ili komičarka u emisiji [[Saturday Night Live]]. Pohađala je časove [[Balet|baleta]] i [[Hip-hop ples|hip-hop plesa]] sve do srednje škole, kada njena porodica to više nije mogla priuštiti. Išla je u malu [[Katolička škola|katoličku osnovnu školu]] u St. Louisu. U srednjoj školi, Slayyyter i njeni prijatelji izveli su pjesmu "[[Push It to the Limit (pjesma Corbina Bleua)|Push it to the Limit]]" [[Corbin Bleu|Corbina Bleua]] na školskom takmičenju talenata, što je bio njen prvi javni nastup. U dobi od 14 godina, Slayyyter je iz šale izvela ritual koji je pronašla na internetu, pokušavajući [[Ugovor s đavolom|prodati dušu đavolu]] u zamjenu za slavu. Tokom djetinjstva je redovno gledala DVD-ove s turneja ''[[I Am... World Tour]]'' i ''[[Lady Gaga Presents the Monster Ball Tour: At Madison Square Garden]]'' te učila napamet koreografije [[Lady Gaga|Lady Gage]] i [[Beyoncé]]. Kasnije je pohađala srednju školu ''Kirkwood High School'', gdje su joj po prvi put ponuđeni muzički predmeti. Tamo je pjevala u [[a cappella]] horu, uzimala časove pjevanja, izvodila koncertne solističke dionice i bila članica plivačkog tima Kirkwooda. Slayyyter je izjavila da joj je bavljenje umjetnošću pomoglo da izbjegne korištenje teških droga poput [[Heroin|heroina]], od kojeg su se mnogi njeni školski drugovi često predozirali. Njeni omiljeni predmeti bili su [[Engleski jezik|engleski]], [[filmske studije]] i umjetnost, dok se s drugim predmetima mučila. Budući da je odrasla bez mnogo novca, često se osjećala nesigurno u okruženju bogatih školskih drugova. U srednjoj školi je redovno pušila [[Konoplja (rod)|kanabis]] s prijateljima. Slušala je pop-umjetnike, redovno išla na koncerte izvođača poput [[Marina Diamandis|Marine and the Diamonds]], [[Lana Del Rey|Lane Del Rey]] i [[Charli XCX]], a svoju zajednicu je pronašla putem platforme [[Tumblr]]. == Karijera == === 2016–2017: Rani pristupi muzici === Slayyyter je studirala na [[Univerzitet u Missouriju|Univerzitetu Missourija]] otprilike godinu dana. Smatra da je to bio skup eksperiment tokom kojeg je započela muzičku karijeru pišući "lo-fi pop iz 80-ih" koji je sama producirala i montirala u ormaru svoje spavaće sobe u kući svoje majke, ali ga nikada nije objavila. Napustila je fakultet 2016. i stvarala muziku dok je radila kao recepcionerka u frizerskom salonu u [[Des Peres, Missouri|Des Peresu]], a bavila se i poslovima [[Veb-kam model|veb-kam modela]] i [[Finansijska dominacija|finansijske dominacije]] kako bi zaradila novac, što je opisala kao svoju [[e-girl]] "hustler" fazu. Prije zvaničnog debija, na SoundCloud je postavljala pjesme pod imenom "Slater". === 2018–2019: Singlovi, The Mini Tour i ''Slayyyter'' === Usvojila je umjetničko ime "Slayyyter" kao varijaciju na prezime Rona Slatersa, lika iz filma ''[[Sluđeni i zbunjeni]]'', kako bi imala isto korisničko ime na svim platformama. Većinu njenih ranih obožavatelja činili su profili posvećeni Charli XCX (stan nalozi), a svoju ranu personu uporedila je s imitacijom [[Britney Spears]]. Putem Twittera je stupila u kontakt s producenticom [[Ayesha Erotica|Ayeshom Eroticom]] iz Kalifornije. Ayesha joj je poslala muzički demo koji je postao Slayyyterin debitantski singl "BFF", objavljen u augustu 2018. Preko Twittera je upoznala i saradnika pod imenom [[That Kid]]. Početkom 2019, isječak pjesme "Mine" postao je viralan na Twitteru, a singl je objavljen na [[Valentinovo]], plasiravši se na 38. mjesto na američkoj [[iTunes]] pop listi u roku od 24 sata. Uspjeh pjesama "Mine" i "Daddy AF" omogućio joj je da napusti posao u salonu. U junu 2019. krenula je na rasprodanu debitantsku turneju "The Mini Tour". Na svoj rođendan, 17. septembra 2019, objavila je istoimeni debitantski mikstejp ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'', koji je stigao do 4. mjesta na iTunes Pop listi. Pjesma "Daddy AF" kasnije je uvrštena u filmove ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' (2022) i ''[[Anora]]'' (2024). U oktobru 2019. nastupala je kao predizvođač na turneji Charli XCX pod nazivom [[Charli Live Tour]], nakon što je gostovala na remiksu pjesme "[[Click (pjesma Charli XCX)|Click]]". Krajem godine, nakon što su u javnost dospjeli njeni stari problematični tvitovi iz tinejdžerskih dana, Slayyyter se javno izvinila i donirala prihode od prodaje albuma organizacijama koje pomažu tamnoputim transrodnim osobama. === 2020–2022: ''Troubled Paradise'' === Tokom pandemije COVID-19 kupila je stan u [[Beverly Hills (Kalifornija)|Beverly Hillsu]] i nastavila rad na muzici. U aprilu 2020. objavila je remiks pjesme Britney Spears "[[Gimme More]]". Iako je planirana saradnja s [[Heidi Montag]] na ovom remiksu, projekat nikada nije zvanično objavljen zbog preskupih autorskih prava za uzorak. Nakon singlova "Self Destruct" i "Throatzillaaa" krajem 2020, Slayyyter je u januaru 2021. najavila svoj debitantski studijski album. Naslovni singl "Troubled Paradise" objavljen je istog mjeseca, a pratili su ga singlovi "Clouds", "Cowboys" i "Over This!". Album ''[[Troubled Paradise]]'' zvanično je objavljen 11. juna 2021. za [[Fader Label]] uz pozitivne kritike. U novembru 2021. izdala je singl "Stupid Boy" na kojem gostuje [[Big Freedia]], a u januaru 2022. i remiks EP pod nazivom ''Inferno Euphoria''. === 2022–2024: ''Starfucker'' === Svoj drugi studijski album, ''[[Starfucker (album Slayyyter)|Starfucker]]'', objavila je 22. septembra 2023. Album, inspirisan [[synth-pop]] zvukom 1980-ih, donio je mračniji i satirični osvrt na Hollywood, kulturu slavnih i taštinu. Vodeći singl "Out of Time" objavljen je u junu 2023, a pratili su ga "Miss Belladonna" i "Erotic Electronic". Album je postao njen prvi projekat na ''[[Billboard]]'' listama, plasiravši se na 10. mjesto liste ''Top Dance/Electronic Albums''. U svrhu promocije, pokrenula je turneju ''Club Valentine Tour'' u Americi i Evropi. U februaru 2024. ostvarila je svoj prvi nastup na platformi [[Boiler Room]]. === 2025–danas: ''Worst Girl in America'' i Coachella === U augustu 2025. godine Slayyyter je zvanično potpisala ugovor s velikom izdavačkom kućom [[Columbia Records]] i objavila singl "Beat Up Chanels" kao najavu novog projekta. Njen treći studijski album, ''[[Worst Girl in America]]'', objavljen je 27. marta 2026. Slayyyter je album opisala kao "portret žene s Srednjeg zapada", inspirisan njenim odrastanjem u St. Louisu, te se zvučno oslonila na alternativnije uticaje (poput izvođača [[Santigold]], [[M.I.A.]] i albuma ''[[Yeezus]]'' [[Kanye West|Kanye Westa]]), nazivajući sebe "anti-pop zvijezdom". U aprilu 2026, Slayyyter je ostvarila svoj debitantski nastup na prestižnom muzičkom festivalu [[Coachella]], privukavši rekordan broj posjetilaca u popodnevnom terminu, što su mediji označili kao prekretnicu u njenoj karijeri. == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Troubled Paradise]]'' (2021) * ''[[Starfucker (album Slayyyter)|Starfucker]]'' (2023) * ''[[Worst Girl in America]]'' (2026) === Mikstejpi === * ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'' (2019) == Reference == == Vanjski linkovi == * [https://www.slayyyter.com Službeni veb-sajt] * {{IMDb ime|id=1058989|name=Slayyyter}} apamz7g6jh9myvblz0clm8jrpaht9sw Muzej Hercegovine (Mostar) 0 535122 3892149 2026-05-31T23:56:45Z Bosancica by MK 173186 Napravljen članak 3892149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzej | ime = Muzej Hercegovine (Mostar) | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = Museum of Herzegovina Mostar - Dzemal Bijedic Memorial House and Bajatova street stairs.jpg | opis = Ulaz u Muzej Hercegovine (Spomen-kuća Džemala Bijedića) iz Bajatove ulice | mapa_tip = | mapa_reljef = | mapa_veličina = | mapa_opis = | koordinate = {{coord|43|20|19|N|17|48|59|E|type:landmark|display=inline,title}} | osnovan = 24. april 1950. | ugašen = | lokacija = Bajatova 4, [[Mostar]] | vrsta = [[Zavičajni muzej]] | akreditacija = | podjela_oznaka = Odjeli | podjela_podaci = {{Plainlist| * [[Arheologija]] * [[Historija]] * [[Etnologija]] * [[Književnost]] }} | kolekcije = | kolekcija_veličina = 14.000 eksponata (postavka 1961) | posjetioci = | direktor = Asim Krhan | predsjednik = | kustos = | vlasnik = [[Grad Mostar]] | javnitranzit = Bajatova ulica (Stari grad) | parking = | veb-sajt = {{URL|https://www.muzejhercegovine.com}} | ugrađeno = }} '''Muzej Hercegovine (Mostar)''' centralna je muzejska ustanova u [[Mostar]]u koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem i prezentacijom kulturno-historijske baštine [[Hercegovina|Hercegovine]]. Osnovan je 1950. kao Zavičajni muzej Hercegovine u Mostaru. U okviru svoje djelatnosti obrađuje i čuva muzejsku građu iz oblasti [[arheologija|arheologije]], [[historija|historije]], [[etnologija|etnologije]] i [[književnost|književnosti]].<ref name="Krhan_Funkcije">{{cite journal |last=Krhan |first=Asim |title=Funkcije Muzeja Hercegovine Mostar u očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta (uz 70 godina postojanja i rada) |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=19 |pages=148–164 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br19-10.-Asim-Krhan-FUNKCIJE-MUZEJA-HERCEGOVINE-MOSTAR-U-OCUVANJU-BOSANSKOHERCEGOVACKOG-IDENTITETA.pdf |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Tokom svog razvoja Muzej Hercegovine izrastao je u ustanovu sa više organizacijskih jedinica i dislociranih objekata. Pored muzejske djelatnosti, bavi se naučnoistraživačkim, izdavačkim i edukativnim radom. Njegove zbirke obuhvataju predmete i dokumente iz različitih historijskih razdoblja, od [[Prahistorija|prahistorije]] do savremenog doba, pružajući uvid u društveni, kulturni i historijski razvoj [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Krhan_Funkcije" /> == Historija == === Osnivanje i rani razvoj (1950–1955) === Osnivanje Muzeja Hercegovine povezano je s razvojem muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Donošenjem Zakona o muzejima 1947. i aktivnostima Ministarstva prosvjete [[NR Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] započet je proces organizovanog prikupljanja, institucionalizacije i zaštite kulturno-historijske građe, naročito one koja se odnosila na [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]].<ref name="Maric_2022">{{cite journal |last=Marić |first=Almir |title=Decenija baštine: Osnivanje modernih baštinskih ustanova u Mostaru |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2022 |volume=21-22 |pages=247–268 |url=https://www.academia.edu/114839754/Decenija_bastine_Osnivanje_modernih_bastinskih_ustanova_u_Mostaru |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mandic_2019">{{cite journal |last=Mandić |first=Asja |date=2019 |title=Muzeji, kultura i zajednica u globalnom poretku |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=854852 |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |volume=18 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Prve inicijative za osnivanje muzeja u Mostaru pojavile su se 1946, kada je na sjednici Gradskog narodnog odbora predloženo formiranje etnografskog muzeja radi prikupljanja starina, oruđa i drugih predmeta materijalne kulture.<ref name="Maric_2022" /> Tokom narednih godina ove inicijative razvijale su se u skladu s procesom osnivanja muzeja narodne revolucije širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], uz podršku republičkih institucija.<ref name="Maric_2022" /> Krajem 1949. Narodni odbor grada Mostara donio je odluku o osnivanju Muzeja narodnooslobodilačke borbe. Ubrzo je, u skladu s tadašnjom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] klasifikacijom muzeja, prihvaćen koncept [[Zavičajni muzej|zavičajnog muzeja]] kao ustanove koja obuhvata različite aspekte razvoja društva na određenom prostoru.<ref name="Maric_2022" /> Na Republičkoj konferenciji o muzejima održanoj početkom 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]] donesena je odluka o osnivanju zavičajnih muzeja u regionalnim centrima. Tom prilikom istaknuta je potreba da [[Hercegovina]] dobije vlastitu muzejsku ustanovu sa sjedištem u [[Mostar]]u.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Mandic_2019" /> Odluka o osnivanju Zavičajnog muzeja Hercegovine donesena je 25. februara 1950, dok se 24. april iste godine smatra datumom početka njegovog rada, kada je održana osnivačka konferencija.<ref name="Krhan_Funkcije" /><ref name="Muzej_ONama">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/o-nama/ |title=O nama |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvo upravno tijelo muzeja izabrani su predstavnici kulturnog i javnog života Mostara. Za predsjednika je izabran Radovan Papić, a za potpredsjednika Dušan Grk. Među članovima uprave bili su i [[Husaga Ćišić]], fra Pavo Dragičević i [[Karlo Afan de Rivera]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar">{{cite web |url=https://kultura-mostar.ba/bs/ustanova/muzej-hercegovine/ |title=Muzej Hercegovine Mostar |publisher=Kultura Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvim godinama rada muzej je bio usmjeren na prikupljanje, evidentiranje i obradu muzejske građe, kao i na stvaranje organizacijskih i materijalnih uslova za djelovanje ustanove.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Hodzic" /> Djelovao je u ograničenim prostornim kapacitetima, prvenstveno u objektu [[Ćejvan-ćehajin mekteb|Ćejvan-ćehajinog mekteba]], što je otežavalo razvoj stalnih postavki i širenje djelatnosti.<ref name="Maric_2022" /> Prva stalna muzejska postavka otvorena je 14. februara 1955. povodom obilježavanja desete godišnjice oslobođenja [[Mostar]]a. Obuhvatala je dokumentaciju i predmete vezane za [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]], kao i etnografsku građu, uključujući narodnu nošnju i rekonstrukciju tradicionalnog hercegovačkog seoskog ambijenta [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Maric_2022" /><ref name="Muzej_ONama" /> Postavka je nastala kao rezultat intenzivnog rada tadašnjeg upravnika [[Salih Rajković|Saliha Rajkovića]] i saradnika na prikupljanju građe iz lokalne zajednice, uključujući dokumente, fotografije i svjedočanstva učesnika historijskih događaja.<ref name="Maric_2022" /> Otvaranjem prve stalne postavke Muzej Hercegovine započeo je kontinuirano javno predstavljanje svojih zbirki i razvoj edukativne i istraživačke djelatnosti, koje su u narednim decenijama proširene osnivanjem novih zbirki i organizacijskih jedinica. === Razvoj muzeja (1955–1965) === Nakon otvaranja prve stalne postavke 1955, Muzej Hercegovine nastavio je proširivati svoje zbirke i razvijati stručnu djelatnost. U tom periodu vršeno je sistematsko prikupljanje, obrada i dokumentovanje muzejske građe, naročito one koja se odnosila na društvene i historijske procese u [[Hercegovina|Hercegovini]] tokom [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek|20. vijeka]].<ref name="Hodzic">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-25.-Sabit-Hodzic-Muzej-Hercegovine-OSNIVANJE-RAD-STRADANJE-retrospektive-razvoja.pdf |title=Muzej Hercegovine – osnivanje, rad, stradanje, perspektive razvoja |author=Hodžić, Sabit |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Dana 27. jula 1961. otvorena je nova stalna postavka pod nazivom ''Razvoj radničkog pokreta i Narodnooslobodilačke borbe u Mostaru i Hercegovini od 1878. do 1945. godine''.<ref name="Hodzic" /> Postavka je obuhvatala približno 14.000 eksponata i predstavljala je historijski pregled društvenih, ekonomskih i političkih prilika u Hercegovini od [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Otvaranju postavke prisustvovao je [[Džemal Bijedić]], tadašnji visoki državni funkcioner, koji je u svom obraćanju istakao da izloženi materijali omogućavaju sagledavanje dinamičnog historijskog perioda obilježenog raspadom [[Feudalizam|feudalnih odnosa]], razvojem [[kapitalizam|kapitalističkih struktura]] i organizovanjem radničkog pokreta.<ref name="Kebo1961">{{cite journal |last=Kebo |first=Alija |title=Muzej borbene tradicije Mostara i Hercegovine |journal=Oslobođenje |year=1961 |pages=2}}</ref> Prema navodima tadašnje štampe, postavku je na dan otvaranja posjetilo više od 3.000 posjetioca.<ref name="Kebo1961" /> Muzej je tokom narednih godina nastavio organizovati tematske izložbe i dopunjavati svoje djelatnosti. Godine 1965. postavljena je izložba ''Mostarska prošlost'', posvećena historijskom razvoju Mostara od [[Prahistorija|prahistorije]] do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|1878]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar" /> Dio postavke bio je smješten u objektima Ćejvan-ćehajinog vakufa, gdje je bila izložena i maketa starog Mostara koju je izradio [[Huso Karišik]].<ref name="Muzej_ONama" /> === Naučno-istraživački razvoj i širenje djelatnosti (1965–1990) === Nakon sredine 1960-ih godina Muzej Hercegovine Mostar ulazi u fazu stabilizacije i daljnje institucionalne konsolidacije, koja se ogleda u razvoju naučno-istraživačkog rada, sistematskoj obradi muzejske građe i proširenju djelatnosti prema različitim segmentima društvenog i kulturnog života.<ref name="Hodzic" /><ref name="Muzej_ONama" /> U ovom periodu intenziviran je rad na formiranju, dopuni i stručnoj obradi muzejskih zbirki iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]], [[Historija Bosne i Hercegovine|historije]] i kulturne historije. Posebna pažnja posvećena je terenskim istraživanjima na prostoru Hercegovine, uključujući evidentiranje arheoloških lokaliteta, prikupljanje etnografskih predmeta i arhivske građe.<ref name="Hodzic" /> Razvoj muzeja odvijao se u okviru procesa profesionalizacije muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], koji su obuhvatali standardizaciju stručnog rada, uvođenje savremenih muzeoloških principa i jačanje saradnje između muzeja, arhiva i naučnih institucija.<ref name="Mandic_2019" /> Tokom 1970-ih i 1980-ih godina proširena je izložbena i edukativna djelatnost muzeja. Organizovane su tematske i povremene izložbe koje su obrađivale različite segmente kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine. Stalne postavke su u tom periodu djelimično mijenjane i dopunjavane novim muzejskim predmetima i rezultatima istraživanja.<ref name="Muzej_ONama" /> Pored izložbene djelatnosti, razvijana je i edukativna funkcija muzeja kroz saradnju sa obrazovnim ustanovama. Organizovana su stručna vođenja, predavanja i drugi oblici interpretacije muzejske građe, usmjereni na upoznavanje šire javnosti sa kulturno-historijskim naslijeđem Hercegovine.Istovremeno je unapređivana dokumentacijska djelatnost kroz evidentiranje, klasifikaciju i zaštitu muzejske građe, što je predstavljalo osnovu za naučno-istraživački rad i valorizaciju kulturnog naslijeđa Hercegovine.<ref name="Hodzic" /> Do kraja 1980-ih godina Muzej Hercegovine razvijen je u regionalnu muzejsko-kulturnu ustanovu s organizovanim stručnim odjeljenjima i definisanim djelatnostima u oblasti prikupljanja, istraživanja, zaštite i prezentacije kulturno-historijske građe Bosne i Hercegovine. === Rat i devastacija muzeja (1990–1995) === Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u aprilu 1992. dolazi do prekida redovnog rada Muzeja Hercegovine i poremećaja u njegovoj organizacijskoj strukturi. Uslijed ratnih okolnosti i sigurnosnih prijetnji, muzejsko osoblje napušta objekte muzeja, koji su se nalazili u istočnom dijelu Mostara, dok se manji broj zaposlenih povremeno vraća radi obavljanja osnovnih poslova.<ref name="Hodzic" /> U periodu od juna 1992. do maja 1993. muzejska djelatnost odvijala se u otežanim uslovima, u kontekstu ratnih sukoba i podjele grada. Kontrolu nad različitim dijelovima Mostara preuzimale su različite vojne formacije, uključujući [[Hrvatsko vijeće odbrane]], [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="Hodzic" /> Promjene u kontroli teritorije otežavale su organizaciju zaštite i upravljanja muzejskom građom. Pristup izložbenim i depozitnim prostorima bio je ograničen, a mogućnosti nadzora, evakuacije i zaštite muzejske građe značajno smanjene. Dio zaposlenih, uz pomoć struktura civilne zaštite, uspio je premjestiti određeni dio građe, koji je privremeno pohranjen u objekat Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Hodzic" /> Objekti muzeja pretrpjeli su teška oštećenja uslijed granatiranja, uključujući oštećenja krovnih konstrukcija, zidova, instalacija i unutrašnjih prostora. U pojedinim prostorijama u potpunosti su uništeni plafoni, podovi i pregradni zidovi, dok su vrata, prozori i tehnička oprema devastirani ili otuđeni.<ref name="Hodzic" /> Tokom ratnih dešavanja došlo je i do gubitka dijela muzejske građe. Prema dostupnim podacima, nestali ili uništeni su dijelovi [[Numizmatika|numizmatičke zbirke]], [[Etnologija|etnografske građe]] (uključujući nakit), trofejno oružje, kao i eksponati iz Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Krhan_Funkcije" /> Nestali su i pojedini umjetnički predmeti i dio muzejske dokumentacije, uključujući zapisnike i spomen-knjige. U novembru 1993. godine uništen je i značajan dio kulturne baštine grada Mostara, uključujući rušenje Starog mosta, što je imalo posljedice i na muzejske sadržaje povezane s historijskom jezgrom grada. Tom prilikom uništena je i maketa starog Mostara koja je predstavljala važan interpretativni eksponat muzeja.<ref name="Hodzic" /> Dodatni problem predstavljalo je neadekvatno skladištenje preostale građe tokom rata. Prostori u kojima su eksponati bili deponovani često su korišteni i u druge svrhe, uključujući smještaj raseljenih osoba i pripadnika različitih organizacija, što je utjecalo na očuvanje i sigurnost muzejske građe.<ref name="Hodzic" /> Početkom 1994. [[Smail Klarić]], u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Mostar, donio je odluku o obnovi rada muzeja. Aktivnosti su bile usmjerene na sanaciju objekata, evidenciju preostale građe i sprječavanje daljnjeg propadanja fondova.<ref name="Hodzic" /> U ovom periodu došlo je do gubitka i oštećenja značajnog dijela muzejske građe, što je imalo dugoročne posljedice na muzejski fond i kontinuitet njegovog rada.<ref name="Hodzic" /><ref name="Krhan_Funkcije" /> == Muzejski objekti == Muzej Hercegovine upravlja sa više objekata koji su smješteni na različitim lokacijama u gradu.<ref name="Zvonic">{{cite journal |last=Zvonić |first=Zlatko |title=70 godina Muzeja Hercegovine Mostar: 1950-2020 |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=21-22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br2122-13.-Zlatko-Zvonic-70-GODINA-MUZEJA-HERCEGOVINE.pdf |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Džemala Bijedića]] – administrativno sjedište muzeja sa stalnom etnološkom postavkom. U okviru objekta nalazi se i lapidarijum u avliji koji predstavlja primjer tradicionalne hercegovačke stambene arhitekture. * [[Muzej Stari most]] ([[Kula Tara]]) – smješten u kuli Tara, posvećen historiji izgradnje i obnove [[Stari most|Starog mosta]]. U objektu unutar same kule se nalazi arheološki odjel ''in situ''.<ref name="MuzejiBiH">{{cite web |url=https://www.academia.edu/90356051/Muzeji_zbirke_i_galerije_u_Bosni_i_Hercegovini |title=Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini |publisher=Academia.edu |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Svetozara Ćorovića]] – nalazi se na lokalitetu [[Luka (dio Mostara)|Luka]] u Mostaru, i predstavlja sjedište Odjela književnosti. U objektu je postavljena muzejska ekspozicija posvećena [[Svetozar Ćorović|Svetozaru Ćoroviću]], [[Aleksa Šantić|Aleksi Šantiću]] i [[Hamza Humo|Hamzi Humi]].<ref name="MuzejiBiH" />. * [[Interpretacijski centar Muzeja Hercegovine]] (MUM) – centar za prezentaciju muzejske građe i kulturne baštine putem savremenih interpretacijskih i multimedijalnih metoda. == Naučno-istraživački i pedagoški rad == Tokom 1970-ih godina Muzej Hercegovine intenzivira naučno-istraživačku djelatnost. U ovom periodu realizovana su [[arheologija|arheološka istraživanja]] u [[Žitomislići|Žitomislićima]], kao i iskopavanja prahistorijskih [[Tumuli|tumulusa]] na lokalitetu [[Gubavica|Gubavice]] 1972, pri čemu su nalazi pripisani [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]].<ref name="KulturaMostar" /> Etnološki odjel muzeja provodio je istraživanja vezana za [[Migracija stanovništva|migracije stanovništva]] i porijeklo porodica sa područja Hercegovine.<ref name="KulturaMostar" /> Arheološki odjel raspolaže dokumentacijom sa više značajnih lokaliteta, uključujući [[bazilika]] u [[Cim|Cimu]], dvojnu [[bazilika|baziliku]] u [[Žitomislići|Žitomislićima]], kao i nalaze sa lokaliteta [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> Aktivnosti odjela uključuju i dokumentovanje i zaštitu stećaka, kao i formiranje i održavanje lapidarijuma. Etnološka zbirka muzeja jedna je od ranije formiranih zbirki, a stalna postavka uspostavljena je 1955. U okviru zbirke nalazi se i fotografska dokumentacija poznata kao ''Zimolova zbirka'', nastala radom fotografa [[Anton Zimolo|Antona Zimole]], kao i predmeti od tekstila i drugih materijala.<ref name="Zvonic" /> Pedagoška djelatnost muzeja obuhvata organizovane posjete školskih grupa, radionice, kao i stručno vođene programe upoznavanja sa muzejskim zbirkama. Muzej učestvuje i u organizaciji naučnih skupova i konferencija posvećenih temama kulturno-historijskog naslijeđa, uključujući teme vezane za Šejh-Juji i aktivnosti [[Forum Bosnae|Foruma Bosnae]].<ref name="Zvonic" /> U okviru muzejske djelatnosti razvijena je i izrada edukativnih i suvenirskih predmeta inspirisanih kulturno-historijskim naslijeđem, uključujući replike stećaka i dekorativne tarihe sa [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> == Izdavačka i kulturna djelatnost == Od 1981. godine, Muzej Hercegovine, u saradnji sa [[Arhiv Hercegovine|Arhivom Hercegovine]] i [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerzitetom ″Džemal Bijedić″ u Mostaru]], izdaje naučni časopis ''Hercegovina'', koji objavljuje radove iz oblasti društvenih nauka i [[Kulturna baština|kulturne baštine]].<ref name="MuzejiBiH" /> Muzej je izdavač i većeg broja monografskih i stručnih publikacija, među kojima su ''Sidžil mostarskog kadije'' autora [[Hivzija Hasandedić|Hivzije Hasandedića]], ''Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020'',<ref name="Monografija_70">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar'',<ref name="Katalog_Kamena">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-kamene-arheoloske-zbirke-muzeja-mostar/ |title=Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog arapskih, turskih i bosanskih rukopisa''<ref name="Katalog_Rukopisa">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-arapskih-turskih-i-bosanskih-rukopisa/ |title=Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=22. mart 2026 |language=bs}}</ref> te ''Džemal Bijedić – politička biografija'' autora [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]].<ref name="Bijedic_Biografija">{{cite web |url=http://www.yuhistorija.com/serbian/doc/Dzemal%20Bijedic%20politicka%20biografija.pdf |title=Džemal Bijedić – politička biografija |publisher=Yu Historija / Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs |format=PDF}}</ref> Muzej je povezan s književno-kulturnom manifestacijom ''Šantićeve večeri poezije'', koja je pokrenuta 1968/1969. na inicijativu kustosice Ravijojle Rave Kolak.<ref name="SanticeveVeceri">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/santiceve-veceri-poezije-2/ |title=Šantićeve večeri poezije |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Povodom sedamdeset godina rada muzeja objavljena je monografija ''Muzej Hercegovine Mostar 1950–2020'' koja dokumentuje razvoj ustanove i njene djelatnosti.<ref name="Monografija">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske poveznice == *[http://www.muzejhercegovine.com Stranice Muzeja Hercegovine] [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Kultura u Mostaru]] kbdrd8e40eb6kk11aq84vzj4bx2ukz2 3892150 3892149 2026-05-31T23:59:53Z Bosancica by MK 173186 Ispravka datuma pristupa 3892150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzej | ime = Muzej Hercegovine (Mostar) | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = Museum of Herzegovina Mostar - Dzemal Bijedic Memorial House and Bajatova street stairs.jpg | opis = Ulaz u Muzej Hercegovine (Spomen-kuća Džemala Bijedića) iz Bajatove ulice | mapa_tip = | mapa_reljef = | mapa_veličina = | mapa_opis = | koordinate = {{coord|43|20|19|N|17|48|59|E|type:landmark|display=inline,title}} | osnovan = 24. april 1950. | ugašen = | lokacija = Bajatova 4, [[Mostar]] | vrsta = [[Zavičajni muzej]] | akreditacija = | podjela_oznaka = Odjeli | podjela_podaci = {{Plainlist| * [[Arheologija]] * [[Historija]] * [[Etnologija]] * [[Književnost]] }} | kolekcije = | kolekcija_veličina = 14.000 eksponata (postavka 1961) | posjetioci = | direktor = Asim Krhan | predsjednik = | kustos = | vlasnik = [[Grad Mostar]] | javnitranzit = Bajatova ulica (Stari grad) | parking = | veb-sajt = {{URL|https://www.muzejhercegovine.com}} | ugrađeno = }} '''Muzej Hercegovine (Mostar)''' centralna je muzejska ustanova u [[Mostar]]u koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem i prezentacijom kulturno-historijske baštine [[Hercegovina|Hercegovine]]. Osnovan je 1950. kao Zavičajni muzej Hercegovine u Mostaru. U okviru svoje djelatnosti obrađuje i čuva muzejsku građu iz oblasti [[arheologija|arheologije]], [[historija|historije]], [[etnologija|etnologije]] i [[književnost|književnosti]].<ref name="Krhan_Funkcije">{{cite journal |last=Krhan |first=Asim |title=Funkcije Muzeja Hercegovine Mostar u očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta (uz 70 godina postojanja i rada) |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=19 |pages=148–164 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br19-10.-Asim-Krhan-FUNKCIJE-MUZEJA-HERCEGOVINE-MOSTAR-U-OCUVANJU-BOSANSKOHERCEGOVACKOG-IDENTITETA.pdf |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Tokom svog razvoja Muzej Hercegovine izrastao je u ustanovu sa više organizacijskih jedinica i dislociranih objekata. Pored muzejske djelatnosti, bavi se naučnoistraživačkim, izdavačkim i edukativnim radom. Njegove zbirke obuhvataju predmete i dokumente iz različitih historijskih razdoblja, od [[Prahistorija|prahistorije]] do savremenog doba, pružajući uvid u društveni, kulturni i historijski razvoj [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Krhan_Funkcije" /> == Historija == === Osnivanje i rani razvoj (1950–1955) === Osnivanje Muzeja Hercegovine povezano je s razvojem muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Donošenjem Zakona o muzejima 1947. i aktivnostima Ministarstva prosvjete [[NR Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] započet je proces organizovanog prikupljanja, institucionalizacije i zaštite kulturno-historijske građe, naročito one koja se odnosila na [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]].<ref name="Maric_2022">{{cite journal |last=Marić |first=Almir |title=Decenija baštine: Osnivanje modernih baštinskih ustanova u Mostaru |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2022 |volume=21-22 |pages=247–268 |url=https://www.academia.edu/114839754/Decenija_bastine_Osnivanje_modernih_bastinskih_ustanova_u_Mostaru |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mandic_2019">{{cite journal |last=Mandić |first=Asja |date=2019 |title=Muzeji, kultura i zajednica u globalnom poretku |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=854852 |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |volume=18 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Prve inicijative za osnivanje muzeja u Mostaru pojavile su se 1946, kada je na sjednici Gradskog narodnog odbora predloženo formiranje etnografskog muzeja radi prikupljanja starina, oruđa i drugih predmeta materijalne kulture.<ref name="Maric_2022" /> Tokom narednih godina ove inicijative razvijale su se u skladu s procesom osnivanja muzeja narodne revolucije širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], uz podršku republičkih institucija.<ref name="Maric_2022" /> Krajem 1949. Narodni odbor grada Mostara donio je odluku o osnivanju Muzeja narodnooslobodilačke borbe. Ubrzo je, u skladu s tadašnjom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] klasifikacijom muzeja, prihvaćen koncept [[Zavičajni muzej|zavičajnog muzeja]] kao ustanove koja obuhvata različite aspekte razvoja društva na određenom prostoru.<ref name="Maric_2022" /> Na Republičkoj konferenciji o muzejima održanoj početkom 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]] donesena je odluka o osnivanju zavičajnih muzeja u regionalnim centrima. Tom prilikom istaknuta je potreba da [[Hercegovina]] dobije vlastitu muzejsku ustanovu sa sjedištem u [[Mostar]]u.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Mandic_2019" /> Odluka o osnivanju Zavičajnog muzeja Hercegovine donesena je 25. februara 1950, dok se 24. april iste godine smatra datumom početka njegovog rada, kada je održana osnivačka konferencija.<ref name="Krhan_Funkcije" /><ref name="Muzej_ONama">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/o-nama/ |title=O nama |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvo upravno tijelo muzeja izabrani su predstavnici kulturnog i javnog života Mostara. Za predsjednika je izabran Radovan Papić, a za potpredsjednika Dušan Grk. Među članovima uprave bili su i [[Husaga Ćišić]], fra Pavo Dragičević i [[Karlo Afan de Rivera]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar">{{cite web |url=https://kultura-mostar.ba/bs/ustanova/muzej-hercegovine/ |title=Muzej Hercegovine Mostar |publisher=Kultura Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvim godinama rada muzej je bio usmjeren na prikupljanje, evidentiranje i obradu muzejske građe, kao i na stvaranje organizacijskih i materijalnih uslova za djelovanje ustanove.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Hodzic" /> Djelovao je u ograničenim prostornim kapacitetima, prvenstveno u objektu [[Ćejvan-ćehajin mekteb|Ćejvan-ćehajinog mekteba]], što je otežavalo razvoj stalnih postavki i širenje djelatnosti.<ref name="Maric_2022" /> Prva stalna muzejska postavka otvorena je 14. februara 1955. povodom obilježavanja desete godišnjice oslobođenja [[Mostar]]a. Obuhvatala je dokumentaciju i predmete vezane za [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]], kao i etnografsku građu, uključujući narodnu nošnju i rekonstrukciju tradicionalnog hercegovačkog seoskog ambijenta [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Maric_2022" /><ref name="Muzej_ONama" /> Postavka je nastala kao rezultat intenzivnog rada tadašnjeg upravnika [[Salih Rajković|Saliha Rajkovića]] i saradnika na prikupljanju građe iz lokalne zajednice, uključujući dokumente, fotografije i svjedočanstva učesnika historijskih događaja.<ref name="Maric_2022" /> Otvaranjem prve stalne postavke Muzej Hercegovine započeo je kontinuirano javno predstavljanje svojih zbirki i razvoj edukativne i istraživačke djelatnosti, koje su u narednim decenijama proširene osnivanjem novih zbirki i organizacijskih jedinica. === Razvoj muzeja (1955–1965) === Nakon otvaranja prve stalne postavke 1955, Muzej Hercegovine nastavio je proširivati svoje zbirke i razvijati stručnu djelatnost. U tom periodu vršeno je sistematsko prikupljanje, obrada i dokumentovanje muzejske građe, naročito one koja se odnosila na društvene i historijske procese u [[Hercegovina|Hercegovini]] tokom [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek|20. vijeka]].<ref name="Hodzic">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-25.-Sabit-Hodzic-Muzej-Hercegovine-OSNIVANJE-RAD-STRADANJE-retrospektive-razvoja.pdf |title=Muzej Hercegovine – osnivanje, rad, stradanje, perspektive razvoja |author=Hodžić, Sabit |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Dana 27. jula 1961. otvorena je nova stalna postavka pod nazivom ''Razvoj radničkog pokreta i Narodnooslobodilačke borbe u Mostaru i Hercegovini od 1878. do 1945. godine''.<ref name="Hodzic" /> Postavka je obuhvatala približno 14.000 eksponata i predstavljala je historijski pregled društvenih, ekonomskih i političkih prilika u Hercegovini od [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Otvaranju postavke prisustvovao je [[Džemal Bijedić]], tadašnji visoki državni funkcioner, koji je u svom obraćanju istakao da izloženi materijali omogućavaju sagledavanje dinamičnog historijskog perioda obilježenog raspadom [[Feudalizam|feudalnih odnosa]], razvojem [[kapitalizam|kapitalističkih struktura]] i organizovanjem radničkog pokreta.<ref name="Kebo1961">{{cite journal |last=Kebo |first=Alija |title=Muzej borbene tradicije Mostara i Hercegovine |journal=Oslobođenje |year=1961 |pages=2}}</ref> Prema navodima tadašnje štampe, postavku je na dan otvaranja posjetilo više od 3.000 posjetioca.<ref name="Kebo1961" /> Muzej je tokom narednih godina nastavio organizovati tematske izložbe i dopunjavati svoje djelatnosti. Godine 1965. postavljena je izložba ''Mostarska prošlost'', posvećena historijskom razvoju Mostara od [[Prahistorija|prahistorije]] do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|1878]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar" /> Dio postavke bio je smješten u objektima Ćejvan-ćehajinog vakufa, gdje je bila izložena i maketa starog Mostara koju je izradio [[Huso Karišik]].<ref name="Muzej_ONama" /> === Naučno-istraživački razvoj i širenje djelatnosti (1965–1990) === Nakon sredine 1960-ih godina Muzej Hercegovine Mostar ulazi u fazu stabilizacije i daljnje institucionalne konsolidacije, koja se ogleda u razvoju naučno-istraživačkog rada, sistematskoj obradi muzejske građe i proširenju djelatnosti prema različitim segmentima društvenog i kulturnog života.<ref name="Hodzic" /><ref name="Muzej_ONama" /> U ovom periodu intenziviran je rad na formiranju, dopuni i stručnoj obradi muzejskih zbirki iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]], [[Historija Bosne i Hercegovine|historije]] i kulturne historije. Posebna pažnja posvećena je terenskim istraživanjima na prostoru Hercegovine, uključujući evidentiranje arheoloških lokaliteta, prikupljanje etnografskih predmeta i arhivske građe.<ref name="Hodzic" /> Razvoj muzeja odvijao se u okviru procesa profesionalizacije muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], koji su obuhvatali standardizaciju stručnog rada, uvođenje savremenih muzeoloških principa i jačanje saradnje između muzeja, arhiva i naučnih institucija.<ref name="Mandic_2019" /> Tokom 1970-ih i 1980-ih godina proširena je izložbena i edukativna djelatnost muzeja. Organizovane su tematske i povremene izložbe koje su obrađivale različite segmente kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine. Stalne postavke su u tom periodu djelimično mijenjane i dopunjavane novim muzejskim predmetima i rezultatima istraživanja.<ref name="Muzej_ONama" /> Pored izložbene djelatnosti, razvijana je i edukativna funkcija muzeja kroz saradnju sa obrazovnim ustanovama. Organizovana su stručna vođenja, predavanja i drugi oblici interpretacije muzejske građe, usmjereni na upoznavanje šire javnosti sa kulturno-historijskim naslijeđem Hercegovine.Istovremeno je unapređivana dokumentacijska djelatnost kroz evidentiranje, klasifikaciju i zaštitu muzejske građe, što je predstavljalo osnovu za naučno-istraživački rad i valorizaciju kulturnog naslijeđa Hercegovine.<ref name="Hodzic" /> Do kraja 1980-ih godina Muzej Hercegovine razvijen je u regionalnu muzejsko-kulturnu ustanovu s organizovanim stručnim odjeljenjima i definisanim djelatnostima u oblasti prikupljanja, istraživanja, zaštite i prezentacije kulturno-historijske građe Bosne i Hercegovine. === Rat i devastacija muzeja (1990–1995) === Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u aprilu 1992. dolazi do prekida redovnog rada Muzeja Hercegovine i poremećaja u njegovoj organizacijskoj strukturi. Uslijed ratnih okolnosti i sigurnosnih prijetnji, muzejsko osoblje napušta objekte muzeja, koji su se nalazili u istočnom dijelu Mostara, dok se manji broj zaposlenih povremeno vraća radi obavljanja osnovnih poslova.<ref name="Hodzic" /> U periodu od juna 1992. do maja 1993. muzejska djelatnost odvijala se u otežanim uslovima, u kontekstu ratnih sukoba i podjele grada. Kontrolu nad različitim dijelovima Mostara preuzimale su različite vojne formacije, uključujući [[Hrvatsko vijeće odbrane]], [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="Hodzic" /> Promjene u kontroli teritorije otežavale su organizaciju zaštite i upravljanja muzejskom građom. Pristup izložbenim i depozitnim prostorima bio je ograničen, a mogućnosti nadzora, evakuacije i zaštite muzejske građe značajno smanjene. Dio zaposlenih, uz pomoć struktura civilne zaštite, uspio je premjestiti određeni dio građe, koji je privremeno pohranjen u objekat Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Hodzic" /> Objekti muzeja pretrpjeli su teška oštećenja uslijed granatiranja, uključujući oštećenja krovnih konstrukcija, zidova, instalacija i unutrašnjih prostora. U pojedinim prostorijama u potpunosti su uništeni plafoni, podovi i pregradni zidovi, dok su vrata, prozori i tehnička oprema devastirani ili otuđeni.<ref name="Hodzic" /> Tokom ratnih dešavanja došlo je i do gubitka dijela muzejske građe. Prema dostupnim podacima, nestali ili uništeni su dijelovi [[Numizmatika|numizmatičke zbirke]], [[Etnologija|etnografske građe]] (uključujući nakit), trofejno oružje, kao i eksponati iz Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Krhan_Funkcije" /> Nestali su i pojedini umjetnički predmeti i dio muzejske dokumentacije, uključujući zapisnike i spomen-knjige. U novembru 1993. godine uništen je i značajan dio kulturne baštine grada Mostara, uključujući rušenje Starog mosta, što je imalo posljedice i na muzejske sadržaje povezane s historijskom jezgrom grada. Tom prilikom uništena je i maketa starog Mostara koja je predstavljala važan interpretativni eksponat muzeja.<ref name="Hodzic" /> Dodatni problem predstavljalo je neadekvatno skladištenje preostale građe tokom rata. Prostori u kojima su eksponati bili deponovani često su korišteni i u druge svrhe, uključujući smještaj raseljenih osoba i pripadnika različitih organizacija, što je utjecalo na očuvanje i sigurnost muzejske građe.<ref name="Hodzic" /> Početkom 1994. [[Smail Klarić]], u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Mostar, donio je odluku o obnovi rada muzeja. Aktivnosti su bile usmjerene na sanaciju objekata, evidenciju preostale građe i sprječavanje daljnjeg propadanja fondova.<ref name="Hodzic" /> U ovom periodu došlo je do gubitka i oštećenja značajnog dijela muzejske građe, što je imalo dugoročne posljedice na muzejski fond i kontinuitet njegovog rada.<ref name="Hodzic" /><ref name="Krhan_Funkcije" /> == Muzejski objekti == Muzej Hercegovine upravlja sa više objekata koji su smješteni na različitim lokacijama u gradu.<ref name="Zvonic">{{cite journal |last=Zvonić |first=Zlatko |title=70 godina Muzeja Hercegovine Mostar: 1950-2020 |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=21-22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br2122-13.-Zlatko-Zvonic-70-GODINA-MUZEJA-HERCEGOVINE.pdf |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Džemala Bijedića]] – administrativno sjedište muzeja sa stalnom etnološkom postavkom. U okviru objekta nalazi se i lapidarijum u avliji koji predstavlja primjer tradicionalne hercegovačke stambene arhitekture. * [[Muzej Stari most]] ([[Kula Tara]]) – smješten u kuli Tara, posvećen historiji izgradnje i obnove [[Stari most|Starog mosta]]. U objektu unutar same kule se nalazi arheološki odjel ''in situ''.<ref name="MuzejiBiH">{{cite web |url=https://www.academia.edu/90356051/Muzeji_zbirke_i_galerije_u_Bosni_i_Hercegovini |title=Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini |publisher=Academia.edu |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Svetozara Ćorovića]] – nalazi se na lokalitetu [[Luka (dio Mostara)|Luka]] u Mostaru, i predstavlja sjedište Odjela književnosti. U objektu je postavljena muzejska ekspozicija posvećena [[Svetozar Ćorović|Svetozaru Ćoroviću]], [[Aleksa Šantić|Aleksi Šantiću]] i [[Hamza Humo|Hamzi Humi]].<ref name="MuzejiBiH" />. * [[Interpretacijski centar Muzeja Hercegovine]] (MUM) – centar za prezentaciju muzejske građe i kulturne baštine putem savremenih interpretacijskih i multimedijalnih metoda. == Naučno-istraživački i pedagoški rad == Tokom 1970-ih godina Muzej Hercegovine intenzivira naučno-istraživačku djelatnost. U ovom periodu realizovana su [[arheologija|arheološka istraživanja]] u [[Žitomislići|Žitomislićima]], kao i iskopavanja prahistorijskih [[Tumuli|tumulusa]] na lokalitetu [[Gubavica|Gubavice]] 1972, pri čemu su nalazi pripisani [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]].<ref name="KulturaMostar" /> Etnološki odjel muzeja provodio je istraživanja vezana za [[Migracija stanovništva|migracije stanovništva]] i porijeklo porodica sa područja Hercegovine.<ref name="KulturaMostar" /> Arheološki odjel raspolaže dokumentacijom sa više značajnih lokaliteta, uključujući [[bazilika]] u [[Cim|Cimu]], dvojnu [[bazilika|baziliku]] u [[Žitomislići|Žitomislićima]], kao i nalaze sa lokaliteta [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> Aktivnosti odjela uključuju i dokumentovanje i zaštitu stećaka, kao i formiranje i održavanje lapidarijuma. Etnološka zbirka muzeja jedna je od ranije formiranih zbirki, a stalna postavka uspostavljena je 1955. U okviru zbirke nalazi se i fotografska dokumentacija poznata kao ''Zimolova zbirka'', nastala radom fotografa [[Anton Zimolo|Antona Zimole]], kao i predmeti od tekstila i drugih materijala.<ref name="Zvonic" /> Pedagoška djelatnost muzeja obuhvata organizovane posjete školskih grupa, radionice, kao i stručno vođene programe upoznavanja sa muzejskim zbirkama. Muzej učestvuje i u organizaciji naučnih skupova i konferencija posvećenih temama kulturno-historijskog naslijeđa, uključujući teme vezane za Šejh-Juji i aktivnosti [[Forum Bosnae|Foruma Bosnae]].<ref name="Zvonic" /> U okviru muzejske djelatnosti razvijena je i izrada edukativnih i suvenirskih predmeta inspirisanih kulturno-historijskim naslijeđem, uključujući replike stećaka i dekorativne tarihe sa [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> == Izdavačka i kulturna djelatnost == Od 1981. godine, Muzej Hercegovine, u saradnji sa [[Arhiv Hercegovine|Arhivom Hercegovine]] i [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerzitetom ″Džemal Bijedić″ u Mostaru]], izdaje naučni časopis ''Hercegovina'', koji objavljuje radove iz oblasti društvenih nauka i [[Kulturna baština|kulturne baštine]].<ref name="MuzejiBiH" /> Muzej je izdavač i većeg broja monografskih i stručnih publikacija, među kojima su ''Sidžil mostarskog kadije'' autora [[Hivzija Hasandedić|Hivzije Hasandedića]], ''Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020'',<ref name="Monografija_70">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar'',<ref name="Katalog_Kamena">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-kamene-arheoloske-zbirke-muzeja-mostar/ |title=Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog arapskih, turskih i bosanskih rukopisa''<ref name="Katalog_Rukopisa">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-arapskih-turskih-i-bosanskih-rukopisa/ |title=Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> te ''Džemal Bijedić – politička biografija'' autora [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]].<ref name="Bijedic_Biografija">{{cite web |url=http://www.yuhistorija.com/serbian/doc/Dzemal%20Bijedic%20politicka%20biografija.pdf |title=Džemal Bijedić – politička biografija |publisher=Yu Historija / Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs |format=PDF}}</ref> Muzej je povezan s književno-kulturnom manifestacijom ''Šantićeve večeri poezije'', koja je pokrenuta 1968/1969. na inicijativu kustosice Ravijojle Rave Kolak.<ref name="SanticeveVeceri">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/santiceve-veceri-poezije-2/ |title=Šantićeve večeri poezije |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Povodom sedamdeset godina rada muzeja objavljena je monografija ''Muzej Hercegovine Mostar 1950–2020'' koja dokumentuje razvoj ustanove i njene djelatnosti.<ref name="Monografija">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske poveznice == *[http://www.muzejhercegovine.com Stranice Muzeja Hercegovine] [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Kultura u Mostaru]] qfx6ciuh3f0fvrfszoywm7s4pfs8y9u 3892191 3892150 2026-06-01T07:17:32Z KWiki 9400 3892191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzej | ime = Muzej Hercegovine | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = Museum of Herzegovina Mostar - Dzemal Bijedic Memorial House and Bajatova street stairs.jpg | opis = Ulaz u Muzej Hercegovine (Spomen-kuća Džemala Bijedića) iz Bajatove ulice | mapa_tip = | mapa_reljef = | mapa_veličina = | mapa_opis = | koordinate = {{coord|43|20|19|N|17|48|59|E|type:landmark|display=inline,title}} | osnovan = 24. april 1950. | ugašen = | lokacija = Bajatova 4, [[Mostar]] | vrsta = [[Zavičajni muzej]] | akreditacija = | podjela_oznaka = Odjeli | podjela_podaci = {{Plainlist| * [[Arheologija]] * [[Historija]] * [[Etnologija]] * [[Književnost]] }} | kolekcije = | kolekcija_veličina = 14.000 eksponata (postavka 1961) | posjetioci = | direktor = Asim Krhan | predsjednik = | kustos = | vlasnik = [[Grad Mostar]] | javnitranzit = Bajatova ulica (Stari grad) | parking = | veb-sajt = {{URL|https://www.muzejhercegovine.com}} | ugrađeno = }} '''Muzej Hercegovine''' centralna je muzejska ustanova u [[Mostar]]u koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem i prezentacijom kulturno-historijske baštine [[Hercegovina|Hercegovine]]. Osnovan je 1950. kao Zavičajni muzej Hercegovine u Mostaru. U okviru svoje djelatnosti obrađuje i čuva muzejsku građu iz oblasti [[arheologija|arheologije]], [[historija|historije]], [[etnologija|etnologije]] i [[književnost|književnosti]].<ref name="Krhan_Funkcije">{{cite journal |last=Krhan |first=Asim |title=Funkcije Muzeja Hercegovine Mostar u očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta (uz 70 godina postojanja i rada) |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=19 |pages=148–164 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br19-10.-Asim-Krhan-FUNKCIJE-MUZEJA-HERCEGOVINE-MOSTAR-U-OCUVANJU-BOSANSKOHERCEGOVACKOG-IDENTITETA.pdf |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Tokom svog razvoja Muzej Hercegovine izrastao je u ustanovu sa više organizacijskih jedinica i dislociranih objekata. Pored muzejske djelatnosti, bavi se naučnoistraživačkim, izdavačkim i edukativnim radom. Njegove zbirke obuhvataju predmete i dokumente iz različitih historijskih razdoblja, od [[Prahistorija|prahistorije]] do savremenog doba, pružajući uvid u društveni, kulturni i historijski razvoj [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Krhan_Funkcije" /> == Historija == === Osnivanje i rani razvoj (1950–1955) === Osnivanje Muzeja Hercegovine povezano je s razvojem muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Donošenjem Zakona o muzejima 1947. i aktivnostima Ministarstva prosvjete [[NR Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] započet je proces organizovanog prikupljanja, institucionalizacije i zaštite kulturno-historijske građe, naročito one koja se odnosila na [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]].<ref name="Maric_2022">{{cite journal |last=Marić |first=Almir |title=Decenija baštine: Osnivanje modernih baštinskih ustanova u Mostaru |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2022 |volume=21-22 |pages=247–268 |url=https://www.academia.edu/114839754/Decenija_bastine_Osnivanje_modernih_bastinskih_ustanova_u_Mostaru |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mandic_2019">{{cite journal |last=Mandić |first=Asja |date=2019 |title=Muzeji, kultura i zajednica u globalnom poretku |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=854852 |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |volume=18 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Prve inicijative za osnivanje muzeja u Mostaru pojavile su se 1946, kada je na sjednici Gradskog narodnog odbora predloženo formiranje etnografskog muzeja radi prikupljanja starina, oruđa i drugih predmeta materijalne kulture.<ref name="Maric_2022" /> Tokom narednih godina ove inicijative razvijale su se u skladu s procesom osnivanja muzeja narodne revolucije širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], uz podršku republičkih institucija.<ref name="Maric_2022" /> Krajem 1949. Narodni odbor grada Mostara donio je odluku o osnivanju Muzeja narodnooslobodilačke borbe. Ubrzo je, u skladu s tadašnjom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] klasifikacijom muzeja, prihvaćen koncept [[Zavičajni muzej|zavičajnog muzeja]] kao ustanove koja obuhvata različite aspekte razvoja društva na određenom prostoru.<ref name="Maric_2022" /> Na Republičkoj konferenciji o muzejima održanoj početkom 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]] donesena je odluka o osnivanju zavičajnih muzeja u regionalnim centrima. Tom prilikom istaknuta je potreba da [[Hercegovina]] dobije vlastitu muzejsku ustanovu sa sjedištem u [[Mostar]]u.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Mandic_2019" /> Odluka o osnivanju Zavičajnog muzeja Hercegovine donesena je 25. februara 1950, dok se 24. april iste godine smatra datumom početka njegovog rada, kada je održana osnivačka konferencija.<ref name="Krhan_Funkcije" /><ref name="Muzej_ONama">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/o-nama/ |title=O nama |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvo upravno tijelo muzeja izabrani su predstavnici kulturnog i javnog života Mostara. Za predsjednika je izabran Radovan Papić, a za potpredsjednika Dušan Grk. Među članovima uprave bili su i [[Husaga Ćišić]], fra Pavo Dragičević i [[Karlo Afan de Rivera]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar">{{cite web |url=https://kultura-mostar.ba/bs/ustanova/muzej-hercegovine/ |title=Muzej Hercegovine Mostar |publisher=Kultura Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvim godinama rada muzej je bio usmjeren na prikupljanje, evidentiranje i obradu muzejske građe, kao i na stvaranje organizacijskih i materijalnih uslova za djelovanje ustanove.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Hodzic" /> Djelovao je u ograničenim prostornim kapacitetima, prvenstveno u objektu [[Ćejvan-ćehajin mekteb|Ćejvan-ćehajinog mekteba]], što je otežavalo razvoj stalnih postavki i širenje djelatnosti.<ref name="Maric_2022" /> Prva stalna muzejska postavka otvorena je 14. februara 1955. povodom obilježavanja desete godišnjice oslobođenja [[Mostar]]a. Obuhvatala je dokumentaciju i predmete vezane za [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]], kao i etnografsku građu, uključujući narodnu nošnju i rekonstrukciju tradicionalnog hercegovačkog seoskog ambijenta [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Maric_2022" /><ref name="Muzej_ONama" /> Postavka je nastala kao rezultat intenzivnog rada tadašnjeg upravnika [[Salih Rajković|Saliha Rajkovića]] i saradnika na prikupljanju građe iz lokalne zajednice, uključujući dokumente, fotografije i svjedočanstva učesnika historijskih događaja.<ref name="Maric_2022" /> Otvaranjem prve stalne postavke Muzej Hercegovine započeo je kontinuirano javno predstavljanje svojih zbirki i razvoj edukativne i istraživačke djelatnosti, koje su u narednim decenijama proširene osnivanjem novih zbirki i organizacijskih jedinica. === Razvoj muzeja (1955–1965) === Nakon otvaranja prve stalne postavke 1955, Muzej Hercegovine nastavio je proširivati svoje zbirke i razvijati stručnu djelatnost. U tom periodu vršeno je sistematsko prikupljanje, obrada i dokumentovanje muzejske građe, naročito one koja se odnosila na društvene i historijske procese u [[Hercegovina|Hercegovini]] tokom [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek|20. vijeka]].<ref name="Hodzic">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-25.-Sabit-Hodzic-Muzej-Hercegovine-OSNIVANJE-RAD-STRADANJE-retrospektive-razvoja.pdf |title=Muzej Hercegovine – osnivanje, rad, stradanje, perspektive razvoja |author=Hodžić, Sabit |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Dana 27. jula 1961. otvorena je nova stalna postavka pod nazivom ''Razvoj radničkog pokreta i Narodnooslobodilačke borbe u Mostaru i Hercegovini od 1878. do 1945. godine''.<ref name="Hodzic" /> Postavka je obuhvatala približno 14.000 eksponata i predstavljala je historijski pregled društvenih, ekonomskih i političkih prilika u Hercegovini od [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Otvaranju postavke prisustvovao je [[Džemal Bijedić]], tadašnji visoki državni funkcioner, koji je u svom obraćanju istakao da izloženi materijali omogućavaju sagledavanje dinamičnog historijskog perioda obilježenog raspadom [[Feudalizam|feudalnih odnosa]], razvojem [[kapitalizam|kapitalističkih struktura]] i organizovanjem radničkog pokreta.<ref name="Kebo1961">{{cite journal |last=Kebo |first=Alija |title=Muzej borbene tradicije Mostara i Hercegovine |journal=Oslobođenje |year=1961 |pages=2}}</ref> Prema navodima tadašnje štampe, postavku je na dan otvaranja posjetilo više od 3.000 posjetioca.<ref name="Kebo1961" /> Muzej je tokom narednih godina nastavio organizovati tematske izložbe i dopunjavati svoje djelatnosti. Godine 1965. postavljena je izložba ''Mostarska prošlost'', posvećena historijskom razvoju Mostara od [[Prahistorija|prahistorije]] do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|1878]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar" /> Dio postavke bio je smješten u objektima Ćejvan-ćehajinog vakufa, gdje je bila izložena i maketa starog Mostara koju je izradio [[Huso Karišik]].<ref name="Muzej_ONama" /> === Naučno-istraživački razvoj i širenje djelatnosti (1965–1990) === Nakon sredine 1960-ih godina Muzej Hercegovine Mostar ulazi u fazu stabilizacije i daljnje institucionalne konsolidacije, koja se ogleda u razvoju naučno-istraživačkog rada, sistematskoj obradi muzejske građe i proširenju djelatnosti prema različitim segmentima društvenog i kulturnog života.<ref name="Hodzic" /><ref name="Muzej_ONama" /> U ovom periodu intenziviran je rad na formiranju, dopuni i stručnoj obradi muzejskih zbirki iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]], [[Historija Bosne i Hercegovine|historije]] i kulturne historije. Posebna pažnja posvećena je terenskim istraživanjima na prostoru Hercegovine, uključujući evidentiranje arheoloških lokaliteta, prikupljanje etnografskih predmeta i arhivske građe.<ref name="Hodzic" /> Razvoj muzeja odvijao se u okviru procesa profesionalizacije muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], koji su obuhvatali standardizaciju stručnog rada, uvođenje savremenih muzeoloških principa i jačanje saradnje između muzeja, arhiva i naučnih institucija.<ref name="Mandic_2019" /> Tokom 1970-ih i 1980-ih godina proširena je izložbena i edukativna djelatnost muzeja. Organizovane su tematske i povremene izložbe koje su obrađivale različite segmente kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine. Stalne postavke su u tom periodu djelimično mijenjane i dopunjavane novim muzejskim predmetima i rezultatima istraživanja.<ref name="Muzej_ONama" /> Pored izložbene djelatnosti, razvijana je i edukativna funkcija muzeja kroz saradnju sa obrazovnim ustanovama. Organizovana su stručna vođenja, predavanja i drugi oblici interpretacije muzejske građe, usmjereni na upoznavanje šire javnosti sa kulturno-historijskim naslijeđem Hercegovine.Istovremeno je unapređivana dokumentacijska djelatnost kroz evidentiranje, klasifikaciju i zaštitu muzejske građe, što je predstavljalo osnovu za naučno-istraživački rad i valorizaciju kulturnog naslijeđa Hercegovine.<ref name="Hodzic" /> Do kraja 1980-ih godina Muzej Hercegovine razvijen je u regionalnu muzejsko-kulturnu ustanovu s organizovanim stručnim odjeljenjima i definisanim djelatnostima u oblasti prikupljanja, istraživanja, zaštite i prezentacije kulturno-historijske građe Bosne i Hercegovine. === Rat i devastacija muzeja (1990–1995) === Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u aprilu 1992. dolazi do prekida redovnog rada Muzeja Hercegovine i poremećaja u njegovoj organizacijskoj strukturi. Uslijed ratnih okolnosti i sigurnosnih prijetnji, muzejsko osoblje napušta objekte muzeja, koji su se nalazili u istočnom dijelu Mostara, dok se manji broj zaposlenih povremeno vraća radi obavljanja osnovnih poslova.<ref name="Hodzic" /> U periodu od juna 1992. do maja 1993. muzejska djelatnost odvijala se u otežanim uslovima, u kontekstu ratnih sukoba i podjele grada. Kontrolu nad različitim dijelovima Mostara preuzimale su različite vojne formacije, uključujući [[Hrvatsko vijeće odbrane]], [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="Hodzic" /> Promjene u kontroli teritorije otežavale su organizaciju zaštite i upravljanja muzejskom građom. Pristup izložbenim i depozitnim prostorima bio je ograničen, a mogućnosti nadzora, evakuacije i zaštite muzejske građe značajno smanjene. Dio zaposlenih, uz pomoć struktura civilne zaštite, uspio je premjestiti određeni dio građe, koji je privremeno pohranjen u objekat Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Hodzic" /> Objekti muzeja pretrpjeli su teška oštećenja uslijed granatiranja, uključujući oštećenja krovnih konstrukcija, zidova, instalacija i unutrašnjih prostora. U pojedinim prostorijama u potpunosti su uništeni plafoni, podovi i pregradni zidovi, dok su vrata, prozori i tehnička oprema devastirani ili otuđeni.<ref name="Hodzic" /> Tokom ratnih dešavanja došlo je i do gubitka dijela muzejske građe. Prema dostupnim podacima, nestali ili uništeni su dijelovi [[Numizmatika|numizmatičke zbirke]], [[Etnologija|etnografske građe]] (uključujući nakit), trofejno oružje, kao i eksponati iz Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Krhan_Funkcije" /> Nestali su i pojedini umjetnički predmeti i dio muzejske dokumentacije, uključujući zapisnike i spomen-knjige. U novembru 1993. godine uništen je i značajan dio kulturne baštine grada Mostara, uključujući rušenje Starog mosta, što je imalo posljedice i na muzejske sadržaje povezane s historijskom jezgrom grada. Tom prilikom uništena je i maketa starog Mostara koja je predstavljala važan interpretativni eksponat muzeja.<ref name="Hodzic" /> Dodatni problem predstavljalo je neadekvatno skladištenje preostale građe tokom rata. Prostori u kojima su eksponati bili deponovani često su korišteni i u druge svrhe, uključujući smještaj raseljenih osoba i pripadnika različitih organizacija, što je utjecalo na očuvanje i sigurnost muzejske građe.<ref name="Hodzic" /> Početkom 1994. [[Smail Klarić]], u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Mostar, donio je odluku o obnovi rada muzeja. Aktivnosti su bile usmjerene na sanaciju objekata, evidenciju preostale građe i sprječavanje daljnjeg propadanja fondova.<ref name="Hodzic" /> U ovom periodu došlo je do gubitka i oštećenja značajnog dijela muzejske građe, što je imalo dugoročne posljedice na muzejski fond i kontinuitet njegovog rada.<ref name="Hodzic" /><ref name="Krhan_Funkcije" /> == Muzejski objekti == Muzej Hercegovine upravlja sa više objekata koji su smješteni na različitim lokacijama u gradu.<ref name="Zvonic">{{cite journal |last=Zvonić |first=Zlatko |title=70 godina Muzeja Hercegovine Mostar: 1950-2020 |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=21-22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br2122-13.-Zlatko-Zvonic-70-GODINA-MUZEJA-HERCEGOVINE.pdf |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Džemala Bijedića]] – administrativno sjedište muzeja sa stalnom etnološkom postavkom. U okviru objekta nalazi se i lapidarijum u avliji koji predstavlja primjer tradicionalne hercegovačke stambene arhitekture. * [[Muzej Stari most]] ([[Kula Tara]]) – smješten u kuli Tara, posvećen historiji izgradnje i obnove [[Stari most|Starog mosta]]. U objektu unutar same kule se nalazi arheološki odjel ''in situ''.<ref name="MuzejiBiH">{{cite web |url=https://www.academia.edu/90356051/Muzeji_zbirke_i_galerije_u_Bosni_i_Hercegovini |title=Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini |publisher=Academia.edu |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Svetozara Ćorovića]] – nalazi se na lokalitetu [[Luka (dio Mostara)|Luka]] u Mostaru, i predstavlja sjedište Odjela književnosti. U objektu je postavljena muzejska ekspozicija posvećena [[Svetozar Ćorović|Svetozaru Ćoroviću]], [[Aleksa Šantić|Aleksi Šantiću]] i [[Hamza Humo|Hamzi Humi]].<ref name="MuzejiBiH" />. * [[Interpretacijski centar Muzeja Hercegovine]] (MUM) – centar za prezentaciju muzejske građe i kulturne baštine putem savremenih interpretacijskih i multimedijalnih metoda. == Naučno-istraživački i pedagoški rad == Tokom 1970-ih godina Muzej Hercegovine intenzivira naučno-istraživačku djelatnost. U ovom periodu realizovana su [[arheologija|arheološka istraživanja]] u [[Žitomislići|Žitomislićima]], kao i iskopavanja prahistorijskih [[Tumuli|tumulusa]] na lokalitetu [[Gubavica|Gubavice]] 1972, pri čemu su nalazi pripisani [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]].<ref name="KulturaMostar" /> Etnološki odjel muzeja provodio je istraživanja vezana za [[Migracija stanovništva|migracije stanovništva]] i porijeklo porodica sa područja Hercegovine.<ref name="KulturaMostar" /> Arheološki odjel raspolaže dokumentacijom sa više značajnih lokaliteta, uključujući [[bazilika]] u [[Cim|Cimu]], dvojnu [[bazilika|baziliku]] u [[Žitomislići|Žitomislićima]], kao i nalaze sa lokaliteta [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> Aktivnosti odjela uključuju i dokumentovanje i zaštitu stećaka, kao i formiranje i održavanje lapidarijuma. Etnološka zbirka muzeja jedna je od ranije formiranih zbirki, a stalna postavka uspostavljena je 1955. U okviru zbirke nalazi se i fotografska dokumentacija poznata kao ''Zimolova zbirka'', nastala radom fotografa [[Anton Zimolo|Antona Zimole]], kao i predmeti od tekstila i drugih materijala.<ref name="Zvonic" /> Pedagoška djelatnost muzeja obuhvata organizovane posjete školskih grupa, radionice, kao i stručno vođene programe upoznavanja sa muzejskim zbirkama. Muzej učestvuje i u organizaciji naučnih skupova i konferencija posvećenih temama kulturno-historijskog naslijeđa, uključujući teme vezane za Šejh-Juji i aktivnosti [[Forum Bosnae|Foruma Bosnae]].<ref name="Zvonic" /> U okviru muzejske djelatnosti razvijena je i izrada edukativnih i suvenirskih predmeta inspirisanih kulturno-historijskim naslijeđem, uključujući replike stećaka i dekorativne tarihe sa [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> == Izdavačka i kulturna djelatnost == Od 1981. godine, Muzej Hercegovine, u saradnji sa [[Arhiv Hercegovine|Arhivom Hercegovine]] i [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerzitetom ″Džemal Bijedić″ u Mostaru]], izdaje naučni časopis ''Hercegovina'', koji objavljuje radove iz oblasti društvenih nauka i [[Kulturna baština|kulturne baštine]].<ref name="MuzejiBiH" /> Muzej je izdavač i većeg broja monografskih i stručnih publikacija, među kojima su ''Sidžil mostarskog kadije'' autora [[Hivzija Hasandedić|Hivzije Hasandedića]], ''Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020'',<ref name="Monografija_70">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar'',<ref name="Katalog_Kamena">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-kamene-arheoloske-zbirke-muzeja-mostar/ |title=Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog arapskih, turskih i bosanskih rukopisa''<ref name="Katalog_Rukopisa">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-arapskih-turskih-i-bosanskih-rukopisa/ |title=Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> te ''Džemal Bijedić – politička biografija'' autora [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]].<ref name="Bijedic_Biografija">{{cite web |url=http://www.yuhistorija.com/serbian/doc/Dzemal%20Bijedic%20politicka%20biografija.pdf |title=Džemal Bijedić – politička biografija |publisher=Yu Historija / Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs |format=PDF}}</ref> Muzej je povezan s književno-kulturnom manifestacijom ''Šantićeve večeri poezije'', koja je pokrenuta 1968/1969. na inicijativu kustosice Ravijojle Rave Kolak.<ref name="SanticeveVeceri">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/santiceve-veceri-poezije-2/ |title=Šantićeve večeri poezije |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Povodom sedamdeset godina rada muzeja objavljena je monografija ''Muzej Hercegovine Mostar 1950–2020'' koja dokumentuje razvoj ustanove i njene djelatnosti.<ref name="Monografija">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske poveznice == * [http://www.muzejhercegovine.com Stranice Muzeja Hercegovine] {{Muzeji u BiH}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kultura u Mostaru]] 46wcojrz3gfg186dwumga7tvv6wsmzy Maja Uzelac 0 535123 3892189 2026-06-01T07:14:07Z Zblace 120887 draft 3892189 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> jtvdq50z92jq14jhr49r8xej0hxyxbf 3892197 3892189 2026-06-01T07:27:45Z Zblace 120887 dopuna 3892197 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] === Reference === qqmt4otkpzyhy1wvo7xxapzdp9fjolr 3892201 3892197 2026-06-01T07:30:48Z Zblace 120887 /* Vanjski linkovi */ 3892201 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf === Reference === i4y44p1opscgy4cfjqmo2dg98i94cnh 3892202 3892201 2026-06-01T07:31:51Z Zblace 120887 3892202 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === e9neykvaiaqf5jgll4hghfa6e5kq2qe 3892206 3892202 2026-06-01T07:49:32Z Zblace 120887 dopuna 3892206 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi”[4] koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (Certifikat Vijeća Evrope). Bila je suradnica aces 2010 (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED[5] . Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === axh3scduhj1vwxa7uai9wt9tedcyfz8 3892208 3892206 2026-06-01T07:52:21Z Zblace 120887 3892208 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi”[4] koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (Certifikat Vijeća Evrope). Bila je suradnica aces 2010 (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED[5] . Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: ==== * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === 0ctpitn95jsgb20b18dykt5gcm4zi49 3892210 3892208 2026-06-01T07:55:21Z Zblace 120887 3892210 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED[5] . Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: ==== * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === 8uhd9tnto6utbmdx348eihknstktww4 3892213 3892210 2026-06-01T07:57:32Z Zblace 120887 3892213 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED[5] . Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Međunarodni rad ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === igedzihkjtgxt46qhlxn6n2dfkoh2ag 3892214 3892213 2026-06-01T07:59:37Z Zblace 120887 3892214 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED[5] . Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Međunarodni rad ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] 1u2bwcz4s4ul4uxj78uicpbtp9fdvci 3892216 3892214 2026-06-01T08:01:40Z Zblace 120887 3892216 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=2026-06-01}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Međunarodni rad ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] === Reference === <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] axxehautnm7p8nz5mhf59hypmmtcvkr 3892219 3892216 2026-06-01T08:12:46Z Zblace 120887 3892219 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. Prepoznata je kao voditeljica Malog koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja (prestao s radom 2016. godine) i velikog broja programa i projekata obrazovanja za mir, ljudska i dječja prava, nenasilnu komunikaciju i medijaciju (u suradnji s UNICEFom i UNESCOm), te pokretanja građanskog demokratskog odgoja u obrazovnom sustavu RH. Sve je svoje ideje praktično pokazala kroz neposredan rad s djecom i mladima, a još više s onima koji rade s djecom (nastavnicima, odgojiteljima, pomagačima, psiholozioma, pedagozima) - kao trenerica, začetnica rada u obliku radionica - i razvila ih u nizu priručnika, udžbenika i svezaka radnih materijala (prevedenih na engleski, talijanski, hebrejski i arapski, za primjenu u školama podijeljenih zajednica). U svom radu primjenjuje metodu procesnog rada/proccess work-a Arnolda Mindella. 2006. godine upisala doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje joj je 2008. godine prihvaćena tema doktorskog rada pod naslovom "Rješavanje sukoba i Europska unija; prilog rekonceptualizaciji političke teorije sukoba." Sudjelovala je s plenarnim izlaganjima na nizu konferencija i kongresa (Dubrovnik, Uttrecht, New York/Columbia University, Amherst/University of Massachusets, Berlin, Budimpešta, Meksiko/Ixtapan, Tallin, Sofija, Bugarska, itd). === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=2026-06-01}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Međunarodni rad ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] * [https://web.archive.org/web/20160630155706/http://www.malikorak.hr/naslovna.html Arhiv weba Mali korak] === Reference === <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] 3guggouvj4k3pn3cj9x15ohsccb6vzz 3892220 3892219 2026-06-01T08:14:59Z Zblace 120887 [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3892220 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, odgojiteljica, mirovna aktivistica, urednica, posrednica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] === Biografija === Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. Prepoznata je kao voditeljica Malog koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja (prestao s radom 2016. godine) i velikog broja programa i projekata obrazovanja za mir, ljudska i dječja prava, nenasilnu komunikaciju i medijaciju (u suradnji s UNICEFom i UNESCOm), te pokretanja građanskog demokratskog odgoja u obrazovnom sustavu RH. Sve je svoje ideje praktično pokazala kroz neposredan rad s djecom i mladima, a još više s onima koji rade s djecom (nastavnicima, odgojiteljima, pomagačima, psiholozioma, pedagozima) - kao trenerica, začetnica rada u obliku radionica - i razvila ih u nizu priručnika, udžbenika i svezaka radnih materijala (prevedenih na engleski, talijanski, hebrejski i arapski, za primjenu u školama podijeljenih zajednica). U svom radu primjenjuje metodu procesnog rada/proccess work-a Arnolda Mindella. 2006. godine upisala doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje joj je 2008. godine prihvaćena tema doktorskog rada pod naslovom "Rješavanje sukoba i Europska unija; prilog rekonceptualizaciji političke teorije sukoba." Sudjelovala je s plenarnim izlaganjima na nizu konferencija i kongresa (Dubrovnik, Uttrecht, New York/Columbia University, Amherst/University of Massachusets, Berlin, Budimpešta, Meksiko/Ixtapan, Tallin, Sofija, Bugarska, itd). === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> === Djelovanje u civilnom sektoru === Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=2026-06-01}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] ==== Međunarodni rad ==== Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Bibliografija === * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. === Vanjski linkovi === * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] * [https://web.archive.org/web/20160630155706/http://www.malikorak.hr/naslovna.html Arhiv weba Mali korak] === Reference === <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] qj7pd20c5kxkxa552ock1io1x1gejbo 3892231 3892220 2026-06-01T09:01:35Z Zblace 120887 3892231 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, edukatorica, mirovna aktivistica, urednica, medijatorica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] == Biografija == Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. Prepoznata je kao voditeljica Malog koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja (prestao s radom 2016. godine) i velikog broja programa i projekata obrazovanja za mir, ljudska i dječja prava, nenasilnu komunikaciju i medijaciju (u suradnji s UNICEFom i UNESCOm), te pokretanja građanskog demokratskog odgoja u obrazovnom sustavu RH. Sve je svoje ideje praktično pokazala kroz neposredan rad s djecom i mladima, a još više s onima koji rade s djecom (nastavnicima, odgojiteljima, pomagačima, psiholozioma, pedagozima) - kao trenerica, začetnica rada u obliku radionica - i razvila ih u nizu priručnika, udžbenika i svezaka radnih materijala (prevedenih na engleski, talijanski, hebrejski i arapski, za primjenu u školama podijeljenih zajednica). U svom radu primjenjuje metodu procesnog rada/proccess work-a Arnolda Mindella. 2006. godine upisala doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje joj je 2008. godine prihvaćena tema doktorskog rada pod naslovom "Rješavanje sukoba i Europska unija; prilog rekonceptualizaciji političke teorije sukoba." Sudjelovala je s plenarnim izlaganjima na nizu konferencija i kongresa (Dubrovnik, Uttrecht, New York/Columbia University, Amherst/University of Massachusets, Berlin, Budimpešta, Meksiko/Ixtapan, Tallin, Sofija, Bugarska, itd). == Djelovanje u civilnom sektoru == Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=2026-06-01}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] === Međunarodni rad === Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> == Bibliografija == * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. == Vanjski linkovi == * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] * [https://web.archive.org/web/20160630155706/http://www.malikorak.hr/naslovna.html Arhiv weba Mali korak] == Reference == <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 6rtx4t2zg3evujd18vjt1tbeg4ltszf 3892237 3892231 2026-06-01T09:16:30Z Zblace 120887 3892237 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena Marija-Dubravka Milković (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, edukatorica, mirovna aktivistica, urednica, medijatorica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] == Biografija == [[Datoteka:Maja_Uzelac_o_imaginaciji_na_prezentaciji_knjige_'Priče,_kronike,_eseji'.ogg|mini|Maja Uzelac o imaginaciji na prezentaciji svoje knjige 'Priče, kronike, eseji' (2026.g.)]] Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. Prepoznata je kao voditeljica Malog koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja (prestao s radom 2016. godine) i velikog broja programa i projekata obrazovanja za mir, ljudska i dječja prava, nenasilnu komunikaciju i medijaciju (u suradnji s UNICEFom i UNESCOm), te pokretanja građanskog demokratskog odgoja u obrazovnom sustavu RH. Sve je svoje ideje praktično pokazala kroz neposredan rad s djecom i mladima, a još više s onima koji rade s djecom (nastavnicima, odgojiteljima, pomagačima, psiholozioma, pedagozima) - kao trenerica, začetnica rada u obliku radionica - i razvila ih u nizu priručnika, udžbenika i svezaka radnih materijala (prevedenih na engleski, talijanski, hebrejski i arapski, za primjenu u školama podijeljenih zajednica). U svom radu primjenjuje metodu procesnog rada/proccess work-a Arnolda Mindella. 2006. godine upisala doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje joj je 2008. godine prihvaćena tema doktorskog rada pod naslovom "Rješavanje sukoba i Europska unija; prilog rekonceptualizaciji političke teorije sukoba." Sudjelovala je s plenarnim izlaganjima na nizu konferencija i kongresa (Dubrovnik, Uttrecht, New York/Columbia University, Amherst/University of Massachusets, Berlin, Budimpešta, Meksiko/Ixtapan, Tallin, Sofija, Bugarska, itd). == Djelovanje u civilnom sektoru == Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=2026-06-01}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] === Međunarodni rad === Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> == Bibliografija == * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. == Vanjski linkovi == * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.youtube.com/watch?v=4tncGQziyp Video sa promocije knjige Maje Uzelac: ''Priče, kronike, eseji'' (Knjižnica Bogdan Ogrizović, Zagreb 2026.g)] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] * [https://web.archive.org/web/20160630155706/http://www.malikorak.hr/naslovna.html Arhiv weba Mali korak] == Reference == <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] cb24zmh6x9k2wn483ptf6ky5o5ch6ve 3892239 3892237 2026-06-01T09:18:04Z Zblace 120887 3892239 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena '''Marija-Dubravka Milković''' (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, edukatorica, mirovna aktivistica, urednica, medijatorica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine]] == Biografija == [[Datoteka:Maja_Uzelac_o_imaginaciji_na_prezentaciji_knjige_'Priče,_kronike,_eseji'.ogg|mini|Maja Uzelac o imaginaciji na prezentaciji svoje knjige 'Priče, kronike, eseji' (2026.g.)]] Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. Prepoznata je kao voditeljica Malog koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja (prestao s radom 2016. godine) i velikog broja programa i projekata obrazovanja za mir, ljudska i dječja prava, nenasilnu komunikaciju i medijaciju (u suradnji s UNICEFom i UNESCOm), te pokretanja građanskog demokratskog odgoja u obrazovnom sustavu RH. Sve je svoje ideje praktično pokazala kroz neposredan rad s djecom i mladima, a još više s onima koji rade s djecom (nastavnicima, odgojiteljima, pomagačima, psiholozioma, pedagozima) - kao trenerica, začetnica rada u obliku radionica - i razvila ih u nizu priručnika, udžbenika i svezaka radnih materijala (prevedenih na engleski, talijanski, hebrejski i arapski, za primjenu u školama podijeljenih zajednica). U svom radu primjenjuje metodu procesnog rada/proccess work-a Arnolda Mindella. 2006. godine upisala doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje joj je 2008. godine prihvaćena tema doktorskog rada pod naslovom "Rješavanje sukoba i Europska unija; prilog rekonceptualizaciji političke teorije sukoba." Sudjelovala je s plenarnim izlaganjima na nizu konferencija i kongresa (Dubrovnik, Uttrecht, New York/Columbia University, Amherst/University of Massachusets, Berlin, Budimpešta, Meksiko/Ixtapan, Tallin, Sofija, Bugarska, itd). == Djelovanje u civilnom sektoru == Od 1990. godine pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: Antiratna kampanja Hrvatske, Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e., SEZAM Zenica, Centar za ljudska prava Tuzla, Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995. godine, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. godine bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. godine bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. godine u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001., a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=2026-06-01}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] === Međunarodni rad === Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. godine u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. godine u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. godine u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. godine u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. godine na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. godine članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002., 2004., 2005. i 2006. godine na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. godine]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. godine u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. godine govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. godine u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. godine u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. godine u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. godine na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. godine u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. godine u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013. godine, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice === Nagrade === 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=2011-11-21|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=2026-05-31}}</ref> == Bibliografija == * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107., Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122., Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55., Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122., Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti., 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10., Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. == Vanjski linkovi == * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.youtube.com/watch?v=4tncGQziyp Video sa promocije knjige Maje Uzelac: ''Priče, kronike, eseji'' (Knjižnica Bogdan Ogrizović, Zagreb 2026.g)] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] * [https://web.archive.org/web/20160630155706/http://www.malikorak.hr/naslovna.html Arhiv weba Mali korak] == Reference == <references /> [[Kategorija:Pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] rjbuap8v578vv6z7l6e26tfrsndcrl7 Muzej II zasjedanja AVNOJ-a 0 535124 3892194 2026-06-01T07:18:33Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Muzej II zasjedanja AVNOJ-a]] na [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 3892194 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] 15j704flry2jp6wvwo18x1a5ciri1vk Korisnik:KWiki/Nagrade 2 535125 3892211 2026-06-01T07:55:41Z KWiki 9400 Nova stranica: == Nagrade == <gallery> Wikimedalja vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku Bijeli_biser.jpg|Wizardova medalja za humoristički doprinos Wikipediji Lilie 2 honor.png|Wizardova medalja za doprinos Wikipediji Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha Edinova-nagrada_odlični-članci.png|Za pisanje odličnih članaka Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad Edinova-nagrada_noć.png|Nagrada za neumorni no... 3892211 wikitext text/x-wiki == Nagrade == <gallery> Wikimedalja vijenac.jpg|Medalja za vrhunski i dugogodišnji doprinos Wikipediji na bosanskom jeziku Bijeli_biser.jpg|Wizardova medalja za humoristički doprinos Wikipediji Lilie 2 honor.png|Wizardova medalja za doprinos Wikipediji Barnstar for Chess.png|Za doprinos u oblasti šaha Edinova-nagrada_odlični-članci.png|Za pisanje odličnih članaka Edinova-nagrada_izuzetan-rad.png|Za cjelokupan izuzetan rad Edinova-nagrada_noć.png|Nagrada za neumorni noćni rad Edinova-nagrada_opšta-pomoć.png|Nagrada za pomoć i sva objašnjenja novim i postojećim korisnicima Edinova-nagrada_vandalizam.png|Za borbu protiv vandalizma C3r4 nagrada.png|Nagrada za ... [enter whatever you want here] Toni nagrada 3.png|Nagrada za primjeran rad na bs.wikipediji SMirC-Barnstar.svg|<center><small>'''''Za sveukupnu pomoć<br />korisniku [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|GBL]]</small> Edinova-nagrada_projekti.png|<center>Rad na projektu<br />[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]] Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juni 2015)<br>'''''"[[Hakeem Olajuwon]]"'''''</small> Special Gold Barnstar.png|<center><small>'''''Za doprinos [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2015.|SP u vodenim sportovima 2015]].'''''</small></center> Sport of athletics golden barnstar.png|<center><small>'''''Za doprinos [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|SP u atletici 2015]].'''''</small></center> WikiProject Barnstar Hires.png|<center><small>'''''Za doprinos iz atletike i [[Svjetski rekordi u atletici|Svjetskih rekorda u atletici]]'''''</small></center> Language_barnstar.png|Za pravopisno i gramatičko djelovanje na bs-Wikipediji (od [[Korisnik:Munja|Munje]]) Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(decembar 2016)<br>'''''"[[Optika]]"'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juni 2017)<br>'''''"[[Snuker]]"'''''</small> File:Edinova-nagrada_ideja.png|Za ideju da se pokrene projekat za poboljšanje pravila i smjernica Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juni 2018)<br>'''''"[[Karling]]"'''''</small> Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca:<br>(juli 2018)<br>'''''"[[Sherlock Holmes: Igra sjenki]]"'''''</small> Kindness_Barnstar_Hires.png|<center>'''Za vrijedne i marljive doprinose.'''<br><small>Dodijelio: [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]</small></center> </gallery> j84i8dybpxcdr5xwmc7v0zqcj4w6mm7 Razgovor s korisnikom:Direc992 3 535126 3892262 2026-06-01T10:42:11Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3892262 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Pakra 0 535127 3892272 2026-06-01T11:13:10Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Pakra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Pored sela Ožegovci, Požeško-slav... 3892272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Pakra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Pored sela Ožegovci, [[Požeško-slavonska županija]], Hrvatska | izvor_koordinate = | ušće = [[Ilova (Lonja)|Ilova]] | ušće_koordinate = {{coord|45.3985|16.7650|type:river|format=dms|display=it}} | progresija = [[Ilova (Lonja)|Ilova]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 72 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 449 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Pakra''' je [[rijeka]] u zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]] i središnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka [[Ilova (Lonja)|Ilove]]. Duga je oko 72 kilometra. Pakra izvire na jugu [[Ravna Gora (Hrvatska)|Ravne Gore]], sjeverno od sela Bučje. Teče prema zapadu i prolazi kroz [[Pakrac]], gdje je južni zavoj vodi kroz [[Lipik]]. Nastavlja prema zapadu i prolazi pored [[Banova Jaruga|Banove Jaruge]], gdje je kanalom spojena s Ilovom. Ulijeva se jugozapadno u sistem kanala u [[Lonjsko polje|Lonjskom polju]] kroz koje se Ilova, [[Kutina (rijeka)|Kutina]] i [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ulijevaju u [[Sava|Savu]].{{sfn|Čanjevac|Pavlek|Orešić|2022|p=15, 17}} U rijeku se ulijeva nekoliko pritoka, uključujući Branešku rijeku, Kopanjicu, Sivornicu, Rakovac, Brusnicu i Bijelu. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/7961?lang=en | title = Benediktinska opatija svete Margarete u Grabovu i njezin odnos prema benediktinskom samostanu u Bijeli | author = Stanko Andrić | journal = Scrinia Slavonica | volume = 5 | number = 1 |date= septembar 2005 | page = 69 | quote = Taj južniji vodotok, Pekrec ili današnja Pakra, izvire na južnoj strani Ravne gore ispod vrha Metla i teče također uglavnom na zapad, izmeðu Ravne gore i Pakračke gore na sjeveru i pristranaka Psunja na jugu, pokraj Dragovića, kroz Pakrac i Lipik, a otud ravnijim predjelom prema Savi.}} * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = River lengths in Croatia determined from a topographic map at a scale of 1:25,000 | journal = Croatian Geographical Bulletin | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Ilove]] hxihi82193pgv0v6aplumabwqk8raj7 Plitvica (rijeka) 0 535128 3892276 2026-06-01T11:38:05Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Plitvica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = sjeverno od naselja Plitvica Voć... 3892276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Plitvica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = sjeverno od naselja [[Plitvica Voćanska]], [[Maceljsko gorje|Maceljskoj gorje]], [[Hrvatska]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Drava]] | ušće_koordinate = {{coord|46.3081|16.7373|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 65 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 216 | nadmorska visina ušća = 135 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 272 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Plitvica''' je [[rijeka]] u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna pritoka [[Drava|Drave]]. Duga je 65&nbsp;km, a njen sliv pokriva površinu od 272&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref>{{Cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2017/sljh2017.pdf|title=Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2017|website=www.dzs.hr|publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|access-date=1. 6. 2026}}</ref> Plitvica izvire u brdovitom području [[Maceljsko gorje|Maceljskog gorja]], blizu istoimenog sela [[Plitvica Voćanska]], blizu [[Donja Voća|Donje Voće]]. Teče jugoistočno dok ne skrene istočno kod [[Maruševec]]a, a zatim nastavlja kroz nizinu južno od Varaždina i paralelno s Dravom, kroz [[Sveti Đurđ]] (sjeverno od Ludbrega), dok se ne ulije u Dravu sjeverno od [[Veliki Bukovec (Hrvatska)|Velikog Bukovca]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] 9znffv3gsyxwnshwey3wo48uybkm7lb