Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.4 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1560 3892680 3816675 2026-06-02T20:51:45Z Bakir123 110053 3892680 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = blue | Ime kluba = FK Leotar Trebinje | Puno ime = Fudbalski klub Leotar Trebinje | Grb = FK Leotar.png | Nadimak = ''Tigrovi'' | Osnovan = 1925. | Raspušten = | Lokacija = [[Trebinje]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = [[Plava]], [[bijela]] | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | Stadion = [[Stadion Police]] | Kapacitet = 8.550 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|BIH}} [[Slavko Duper]] | Menadžer = {{ZD|BIH}} [[Velibor Đurić]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Trg Petra I bb <br />89101 Trebinje | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1=_blue_stripes|uzorak_t1=_bluestripes|uzorak_dr1=_blue_stripes| lijeva ruka1=FFFFFF|tijelo1=FFFFFF|desna ruka1=FFFFFF|šorc1=0000FF|čarape1=0000FF| uzorak_lr2=_bluelower|uzorak_t2=|uzorak_dr2=_bluelower| lijeva ruka2=FFFFFF|tijelo2=FFFFFF|desna ruka2=FFFFFF|šorc2=FFFFFF|čarape2=FFFFFF| }} '''Fudbalski klub "Leotar" Trebinje''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Trebinje|Trebinja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1925. Nije imao nekog značajnog uspjeha za vrijeme bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], gdje se takmičio u drugoj saveznoj ligi. Danas se takmiči u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. == Historija kluba == === Najveći klupski uspjeh === Najveći klupski uspjeh je titula šampiona Bosne i Hercegovine 2003.. U prvoj sezoni u kojoj se igrala Premijer liga na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine Leotar je do zadnjeg kola vodio bitku sa [[FK Željezničar|Željezničarom]] da bi pobjedom nad Rudarom osvojio svoju prvu šampionsku titulu. === U evropskim kupovima === U sezoni 2003/2004 učestvuje u kvalifikacijama za [[UEFA Liga Prvaka|UEFA Ligu šampiona]]. Nakon što je u prvom krugu eliminisao prvaka Luxemburga [[FC Gravenmacher]] u drugom kolu ispada od viceprvaka Češke [[FK Slavia Prag|Slavije]]. == Stadion == Leotar svoje utakmice igra na [[Stadion Police|stadionu Police]] koji je kompletno obnovljen 2003. prije utakmica Leotara u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Od 8.850 mjesta na stadionu 4.500 je sjedećih mjesta. == Poznati bivši igrači == {{Col-begin}} {{Col-break}} * {{ZD|BIH}} [[Aleksandar Božović]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Stojković]] * {{ZD|BIH}} [[Siniša Mulina]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Stojanović]] * {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] * {{ZD|BIH}} [[Zdravko Šaraba]] * {{ZD|SRB}} [[Uroš Golubović]] * {{ZD|SRB}} Marko Popović * {{ZD|SRB}} Dušan Kerkez * {{ZD|SRB}} Pavle Delibašić * {{ZD|BIH}} Ninoslav Milenković * {{ZD|SRB}} Jovo Mišeljić * {{ZD|SRB}} Mirko Todorović * {{ZD|BIH}} Bojan Vučinić * {{ZD|SRB}} Slavoljub Đorđević {{Col-break}} * {{ZD|SRB}} Emir Ćerić * {{ZD|BIH}} Luka Rončević * {{ZD|SRB}} Boban Stojanović * {{ZD|BIH}} Nenad Zečević * {{ZD|BIH}} Boško Stupić * {{ZD|BIH}} Željko Radović * {{ZD|BIH}} Vukmir Mijanović * {{ZD|BIH}} Semjon Milošević * {{ZD|BIH}} Gavrilo Čorlija * {{ZD|BIH}} Srđan Andrić * {{ZD|BIH}} Predrag Vukičević ili Vukićević * {{ZD|SRB}} Aleksandar Hajder * {{ZD|BIH}} Nikola Bratić * {{ZD|SRB}} Nikola Grubješić * {{ZD|BIH}} Darko Dreč {{Col-break}} * {{ZD|BIH}} Bojan Magazin * {{ZD|BIH}} Anel Ramić * {{ZD|BIH}} Dejan Rašević * {{ZD|BIH}} Vladimir Todorović * {{ZD|BIH}} Rajko Komnenić * {{ZD|BIH}} Oleg Ćurić * {{ZD|BIH}} Boško Milenković * {{ZD|BIH}} Dajan Ponjević * {{ZD|BIH}} Pajo Janković * {{ZD|BIH}} Igor Aničić * {{ZD|BIH}} Igor Joksimović * {{ZD|BIH}} Miroslav Prelo * {{ZD|BIH}} Bojan Đorđić * {{ZD|BIH}} Gojko Cimirot * {{ZD|BIH}} Branko Šešlija {{Col-end}} == Poznati bivši treneri == {{Col-begin}} {{Col-break}} * {{ZD|SRB}} Miodrag Radanović * {{ZD|SRB}} Milan "Mile" Jovin * {{ZD|BIH}} Borče Sredojević * {{ZD|BIH}} Vukašin Višnjevac * {{ZD|SRB}} Bogdan Korak {{Col-break}} * {{ZD|CG}} Brajan Nenezić * {{ZD|SRB}} Slavko Jović * {{ZD|CG}} Srđan Bajić * {{ZD|BIH}} Goran Skakić * {{ZD|BIH}} Vladimir Gaćinović {{Col-end}} == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Premijer lige BiH]]: (1)''' :[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]] *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske]]: (1)''' :[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/02.|2001/02]] === Evropski uspjesi === {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Krug ! Klub ! Domaćin ! Gost |- |[[UEFA Liga prvaka 2003/04.|2003/04.]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1. pretkolo |{{ZD|LUX}} [[CS Grevenmacher]] |2:0 |0:0 |- | | ||2. pretkolo |{{ZD|ČEŠ}} [[Slavija Prag]] |1:2 |0:2 |- |} == Vanjski linkovi == {{Fudbal u BiH}} {{DEFAULTSORT:Leotar}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sport u Trebinju]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1925.]] 7zsj29okoxwzk13ru0qv0aq340jgtdg 3892681 3892680 2026-06-02T20:51:59Z Bakir123 110053 3892681 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = blue | Ime kluba = FK Leotar Trebinje | Puno ime = Fudbalski klub Leotar Trebinje | Grb = FK Leotar.png | Nadimak = ''Tigrovi'' | Osnovan = 1925. | Raspušten = | Lokacija = [[Trebinje]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = [[Plava]], [[bijela]] | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | Stadion = [[Stadion Police]] | Kapacitet = 8.550 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Slavko Duper]] | Menadžer = [[Velibor Đurić]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Trg Petra I bb <br />89101 Trebinje | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = | Trenutna sezona = | uzorak_lr1=_blue_stripes|uzorak_t1=_bluestripes|uzorak_dr1=_blue_stripes| lijeva ruka1=FFFFFF|tijelo1=FFFFFF|desna ruka1=FFFFFF|šorc1=0000FF|čarape1=0000FF| uzorak_lr2=_bluelower|uzorak_t2=|uzorak_dr2=_bluelower| lijeva ruka2=FFFFFF|tijelo2=FFFFFF|desna ruka2=FFFFFF|šorc2=FFFFFF|čarape2=FFFFFF| }} '''Fudbalski klub "Leotar" Trebinje''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Trebinje|Trebinja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1925. Nije imao nekog značajnog uspjeha za vrijeme bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], gdje se takmičio u drugoj saveznoj ligi. Danas se takmiči u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. == Historija kluba == === Najveći klupski uspjeh === Najveći klupski uspjeh je titula šampiona Bosne i Hercegovine 2003.. U prvoj sezoni u kojoj se igrala Premijer liga na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine Leotar je do zadnjeg kola vodio bitku sa [[FK Željezničar|Željezničarom]] da bi pobjedom nad Rudarom osvojio svoju prvu šampionsku titulu. === U evropskim kupovima === U sezoni 2003/2004 učestvuje u kvalifikacijama za [[UEFA Liga Prvaka|UEFA Ligu šampiona]]. Nakon što je u prvom krugu eliminisao prvaka Luxemburga [[FC Gravenmacher]] u drugom kolu ispada od viceprvaka Češke [[FK Slavia Prag|Slavije]]. == Stadion == Leotar svoje utakmice igra na [[Stadion Police|stadionu Police]] koji je kompletno obnovljen 2003. prije utakmica Leotara u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Od 8.850 mjesta na stadionu 4.500 je sjedećih mjesta. == Poznati bivši igrači == {{Col-begin}} {{Col-break}} * {{ZD|BIH}} [[Aleksandar Božović]] * {{ZD|SRB}} [[Vladimir Stojković]] * {{ZD|BIH}} [[Siniša Mulina]] * {{ZD|SRB}} [[Nenad Stojanović]] * {{ZD|BIH}} [[Branislav Krunić]] * {{ZD|BIH}} [[Zdravko Šaraba]] * {{ZD|SRB}} [[Uroš Golubović]] * {{ZD|SRB}} Marko Popović * {{ZD|SRB}} Dušan Kerkez * {{ZD|SRB}} Pavle Delibašić * {{ZD|BIH}} Ninoslav Milenković * {{ZD|SRB}} Jovo Mišeljić * {{ZD|SRB}} Mirko Todorović * {{ZD|BIH}} Bojan Vučinić * {{ZD|SRB}} Slavoljub Đorđević {{Col-break}} * {{ZD|SRB}} Emir Ćerić * {{ZD|BIH}} Luka Rončević * {{ZD|SRB}} Boban Stojanović * {{ZD|BIH}} Nenad Zečević * {{ZD|BIH}} Boško Stupić * {{ZD|BIH}} Željko Radović * {{ZD|BIH}} Vukmir Mijanović * {{ZD|BIH}} Semjon Milošević * {{ZD|BIH}} Gavrilo Čorlija * {{ZD|BIH}} Srđan Andrić * {{ZD|BIH}} Predrag Vukičević ili Vukićević * {{ZD|SRB}} Aleksandar Hajder * {{ZD|BIH}} Nikola Bratić * {{ZD|SRB}} Nikola Grubješić * {{ZD|BIH}} Darko Dreč {{Col-break}} * {{ZD|BIH}} Bojan Magazin * {{ZD|BIH}} Anel Ramić * {{ZD|BIH}} Dejan Rašević * {{ZD|BIH}} Vladimir Todorović * {{ZD|BIH}} Rajko Komnenić * {{ZD|BIH}} Oleg Ćurić * {{ZD|BIH}} Boško Milenković * {{ZD|BIH}} Dajan Ponjević * {{ZD|BIH}} Pajo Janković * {{ZD|BIH}} Igor Aničić * {{ZD|BIH}} Igor Joksimović * {{ZD|BIH}} Miroslav Prelo * {{ZD|BIH}} Bojan Đorđić * {{ZD|BIH}} Gojko Cimirot * {{ZD|BIH}} Branko Šešlija {{Col-end}} == Poznati bivši treneri == {{Col-begin}} {{Col-break}} * {{ZD|SRB}} Miodrag Radanović * {{ZD|SRB}} Milan "Mile" Jovin * {{ZD|BIH}} Borče Sredojević * {{ZD|BIH}} Vukašin Višnjevac * {{ZD|SRB}} Bogdan Korak {{Col-break}} * {{ZD|CG}} Brajan Nenezić * {{ZD|SRB}} Slavko Jović * {{ZD|CG}} Srđan Bajić * {{ZD|BIH}} Goran Skakić * {{ZD|BIH}} Vladimir Gaćinović {{Col-end}} == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Premijer lige BiH]]: (1)''' :[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]] *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske]]: (1)''' :[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/02.|2001/02]] === Evropski uspjesi === {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Krug ! Klub ! Domaćin ! Gost |- |[[UEFA Liga prvaka 2003/04.|2003/04.]] |[[UEFA Liga prvaka]] |1. pretkolo |{{ZD|LUX}} [[CS Grevenmacher]] |2:0 |0:0 |- | | ||2. pretkolo |{{ZD|ČEŠ}} [[Slavija Prag]] |1:2 |0:2 |- |} == Vanjski linkovi == {{Fudbal u BiH}} {{DEFAULTSORT:Leotar}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sport u Trebinju]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1925.]] et4woivz2l5wrgcpshnviqcykzpb4dl 0 1562 3892630 3865596 2026-06-02T14:45:58Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3892630 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Sanin Mirvić]] | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 2. juna 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 2. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 2. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Vedad Muftić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] do6xnoc0t4r8xlz7d3xkxtyopnt68pv 3892633 3892630 2026-06-02T15:28:07Z Bakir123 110053 /* Trenutni sastav */ 3892633 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|FK Željezničar}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #1A478F | Ime kluba = FK Željezničar | Puno ime = Fudbalski klub<br>Željezničar Sarajevo | Grb = FK Željezničar Sarajevo.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Željo''<br>''Plavi'' | Osnovan = 19. septembar 1921.<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sarajevo]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | Kapacitet = 13.146<ref>{{cite web|title=Jeste li znali… Zašto se stadion Grbavica u Sarajevu zove “Dolina ćupova”|url=http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|website=doznajemo.com|access-date=7. 8. 2015|date=30. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191824/http://doznajemo.com/2012/05/30/jeste-li-znali-zasto-se-stadion-grbavica-u-sarajevu-zove-dolina-cupova/|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Sanin Mirvić]] | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = 16 trofeja | Nacionalni kupovi = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''<br>[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''<br>[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''<br>[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1''' | Evropski kupovi = | Adresa = Bulevar Ivice Osima 27<br />71000 Sarajevo | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba] | Trenutna sezona = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]] | uzorak_lr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_t1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_dr1 = _zeljeznicar2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | opis1 = | uzorak_lr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_t2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_dr2 = _zeljeznicar2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 87CEFA | čarape2 = 87CEFA | opis2 = | uzorak_lr3 = _haugesund17h | uzorak_t3 = _macronkimah1wrb | uzorak_dr3 = _haugesund17h | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF | opis3 = }} '''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]]. ==Historija== ===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu=== Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama. Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1. {{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''<br />U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}} ===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza=== [[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]] Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama "plavi" su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza. Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički "Željezničarski sportski klub" nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija. Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK. ===Oduzimanje najboljih igrača=== Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.<ref>{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}</ref> Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije. ===Prva titula=== [[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]] Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su "plavi" sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman "plavih" je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić. ===Period poslije rata u BiH=== [[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]] Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.<ref>[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]</ref><ref>[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]</ref> Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata 2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.<ref>[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]</ref> Utakmica je završena rezultatom 1:1.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]</ref> 5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao "Zubandan".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]</ref> U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}</ref> i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu <ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]</ref>. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici<ref>[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]</ref> i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.<ref>{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Evropski nastupi== Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova. Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone "plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0. Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija. Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2. Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7). Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1. Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu. Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0<ref>{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref>, dok je na Koševu bilo 0-1 <ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]</ref>. Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.<ref>[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]</ref>. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2<ref>[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]</ref>. ===Utakmice=== ====[[UEFA Liga prvaka]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]]. | [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]] |1 {{tooltip|R|Runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]] |1–2 |0–2 |1–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]]. | rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]] |0–0 |0–4 |0–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]] |3–0 |1–0 |4–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |0–1 |0–4 |0–5 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] |0–1 |0–5 |0–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] |1–2 |1–4 |2–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] |1–2 |3–4 |4–6 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Evropska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]]. |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–2 |0–6 |0–8 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]] |0–0 |1–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]] |2–2 |0–0 |2–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]] |1–0 |2–0 |3–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] |2–0 |1–0 |3–0 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]] |0–1 |1–2 |1–3 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]] |1–0 |2–2 |3–2 |[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2" | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]] |3–1 |2–0 |5–1 ||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]] |1–2 |1–3 |2–5 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] |{{n/a}} |1–3 |{{n/a}} |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[UEFA Konferencijska liga]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–2 |2–1 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]] |2–2 |0–2 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]] |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]] |1–1 |1–3 |2–4 |[[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup UEFA]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]]. | 1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |3–0 |1–3 |4–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2R | align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] |1–1 |2–2 |3–3 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3R | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]] |1–2 |2–1 |3–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]]. |1R | align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]] |5–1 |0–1 |5–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2R | align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]] |2–1 |1–1 |3–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |3R | align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] |4–0 |0–2 |4–2 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]] |2–0 |1–1 |3–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]] |0–0 |1–3 |1–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]] |0–0 |0–1 |0–1 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]]. | {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]] |1–0 |3–1 |4–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]] |0–0 |0–2 |0–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]]. |1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]] |4–0 |5–1 |9–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}} | align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]] |1–2 |0–7 |1–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ====[[Kup velesajamskih gradova]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- |[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]]. |1R | align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |3–4 |4–5 |7–9 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ====[[UEFA Intertoto kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! |- | rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]]. | rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}} | align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]] |2–1 |1–2 |rowspan=3 align="center"|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |3–1 |1–1 |- | align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]] |2–2 |0–0 |- |} ====[[Mitropa kup]]==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Sezona ! Runda ! Protivnik ! {{tooltip|D|Domaćin}} ! {{tooltip|G|Gost}} ! Ukupno ! |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |4–1 |2–0 |6–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/2 | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]] |1–1 |0–1 |1–2 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]]. | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |2–1 |1–3 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]]. |1R | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]] |1–0 |0–0 |1–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 1/4 | align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] |2–2 |1–2 |3–4 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]]. |1R | align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0 |1–0 |2–0 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/4 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]] |4–0 |1–1 |5–1 |[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- |1/2 | align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]] |1–1 |1–2 |2–3 |[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} ==Stadion== {{Glavni|Stadion Grbavica}} Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.146 sjedećih mjesta. [[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.<ref>https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/</ref>]] ==Navijači== Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion. Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija "The Maniacs 87" |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju "The Maniacs", ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe "Blue Tigers" i "Joint Union". Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.<ref>[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime "Braće Begić". Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir "Dževad Begić Đilda" na Grbavici]</ref> Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]], [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 2. juna 2026.''<ref>{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 2. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}</ref><ref>{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 2. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Ermin Bičakčić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Sulejman Krpić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=AUT|ime=[[Dominik Prokop]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Hamza Jaganjac]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[NK Istra 1961|Istre 1961]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Vini Peixoto]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=[[Mustafa Šukilović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=NIZ|ime=[[Joey Konings]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=MAR|ime=[[Ismail Oulad M'Hand]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=61|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=90|nac=LUX|ime=[[Edin Osmanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=SRB|ime=[[Davor Rakić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |rowspan="2"| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]''' |I mjesto |[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]] |- |II mjesto |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]] |- |rowspan="2"| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |I mjesto |1971–72. |- |II mjesto |1970–71. |- |rowspan="2"| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]''' |I mjesto |1956–57, 1961–62, 1977–78. |- |II mjesto |1953–54. |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]] |- |Finalista |1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13. |- |'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]''' |Finalista |1980–81. |- |'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]''' |Pobjednik |1998, 2000, 2001. |- |rowspan="2"| '''[[Kup UEFA]]''' |1/2 finale |1984–85. |- |1/4 finale |1971–72. |} ==Treneri== {{Div col|5}} *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939) *{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941) *[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945) *{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948) *{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949) *{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950) *{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951) *{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953) *{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954) *{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955) *{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956) *{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956) *{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958) *{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959) *{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959) *{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960) *{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960) *{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961) *{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964) *{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965) *{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966) *{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976) *{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977) *{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978) *{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986) *{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987) *{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987) *{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988) *{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989) *{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989) *{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991) *{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992) *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997) *{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999) *{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004) *{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004) *{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006) *{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006) *{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008) *{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008) *{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014) *{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016) *{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018) *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018) *{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021) *{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021) *{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023) *{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023) *{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023) *{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024) *{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024) *{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024) *{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025) *{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025) *{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026) {{Div col end}} ==Predsjednici kluba== {{Div col|5}} *Hinko Tegzeš *Ljubo Gospodnetić *Tadija Živković *Drago Matulić *Dušan Savić *Pavle Bašić *Ljubiša Veselinović *Vidak Bulajić *Halid Topić *Josip Vranešić *Gojko Pobrić *Miladin Draškić *Radoslav Škobić *Božidar Čalović *Omer Topuzović *Nusret Mahić *Hamdija Omanović *Anto Sučić *Nedjeljko Stipić *Subhija Karamehić *Božo Bevanda *Nedžad Dizdarević *Hajrudin Čengić *Esad Ibrahimović *[[Nedžad Branković]] *Kemal Kozarić *Redžad Ćatić *Sabahudin Žujo *Faruk Telibećirović *Narcis Džumhur *Samir Landžo *Mladen Grubešić *Faruk Telibećirović *Sabahudin Žujo *[[Almir Gredić]] *Vedran Vukotić *Senad Misimović *Nihad Selimović *Admir Džubur *Samir Cerić *Nazif Hasanbegović *Edis Kovačević *Jusuf Tanović *Oro Ibrišimović *Admir Tunović *Nijaz Brković *Sanin Mirvić {{Div col end}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|FK Željezničar}} *[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba] *[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }} *[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&task=view&id=493&Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Željezničar u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]] [[Kategorija:SD Željezničar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] 1ci1iny64f067tjb8ijf1vceubd3bw7 0 1572 3892682 3797412 2026-06-02T20:57:45Z Bakir123 110053 3892682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = white |Boja2 = #3793C7 |Ime kluba = FK Slavija |Puno ime = Fudbalski klub Slavija |Grb = FK Slavija.png |Nadimak = ''Sokolovi'' |Osnovan = [[1908]]. |Lokacija = [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |Boje = {{colorbox|#3793C7}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] |Stadion = [[Gradski SRC stadion Slavija|Gradski stadion]] |Kapacitet = 6.000<ref>{{cite web |url=http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/slavija-istocno-sarajevo/3165/venue/ |title= Kapacitet Stadiona RC Slavija |work= soccerway.com |access-date=28. 7. 2015}}</ref> |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = Zdravko Šavija |Odbor = |Trener = Milan Muminović |Uspjesi = |Nacionalni kupovi = |Evropski kupovi = |Adresa = |Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto |Prethodna sezona = ([[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/26.|2025/26]]) |Webstranica = [http://www.fkslavija.com/ fkslavija.com] |Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = _bluestripes |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = FFFFFF |tijelo1 = FFFFFF |desna ruka1 = FFFFFF |šorc1 = 0000FF |čarape1 = FFFFFF |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = |lijeva ruka2 = FFFFFF |tijelo2 = FFFFFF |desna ruka2 = FFFFFF |šorc2 = 0000FF |čarape2 = 0000FF }} '''Fudbalski klub Slavija''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|prvoj ligi Republike Srpske]]. Klub je osnovan 1908. godine. Član [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige]] postaje u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05.]] Najbolji plasman ostvaruje 2009. godine osvajanjem drugog mjesta. Iste godine osvaja [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kup Bosne i Hercegovine]]. Nadimak kluba je ''Sokolovi''. Tradicionalne boje u plava i bijela. Domaće utakmice igra na [[Gradski SRC stadion Slavija|gradskom stadionu]] u Istočnom Sarajevu. == Historija == === Prvi sportski klub u Sarajevu === Prvi sportski klub u [[Sarajevo|Sarajevu]] je osnovan tokom 1908. godine, kada je grad bio dio [[Austrougarska|Austrougarske]]. Fudbalski klub je bio dio šireg sportskog društva sarajevskih studenata gimnazije neformalno poznat kao '''Đački Sportski klub''' ili '''ĐSK''', kasnije '''Srednjoškolski sportski klub''' ili '''SSK''', zatim '''Srpski sportski klub''' da bi konačno 1921. godine dobio ime '''SK Slavija'''. Od kulturnih i društvenih aktivnosti u gradu u to vrijeme, uglavnom su sva dešavanja bila u [[Hotel Evropa (Sarajevo)|hotelu Evropa]] i Gimnaziji, pa je ideja o osnivanju sportskog klubua pokrenuta u tim prostorijama. Neki od učenika su ranijih godina posjećivali [[Zagreb]], gdje su se upoznali sa fudbalskom igrom, nakon čega i donose prvu loptu u Sarajevo. Poznati pojedinci koji su organizovali klupske aktivnosti u ovom ranom periodu bili su studenti [[Zdravko Jeftanović]] (sin vlasnika hotela Evropa dr. Dušana Jeftanovića), [[Feodor Lukač]], [[Emil Najšul]], [[Sveto Gerovac]], [[Stevo Jokanović]]. Njihove rane aktivnosti su veoma sporadične i u osnovi tajne jer su austrougarske vlasti uvele zabranu bilo kakvog organizovanog okupljanja u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1090416|title=Burni vek u dnevniku jednog lekara|last=Lukač|first=Feodor|date=27. 12. 2012|website=vreme.com|publisher=Vreme|access-date=8. 12. 2018|archive-date=2. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210202202643/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1090416|url-status=dead}}</ref> Početkom 1909. fudbalski klub dobija prvu opremu. Ubrzo je nabavljena još jedna loptu iz [[Prag]]a, kopačke iz Zagreba i uzeta boja dresova [[FK Slavija Prag|Slavije]] iz Praga, crveno bijela, tako da se već u proljeće 1909. godine formira regularna fudbalska ekipa, ali još uvijek daleko od prave fudbalske igre. Tek dolaskom 48. bečkog pješadijskog puka u Sarajevo sa kojim je došao fudbaler [[beč]]kog [[FK Rapid Beč|Rapida]], Karl Harmer, počinje da se pravi fudbalski sport razvija u Sarajevu. Prvi teren na kome su trenirali bio je mali prostor iza Državne štamparije te su uskoro prešli na vojno vježbalište na Čengić Vili. Igralište nije bilo ograđeno, nisu postojali ni stalni golovi, pa su mladi sportisti za svaki trening i za svaku utakmicu morali iz grada nositi balvane sa krampama i lopatama, kao i mreže, lopte i ostale rekvizite. === 1910.-e === Sve do 1911. zbog odnosa okupacione austrougarske vlasti tim nije odigrao svoju debitansku utakmicu. Prva zvanična utakmica bila je protiv vojnika Bečlija, koji su bili na službi u Sarajevu, a rezultat je bio 4:2 za Srednjoškolski sportski klub. Bečlija Karl Harmer bio je prvi učitelj fudbalerima, a 1911. provedena je potpuna klupska organizacija. Klub je tada imao 24 fudbalera, a nastupao je sa dvije ekipe. Prvu četu sačinjavali su, golmani Janković i Mališević, bekovi Najšul i Petrović, halfovi Sulejmanpašić, Bugarski i Bajer, napad Lukač, Gerovac, Jokanović, Radović, Jeftanović. Druga četa: Varićak, Mišković, Samardžija, Branisavljević, Toukalek, Orlić, Popović, Herman, Vaš, Šteger, Vrinjanin, Blažević. Tokom 1912. godine, SSK je igrao prijateljske utakmice u dijelovima Austrougarske naseljenim [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]]. Prva utakmica izvan Sarajeva odigrana je 1912. u [[Split]]u protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Prema sjećanjima Feodora Lukača, cijela ekipa je pošla na izlet u Split. Do [[Travnik]]a su išli vozom, a od Travnika do Splita pješke. Kad su u Splitu saznali za njihov dolazak, dogovorili su dvije utakmice u dva dana, a Splićani su ekipu iz Sarajeva tom prilikom etiketirali kao '''Osman'''. Na zvaničnoj stranici Hajduka piše da su utakmice odigrane 07. i 08. aprila 1912. i da je prvi meč domaćin dobio sa 4:1, dok su drugu utakmicu trijumfovali gosti iz Sarajeva rezultatom 2:1. Ovo je vjerovatno proisteklo iz činjenice da je Srednjoškolski sportski klub, bio neformalni naziv kluba, korišten samo u užem krugu, pa su u Splitu, odlučili da klubu daju ime na licu mjesta. ==== Podjela kluba ==== Tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912. i 1913. godine razvio se u klubu nacionalni pokret tako da je pored sportskog dobijao i nacionalni karakter, a većina članova kluba su se uključili u rad [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. U tim godinama došlo do podjele jer su se od Srednjoškolskog sportskog kluba odvojili hrvatski fudbaleri koji su pristupili ranije osnovanom Hrvatskom sportskom klubu koji će kasnije dobiti ime [[NK Sašk Napredak|SAŠK]]. Oni koji su ostali nazvali su se '''Srpski sportski klub'''. Međutim, pred te mladiće se ispriječila administracija, odnosno tadašnja vlast. Ugledni predstavnici dr Dušan Jeftanović i Jovo Šošić borili su se da novi klub dobije javno-pravni status. Nisu uspjeli u tim željama pred vlašću koja nije bila blagonaklona srpskim idejama. Ipak, to nije spriječilo Srpski sportski klub da razvije svoje uspješne aktivnosti, ali teškoće pred kojim se našao Srpski sportski klub ujedinile su sve njegove članove i simpatizere. Napravljeno je novo igralište kod Čurčić-Vile, u sarajevskom naselju [[Koševo]], koje je zadovoljavalo tadašnje uslove i potrebe fudbalske i atletske ekipe, ali [[Sarajevski atentat]] prekida planirane sportske aktivnosti, pokrenuo je niz događaja, kao što su austrijski ultimatum [[Srbija|Srbiji]], kasnija Austrougarske objava rata Srbiji i eventualno izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Položaj [[Srbi|Srba]] u Bosni postajao je sve teži. Članovi SSK nisu bili izuzetak jer mnogi od njih su bili uhapšeni ili prisilno mobilisani u Austrougarsku vojsku, a u narednim danima, rulja je razorila igralište i sav inventar spalila, a dosta članova kluba je uhapšeno. ==== Vrijeme Velikog rata ==== Klub je za vrijeme rata dao 15 oficira, prebjeglica u [[Rusija|Rusiju]], a zatim srpskih dobrovoljaca. Oni su pod vođstvom Steve Gerovca osnovali '''Srpski sportski klub''' u [[Odesa|Odesi]] i oko sebe okupili sve naše ljude koji su se tamo zatekli. Igrači su bili iz Sokolskih udruženja tako da je klub u nekom obliku nastavio svoj rad i tokom Prvog svjetskog rata. Nakon kraja rata, i formiranja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], klub je obnovio rad, i ponovo je formiran '''Srpski sportski klub''' u Sarajevu. === 1920.-e === Klub je bio po nacionalnoj orjentaciji srpski ali su u njemu igrali i [[Hrvati]], [[Bošnjaci]], [[Mađari]], [[Česi]], [[Austrijanci]], [[Nijemci]], ali je gajio [[Jugoslavija|jugoslovensku]] ideju pa 1921. godine mijenja ime u '''Sportski klub Slavija'''. Bila je to logična posljedica sveslavenske orijentacije njegovih članova. Slavija se tih godina takmičila u 1. Razredu sarajevskog podsaveza. Zajedno sa sarajevskim Hajdukom i SAŠK-om odlučuju da zajednički naprave igralište na [[Skenderija|Skenderiji]] i tu igraju do 1925. godine i izgradnje sopstvenog stadiona na [[Marijin Dvor]]u. Tokom narednih nekoliko godina Slavija gradi stadion sa kapacitetom od 4.000 mjesta u naselju Marijin Dvoru u samom centru Sarajeva. ==== Tragični događaj ==== 17. septembra 1926. godine Slavija je ostala bez jednog od najboljih igrača [[Branko Kalember|Branka Kalembera]]. Igračka karijera, popularnog Kaleta, je završena na tragičan način. Naime, 17. septembra 1926. godine Kalember je tokom noći ustao u snu i pao kroz prozor. Branko Kalember, je od zadobijenih povreda preminuo na licu mjesta. Tako su Sarajevo i fudbalski klub Slavija izgubili, velikog igrača. Na posljednjem ispraćaju se okupilo preko 6 000 ljudi, a u ime Slavije govor je održao dr. Ostojić. Pažnju privlači jedan manje poznat detalj. Naime u članku se tvrdi da je sanduk Kaleta bio pokriven crno-bijelim plaštom-Slavijinom bojom, što govori da je Slavija tokom dvadesetih godina koristila crno bijele boje, kao službene boje, zamijenivši crveno bijelu kombinaciju.<ref>{{Cite web|url=http://slavijainfo.com/tragicna-smrt-branka-kalembera/|title=Трагом чланка из 1926: "Трагична смрт најбољег сарајевског играча"|last=|first=|date=25. 2. 2015|website=archive.is|publisher=Slavija info|access-date=8. 12. 2018|archive-date=2. 3. 2015|archive-url=https://archive.today/20150302114239/http://slavijainfo.com/tragicna-smrt-branka-kalembera/|url-status=bot: unknown}}</ref> ==== Prvi veći uspjeh ==== U sezoni 1928/1929. Slavija se kao pobjednik 1. razreda Sarajevskog podsaveza, prvi put plasirala u kvalifikacije za [[Prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], što je do tada bio najveći uspjeh kluba. Slavija je u kvalifikacijama, za protivnika dobila splitskog Hajduka. Prva utakmica je odigrana u Splitu, 2. juna 1929. godine, kada je Hajduk, slavio sa 2:1. Druga utakmica je odigrana u Sarajevu, 9. juna, a Hajduk je odnio pobjedu istim rezultatom, kao i u prvoj utakmici. Slavija je nakon dva poraza zauzela osmo mjesto na tabeli, i nije uspjela da se kvalifikuje u Prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.<ref>{{Cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/338-1928-1929|title=1928/1929|last=|first=|date=|website=web.archive.org|publisher=Eks Ju Fudbal|access-date=8. 12. 2018|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120712/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/24-prva-liga-kraljevina/338-1928-1929|url-status=bot: unknown}}</ref> ==== Slavijini kibici ==== Preteče današnjih Sokolova, to jest, navijači Slavije iz vremena Kraljevine Jugoslavije ostali su zabilježeni, kao sudionici jednih od prvih navijačkih nereda na Balkanu. Naime, utakmica između splitskog Hajduka, i sarajevske Slavije 1929. godine koja se igrala na stadionu Slavije, u sarajevskom naselju Marijin Dvor, ostala je u drugom planu zbog navijačkih nereda. Splitska štampa je te godine prenijela da su Slavijini kibici, kako su u [[Dalmacija|Dalmaciji]] nazivali navijače, napali igrače Hajduka, kamenovali ih, gađali flašama, pa je čak i policija morala intervenisati. Savezni delegat, gospodin Krčelić, morao je sam lično da zauzme stav protiv razjarenih kibica Slavije, štaviše — jednog je policijski dao odstraniti.<ref>{{Cite web|url=https://sport.blic.rs/fudbal/evropski-fudbal/huligani-iz-1929-prvi-navijacki-neredi-na-balkanu-bili-pre-87-godina/cv3y41f|title=HULIGANI IZ 1929. Prvi navijački neredi na Balkanu bili pre 87 godina!|last=Nikolić|first=|last2=Kostović|date=12. 1. 2016|website=blic.rs|publisher=Blic Sport|access-date=8. 12. 2018}}</ref> === 1930.-e === ==== Reprezentativci Slavije ==== Manje poznata činjenica je da je među posljednjim igračima, sa liste selektora [[Boško Simonović|Boška Simonovića]], koji su trebali da otputuju u [[Montevideo]], na prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|svjetsko prvenstvo u nogoemtu]], koje se održalo 1930. godine, otpao Stanko Bulat, igrač Slavije iz Sarajeva. U reprezentaciji Kraljevine Jugoslavije igrali su [[Slavko Zagorac|Zagorac]] i [[Milan Raljić|Rajlić]]. Najveći domet postići će Slavijin junior, sada pokojni [[Branko Stanković]] koji će poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaigrati u [[FK Crvena Zvezda|Crvenoj zvezdi]] i [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciji Jugoslavije]] i koji će postati jedan od najvećih fudbalera na [[Balkan]]u. Odlično će se pokazati i Slavijini juniori Predrag Đajić u Crvenoj zvezdi i Florijan Matekalo u [[FK Partizan|Partizanu]], a golman Miro Radojčić će postati jedan od najvećih novinara na ovim prostorima.<ref>{{Cite web|url=https://www.frontal.rs/montevideo-vidimo-se-u-seriji/|title=Монтевидео, видимо се у серији|last=Šikuljak|first=Marko|date=22. 2. 2014|website=frontal.rs|publisher=Frontal|access-date=8. 12. 2018}}</ref> ==== Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije ==== U sezoni 1929/1930. Slavija je ponovila uspjeh, zauzela prvo mjesto u 1. razredu Sarajevskog podsaveza, i izborila kvalifikacije za ulazak u Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije. Slavija nije odigrala kvalifikacione utakmice, jer je [[Jugoslovenski nogometni savez]], kaznio Skopski podsavez, zbog namještanja utakmica. Slaviji su zbog toga upisane dvije pobjede, pa se automatski kvalifikovala u Prvenstvo Jugoslavije. Slavija je sezonu 1929/1930. završila na pretposljednjem petom mjestu, upisavši dvije pobjede, dva remija i šest poraza, a u klupsku historiju je upisana prva sezona, u kojoj je Slavija igrala u najvećem državnom rangu takmičenja. Od sezone 1932/1933. ponovo je promijenjen sistem odigravanja državnog prvenstva. Prema glasanju delegata skupštine Jugoslovenskog nogometnog saveza, na skupštini održanoj, 18. decembra 1932. godine, odlučeno je da će prvenstvo igrati, najjači klubovi iz Kraljevine Jugoslavije u tom trenutku, kako je procijenjeno. Slavija je kao predstavnik Sarajevskog podsaveza, i prema procjeni Jugoslovenskog nogometnog saveza najjači klub Sarajevskog podsaveza, nastupila u Prvenstvu Kraljevine Jugoslavije gdje je zauzela deveto mjesto. Zbog ubistva [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra]], sljedeće prvenstvo je odigrano u sezoni 1934/1935. Godine. 1934. u Sarajevo stiže, bivši austrijski fudbaler Anton Ringer, koji je u Slaviji vršio trenersku dužnost, do maja 1935. godine, kada je preuzeo zagrebački Građanski. U sezoni 1934/1935 Slavija je zauzela osmo mjesto.<ref>{{Cite web|url=http://povijest.gnkdinamo.hr/osoblje/treneri-kroz-povijest.html|title=Treneri kroz povijest|last=|first=|date=|website=gnkdinamo.hr|publisher=GNK Dinamo Zagreb|language=hrvatski|access-date=8. 12. 2018|archive-date=16. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171116190538/http://povijest.gnkdinamo.hr/osoblje/treneri-kroz-povijest.html|url-status=dead}}</ref> Velika prekretnica za Slaviju je bila sezona 1935/1936. Ove sezone je ponovo promijenjen sistem takmičenja, kada je odlučeno da se umjesto lige igra dvostruki kup sistem, u kom će učestvovati prvaci svih četrnaest tadašnjih podsaveza. Jedna struja klubova, prvenstveno klubovi Zagrebačkog i Splitskog podsaveza, bojkotovali su ovakav sistem takmičenja, zahtijevajući da se igra po starom sistemu. Međutim preovladala je struja koja je bila za kup sistem, pa su prvaci Zagrebačkog podsaveza, Konkordija, i Splitskog podsaveza, Hajduk, odustali od takmičenja, što je značilo da su njihove utakmice registrovane kao pobjeda za protivnički tim. Predvođena Slavkom Zagorcem i Milanom Rajlićem na terenu, i trenerom Ristom Šošićem, Slavija je u osmini finala pobijedila [[Cetinje|cetinjski]] Crnogorac, zatim u četvrtini finala Građanski iz [[Skoplje|Skoplja]], gdje je pobjeda u Sarajevu iznosila velikih 10:1. U polufinalu Slavija se sastala sa ekipom [[Novi Sad|novosadskog]] NAK-a, koga je takođe pobijedila. Slavija je u ovoj sezoni ostvarila historijski uspjeh, plasiravši se u samu završnicu državnog prvenstva, gdje je snage odmjerila sa [[beograd]]skim BSK-om. Utakmica u Sarajevu je završena sa rezultatom 0:1, dok je u Beogradu odigrana utakmica bez golova, čime je beogradskim BSK postao državni prvak, a Slavija zauzela drugo mjesto u državnom prvenstvu 1935/1936. godine. U naredne tri sezone Slavija je nastavila takmičenje u državnom prvenstvu, kao stabilan klub, koji se ustalio na središnjem dijelu tabele. Jubilarna trideseta sezona državnog prvenstva, je ujedno bila i posljednja pred početak rata. Jugoslovenski nogometni savez je djelovao do 1. oktobra 1939, kada je ugašen i istog dana na osnivačkoj skupštini je osnovan Vrhovni nogometni savez Jugolavije (VNSJ), koji je obuhvatao tri saveza, ''Nogometni savez Hrvatske, Srpski loptački savez i Slovenačku nogometnu zvezu''. VNSJ je prestao sa radom 6. aprila 1941, kada je otpočela agresija na Jugoslaviju. Godine 1939. [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Slovenija|slovenački]] klubovi su počeli da napuštaju Jugoslovenski nogometni savez i pristupaju Nogometnom savezu Hrvatske, u znak protesta zbog srpske sportske centralizacije u Beogradu. Pokrenuto je hrvatsko-slovenačko prvenstvo u fudbalu, sa [[NK Olimpija Ljubljana|NK Ljubljanom]] kao jedinim slovenačkim predstavnikom u ligi. Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije je nastavljeno, ali je ubrzo preimenovano u prvenstvo Srbije u Nogometu. Podjela je konačno uklonjena obećanjem veće zastupnjenosti za Hrvate i Slovence. ==== Proslava 30 godina SK Slavije ==== Da je Slavija bila najveći sportski kolektiv u Sarajevu između dva svjetska rata, pokazuje i proslava 30 godina postojanja kluba te novinski članci koji svjedoče o do tada neviđenim sportskim svečanostima i ogromnom interesovanju javnosti. Od 3. do 11. septembra 1938. godine proslavljena je 30-godišnjica postojanja SK Slavija. Na proslavi je učestvovalo dosta klubova, a najznačajniji gost bila je Slavija iz [[Sofija|Sofije]]. Visoki pokrovitelj ove značajne manifestacije u Sarajevu, bio je Njegovo Veličanstvo [[Kralj Petar II]], a pokroviteljstva proslave prihvatio se predsjednik vlade gospodin dr. Milan Stojadinović. Pored njega počasni odbor sačinjavali su: Dr. [[Mehmed Spaho]] ministar saobraćaja i [[Bogoljub Kujundžić]], ministar šuma i ruda. Domaćin proslave, Slavija odigrala je tri utakmice: Slavija — Sašk 0.1, Slavija — Đerđelez 2:0, a šlager proslave bio je međunarodni susret sa imenjakinjom iz Sofije u kojem je domaća Slavija pobijedila 4:1. Posjetioci su u danima proslave mogli da pogledaju i teniski turnir na kome su učestvovali teniseri Slavije i SAŠK-a, fudbalsku utakmicu ženskih timova Zagreba, hazena meč ženskih beogradskih klubova, atletičarska nadmetanja i automobilske trke.<ref>{{Cite web|url=https://profa79.wordpress.com/2015/12/14/%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0-30-%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0-%D1%81%D0%BA-%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5-i-%D0%B4%D0%B8%D0%BE/|title=Прослава 30 година СК Славија (I дио)|last=|first=|date=|website=wordpress.com|publisher=FK Slavija Istočno Sarajevo|access-date=8. 12. 2018}}</ref> === 1940.-e === ==== Pad slavnog Ferencvaroša ==== Kruna svih Slavijinih uspjeha u njenoj stogodišnjoj historiji je pobjeda u Sarajevu protiv mađarskog prvaka [[NK Ferencvaroš|Ferencvaroš]] u [[Mitropa kup|Srednjoevropskom kupu]] 1940. godine 3:0 što je u Evropi odjeknulo kao senzacija. U to vrijeme Ferencvaroš je bio jedan od najboljih evropskih timova, a [[Mađarska]] zvanično vicešampion svijeta u nogometu. Dolazak slavnog Ferencvaroša bio je praznik nad praznicima u Sarajevu, a stadion Slavije na Marin Dvoru bio je pretijesan da primi sve one iz raznih krajeva BiH koji su željeli uživo posmatrati meč sa prvakom Mađarske. Njih osam hiljada imalo je sreće da se ugura na stadion, nisu žalili mjesečnu platu za ulaznicu, a nekoliko hiljada je meč pratilo sa obližnjeg brda. Junak pobjede Slavije bio je Milan Rajlić. On je krunisao pobjedu Slavije trećim golom, snažnim šutom sa desetak metara. Bila je to tema dana ne samo u Sarajevu, BiH, već u Jugoslaviji i cijeloj [[Evropa|Evropi]]. U tom periodu je Slavija dala niz sjajnih fudbalera, a pod stručnim vođstvom Riste Šošića stasali su mnogi Slavijini juniori koji će godinama nositi njen dres, igrati i za reprezentaciju Sarajeva, a neki i za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]]. Iz tog podmlatka su izašli Zagorac, Krnjajić, Marić, Ostojić, Matekalo, Manola, braća Bajagići, Branko Stanković, Šipka, Divčić, Šalipur, Rajlić, Vidović, Bosnić, Jovanović, Đajić, Radojčić, Tošić.<ref>{{Cite web|url=https://www.magyarfutball.hu/hu/merkozes/2751|title=SK Slavija Sarajevo - Ferencváros FC 3 : 0|last=|first=|date=|website=maygarfutball.hu|publisher=maygarfutball.hu|access-date=8. 12. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://slavijainfo.com/%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB/%D0%BE-klubu/|title=О клубу|last=|first=|date=28. 9. 2014|website=archive.org|publisher=FK Slavija Istočno Sarajevo|access-date=8. 12. 2018|archive-date=1. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150101110643/http://slavijainfo.com/%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB/%D0%BE-klubu/|url-status=bot: unknown}}</ref> ==== Posljednja utakmica ==== Sezone 1939/1940. igrana je skraćena sezona. Reorganizovan je sistem takmičenja. Formirane su dvije lige, hrvatsko-slovenačka i srpska liga sa po deset članova. Na kraju je odigrano skraćeno prvenstvo od deset kola u kom su učestvovala tri prvoplasirana tima iz hrvatsko-slovenačke lige, i srpske lige. Slavija je u toj sezoni bila jedan od tri predstavnika srpske lige, uz BSK i Jugoslaviju, gdje je zauzela treće mjesto uz 7 pobjeda i tri poraza. Dakle, 30. marta 1941. godine igrala je Slavija posljednju prvenstvenu utakmicu na stadionu na Marin Dvoru protiv BSK-a. Taj stadion će zauvijek nestati i na njegovom mjestu će poslije rata biti podignute stambene zgrade. Od fudbala tu više nije bilo ni traga. Oko 3000 ljudi na samo stadionu i još toliko okolo, željelo je da pozdravi asove iz Beograda, ali su otišli razočarani. Pored poraza od 1:0, ekipe nisu igrale u standardnim sastavima, a sama igra bila je ispod prosjeka uz dobro suđenje sudije Arnautovića iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. Historija se ponovila, kao i u Prvom svjetskom ratu, poslije Njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju klub je bio neaktivan do kraja Drugog svjetskog rata. Poslije rata, SK Slavija je rasformirana bez ikakvog objašnjenja od strane nove komunističke vlasti. Stadion na Marijin Dvoru je preimenovan u stadion "Šesti april" i koristili su [[FK Željezničar]] i novoformirani [[SD Torpedo]]. Stadion je na kraju srušen, a tribine sa tog stadiona su prenesene na [[Grbavica|Grbavicu]], gdje je FK Željezničar gradio svoj stadion. === Obnova rada kluba === Inicijativa o obnavljanju FK Slavija potekla je od dugogodišnjih sportskih radnika sa područja tadašnjeg Srpskog Sarajeva, i to u jeku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To su bili sportski radnici iz nogometnih klubova [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Igman Ilidža|Igman]], [[OFK Novi Grad|Novi Grad]], [[OFK Lukavica|Lukavica]], iz općina [[Ilidža]], [[Novo Sarajevo]], [[Rajlovac]], [[Centar (Sarajevo)|Centar]] Sarajevo — Dragan Savović, Sretko Banjanin, Slobodan Trnčić, Boro Đukanović, Branislav Trnčić, Veso Mandić, Danilo Škrba, Spasoje Soknić, Mirko Ponjarac (igrač predratne Slavije), Nebojša Kovačević, Mirko Šarović, Veljko Vuletić i drugi. Prvi predsjednik obnovljene Slavije bio je Veso Mandić, potpredsjednik Sretko Banjanin, treneri Nebojša Kovačević i Vlado Regoje, sekretar Dragan Savović, a svu dokumentaciju, akta i registraciju kluba uradio je Sretko Banjanin. Prvo gostovanje ekipe Slavije poslije obnove rada bilo je gostovanje kadeta koji su od 10. do 20. avgusta 1995. boravili na [[Fruška Gora|fruškogorskom]] izletištu [[Testera]]. Odigrali su pet utakmica. Pobedili su vršnjake [[FK Vojvodina|Vojvodine]] 2-1, [[FK Cement|Cementa]] 3-2, [[FK Irig|Iriga]] 5-2, a sa [[FK Metalac Futog|Metalcem]] iz [[Futog]]a igrali su neriješeno 3-3, te ponovo sa Cementom 1-1. U oktobru 1996. odigrana je prva utakmica prvog tima u [[Loznica|Loznici]]. [[FK Loznica]], član Prve „B“ lige [[Savezna republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] pobijedila je Slaviju 7-0. === Fuzionisanje === Tokom sezone 1997/98. FK Željezničar iz I.Sarajeva se fuzionisao sa FK Sarajevom u novi klub '''FK Sarajevo''', koji je nastavio takmičenje u prvoj ligi Srpske. Godinu dana kasnije, u sezoni 1998/99. FK Sarajevo se fuzionisao sa FK Slavijom. Svi igrači FK Sarajeva i FK Željezničara, prostorije i [[Gradski stadion u Istočnom Sarajevu]], koji je sa izgradnjom započeo FK Željezničar, pripao je FK Slaviji. 1992. godine lokalni OFK Lukavica je takođe fuzionisan sa Slavijom. === 2000.-e === 2006. godine je Slavija uspjela da se plasira u Premijer ligu Bosne i Hercegovine, njezin do tada najveći poslijeratni uspjeh. Prve tri sezone u elitnom ranju bh. nogometa Slavija je obilježila veoma uspješno, osvajujući visoka mjesta na tabeli, kup BiH i kvalifikacije na evropska takmičenja. Međutim, od sezone [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. klub ne uspjeva da se vrati u vrh tabele, a u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. ispada u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu ligu Republike Srpske]]. == Stadion == Klub mijenja ime u Slavija 1921. godine i u tom periodu, zajedno sa sarajevskim Hajdukom izgrađuje novo igralište na Skenderiji. Teren osim njih koristi i novoosnovani Sarajevski klub pa se u Slaviji odlučuju za izgradnju novog igrališta. Uz pomoć bogatog priloga "jednog klupskog mecene" sagrađen je 1925. godine novi stadion. Zagrebački športski list: glasnik Građanskog u jednom od svojih brojeva iz 1925. godine najavio je otvaranje novog igrališta SK Slavije u Sarajevu i tom prilikom spomenuo prijateljsku utakmicu SAŠK protiv Slavije na otvaranju. "Čestitamo SK Slaviji i cijelom sarajevskom sportu na ovako lijepom i velikom stadionu" navodi se na kraju zagrebačkog članka iz 1925. godine. Novi stadion na kome je Slavija igrala se nalazio na Marijin dvoru i zvao se Marindvor. Stadion je ispunjavao sve potrebe lige Kraljevine Jugoslavije, između ostalih i pravilo da se igra na šljaci tako da je ovaj teren bio pokriven šljakom. Na taj stadion prenesena je i čuvena drvena konstrukcija s [[butmir]]skog Hipodroma, napravljena još za vrijeme Austrougarske. Prenošenje je rađeno demontažom glavnih nosača i tribina, bila je ukrašena ložama i imala je kapacitet od skoro 1.600 sjedećih mjesta. Nakon Drugog svjetskog rata, u periodu [[SFRJ|Titove Jugoslavije]], taj stadion dobiva naziv 6. april po danu oslobođenja Sarajeva. Iako je u Sarajevu tada nikao stadion Koševo i još nekoliko terena na kojima je fudbalska groznica uhvatila maha, glavne aktivnosti na stadionu 6. april nisu prestale. Lagano gašenje ovog poznatog fudbalskog terena dešava se tek gradnjom Grbavice, kada su 1953. godine željeznički radnici napravili stadion za svoj klub. Današnji Slavijin stadion se nalazi u Istočnom Sarajevu i naziva se Sportsko-rekreacioni centar Slavija. Izgrađen je 1996. na mjestu bivšeg terena OFK Lukavice, koji se nalazio u sklopu bivše vojne kasarne [[Slaviša Vajner Čiča|Čiča]]. Kapacitet stadiona je 6.000 gledalaca. == Uspjesi == {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]''' |II mjesto |1935–36 |- |'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' |II mjesto |2008–09 |- |'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' |I mjesto |2003–04 |- |rowspan="2"| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' |Pobjednik |2009 |- |Finalista |2007 |- |'''[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup RS]]''' |Pobjednik |2006, 2007 |- |} == Sastav tima u sezoni 2018/19.== [[Datoteka:Sokolovi, navijači Slavije.jpg|thumb|Navijači Kluba]] {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Nino Nedžibović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=MNE|ime=[[Ivan Buturović]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Srđan Žugić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=[[Lav Stevanović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BiH|ime=[[Aleksandar Pusara]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Bojan Regoje]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Rade Bojanić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Vladan Minić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=SRB|ime=[[Borislav Cicović]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BiH|ime=[[Milan Skrba]]|poz=DF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=BIH|ime=[[Bojan Tausan]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=[[Milan Lalović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=[[Dejan Jolović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=SRB|ime=[[Vučina Šćepanović]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BIH|ime=[[Stefan Arbinja]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=[[Lazar Babić]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BiH|ime=[[Nemanja Pusara]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Nikola Popovac]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Igor Radovanović]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=SRB|ime=[[Zoran Kokot]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=SRB|ime=[[Tihomir Lalović]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2003/2004.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 61 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 41 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/16. | style="text-align:center;" | 41 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/16. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 2/16. | style="text-align:center;" | 52 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 14/16. | style="text-align:center;" | 35 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/16. | style="text-align:center;" | 38 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 14/16. | style="text-align:center;" | 32 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 31 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16. | style="text-align:center;" | 28 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 12/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 35 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/17.|2016/17.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] |style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 9/12. | style="text-align:center;" | 42 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2017/18.|2017/18.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/12. | style="text-align:center;" | 45 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/19.|2018/19.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/12. | style="text-align:center;" | 42 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2019/20.|2019/20.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/10. | style="text-align:center;" | 13 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2020/21.|2020/21.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 9/16. | style="text-align:center;" | 41 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/22.|2021/22.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 43 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2022/23.|2022/23.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/18. | style="text-align:center;" | 55 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2023/24.|2023/24.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 9/18. | style="text-align:center;" | 45 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2024/25.|2024/25.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/18. | style="text-align:center;" | 47 |- |[[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/26.|2025/26.]] |[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 6/13. | style="text-align:center;" | 39 |} == Evropski nastupi == {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Domaćin ! Gost |- |[[UEFA Intertoto kup 2007.|2007.]] |[[UEFA Intertoto kup]] |1. runda |{{ZD|AND}} |[[UE Sant Julià]] |3-2 |3-2 |- | | |2. runda |{{ZD|RUM}} |[[FC Oţelul Galaţi]] |0-0 |0-3 |- |[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009-10.]] |[[UEFA Evropska liga]] |2. pretkolo |{{ZD|DAN}} |[[AaB Fodbold]] |3-1 |0-0 |- | | |3. pretkolo |{{ZD|SLK}} |[[MFK Košice]] |0-2 |1-3 |- |} == Poznati igrači == {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] * {{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] * {{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] * {{ZD|BIH}} [[Velibor Đurić]] * {{ZD|BIH}} [[Vlastimir Jovanović]] * {{ZD|BIH}} [[Bojan Regoje]] * {{ZD|BIH}} [[Vukašin Benović]] * {{ZD|BIH}} [[Aleksandar Kosorić]] * {{ZD|BIH}} [[Milan Muminović]] * {{ZD|BIH}} [[Igor Radovanović]] * {{ZD|BIH}} [[Dejan Rašević]] * {{ZD|BIH}} [[Aleksandar Simić]] * {{ZD|GRU}} [[Levan Kutalia]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Spalević]]<ref>http://sportsport.ba/ino_fudbal/srbijanski-mediji-tvrde-vosa-zeli-spalevica/95993</ref> {{div col end}} == Treneri == {{div col|colwidth=30em}} * {{ZD|AUT}} [[Hans Ringer]] * {{ZD|AUT}} [[Franz Unschuld]] * {{ZD|AUT}} [[Walter Kolitsch]] * {{ZD|MAĐ}} [[Vilmos Vilhelm]] * {{ZD|JUG}} [[Risto Šošoć]] * {{ZD|JUG}} [[Brana Porobić]] * {{ZD|SRB}} [[Dušan Jevrić]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Gutović]] * {{ZD|BIH}} [[Slobodan Lubura]] * {{ZD|BIH}} [[Mirko Marvan]] * {{ZD|BIH}} [[Dragan Bjelica]] * {{ZD|BIH}} [[Zoran Erbez]] * {{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] * {{ZD|BIH}} [[Dragan Radović]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Istočno Sarajevo]] * [[SRC Slavija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20180826010411/http://www.fkslavija.com/ Službeni sajt] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=4443 Slavija na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/fk-slavija-sarajevo/startseite/verein/6807/saison_id/2014 Slavija na Transfermarkt] {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Slavija u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Slavija]] [[Kategorija:Sport u Istočnom Sarajevu|Slavija]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1908.|Slavija]] [[Kategorija:FK Slavija|*]] ozltuu0vqhmga4up5x7db4as4rsvnz2 0 1590 3892654 3847332 2026-06-02T18:08:01Z Campanarobisiaco 167253 3892654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Banja Luka | službeno_ime = Grad Banja Luka | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | perrow = 1/2/2 | total_width = 335 | caption_align = center | image1 = Banja Luka panorama, 2012.jpg | image2 = Ferhat Pasha Mosque, Banja Luka 2016-2.jpg | image3 = Храм Христа Спаситеља - Бања Лука.jpg | image4 = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град".jpg | image5 = Тврђава Кастел 7.jpg }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Panoramski pogled na Banju Luku, [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]], Hram Hrista Spasitelja, Spomenik parkovne arhitekture "Univerzitetski grad", [[Kastel (Banja Luka)|Tvrđava Kastel]]. | slika_veličina = | slika_zastava = Zastava Banja Luke.svg | slika_grb = Veliki grb Banja Luke.svg | slika_karta = Banja Luka municipality.svg | karta_opis = Grad Banja Luka u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|46||N|17|11||E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | gradonačelnik = [[Draško Stanivuković]]<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2024 - Banja Luka|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Partija demokratskog progresa|PDP]] | površina_naselja = 102.65 | površina_grada = 1238.89 | nadmorska_visina = 163 | stanovništvo_datum = 2026 | stanovništvo_naselje = 205.544 | stanovništvo_grad = 254.882 | stanovništvo_demonim = Banjalučanin | poštanski_broj = 78000 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 200026<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20010 | veb-sajt = {{URL|http://www.banjaluka.rs.ba}} | mapframe_id = Q15940918 | mapframe_shape = yes }} '''Banja Luka'''{{efn|name=pravopis|Banja Luka, [[dativ]]/[[lokativ]]: ''Banjoj Luci''; pridjev: ''banjalučki''; ''Banjalučanin'',...({{harvnb|Hasnija Muragić-Tuna|2005|p=118}})}} jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smješten na rijeci [[Vrbas]]. Po veličini je drugi grad u Bosni i Hercegovini. Upravno je središte [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te privredni i kulturni centar ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Prema popisu stanovništva iz 2026. godine na teritoriji grada Banja Luka popisano je 254.882 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.banjaluka.rs.ba/posjetioci/upoznaj-banju-luku/|title=Grad Banja Luka}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=20010|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=8. 10. 2024}}</ref> == Historija == === Predosmanlijsko doba === U 1. vijeku nove ere [[Rimljani (višeznačnica)|Rimljani]] su osvojili područje Banje Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima [[Mezeji|mezejskih]] [[Iliri|Ilira]]. Ovo područje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu koji je vodio od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Panonija|Panonije]], odnosno od [[Salona|Salone]] do današnje [[Gradiška|Gradiške]]. Današnja [[tvrđava]] [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]] u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda. [[Slaveni]] su naselili [[Balkan]] i područje današnje Banje Luke u [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]u, a u ovo doba, iz kojeg postoji veoma malo pisanih tragova, sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se također [[Vrbas]], koje se prvi put spominje 1320. Banju Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znači "Banova livada", a potječe od riječi "ban" i "luka", (što je značilo područje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi. [[Bosanski franjevci]] naselili su područje Banje Luke još u 14. vijeku, te su u naselju [[Petričevac]], nedaleko od centra grada, 1378. izgradili i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne. === Osmanlijsko doba === ====Vrbaški Grad==== [[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Tvrđava Kastel]] Vrbaški Grad ili '''Banjalučka tvrđava''' se nalazila na uzvisini iznad [[Srpske Toplice|Gornjeg Šehera]] (danas Srpske Toplice), na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Prema [[Hamdija Kreševljaković|Hamdiji Kreševljakoviću]], kao grad se po prvi put spominje 1494, kao grad u onovremenoj [[Jajačka Banovina|Jajačkoj Banovini]], poslije [[Jajce|Jajca]], najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa.<ref>Kreševljaković H. (1953): Stari bosanski gradovi. Naše starine, I: 7–44.</ref><ref>Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.</ref> Skupa sa Jajcem, banjalučka utvrda se najduže žestoko opirala [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] nadiranju. Uspjele su ga osvojiti tek koncem 1527. ili prvih dana 1528, nakon prodora dolinom [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i pada utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] (1519), kao centra [[Župa Vrbanja|Župe Vrbanja]]. U jednoj ispravi kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II Jagelovića]], od 6. februara 1494, kao kaštelan Banje Luke, se spominje Juraj Mikulasić, što se vjerovatno odnosi na [[Rimsko Carstvo|starorimsku]] utvrdu [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]]. Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494. i 1495. stanovništvo je dobijalo pomoć od kralja. Od 1519, Banja Luka se spominje zajedno s gradovima Vrbasom i [[Zvečaj]]em (''Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz''). U vrijeme [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljakovića]] ostaci grada Banje Luke su se vidjeli na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru. U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (vjerovatno 1521), [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac]], Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu. Tokom turske vladavine u Banjaluci su bila jedno vrijeme (17. stoljeće) dva grada, tj. dvije tvrđave. Jedna je bila u Gornjem, a druga u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju i A. Georgiceo (1626), Hadži Kalfa (oko 1650), biskup Maravić (1655) i [[Evlija Čelebija]] 1660. godine. Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije, sastojao se od grada i varoši. Turski izvori ga navode kao ''Eski Banja Luka'' ("Stara Banja Luka"). Prema njima, bilo je ponešto ostataka ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka [[Suturlija|Sutrulije]]. Prema Evliji Čelebiji, taj grad se spuštao do Vrbasa, a nakon toga su nađeni tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, koja je napisana 1554. Hadži Kalfa zove ga ''Gornji Grad'', razlikujući ga od Donjeg Šehera, pri čemu naglašava da je uzet od nevjernika. Tada je taj grad bio samostalan i imao svoju posadu i svoga [[dizdar]]a. Ne zna se kada je napušten, ali se pretopstavlja da je to moglo biti poslije 1688. Smatra se pouzdanom činjenicom da nije postojao prilikom prodora princa [[Hildburghausen]]a 1737. godine. Neki historičari su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru poistovjećivali s Vrbaškim Gradom (''Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz''). Vjerovatno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da su se oba grada zvala Banja Luka. Donji Šeher osnovao je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], kada je izgradio džamiju koja je poznata kao [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], zadužbine i druge objekte. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvao se Novi Grad. Ovaj je grad je i pedesetih godina prošlog stoljeća bio u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada, 1587. godine bila je [[tophana]] ([[arsenal]]), koju je osnovao Ferhat-paša. Ona je zatim, za vladavine sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595–1603.), pretvorena u grad, a po onovremenom običaju, džamija u tvrđavi je nosila ime istog sultana. To je vidljivo iz jedne isprave kojom se u toj džamiji postavlja imam. Godine 1739. grad se zvao ''Kal'ai-džedid'' ("Novi Grad"). Za njega se zna da je popravljan 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. Prilikom posljednjih od ovih popravki, podignuta je i ona topnička [[kasarna]]. Zabilježeno je da se 1838. nalazio na popisu gradova kojima nisu potrebne popravke. Prema Kreševljakoviću, jedan od prethodnih istraživača (A. Georgiceo) je naveo da su u Banjoj Luci postojala dva grada, međusobno udaljena 4 milje, dok je [[Evlija Čelebija]] procijenio da su udaljeni "više od dva koraka", vjerovatno u smislu da su veoma blizu. Ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga [[dizdar]]a. Od druge polovine 17. stoljeća Banja Luka je sijedište [[Banjalučka kapetanija|kapetanije]]. Zapovjednik topčija (''topčaga''), 1719. je bio [[Mustafa Alajbeg Svetačković]]. Banju Luku su 1688, nakratko bili zauzeli Austrijanci. Od jula do 4. augusta grad je opsjedao general Hildburghausen i znatno ga oštetio, ali ga nije zauzeo. Pored ostalog, u brzom uzmicanju, na bojištu su ostavili 12 [[top]]ova i tri [[havan]]a. Prema Kreševljakoviću, prethodni anonimni opis Bosne, koji je nastao oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova. U doba Evlije Čelebije, pred ovim gradom se nalazio stajao top od "30 pedalja". Po Jukiću, oko 1850, tu je bilo 25 velikih topova, dok su, prema službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, među kojima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 [[tabija]], koje su postojale i do Kreševljakovićevog doba.<ref>Kreševljaković H. (1937): Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII. 1737. Kalendar Narodna Uzdanica za 1937.</ref><ref>GJPD (1934): Banja Luka u XVI i XVII stoljeću. Glasnik Jugosl. profesorskog društva za 1934, Beograd.</ref> Gradu imenovan kao Vrbas, zna se da je 1527, nakon pada Jajca, zapovjednik Vrbaskog Grada [[Andrija Radatović]], uvidjevši da se ne može obraniti od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], zapalio tvrdi grad i varoš i pobjegao. O mjestu gdje se ovaj grad nalazio ima više pretpostavki, jer se njegova lokacija nije mogla pouzdano odrediti. Nije isključena mogućnost da je grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i da su njegovom izgradnjom nestali tragovi starog grada Vrbasa, koji se u poznatom tursko-ugarskom ugovoru iz 1519. godine pominje posebno, kao i Banja Luka (današnji Gornji Šeher) i na kraće vrijeme Banju Luku. ====Uloga Osmanlija==== [[Datoteka:Ferhat-pacha Sokolović.jpg|mini|Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa.]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlijska vojska]] pod vodstvom [[Gazi Husrev-beg]]a osvaja Banju Luku 1521. Grad se time počeo razvijati već 1528. izgradnjom naselja [[Srpske Toplice|Gornji Šeher]]. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rastao i 1533. postaje glavni grad [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]). Glavni graditelj Banje Luke je bio [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], bliski rođak [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci bila je džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], s kojom je također utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije dobijen je od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije, jest džamija [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]], napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava forsirala je trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulirali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potječe i gradnja [[Banjalučka sahat-kula|Banjalučke sahat-kule]], koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historijsko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari grad Banje Luke. Srpske pravoslavne crkve prvobitno su se uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom Srba iz Hercegovine. U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se i [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], te katolički red [[trapisti]], koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Kako je utjecaj Osmanskog carstva opadao, a samo Carstvo doživljavalo mnoge gubitke i nazadovanje u [[Evropa|Evropi]], Banja Luka je, kao i najveći dio bosanskih graničnih mjesta, sve više postajala tek tačka odbrane osmanlijske teritorije. Zbog toga je 1639. centar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] premješten u [[Sarajevo]]. Godine 1688. austrijske trupe prodrle su do Banje Luke i poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737, na novi napad austrijske vojske Banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, pokazavši zapravo kako su i bez osmanlijske podrške u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajača. Mračni dio banjalučke historije odvio se kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, poput [[kuga|kuge]], donošene s druge strane granice. === Austrougarsko doba === Modernizacija Banje Luke počela je nedugo prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na područje Bosne i Hercegovine [[1878.]] Prva telegrafska linija uspostavljena je 1866, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banju Luku sa sjevera, ali ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovništva kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine ([[Sarajevo]], [[Cazin]], [[Livno]]). U desetljećima koja su slijedila Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Do [[1895.]] grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezničku vezu sa [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]], a hroničari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgrađuje i dobija modernu urbanu strukturu tipičnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sličnim mjestima iz tog perioda. [[Datoteka:Grb Banje Luke (do 1992).png|lijevo|mini|178x178piksel|Grb Banje Luke do 1992.]] === Dvadeseti vijek === [[Datoteka:Banski_dvor_Banja_Luka.jpg|mini|Banski dvor, sagrađen 1932, istoimeni kulturni centar]] [[Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|mini|Banja Luka početkom 20. vijeka.]] Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Banja Luka je postala centar [[Vrbaska Banovina|Vrbaske banovine]], te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, gradski muzej i učiteljska škola. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je 1941. okupirala njemačka vojska i on je ušao u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Po ustaškim planovima Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. grad bio u potpunosti i oslobođen. Do 1963. na prostoru današnje općine Banja Luka postojale su još tri općine: [[Bronzani Majdan]], [[Potkozarje|Ivanjska]] i [[Krupa na Vrbasu]]. One su zatim ukinute i pripojene općini Banja Luka. 27. oktobra 1969. je Banju Luku je pogodio snažan [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotres]], u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Do 1991. Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini i najveća općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće [[1992]]. godine Banja Luka postala je jedno od ključnih administrativnih i političkih središta Republike Srpske u sjeverozapadnoj Bosni. U presudi protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]] ICTY je Banju Luku naveo među općinama obuhvaćenim zločinima počinjenim u okviru šireg plana etničkog čišćenja [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].<ref name="ICTYBrdjaninSummary">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case the Prosecutor v. Radoslav Brdjanin: Radoslav Brdjanin Sentenced to 32 Years' Imprisonment|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYZupljaninPress">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/mi%C4%87o-stani%C5%A1i%C4%87-and-stojan-%C5%BEupljanin-sentenced-crimes-bosnia-and-herzegovina|title=Mićo Stanišić and Stojan Župljanin sentenced for crimes in Bosnia and Herzegovina|date=27. 3. 2013|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Prema istom izvoru, među mjerama provođenja tog plana bili su smjenjivanje i uklanjanje Bošnjaka i Hrvata iz vojske, policije, javnih ustanova i preduzeća, selektivno razoružavanje nesrpskog stanovništva te stvaranje uslova koji su imali za cilj njihov trajni odlazak s tog prostora.<ref name="ICTYBrdjaninSummary" /> Početkom aprila 1992. u Banjoj Luci uspostavljene su krizne strukture vlasti. U presudi protiv Brđanina navedeno je da je krizni štab općine Banja Luka 3. aprila 1992. prihvatio zahtjeve srpskih odbrambenih snaga, a da je regionalni krizni štab iz Banje Luke imao obavezujući utjecaj na općinske vlasti u [[Autonomna regija Krajina|ARK-u]].<ref name="ICTYBrdjaninJudgement">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin, Judgement|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U predmetu ''Stanišić i Župljanin'' ICTY je utvrdio da je [[Stojan Župljanin]] u relevantno vrijeme bio načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti Banja Luka te član Kriznog štaba ARK-a, a osuđen je za zločine počinjene u osam općina, uključujući progon, ubistva, nezakonita zatvaranja, deportacije, pljačku i razaranje vjerskih objekata.<ref name="ICTYZupljaninPress" /> U presudi protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] MKSJ je utvrdio da su u Banjoj Luci sredinom 1992. česti bili noćni napadi na kuće i poslovne prostore Bošnjaka i Hrvata, uključujući napade ručnim bombama i raketnim projektilima, te da policija te napade nije istražila.<ref name="ICTYMladic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I|date=22. 11. 2017|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Zatočenički objekti i ratni zločini ==== Područje Banje Luke i njene šire okolice bilo je povezano s mrežom zatočeničkih objekata i prisilnih pritvora. U presudama ICTY-a više puta se spominje [[Manjača]], logorski kompleks na području banjalučke općine, koji je služio za pritvaranje nesrpskih civila i zarobljenika iz više krajiških općina.<ref name="ICTYBrdjaninJudgement" /><ref name="ICTYMladic" /> Sud Bosne i Hercegovine je 2023. potvrdio optužnicu protiv 15 osoba u predmetu ''Rajko Drljača i drugi'', navodeći da su kao pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] od augusta 1992. do decembra 1995. u Vojno-istražnom zatvoru Banja Luka, poznatom kao „Mali logor“, te prilikom dovođenja i odvođenja iz tog objekta, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava prema civilima nesrpske nacionalnosti i ratnim zarobljenicima pripadnicima [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="SudBiHRajko">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Potvr%C4%91ena%20optu%C5%BEnica%20protiv%2015%20lica%20u%20predmetu%20Rajko%20Drlja%C4%8Da%20i%20drugi|title=Potvrđena optužnica protiv 15 lica u predmetu Rajko Drljača i drugi|date=17. 2. 2023|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine je u drugim predmetima iz svoje nadležnosti vodio i postupke za ratne zločine počinjene na području tadašnje općine Banja Luka, uključujući lokalitete u [[Kotor Varoš|Kotor-Varoškoj]] regiji, koja je u sudskim evidencijama često vođena u okviru tadašnjeg banjalučkog područja.<ref name="SudBiHPlanincic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/411|title=Planinčić Fikret i dr. S1 1 K 007511 15 Kžk|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="SudBiHVranjes">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/305|title=Vranješ Ljubiša i dr. S1 1 K 002735 16 Krž|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Razaranje vjerskih objekata ==== Jedan od najupečatljivijih aspekata ratne historije Banje Luke bilo je razaranje islamskih vjerskih objekata. MKSJ je u presudi protiv Mladića utvrdio da su 7. maja 1993. uništene [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], [[Arnaudija džamija|Arnaudija]] i džamija u [[Gornji Šeher|Gornjem Šeheru]], a da je rušenje izazvalo i znatnu štetu na okolnim zgradama.<ref name="ICTYMladic" /> Ista presuda navodi da su u ranim danima maja 1993. u Banjoj Luci uništene tri džamije u gradskom području i jedna džamija na području općine, ali da Vijeće nije moglo na osnovu izvedenih dokaza pouzdano utvrditi neposredne izvršioce rušenja [[Ferhadija džamija|Ferhadije]].<ref name="ICTYMladic" /> == Geografija == Banja Luka je podignuta s obje strane [[Vrbas]]a, na mjestu gdje ova [[rijeka]] iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju, kroz koju pravi svoj put ka ušću u [[Sava|Savu]]. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163&nbsp;m, okružen [[tercijar]]nim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova. Prostrano područje grada nije u srazmjeri s brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne višespratnice. == Klima == Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna s utjecajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&nbsp;°C, srednja januarska 0,8&nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&nbsp;°C. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,8 | vt_mar = 12 | vt_apr = 17,2 | vt_maj = 22 | vt_jun = 25 | vt_jul = 27,2 | vt_aug = 26,9 | vt_sep = 23,3 | vt_okt = 17,4 | vt_nov = 10,8 | vt_dec = 5,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -4,6 | nt_feb = -2,3 | nt_mar = 0,7 | nt_apr = 4,7 | nt_maj = 9 | nt_jun = 12,4 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,3 | nt_sep = 10,1 | nt_okt = 5,7 | nt_nov = 1,6 | nt_dec = -2,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 69 | p_feb = 63 | p_mar = 79 | p_apr = 87 | p_maj = 98 | p_jun = 111 | p_jul = 95 | p_aug = 93 | p_sep = 82 | p_okt = 74 | p_nov = 91 | p_dec = 86 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00016.htm World Meteorological Organization] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Banje Luke|Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci}} === Grad Banja Luka === [[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Šetalište uz Vrbas, Mejdan]] {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Banja Luka | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20010 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 185042 | g2013_muskarci = 89148 | g2013_zene = 95894 | g2013_bosnjaci = 7681 | g2013_srbi = 165750 | g2013_hrvati = 5104 | g2013_bosanci = 323 | g2013_romi = 132 | g2013_muslimani = 291 | g2013_bosanciihercegovci = 60 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 648 | g2013_ukrajinci = 413 | g2013_crnogorci = 335 | g2013_slovenci = 230 | g2013_pravoslavci = 45 | g2013_makedonci = 130 | g2013_nisu_izjasnili = 2733 | g2013_nepoznato = 337 | g1991_ukupno = 195692 | g1991_muslimani = 28558 | g1991_srbi = 106826 | g1991_hrvati = 29026 | g1991_jugosloveni = 23656 | g1981_ukupno = 183618 | g1981_muslimani = 21726 | g1981_srbi = 93389 | g1981_hrvati = 30442 | g1981_jugosloveni = 32624 | g1981_slovenci = 495 | g1981_crnogorci = 715 | g1981_albanci = 165 | g1981_madari = 76 | g1981_romi = 503 | g1981_makedonci = 189 | g1971_ukupno = 158736 | g1971_muslimani = 24268 | g1971_srbi = 92465 | g1971_hrvati = 33371 | g1971_jugosloveni = 4684 | g1971_slovenci = 685 | g1971_crnogorci = 612 | g1971_albanci = 139 | g1971_madari = 102 | g1971_romi = 59 | g1971_makedonci = 178 | g1961_ukupno = 75910 | g1961_muslimani = 7872 | g1961_srbi = 36626 | g1961_hrvati = 20991 | g1961_jugosloveni = 7757 | g1961_slovenci = 833 | g1961_crnogorci = 527 | g1961_albanci = 68 | g1961_madari = 68 | g1961_romi = 2 | g1961_makedonci = 159 }} === Naseljeno mjesto Banja Luka === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Banja Luka | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 200026 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 138963 | g2013_muskarci = 65809 | g2013_zene = 73154 | g2013_bosnjaci = 7573 | g2013_srbi = 121185 | g2013_hrvati = 4205 | g2013_bosanci = 317 | g2013_romi = 129 | g2013_muslimani = 277 | g2013_bosanciihercegovci = 60 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 615 | g2013_ukrajinci = 396 | g2013_crnogorci = 321 | g2013_slovenci = 215 | g2013_pravoslavci = 32 | g2013_makedonci = 126 | g2013_nisu_izjasnili = 2520 | g2013_nepoznato = 232 | g1991_ukupno = 143079 | g1991_muslimani = 27689 | g1991_srbi = 70155 | g1991_hrvati = 15700 | g1991_jugosloveni = 22645 | g1981_ukupno = 123937 | g1981_muslimani = 20916 | g1981_srbi = 51839 | g1981_hrvati = 16314 | g1981_jugosloveni = 30318 | g1981_slovenci = 456 | g1981_crnogorci = 695 | g1981_albanci = 158 | g1981_madari = 74 | g1981_romi = 499 | g1981_makedonci = 172 | g1971_ukupno = 90831 | g1971_muslimani = 23411 | g1971_srbi = 41297 | g1971_hrvati = 17897 | g1971_jugosloveni = 4606 | g1971_slovenci = 636 | g1971_crnogorci = 600 | g1971_albanci = 134 | g1971_madari = 101 | g1971_romi = 59 | g1971_makedonci = 177 | g1961_ukupno = 50650 | g1961_muslimani = 6504 | g1961_srbi = 22883 | g1961_hrvati = 12072 | g1961_jugosloveni = 6848 | g1961_slovenci = 666 | g1961_crnogorci = 515 | g1961_albanci = 61 | g1961_madari = 66 | g1961_romi = 2 | g1961_makedonci = 156 }} == Privreda == [[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|mini|Istočni tranzit]] Do 1992. Banja Luka je bila snažan privredni centar u zemlji, sa 63.000 zaposlenih i razvijenom privrednom, te posebno industrijskom strukturom. Nacionalni dohodak ''per capita'' iznosio je 1.850 US $, a stopa zaposlenosti 32,6%. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora, u kojem je bilo angažovano 54% ukupnog broja zaposlenih. 2014. industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj, pa tako i na području Privredne komore Banja Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog broja preko 60% je u oblasti industrije.<ref name="test">[http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 Privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319230414/http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 |date=19. 3. 2017 }} Područna privredna komora Banjaluka</ref> Najveći privredni subjekti u gradu su Lanaco (IT tehnologije), [[Hemofarm]] (fabrika za proizvodnju lijekova), Nova DI Vrbas, Fabrika obuće Bema, Jelšingrad livar, ALfom, Bemind, Eurohem, Carmen line, Miltex, Binis beton i drugi.<ref name="test"/> == Kultura == [[Datoteka:Kuca_Milanovica_Banja_Luka_1893.jpg|mini|Milanovića kuća, novi gradski kulturni centar]] [[Datoteka:Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg|mini|desno|150px|Ferhat-pašina džamija (Ferhadija), srušena 1993.]] [[Datoteka:Trg Krajine Banja Luka.jpg|mini|Trg Krajine]] U gradu se nalazi nekoliko muzeja: [[Muzej Bosanske krajine]], [[Etnografski muzej u Banjoj Luci|Etnografski muzej]] (osnovan 1930), te [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]]. Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće: [[Narodno pozorište Republike Srpske]] i [[Dječije pozorište Republike Srpske]], kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM "Veselin Masleša", RKUD "Pelagić" (1927) i KUD "Čajavec". [[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], osnovana 26. aprila 1936 pod imenom ''Narodna biblioteka Kralja Petra I Velikog Oslobodioca'', nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine prosvjetitelj [[Vaso Pelagić]], koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banje Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci. Jedno od značajnih kulturnih mjesta u gradu je i [[Banski dvor]], koji danas djeluje kao kulturni centar. Građen je u periodu između 1929. i 1932. kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je korištena kao upravno sjedište, da bi od 1955. prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran. Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjalučko izlazište Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja još čuva šarm proteklih vremena. U centru grada, na obali [[Vrbas]]a, nalazi se i banjalučki [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], dobro očuvano rimsko vojno utvrđenje (''castra''), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom području današnje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banje Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, što gradu daje specifičan šarm. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci}} == Sport == U banjalučkom sportu su najuspješniji bili rukometaši [[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]], koji su pobijedili u [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/1976.|Kupu europskih prvaka u rukometu 1975/1976.]] i time osvojili titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su i banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 s Mediteranskih igara i 39 s balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]]), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka prethodne Jugoslavije kako u ekipnim, tako i u pojedinačnim takmičenjima.<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|title=АСБЛ >> Спорт|website=www.banjaluka.rs.ba|access-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180215161454/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|archive-date=15. 2. 2018|url-status=dead}}</ref> Danas u Banjoj Luci aktivno rade 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko-rekreativnih društava i udruženja. [[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine.jpg|mini|[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], detalj sa utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine između Borca i Željezničara.]] '''[[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]''' je svakako jedan od najomiljeniji sporski kolektiva u Grada a u svojim vitrinama ima: pehar Kupa Maršala Tita, pehar Kupa BiH, šampionsku titulu BiH, šampionsku titulu i 5 pobjednika Kupa u RS, kao i međunarodni Mitropa Kup a najbolji plasman u Ligi SFRJ zabilježio je 1991 – 4. mjesto.<ref name="tst">[http://www.fkborac.net/sajt/ FK Borac]</ref> BK Slavija je jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine [[1974]], kao prvi klub iz BiH, uspio je postati klupski prvak Lige [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Iz njenih redova je i olimpijski pobjednik iz [[Los Angeles]]a, [[Anton Josipović]]. Iznjedrila je i svjetskog vicešampiona, te evropskih profesionalnog i amaterskog šampiona [[Marijan Beneš|Marijana Beneša]]. Već godinama, bokseri Slavije dominiraju i boksom u Bosni i Hercegovini. U januaru 2013. BK Slavija postala je po 6. put prvaka PL BiH u boksu.<ref>{{Cite web|url=https://www.majkic.net/novosti/republika-srpska/807-bokserski-klub-slavija-je-sportska-ljepotica-banjaluke|title=Bokserski klub Slavija je sportska ljepotica Banjaluke|last=Majkic|first=Dejan|website=www.majkic.net|language=sr-yu|access-date=18. 2. 2018}}</ref> RK Borac je također proslavio Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu. Imao je kroz historiju u ekipi igrače poput Milorada Karalića, Abasa Arslanagića, Zdravka Rađenovića, Mome Golića, Rade Unčanina i Nebojše Popovića. U sezoni 1975/1976. postao je klupski prvak Evrope. Kup SFRJ osvajao je 10 puta, prvenstvo SFRJ 7 puta, prvenstvo BiH jednom, Kup BiH 3 puta, prvenstvo RS 8 puta, Kup RS čak 9 puta, te Kup IHF 1991. godine.<ref name="tedf">[http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html RK Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003045043/http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html |date=3. 10. 2011 }} www.rkborac.rs.ba</ref> U Banjoj Luci se od 2002. održava i [[tenis]]ki [[ATP čelendžer Banja Luka|turnir]] iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]].<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka-challenger.com/novi/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=1|title=BANJALUKA ATP CHALLENGER TENNIS TOURNAMENT - Archive results|last=Administrator|website=www.banjaluka-challenger.com|language=en-gb|access-date=18. 2. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Znamenite ličnosti == * [[Adem Ćejvan]] – glumac * [[Aleksandar Ravlić]] – novinar i fotograf autor mnogih istraživačkih knjiga o Banjoj Luci * [[Alojz Ćurić]] – akademski slikar i jedan od najpoznatijih živih poznavalaca historije Banje Luke * [[Anton Ante Josipović]] – bokser, pobjednik Olimpijskih ljetnih igara u Los Angelesu 1984. * [[Dragan Šajnović]] – poznati violinista i muzički pedagog * [[Dušanka Kovačević]] - učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno politička radnica SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine * [[Franjo Komarica]] – katolički biskup, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir * [[Ibrahim ef. Halilović]] – banjalučki muftija tokom rata u Bosni i Hercegovini * [[Irfan Horozović]] – pisac * [[Ismet Bekrić]] – pjesnik * [[Ivan Franjo Jukić]] – bosanski franjevac, pjesnik i humanist * [[Ivan Ljubičić]] – teniser * [[Maja Tatić]] – pjevačica zabavne muzike * [[Marijan Beneš]] – bokser i pjesnik * [[Muhamed Filipović]] – pisac, političar i filozof * [[Mustafa Nadarević]] – glumac * [[Nela Eržišnik]] – glumica * [[Nikola Koljević]] – poznati anglist i vrhunski šekspirist, jedan od duhovnih vođa nacionalističkog pokreta Srba u Bosni i Hercegovini * [[Petar Kočić]] – pjesnik i pisac * [[Rudi Čajavec]] – partizanski pilot u Drugom svjetskom ratu * [[Slađana Golić]] – košarkašica, jedna od najboljih evropskih i svjetskih igračica 1980-ih i 1990-ih godina * [[Vahida Maglajlić|Vahida Maglajić]] - narodna heroina Jugoslavije * [[Vaso Pelagić]] – prosvjetitelj * [[Veselin Masleša]] – narodni heroj, poginuo na Sutjesci 1943. * [[Viktor Kupljenik]] – padobranac i pilot * [[Zrinko Tutić]] – kantautor, kompozitor i interpretator ljubavnih šansona * [[Nikola Pejaković]] – kantautor, glumac, pisac == Također pogledajte == * [[Vrbaški Grad]] * [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]] * [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]] * [[Gazanferija džamija]] * [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bošnjačka regimenta]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * {{cite book |last1= Muragić-Tuna |first1= Hasnija |author-link1=Hasnija Muragić-Tuna |date= 2005 |title= Bosanski, hrvatski, srpski, aktuelni pravopisi: (Sličnosti i razlike) |url= |location= Sarajevo |publisher= Bosansko filološko društvo |isbn=9958-9309-0-0 |access-date= |ref={{harvid|Hasnija Muragić-Tuna|2005}} }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Banja Luka}} {{Wikivoyage}} * [https://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke] * [http://www.openstreetmap.org/?lat=44.7732&lon=17.1949&zoom=14&layers=O Banja Luka] na sajtu openstreetmap.org {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Banja Luka}} [[Kategorija:Banja Luka|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]] b3tccg5ertob6bbxkzbbejz9494z713 0 3851 3892740 3797774 2026-06-03T10:14:39Z Panasko 146730 3892740 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Programski jezik''' je formalni jezik za prezentaciju (notaciju) [[Računarski program|računarskih programa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/computer-science/programming-language|title=Programming Language - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Pomoću njega se kompjuterskom sistemu, u obliku čovjeku čitljivog teksta, daju instrukcije i naredbe za izvršenje unutarnjih zadataka te se opisuje struktura ulaznih i izlaznih podataka u skladu s unutrašnjim (unutar sistema) i vanjskim (izvan sistema) događajima. Do danas je razvijeno hiljade programskih jezika, od kojih je samo nekoliko postalo poznato i široko korišteno. Neki jezici specifično su usmjereni na rješavanje određenih zadataka, dok su sveobuhvatniji jezici, poput programskog jezika '''[[C (programski jezik)|C]]''', poznatiji i češće u primjeni. == Elementi jednog programskog jezika == Većina naredbi programskih jezika može se kategorizirati u pet glavnih grupa: * '''Obrada ulaznih podataka''' – preuzimanje podataka s tastature, iz datoteka ili drugih izvora. * '''Obrada izlaznih podataka''' – slanje podataka na monitor, u datoteku, bazu podataka ili drugi medij. * '''Matematička obrada podataka''' – izvođenje aritmetičkih operacija (npr. sabiranje, oduzimanje, množenje, dijeljenje). * '''Poređenje i izbor''' – provjera uslova i donošenje odluka na temelju rezultata. * '''Ponavljanje''' – korištenje petlji i iteracija za ponavljanje naredbi s varijacijama podataka ili pravila. == Historija programskih jezika == Historija programskih jezika započinje s razvojem ranih računara i upotrebom mašinskih jezika, koji se sastoje isključivo od binarnih instrukcija. Tokom 1950-ih i 1960-ih razvijeni su prvi viši jezici koji su omogućili programerima pisanje koda sličnog prirodnom jeziku. === Prva generacija: Mašinski jezici === Prva generacija sastoji se od jezika koji se izravno temelje na binarnim naredbama. Zbog složenosti i potrebe za detaljnim poznavanjem arhitekture računara, ovi jezici bili su dostupni samo stručnjacima. === Druga generacija: Asembler jezici === [[Asembler]] jezici koriste mnemotehničke oznake umjesto binarnih kodova, što olakšava pisanje programa, ali i dalje zahtijeva detaljno poznavanje hardvera. Oni se koriste za razvoj sistema koji zahtijevaju brze i optimizirane operacije. === Treća generacija: Jezici višeg nivoa === Ova generacija uvodi apstrakciju koja omogućava programerima da se usredotoče na logiku programa, a ne na hardverske detalje. Jezici poput '''[[C (programski jezik)|C programski jezik]]''', '''[[Java (programski jezik)|Java]]''' i '''[[Python (programski jezik)|Python]]''' spadaju u ovu kategoriju. Oni podržavaju strukturalno, a često i [[objektno orijentirano programiranje]], čime postaju pristupačniji široj publici. === Četvrta generacija: Objektni i jezici posebne namjene === Četvrta generacija obuhvaća jezike dizajnirane za specifične zadatke ili brzu izradu aplikacija, poput SQL-a za upravljanje bazama podataka ili MATLAB-a za numeričku analizu. Ovi jezici često koriste deklarativni stil – opisuju što treba postići, a ne kako. === Peta generacija: Opisni jezici === Peta generacija fokusira se na rješavanje problema kroz definisanje pravila i ograničenja, često s primjenom umjetne inteligencije i logičkog programiranja. Primjeri uključuju Prolog i slične jezike korištene u ekspert sistemima. == Klasifikacija programskih jezika == Programski jezici se mogu klasificirati prema različitim kriterijima: * '''Po korisničkoj paradigmi''': paradigme poput imperativnog, deklarativnog, funkcijskog, objektno orijentiranog i logičkog programiranja. * '''Generacijska klasifikacija''': # '''Prva generacija''' – Mašinski jezici # '''Druga generacija''' – Asembler jezici # '''Treća generacija''' – Jezici višeg nivoa # '''Četvrta generacija''' – Objektni i jezici posebne namjene # '''Peta generacija''' – Opisni jezici * '''Po primjeni i domeni''': jezici se razlikuju ovisno o namjeni, npr. jezici za web razvoj, numeričku analizu ili razvoj sistema. * '''Po sintaksi i semantici''': jezici se mogu razlikovati po načinu strukturiranja koda (npr. korištenje vitičastih zagrada ili uvlačenja, eksplicitnih završetaka naredbi itd.). == Upotreba programskih jezika == Programski jezici imaju široku primjenu u modernom društvu: * '''Razvoj softvera''': stvaranje operativnih sistema, aplikacija, igara, web i mobilnih aplikacija. * '''Inženjerstvo i znanost''': simulacije, analize podataka, modeliranje i obrada numeričkih podataka (vidi i sekciju '''Primjeri uspjeha i inovacija'''). * '''Obrazovanje''': podučavanje računarskih nauka, algoritama i [[struktura podataka]]. * '''Podaci i analitika''': rudarenje podataka i poslovna inteligencija (vidi [[SQL]] i primjere primjene u '''Obradi podataka i znanosti'''). * '''Automatizacija i skriptiranje''': zadaci u sistemima, upravljanje mrežama i administracija servera. * '''Razvoj igara''': razvoj videoigara uz kontrolu performansi i hardverskih resursa. == Evolucija i trendovi u programskim jezicima == Kroz desetljeća programski jezici evoluiraju prema većoj apstrakciji i jednostavnosti. Ključni trendovi uključuju: * '''Razvoj jezika višeg nivoa''': Jezici poput Pythona, Rubyja i JavaScripta su popularni zbog svoje jednostavne sintakse. * '''Funkcijsko programiranje''': Jezici kao što su Haskell, Scala i F# omogućuju efikasnije upravljanje paralelnim zadacima. * '''Objektno orijentirano programiranje''': Jezici poput Jave, C++ i C# omogućuju modeliranje složenih sistema. * '''Skripting jezici''': Bash, PowerShell i Python sve se češće koriste za automatizaciju. * '''Integracija s oblacima''': Jezici se sve više prilagođavaju razvoju distribuiranih sistema i mikroservisa. * '''Podrška za umjetnu inteligenciju''': Jezici poput Pythona, uz svoje bogate biblioteke (npr. TensorFlow, PyTorch), ključni su u razvoju AI sistema. * '''Sigurnost i pouzdanost''': Novi jezici, poput Rust-a, nastoje minimizirati greške i poboljšati sigurnost. == Primjeri uspjeha i inovacija zahvaljujući programskim jezicima == Evo nekoliko primjera koji ilustriraju transformaciju industrije zahvaljujući programskim jezicima: * '''Razvoj operativnih sistema''': Jezici poput C-a i C++-a omogućili su razvoj modernih sistema poput Windowsa, Linuxa i macOS-a. * '''Razvoj web aplikacija''': JavaScript, PHP i Ruby omogućili su stvaranje dinamičnih aplikacija koje koriste milijuni korisnika. * '''Razvoj mobilnih aplikacija''': Jezici kao što su Swift, Kotlin i Java promijenili su način komunikacije putem mobilnih uređaja. * '''Obrada podataka i znanost''': Python i R standardni su alati za analizu podataka i statistiku. * '''Razvoj igara''': C++ i C# temelj su popularnih videoigara, a razvojni okviri poput Unityja i Unreal Enginea omogućili su naprednu grafiku i interaktivnost. * '''Umjetna inteligencija''': Python, zahvaljujući knjižnicama poput TensorFlow-a, postao je glavni jezik u AI istraživanjima. == Dodatni resursi i razvojni alati == Za olakšavanje razvoja softvera, programeri koriste različite alate i okruženja: * '''Integrirana razvojna okruženja (IDE)''': Visual Studio, Eclipse, PyCharm, IntelliJ IDEA. * '''sistemi za kontrolu verzija''': Git, Subversion, Mercurial. * '''Alati za automatizirano testiranje''': Unit testiranje, integracijsko testiranje, sistemi kontinuirane integracije (CI). * '''Debageri i profileri''': Alati za otkrivanje grešaka i optimizaciju performansi. * '''Alati za dokumentaciju''': Doxygen, Sphinx. == Obrazovanje i učenje programiranja == Programski jezici su ključni alat u obrazovanju. Danas se u školama i sveučilištima podučava programiranje, a jezici poput Pythona, JavaScripta i Scratch-a populariziraju osnove računalnih znanosti. Online platforme kao što su Coursera, edX, Udacity i Khan Academy omogućuju pristup tečajevima koji proširuju znanje programiranja. == Utjecaj na industriju i društvo == Programski jezici transformirali su mnoge sektore: * '''Poslovni sektor''': Automatizacija procesa, razvoj analitičkih alata i upravljanje financijama. * '''Znanstvena istraživanja''': Analiza podataka, simulacije i razvoj modela. * '''Razvoj igara''': Omogućili su razvoj kompleksnih i interaktivnih videoigara. * '''Startup kultura''': Brzi razvoj prototipova i inovacija potaknut je fleksibilnošću modernih jezika. * '''Digitalna transformacija''': Softverski alati omogućili su promjene u obrazovanju, zdravstvu, financijama i medijima. == Sigurnost i izazovi u razvoju softvera == Unatoč napretku, razvoj softvera suočava se s brojnim izazovima, kao što su: * '''Sigurnosne ranjivosti''': Greške u kodu mogu omogućiti napade. * '''Kompleksnost softvera''': Održavanje koda zahtijeva moderne metode poput refaktoriranja i automatiziranog testiranja. * '''Upravljanje memorijom''': Ručno upravljanje memorijom u jezicima poput C i C++ može dovesti do curenja memorije. * '''Suradnja i kontrola verzija''': Veliki projekti zahtijevaju učinkovitu kolaboraciju. * '''Etika u programiranju''': Pitanja privatnosti i odgovornosti postaju sve važnija. == Trendovi i budućnost programskih jezika == Budućnost je usmjerena prema: * '''Integraciji umjetne inteligencije''': Automatizacija optimizacije koda i detekcija grešaka. * '''Povećanoj interoperabilnosti''': Jednostavna integracija s mikrouslugama i oblakom. * '''Razvoju specijaliziranih jezika''': Jezici prilagođeni za obradu podataka, razvoj igara i AI. * '''Podršci za konkurentno programiranje''': Sigurna paralelna obrada i razvoj u distribuiranim sistemima. * '''Interaktivnim razvojnih okruženjima''': Brza iteracija i odmah vidljivi rezultati. == Zaključak == '''Programski jezici''' su temelj modernog računalstva i omogućili su razvoj softvera koji oblikuje svaki aspekt našeg digitalnog svijeta. Od ranih mašinskih jezika do današnjih visokorazinih jezika, njihova evolucija omogućila je stvaranje inovativnih rješenja u industriji, obrazovanju i znanosti. Kroz kontinuirani razvoj, standardizaciju i globalnu suradnju, programski jezici će i dalje igrati ključnu ulogu u budućnosti tehnologije. == Također pogledati == Za dodatne informacije, pogledajte: * [[Programski jezici]] * [[Računarsko programiranje|Programiranje]] * [[Informatika]] * [[Softversko inženjerstvo]] {{Commonscat|Programming languages}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Programiranje]] [[Kategorija:Softver]] rjdox5ekiuk1txeobrobaqooowsfhew 0 4378 3892610 3892466 2026-06-02T12:20:20Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Rani sljedbenici). Stari tekst izbrisan, jer je jedan dio obuhvaćen novim tekstom, a veći dio nije imao reference. 3892610 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis—A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud – Hysteria – Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.com/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA130 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901–1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. == Reference == {{refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] 5mqxv0eujismbzicaz63zzls0bl7r03 3892696 3892610 2026-06-02T23:55:07Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio sa Wikipedia en (Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja i Razvoj psihoanalitičkog pokreta) 3892696 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 2vyoukg48vf3idjw11py073tbqce8fc 3892707 3892696 2026-06-03T06:48:15Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Pacijenti i Rak) 3892707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jakob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jakob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] kyeyoqq6pw4p5w4zig4rs8bmcx8852t 0 5012 3892674 3838893 2026-06-02T20:21:50Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1896]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] 3892674 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''23. oktobar / listopad (23. 10)''' jest 296. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (297. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 69 dana. == Događaji == * [[1956]] – Revolucija Mađara potiv komunističkog režima. * [[1990]] – Prvo emitovanje dnevnika [[YUTEL]]. * [[1993]] – Genocid and Bošnjacima u [[Stupni Do|Stupnom Dolu]] kod [[Vareš]]a * [[2002]] – [[Čečenija|Čečenski]] teroristi uzimaju približno 800 taoca u [[Moskva|moskovskom]] pozorištu "Dubrovka" i traže povlačenje [[Rusija|ruskih]] snaga iz Čečenije. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1801]] – [[Albert Lortzing]], njemački kompozitor === 20. vijek === * [[1905]] – [[Felix Bloch]], američki fizičar * [[1910]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog * [[1920]] – [[Gianni Rodari]], italijanski književnik * [[1923]] – [[Roy Lichtenstein]], američki slikar i grafičar * [[1927]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof * [[1940]] – [[Pelé]], brazilski nogometaš * [[1941.]] ** [[Nesim Tahirović]], bosanskohercegovački slikar ** [[Anđelka Bego-Šimunić]], bosanskohercegovačka kompozitorica * [[1945]] – [[Michel Vautrot]], francuski [[nogometni sudija]] * [[1947]] – [[Abd al-Aziz al-Rantisi]], vođa palestinskog Hamasa * [[1951]] – [[Fatmir Sejdiu]], kosovski političar * [[1954]] – [[Ang Lee]], filmski režiser porijeklom iz Tajvana * [[1959.]] ** [[Bibija Kerla]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka brzoklizačica ** [[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist * [[1969]] – [[Dolly Buster]], češka porno-glumica * [[1984]] – [[Anđelka Stević Žugić]], srbijanska glumica * [[1991]] – [[Irene Cadurisch]], švicarska [[biatlon]]ka == Umrli == === 19. vijek === * [[1862]] – [[Blanka Teleki]], [[mađarska]] aktivistkinja za prava žena * [[1896]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] === 20. vijek === * [[1921]] – [[John Boyd Dunlop]], škotski izumitelj * [[1944]] – [[Charles Glover Barkla]], britanski fizičar * [[1998]] – [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === 21. vijek === * [[2001]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[2003]] – [[Marko Martinović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik * [[2011]] – [[Marco Simoncelli]], italijanski motociklist * [[2013]] – [[Dolores Lambaša]], hrvatska glumica * [[2020]] – [[Ismet Dedić]], bosanskohercegovački publicist i ekonomist == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|23 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/23 Na današnji dan (23. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313114635/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/October/23 |date=13. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-23 Na današnji dan (23. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-23]] ozh5tn62ab3j1z8haqdci4nbcp1b11p 0 5069 3892671 3849579 2026-06-02T20:16:50Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1815]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] 3892671 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''18. decembar / prosinac (18. 12)''' jest 352. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (353. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 13 dana. == Događaji == * [[1865]] – Ratifikacijom 13. ustavnog amandmana u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ukinuto ropstvo. * [[1917.|1917]] – Potpisano [[Erzindžansko primirje]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Transkavkaski Komesarijat|Transkavkaskog Komesarijata]]. * [[1940]] – Vođa nacističke [[njemačka|Njemačke]] [[Adolf Hitler]] naredio u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] generalštabu njemačke armije da pripremi invaziju na SSSR prema tajnom planu pod šifrom "[[Operacija Barbarosa]]". * [[1970]] – U [[italija|Italiji]] stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju rimokatoličke crkve. * [[1989.|1989]] - [[Evropska ekonomska zajednica]] i [[Sovjetski Savez]] su potpisali sporazum o trgovini i ekonomskoj saradnji. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1815]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] * [[1863]] – [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franjo Ferdinand]], austrijski nadvojvoda * [[1878]] – [[Josif Staljin]], sovjetski političar i državnik === 20. vijek === * [[1913]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i kancelar Savezne Republike Njemačke od 1969. do 1974. * [[1934]] – [[Hans-Dieter Riechel]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1940]] – [[Herbert Hindelang]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1946]] – [[Milena Zupančić]], slovenska glumica * [[1976]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka. * [[1980]] – [[Marija Vicković]], crnogorska i srbijanska glumica == Umrli == === 18. vijek === * [[1737]] – [[Antonio Stradivari]], [[italija]]nski graditelj [[violina]] i drugih [[Gudački instrumenti|gudačkih instrumenata]] === 19. vijek === * [[1803]] – [[Johann Gottfried Herder]], njemački književnik === 20. vijek === * [[1933]] – [[Mary Parker Follett]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] konsultantkinja za [[menadžment]] * [[1941]] – [[Tadija Andrić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1973]] – [[Pentti Taskinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1980]] – [[Dobriša Cesarić]], hrvatski pjesnik * [[1995]] – [[Konrad Zuse]], njemački inžinjer zaslužan za kreiranje prvog programski kontroliranog računara, Z1 === 21. vijek === * [[2007]] – [[John Güttke]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[2009]] – [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[2011]] – [[Vaso Radić]], bosanskohercegovački političar i 21. gradonačelnik Sarajeva == Praznici == * Međunarodni dan migranata == Vanjski linkovi == {{Commonscat|18 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/18 Na današnji dan (18. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-18 Na današnji dan (18. decembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-18]] roky8c4qrisjz78ina9u3a53dlfcd6u 0 6137 3892672 3701624 2026-06-02T20:18:49Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[18. decembar]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] 3892672 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == *[[Drugi srpski ustanak]]. *[[18. juni]] [[Bitka kod Waterlooa]]. [[Napoleon Bonaparta]] je poražen == Rođeni == === Januar=== === Februar === * [[4. februar]] - [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup đakovačko-bosanski i srijemski (od 1849), političar, kulturni djelatnik i pisac === Mart === === April === * [[1. april]] - [[Otto von Bismarck]], njemački državnik i političar === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[15. august]] – [[Georgios Averoff]], grčki industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla === Septembar === === Oktobar === * [[17. oktobar]] - [[Emanuel Geibel]], njemački književnik === Novembar === * [[2. novembar]] - [[George Boole]], engleski matematičar i filozof === Decembar === * [[10. decembar]] - [[Ada King Lovelace]], britanska matematičarka i prvi [[programer]] * [[18. decembar]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] == Umrli == *[[21. januar]] - [[Matthias Claudius]], njemački književnik * [[7. decembar]]. - Strijeljan [[Michel Ney]], najčuveniji [[Napoleon]]ov maršal. Za zasluge u odbrani [[Francuska|Francuske]], u vrijeme restauracije [[Luj VIII|Luja XVIII]] dobio je [[titula|titulu]] pera ([[1814]]). Po povratku Napoleona u martu 1815. (Napoleonovih Sto dana) vratio se u njegovu službu i komandovao gardom u [[Bitka kod Waterlooa|bici kod Waterlooa]]. Poslije Napoleonovog poraza, uhvaćen je u bijegu, optužen za izdaju i osuđen na smrt. {{Commonscat|1815|1815.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 0xvo65inaisut6x6ga7fm18gp5k696i 0 6632 3892673 3843446 2026-06-02T20:20:41Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[23. oktobar]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] 3892673 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1896.''' (MDCCCXCVI) bila je prijestupna godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po julijanskom kalendaru, 1896. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 896. godina 2. milenij, 96. godina 19. stoljeća i sedma godina 1890-ih. Od njenog početka gregorijanski kalendar bio je 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. == Događaji == [[Datoteka:Wilhelm_Conrad_Röntgen_(1845--1923).jpg|desno|mini|186x186piksel|5. januar: Röntgen zraci.]] [[Datoteka:X-ray_by_Wilhelm_Röntgen_of_Albert_von_Kölliker's_hand_-_18960123-02.jpg|desno|mini|188x188piksel|5. januar: rendgenski snimak]] * U Sarajevu završena izgradnja [[Gradska vijećnica Sarajevo|Gradske vijećnice]] * [[1. februar]] – Premijera [[Giacomo Puccini|Puccinijeve]] opere "[[La Boheme]]" u [[Torino|Torinu]]. * [[6]]. - [[15. april]] – Prve moderne [[Olimpijske igre]] održane u [[Grčka|Grčkoj]]. * [[27. august]] – [[Englesko-zanzibarski rat]]. * [[6. novembar]] – Počelo šesto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1896/97.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]]. * [[16. novembar]] – Prvi prijenos električne energije između dva grada (Niagara Fallsa i Buffala). == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Tadija Anušić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Januar === === Februar === * [[28. februar]] – [[Sulejman Filipović]], oficir Jugoslavenske armije i učesnik NOB-a === Mart === === April === * [[24. april]] – [[Marja Grolmusec]], [[Lužički Srbi|lužičkosrspka]] publicistkinja i članica socijalističkog otpora protiv nacističke vlade === Maj === * [[30. maj]] – [[Howard Hawks]], američki filmski režiser === Juni === * [[11. juni]] – [[Juan Laurentino Ortiz]], argentinski pjesnik * [[24. juni]] – [[Vladimir Vauhnik]], oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije, vojni ataše i obavještajac u jugoslavenskoj ambasadi u Berlinu === Juli === * [[16. juli]] – [[Trygve Lie]], norveški političar === August === * [[9. august]] – [[Jean Piaget]], švicarski psiholog * [[10. august]] – [[Milena Jesenská]], [[čehoslovačka]] novinarka, spisateljica i prevoditeljica * [[15. august]] – [[Gerty Cori]], češko-austrijsko-američka biohemičarka === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Julien Duvivier]], francuski filmski režiser * [[11. oktobar]] – [[Roman Jakobson]], ruski lingvist i teoretičar književnosti === Novembar === * [[2. novembar]] – [[Anka Krizmanić]], hrvatska slikarka, grafičarka i naučna ilustratorica * [[3. novembar]] – [[Sulejman Bajraktarević]], bosanskohercegovački putopisac, pjesnik i prepisivač [[Kur'an]]a * [[12. novembar]] – [[Nima Yushij]], iranski pjesnik === Decembar === * [[27. decembar]] – [[Carl Zuckmayer]], njemački književnik == Umrli == * [[20. maj]] – [[Clara Schumann]], njemačka pijanistica i kompozitor * [[1. juli]] – [[Harriet Beecher Stowe]], američka spisateljica i abolicionistica (''[[Čiča Tomina koliba]]'') * [[23. septembar]] – [[Ivar Aasen]], norveški pisac * [[11. oktobar]] – [[Anton Bruckner]], austrijski orguljaš i kompozitor * [[23. oktobar]] – [[Jakob Freud]], otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] * [[10. decembar]] – [[Alfred Nobel]], švedski izumitelj i industrijalac == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1896}} {{Normativna kontrola}} dd5d77hohmbjlhwqejrurfgzgd0utqm 0 6984 3892621 3886928 2026-06-02T12:58:23Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3892621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Sergej Barbarez | slika = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg | opis_slike = Barbarez 2024. | punoime = | nadimak = ''Barba'' | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | visina = 188&nbsp;cm | trenutniklub = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor) | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = 1984–1991. | omladinskipogoni = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | godine1 = 1989–1991. | klubovi1 = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1991–1993. | klubovi2 = [[Hannover 96]] | nastupi(golovi)2 = 18 (2) | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] | nastupi(golovi)3 = 88 (46) | godine4 = 1996–1998. | klubovi4 = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]] | nastupi(golovi)4 = 59 (13) | godine5 = 1998–2000. | klubovi5 = [[Borussia Dortmund|Dortmund]] | nastupi(golovi)5 = 36 (6) | godine6 = 2000–2006. | klubovi6 = [[Hamburger SV]] | nastupi(golovi)6 = 174 (65) | godine7 = 2006–2008. | klubovi7 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | nastupi(golovi)7 = 61 (11) | reprezentacija = | nacionalnegodine = 1998–2006. | nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)<ref name="Sergej Barbarez, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.</ref> | trenergodine = 2024– | trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] }} '''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}</ref> Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]]. ==Klupska karijera== Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996. prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona. ==Reprezentacija== Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova. ==Trenerska karijera== Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]]. ==Privatni život== Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru. ==Trenerska statistika== ''Ažurirano: 29. maja 2026.''<ref>{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=29. 5. 2026|language=en|website=Sofascore}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Statistika treniranja po klubu ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Od ! rowspan="2" |Do ! colspan="5" |Rekord |- !{{abbr|U|Utakmica odigrano}} !{{abbr|P|Pobjede}} !{{abbr|N|Nerješeno}} !{{abbr|I|Izgubljeno}} !{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}} |- |align="left"|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align="left"|19. april 2024. |align="left"|''Trenutno'' {{WDL|21|8|5|8|decimals=1}} |- ! colspan="3" |Ukupno {{WDLtot|21|8|5|8|decimals=1}} |} ==Uspjesi, nagrade i priznanja== *Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka *Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003. *Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003. *Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005. *Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005. *Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005. *Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de] {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Idol Nacije}} {{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]] [[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]] [[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]] [[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]] teeuua00dombmxtq30blkov2tii6ipc 0 7643 3892693 3841713 2026-06-02T23:42:31Z Bosancica by MK 173186 Dodano: Psihologija ** [[Sigmund Freud]], [[Austrija]] 3892693 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1930.''' (MCMXXX) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1930. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 930. godina 2. milenija, 30. godina 20. stoljeća i prva godina decenije 1930-ih. == Događaji == * [[12. mart]] – [[Mahatma Gandhi]] počeo [[Salt Satyagraha|Dandi marš]], 24-dnevni i 320&nbsp;km dug put, radi prkosa [[Britansko Carstvo|britanskom]] [[porez]]u na [[obična sol|sol]] u [[kolonijalna Indija|kolonijalnoj Indiji]]; * [[2. april]] – [[Haile Selassie]] je proglašen carem [[Etiopija|Etiopije]], naslijedivši svoju rođakinju, caricu Zauditu. * [[3. april]] – [[Ras Tafari]] postao car Haile Selasije I od Abisinije ([[Etiopija]]); * [[13. juli]] – U [[Urugvaj]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]. * [[13. juli|13]]–[[27. juli]] – U [[Hamburg]]u održana [[Šahovska olimpijada 1930.|Treća šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 18 država, a pobijedila je Poljska. * [[30. juli]] – [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] pobijedio [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskog prvenstva u nogometu]]. == Rođeni == === Januar=== * [[11. januar]] – [[Rod Taylor]], australski glumac * [[13. januar]] – [[Waltraut Seitter]], njemačka astronomkinja * [[30. januar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac === Februar === * [[4. februar]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac * [[16. februar]] – [[Ljiljana Jovanović]], srbijanska glumica * [[27. februar]] – [[Joanne Woodward]], američka glumica === Mart === * [[2. mart]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar * [[9. mart]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist * [[14. mart]] – [[Jagoda Buić]], hrvatska vizualna umjetnica * [[16. mart]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik === April === * [[3. april]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i državnik * [[12. april]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac === Maj === * [[2. maj]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica * [[10. maj]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf * [[11. maj]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Holandija|holandski]] kompjuterski naučnik * [[31. maj]] – [[Clint Eastwood]], američki [[režiser]], [[filmski producent]] i kompozitor === Juni === === Juli === * [[7. juli]] – [[Biljana Plavšić]], političarka i ratni zločinac === August === * [[15. august]] – [[Marija Makarovič]], slovenska etnologinja * [[25. august]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]]) === Septembar === * [[29. septembar]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja * [[30. septembar]] – [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik === Oktobar === * [[10. oktobar]] – [[Harold Pinter]], engleski dramatičar i pozorišni režiser, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2005.]] * [[17. oktobar]] – [[Miloš Blagojević]], srpski historičar i član SANU * [[20. oktobar]] - [[Čestmir Dušek]], bosanskohercegovački dirigent i profesor * [[29. oktobar]] ´ ** [[Bernie Ecclestone]], britanski poduzetnik i vlasnik Formule 1 ** [[Niki de Saint-Phalle]], francusko-švicarska slikarka i kiparka === Novembar === * [[19. novembar]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Jean-Luc Godard]], francusko-švicarski filmski režiser * [[8. decembar]] – [[Maximilian Schell]], [[Švicarska|švicarski]] glumac, režiser, pisac i producent * [[25. decembar]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[26. decembar]] - [[Dragoje Đenader]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] == Umrli == * [[8. mart]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik * [[13. maj]] – [[Fridtjof Nansen]], norveški istraživač, zoolog i diplomat; dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1922]]. godine * [[7. juli]] – [[Arthur Conan Doyle]], [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao “otac“ [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]] * [[28. juli]] – [[Allvar Gullstrand]], švedski okulist i optičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Venkata Raman]], [[Indija]] * [[Hemija]] ** [[Hans Fischer]], [[Njemačka]] * [[Medicina]] ** [[Karl Landsteiner]], [[Austrija]] * [[Literatura]] ** [[Sinclair Lewis]], [[USA]] * Mir ** [[Nathan Söderblom]], [[Švedska]] * Psihologija ** [[Sigmund Freud]], [[Austrija]] {{Commonscat|1930|1930.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} apw2crk0ip3sqllrwcgj8sfa9ovdror 3892694 3892693 2026-06-02T23:43:11Z Bosancica by MK 173186 3892694 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1930.''' (MCMXXX) je uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1930. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 930. godina 2. milenija, 30. godina 20. stoljeća i prva godina decenije 1930-ih. == Događaji == * [[12. mart]] – [[Mahatma Gandhi]] počeo [[Salt Satyagraha|Dandi marš]], 24-dnevni i 320&nbsp;km dug put, radi prkosa [[Britansko Carstvo|britanskom]] [[porez]]u na [[obična sol|sol]] u [[kolonijalna Indija|kolonijalnoj Indiji]]; * [[2. april]] – [[Haile Selassie]] je proglašen carem [[Etiopija|Etiopije]], naslijedivši svoju rođakinju, caricu Zauditu. * [[3. april]] – [[Ras Tafari]] postao car Haile Selasije I od Abisinije ([[Etiopija]]); * [[13. juli]] – U [[Urugvaj]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]. * [[13. juli|13]]–[[27. juli]] – U [[Hamburg]]u održana [[Šahovska olimpijada 1930.|Treća šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 18 država, a pobijedila je Poljska. * [[30. juli]] – [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] pobijedio [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskog prvenstva u nogometu]]. == Rođeni == === Januar=== * [[11. januar]] – [[Rod Taylor]], australski glumac * [[13. januar]] – [[Waltraut Seitter]], njemačka astronomkinja * [[30. januar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac === Februar === * [[4. februar]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac * [[16. februar]] – [[Ljiljana Jovanović]], srbijanska glumica * [[27. februar]] – [[Joanne Woodward]], američka glumica === Mart === * [[2. mart]] – [[Tom Wolfe]], američki pisac i novinar * [[9. mart]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist * [[14. mart]] – [[Jagoda Buić]], hrvatska vizualna umjetnica * [[16. mart]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik === April === * [[3. april]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i državnik * [[12. april]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac === Maj === * [[2. maj]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica * [[10. maj]] – [[Adam Darius]], američki plesač, pantomimičar, pisac i koreograf * [[11. maj]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Holandija|holandski]] kompjuterski naučnik * [[31. maj]] – [[Clint Eastwood]], američki [[režiser]], [[filmski producent]] i kompozitor === Juni === === Juli === * [[7. juli]] – [[Biljana Plavšić]], političarka i ratni zločinac === August === * [[15. august]] – [[Marija Makarovič]], slovenska etnologinja * [[25. august]] – [[Sean Connery]], škotski glumac ([[James Bond]]) === Septembar === * [[29. septembar]] – [[Dara Sekulić]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja * [[30. septembar]] – [[Ivan Aralica]], hrvatski književnik === Oktobar === * [[10. oktobar]] – [[Harold Pinter]], engleski dramatičar i pozorišni režiser, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2005.]] * [[17. oktobar]] – [[Miloš Blagojević]], srpski historičar i član SANU * [[20. oktobar]] - [[Čestmir Dušek]], bosanskohercegovački dirigent i profesor * [[29. oktobar]] ´ ** [[Bernie Ecclestone]], britanski poduzetnik i vlasnik Formule 1 ** [[Niki de Saint-Phalle]], francusko-švicarska slikarka i kiparka === Novembar === * [[19. novembar]] – [[Žiža Stojanović]], srbijanska glumica === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Jean-Luc Godard]], francusko-švicarski filmski režiser * [[8. decembar]] – [[Maximilian Schell]], [[Švicarska|švicarski]] glumac, režiser, pisac i producent * [[25. decembar]] – [[Paul Romand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[26. decembar]] - [[Dragoje Đenader]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] == Umrli == * [[8. mart]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik * [[13. maj]] – [[Fridtjof Nansen]], norveški istraživač, zoolog i diplomat; dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1922]]. godine * [[7. juli]] – [[Arthur Conan Doyle]], [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao “otac“ [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]] * [[28. juli]] – [[Allvar Gullstrand]], švedski okulist i optičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Venkata Raman]], [[Indija]] * [[Hemija]] ** [[Hans Fischer]], [[Njemačka]] * [[Medicina]] ** [[Karl Landsteiner]], [[Austrija]] * [[Literatura]] ** [[Sinclair Lewis]], [[USA]] * Mir ** [[Nathan Söderblom]], [[Švedska]] * [[Psihologija]] ** [[Sigmund Freud]], [[Austrija]] {{Commonscat|1930|1930.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} h4tmgu16jusv76jucdr5icusismqltw 0 9048 3892737 3799043 2026-06-03T10:01:55Z Panasko 146730 3892737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Richard Starkey<br />{{small|Ringo Starr}} | slika = Ringo Starr.png | veličina_slike = | opis = Starr 2019. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|07|07}} | mjesto_rođenja = Liverpool, Engleska | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | supružnik = Maureen Cox (1965–1975)<br/>Barbara Bach (1981–trenutno) | partneri = Jane Asher (1963–1968) | djeca = 3 | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = 1957–danas | poznat_po = [[The Beatles]] | značajna_djela = }} '''Sir Richard Starkey''' [[Red Britanskog Carstva|MBE]] (rođen 7. jula 1940), profesionalno poznat kao '''Ringo Starr''', engleski je muzičar, tekstopisac i glumac koji je stekao međunarodnu slavu kao bubnjar rok-grupe [[The Beatles]]. Starr je povremeno pjevao glavne vokale s grupom, obično za jednu pjesmu na svakom albumu, uključujući "[[Yellow Submarine (pjesma)|Yellow Submarine]]" i "[[With a Little Help from My Friends]]". Također je napisao i otpjevao Beatlesove "[[Don't Pass Me By]]" i "[[Octopus's Garden]]". Kao dijete, Starra su mučile po život opasne bolesti zbog kojih je dugo boravio u bolnici. Kratko je vrijeme radio za [[British Rail]], a zatim se školovao za strojara kod proizvođača školske opreme u [[Liverpool]]u. Ubrzo nakon toga, Starr se zainteresirao za britanski [[skiffle]] i razvio žarko divljenje prema tom žanru. Godine 1957. suosnivao je svoju prvu grupu, Eddie Clayton Skiffle Group, koja je stekla nekoliko prestižnih lokalnih rezervacija prije nego što je hir podlegao američkom [[rokenrol]]u početkom 1958. Kada su Beatlesi osnovani 1960, Starr je bio član druge liverpoolske grupe, [[Rory Storm and the Hurricanes]]. Nakon umjerenog uspjeha u Velikoj Britaniji i Hamburgu, napustio je Hurricanese kada je pozvan da se pridruži Beatlesima u augustu 1962, zamijenivši [[Pete Best|Petea Besta]]. Stil sviranja Ringa Starra, koji je više naglašavao osjećaj nego tehničku virtuoznost, utjecao je na mnoge bubnjare da preispitaju svoje sviranje s kompozicijske perspektive. Također je utjecao na razne moderne tehnike sviranja bubnjeva, poput ''matched grip'' hvatanja palica, podešavanja bubnjeva na niži ton i korištenja prigušivača na tonalnim obručima.<ref>{{Citation|title=Hall, Luke Anthony, (born 8 July 1986), MP (C) Thornbury and Yate, since 2015|url=https://doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.283959|publisher=Oxford University Press|date=1. 12. 2015|access-date=2. 12. 2025}}</ref> Po njegovom mišljenju, najbolji snimljeni nastup ostvario je na pjesmi [[The Beatles|Beatlesa]] ''“Rain”''.<ref>{{Cite book|title=Paul McCartney|url=http://archive.org/details/paulmccartneyman00mile_0|publisher=H. Holt|date=1997|isbn=978-0-8050-5248-0|others=Internet Archive|last=Barry Miles}}</ref> Godine 1999. uveden je u ''Modern Drummer Hall of Fame''.<ref>{{Cite book|title=Playbooks and their Readers in Early Modern England|url=https://doi.org/10.4324/9781003199748|publisher=Routledge|date=4. 4. 2022|location=New York|isbn=978-1-003-19974-8|first=Hannah|last=August}}</ref> Godine 2011. čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ga petim najvećim bubnjarom svih vremena. Dvaput je uveden u ''Rock and Roll Hall of Fame'' – kao član [[The Beatles|Beatlesa]] 1988. i kao solo umjetnik 2015.<ref>{{Citation|title=Attack on Pakistani Military School: December 16 and 17, 2014|url=https://doi.org/10.4135/9781483380506.n66|publisher=CQ Press|date=2015|access-date=2. 12. 2025|pages=614–618}}</ref> Godine 2018. uvršten je u počasni viteški red (Knight Bachelor) u ''New Year Honours'' za zasluge u muzici.<ref>{{Citation|title=Bentinck, Adm. Sir Rudolf (Walter), (20 March 1869–31 March 1947)|url=https://doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u222526|publisher=Oxford University Press|date=1. 12. 2007|access-date=2. 12. 2025}}</ref> == Diskografija == * "Sentimental Journey" * "Beacoups of Blues" * "Ringo" * "Time Takes Time" * "Vertical Man" * "I Wanna Be Santa Claus" == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ringo Starr}} * [http://www.ringostarr.com/ Zvanični sajt] {{en simbol}} * {{imdb name|id=0823592|name=Ringo Starr}} {{Grammy - najbolja zvučna podloga za vizualne medije}} {{stub-biog}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Starr, Ringo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Liverpool]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] [[Kategorija:Bubnjari]] [[Kategorija:Britanski rok-muzičari]] mp07sz92jmdkhhjc7gkjrqzsp8keu9v 0 9398 3892717 3676117 2026-06-03T07:45:29Z AdnanSa 226 3892717 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''947.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 947. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Engleska === * Horsham, trgovački grad na gornjem toku rijeke Aran u Zapadnom Sussexu, prvi put se spominje u 'Povelji kralja Edreda o zemljištu'. === Kina === * 11. januar – Car Tai Zong iz dinastije Liao, predvođene Kitanima, napada Kasni Džin (Pet dinastija), što rezultira uništenjem Kasnog Džina. Kitanske snage kreću se prema jugu prema [[Žuta rijeka|Žutoj rijeci]] (Hoangho), ali se moraju vratiti u svoju bazu u današnjem Pekingu u maju nakon što Tai Zong umire od [[bolest]]i. * 10. mart – Liu Zhijuan, vojni guverner (džieduši) Bingzhoua, osniva Kasni Han. Proglašava se carem (formalno nazvanim Gaozu) i osniva glavni grad u Bianu, današnjem Kaifengu. == 947. u temama == === Književnost === * [[Masudi|Al-Masudi]], arapski historičar i geograf, završava svoje opsežno djelo Livade zlata i rudnici dragulja, historijsku knjigu o početku svijeta, počevši s Ademom i Hvaom (Adamom i Evom). == [[Porođaj|Rođeni]] == * Al-Kadir, abasidski halifa Bagdada (umro 1031.) * Fudživara no Koši, japanska carica (umro 979.) * Radža Radža Čola I, kralj Kraljevstva Čola (umro 1014.) == [[Smrt|Umrli]] == * 12. januar – Sang Veihan, kineski štapski komadant (rođen 898.) * 27. januar – Zhang Janze, kineski general i guverner * 28. januar – Džing Janguang, kineski general (rođen 892.) * 18. maj – Tai Zong, car dinastije Liao (rođen 902.) * 30. maj – Ma Xifan, kralj Čua (Deset kraljevstava) (rođen 899.) * 21. juni – Zhang Li, zvaničnik dinastije Liao * 22. juni – Qian Hongzuo, kralj Vujuea (rođen 928.) * 23. juni ** Li Kongji, princ Kasnog Tanga (rođen 931.) ** Vang, carica supruga Kasnog Tanga * 19. august – Ebu Jazid, vođa haridžitskih Berbera (rođen 873.) * 23. novembar – Berthold, vojvoda Bavarske * Ce Akatl Topilcin, toltečki vladar (približan datum) * Hugo od Arlesa, kralj Italije i Donje Burgundije * Jordi, biskup Vica (Španija) (približan datum) * Li Renda, kineski vojskovođa i guverner * Liu Xu, kancelar Kasnog Tanga i Kasnog Džina (r. 888.) * Toma od Lezbosa, bizantijski svetac (r. oko 909.)[2] * Wulfgar, biskup Lichfielda (približan datum) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|947|947.}} l4dwvdoh8v2sk7smlxw5mky5o7zt8h5 3892719 3892717 2026-06-03T08:00:09Z AdnanSa 226 3892719 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''947.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 947. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * Ljeto – Mađarska vojska predvođena velikim knezom Taksonyjem kreće u pohod na Italiju, krećući se prema jugu istočnom obalom poluotoka. Opsjeda Larino i stiže do Otranta, pljačkajući Apuliju tri mjeseca.<ref>Bóna, István (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, p. 26. ISBN 963-8312-67-X.</ref> Berengar od Ivreje pregovara o primirju i nudi im ogroman danak (za koji nameće poseban [[porez]]). * Zima – Kralj [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]] ustupa Vojvodstvo Bavarske svom bratu Henriku I. Da bi osigurao svoju vlast, Henrik se ženi Juditom, kćerkom Arnulfa I ("Zlog"), i imenuje niz palatinskih grofova. * Miron od Barselone (umro 31. oktobra 966.) postao je grof Barselone sa svojim bratom Borrellom II.<ref>Montserrat Pagès i Paretas Art romànic i feudalisme al Baix Llobregat. L'Abadia de Montserrat, 1992 (ISBN 9788478263004)</ref> Izgradio je regionalni put (rego mir) i kanal Llobregat kod Cervellóa. === Bizantijssko Carstvo === * [[Konstantin VII Porfirogenet]] nastojao je ojačati srednju klasu (seljake, vojnike i niže oficire vojske, niže službenike i male manastire) kroz smanjenje poreza.<ref>Alfred Rambaud L'Empire grec au dixième siècle. Constantin Porphyrogénète. Adamant Media Corporation (ISBN 978-1-4212-3155-6)</ref> * Septembar: Delegacija bizantijskog cara Konstantina VII upućena je u Kordobu.<ref>Rosa Benoit-Meggenis, L’empereur et le moine-Les relations du pouvoir impérial avec les monastères à Byzance (IXe‐XIIIe siècle), MOM Éditions, 2019, 304 p. (ISBN 978-2-35668-189-8</ref> === Arapsko carstvo === * 19. august – Ebu Jazid, haridžitski berberski vođa koji je predvodio pobunu protiv Fatimidskog halifata u Ifrikiji, poražen je u planinama Hodna (današnji Alžir). Halifa Al-Mansur bi-Nasr Allah kreće u obnovu fatimidske vlasti nad Sjevernom Afrikom. === Engleska === * Horsham, trgovački grad na gornjem toku rijeke Aran u Zapadnom Sussexu, prvi put se spominje u 'Povelji kralja Edreda o zemljištu'. === Kina === * 11. januar – Car Tai Zong iz dinastije Liao, predvođene Kitanima, napada Kasni Džin (Pet dinastija), što rezultira uništenjem Kasnog Džina. Kitanske snage kreću se prema jugu prema [[Žuta rijeka|Žutoj rijeci]] (Hoangho), ali se moraju vratiti u svoju bazu u današnjem Pekingu u maju nakon što Tai Zong umire od [[bolest]]i. * 10. mart – Liu Zhijuan, vojni guverner (džieduši) Bingzhoua, osniva Kasni Han. Proglašava se carem (formalno nazvanim Gaozu) i osniva glavni grad u Bianu, današnjem Kaifengu. == 947. u temama == === Književnost === * [[Masudi|Al-Masudi]], arapski historičar i geograf, završava svoje opsežno djelo Livade zlata i rudnici dragulja, historijsku knjigu o početku svijeta, počevši s Ademom i Hvaom (Adamom i Evom). == [[Porođaj|Rođeni]] == * Al-Kadir, abasidski halifa Bagdada (umro 1031.) * Fudživara no Koši, japanska carica (umro 979.) * Radža Radža Čola I, kralj Kraljevstva Čola (umro 1014.) == [[Smrt|Umrli]] == * 12. januar – Sang Veihan, kineski štapski komadant (rođen 898.) * 27. januar – Zhang Janze, kineski general i guverner * 28. januar – Džing Janguang, kineski general (rođen 892.) * 18. maj – Tai Zong, car dinastije Liao (rođen 902.) * 30. maj – Ma Xifan, kralj Čua (Deset kraljevstava) (rođen 899.) * 21. juni – Zhang Li, zvaničnik dinastije Liao * 22. juni – Qian Hongzuo, kralj Vujuea (rođen 928.) * 23. juni ** Li Kongji, princ Kasnog Tanga (rođen 931.) ** Vang, carica supruga Kasnog Tanga * 19. august – Ebu Jazid, vođa haridžitskih Berbera (rođen 873.) * 23. novembar – Berthold, vojvoda Bavarske * Ce Akatl Topilcin, toltečki vladar (približan datum) * Hugo od Arlesa, kralj Italije i Donje Burgundije * Jordi, biskup Vica (Španija) (približan datum) * Li Renda, kineski vojskovođa i guverner * Liu Xu, kancelar Kasnog Tanga i Kasnog Džina (r. 888.) * Toma od Lezbosa, bizantijski svetac (r. oko 909.)<ref>Halsall, Paul (1996). "Life of St. Thomais of Lesbos". Holy Women of Byzantium: Ten Saints' Lives in English Translation. Dumbarton Oaks. p. 291. ISBN 978-0-88402-248-0. </ref> * Wulfgar, biskup Lichfielda (približan datum) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|947|947.}} ix2hbinblif3fqrzmkiynam11egnw3c 3892720 3892719 2026-06-03T08:12:46Z AdnanSa 226 3892720 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''947.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 947. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * 11. april - [[Hugo Veliki]] bezuspješno pokušava zauzeti Reims. Luj IV i nadbiskup Artaud od Reimsa pridružuju se svom savezniku Arnulfu od Flandrije u Arrasu. Njih trojica bezuspješno opsjedaju Montreuil, koji pripada grofu Rogeru.<ref>Ferdinand Lot, Naissance de la France, Librairie Arthème Fayard, 1948, 864 p.</ref> * Ljeto – Mađarska vojska predvođena velikim knezom Taksonyjem kreće u pohod na Italiju, krećući se prema jugu istočnom obalom poluotoka. Opsjeda Larino i stiže do Otranta, pljačkajući Apuliju tri mjeseca.<ref>Bóna, István (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, p. 26. ISBN 963-8312-67-X.</ref> Berengar od Ivreje pregovara o primirju i nudi im ogroman danak (za koji nameće poseban [[porez]]). * Zima – Kralj [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]] ustupa Vojvodstvo Bavarske svom bratu Henriku I. Da bi osigurao svoju vlast, Henrik se ženi Juditom, kćerkom Arnulfa I ("Zlog"), i imenuje niz palatinskih grofova. * Miron od Barselone (umro 31. oktobra 966.) postao je grof Barselone sa svojim bratom Borrellom II.<ref>Montserrat Pagès i Paretas Art romànic i feudalisme al Baix Llobregat. L'Abadia de Montserrat, 1992 (ISBN 9788478263004)</ref> Izgradio je regionalni put (rego mir) i kanal Llobregat kod Cervellóa. === Bizantijssko Carstvo === * [[Konstantin VII Porfirogenet]] nastojao je ojačati srednju klasu (seljake, vojnike i niže oficire vojske, niže službenike i male manastire) kroz smanjenje poreza.<ref>Alfred Rambaud L'Empire grec au dixième siècle. Constantin Porphyrogénète. Adamant Media Corporation (ISBN 978-1-4212-3155-6)</ref> * Septembar: Delegacija bizantijskog cara Konstantina VII upućena je u Kordobu.<ref>Rosa Benoit-Meggenis, L’empereur et le moine-Les relations du pouvoir impérial avec les monastères à Byzance (IXe‐XIIIe siècle), MOM Éditions, 2019, 304 p. (ISBN 978-2-35668-189-8</ref> === Arapsko carstvo === * 19. august – Ebu Jazid, haridžitski berberski vođa koji je predvodio pobunu protiv Fatimidskog halifata u Ifrikiji, poražen je u planinama Hodna (današnji Alžir). Halifa Al-Mensur bi-Nasrullah kreće u obnovu fatimidske vlasti nad Sjevernom Afrikom. * Ziri ibn Menad, vođa berberskog plemena u konfederaciji Sanhaja, učestvovao je u fatimidskom suzbijanju Ebu Jazidove pobune. Zenata Berberi ostali su neprijateljski raspoloženi prema Fatimidima i formirali su tampon-zonu između Ifrikije i ostatka Afrike. Ziri, postavljen na čelo Sanhaje, uništio je Zenate koje je emir Maghrave, Ibn Al-Khir, vodio u procesu ujedinjenja.<ref>Abd al-Rahman b. Muhammad Ibn Jaldún Histoire des Berbères et des dynasties musulmanes de l'Afrique. Traduit par William Mac Guckin Slane Éditeur Imprimerie du Gouvernement, 1854</ref> Fatimidi su povratili kontrolu nad zapadnim [[Magreb]]om, a nove aktivnosti su se razvile duž ruta od Sidžilmasse do Gane, obezbjeđujući Fatimidima zlato potrebno za ofanzivu koju su pripremali prema Istoku (969). === Engleska === * Horsham, trgovački grad na gornjem toku rijeke Aran u Zapadnom Sussexu, prvi put se spominje u "Povelji kralja Edreda o zemljištu". === Kina === * 11. januar – Car Tai Zong iz dinastije Liao (general turkijskog porijekla kojeg su njegove trupe u februaru proglasile carem)<ref>René Grousset (1885-1952), « L'empire des steppes, Attila, Gengis-Khan, Tamerlan », Payot, Paris, quatrième édition : 1965, première édition : 1938</ref>, predvođene Kitanima, napada Kasni Džin (Pet dinastija), što rezultira uništenjem Kasnog Džina. Kitanske snage kreću se prema jugu prema [[Žuta rijeka|Žutoj rijeci]] (Hoangho), ali se moraju vratiti u svoju bazu u današnjem Pekingu u maju nakon što Tai Zong umire od [[bolest]]i. Njegov nećak Jelu Vuju, koji ima podršku kitanskog plemstva i vojske, nasljeđuje ga uprkos protivljenju njegove bake, carice udovice Čunqin.<ref>Frederick W. Mote, Imperial China 900-1800, Harvard University Press, 2003, 1106 p. (ISBN 978-0-674-01212-7</ref> * 10. mart – Liu Zhijuan, vojni guverner (džieduši) Bingzhoua, osniva Kasni Han. Proglašava se carem (formalno nazvanim Gaozu) i osniva glavni grad u Bianu, današnjem Kaifengu. === Srednja Amerika === * Meksiko: kraj teokratskog režima u Tuli.<ref>Beatriz Garza Cuarón, Georges Baudot, Historia de la literatura mexicana, Siglo XXI, 1996 (ISBN 978-968-23-2047-7</ref> == 947. u temama == === Književnost === * [[Masudi|Al-Masudi]], arapski historičar i geograf, završava svoje opsežno djelo Livade zlata i rudnici dragulja, historijsku knjigu o početku svijeta, počevši s Ademom i Hvaom (Adamom i Evom). == [[Porođaj|Rođeni]] == * Al-Kadir, abasidski halifa Bagdada (umro 1031.) * Fudživara no Koši, japanska carica (umro 979.) * Radža Radža Čola I, kralj Kraljevstva Čola (umro 1014.) == [[Smrt|Umrli]] == * 12. januar – Sang Veihan, kineski štapski komadant (rođen 898.) * 27. januar – Zhang Janze, kineski general i guverner * 28. januar – Džing Janguang, kineski general (rođen 892.) * 18. maj – Tai Zong, car dinastije Liao (rođen 902.) * 30. maj – Ma Xifan, kralj Čua (Deset kraljevstava) (rođen 899.) * 21. juni – Zhang Li, zvaničnik dinastije Liao * 22. juni – Qian Hongzuo, kralj Vujuea (rođen 928.) * 23. juni ** Li Kongji, princ Kasnog Tanga (rođen 931.) ** Vang, carica supruga Kasnog Tanga * 19. august – Ebu Jazid, vođa haridžitskih Berbera (rođen 873.) * 23. novembar – Berthold, vojvoda Bavarske * Ce Akatl Topilcin, toltečki vladar (približan datum) * Hugo od Arlesa, kralj Italije i Donje Burgundije * Jordi, biskup Vica (Španija) (približan datum) * Li Renda, kineski vojskovođa i guverner * Liu Xu, kancelar Kasnog Tanga i Kasnog Džina (r. 888.) * Toma od Lezbosa, bizantijski svetac (r. oko 909.)<ref>Halsall, Paul (1996). "Life of St. Thomais of Lesbos". Holy Women of Byzantium: Ten Saints' Lives in English Translation. Dumbarton Oaks. p. 291. ISBN 978-0-88402-248-0. </ref> * Wulfgar, biskup Lichfielda (približan datum) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|947|947.}} 7r67odbnne8ikah0wl2lsokjngshweo 0 10113 3892668 3751783 2026-06-02T20:00:45Z Bakir123 110053 3892668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | logo = Prva liga RS.png | piksela = 150 | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | konfederacija = | osnovana = [[1995]]. | ekipe = 14 | promocija = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | ispadanje = [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS]] | nivoi = 2 | domaći_kup = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]<br>[[Kup Republike Srpske u nogometu|Kup RS]] | konfederalni_kup = | šampioni = [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] | sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | najuspješniji_klub = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] (5x) | internet_stranica = [http://www.fsrs.org/ fsrs.org] | trenutno = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2026/27.|Prva liga RS 2026/27.]] }} '''Prva liga Republike Srpske''' je jedan od dva drugostepena nivoa nogometnog takmičenja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prva liga [[Republika Srpska|Republike Srpske]] se odigrava pod pokroviteljstvom [[FSRS|Fudbalskog saveza Republike Srpske]]. Liga se sastoji od 14 klubova. Pobjednik lige se plasira u prvostepeno takmičenje Bosne i Hercegovine, [[Premijer Liga BiH|Premijer ligu]]. Iz Prve lige RS na kraju sezone ispadaju dva najslabije plasirana tima, a u nju ulaze dva pobjednika [[Druga liga RS|Druge lige RS]] ([[Druga liga RS Zapad|Zapad]], [[Druga liga RS Istok|Istok]]).<ref>{{Cite web|url=http://fsrs.org/sr-BA/dokumenti-akti.html|title=ФС РС - Документи - ФС РС - Званична интернет презентација|last=|first=|date=|website=fsrs.org|publisher=Fudbalski savez Republike Srpske|language=|access-date=16. 11. 2018|archive-date=1. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181101061035/http://fsrs.org/sr-BA/dokumenti-akti.html|url-status=dead}}</ref> ==Historija== Od 1995. do 2002. su na području Bosne i Hercegovine djelovala tri odvojena saveza sa sjedištima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Mostar]]u i zasebnim takmičenjima. [[UEFA]], međutim, nije priznavala ni jedno od tih takmičenja, zahtjevajući uspostavljanje lige na nivou cijele zemlje. Godine 2000. je prvo došlo do stvaranja lige na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], a dvije godine kasnije je uspostavljena liga na području cijele Bosne i Hercegovine - Premijer Liga Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://fsrs.org/sr-BA/takmicenja-prva-liga.html|title=ФС РС - Прва лига - ФС РС - Званична интернет презентација|last=|first=|date=|website=fsrs.org|publisher=Fudbalski savez Republike Srpske|language=|access-date=16. 11. 2018}}</ref> ==Klubovi u sezoni 2024/25.== {| class="wikitable sortable" style="margin-top:0; text-align:center; font-size:90%;" |- |- class="hintergrundfarbe5" ! width="250px"| Tim !! Prošla sezona |- | [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]] || align=center | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|Ispao u nižu ligu]] |- | [[FK Laktaši|Laktaši]] || align=center | 2. |- | [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] || align=center | 3. |- | [[FK Leotar|Leotar]] || align=center | 4. |- | [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] || align=center | 5. |- | [[FK Famos Vojkovići|Famos Vojkovići]] || align=center | 6. |- | [[FK Kozara Gradiška|Kozara Gradiška]] || align=center | 7. |- | [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] || align=center | 8. |- | [[FK Slavija Sarajevo|Slavija Sarajevo]] || align=center | 9. |- | [[FK Sutjeska Foča|Sutjeska Foča]] || align=center | 10. |- | [[FK Ljubić Prnjavor|Ljubić Prnjavor]] || align=center | 11. |- | [[FK Velež Nevesinje|Velež Nevesinje]] || align=center | 12. |- | [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] || align=center | 13. |- | [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] || align=center | 14. |- | [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Kozarska Dubica]] || align=center | 15. |- | [[FK Romanija Pale|Romanija Pale]] || align=center | 16. |- | [[FK Drina HE Višegrad|Drina HE Višegrad]] || align=center | [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Prešao u višu ligu]] |- | [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Novi Grad]] || align=center | [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Prešao u višu ligu]] |} ==Prvaci== {| |- |valign="top" | {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''1''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1995/1996.|1995/96.]] || [[FK Boksit Milići|Boksit Milići]] |- | '''2''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1996/1997.|1996/97.]] || [[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] |- | '''3''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1997/1998.|1997/98.]] || [[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] |- | '''4''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1998/1999.|1998/99.]] || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] |- | '''5''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 1999/1900.|1999/00.]] || [[FK Boksit Milići|Boksit Milići]] |- | '''6''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2000/2001.|2000/01.]] || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |- | '''7''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001/2002.|2001/02.]] || [[FK Leotar Trebinje|Leotar]] |- | '''8''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2002/2003.|2002/03.]] || [[FK Modriča|Modriča]] |- | '''9''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2003/2004.|2003/04.]] || [[FK Slavija Istočno Sarajevo|Slavija I. Sarajevo]] |- | '''10''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2004/2005.|2004/05.]] || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] |- | '''11''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005/2006.|2005/06.]] || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''12''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2006/2007.|2006/07.]] || [[FK Laktaši|Laktaši]] |- | '''13''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/2008.|2007/08.]] || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |- | '''14''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2008/2009.|2008/09.]] || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] |- | '''15''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2009/2010.|2009/10.]] || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] |- | '''16''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2010/2011.|2010/11.]] || [[FK Kozara Gradiška|Kozara]] |- | '''17''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2011/2012.|2011/12.]] || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] |- | '''18''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2012/2013.|2012/13.]] || [[FK Mladost Velika Obarska|Mladost V. Obarska]] |- | '''19''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2013/2014.|2013/14.]] || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] |- | '''20''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2014/2015.|2014/15.]] || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] |- | '''21''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2015/2016.|2015/16.]] || [[FK Krupa|Krupa]] |- | '''22''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016/2017.|2016/17.]] || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |} |valign="top"| {| class="wikitable" |- ! # ! Sezona ! Prvak |- | '''23''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2017/2018.|2017/18.]] || [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]] |- | '''24''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018/2019.|2018/19.]] || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |- | '''25''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2019/2020.|2019/20.]] || [[FK Krupa|Krupa]] |- | '''26''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2020/2021.|2020/21.]] || [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] |- | '''27''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/2022.|2021/22.]] || [[FK Krupa|Krupa]] |- | '''28''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2022/2023.|2022/23.]] || [[FK Krupa|Krupa]] |- | '''29''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2023/2024.|2023/24.]] || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] |- | '''30''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2024/2025.|2024/25.]] || [[FK Laktaši|Laktaši]] |- | '''31''' || [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] || [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] |} |} ==Uspjesi po klubovima== {| class="wikitable" |- ! Klub ! Titule ! Godine |- | [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | <center>5</center> | 2001, 2006, 2008, 2017, 2019 |- | [[FK Krupa|Krupa]] | <center>4</center> | 2016, 2020, 2022, 2023 |- | [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] | <center>4</center> | 1999, 2005, 2012, 2024 |- | [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] | <center>3</center> | 2009, 2015, 2021 |- | [[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] | <center>2</center> | 1997, 1998 |- | [[FK Boksit Milići|Boksit Milići]] | <center>2</center> | 1996, 2000 |- | [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] | <center>2</center> | 2010, 2014 |- | [[FK Laktaši|Laktaši]] | <center>2</center> | 2007, 2025 |- | [[FK Leotar Trebinje|Leotar]] | <center>1</center> | 2002 |- | [[FK Modriča|Alfa Modriča]] | <center>1</center> | 2003 |- | [[FK Slavija Sarajevo|Slavija I. Sarajevo]] | <center>1</center> | 2004 |- | [[FK Kozara Gradiška|Kozara Gradiška]] | <center>1</center> | 2011 |- | [[FK Mladost Velika Obarska|Mladost Velika Obarska]] | <center>1</center> | 2013 |- | [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]] | <center>1</center> | 2018 |- | [[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] | <center>1</center> | 2026 |} ==Također pogledajte== *[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]] *[[Premijer liga Bosne i Hercegovine]] *[[Kup Republike Srpske u nogometu]] *[[Fudbalski savez Republike Srpske]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://fsrs.org/sr-BA/ Službeni sajt Fudbalskog saveza RS-a] {{Prva liga RS}} {{Fudbal u BiH}} [[Kategorija:Prva nogometna liga Republike Srpske]] [[Kategorija:Druge nogometne lige u Evropi|Bosna i Hercegovina]] neoyo5gjzyciaz83jmfji8mxfcob1zx 0 12732 3892752 3873472 2026-06-03T11:40:19Z Panasko 146730 3892752 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Urfacastle.jpg|mini|Dvorac Urfa u jugoistočnoj [[Turska|Turskoj]]]] '''Edesa''' (antički grčki: Ἔδεσσα; klasični sirjački: ܐܘܪܗܝ Urhay; armenski: Եդեսիա) je historijsko ime za grad u sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], današnja Şanlıurfa ili Urfa, u jugoistočnoj [[Turska|Turskoj]]. Edesu je osnovao [[Seleuk I Nikator]]. Grčko ime Ἔδεσσα (''Édessa'') znači "kula u vodi". Grad se nalazio na obalama rijeke Daysan (starogrčki: Σκίρτος; latinski: ''Scirtus''; turski: ''Kara Koyun''), pritoke rijeke Khabur, a bio je branjen utvrdom Şanlıurfa, visokom centralnom citadelom.<ref>{{Cite journal|last=Harrak|first=Amir|date=1992|title=The Ancient Name of Edessa|url=https://doi.org/10.1086/373553|journal=Journal of Near Eastern Studies|volume=51|issue=3|pages=209–214|doi=10.1086/373553|issn=0022-2968}}</ref> Antiĉka Edesa prethodnica je modernog grada [[Şanlıurfa|Urfe]] (turski: ''Şanlıurfa''; kurdski: ''Riha''; arapski: الرُّهَا, romanizirano: ''ar-Ruhā''; armenski: Ուռհա, romanizirano: ''Urha''), u turskoj provinciji Şanlıurfa. Savremeni nazivi grada vjerovatno potiču od imena Urhay ili Orhay (klasični sirijski: ܐܘܪܗܝ, romanizirano: ''ʾŪrhāy / ʾŌrhāy''), koje je predstavljalo sirijsko ime lokaliteta prije ponovnog osnivanja naselja od strane Seleuka I Nikatora. Nakon poraza Seleukida u seleukidsko-partskim ratovima, Edesa je postala prijestolnica Kraljevstva Osroene, s mješovitom sirijskom i helenističkom kulturom.<ref>{{Cite book|last=Keser Kayaalp|first=Elif|url=https://doi.org/10.1093/oso/9780198864936.001.0001|title=Church Architecture of Late Antique Northern Mesopotamia|date=2021-10-28|publisher=Oxford University PressOxford|isbn=0-19-886493-0}}</ref><ref>{{Cite book|last=Everett-Heath|first=John|title=The concise dictionary of world place-names: over 11.000 entries|date=2018|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-186632-6|edition=|series=|location=Oxford}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.urfa.org/urfa/ Stare i nove slike iz Edese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060721222632/http://www.urfa.org/urfa/ |date=21. 7. 2006 }} * [http://icarus.umkc.edu/sandbox/perseus/pecs/page.314.a.php Richard Stillwell, ed. ''Princeton Encyclopedia of Classical Sites'', 1976:] "Antioch by the Callirhoe, later Justinopolis (Edessa; Urfa) Turska" * [https://web.archive.org/web/20040806003957/http://www.isidore-of-seville.com/goudenhoorn/61andrew.html Andre Palmer, u e-žurnalu ''Golden horn: Journal of Byzantium''] * [http://www.tertullian.org/fathers/chronicle_of_edessa.htm ''Hronika Edese''] * [http://www.wildwinds.com/coins/greece/mesopotamia/edessa/i.html Ancient Coins of Edessa na wildwinds.com] * [http://www.livius.org/ea-eh/edessa/edessa.html Livius.org: Edessa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605020414/http://www.livius.org/ea-eh/edessa/edessa.html |date=5. 6. 2011 }} {{coord|37|09|N|38|48|E|region:TR_type:city|display=title}} {{Commonscat|Edessa}} [[Kategorija:Stari svijet]] [[Kategorija:Gradovi Starog svijeta]] ne83f4n2ubvfcyoheqjfumhonl7c8ri 0 12773 3892748 3873683 2026-06-03T10:46:03Z Panasko 146730 3892748 wikitext text/x-wiki '''Rostra''' (''Rostra Augusti'') je govornička platforma koja se nalazi na zapadnom dijelu [[Rimski forum|Rimskog foruma]] izgrađena za vrijeme rane [[Rimska Republika|Rimske Republike]] u 338. p. n. e. Platforma je bila ornamentalno ukrašena sa trofejima iz pomorskih bitaka i služila je za govornike koji su se obraćali masi po povratku iz bitaka. 44. p. n. e. za vrijeme vladavine [[Julije Cezar|Julija Cezara]] Rostra je proširena prema istoku.<ref>{{Cite book|last=Nichols|first=Francis Morgan|url=http://archive.org/details/romanforumatopo00nichgoog|title=The Roman Forum; a topographical study|date=1877|publisher=London, Longmans and Co.; [etc., etc.]|others=University of Michigan}}</ref> Ime je dobio po šest rostra (množina od govornica, ovan ratnog broda) koji su zarobljeni nakon pobjede kojom je okončan Latinski rat u bici kod Antiuma 338. p. n. e. i postavljeni na njegovu stranu.<ref>{{Cite web|url=https://www.abebooks.com/9781104391416/Graecostasis-Roman-Forum-Vicinity-Oconnor-1104391414/plp|title=The Graecostasis of the Roman Forum and Its Vicinity - O'connor, Charles James: 9781104391416 - AbeBooks|website=www.abebooks.com|language=en|access-date=12. 1. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Ciceron]] * [[Lapis Niger]] * [[Rimski forum]] [[Kategorija:Rim]] [[Kategorija:Rimska Republika]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Rimska arhitektura]] 3jx6mxdf9gdzflrtx9qywjx4mm2kc86 0 14248 3892735 3810095 2026-06-03T09:42:17Z Panasko 146730 3892735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Selim Salihović | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = 1910. | mjesto_rođenja = [[Janja]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|BiH]], [[Austro-Ugarska]] | porijeklo = | datum_smrti = 1988. | mjesto_smrti = [[Bijeljina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | žanr = [[Sevdalinka]] | zanimanje = [[Sevdalinka|Sevdalija]], [[Saz|sazlija]] | instrument = [[Saz]] | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –danas) --> | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Selim Salihović''' ([[Janja]], 1910 - [[Bijeljina]], 1988) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Sevdalinka|sevdalija]] i [[saz|sazlija]]. == Biografija == U ranom djetinjstvu zavolio je [[sevdalinka|sevdalinku]], prije svega [[saz]], koji je često korišten u pjevanju muškaraca. Snimao je sa Eminom Zečaj, a postoje i 'single' ploče na kojima Salihović izvanredno prati zeničkog sevdaliju Muhameda Pašića Mašuru (pjesme "Akšam dođe, jacija se sprema", "Majka Muju mladog oženila" i dr.). Salihović je također pratio Himzu Polovinu uz saz ("Dunjaluče, golem ti si", "Od mora eto svatova" i "Širi mjesec po Igmanu zrake"). Salihović je r sedamdesetih godina snimio nekoliko pjesama za arhiv tadašnjeg Radio Sarajeva. Karakteristika Salihovićevog kucanja u saz je osebujna ritmičnost koju karakteriziraju kratke i odsječne pauze koje je ovaj vrsni sazlija koristio pri akcentiranju određenih fraza. Izvanredan primjer takvog kucanja može se pronaći u Salihovićevoj nenadmašnoj verziji pjesme "Gledali se Mujo i Nizama" (objavljeno u ediciji "Sevdalinke" JRTVS BiH, CD 4). Kao i većina sazlija, Selim Salihović pjevao je izrazito nazalno, bez mnogo napora i s ukrasima koje je najčešće prilagođavao unisonom kucanju melodije na sazu. Kao i kod većine sazlija koji su bili talentirani pjevači, i kod Salihovića je vokalna izvedba bila vođena kucanjem u saz tako da glas nikada nije posebno razvijen i pročišćen. == Najpoznatije interpretacije == * Beg Ali-beg po jezeru strijelja<ref>{{Citiranje weba |url=https://soundcloud.com/semir-vranic/selim-salihovi-beg-ali-beg-po |title=Selim Salihović - Beg Ali-beg po jezeru strijelja (Audio) |author=Vranić, Semir |work=SoundCloud}}</ref> * [[Eno zora, svanut mora]] * Kad ja pođoh aman<ref>{{Cite video |url=https://www.youtube.com/watch?v=iczV-S4D1Jw |title=Selim Salihović - Kad ja pođoh aman |people=Salihović, Selim |publisher=Svijet sevdaha (YouTube)}}</ref> * U Gradačcu gradu bijelome<ref>{{Cite video |url=https://www.youtube.com/watch?v=HucQ6uoM5zc |title=Selim Salihović - U Gradačcu gradu bijelome |people=Salihović, Selim |publisher=Svijet sevdaha (YouTube) |access-date=15. februar 2026}}</ref> * [[San usnila Osman-begovica]] * [[Jutros rano podranila danica]] * [[Kadiraga Skadranine]] * [[Nas trojica šetasmo sokakom]] * [[Tri djevojke stražu postavile]] * [[Pita Fata Halil mejhandžiju]] * [[Moj zumbule što si uvehnuo]] * [[S one strane vode Sane]] * [[Djevo, djevo što mi ljubav kratiš]] * [[Ne ašikuj Mujo]] * [[Mujo kuje konja po mjesecu]] * [[Moj nevene, šestopere]] * [[Gledali se Mujo i Nizama]] == Također pogledajte == *[[Sevdalinka]] *[[Spisak sevdalinki]] *[[Spisak sevdalija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.sevdalinke.com sevdalinke.com] {{Normativna kontrola}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Salihović, Selim}} [[Kategorija:Rođeni 1910.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Bijeljina]] [[Kategorija:Janja]] [[Kategorija:Sevdalije]] ig601f3yfkyn0wcfvhy86oat99r3z95 0 14464 3892703 3707509 2026-06-03T06:15:20Z Panasko 146730 bilo je više izmjena nego riječi, zamijenjen cjelokupan tekst 3892703 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Greater Croatia 01.png|mini|desno|300px|Skica Velike Hrvatske kako ju je zagovarao [[Dobroslav Paraga]] 2006.<ref name=Canak>{{Cite book |first=Nenad |last=Čanak |title=Ratovi tek dolaze |publisher=Nezavisno društvo novinara Vojvodine |year=1993 |page=12}}</ref><ref>{{Cite book |first=James |last=Gow |title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes |publisher=C. Hurst & Co. Publishers |year=2003 |page=229}}</ref>]] '''Velika Hrvatska''' je ideologija pojedinaca ili institucija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koje teže ka proširenju Hrvatske i obuhvaćanju svih [[Hrvati|Hrvata]] "pod jednim krovom". Korištena je u drugom svjetskom ratu u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].<ref name="Krestic">[http://www.suc.org/culture/library/genocide/ Krestić, Vasilije. 1997. "Kroz genocid do Velike Hrvatske"]</ref> Koncept Velike Hrvatske opisuje iredentističko vjerovanje u ekvivalentnost između teritorijalnog opsega [[Hrvati|hrvatskog naroda]] i teritorijalnog opsega zemlje [[Hrvatska|Hrvatske]]. To je temeljno načelo unutar više varijanti [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskog nacionalizma]]. Termin se koristi za opisivanje hrvatske dijaspore koja živi u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] kao regionalne sfere utjecaja. [[Hrvatski jezik]] se govori u mnogim susjednim zemljama, proširujući svoj kulturni doseg u inostranstvo. == Pozadina == {{Također pogledajte|Ilirski pokret}} Koncept Velike Hrvatske države ima svoje moderno porijeklo u [[Ilirski pokret|Ilirskom pokretu]], panjužnoslavističkoj kulturnoj i političkoj kampanji s korijenima u ranom modernom periodu, koju je oživjela grupa mladih hrvatskih intelektualaca tokom prve polovine 19. stoljeća. Iako je ovaj pokret nastao u razvoju evropskog nacionalističkog konteksta tog vremena, posebno se pojavio kao odgovor na snažnije nacionalističke pokrete u tadašnjoj [[Habsburška Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]], s kojom je Hrvatska bila u personalnoj uniji. Temelji koncepta Velike Hrvatske postavljeni su u djelima [[Pavao Ritter Vitezović|Pavla Rittera Vitezovića]] s kraja 17. i početka 18. stoljeća.<ref name="AllcockMilivojević1998">{{cite book|author1=John B. Allcock|author2=Marko Milivojević|author3=John Joseph Horton|title=Conflict in the former Yugoslavia: an encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=vqoUAQAAIAAJ|access-date=4 September 2013|year=1998|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-87436-935-9|page=105|quote=The concept of Greater Croatia...It has its roots in the writings of Pavao Ritter Vitezovic,...}}</ref> Bio je prvi ideolog hrvatske nacije koji je proglasio da su svi [[Južni Slaveni]] Hrvati.[4] Njegova djela korištena su za legitimizaciju ekspanzionizma [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] na istok i jug, tvrdeći da su njegova historijska prava na [[Iliriju]].{{sfn|Banac|1988|p=73}}{{sfn|Fine|2010|p=486}} "Ilirija" kao slavenska teritorija koju je projektovao Vitezović na kraju bi obuhvatila ne samo veći dio jugoistočne Evrope, već i dijelove [[Srednja Evropa|srednje Evrope]], poput [[Mađarska|Mađarske]].<ref>{{harvnb|Trencsényi|Zászkaliczky|2010|p=364}}{{quote|Pod slavenskim teritorijama, Vitezović je mislio na Iliriju svojih snova (Veliku Hrvatsku) koja bi, u svojoj najsmjelijoj manifestaciji, uključivala i samu Mađarsku.}}</ref> Vitezović definira teritoriju Hrvatske koja, pored Ilirije i svih slavenski naseljenih teritorija, uključuje cijelu teritoriju između [[Jadransko more|Jadranskog]], [[Crno more|Crnog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]].{{sfn|Fine|2010|p=487}} Budući da je Kraljevina Mađarska bila toliko velika, Mađarska je pokušala procese mađarizacije na svojim sastavnim teritorijama. Kao reakciju, [[Ljudevit Gaj]] je predvodio stvaranje Ilirskog pokreta.<ref name="Despalatović1975">{{cite book|author=Elinor Murray Despalatović|title=Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement|url=https://books.google.com/books?id=aw4MAQAAMAAJ|access-date=23 December 2011|year=1975|publisher=East European Quarterly|isbn=978-0-914710-05-9}}</ref> Ovaj pokret je imao za cilj uspostavljanje hrvatskog nacionalnog prisustva unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] kroz jezičko i etničko jedinstvo među Južnim Slavenima. Ovo je bio prvi i najistaknutiji [[Panslavizam|panslavistički]] pokret u hrvatskoj historiji. Rani zagovornik panslavizma zasnovanog na Hrvatskoj osnovi bio je političar, grof [[Janko Drašković]]. Godine 1832. objavio je svoju disertaciju zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru, u kojoj je zamislio "Veliku Iliriju" koja bi se sastojala od svih južnoslavenskih provincija Habsburške Monarhije. Slično tome, utjecajni biskup [[Josip Juraj Strossmayer]], iako je bio pristalica Habsburške Monarhije, ipak se zalagao za spajanje [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] s Hrvatskom. Koncept Velike Hrvatske dalje su razvili [[Ante Starčević]] i [[Eugen Kvaternik]].{{sfn|Banac|1988|pp=85-88}}<ref name=":0">{{Cite book|title=The Establishment of the Balkan National States, 1804–1920|last=Charles Jelavich, Barbara Jelavich|publisher=University of Washington Press|year=2012|isbn=9780295803609|pages=252}}</ref><ref>{{Cite book|title=The Balkans: A Post-Communist History|last=Robert Bideleux, Ian Jeffries|publisher=Routledge|year=2007|isbn=9781134583287|pages=187}}</ref> Njih dvojica su 1861. osnovali nacionalističku [[Stranka prava|Stranku prava]] (HSP). Za razliku od Strossmayera i zagovornika Ilirskog pokreta, HSP se zalagao za ujedinjenu Hrvatsku koja bi stajala nezavisno od panslavenske krovne države.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|url=https://books.openedition.org/ceup/2420?lang=es|title= Ideologies and National Identities: The Case of Twentieth-Century Southeastern Europe |chapter="We Were Defending the State": Nationalism, Myth, and Memory in Twentieth-Century Croatia|last=Biondich|first=Mark|date=2006|series=CEUP collection |pages=54–109 |publisher=Central European University Press |isbn=978-615-5053-85-6}}</ref> Za Starčevića, Velika Hrvatska obuhvatala je modernu [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Slovenija|Sloveniju]], a on je sve južne Slavene koji su naseljavali te regije smatrao Hrvatima, bez obzira na njihovu vjeru.<ref>{{cite book |last1=Lampe |first1=John |last2=Mazower |first2=Mark |title=Ideologies and National Identities: The Case of Twentieth-Century Southeastern Europe |date=2020 |publisher=Central European University Press |isbn=978-9-63924-182-4 |url=https://books.google.com/books?id=gE1c4wK-ASAC&pg=PA56 |page=56}}</ref> Po njegovom mišljenju, Hrvatska je uključivala cijelu teritoriju od [[Alpe|Alpa]] na sjeveru do [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i bugarske granice na jugu. [[Bugari]] i Hrvati bili su jedini južnoslavenski narodi.[14] Bio je rani protivnik ujedinjenja Hrvatske sa [[Srbi|Srbima]] i Slovencima (uglavnom [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]]). Starčevićeva i Kvaternikova ideologija postepeno je stjecala popularnost tokom međuratnog perioda, kako su rasle tenzije u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] između hrvatskih i utjecajnijih srpskih političkih lidera. Događaji koji su uslijedili oko te ideologije kulminirali su sukobom tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] i njenih protivnika, uključujući [[Četnici|četničke]] Srbe i [[Savez komunista Jugoslavije|komuniste]] svih etničkih grupa (uključujući i Hrvatske). == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Greater Croatia}} {{Iredentizam}} [[Kategorija:Hrvatski iredentizam|*]] [[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Srbiji]] [[Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Crnoj Gori]] 2hloqgo2b5lbktbv3ncdp5xckh8f24t 0 14999 3892695 3774875 2026-06-02T23:45:56Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1930]] – [[Sigmund Freud]] dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi. 3892695 wikitext text/x-wiki {{AugustKalendar}} '''28. august / kolovoz (28. 8)''' jest 240. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (241. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 125 dana. == Događaji == * [[1930]] – [[Sigmund Freud]] dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi. * [[1995]] – [[Masakri na Markalama|Drugi masakr]] na [[Markale|Markalama]]. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1749]] – [[Johann Wolfgang von Goethe]], [[Njemačka|njemački]] [[književnik]] i mislilac === 20. vijek === * [[1918]] – [[Natela Jankošvili]], gruzijska slikarica * [[1949]] – [[Svetislav Pešić]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] [[košarka]]š i [[srbija]]nski trener * [[1965.]] ** [[Amanda Tapping]], kanadska [[glumica]] ** [[Shania Twain]], [[Kanada|kanadska]] [[kantautor]]ica * [[1973]] – [[Paavo Puurunen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[1995]] – [[Andreas Wellinger]], njemački [[skijaš-skakač]] == Umrli == === 5. vijek === * [[430]] – [[Aurelije Augustin]], [[kršćanstvo|kršćanski]] [[svetac]] i [[filozof]] === 9. vijek === * [[876]] – [[Ludovik Njemački]], [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog rimskog carstva|prvi istočnofranački (njemački)]] [[kralj]] === 20. vijek === * [[1938]] – [[Gavril Ksenofontov]], ruski etnolog jakutskog porijekla * [[1987]] – [[John Huston]], [[SAD|američki]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i glumac === 21. vijek === * [[2004]] – [[Irina Benua]], ruski arhitekt i restaurator * [[2015]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|28 August}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/28 Na današnji dan (28. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-28/ Na današnji dan (28. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|august028]] sjy4wbwriwhd06by6t4z141po5tzvc7 0 16846 3892747 3873019 2026-06-03T10:45:00Z Panasko 146730 3892747 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Patrijarh (višeznačnica)}} '''Patrijarh''' ("otac-vođa"; vidi starogrčko značenje riječi [[patrijarh (Stara Grčka)|patrijarh]]) je riječ koja se upotrebljava uglavnom za '''[[Duhovnost|duhovnog]] vođu''' [[kršćanstvo|kršćanske]] crkve: uglavnom [[episkop]]a, u [[pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]], odnosno [[biskup]]a, u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]] (biskup je [[latinski jezik|latinizirana]] izvedenica od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''episkop'', doslovno "nadglednik"). Budući da je ''episkop'' - ''biskup'' u stvari "nadglednik" ili "superintendant," on je duhovni vođa crkve. Vođe prvih [[pet ranih crkava]] ([[Rimska crkva|Rim]], [[Konstantinopoljska crkva|Konstantinopolj]], [[Aleksandrijska crkva|Aleksandrija]], [[Antiohijska crkva|Antiohija]] i [[Jerusalimska crkva|Jerusalim]]) su svi bili patrijarsi i episkopi-biskupi.<ref>{{Cite book|last=McClintock|first=John|url=https://www.google.ba/books/edition/Cyclopaedia_of_Biblical_Theological_and/GTrYHqr9VacC?hl=hr&gbpv=1&dq=patriarch&pg=PA773&printsec=frontcover|title=Cyclopaedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature|last2=Strong|first2=James|date=1877|publisher=Harper|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Patriarchs|first=The Twelve|url=https://www.google.ba/books/edition/The_Sacred_Writings_of_The_Twelve_Patria/DlCabNRUUEgC?hl=hr&gbpv=1&dq=patriarch+of+rome&pg=PT7&printsec=frontcover|title=The Sacred Writings of The Twelve Patriarchs|date=2012|publisher=Jazzybee Verlag|isbn=978-3-8496-2162-9|language=en}}</ref> U Katoličkoj crkvi, patrijarh je jedan od dvanaestorice visokih [[biskup]]a:<ref>{{Cite book|last=Pelliccia|first=Alessio Aurelio|url=https://www.google.ba/books/edition/The_Polity_of_the_Christian_Church_of_Ea/08wrAAAAYAAJ?hl=hr&gbpv=1&dq=patriarch+of+rome&pg=PA122&printsec=frontcover|title=The Polity of the Christian Church of Early, Mediaeval, and Modern Times|date=1883|publisher=J. Masters|isbn=978-0-7905-5905-6|language=en}}</ref> * [[Papa]], čiji je zvanični naslov Biskup Rima. * Sedam "istočnih patrijarha". * Biskupi [[Lisabon]]a, [[Venecija|Venecije]], [[Jerusalem|Jerusalema]] i Istočne [[Indija|Indije]]. == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Patrijarhat]] * [[Patrijarhat (kršćanstvo)]] [[Kategorija:Titule]] [[Kategorija:Kršćanstvo]] l97dz5h2hcjpucuv5evu4b0zetqdr24 0 18069 3892628 3501822 2026-06-02T13:53:03Z Palapa 383 3892628 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} '''Prefiksi mjernih jedinica'''<ref>{{Cite web|url=https://aziza-physics.com/prefiksi/|title=Prefiksi {{!}} Aziza Physics Online|last=Physics.online|date=2017-08-14|language=bs-BA|access-date=2026-06-02}}</ref> su prefiksi koji prethode osnovnoj jedinici mjere i ukazuje na to koliko je takva jedinica veća ili manja od osnovne mjerne jedinice. Iako su svi metrički prefiksi danas dekadni kroz historiju se upotrebljavao veliki broj binarnih metričkih prefiksa.<ref>{{cite web|title=L'Histoire Du Mètre - Par Tibo Qorl|url=http://histoire.du.metre.free.fr/fr/index.htm |website= histoire.du.metre.free.fr|access-date=19. 2. 2018|language=fr}}</ref> Svaki prefiks ima jedinstveni simbol koji se dodaje osnovnoj jedinici. SI prefiksi standardizirani su za upotrebu u [[Međunarodni sistem jedinica|Međunarodnom sistemu jedinica]] (SI) i usvojio ih je [[Međunarodni biro za tegove i mjere|Međunarodni biro za težine i mjere]] (BIPM) rezolucijama iz perioda od 1960. do 1991.<ref>{{cite web |url=http://www.bipm.org/en/si/prefixes.html |title=Four Resolutions |publisher=Bipm.org |access-date=19. 2. 2018}}</ref> == Spisak SI prefiksa == Prema [[SI sistem]]u koriste se sljedeći prefiksi:<ref name="SI Jedinice PTB">[https://web.archive.org/web/20150320003122/https://www.ptb.de/cms/fileadmin/internet/publikationen/mitteilungen/2007/PTB-Mitteilungen_2007_Heft_2.pdf Fachorgan für Wirtschaft und Wissenschaft Amts- und Mitteilungsblatt der Physikalisch-Technischen Bundesanstalt Braunschweig und Berlin]. Pristupljeno 20. 3. 2015.</ref> {| class="wikitable" style="padding: 0; text-align: center; width: 0" ! colspan="2" style="background:#ccf;"| {{navbar-header|SI prefiksi|Template:SI prefixes|mini=1}} |- | {| style="border: 1px #aaa solid" !style="background:#edf; text-align: center" colspan=2| Prefiks !style="background:#edf; text-align: center" rowspan=2| 1000^''m''<!--m = n/3--> !style="background:#edf; text-align: center" rowspan=2| 10^''n'' !style="background:#edf; text-align: center" rowspan=2| [[Decimalni brojevi|Decimalni sistem]]<!-- ekuivalent u [[SI#SI writing style|SI writing style]]--> !style="background:#edf; text-align: center" colspan=2| Naziv na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] !style="background:#edf; text-align: center" rowspan=2| Usvojen{{napomena|[[Metrički sistem]] je usvojen 1795. godine sa nekoliko prefiksa od kojih je na 11. Konferenciji CGPM-a održanoj 1960. kao SI prefiks usvojeno ukupno 6 prefiksa dok su prefiksi kao ''myria'', ''double'' i ''demi'' odbačeni. 1873. godine, prefiksi mikro i mega su predloženi od ''Britanskog udruženja za unapređenje nauke'' (British Association for the Advancement of Science). Ostali datumi se odnose na godinu priznanja rezolucijom CGPM-a.}} |- !style="background:#edf; text-align: center"| Naziv !style="background:#edf; text-align: center"| Simbol !style="background:#edf; text-align: left"| Kratka skala !style="background:#edf; text-align: left"| Duga skala |- | [[jota]] | style="text-align:center;" | Y | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁸ | style="text-align:left;" |&nbsp;10²⁴ | style="text-align:right;" |{{gaps|1|000|000|000|000|000|000|000|000}} | style="text-align:left;" |&nbsp;septilion | style="text-align:left;" |&nbsp;kvadrilion | 1991. |- | [[Zeta (prefiks)|zeta]] | style="text-align:center;" | Z | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁷ | style="text-align:left;" |&nbsp;10²¹ | style="text-align:right;" |{{gaps|1|000|000|000|000|000|000|000}} | style="text-align:left;" |&nbsp;sekstilion | style="text-align:left;" |&nbsp;hiljadu triliona ili trilijarda | 1991. |- | [[eksa]] | style="text-align:center;" | E | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁶ | style="text-align:left;" |&nbsp;10¹⁸ | style="text-align:right;" | {{gaps|1|000|000|000|000|000|000}} | style="text-align:left;" |&nbsp;kvintilion | style="text-align:left;" |&nbsp;trilion | 1975. |- | [[peta]] | style="text-align:center;" | P | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁵ | style="text-align:left;" |&nbsp;10¹⁵ | style="text-align:right;" | {{gaps|1|000|000|000|000|000}} | style="text-align:left;" |&nbsp;kvadrilion | style="text-align:left;" |&nbsp;hiljadu biliona ili bilijarda | 1975. |- | [[Tera (prefiks)|tera]] | style="text-align:center;" | T | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁴ | style="text-align:left;" |&nbsp;10¹² | style="text-align:right;" | {{gaps|1|000|000|000|000}} | style="text-align:left;" |&nbsp;trilion | style="text-align:left;" |&nbsp;bilion | 1960. |- | [[giga]] | style="text-align:center;" | G | style="text-align:left;" |&nbsp;1000³ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁹ | style="text-align:right;" |{{gaps|1|000|000|000}} | style="text-align:left;" |&nbsp;bilion | style="text-align:left;" |&nbsp;hiljadu miliona ili milijarda | 1960. |- | [[mega]] | style="text-align:center;" | M | style="text-align:left;" |&nbsp;1000² | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁶ | style="text-align:right;" | {{gaps|1|000|000}} | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; milion | 1960&nbsp;(1873) |- | [[kilo]] | style="text-align:center;" | k | style="text-align:left;" |&nbsp;1000¹ | style="text-align:left;" |&nbsp;10³ | style="text-align:right;" | {{gaps|1|000}} | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; hiljada | 1960&nbsp;(1795) |-style="background-color:#FFF" | [[hekto]] | style="text-align:center;" | h | style="text-align:left;" |&nbsp;1000^2/3 | style="text-align:left;" |&nbsp;10² | style="text-align:right;" | 100 | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; stotina | 1960&nbsp;(1795) |-style="background-color:#FFF" | [[Deka (prefiks)|deka]] | style="text-align:center;" | da | style="text-align:left;" |&nbsp;1000^1/3 | style="text-align:left;" |&nbsp;10¹ | style="text-align:right;" | 10 | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; deset | 1960&nbsp;(1795) |-style="background-color:#EEE" |colspan="2" | | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁰ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁰ | style="text-align:center;" | 1 | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; jedan | – |-style="background-color:#FFF" | [[deci]] | style="text-align:center;" | d | style="text-align:left;" |&nbsp;1000^−1/3 | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻¹ | style="text-align:left;" | 0,1 | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; desetina | 1960&nbsp;(1795) |-style="background-color:#FFF" | [[centi]] | style="text-align:center;" | c | style="text-align:left;" |&nbsp;1000^−2/3&nbsp; | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻² | style="text-align:left;" | 0,01 | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; stoti dio | 1960&nbsp;(1795) |- | [[mili]] | style="text-align:center;" | m | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻¹ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻³ | style="text-align:left;" | 0,001 | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; hiljaditi dio | 1960&nbsp;(1795) |- | [[mikro]] | style="text-align:center;" | μ | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻² | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻⁶ | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|001}} | style="text-align:left;" colspan=2 | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; milioniti dio | 1960&nbsp;(1873) |- | [[nano]] | style="text-align:center;" | n | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻³ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻⁹ | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|000|001}} | style="text-align:left;" |&nbsp;milijarditi dio | style="text-align:left;" |&nbsp;bilioniti dio | 1960. |- | [[piko]] | style="text-align:center;" | p | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻⁴ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻¹² | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|000|000|001}} | style="text-align:left;" |&nbsp;trilioniti dio | style="text-align:left;" |&nbsp;bilioniti dio | 1960. |- | [[femto]] | style="text-align:center;" | f | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻⁵ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻¹⁵ | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|000|000|000|001}} | style="text-align:left;" |&nbsp;kvadrilioniti dio | style="text-align:left;" |&nbsp;bilijarditi dio | 1964. |- | [[ato]] | style="text-align:center;" | a | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻⁶ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻¹⁸ | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|000|000|000|000|001}} | style="text-align:left;" |&nbsp;kvintilioniti | style="text-align:left;" |&nbsp;trilioniti dio | 1964. |- | [[zepto]] | style="text-align:center;" | z | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻⁷ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻²¹ | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|000|000|000|000|000|001}} | style="text-align:left;" |&nbsp;sekstilioniti | style="text-align:left;" |&nbsp;trilijarditi dio | 1991. |- | [[jokto]] | style="text-align:center;" | y | style="text-align:left;" |&nbsp;1000⁻⁸ | style="text-align:left;" |&nbsp;10⁻²⁴&nbsp; | style="text-align:left;" | {{gaps|0,000|000|000|000|000|000|000|001}} | style="text-align:left;" |&nbsp;septilioniti | style="text-align:left;" |&nbsp;kvadrilijarditi dio | 1991. |- |colspan="8" style="font-size:small;background:#EEE"|<!-- Napomene:--> |} |} {{napomene}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{FizikaPortal}} {{Proširiti sekciju}} {{SI jedinice}} {{stub-fiz}} [[Kategorija:Prefiksi mjernih jedinica]] [[Kategorija:Brojevni sistemi]] oqa2utcfwoe2jvwo9n8j834j3d9cp0c 0 20954 3892749 3830053 2026-06-03T10:52:10Z Panasko 146730 3892749 wikitext text/x-wiki '''Blog'''<ref>{{Cite web|url=http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html|title=Rebecca Blood :: Weblogs: A History And Perspective|date=30. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 9. 2024|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html|url-status=bot: unknown}}</ref> ([[engleski jezik|anglizam]], duži naziv weblog) je publikacija na [[Internet]]u ([[World Wide Web|web]]-u) koja sadrži prvenstveno periodične članke u obrnutom vremenskom slijedu - najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice. Blogovi mogu biti individualni i kolaborativni. Terminološki za sada nema dinstinkcije kao u engleskom jeziku gdje se termin weblog češće koristi za kolaborativne, a blog za individualne projekte. Mogu biti u obliku časopisa, tematski, osobni. Mogu biti povezani u grupe, tematski ili vezano uz domenu koju se nalaze - blogosfera. == Historija == Blogovanje se razvilo iz ranih oblika digitalne komunikacije i ličnih online zapisa. Jedan od najranijih primjera bloga u formi dnevnika zabilježen je 1995. godine, kada su tekst i slike prenošeni u stvarnom vremenu putem nosivog [[Računar|računara]].<ref>{{Cite web|url=http://mediashift.org/2008/09/scott-rosenberg-traces-the-blogospheres-origins266/|title=Scott Rosenberg Traces the Blogosphere's Origins|date=2008-09-22|website=MediaShift|language=en|access-date=2025-12-26}}</ref> Pojam ''weblog'' uveo je Jorn Barger 17. decembra 1997. godine, dok je skraćeni naziv ''blog'' nastao u maju 1999. godine, kada je Peter Merholz izraz ''weblog'' razložio u frazu ''we blog''. Ubrzo potom, Evan Williams iz kompanije Pyra Labs počeo je koristiti termin ''blog'' kao [[Imenice|imenicu]] i [[Glagoli|glagol]] te uveo pojam ''bloger'' kroz platformu ''Blogger'', čime je terminologija široko prihvaćena.<ref>{{Cite web|url=https://kottke.org/03/08/its-weblog-not-web-log|title=It’s “weblog” not “web log”|date=2003-08-26|website=kottke.org|language=en|access-date=2025-12-26}}</ref>[[Datoteka:Blogosphere_map.jpg|desno|mini|Umjetnički prikaz povezanosti između blogova i autora blogova u "blogosferi" 2007.]] == Specifičnosti blog alata == Blog alati dijele se na dedicirane, koji se instaliraju na vlastiti server (domenu). Velik broj [[CMS]] sistema ima i opciju postavljanja novosti u formi bloga. Recenzije besplatnih alata održava OpenSourceCMS.<ref>{{Cite web|url=http://www.opensourcecms.com/|title=Default Parallels Plesk Page|website=www.opensourcecms.com|access-date=2026-06-03}}</ref>Wordpress<ref>{{Cite web|url=https://wordpress.com/|title=WordPress, Your Way|website=WordPress.com|language=en|access-date=2026-06-03}}</ref> nudi mogućnost instalacije na vlastite stranice ili besplatni server. Moguće je blog kategorizirati po specifičnim kategorijama, što omogućava da isti autor tekstove organizira u kolekcije. blogger.com<ref>{{Cite web|url=https://www.blogger.com/|title=Blogger.com - Create a unique and beautiful blog easily.|website=www.blogger.com|language=en|access-date=2026-06-03}}</ref> omogućava kolaborativni blog, te upload bloga na lokaciju po želji, te je dobar izbor u slučaju potrebe promjene lokacije bloga. Također ima napredno upravljanje komentarima, moderiranje i google ad-sense integraciju. Livejournal (popularno LJ)<ref>{{Cite web|url=http://www.liverournal.com/|title=Wayback Machine|website=www.liverournal.com|access-date=2026-06-03}}</ref> ima napredno pretraživanje po kategorijama, RSS kanale za praćenje prijatelja (friends lista) te je najčešći izbor za teen blogove. == Tipovi == Pojedini alati za blog omogućuju kategorizaciju tekstova, dok su drugi pisani s posebnom svrhom. Najčešća su pojava nespecifični blogovi, koji zadiru u razne teme. Postoje razne vrste blogova: * [[internet]]ski dnevnici osobnog karaktera opisuju svakodnevne aktivnosti autora * dnevnici pojedinih manifastacija, popularnih emisija [[masovni mediji|masovnih medija]] * ''e-zine'' [[časopis]]i u formi bloga * tematski blogovi koje vode pojedinci – filmske kritike, recenzija računarskih programa itd. * pjesnički blogovi * regionalni blogovi * kolaborativni blogovi, na kojima učestvuje veći broj autora * priče * putopisni blog * blogovi koje vode popularne ''javne osobe'' u okviru propagandnih aktivnosti * promotivni blogovi * političke kampanje na blogovima * ''fan fiction'' blogovi – slično pričama * tinejdžerski blogovi == Popularnost == '''Popularnost blogova''' javlja se kao fenomen uslijed pada interesa za masovne medije. Čitanost štampanih medija je u padu, javlja se pomak u "medijsko žutilo". U Sjedinjenim Američkim državama pada gledanost nacionalnih TV mreža, publika se okreće većem broju kablovskih kanala, raste broj satelitskih kanala, a izdavaštvo je krenulo u smjeru [[mikro publikacija]]. Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi. Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naša je blogosfera specifična, pa u određenim slučajevima vrijede i druga pravila u odnosu na svjetske standarde. Cool ili slične liste na bilo kojem servisu ne garantiraju i kvalitetu, niti to znači da je vaš blog uspješan. Vlastita domena daje i dosta veću slobodu, a u odnosu na broj blogova na domaćim servisima, svakako će se samim tim što je na vlastitoj domeni izdvojiti. === Praćenje popularnosti blogova === Samostalni blogovi svoju popularnost prate putem tagova, brojem linkova koje vode na njih i internim statistikama. Dobar vid praćenja popularnosti neke stranice je i njen [[page rank]]. Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi. Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Kontroverza blogova == Javno iznošenje osobnih stavova vezanih uz poslovne aktivnosti dovela je do nekoliko evidentiranih slučajeva gubitka. Blogovi nemaju isti tretman kao štampa, te se blogeri ne smatraju novinarima, stoga nisu zaštićeni sa [[sloboda štampe|slobodom štampe]]. Javljali su se i slučajevi senzacionalističkog iskorištavanja pojedinih blogera u masovnim medijima, pa su pojedini blogovi imali dimenziju [[reality show]]-a. == Blogerska etika == Blogeri vrlo često nastupaju kao interesna grupa. Čest je običaj ostavljanja komentara, najčešće međusobne pohvale istomišljenika. == Pouzdanost informacija na blogu == Individualni blogovi često predstavljaju ''trač rubrike'' koje prenose minorna događanja, glasine i osobne stavove. Kako najčešće nemaju uredništvo, već se radi o laicima koji samostalno iznose teme koje su interesantne njima i uskoj grupi istomišljenika, [[javno mjenje]] blogove često smatra neozbiljnim. Ozbiljni kolaborativni projekti svog svoje ažurnosti često ne zaostaju sa masovnim medijima. U tzv. ozbiljnoj, često [[žuta štampa|žutoj štampi]] ponekad se prenose poluinformacije iznesene na blogovima, što upućuje da ovaj informativni sistem ponekad ima znatni uticaj. Na blogu se bilježe i propagandne aktivnosti, primjerice političke kampanje. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Blogs}} * [https://www.eff.org/bloggers/lg/ Legal Guide for bloggers] iz [[Electronic Frontier Foundation]] * [http://lcweb2.loc.gov/diglib/lcwa/html/lawlb/lawlb-overview.html Law Library Legal Blawgs Web Archive] iz U.S. [[Kongresna biblioteka]] === Bosanskohercegovački blog servisi === * [http://www.blog.ba blog.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060615002559/http://blog.ba/ |date=15. 6. 2006 }} * [http://www.blogger.ba blogger.ba] === Blog servisi iz drugih zemalja === * [https://web.archive.org/web/20161007092326/http://blog.com/ blog.com] * [http://www.blog.hr/ blog.hr] * [http://www.blogger.com/ blogger.com] * [http://www.livejournal.com livejournal] * [http://www.wordpress.com/ wordpress.com] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Internetski servisi]] [[Kategorija:Novinarstvo]] tdwn6dhua9nx8d5vf7imw2hikeolc6k 0 22069 3892645 3872448 2026-06-02T16:51:59Z De71la 163722 /* Geografija */ Klima 3892645 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Havaji (višeznačnica)}} {{Geokutija|Savezna država | ime = Havaji | izvorno_ime =Hawaii | drugo_ime = ''State of Hawaii'' {{Simboli jezika|en|engleski}}<br/>''Mokuʻāina o Hawaiʻi'' {{Simboli jezika|haw|havajski}} | kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]] | etimologija = | službeni_naziv = | moto = Ua Mau ke Ea o ka ʻĀina i ka Pono | nadimak = The Aloha State | slika = | opis_slike = | zastava = Flag of Hawaii.svg | simbol = Seal of the State of Hawaii.svg | simbol_vrsta = Grb | država = SAD | zastava_države = da | glavni_grad = [[Honolulu]] | širina_stepeni_glavnog_grada = 21| širina_minuta_glavnog_grada = 18| širina_sekundi_glavnog_grada = 32| širina_SJ_glavnog_grada =N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 157| dužina_minuta_glavnog_grada = 49| dužina_sekundi_glavnog_grada = 34| dužina_IZ_glavnog_grada =W | najviši = | najviša_lokacija = Mauna Kea | najviša_visina = 4207,3 | najniža = | najniža_lokacija = [[Tihi okean]] | najniža_visina = 0 | dužina = 2450 | širina = - | površina = 28311 | površina_zemlje = | površina_vode = 41,2% | stanovništvo = 1446146 | stanovništvo_datum = procjena 2024 | stanovništvo_gustoća = 82,6 | osnovan = 50. savezna država | datum = 21. august 1959. | vlada = | lider = [[David Ige]] | lider_vrsta = Guverner | lider_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|D]] | vremenska_zona = HAST, [[UTC]]-10 | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = HI | pozivni broj = | kod = US-HI | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]] | karta = Hawaii in United States (zoom) (US50) (-grid).svg | opis_karte = Položaj Havaja na karti SAD-a | web_stranica = [http://www.hawaii.gov www.hawaii.gov] | bilješka = |slika_veličina=}} '''Havaji''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Hawaii'', [[havajski jezik|havajski]] ''Hawaiʻi'') su najveća ostrvska država koja se nalazi u sklopu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] od [[1959]]. godine kao 50. [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]]. Nalaze se u [[Tihi okean|Tihom okeanu]] i oni su jedina država SAD-a koja se nalazi u Okeaniji, jedina država SAD-a koja nije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i jedina država SAD-a koja se u potpunosti sastoji od [[Ostrvo|ostrva]]. Ukupna površina ove države iznosi 10 430 km². Obuhvata skoro cijeli vulkanski havajski arhipelag kojem pripadaju stotine ostrva raspoređenih na oko 2 400 km². Samo 13% stanovništva je autohtono od ukupno 1 446 146, a milion je stalno naseljeno na ostrvima. Najveći i glavni grad je [[Honolulu]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/havaji-jezik-kultura-i-zanimljivosti/|title=Havaji – jezik, kultura i zanimljivosti|date=21. 9. 2021|website=Udruženje mreža za izgradnju mira|language=bs-BA|access-date=11. 12. 2025}}</ref> == Historija == Havajske otoke je 1778. otkrio [[James Cook]] na svom trećem putovanju brodovima ''Resolution'' i ''Discovery'', nazvavši ih Otoci Sandwich po lordu Sandwichu. Upravo su ga tamo ubili domoroci. Kamehameha I., vladar otoka Hawaii, 1795. je ujedinio sve otoke i postavio temelje državne organizacije. Uredio je upravu, organizirao odbranu i potaknuo razvoj trgovine, posebno sandalovine. Za vladavine Kamehamehe II. i III. (1819-1854) jača strani utjecaj: provodi se kristijanizacija, otvaraju se škole i naglo raste privreda, posebno proizvodnja šećera i prihodi od lova na kitove. Kamehameha III. objavio je 1839. Deklaraciju o pravima, Edikt o toleranciji i 1840. prvi ustav. Samostalnost Havaja priznale su SAD 1842., a zatim [[Francuska]] i [[Engleska]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://pomorska.lzmk.hr/Natuknica?id=2742|title=Pomorska enciklopedija|website=pomorska.lzmk.hr|access-date=11. 12. 2025}}</ref> Nakon smrti Kamehamehe V., posljednjeg potomka dinastije, vlast prelazi na Lunalila, a potom na Davida Kalakauu (1874–1891), za čije vladavine otoci dolaze pod sve jači američki utjecaj. SAD dobivaju brojne koncesije, uključujući ekskluzivno pravo korištenja [[Pearl Harbor|Pearl Harbora]]. Za vladavine njegove sestre Liliuokalani dolazi do političkih napetosti i kraljica je prisiljena povući se; 1894. proglašena je republika sa vlastitim ustavom. Ovi događaji doveli su do priključenja Havajskih otoka Sjedinjenim Američkim Državama, što je formalizirano 1897. Godine 1900. Havaji postaju američki teritorij, a značajnu ulogu imali su i tokom Drugog svjetskog rata, posebno u vezi s napadom na Pearl Harbor.<ref name=":1" /> === Ime države === Država Havaji je svoje ime dobila po imenu najvećeg ostrva u arhipelagu – Hawai’i. Havajsko objašnjenje imena Hawai’i koje se može često čuti jeste da je nazvano po legendarnom liku iz havajske [[Mitologija|mitologije]], Hawai’iloa. <ref name=":0" /> Riječ Hawai’i je slična proto-polinežanskoj riječi sawaiki sa izmijenjenim značenjem i znači domovina. Srodne riječi Hawai’i se nalaze i u drugim polinežanskim jezicima, uključujući i maorski (hawaiki), rarotogan (‘Avaiki) i samoanski (Savai’i). Neki lingvisti smatraju da srodne riječi Hawaii u polinežanskim jezicima označavaju dom, ali na havajskom jeziku nemaju značenje.<ref name=":0" /> == Geografija == Izolirani arhipelag u središtu Tihog okeana, oko 4.100&nbsp;km jugozapadno od [[Los Angeles]]a i oko 6.300&nbsp;km jugoistočno od Tokija. Sastoji se od 8 glavnih ostrva (Oahu, Havaji, Maui, Kauai, Molokai, Lanai, Kahoolawe i Niihau) i više manjih ostrvca. Havaji predstavljaju najduži ostrvski lanac na svijetu.<ref name=":1" /> Glavno ostrvo [[Arhipelag|arhipelaga]] je Veliko ostrvo, koje je ujedno i najveće od osam ostrva koja čine Havajski arhipelag. Glavni grad ostrva je [[Hilo]]. Nekada naseljen pretežno ribarima i farmerima, danas je univerzitetski i administrativni centar Havaja. Drugi grad po veličini je [[Kona]], koji je poznat po proizvodnji [[kahva|kafe]]. === Klima === Klima određenog područja može biti kompozitna ili frekvencijska distribucija različitih vrsta vremenskih prilika. Izuzetne karakteristike havajske klime jesu blage temperature u toku čitave godine, umjerenu vlažnost, postojanost sjeveroistočnih [[Pasati|pasata]], značajne razlike u padavinama na kratkim udaljenostima, te rijetke, ali jake oluje.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.weather.gov/hfo/climate_summary|title=Climate of Hawai`i|last=US Department of Commerce|first=NOAA|website=www.weather.gov|language=EN-US|access-date=2026-06-02}}</ref> [[Okean]] vlaži zrak i djeluje kao džinovski termostat, obzirom da se sama njegova temperatura minimalno mijenja u poređenju s temperaturom velikih kopnenih masa. Sezonski raspon temperatura površine mora u blizini Havaja iznosi samo oko 6 stepeni Celzijusa, od najniže temperature koja iznosi 73 ili 74 stepena između kraja februara i marta, pa do najviše temperature koja iznosi približno 80 stepeni krajem septembra. Varijacija između noći i dana je jedan, eventualno dva stepena.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://wrcc.dri.edu/|title=Western Regional Climate Center|website=wrcc.dri.edu|access-date=2026-06-02}}</ref> === Vulkani i vodopadi === Osim što su poznati po odličnoj klimi i ljubaznom stanovništvu kojim privlače goste, Havaji su popularni i zbog svojih vulkana. Vulkani često izazivaju odseljavanje stanovništva. Lokalno havajsko stanovništvo poštuje božicu vatre Pele koja se pojavljuje u mnogo oblika. Jedan od njih je i vulkanska lava, a drugi su bijeli pas, starica te djevojka. Pele obitava u havajskim kraterima, a mnogobrojni posjetitelji u njima joj ostavljaju darove – kovanice, cvijeće, ali i svinjske glave, te pečene piliće. A sve to da bi se njihova božica udobrovoljila i što rjeđe im slala vatru, dim i pepeo. Najpoznatiji vulkani na Havajima su: [[Mauna Loa]], [[Mauna Kea]] i Kilauea. Jedna od najfascinantinijih čuda ovdje je [[vulkan]] [[Kilauea]] koji još uvijek izbacuje [[Lava|lavu]] i zahvaljujući kojem ostrvo još uvijek raste. Vulkan je proglašen [[Nacionalni park|Nacionalnim parkom]] [[1916]] i nalazi se u blizini Hila na istočnoj strani ostrva. Zadnja velika erupcija je bila prije nekoliko godina i pomela jedno naselje (Kalapana beach).<ref>{{Cite web|url=https://www.soest.hawaii.edu/earthsciences_archive/HCV/haw_volc.html|title=Hawaii Center for Volcanology {{!}} Hawaiian Volcano General Information|website=www.soest.hawaii.edu|access-date=11. 12. 2025}}</ref> Vodopadi su reljefni ukras ostrva i neki od njih su ušli u [[Guinnessova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]] zbog svoje visine. To je prirodna ljepota po kojoj su Havaji manje poznati. Uglavnom se većina nalazi u unutrašnjosti ostrva koja obiluje bujnom [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]]. Neke vrste su endemične i ne mogu se naći u botaničkim baštama. == Stanovništvo == Havaji su [[2000]]. godine imali 1.211.537 stanovnika, od čega su čak 41.6% (503.868) azijskog porekla (Japanci 201.764; Filipinci 170.635; Kinezi 56.600; Korejci 23.637). Iste te godine na njima živi 113.539 Polinežana (uključujući 80.137 Havajčana), 22.003 Afro-Amerikanaca, 3.535 doseljenih Indijanaca s Aljaske, 87.699 Latino-Amerikanaca (Meksikanci, Portorikanci, Kubanci) i 212.229 strano-rođenih građana. Domaće stanovništvo očuvalo je svoj etnički i kulturni identitet, na čemu i danas pomno rade.<ref name=":1" /> == Kultura == Na havajsku kulturu snažno su utjecale [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]], [[Istočna Azija|istočnoazijske]] i autohtone havajske tradicije. Havaji predstavljaju najsjevernije područje [[Polinezija|polinežanskog trougla]] u južnom i centralnom [[Tihi okean|Pacifiku]]. Iako tradicionalna havajska kultura u savremenom havajskom društvu postoji tek u tragovima, širom ostrva prisutni su pokušaji obnove starih običaja i ceremonija.<ref name=":0" /> Kultura je izuzetno zanimljiva i privlači pažnju turista, a među predmetima se posebno ističu oni napravljeni od polumekog drveta zvanog Mya-Ma. To su uglavnom muzički instrumenti, različite posude, oruđe i oružje. Na Havajima je mnogo veća primjena [[Tradicijska medicina|alternativne medicine]] nego što je to slučaj na zapadu, a Havajčani uobičajeno upražnjavaju svoju havajsku alternativnu medicinu. Čuvaju svoj jezik, kulturu i običaje, i doprinose očuvanju šarenolikog Havajskog kulturnog života. === Muzika i ples === Muzika i ples čine važan dio autohtone havajske kulture. Tradicionalni hula ples, koja se izvodi uz ritam pjevanja ''oli'' i prateće [[Muzički instrument|instrumente]] poput ''ipu heke'' (velike izdubljene tikve), služi kao način odavanja počasti bogovima i božicama, očuvanja historije i porodične tradicije, ali i zabavljanja poglavica. Novije, savremenije verzije hula plesa izvode se uz pratnju [[Gitara|gitare]] ili [[ukulele]]. Zapravo, upravo su Havajci osmislili poseban stil sviranja gitare koji prati ovaj oblik plesa.<ref name=":0" /> Također čuven je trbušni ples koji se izvodi uz pratnju muzike izvedene Mya-Ma instrumentima. Za njega starije generacije Havajčana pričaju da je to ples koji održava zdravlje zbog pokretanja tijela kojim se masira snažno trbušna duplja i samim tim obezbjeđuje savršeno zdravlje. === Hrana === Havajska kuhinja predstavlja spoj različitih namirnica koje su na ostrva donijeli migranti iz raznih dijelova svijeta, od najranijih Polinežana i tradicionalne domaće kuhinje, do sastojaka američkog, japanskog, kineskog, polinežanskog, portorikanskog, filipinskog, korejskog i portugalskog porijekla. [[Voće]], [[povrće]], razno bilje i namirnice životinjskog porijekla uvoze se iz cijelog svijeta za potrebe havajske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. ''Poi'', skrobno jelo napravljeno od taroa, jedno je od najpoznatijih tradicionalnih specijaliteta ovih ostrva. Mnogi lokalni restorani nude tzv. “plate lunch”, svečani obrok koji obično sadrži dvije kašike kuhane riže, pojednostavljenu verziju američke makarona-salate i niz dodataka, poput pljeskavica, jajeta na oko, ''loco moco'' umaka, japanskog ''tonkatsu'' prženog mesa ili popularnog tradicionalnog ''lu’au'' obroka, koji uključuje ''kalua'' svinjetinu i ''laulau''.<ref name=":0" /> === Turizam === Havaji su odredište ogromnog broja turista i vulkanologa, te su odavno stekli status svjetskog kultnog odmarališta. Svake godine stanovnici Havaja ostvaruju ogroman prihod u vrijednosti stotina milijardi dolara zahvaljujući “prodaji” svog mora, sunca, palmi i izuzetno povoljne tropske klime. Zbog razvijenog turizma stanovništvo se bavi isključivo [[Turizam|turizmom]] i [[Ugostiteljstvo|ugostiteljstvom]]. Zanimljivo je da ne postoji bijela kuga i da se stanovništvo stalno povećava. Havajčani imaju za jedan od svojih nacionalnih sportova zanimljivo, sumo hrvanje. Temperature su tokom godine konstantno visoke, s tim što je ljeti temperatura 32 celzijusa a zimi preko 40 celzijusa što ovo predivno ostrvo čini najpogodnijim za posjećivanje zimi. Ostrvo je tokom proteklih 100 godina natjeralo, zbog svojih mnogobrojnih pogodnosti, invenstitore naročito iz Sjedinjenih Država da ulože ogromne svote novca u njegov razvoj. Havaji su također stalno poprište surferskih takmičenja, i u tu svrhu je namijenjena čuvena Waikiki plaža, jedna od najljepših plaža na svijetu. Nastala je prirodnim putem ali je kasnije dograđivana zbog ogromne navale turista. Oko plaže izgrađeni su lanci hotela, Hilton, Hajat i drugi. Na njoj se održavaju čuvena surf takmičenja i tokom cijele godine turisti su u mogućnosti da gledaju bravure surf majstora. Havajska obala je cijenjena od strane surfera zbog visokih talasa koji ponekad dostižu i visinu od 8 metara ali to je i mač sa dve oštrice zato što talasi znaju da opustoše obalu, naročito udruženi sa čestim uraganima. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://turistplus.hr/havaji-zanimljivosti-i-znamenitosti/ Egzotični Havaji: 20 čuda prirode, povijesti i kulture] * [https://www.gohawaii.com/hawaiian-culture Hawaiian Culture & History] {{Države Okeanije}} {{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}} [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Havaji]] [[Kategorija:Američka ostrva|Havaji]] [[Kategorija:Havaji| ]] [[Kategorija:Ostrva u Tihom okeanu|Havaji]] [[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]] 9hkce9vpku93dq304t8fah5jvhmon2v 0 22222 3892726 3518044 2026-06-03T09:10:07Z Imajtestrpljenja 182053 referenca 3892726 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa | ime = Ivo Sanader | slika = Ivo Sanader Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 67 crop.jpg | veličina_slike = | opis = Ivo Sanader | redoslijed = [[Premijer Hrvatske]] | vrijeme_na_vlasti = [[23. decembar]] [[2003]] – [[6. juli]] [[2009.]] | prethodnik = Ivica Račan | nasljednik = Jadranka Kosor | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|06|08}} | mjesto_rođenja = [[Split]], FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica]] {{small|(1989–2010)}} | supruga = Mirjana Šarić {{small|(1978–trenutno)}} | djeca = 2 | obrazovanje = Univerzitet u [[Innsbruck]]u | zanimanje = | potpis = }} '''Ivo Sanader''' ([[Split]], [[8. juni]] [[1953]].), [[Hrvatska|hrvatski]] je političar i bivši [[premijer Hrvatske]] od [[2003.]] do [[2009.]] godine.<ref>{{Cite news|title=Ukinut imunitet, Sanader napustio zemlju|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ivo_sanader_drzavno_odvjetnistvo_sabor/2243422.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=2010-12-09|access-date=2026-06-03|language=sh|first=Enis|last=Zebić}}</ref> ==Biografija== Doktorirao je romanske jezike i komparativnu književnost na Univerzitetu u [[Innsbruck]]u u [[Austrija|Austriji]]. Govori četiri strana jezika: [[engleski]], [[francuski]], [[njemački]] i [[italijanski]]. Oženjen je Mirjanom Šarić, te ima dvoje djece. Nakon što je njegova stranka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] pobijedila na parlamentarnim izborima [[2003.]] godine, [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], [[Stjepan Mesić]] ga je [[9. decembar|9. decembra]] predložio za osmog po redu [[Premijer Hrvatske|premijera]], te je [[Hrvatski sabor]] njegov prijedlog izglasao sa 88 glasova (od ukupno 152) [[23. decembar|23. decembra]] 2003. godine. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ivo Sanader}} * [http://www.cidob.org/es/documentacion/biografias_lideres_politicos/europa/croacia/ivo_sanader Ivo Sanader biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217164437/http://www.cidob.org/es/documentacion/biografias_lideres_politicos/europa/croacia/ivo_sanader |date=17. 2. 2015 }} na CIDOB-u {{es simbol}} {{Premijeri Hrvatske}} {{DEFAULTSORT:Sanader, Ivo}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]] [[Kategorija:Hrvatski premijeri]] 1s3irphmcs492qprciigx2j9x1kw5dm 0 22770 3892750 3873287 2026-06-03T11:00:35Z Panasko 146730 3892750 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aviokompanija | kompanija=Czech Airlines| znak=Czech Airlines Logo.svg| znak_size=250p| IATA=OK| ICAO=CSA| callsign=CSA Lines| osnovana=[[1923]]| sjedište=[[Prag]], [[Češka]]| glavne_ličnosti=Radomír Lašák (Predsjednik)| prekinuta=| alijansa=[[SkyTeam]]| flota=49| destinacije=77| preduzeće=[[Prag]]| web_stranica=http://www.czechairlines.com| }} '''Czech Airlines''' (České Aerolinie) je [[češka]] aviokompanija sa sjedištem u [[Prag]]u. Kompanija nudi međunarodne i domaće letove. Glavno sjedište je u Međunarodnom aerodromu Ruzyně, Prag (PRG). Preko 2 miliona putnika lete sa Czech Airlines-om godišnje. Ona je članica [[SkyTeam]]-a. == Historija == Avionska kompanija je osnovana 6. oktobra 1923. pod nazivom ''ČSA'' (''Československé Státní Aerolinie''). 23 dana poslije, kompanija je imala prvi let. Let je bio samo transportni između [[Prag]]a i [[Bratislava]]-e. Također letovi su bili samo domaći do 1930, kada je prvi međunarodni let ČSA-a bio do [[Zagreb]]a. [[Datoteka:Czech Airlines Boeing 737.jpg|mini|280p|Czech Airlines Boeing 737]] Godine 1948, komunistička vlada je preuzela vlasništvo kompanije. Mnogo letova izeđu [[Češka|Češke]] i Zapadne Evrope su bili zaustavljeni. 1957, ''ČSA'' je bila prva kompanija da uvede [[Rusija|ruske]] [[Tupolev Tu-104A]] avione. Prvi trans-atlantički let ČSA-a je bio od [[Prag]]a do [[Havana|Havane]] ([[Kuba]]) 1957. Sa raspadom [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] kompanije je dobila novi naziv ''Czech Airlines'' (České Aerolinie). Trenutno kompanija ima 4.411 radnika (od januara 2005). == Posljednje godine poslovanja == U martu 2019. Smartwings je najavio prelazak ČSA na novu strukturu flote, uz povlačenje Airbusa A319 i ATR-a 72. Tokom pandemije [[COVID-19]], u aprilu 2020. ČSA je ukinuo svoju jedinu dugolinijsku rutu za [[Seoul]], a jedini Airbus A330 vraćen je leasing-kompaniji do oktobra iste godine.<ref>{{Cite web|url=https://doi.org/10.64628/aa.3qpuweet4|title=Explainer: cabotage and why foreign airlines don’t fly domestic|last=Hodgkinson|first=David|last2=Johnston|first2=Rebecca|date=2015-06-02|website=doi.org|access-date=2025-12-30}}</ref> Planirana modernizacija flote s četiri nova A320 početkom 2020. ubrzo je napuštena zbog pandemije. Broj zaposlenih pao je sa oko 700 na 300, a aktivna flota smanjena je na dva iznajmljena aviona s tek nekoliko evropskih destinacija. U augustu 2020. ČSA je ušao u stanje insolventnosti i zatražio moratorij. U februaru 2021. zbog neizmirenih dugova zaplijenjena su dva ATR-a 72-500, a kompanija je upozorila na mogućnost potpunog gašenja bez državne pomoći. U martu 2021. ČSA je proglasio [[stečaj]] i povukao sve ATR avione, dodatno smanjivši flotu. Do kraja 2021. operativan je bio samo jedan A320, a mreža linija svedena je na minimum. Tokom 2022. ostale su tri redovne rute, dok je 2023. jedina linija bila Prag–Pariz.<ref>{{Cite journal|last=Mrzenová|first=Michaela|last2=Endrizalová|first2=Eva|date=2016-01-15|title=Operational Analysis Regarding the Fusion of Customer Centres Belonging to Travel Service and Czech Airlines|url=https://doi.org/10.14311/mad.2016.17.02|journal=MAD - Magazine of Aviation Development|volume=4|issue=17|pages=9|doi=10.14311/mad.2016.17.02|issn=1805-7578}}</ref> U junu 2022. ČSA je izašao iz restrukturiranja pod novom vlasničkom strukturom: kompanija Prague City Air preuzela je 70% udjela, dok je Smartwings zadržao 30%. U februaru 2024. češki vlasnici preuzeli su puni udio u Smartwingsu i ČSA. U oktobru 2024. ČSA je restrukturiran u holding, a Smartwings je preuzeo sve letne operacije pod oba brenda. Brend Czech Airlines ostao je aktivan, s dva A320 u bojama ČSA i planiranom isporukom četiri A220. Dana 26. oktobra obavljen je posljednji let ČSA, na relaciji Pariz–Prag, čime je zaključen operativni rad pod legendarnim pozivnim znakom "OK".<ref>{{Cite web|url=https://www.expats.cz/czech-news/article/end-of-an-era-the-final-czech-airlines-flight-will-land-in-prague-tonight|title=End of an era: The final Czech Airlines flight will land in Prague tonight|date=2024-10-26|website=www.expats.cz|language=en|access-date=2025-12-30}}</ref> == Vlasnici == [[Datoteka:ATR72.jpg|mini|280p|Czech Airlines ATR 72]] Vlasnici ''Czech Airlines-a'' su: *Czech National Property Fund (56.43%) *Czech Consolidation Bank (34.49%) *Ostale manje [[Češka|češke]] kompanije. == Destinacije == === Redovni letovi === Od februara 2021, Czech Airlines je opsluživao četiri redovne destinacije tokom cijele godine i sezonski, uključujući svoju matičnu bazu na aerodromu Václav Havel u [[Prag|Pragu]].[71] Ova brojka je manja u odnosu na 33 rute u ljeto 2019.[72] Letovi su se obavljali uglavnom u [[Evropa|Evropi]], a [[Bejrut]] je bio jedina preostala destinacija na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. ČSA je nudio više od 110 destinacija i 45 zemalja iz Praga, ali nijednu uslugu dugolinijskih letova putem svojih partnera za zajedničko korištenje kodova.[73] Od oktobra 2024, rute za [[Pariz]] i [[Madrid]] obavlja [[Smartwings]] pod brendom Czech Airlines koristeći dva aviona [[Airbus A320]] u bojama Czech Airlinesa. === Čarter letovi === U junu 2007, ČSA je potpisao ugovor sa [[Exim Tours|Exim Toursom]], najvećom češkom turističkom agencijom, produžavajući njihov ugovor za još tri godine. U maju 2010, ČSA je povukao svoj posljednji [[Airbus A310]] koji se koristio za ove usluge. == Flota == Flota ''Czech Airlines-a'' je: (od februara 2006): {| class="wikitable" ! Aircraft ! # |- |[[Airbus A310|Airbus A310-300]]||align=center|3 |- |[[Airbus A320|Airbus A320-200]]||align=center|5 |- |[[Airbus A321|Airbus A321-200]]||align=center|2 |- |[[Boeing 737|Boeing 737-400]]||align=center|11 |- |[[Boeing 737|Boeing 737-500]]||align=center|10 |- |[[ATR 42-400]]|| align="center" |2 |- |[[ATR 42a-500]]|| align="center" |3 |- |[[ATR 72-200]]|| align="center" |4 |} == Refrence == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.czechairlines.com/en/czechia/cz_home.htm CSA Czech Airlines Službena Web stranica] {{Simboli jezika|cs/en|Češki & Engleski}} *[http://www.planespotters.net/Airline/Czech_Airlines_(CSA)?show=all CSA Czech Airlines Flota] {{en simbol}} *[http://www.airfleets.net/ageflotte/?file=calcop&opp=CSA CSA Czech Airlines Flota informacija] {{en simbol}} *[http://www.airlinequality.com/Forum/czech.htm CSA Czech Airlines Zadovoljstvo Putnika] {{en simbol}} *[http://www.airliners.net/search/photo.search?airlinesearch=Czech%20Airlines%20%28CSA%29&distinct_entry=true Slike CSA Czech Airlines-a] {{en simbol}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Avionske kompanije]] [[Kategorija:SkyTeam]] jgr4tnf6813p0rvaizrmhchep17531j 0 36651 3892716 3838318 2026-06-03T07:45:02Z Panasko 146730 3892716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Miodrag Žalica | slika =M. Zalica2.jpg | opis = Miograg Žalica, 1970. | širina slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|12|16}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]] | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}</ref> Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi "Drama i njene sjenke" o Miodragu Žalici rekao: ''"Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi."''<ref>{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122083257/https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|url-status=dead}}</ref> Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne. == Djela == *''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962) *''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)<ref>{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}</ref> (1955.) i "Skakavac u fraku" 1961, <nowiki>''izabrana poezija''</nowiki> 1972 *''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&pg=PA151&lpg=PA151&dq=miodrag+%C5%BEalica&source=bl&ots=wVf4ruW_25&sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&q=miodrag%20%C5%BEalica&f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}</ref> *''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971) *''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971) *''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973) *''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975) *''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976) *''Jesenja padobranska vježba'' (1978) *''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980) *''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980) *''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) *''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986) *''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987) *''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988) *''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) *''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990) *''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024) ==Nagrade== * '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu; * '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]; *27-julska nagrada BiH *Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta) *Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta) *Nagrada časopisa Pozorište == Reference == {{Refspisak|}} {{Wikicitat}} {{Normativna kontrola}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}} [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]] [[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]] 9fz249dhvinh3hfrueiia5424nv652a 0 37353 3892743 3873193 2026-06-03T10:36:43Z Panasko 146730 3892743 wikitext text/x-wiki '''Savska banovina''' je bila [[banovina]] (pokrajina, regija) [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od 1929. do 1939. Banovina se nalazila na području današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] (najvećim dijelom [[Slavonija|Slavonije]]) i dobila je ime po rijeci [[Sava|Savi]]. Administrativno područje Savske banovine je bio [[Zagreb]].<ref>{{Cite book|last=Lozina|first=Duško|url=https://www.google.ba/books/edition/Lokalna_samouprava/z_UVAQAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=savska+banovina&dq=savska+banovina&printsec=frontcover|title=Lokalna samouprava: poredbeno i hrvatsko iskustvo|date=2004|publisher=Pravni fakultet|isbn=978-953-6102-65-5|language=hr}}</ref> Godine 1939, Savska banovina je zajedno sa [[Primorska banovina|Primorskom banovinom]] i manjim dijelovima susjednih banovina pripojena [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]].<ref>{{Cite book|url=https://www.google.ba/books/edition/Godi%C5%A1njak_Banske_Vlasti_banovine_Hrvats/-xsSAAAAIAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=savska+banovina&dq=savska+banovina&printsec=frontcover|title=Godišnjak Banske Vlasti banovine Hrvatske|date=1940|publisher=Tisak Zaklade Tiskare Narodnih Novina u Zagrebu|language=hr}}</ref> Dvije godine kasnije, u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Sile Osovine]] su okupirale područje Savske banovine. Manji dijelovi su pripojeni [[fašizam|fašističkoj]] [[Italija|Italiji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]], dok je ostatak pripao [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Poslije završetka Drugog svjetskog rata, područje je pripalo Republici Hrvatskoj u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref>{{Cite book|last=Boban|first=Ljubo|url=https://www.google.ba/books/edition/Hrvatske_granice_od_1918_do_1991_godine/k4ctAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=1&bsq=savska+banovina&dq=savska+banovina&printsec=frontcover|title=Hrvatske granice od 1918. do 1991 godine|date=1992|publisher=Školska knj.|isbn=978-86-03-00543-1|language=hr}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Kraljevina Jugoslavija]] {{Banovine Kraljevine Jugoslavije}} [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1929.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1939.]] nmdirc971juytrbfsj38icmbpfgf80b 0 37467 3892742 3806996 2026-06-03T10:34:11Z Panasko 146730 3892742 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Balkans 6th century.svg|mini|desno|250px|Područje Balkana u 6. vijeku sa vidljivim putevima tog vremena]] '''Carigradski drum''' je najvažnija saobraćajnica [[Balkan]]skog poluostrva. Taj put su trasirali [[Rimljani]], a spajao je [[Singidunum]] ([[Beograd]]) sa [[Carigrad]]om ([[Istanbul]]). Rimljani su ga nazvali Via militaris (Vojnički put).<ref>{{Cite book|last=Kolb|first=Anne|url=https://www.google.com/books/edition/Roman_Roads/V6WeDwAAQBAJ|title=Roman Roads: New Evidence - New Perspectives|date=22. 7. 2019|publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co KG|isbn=978-3-11-063631-4|language=en}}</ref> Ovo je putna komunikacija kojom su se odvijale skoro sve seobe preko balkanskog poluostrva. Tuda su prodirali [[Goti]], [[Avari]] i [[Slaveni]]. U isto vrijeme to je bio glavni put za [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]] i kojm su branjene granice Bizantskog carstva. Većina puteva iz Bosne je imala svoje putne krakove koji su se nadovezivali na Carigradski drum. Ovaj put je bio od strateškog interesa i u osmansko doba. Poslije mira u [[Hadrianopolj]]u 1828. Carigradski drum se smatrao neutralnim zemljištem, dostupnim svim prolaznicima.<ref>{{Cite book|last=Berger|first=Friedrich|url=https://www.google.ba/books/edition/%C3%9Cber_die_Heerstrassen_des_R%C3%B6mischen_Re/oGGJ-PJJ61cC?hl=hr&gbpv=1&dq=via+militaris&pg=PA19&printsec=frontcover|title=Über die Heerstrassen des Römischen Reiches|date=1882|publisher=Weidmann|language=de}}</ref> == Historija == Izgrađen je u 1. stoljeću nove ere. Dužina od Singidunuma do Carigrada iznosila je 924&nbsp;km.<ref>{{Cite book|last=Singleton|first=Frederick Bernard|url=https://books.google.ba/books?id=qTLSZ3ucaZMC&pg=PA12&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|date=21. 3. 1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-27485-2|language=en}}</ref> Tokom prvih evropskih osvajanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], orta kol (doslovno: "srednje krilo") je pratila Via Militaris. U srednjem vijeku je bio poznat kao Carski put ili Moravski put, dok je u osmanskom periodu bio poznat kao Carigradski drum ili Carska džada (od turskog cadde).<ref>{{Cite web|url=https://romanhistory.org/structures/via-militaris|title=Roman Roads {{!}} Via Militaris|last=Archive|first=History|website=History Archive|language=en|access-date=2. 2. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija]] pr6f2hu7oyihe4hlwzm2o38n10kr761 0 38094 3892678 3681422 2026-06-02T20:47:31Z Mosbatho 129353 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Downtown Miami Panorama from the Rusty Pelican photo D Ramey Logan.jpg]] → [[File:Downtown Miami Panorama from the Rusty Pelican photo Don Ramey Logan.jpg]] [[c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request) 3892678 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = Escudo de Miami.svg |Karta = Map of Florida highlighting Miami.png |Država = {{ZD|SAD}} [[SAD]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = [[Okrug]] |SrednjiNivoVlasti = [[Miami-Dade]] |Općina = |Stanovništvo = 409719 |StanovništvoGodina = 2007 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 143.15 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = 305, 786 |Poštanski broj = 33100 |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Manny Diaz |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = miami.fl.us |Slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2/2/1 | image1 = Downtown Miami Panorama from the Rusty Pelican photo Don Ramey Logan.jpg | image2 = Shalala Student Center, University of Miami.jpg | image3 = Villa Vizcaya 20110228.jpg | image4 = Miami Freedom Tower by Tom Schaefer 3.jpg | image5 = American Airlines Arena, Miami, FL, jjron 29.03.2012.jpg | image6 = Port of Miami 20071208.jpg }} |SlikaInfo = }} '''Miami''' je grad smješten u jugoistočnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|američke]] savezne države [[Florida|Floride]]. Miami je drugi najveći grad na Floridi te najveći grad i sjedište okruga Miami-Dade. Također je najveći grad u metropolitanskom području južne Floride, koje se sastoji od okruga Miami-Dade, Broward i Palm Beach te je najveće metropolitansko područje u jugoistočnom SAD-u. Miami je kao grad službeno osnovan [[28. juli|28. jula]] [[1896]]. s populacijom nešto većom od 300. [[1940]]. u gradu je živjelo 172.172 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz [[2000]]. grad je imao 362.470 stanovnika dok je njegovo šire metropolitansko područje imalo populaciju veću od 5 miliona. Prema procjeni iz [[2004]]. u gradu je živjelo 379.724 stanovnika. Veliki porast broja stanovnika posljednjih godina rezultat je migracija unutar SAD-a kao i [[imigracija|imigracije]]. Šire područje Miamija mjesto je gdje se susreću brojne [[kultura|kulture]] i nalazi se pod snažnim uticajem velike populacije etničkih [[Latinoamerikanci|Latinoamerikanaca]] i [[Karibi|karipskih]] otočana od kojih su mnogi izvorni govornici [[španski jezik|španskog]] i [[haićanski jezik|haićanskog jezika]]. Važnost regije kao međunarodnog finansijskog i kulturnog središta digla je Miami do statusa svjetskog grada, a uz [[Atlanta|Atlantu]] grad je jedno od najvažnijih poslovnih središta u jugoistočnom SAD-u. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Miami, Florida|Miami}} * [http://www.miamigov.com/ Zvanični sajt grada] [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Gradovi na Floridi]] [[Kategorija:Gradovi u okrugu Miami-Dade]] ee3c0uoaebca1zpa4syo5w5a98tp4jy 3 38243 3892698 3892508 2026-06-03T02:09:17Z MediaWiki message delivery 64602 /* Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 */ novi odlomak 3892698 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) == Poništavanje članka o Ivi Robiću == Pozdrav AnToni, Voljela bih imati informaciju zašto su dijelovi članka koje sam napravila o Ivi Robiću poništeni? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:16, 19 maj 2026 (CEST) :Greškom! Sorry! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:59, 19 maj 2026 (CEST) == Premještaj članka == Pozdrav Antoni, Mogu li te zamoliti da prihvatiš izmjene i premjestiš stranicu kako stoji? Hvala puno https://bs.wikipedia.org/wiki/Goran_Valka [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 11:21, 2 juni 2026 (CEST) == Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 == Dear Feminism and Folklore organiser, This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''. Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026. Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign. Best regards, '''Feminism and Folklore International Organizing Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:09, 3 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 --> jz8x8q1q8lrdy9y490l9jl6ggwbttfq 0 40817 3892653 3851018 2026-06-02T18:07:51Z Surajr7 181362 3892653 wikitext text/x-wiki {{Decenija PNE|60}} [[Datoteka:Sir Lawrence Alma-Tadema, R.A., O.M. - Sappho and Alcaeus - Google Art Project.jpg|mini|300px|desno|[[Sappho]] i [[Alkej iz Mitilene]], slika [[Lawrence Alma-Tadema|Lawrencea Alma-Tademe]] (1881).]] == Događaji i trendovi == *[[599. p. n. e.]] — Vardhamana [[Mahavira]], posljednji [[Tirthankar]] [[džainizam|džainizma]] je rođen. *[[598. p. n. e.]] — [[Joahin]] nasljeđuje [[Joakim]]a kao kralj [[Kraljevstvo Juda|Jude]]. *[[16.3.]] [[597. p. n. e.]] — [[Babilonija|Babilonci]] osvajaju [[Jerusalim]] i na mjestu kralja [[Joahin]]a zamjenjuju [[Zedekija|Zedekijom]]. *[[595. p. n. e.]] — [[Psametih II]] nasljeđuje [[Neho II|Nehoa II]] kao kralj [[Historija Drevnog Egipta|Egipta]]. *[[595. p. n. e.]] — U [[Kina|Kini]] pod [[dinastija Zhou]] [[Chu (država)|Država Chu]] u [[Bitka kod Bija|bitci kod Bija]] tuče [[Jin (država)|državu Jin]]. *[[594. p. n. e.]] — Vođe [[Atina|Atine]], suočeni s ekonomskom krizom i narodnim nezadovoljstvom, imenuju [[pjesnik]]a i [[državnik]]a [[Solon]]a za [[arhont]]a s ciljem da uvede [[demokracija|demokratske]] [[reforme]] i obnovi gradski ustav, proširivši državljanstvo na muškarce u mnogim državnim klasama. *[[590. p. n. e.]] — [[Egipat]]ska vojska pustoši [[Napata]], tjerajući [[kuš]]itski [[dvor]] da se premjesti na sigurnije mjesto kod [[Meroe]]a u blizini [[Vodopadi Nila|Šestog katarakta]] na [[Nil]]u. ([[Rana historija Sudana]]).<ref>{{cite web| title = History of the SUDAN| publisher =www.historyworld.net| date = 2007| url =http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=aa86 | access-date =3. 8. 2007 |language=English}}</ref>. == Poznate ličnosti == {{Proširiti sekciju}} == Rođenja == * [[Mahavira]], 24. [[Tirthankara]] [[džainizam|džainizma]],([[599. p. n. e.|599]]–[[527. p. n. e.]]) == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|590s BC}} ircda42bdz4uhhhkmz2l768rngjc8l7 0 51471 3892744 3872980 2026-06-03T10:37:34Z Panasko 146730 3892744 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sagres May 2015-1.jpg|250px|desno|mini|Portugalski jedrenjak ''Sagres'']] [[Datoteka:Freiheitu.jpg|200px|desno|mini|Tradicionalni drveni [[kuter]].]] '''Jedrenjak''' je naziv za [[brod]] kojemu je glavni pogon [[vjetar]], odnosno [[Jedro (pomorstvo)|jedra]].<ref>{{Cite book|last=Folkard|first=Henry Coleman|url=https://www.google.ba/books/edition/Sailing_Boats_from_Around_the_World/1CHIEWX0iNEC?hl=hr&gbpv=1&dq=sailing+boat&pg=PA21&printsec=frontcover|title=Sailing Boats from Around the World: The Classic 1906 Treatise|date=1. 1. 2000|publisher=Courier Corporation|isbn=978-0-486-41099-9|language=en}}</ref> Do izuma [[parna mašina|parnog stroja]], svi brodovi su bili jedrenjaci, uz izuzetak [[brod na vesla|brodova na vesla]], iako su i oni često imali jedra te koristili vjetar kao pomoćni pogon.<ref>{{Cite book|last=Sleight|first=Steve|url=http://archive.org/details/completesailingm0000slei_n2s7|title=The complete sailing manual|date=2017|publisher=London : Dorling kindersley publis|others=Internet Archive|isbn=978-0-241-28930-3}}</ref> Jedrenjaci se danas u komercijalne svrhe koriste jedino u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], i to najčešće za [[ribolov]]. Uglavnom služe kao [[školski brod]]ovi, odnosno za [[sport]] i razonodu.<ref>{{Cite book|last=Crane|first=Stephen|url=https://books.google.ba/books?id=vJEiAAAAMAAJ&q=sailboat+oars&redir_esc=y#v=onepage&q=sailboat%20oars&f=false|title=The Open Boat: And Other Tales of Adventure|date=1898|publisher=Doubleday & McClure Company|isbn=978-1-4047-0288-2|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Jedrenje]] * [[Šebek]] * [[Spisak vrsta jedrenjaka]] {{Commonscat|Tall ships}} [[Kategorija:Pomorstvo]] 30vjgyke2se1m35e1c40tqyv7es5u65 0 56894 3892667 3763339 2026-06-02T20:00:25Z Bakir123 110053 3892667 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Ime kluba = FK Laktaši | Puno ime = Fudbalski klub Laktaši | Grb = FK Laktaši.png | Nadimak = Plavi | Datum osnivanja = [[1958]] | Stadion = [[Gradski stadion Laktaši|Gradski stadion]], [[Laktaši]] | Kapacitet = 5.000 | Predsjednik kluba = [[Miroslav Bojić]] | Trener = [[Slobodan Starčević]] | Adresa = Nemanjina bb <br> 78 250 Laktaši | Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | uzorak_lr1 = _blue_stripes | uzorak_t1 = _bluestripes | uzorak_dr1 = _blue_stripes | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _bluestripes | uzorak_dr2 = | lijeva ruka2 = ff0000 | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = ff0000 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Fudbalski klub Laktaši''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Laktaši|Laktaša]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1958. godine. Svoje utakmice ekipa Laktaša igra na [[Gradski stadion Laktaši|Gradskom stadionu]] u [[Laktaši]]ma. Nakon osvajanja [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prve lige Republike Srpske]] u nogometu u sezoni 2006/07, plasirali su se po prvi put u najviši rang bosanskohercegovačkog nogometa - [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. Danas se FK Laktaši takmiče u Prvoj ligi Republike Srpske. ==Uspjesi== *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2006/07, 2024/25. *'''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2003/04, 2021/22. ==Poznati bivši igrači== *{{ZD|BIH}} [[Dubravko Bojanić]] *{{ZD|SRB}} [[Zlatko Đorić]] *{{ZD|SLO}} [[Dejan Djuranovič]] *{{ZD|BRA}} [[Rafael Godoi Pereira]] *{{ZD|KOL}} [[Phil Jackson Ibarguen Sanchez|Phil Jackson]] *{{ZD|SRB}} [[Željko Milošević]] *{{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Raca]] *{{ZD|SRB}} [[Dejan Rađenović]] *{{ZD|BIH}} [[Siniša Đurić]] *{{ZD|BIH}} [[Vladan Grujić]] *{{ZD|BIH}} [[Borislav Mikić]] *{{ZD|BIH}} [[Nenad Studen]] *{{ZD|SRB}} [[Božidar Urošević]] *{{ZD|BIH}} [[Damir Tosunović]] *{{ZD|BIH}} [[Ekrem Hodžić]] *{{ZD|BIH}} [[Siniša Gagula]] *{{ZD|BIH}} [[Nedo Zdjelar]] *{{ZD|BIH}} [[Muhamed Subašić]] *{{ZD|BIH}} [[Ljubiša Drljača]] *{{ZD|BIH}} [[Željko Sekulić]] *{{ZD|BIH}} [[Nikola Ilić]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Milutinović]] *{{ZD|BIH}} [[Sabahudin Lihović]] *{{ZD|BIH}} [[Đorđe Inđić]] *{{ZD|BIH}} [[Senad Mujić]] *{{ZD|BIH}} [[Zdravko Šaraba]] *{{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]] *{{ZD|BIH}} [[Goran Popović]] *{{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]] *{{ZD|BIH}} [[Milutin Mučalović]] *{{ZD|BIH}} [[Leonid Ćorić]] *{{ZD|BIH}} [[Vladan Kujundžić]] *{{ZD|BIH}} [[Damir Memišević]] *{{ZD|BIH}} [[Aleksandar Radulović]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Novaković]] *{{ZD|BIH}} [[Božidar Baša]] *{{ZD|BIH}} [[Vladimir Karalić]] *{{ZD|BIH}} [[Siniša Mrkobrada]] *{{ZD|BIH}} [[Nemanja Stjepanović]] *{{ZD|SRB}} [[Saša Zečević]] *{{ZD|SRB}} [[Dragan Gošić]] *{{ZD|SRB}} [[Dragan Starčević]] *{{ZD|SRB}} [[Bojan Šejić]] *{{ZD|SRB}} [[Dragan Šarac]] *{{ZD|SRB}} [[Saša Mitić]] *{{ZD|SRB}} [[Marko Stanojević]] *{{ZD|BIH}} [[Dragan Mejakić]] *{{ZD|SRB}} [[Ilija Rajić]] *{{ZD|BIH}} [[Saša Novaković]] *{{ZD|BIH}} [[Dejan Gačić]] *{{ZD|BIH}} [[Igor Mirković]] *{{ZD|BIH}} [[Miljan Bajić]] *{{ZD|BIH}} [[Srđan Barović]] *{{ZD|BIH}} [[Zvjezdan Račić]] *{{ZD|BIH}} [[Duško Lovrić]] *{{ZD|BIH}} [[Branko Ojdanić]] *{{ZD|BIH}} [[Nemanja Paripović]] *{{ZD|KAN}} [[Vladimir Vuković]] *{{ZD|BIH}} [[Mirza Džafić]] *{{ZD|BIH}} [[Zlatko Matić]] *{{ZD|BIH}} [[Filip Railić]] *{{ZD|BIH}} [[Jovan Kutić]] *{{ZD|BIH}} [[Saša Erceg]] *{{ZD|BIH}} [[Slađan Lekić]] *{{ZD|BIH}} [[Bojan Milinović]] *{{ZD|BIH}} [[Branko Keleman]] *{{ZD|BIH}} [[Uroš Stamenković]] *{{ZD|BIH}} [[Bojan Erceg]] *{{ZD|BIH}} [[Saša Bursać]] *{{ZD|BIH}} [[Miloš Vasilić]] *{{ZD|BIH}} [[Vladimir Petković]] *{{ZD|BIH}} [[Aljoša Kavržić]] *{{ZD|BIH}} [[Dragan Šavija]] *{{ZD|BIH}} [[Stefan Trninić]] *{{ZD|BIH}} [[Boban Keleman]] *{{ZD|BIH}} [[Aleksa Radetić]] *{{ZD|BIH}} [[Bojan Trninić]] *{{ZD|BIH}} [[Bojan Vučić]] *{{ZD|BIH}} [[Đurađ Lakić]] *{{ZD|BIH}} [[Bojan Ivančević]] ==Poznati treneri== *{{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] *{{ZD|SRB}} [[Čedomir Đoinčević]] *{{ZD|SRB}} [[Slobodan Kustudić]] *{{ZD|BIH}} [[Lazo Jovanić]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]] *{{ZD|BIH}} [[Marko Milošević]] *{{ZD|SRB}} [[Dragoslav Stepanović]] *{{ZD|SRB}} [[Milan Milanović]] *{{ZD|SRB}} [[Zdravko Gajić]] *{{ZD|BIH}} [[Miloš Pojić]] *{{ZD|BIH}} [[Predrag Tatić]] *{{ZD|BIH}} [[Miodrag Petković]] *{{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20081104015822/http://fk-laktasi.com/ Službena internet stranica] *[https://web.archive.org/web/20080911123612/http://infocom.ba/fc-laktasi/index.php Internet stranica navijača] *[http://www.uefa.com/footballeurope/club=2600280/domestic.html FK Laktaši na UEFA.COM] *[http://www.eufo.de/football/bih/fk_ltasi.html FK Laktaši na EUFO.DE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071031092034/http://www.eufo.de/football/bih/fk_ltasi.html |date=31. 10. 2007 }} *[http://www.weltfussball.de/teams/fk-laktasi/ FK Laktaši na Weltfussball.de] *[http://www.transfermarkt.de/de/verein/12151/fk-laktasi/uebersicht/startseite.html FK Laktaši na Transfermarkt.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100312101255/http://www.transfermarkt.de/de/verein/12151/fk-laktasi/uebersicht/startseite.html |date=12. 3. 2010 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Laktaši]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1974.|Laktaši]] [[Kategorija:Sport u Laktašima|Laktaši]] 84n4jii2qovm6j64v2hcvjs9w6lg5wr 0 58514 3892751 3831934 2026-06-03T11:05:45Z Panasko 146730 3892751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | grupa = | ime = Amazon.com, Inc. | slika = Amazon 2024.svg | vrsta = [[Javna kompanija|Javna]] ({{nasdaq|AMZN}}) | osnivanje = 1994. | osnivači = | sjedište = [[Seattle]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Jeff Bezos]], osnivač, predsjednik<br />[[Rick Dalzell]], glavni zamjenik predsjednika/CIO | industrija = Prodaja | proizvodi = Amazon.com, A9.com, [[Internet Movie Database|IMDb]] | zaposleni = 17.000 ([[2007]]) | holding = | slogan = ''...and you're done''<br />(...i završili ste) | web = [http://www.amazon.com www.amazon.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = {{povećanje}} 14,84 milijarde US$ | operativni_prihod = | neto_dobit = {{povećanje}} 476 miliona US$ | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = }} '''Amazon.com, Inc.''' ({{nasdaq|AMZN}}) jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[e-komercijala|e-komercijalna]] kompanija sa sjedištem u [[Seattle]]u. Jedna je od prvih velikih kompanija koja je prodavala razna dobra preko [[internet]]a. Osnovan od [[Jeff Bezos|Jeffa Bezosa]] 1994, a pokrenut 1995, ''Amazon.com'' počeo je kao ''online'' knjižara iako je ubrzo proširio ponudu, dodajući [[DVD]]-ove, muzičke [[Compact disc|CD-ove]], [[softver]], [[videoigra|videoigre]], [[elektronika|elektroniku]], [[oblačenje|garderobu]], [[namještaj]], [[hrana|hranu]], [[igračka|igračke]] i mnogo više. Amazon je pokrenuo i [[veb-sajt]]ove u [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Kina|Kini]] i [[Japan]]u. == Uvod == '''Amazon.com, Inc.''' ({{IPAc-en|ˈ|æ|m|ə|z|ɒ|n}}) je američka [[Međunarodna korporacija|multinacionalna]] [[tehnološka kompanija]]<ref>{{Cite web|url=https://fortune.com/company/amazon-com/|title=Amazon|website=Fortune|language=en|access-date=8. 7. 2023}}</ref> koja se fokusira na [[E-trgovina|e-trgovinu]], [[računarstvo u oblaku]], [[online oglašavanje]], [[Streaming|digitalni streaming]] i [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Često se spominje kao "jedna od najutjecajnijih ekonomskih i kulturnih sila u svijetu",<ref>{{Cite web|url=https://www.pbs.org/wgbh/frontline/film/amazon-empire/|title=Amazon Empire: The Rise and Reign of Jeff Bezos|website=[[PBS]]}}</ref> i često se smatra jednim od [[Spisak najvrjednijih brendova|najvrjednijih svjetskih brendova]].<ref>{{cite press release|last=Kantar|title=Accelerated Growth Sees Amazon Crowned 2019's BrandZ™ Top 100 Most Valuable Global Brand|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/accelerated-growth-sees-amazon-crowned-2019s-brandz-top-100-most-valuable-global-brand-300863486.html|access-date=25. 5. 2020|website=www.prnewswire.com|language=en}}</ref> Smatra se jednom od [[Big Tech|velikih pet]] američkih [[Informacijska tehnologija|tehnoloških]] kompanija, uz [[Alphabet Inc.|Alphabet]] (matična kompanija [[Google]]a), [[Apple]], [[Meta Platforms|Meta]] (ranije Facebook, Inc) i [[Microsoft]]. Amazon je osnovao [[Jeff Bezos]] iz svoje garaže u [[Bellevue, Washington|Bellevueu]], Washington,<ref>{{Cite web|url=https://www.bizjournals.com/seattle/news/2020/11/17/skyline-shaper-john-schoettler.html|title=Amazon's John Schoettler has helped change how we think of corporate campuses|last=Guevara|first=Natalie|date=17. 11. 2020|website=bizjournals.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210417003045/https://www.bizjournals.com/seattle/news/2020/11/17/skyline-shaper-john-schoettler.html|archive-date=17. 4. 2021|url-status=bot: unknown|access-date=9. 3. 2021}}</ref> 5. jula 1994. Prvobitno online tržište za knjige, proširilo se na mnoštvo kategorija proizvoda, strategijom koja mu je donijela nadimak ''The Everything Store''.<ref>{{Cite news|last=Kakutani|first=Michiko|date=28. 10. 2013|title=Selling as Hard as He Can|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2013/10/29/books/the-everything-store-jeff-bezos-and-the-age-of-amazon.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029073241/http://www.nytimes.com/2013/10/29/books/the-everything-store-jeff-bezos-and-the-age-of-amazon.html|archive-date=29. 10. 2013|access-date=20. 12. 2021|issn=0362-4331}}</ref> Ima više [[podružnica]] uključujući [[Amazon Web Services]] (računarstvo u oblaku), [[Zoox (kompanija)|Zoox]] ([[autonomna vozila]]), [[Kuiper Systems]] (satelitski internet) i [[Amazon Lab126]] ([[Istraživanje i razvoj|R&D]] računarskog hardvera). Njegove druge podružnice uključuju [[Ring (kompanija)|Ring]], [[Twitch.tv|Twitch]], [[IMDb]] i [[Whole Foods Market]]. Njegova kupovina Whole Foods u augustu 2017. za 13,4 milijarde {{USD}} značajno je povećala udio u [[Fizička trgovina na malo|fizičkoj trgovini na malo]].<ref name="wf">{{Cite press release|url=https://www.businesswire.com/news/home/20170824006124/en/Amazon-and-Whole-Foods-Market-Announce-Acquisition-to-Close-This-Monday-Will-Work-Together-to-Make-High-Quality-Natural-and-Organic-Food-Affordable-for-Everyone|title=Amazon and Whole Foods Market Announce Acquisition to Close This Monday, Will Work Together to Make High-Quality, Natural and Organic Food Affordable for Everyone|publisher=[[Business Wire]]|date=24. 8. 2017}}</ref> == Historija == === 1994–2009 === Jeff Bezos je osnovao Amazon 5. jula 1994, koji je prethodno preselio iz New Yorka u Bellevue, savezna država Washington, nedaleko od Seattlea, kako bi pokrenuo online knjižaru. Seattle je odabran zbog velike koncentracije tehničkog kadra iz Microsofta i Univerziteta Washington, manjeg broja stanovnika što je bilo povoljno s aspekta poreza na promet, kao i blizine velikog distributivnog centra za knjige u Roseburgu, Oregon. Među razmatranim lokacijama bile su i Portland, Oregon, te Boulder, Colorado. Kompanija je prvobitno nosila naziv "Cadabra", a osnovana je u preuređenoj garaži Bezosove kuće, što je imalo simboličan značaj. U novembru 1994. naziv je promijenjen u "Amazon". Amazonova web stranica za javnu prodaju lansirana je 16. jula 1995, a knjige su se u početku nabavljale direktno od izdavača i veleprodaja. U maju 1997. kompanija je postala javna, a 1998. proširila je ponudu na muziku i video sadržaje te započela međunarodne operacije kupovinom online knjižara u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj. Već naredne godine Amazon je dodatno diverzifikovao svoju ponudu uključujući video igre, potrošačku elektroniku, softver, igračke i proizvode za uređenje doma. Amazon Web Services (AWS) lansiran je 2002. sa početnim fokusom na pružanje API-ja za web developere radi kreiranja aplikacija na Amazonovoj e-trgovinskoj platformi. Tokom 2004. AWS se proširio na pružanje podataka o popularnosti web stranica i informacija prikupljenih putem web pretraživača zahvaljujući Alexa Web Information Service. Od 2006. AWS se usmjerio na enterprise rješenja uvođenjem servisa Simple Storage Service (S3), a zatim Elastic Compute Cloud (EC2) u 2008—omogućujući kompanijama najam kapaciteta za pohranu podataka i računske snage. Te iste godine pokrenut je i program Fulfillment by Amazon (FBA), koji omogućava pojedincima i malim biznisima, tzv. trećim stranama, prodaju proizvoda koristeći Amazonovu infrastrukturu skladištenja i dostave. === 2010–danas === Amazon je 2017. kupio lanac supermarketa Whole Foods Market. Kompanija je tada postala vodeći online prodavač u Sjedinjenim Američkim Državama, sa približno 178 milijardi američkih dolara neto prodaje i preko 300 miliona aktivnih korisničkih računa širom svijeta. Tokom pandemije COVID-19, Amazon je zabilježio značajan rast, zapošljavajući više od 100.000 novih radnika u SAD-u i Kanadi. Radnici u SAD-u, Francuskoj i Italiji protestovali su protiv odluke kompanije da nastavi s "normalnim smjenama", uprkos lakoći širenja virusa u skladištima. U Španiji su protiv Amazona podnesene pravne prijave, dok je grupa američkih senatora uputila otvoreno pismo Jeffu Bezosu izražavajući zabrinutost za sigurnost radnika. Dana 2. februara 2021, Jeff Bezos je najavio da će se povući s pozicije izvršnog direktora i preuzeti funkciju izvršnog predsjednika Upravnog odbora Amazona. Promjena je službeno stupila na snagu 5. jula 2021, a novim direktorom postao je Andy Jassy, bivši izvršni direktor Amazon Web Services (AWS). U januaru 2023. Amazon je otpustio preko 18.000 radnika, uglavnom u sektoru maloprodaje i odjelu za ljudske resurse, u nastojanju da smanji troškove. Dana 8. novembra 2023. usvojen je plan da Jeff Bezos tokom naredne godine proda približno 50 miliona dionica kompanije (rok za realizaciju plana je 31. januar 2025). Prvi korak bio je prodaja 12 miliona dionica u vrijednosti od oko 2 milijarde američkih dolara. Dana 26. februara 2024. Amazon je postao dio indeksa Dow Jones Industrial Average. Dana 19. decembra 2024. radnici Amazona, predvođeni sindikatom International Brotherhood of Teamsters, stupili su u štrajk u najmanje četiri američke savezne države, dok su radnici u drugim objektima pozvani da se pridruže protestima. Dana 2. aprila 2025, više medijskih kuća izvijestilo je da je Amazon podnio ponudu za kupovinu društvene mreže TikTok, s ciljem da spasi platformu od najavljene zabrane u SAD-u, koja bi trebala stupiti na snagu u subotu, 5. aprila 2025. Cijena ponude još uvijek nije objavljena. == Lokacije == === Sjedište === [[Datoteka:Seattle-PacMed-2571.JPG|mini|desno|Sjedište ''Amazon.com'' u Beacon Hillu (Seattle)]] Sjedište kompanije jest u Beacon Hillu (Seattle). == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Amazon.com}} * [http://www.amazon.com/ Amazon.com] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1994.]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] 7phj1ahews3o29fbymkm8clz9dhiujo 0 63910 3892753 3843663 2026-06-03T11:50:55Z Panasko 146730 3892753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rudolf Steiner | slika = Steiner um 1905.jpg | alt_slike = | opis = Steiner 1905. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1861|2|25}} | mjesto_rođenja = [[Donji Kraljevec (Hrvatska)|Donji Kraljevec]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1925|3|30|1861|2|25}} | mjesto_smrti = [[Dornach]], [[Švicarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[filozof]] i [[pisac]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Rudolf Steiner''', rođen je u mjestu [[Donji Kraljevec (Hrvatska)|Donji Kraljevec]], [[Hrvatska]], 25. februara 1861, austrijski je filozof, društveni mislilac, umjetnik, edukator, spisatelj i ezoterik. Jedan je od osnivača teosofskog društva za Evropu, a samostalan je inicijator osnivanja Evropskog antroposofskog društva. Također je bio zaokupljen agrikulturom što rezultira time da utemeljuje poseban sistem organske poljoprivrede, biodinamička poljoprivreda, ili biodinamika. Također je Steiner disciplinirao i novi aspekt medicine nazvavši je antropozofska medicina. Steiner je autor čija bibliografija prelazi preko dvije stotine naslova, kao i stotine članaka. Predavanja iz teosofije i antroposofije je održavao u mnogim kulturnim centrima širom Evrope s početka 20. vijeka. Umro je 30. marta 1925. u [[Dornach]]u. == Pisac i filozof == U mladosti se afirmirao kao individualistički i slobodoumni mislilac, oslanjajući se na ideje filozofa poput Maxa Stirnera, Friedricha Nietzschea i Ernsta Haeckela. Bio je izrazito kritičan prema religiji i [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] te je predavao historiju filozofije na radničkim obrazovnim ustanovama i u okviru Giordano Bruno saveza.<ref name="i335">{{cite book | last=Wehr | first=Gerhard | title=Rudolf Steiner. Leben, Erkenntnis, Kulturimpuls. Eine Biographie | publisher=Diogenes | publication-place=Zürich | date=1993 | isbn=3-257-22615-2 | language=de | page=132}}</ref><ref>{{Cite book|last=Wehr|first=Gerhard|url=https://www.fachportal-paedagogik.de/literatur/vollanzeige.html?FId=2257227|title=Rudolf Steiner. Leben, Erkenntnis, Kulturimpuls. Eine Biographie.|date=1993|publisher=Diogenes|isbn=978-3-257-22615-7|series=Diogenes-Taschenbuch. 22615|location=Zuerich}}</ref> Godine 1888. pozvan je da radi kao urednik u [[Johann Wolfgang von Goethe|Goetheovom]] arhivu u [[Weimar|Weimaru]], gdje je ostao do 1896. Tokom tog perioda uredio je Goetheove prirodno-naučne spise i objavio dvije knjige o Goetheovoj filozofiji: ''Teorija spoznaje sadržana u Goetheovom shvatanju svijeta'' (1886) i ''Goetheovo shvatanje svijeta'' (1897). Također je sarađivao na izdanjima djela Arthura Schopenhauera i [[Jean-Paul Sartre|Jeana Paula]].<ref>{{Cite journal|last=Koren|first=Israel|date=2023|title=Rudolf Steiners Thought as Philosophic ­Mystic and the Question of the Continuity ­between His Early and Later Writings|url=https://correspondencesjournal.com/ojs/ojs/index.php/home/article/view/183|journal=Correspondences|language=en|volume=11|issue=2|issn=2053-7158}}</ref> Steiner je 1891. doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Rostocku s disertacijom o Fichteovom pojmu ega, kasnije objavljenom kao ''Istina i znanje''. Godine 1894. objavio je ''Filozofiju slobode'', djelo o epistemologiji i etici, koje je smatrao temeljem svog kasnijeg rada, ali koje u to vrijeme nije steklo šire akademsko priznanje. <ref>{{Cite web|url=https://rsarchive.org/Books/GA001/English/MP1988/GA001_index.html|title=Goethean Science (1988) - Rudolf Steiner Archive|website=rsarchive.org|language=en|access-date=2026-01-06}}</ref> Nakon preseljenja u [[Berlin]] 1897, postao je glavni urednik časopisa ''Magazin für Literatur''. Zbog političkih i uredničkih kontroverzi napustio je časopis. Uprkos javnoj aktivnosti, ostao je uglavnom izvan akademskih krugova te je od 1902. počeo otvoreno izlagati svoja duhovna i filozofska gledišta, koja će kasnije razviti u antropozofiju.<ref>{{Cite book|url=https://doi.org/10.5771/9783772830891|title=Rudolf Steiner: Schriften. Kritische Ausgabe / Band 2: Philosophische Schriften|date=2015|publisher=frommann-holzboog Verlag|isbn=978-3-7728-3089-1|editor-last=Clement|editor-first=Christian}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat-inline|Rudolf Steiner}} {{Filozofija obrazovanja}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Steiner, Rudolf}} [[Kategorija:Rođeni 1861.]] [[Kategorija:Umrli 1925.]] [[Kategorija:Biografije, Donji Kraljevec]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] p19niit37aywp0ije00gti4d2g1y000 0 64697 3892718 3810243 2026-06-03T07:51:26Z Panasko 146730 3892718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Željko Grahovac | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|07|19}} | mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|02|15|1955|07|10}} | mjesto_smrti = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | obrazovanje = Profesor književnosti i filozofije | zanimanje = [[Književnik]], književni kritičar, urednik | poznat_po = Poezija, esejistika, urednički rad | nagrade = Nagrada za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2008) }} '''Željko Grahovac''' ([[Zenica]], 10. juli 1955 – Zenica 15. februar 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, pjesnik, književni kritičar i profesor.<ref>{{Cite web|url=https://www.biblioze.ba/index.php/2023/02/16/preminuo-pjesnik-zeljko-grahovac/|title=NAPUSTIO NAS JE PJESNIK ŽELJKO GRAHOVAC|last=Mehmedović|first=Mašo|date=16. 2. 2023|access-date=19. 9. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://stav.ba/vijest/bjelinom-u-zagrljaj-preminuo-zeljko-grahovac/15194|title=Bjelinom u zagrljaj: Preminuo Željko Grahovac|website=stav.ba|access-date=19. 9. 2024}}</ref> == Biografija == Rođen je 10. jula 1955. u Zenici, gdje je završio osnovu školu i [[Prva gimnazija Zenica|gimnaziju]], a 1979. diplomirao na katedri za filozofiju i sociologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu.]] Svoje stručne radove i pjesničke tekstove objavljivao je u dvadesetak književnih časopisa u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i okruženju, čime se bavio pune četiri decenije. Objavio je zbirke poezije, monografske knjiživnokritičke studije, knjige eseja i kriitka, panoramu najnovnije bh. poezije, antalogije sa studijama, tekstove poezija, kritičkih ostvrta, a njegova djela su predevena na [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Makedonski jezik|makedonski]] i [[njemački jezik]].<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/preminuo-profesor-zeljko-grahovac/484188|title=Preminuo profesor Željko Grahovac|date=16. 2. 2023|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=19. 9. 2024}}</ref> Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa "[[Život (časopis)|Život]]", a od kraja 2009. uređuje "[[Bosanska vila|Bosansku vilu]]". Radio u Općoj biblioteci u Zenici. Dobitnik je nagrade za najbolju knjigu objavljenu u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] u 2008. == Objavljena djela == === Poezija === * ''Sveto rastrojstvo'' (1986), Sarajevo: Veselin Masleša * ''Kamen krcat je suncima'' (1997), Pilot izdanje autora * ''Bol, boja Božje milosti'' (2008), Sarajevo: IK "Zalihica" * ''U oba roda'' (2014), Zenica: Opća biblioteke Zenica * ''Dva lica jednine'' (2018), Tešanj: Planjax komerc * ''Brod u planini'' (Pjesničke razglednice iz Zenice) (2021), Zenica: Opća biblioteke Zenica * ''Amfora u snijegu'' (2022), Opatija: ShuraPublikacije === Eseji === * ''Anđelko Vuletić, Pjesnik žeđi i poruge'', monografska književno-kritička studija, "Grafex", Mostar, 1998. * ''Sricanje i nicanje'', eseji i kritike, "Sarajevo-Pablishing", Sarajevo, 1999. * ''Staništa i prominuća svjetlosti'', monografska književnokritička stugija o Vitomiru Lukiću, HKD "Napredak", Sarajevo 2000. === Antologije === * ''Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju 20. stoljeća'', HKD "Napredak", Travnik, 1996. * ''Ponestaje prostora'', panorama novijeg bh pjesništva, "Delta", Bihać, 2000. * ''Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju 20. stoljeća'', drugo prošireno izdanje, CKO Tešanj, "Dom štampe", Zenica, 2000. * ''Zmanjkuje prostora'', panorama novejše bosanskohercegovske poezije, Založba Pivec, Maribor, Slovenija, 2009. (integralni prevod na slovenski) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Grahovac, Željko}} [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] map35kjw2s5q8itnq2qov5tbe0kswxa 0 70388 3892604 2856256 2026-06-02T12:08:24Z AdnanSa 226 3892604 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Klen<br>''Acer campestre'' | slika = Acer campestre Weinsberg 20070419 2.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[list]]ovi klena | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = [[Acer]] | species = A. campestre | binomial = Acer campestre | binomial_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] }} [[Datoteka:237 Acer campestre.jpg|thumb]] '''Klen''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Acer campestre'') je vrsta [[javor]]a (poznat kao poljski javor <ref>BSBI List 2007 (xls). Botanical Society of Britain and Ireland. Archived from the original (xls) on 2015-06-26. Retrieved 2021-03-03.</ref>), rasprostranjena u većem dijelu kontinentalne [[Evrope]], Britanije, jugozapadne [[Azija|Azije]] od Turske do Kavkaza, kao i sjevernoj [[Afrika|Africi]] (planina Atlas). Ova cvijetnica iz porodice Sapindaceae, masovno je korištena za pošumljavanje, a unesena je i izvan svog izvornog područja u ostatak Evrope i područja SAD-a i Zapadne Australije s pogodnom [[Klima|klimom]]. == Opis == To je listopadno drvo koje doseže visinu od 15-25 m, sa [[stablo]]m do 1 m u [[prečnik]]u, sa fino ispucalom, često pomalo [[Pluto|plutastom]] [[Kora|korom]]. Izbojci su smeđi, sa [[Smeđa|tamnosmeđim]] zimskim [[Pupoljak|pupoljcima]]. Listovi su u nasuprotnim parovima, dugi 5-16 cm (uključujući peteljku od 3-9 cm) i široki 5-10 cm, sa pet tupih, zaobljenih režnjeva sa glatkim rubom. Obično su jednodomne, [[Cvijet|cvjetovi]] se pojavljuju u [[proljeće]] istovremeno s otvaranjem [[list]]ova, žutozeleni su, u uspravnim grozdovima promjera 4-6 cm, a oprašuju ih [[insekti]]. Plod je samara s dvije krilate ahene poravnate pod uglom od 180°, svaka ahena je široka 8–10 mm (0,31–0,39 in), ravna, s krilom od 2 cm (0,79 in).[3][4] Dvije varijante, koje nisu prihvaćene kao različite od strane svih autoriteta, su:<ref>Euro+Med Plantbase Project: Acer campestre [https://web.archive.org/web/20110718043442/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=811&PTRefFk=500000 Arhivirano]</ref> * Acer campestre var. campestre - pahuljasti plod * Acer campestre var. leiocarpum (Opiz) Wallr. (sin. A. campestre subsp. leiocarpum) - plod bez dlačica U istočnoj Aziji ga zamjenjuje blisko srodni Acer miyabei.<ref>Rushforth, K. (1999). Trees of Britain and Europe. Collins ISBN 0-00-220013-9.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100px"> Datoteka:Acer campestre 001.jpg|List poljskog javora Datoteka:Acer campestre 002.jpg|Listovi i cvjetovi Datoteka:Acer campestris1.jpg|Plodovi Datoteka:Acer_campestrie_L_ag1.jpg|Poljski javor Datoteka:Field maple.JPG|Poljski javor u jesen, Francuska Datoteka:Acer campestre 006.jpg|Poljski javor, Njemačka </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{stub-biol}} {{Commonscat|Acer campestre}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sapindales]] rmmnb4s8p461whydxqqk6cayk4p8qbw 3892617 3892604 2026-06-02T12:34:36Z AdnanSa 226 3892617 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Klen<br>''Acer campestre'' | slika = Acer campestre Weinsberg 20070419 2.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[list]]ovi klena | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = [[Acer]] | species = A. campestre | binomial = Acer campestre | binomial_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] }} [[Datoteka:237 Acer campestre.jpg|thumb]] '''Klen''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Acer campestre'') je vrsta [[javor]]a (poznat kao poljski javor <ref>BSBI List 2007 (xls). Botanical Society of Britain and Ireland. Archived from the original (xls) on 2015-06-26. Retrieved 2021-03-03.</ref>), rasprostranjena u većem dijelu kontinentalne [[Evrope]], Britanije, jugozapadne [[Azija|Azije]] od Turske do Kavkaza, kao i sjevernoj [[Afrika|Africi]] (planina Atlas). Ova cvijetnica iz porodice Sapindaceae, masovno je korištena za pošumljavanje, a unesena je i izvan svog autohtonog područja u ostatak Evrope i područja SAD-a i Zapadne Australije s pogodnom [[Klima|klimom]]. == Opis == To je listopadno drvo koje doseže visinu od 15-25 m, sa [[stablo]]m do 1 m u [[prečnik]]u, sa fino ispucalom, često pomalo [[Pluto|plutastom]] [[Kora|korom]]. Izbojci su smeđi, sa [[Smeđa|tamnosmeđim]] zimskim [[Pupoljak|pupoljcima]]. Listovi su u nasuprotnim parovima, dugi 5-16 cm (uključujući peteljku od 3-9 cm) i široki 5-10 cm, sa pet tupih, zaobljenih režnjeva sa glatkim rubom. Obično su jednodomne, [[Cvijet|cvjetovi]] se pojavljuju u [[proljeće]] istovremeno s otvaranjem listova, žutozeleni su, u uspravnim grozdovima promjera 4-6 cm, a oprašuju ih [[insekti]]. Plod je samara s dvije krilate ahene poravnate pod uglom od 180°, svaka ahena je široka 8–10 mm (0,31–0,39 in), ravna, s krilom od 2 cm (0,79 in).[3][4] Dvije varijante, koje nisu prihvaćene kao različite od strane svih autoriteta, su:<ref>Euro+Med Plantbase Project: Acer campestre [https://web.archive.org/web/20110718043442/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=811&PTRefFk=500000 Arhivirano]</ref> * Acer campestre var. campestre - pahuljasti plod * Acer campestre var. leiocarpum (Opiz) Wallr. (sin. A. campestre subsp. leiocarpum) - plod bez dlačica U istočnoj Aziji ga zamjenjuje blisko srodni Acer miyabei.<ref>Rushforth, K. (1999). Trees of Britain and Europe. Collins ISBN 0-00-220013-9.</ref> == Rasprostranjenost == [[Autohtonost (biologija)|Autohtoni]] areal poljskog javora obuhvata veći dio Evrope, uključujući Dansku, Poljsku i Bjelorusiju, Englesku od sjevera do južne Škotske (gdje je jedini izvorni javor), jugozapadnu Aziju od Turske do [[Kavkaz]]a i sjevernu Afriku u Atlas planinama.<ref>[https://websites.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Acer&SPECIES_XREF=campestre&TAXON_NAME_XREF=&RANK= Acer campestre] Flora Europaea</ref> <ref>Nagy, L.; Ducci, F. (2004). "Acer campestre - Field maple" (PDF). EUFORGEN Technical Guidelines for Genetic Conservation and Use: 6 p.</ref> U mnogim područjima, izvorni areal je zasjenjen (neupadljiv) široko rasprostranjenom sadnjom i uvođenjem na nova područja. U Sjevernoj Americi poznat je kao javor živica, a u Australiji se ponekad naziva i obični javor.<ref>Department of Agriculture, Western Australia: Pests and Diseases Image Library [https://web.archive.org/web/20080819104821/http://www.padil.gov.au/viewPest.aspx?id=165 Arhivirano]</ref> U Nottinghamshireu, Engleska, lokalno je bio poznat kao pasji hrast.<ref>Wright, Joseph. The English dialect dictionary. Vol. 6. London: Oxford University Press. p. 109.</ref> == Bonsai == Acer campestre (i slični A. monspessulanum) su popularni među ljubiteljima [[bonsai]]ja. Patuljasti kultivar 'Microphyllum' je posebno koristan u tom pogledu. Bonsai A. campestre imaju izgled koji se razlikuje od onih uzgojenih od nekih drugih javora poput A. palmatum, s više naboranim, prozirnim [[list]]ovima. Grmoliki oblik i manji listovi A. campestre dobro reaguju na tehnike koje potiču grananje i smanjenje lišća.<ref>D'Cruz, Mark. [https://web.archive.org/web/20120315170118/http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5101&name=Acer_campestre "Ma-Ke Bonsai Care Guide for Acer campestre"]. Ma-Ke Bonsai.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100px"> Datoteka:Acer campestre 001.jpg|List poljskog javora Datoteka:Acer campestre 002.jpg|Listovi i cvjetovi Datoteka:Acer campestris1.jpg|Plodovi Datoteka:Acer_campestrie_L_ag1.jpg|Poljski javor Datoteka:Field maple.JPG|Poljski javor u jesen, Francuska Datoteka:Acer campestre 006.jpg|Poljski javor, Njemačka </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Acer campestre}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sapindales]] 4g9betn6x903g2w5gil0ctfrcsuxryh 3892713 3892617 2026-06-03T07:33:37Z AdnanSa 226 3892713 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Klen<br>''Acer campestre'' | slika = Acer campestre Weinsberg 20070419 2.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[list]]ovi klena | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = [[Acer]] | species = A. campestre | binomial = Acer campestre | binomial_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] }} [[Datoteka:237 Acer campestre.jpg|thumb]] '''Klen''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Acer campestre'') je vrsta [[javor]]a (poznat kao poljski javor <ref>BSBI List 2007 (xls). Botanical Society of Britain and Ireland. Archived from the original (xls) on 2015-06-26. Retrieved 2021-03-03.</ref>), rasprostranjena u većem dijelu kontinentalne [[Evrope]], Britanije, jugozapadne [[Azija|Azije]] od Turske do Kavkaza, kao i sjevernoj [[Afrika|Africi]] (planina Atlas). Ova cvijetnica iz porodice Sapindaceae, masovno je korištena za pošumljavanje, a unesena je i izvan svog autohtonog područja u ostatak Evrope i područja SAD-a i Zapadne Australije s pogodnom [[Klima|klimom]]. == Opis == To je listopadno drvo koje doseže visinu od 15-25 m, sa [[stablo]]m do 1 m u [[prečnik]]u, sa fino ispucalom, često pomalo [[Pluto|plutastom]] [[Kora|korom]]. Izbojci su smeđi, sa [[Smeđa|tamnosmeđim]] zimskim [[Pupoljak|pupoljcima]]. Listovi su u nasuprotnim parovima, dugi 5-16 cm (uključujući peteljku od 3-9 cm) i široki 5-10 cm, sa pet tupih, zaobljenih režnjeva sa glatkim rubom. Obično su jednodomne, [[Cvijet|cvjetovi]] se pojavljuju u [[proljeće]] istovremeno s otvaranjem listova, žutozeleni su, u uspravnim grozdovima promjera 4-6 cm, a oprašuju ih [[insekti]]. Plod je samara s dvije krilate ahene poravnate pod uglom od 180°, svaka ahena je široka 8–10 mm (0,31–0,39 in), ravna, s krilom od 2 cm (0,79 in).[3][4] Dvije varijante, koje nisu prihvaćene kao različite od strane svih autoriteta, su:<ref>Euro+Med Plantbase Project: Acer campestre [https://web.archive.org/web/20110718043442/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=811&PTRefFk=500000 Arhivirano]</ref> * Acer campestre var. campestre - pahuljasti plod * Acer campestre var. leiocarpum (Opiz) Wallr. (sin. A. campestre subsp. leiocarpum) - plod bez dlačica U istočnoj Aziji ga zamjenjuje blisko srodni Acer miyabei.<ref>Rushforth, K. (1999). Trees of Britain and Europe. Collins ISBN 0-00-220013-9.</ref> == Rasprostranjenost == [[Autohtonost (biologija)|Autohtoni]] areal poljskog javora obuhvata veći dio Evrope, uključujući Dansku, Poljsku i Bjelorusiju, Englesku od sjevera do južne Škotske (gdje je jedini izvorni javor), jugozapadnu Aziju od Turske do [[Kavkaz]]a i sjevernu Afriku u Atlas planinama.<ref>[https://websites.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Acer&SPECIES_XREF=campestre&TAXON_NAME_XREF=&RANK= Acer campestre] Flora Europaea</ref> <ref>Nagy, L.; Ducci, F. (2004). "Acer campestre - Field maple" (PDF). EUFORGEN Technical Guidelines for Genetic Conservation and Use: 6 p.</ref> U mnogim područjima, izvorni areal je zasjenjen (neupadljiv) široko rasprostranjenom sadnjom i uvođenjem na nova područja. U Sjevernoj Americi poznat je kao javor živica, a u Australiji se ponekad naziva i obični javor.<ref>Department of Agriculture, Western Australia: Pests and Diseases Image Library [https://web.archive.org/web/20080819104821/http://www.padil.gov.au/viewPest.aspx?id=165 Arhivirano]</ref> U Nottinghamshireu, Engleska, lokalno je bio poznat kao pasji hrast.<ref>Wright, Joseph. The English dialect dictionary. Vol. 6. London: Oxford University Press. p. 109.</ref> == Ekologija == Poljski javor je međuvrsta u ekološkoj sukcesiji narušenih područja; obično nije među pionirskim vrstama drveća koja prvo koloniziraju svježe narušenu oblast, već umjesto toga niče ispod postojeće vegetacije. Vrlo je otporan na sjenu tokom početnih faza svog života, ali ima veće potrebe za svjetlošću tokom godina kada nosi sjeme. U početku pokazuje brz rast, ali ga na kraju prestižu i zamjenjuju druga stabla kako šuma sazrijeva. Najčešće se nalazi na neutralnim do bazičnim (alkalnim) [[Tlo|tlima]], ali rjeđe na [[pH|kiselim]] tlima. [[Bolest]]i uključuju gljivicu pjegavosti lišća Didymosporina aceris, pepelnicu Uncinula bicornis, rak Nectria galligena i verticilijsku uvenulost Verticillium alboatrum. Listove ponekad oštećuju i grinje galice iz roda Aceria i lisna uš Periphyllus villosus.<ref>"Field maple images and diseases" [https://web.archive.org/web/20070928013349/http://www.baumportal.de/eng/Tree_profile/field_maple.htm Arhivirano]</ref> == Uzgoj i upotreba == Poljski javor se široko uzgaja kao ukrasno drvo u [[park]]ovima i velikim [[vrt]]ovima. Drvo je bijelo, tvrdo i čvrsto, te se koristi za namještaj, podove, tokarenje drveta i muzičke instrumente, iako ga mala veličina drveta i njegov relativno spor rast čine nevažnim u ekonomskom smislu. Ima OPALS ocjenu 7 (Skala koja mjeri mogućnost izazivanja alergijske reakcije kod ljudi). == Bonsai == Acer campestre (i slični A. monspessulanum) su popularni među ljubiteljima [[bonsai]]ja. Patuljasti kultivar 'Microphyllum' je posebno koristan u tom pogledu. Bonsai A. campestre imaju izgled koji se razlikuje od onih uzgojenih od nekih drugih javora poput A. palmatum, s više naboranim, prozirnim [[list]]ovima. Grmoliki oblik i manji listovi A. campestre dobro reaguju na tehnike koje potiču grananje i smanjenje lišća.<ref>D'Cruz, Mark. [https://web.archive.org/web/20120315170118/http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5101&name=Acer_campestre "Ma-Ke Bonsai Care Guide for Acer campestre"]. Ma-Ke Bonsai.</ref> Lokalno se prilagodio u dijelovima Sjedinjenih Država, a rjeđe na Novom Zelandu.<ref>Trans. and Proc. Roy. Soc. New Zealand 36: 203-225 Plants naturalised in the County of Ashburton</ref> Hibridni javor Acer × zoeschense ima A. campestre kao jednog od svojih roditelja. Drvo je dobilo nagradu Kraljevskog hortikulturnog društva za značaj kod sadnje vrtova. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100px"> Datoteka:Acer campestre 001.jpg|List poljskog javora Datoteka:Acer campestre 002.jpg|Listovi i cvjetovi Datoteka:Acer campestris1.jpg|Plodovi Datoteka:Acer_campestrie_L_ag1.jpg|Poljski javor Datoteka:Field maple.JPG|Poljski javor u jesen, Francuska Datoteka:Acer campestre 006.jpg|Poljski javor, Njemačka </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Acer campestre}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sapindales]] 74cbl2nyc9gmf3gdfnfiqm5nuwim7fy 0 70712 3892727 3684994 2026-06-03T09:17:02Z Panasko 146730 3892727 wikitext text/x-wiki '''Fondacija ili Zaklada''' je pravni institut čija se [[imovina]] koristi za ostvarivanje unaprijed definirane svrhe. Zaklade se osnivaju aktom [[državna vlast|državne vlaste]] ili [[pravni posao|pravnim posl]]om kojim ih osniva [[fizička osoba]] ili [[pravna osoba]], čime stječu [[poslovna sposobnost|poslovnu sposobnost]]. Upravljanje zakladom vrši se putem upravnog organa sastavljenog od fizičkih osoba, dok imovinska masa predstavlja temelj njenog [[pravni identitet|pravnog identitet]]a. Fondacije obuhvataju javne dobrotvorne fondacije, poput fondacija zajednice, i privatne fondacije, koje često finansira pojedinac ili porodica. Ipak, termin "fondacija" mogu usvojiti i organizacije koje se primarno ne bave dodjelom javnih grantova.<ref>{{cite web|url=http://grantspace.org/tools/knowledge-base/Funding-Resources/Foundations/what-is-a-foundation|title=What is a foundation &#124; Foundations &#124; Funding Resources &#124; Knowledge Base &#124; Tools|date=2013-06-18|website=GrantSpace.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20170404021940/http://grantspace.org/tools/knowledge-base/Funding-Resources/Foundations/what-is-a-foundation|archive-date=2017-04-04|url-status=dead|access-date=2017-03-29}}</ref> == Historija == Institucija zaklade ima dugu historiju koja seže još do [[Rimsko Carstvo|starog Rima]], gdje su slični oblici korišteni za upravljanje imovinom u svrhu ostvarivanja društvenih i [[kulturni život|kulturnih]] ciljeva. Toekom [[srednji vijek|Srednjeg vijeka]], zaklade su bile čest instrument podrške [[crkva|crkve]]nim aktivnostima, obrazovanju te pomaganju [[siromašni]]ma. U modernom dobu, zaklade se prepoznaju kao važan mehanizam za [[filantropija|filantropijsku]] djelatnost i [[humanitarna pomoć|humanitarnu pomoć]]. == Pravni okvir == Zaklade djeluju u skladu s nacionalnim [[zakon]]ima i [[pravni sistem|pravnim sistem]]ima. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], osnivanje zaklade regulisano je posebnim zakonodavstvom koje definiše postupak osnivanja, upravljanja te nadzora. Osnivači zaklada moraju uskladiti svoje aktivnosti s [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]om te ostalim relevantnim pravnim propisima. == Funkcije i ciljevi == Zaklade se osnivaju radi: * Promocije [[obrazovanje|obrazovanja]] * Pružanja [[socijalna zaštita|socijalne zaštite]] * Podrške [[kultura]]lnim i [[umjetnost|umjetničkim]] inicijativama * Razvoja [[nauka|nauke]] i [[istraživanje|istraživanja]] * Filantropskih aktivnosti u obliku [[humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]] i [[donacije|donacija]] Ove institucije omogućavaju prikupljanje sredstava i dugoročnu realizaciju projekata od značaja za [[društveni razvoj]]. == Upravljanje zakladom == Upravljanje zakladom obično uključuje: * Upravni odbor ili [[upravljanje]] * Statut ili temeljni akt * Transparentno upravljanje imovinom * Redovne revizije i izvještavanje Ovi mehanizmi osiguravaju da zaklada djeluje u skladu s osnivačkim ciljevima te pružaju odgovornost prema [[državna vlast|državnim vlast]]ima i darivateljima. == Primjeri zaklada == Poznate zaklade na globalnom nivou uključuju: * [[Fondacija Bill & Melinda Gates]] – jedna od najvećih zaklada posvećenih zdravstvenim, obrazovnim i tehnološkim inicijativama. * [[Fondacija Rockefeller]] – poznata po doprinosima u oblasti [[globalno zdravlje|globalnog zdravlj]]a i [[društveni razvoj|društvenog razvoj]]a. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje niz lokalnih zaklada koje doprinose razvoju zajednice i regionalnim projektima. == Kritike i izazovi == Kritike na račun zaklada često se odnose na nedostatak [[transparentnost]]i, mogućnost sukoba interesa između osnivača i korisnika. Zbog toga mnoge države uvode strože mjere nadzora i kontrole rada zaklada. == Također pogledajte == * [[Nevladina organizacija]] * [[Pravno lice]] * [[Nonprofitna organizacija]] * [[Filantropija]] * [[Upravljanje]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Foundations (organizations)}} [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Nonprofitne organizacije]] o6dz7hpgaajo51justa9te4u783i1vg 14 71023 3892721 3060145 2026-06-03T08:56:29Z ~2026-33044-02 182120 Dodao navijacke grupe 3892721 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini]] L: LEŠINARI BANJA LUKA P: PRIKAZE KISELJAK Š: ŠEGALIJE KREŠEVO V: VANDALI BUGOJNO G: GERILA TRAVNIK V: VITEZOVI VITEZ 432jt3qyg4g8vy4e5k2bdrjl9o1ajzf 3892722 3892721 2026-06-03T09:00:02Z ~2026-33044-02 182120 /* */ podebljao 3892722 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini]] L: LEŠINARI BANJA LUKA '''P''': PRIKAZE KISELJAK '''Š''': ŠEGALIJE KREŠEVO '''V''': VANDALI BUGOJNO '''G''': GERILA TRAVNIK '''V''': VITEZOVI VITEZ 6kwp95ahdjlhm9io5xhe7jpxdrmxk6g 3892724 3892722 2026-06-03T09:03:55Z ~2026-33044-02 182120 /* */ uradio 3892724 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini]] L: [[Lešinari banjaluka|LEŠINARI BANJA LUKA]] '''P''': [[Prikaze kiseljak|PRIKAZE KISELJAK]] '''Š''': [[Šegalije kreševo|ŠEGALIJE KREŠEVO]] '''V''': [[Vandali bugojno|VANDALI BUGOJNO]] '''G''': [[Gerila travnik|GERILA TRAVNIK]] '''V''': [[Vitezovi vitez|VITEZOVI VITEZ]] hhyvyjivr2xtpyfubnrifoz1i1ta5ur 3892733 3892724 2026-06-03T09:40:21Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-33044-02|~2026-33044-02]] ([[User talk:~2026-33044-02|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:89.111.226.178|89.111.226.178]] 3060145 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini]] L: LEŠINARI BANJA LUKA b5j4hdjn2mk6y12fk143a5d89lt3815 3892734 3892733 2026-06-03T09:40:50Z KWiki 9400 3892734 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sport u Bosni i Hercegovini|Navijačke grupe]] fbmuu7607dzsbd6vjwmfatqlfgc97j4 0 85997 3892669 3187744 2026-06-02T20:01:33Z Bakir123 110053 3892669 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = #FFFFFF |Boja2 = #094CA1 |Ime kluba = FK BSK Banja Luka |Puno ime = |Grb = FK BSK Banja Luka.png |Nadimak = ''Romantičari'' |Osnovan = [[1932]]. |Lokacija = |Boje = {{colorbox|#094CA1}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] |Stadion = Stadion Čaire, Banja Luka |Kapacitet = 3.000 |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = |Odbor = |Trener = |Uspjesi = |Nacionalni kupovi = |Evropski kupovi = |Adresa = |Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto |Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] |Webstranica = |Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = _whitestripes |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = 094CA1 |tijelo1 = 094CA1 |desna ruka1 = 094CA1 |šorc1 = 094CA1 |čarape1 = 094CA1 |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = |lijeva ruka2 = FFFFFF |tijelo2 = FFFFFF |desna ruka2 = FFFFFF |šorc2 = FFFFFF |čarape2 = FFFFFF }} '''FK BSK Banja Luka''' је [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. Klub je osnovan [[1932]]. godine. Trenutno igraju u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. ==Historija== BSK Banja Luka je osnovan [[20. oktobar|20. oktobra]] [[1932]]. godine, a tu vijest objavile su tadašnj "Vrbaske novine". Inicijativa je potekla od mladih ljudi koji su živjeli na desnoj obali [[Vrbas]]a. Svoju prvu utakmicu klub je odigrao 4. jula 1933. godine protiv rezervnog sastava [[FK Borac Banja Luka|Borca]]. FK BSK je jedan od klubova sa najvećim stažom u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. Počevši od 1995. godine, kada su učestvovali u prvoj sezoni nogometne Prve lige RS i osvojili 6. mjesto u grupi zapad, BSK je u Prvoj ligi RS proveo punih 14 sezona. ==Uspjesi== *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2025/26. *'''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS - Zapad]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2022/23. ==Također pogledajte== *[[Prva nogometna liga Republike Srpske]] ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20160304150752/http://www.fsrs.org/index.php/sr/ Fudbaslki savez Republike Srpske] {{Prva fudbalska liga RS}} [[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|B]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|B]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1932.|BSK Banja Luka]] j2hb99y6n1mlwysw0h1cv7fftjnyzae 3892670 3892669 2026-06-02T20:12:31Z Bakir123 110053 /* Uspjesi */ 3892670 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = #FFFFFF |Boja2 = #094CA1 |Ime kluba = FK BSK Banja Luka |Puno ime = |Grb = FK BSK Banja Luka.png |Nadimak = ''Romantičari'' |Osnovan = [[1932]]. |Lokacija = |Boje = {{colorbox|#094CA1}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] |Stadion = Stadion Čaire, Banja Luka |Kapacitet = 3.000 |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = |Odbor = |Trener = |Uspjesi = |Nacionalni kupovi = |Evropski kupovi = |Adresa = |Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto |Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] |Webstranica = |Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = _whitestripes |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = 094CA1 |tijelo1 = 094CA1 |desna ruka1 = 094CA1 |šorc1 = 094CA1 |čarape1 = 094CA1 |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = |lijeva ruka2 = FFFFFF |tijelo2 = FFFFFF |desna ruka2 = FFFFFF |šorc2 = FFFFFF |čarape2 = FFFFFF }} '''FK BSK Banja Luka''' је [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. Klub je osnovan [[1932]]. godine. Trenutno igraju u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. ==Historija== BSK Banja Luka je osnovan [[20. oktobar|20. oktobra]] [[1932]]. godine, a tu vijest objavile su tadašnj "Vrbaske novine". Inicijativa je potekla od mladih ljudi koji su živjeli na desnoj obali [[Vrbas]]a. Svoju prvu utakmicu klub je odigrao 4. jula 1933. godine protiv rezervnog sastava [[FK Borac Banja Luka|Borca]]. FK BSK je jedan od klubova sa najvećim stažom u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. Počevši od 1995. godine, kada su učestvovali u prvoj sezoni nogometne Prve lige RS i osvojili 6. mjesto u grupi zapad, BSK je u Prvoj ligi RS proveo punih 14 sezona. ==Uspjesi== *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2025/26. ==Također pogledajte== *[[Prva nogometna liga Republike Srpske]] ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20160304150752/http://www.fsrs.org/index.php/sr/ Fudbaslki savez Republike Srpske] {{Prva fudbalska liga RS}} [[Kategorija:Sport u Banjoj Luci|B]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|B]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1932.|BSK Banja Luka]] 3oskgkx7r8ut06mrfeibnuwi5104vxa 0 88045 3892731 3708939 2026-06-03T09:27:30Z Panasko 146730 3892731 wikitext text/x-wiki '''Milo Cipra''' ([[Vareš]], 13. oktobar 1906 – [[Zagreb]], 9. juli 1985) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] kompozitor i pedagog.<ref>{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/15440/|title=Cipra, Milo (Emil) {{!}} Proleksis enciklopedija|website=proleksis.lzmk.hr|access-date=2026-06-03}}</ref> Prva znanja o muzici i umjetnosti uči u porodici: od oca, Franje, srednjoškolskog profesora, strastvenog bibliofila i muzičara amatera, dobio je prvu pouku iz violine a majka Marija, rođ. Bacheiner, porijeklom Austrijanka iz Koruške, naučila ga je u djetinjstvu njemački jezik i pobudila u njemu trajno zanimanje za njemačku poeziju i književnost. S roditeljima je od 1915. do 1926. živio u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje kreće u gimnaziju, a u Muzičkoj školi uči klavir (kod K. Menšika) i violinu. Po završetku srednje škole 1926. dolazi u Zagreb i na Filozofskom fakultetu upisuje njemački jezik i književnost te filozofiju, a na Muzičkoj akademiji, kompoziciju. Godine 1931. u Zagrebu diplomira [[filozofija|filozofiju]], a 1933. kompoziciju na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]]. Kasnije je službovao na [[gimnazija]]ma u [[Cetinje|Cetinju]], [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]], [[Karlovac|Karlovcu]] i Zagrebu, a 1941. postaje profesor na muzičkoj akademiji (dekan 1961 - 1971) sve do penzionisanja 1977. Izvanredni je član [[JAZU|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]] od 1976.<ref>{{Cite web|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/cipra-milo|title=CIPRA, Milo - Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|access-date=2025-05-20}}</ref> == Važnija djela == *''Sonatina u D-molu'', za klavir 1930. *''Slavenska rapsodija za orkestar'' 1931. *''Sonata za violinu i klavir'' 1944. *''I. simfonija'' 1948. *''II. simfonija'' 1952. *''Kantata o čovjeku'' 1958. *''Sunčev put'' 1959. *''Musica sine nomine'' 1963. *''Aubade'' 1965. *''Leda'' 1965. *''Triptihon dalmatinskih gradova'' 1969. - 1976. *''Meditation sur Re'' 1975. *''Trio za obou, klarinet i fagot'' 1978. = Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Hrvatski kompozitori|C]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za muziku]] [[Kategorija:Rođeni 1906.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] 9lk34jz5nfpfz0yxezx863kqo5nkq8l 0 88717 3892708 3873717 2026-06-03T07:16:37Z Panasko 146730 3892708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Šimo Ešić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|2|6}} | mjesto_rođenja = [[Breze (Tuzla)|Breze]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = novinar i pisac za djecu | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Šimo Ešić''' ([[Breze (Tuzla)|Breze]] kod [[Tuzla|Tuzle]], 6. feburar 1954) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]] i dječiji autor. Sin je Kate (domaćice), i oca Ive (rudara), kao i 7. dijete po redu. Završio je studije jezika i književnosti 1976.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.mojalektira.com/biografija/simo-esic/|title=Šimo Ešić biografija {{!}} Moja Lektira|website=www.mojalektira.com|access-date=2025-04-05}}</ref> Ešić je na popisu izborne lektire u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u udžbenicima za osnovnu školu u BiH i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Knjige su mu prevođene na [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Makedonski jezik|makedonski]] i [[Albanski jezik|albanski]], a pjesme i priče na [[Poljski jezik|poljski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Švedski jezik|švedski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Bugarski jezik|bugarski]] i [[turski jezik]].<ref name=":0" /> == Djela == U književnosti se javlja 1969. prvom zbirkom pjesama "Zdravica na kraju djetinjstva", nakon koje slijede: * Enci menci na kamenci (sa i. V. Rorić), 1970. * Vezena torbica, 1973. i 1997. * Razglednice grada, 1974. (sa s. Jankovićem) * Rudarev kućerak, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u bosni i hercegovini) * Pola igra, pola zbilja, 1980. i 2005. * Buntovno selo na dlanu, 1981. * Drugari (sa i. V. Rorić, t. Bjelkić, m. Odalović i d. Radulović), 1982. * Garavo sunce, 1983. * Šuma, 1985. * Šta li mrda iza brda, 1985. i 1988. * Putovanka, 1986, 1987, 1988. i 1988. * Čik dopuni, čik pogodi (sa i. V. Rorić), 1986. * Dodir zavičaja (sa i. V. Rorić i a. Musić), 1986. 1987. * Pričaonica (sa i. V. Rorić), 1987. * Bijeli svijet, šareni svijet, 1997. * Prvarica, 1999. * Zrnce sreće, 2007. * Mislilice i štoštaljke, 2008. * Vrelo ljepote – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013. * Kako se crta sunce, 2010. i 2012. * Prva ljubav treći put, 2011, 2012. i 2013. * Izmislionica u selu pričevac, 2013. Prevodi knjiga na druge jezike: * Barndomens trolldom, švedski, 1986. * Begegnung mit dem Heimat, njemački, 1987. * Tregime per naten e mire, albanski, 1988. * Kako nasmijati mamo, slovenski, 1990. * Dve srca, makedonski, 1991. * Weiße Welt, bunte Welt, njemački, 1997. i 1999. * White World, Coloured World, engleski, 2000. * Beli svet, pisani svet, slovenski, 2009. * Parno them, kotorvalo them, romski, 2009. * Mondo bianco, mondo variopinto, talijanski, 2009. * Bota e bardhe dhe laramane, albanski, 2009. * Beliot i šaren svet, makedonski, 2009. * Die erste Liebe zum dritten Mal, njemački, 2009. i 2017. * Vezana torbička, bugarski, 2013. * Kako se crta sonce, makedonski, 2013. * Als die Tage keine Namen hatten, 2017. * So wuchsen wir auf, 2017. * ТАК МЫ ЖИЛИ, prevod na ruski, 2018. * Так ми й росли, prevod na ukrajinski, 2018. * Vit värld, färgglad värld, švedski, 2020. * Philip in Closets, 2023. * HOW TO TEACH PEOPLE NOT TO SQUASH EVEN AN ANT, 2023. * Цветко, makedonski, 2025. * Die Abenteuer der Eichel Ruhelos, 2026. * Le avventure di Ghiandino Birichino, 2026. Prijevodi i prepjevi knjiga sa drugih jezika: * Aleksandar Popovski: Uzlet (sa Lj. Mitić), 1987. * Nedžati Zekerija: Gdje je zeleno, 1988. * Neža Maurer: Tražio sam kukavicu, 1989. * Mustafa Spahiu: Moja livada, 1988. * Vidoe Podgorec: Divlji raj (sa Lj. Mitić), 1997. Radio-igre: * Zeleni šeširić, 1974. * Amela, 1980. Pozorišni komadi: * Tajna sehare, 1986, 1993, 1994, 1997. * Igra do igre, 1987. * Oživjele stvari, 1990. * Hoću da se igram, (sa V. Kerošević) 1997, 1998, 1999. i 2000. Udžbenici i priručnici: * Lijepe riječi – Radna svesta za lektiru za 1. i 2. razred osn. škole (sa I. Džibrić), 2003, 2004. i 2005. * Mali svijet – Čitanka za 3. razred osnovne škole (sa Z. Hasićem), 2003, 2004, 2005. i 2006. * Potraga za blagom – Čitanka za 2. razred devetogidsnje osnovne škole (sa J. Iličić, S. Mitrović i I. Pejić), 2005, 2006. i 2007. * ČAarolija malog svijeta – Čitanka za 4. razred devetogodišnje osnovne škole (sa J. Iličić i Z. Hasićem), 2007. i 2008. Nagrade i priznanja: * Plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1970. * Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, 1973. * Nagrada za poeziju, Mladi maj, Zaječar, 1973. * Nagrada za kratku priču Televizija Zagreb, 1974. * Nagrada za najbolju pjesmu na festivalu u Zaboku, 1976. * Nagrada za poeziju na festivalu u Vrbasu, 1977. * Zlatna plaketa Majski cvijet, 1979. * Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979. * Nagrada za kratku priču Vesele sveske, 1980, 1981. i 1982. * Spomen plaketa grada Tuzle, 1980. * Plaketa Vesele sveske, 1982. * Pobjednička pjesma festivala Mali šlager Sarajevo, 1983. * Statua Zlatno slavejče, Skoplje, 1985. * Nagrada za najbolju reportažu na jugoslovenskom festivalu radija, 1986. * Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, 2006. * Nagrada za najbolji tekst na dječjem festivalu u Brčkom, 2006. * Nagrada Udrženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, 2007. * Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, Manheim, 2007. * Nominacija za nagradu Astrid Lindgren, Stockholm, 2008. (najveća nagrada za dječju književnost u svijetu) * Nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić", Banja Luka, 2009. (nagrada za sveukupno stvaralaštvo za djecu) * Nagrada "Zlatno Gašino pero", Lazarevac, za stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, 2011. * Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za životno djelo u književnosti, (za knjigu "Kako se crta sunce"), Sarajevo, 2011. * Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za najbolje dizajniranu knjigu "Kako se crta sunce", Sarajevo, 2011. * Nagrada Zlatna tuzlanska plaketa, (najveće društveno priznanje grada Tuzle), Tuzla, 2011. * Nagrada "Crikveničko sunce", Crikvenica, 2012. Ešić je član ''[[Savez pisaca Jugoslavije|Saveza pisaca Jugoslavije]]'' (sada: [[Društvo književnika Bosne i Hercegovine]]) od 1974, član Udruženja pisaca Njemačke od 1998. i član Društva hrvatskih književnika od 2012. Sa grupom mladih pisaca 1982. osniva izdavačku kuću "''Drugari''" i vodi je do 1992. sa I. V. Rorić. U [[Njemačka|Njemačku]] dolazi 1991, a 1993. sa M. Vranić i I. V. Rorić osniva izdavačku kuću "''Bambi''", koja kasnije nastavlja rad pod imenom "Bosanska riječ - Das bosnische Wort". Od 1975. radio je kao novinar u [[Radio Tuzla|Radio Tuzli]], a od 1976. do 1988. kao novinar u [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Potom je dvije godine bio urednik biblioteke "Krug radosti" u izdavačkoj kući "''Univerzal''", a od 1990. ima status slobodnog književnika. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. Knjigom "''Rudarev kućerak''" zastupljen je u kompletima "Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga" i "Hrvatska književnost za djecui i mladež u 25 knjiga", a knjigama "Vezena torbica", "Bijeli svijet, šareni svijet" i "Vrelo ljepote" u lektiri za 3, 4. i 5. razred osnovne škole u BiH. Zastupljen je, također, i u brojnim izborima i [[Antologija|antologijama]]. Osnivač je književne manifestacije "''Oktobarska poetska drugovanja''", koja je u Tuzli održavana od 1972. do 1991, te festivala dječje pjesme "Majski cvijet" (sa Vinkom Krajtmajerom i Branislavom Štumfom), koji je u Tuzli održavan od 1975. do 1990. Osnovao je i NVO Društvo prijatelja knjige "Mali princ" i Međunarodni dječiji festival "Vezeni most", koja se u Tuzli održava od 2004. i na kojoj se dodjeljuje nagrada "Mali princ" za najbolju dječju knjigu u regionu i istoimena nagrada za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.bosanska-rijec.com/Simo-Esic-biografija.html {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ešić, Šimo}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] i3o9fprbt4ldo0n1qg9b3itsh38zuni 3892709 3892708 2026-06-03T07:21:00Z Panasko 146730 3892709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Šimo Ešić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|2|6}} | mjesto_rođenja = [[Breze (Tuzla)|Breze]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = novinar i pisac za djecu | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Šimo Ešić''' ([[Breze (Tuzla)|Breze]] kod [[Tuzla|Tuzle]], 6. feburar 1954) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[novinar]] i dječiji autor. Sin je Kate (domaćice), i oca Ive (rudara), kao i 7. dijete po redu. Završio je studije jezika i književnosti 1976.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.mojalektira.com/biografija/simo-esic/|title=Šimo Ešić biografija {{!}} Moja Lektira|website=www.mojalektira.com|access-date=2025-04-05}}</ref> Ešić je na popisu izborne lektire u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u udžbenicima za osnovnu školu u BiH i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Knjige su mu prevođene na [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Makedonski jezik|makedonski]] i [[Albanski jezik|albanski]], a pjesme i priče na [[Poljski jezik|poljski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Švedski jezik|švedski]], [[Italijanski jezik|italijanski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Bugarski jezik|bugarski]] i [[turski jezik]].<ref name=":0" /> Ešić je član ''[[Savez pisaca Jugoslavije|Saveza pisaca Jugoslavije]]'' (sada: [[Društvo književnika Bosne i Hercegovine]]) od 1974, član Udruženja pisaca Njemačke od 1998. i član Društva hrvatskih književnika od 2012. Sa grupom mladih pisaca 1982. osniva izdavačku kuću "''Drugari''" i vodi je do 1992. sa I. V. Rorić. U [[Njemačka|Njemačku]] dolazi 1991, a 1993. sa M. Vranić i I. V. Rorić osniva izdavačku kuću "''Bambi''", koja kasnije nastavlja rad pod imenom "Bosanska riječ - Das bosnische Wort". Od 1975. radio je kao novinar u [[Radio Tuzla|Radio Tuzli]], a od 1976. do 1988. kao novinar u [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Potom je dvije godine bio urednik biblioteke "Krug radosti" u izdavačkoj kući "''Univerzal''", a od 1990. ima status slobodnog književnika. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. Knjigom "''Rudarev kućerak''" zastupljen je u kompletima "Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga" i "Hrvatska književnost za djecui i mladež u 25 knjiga", a knjigama "Vezena torbica", "Bijeli svijet, šareni svijet" i "Vrelo ljepote" u lektiri za 3, 4. i 5. razred osnovne škole u BiH. Zastupljen je, također, i u brojnim izborima i [[Antologija|antologijama]]. Osnivač je književne manifestacije "''Oktobarska poetska drugovanja''", koja je u Tuzli održavana od 1972. do 1991, te festivala dječje pjesme "Majski cvijet" (sa Vinkom Krajtmajerom i Branislavom Štumfom), koji je u Tuzli održavan od 1975. do 1990. Osnovao je i NVO Društvo prijatelja knjige "Mali princ" i Međunarodni dječiji festival "Vezeni most", koja se u Tuzli održava od 2004. i na kojoj se dodjeljuje nagrada "Mali princ" za najbolju dječju knjigu u regionu i istoimena nagrada za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini. == Djela == U književnosti se javlja 1969. prvom zbirkom pjesama "Zdravica na kraju djetinjstva", nakon koje slijede: * ''Enci menci na kamenci'' (sa i. V. Rorić), 1970. * ''Vezena torbica'', 1973. i 1997. * ''Razglednice grada'', 1974. (sa s. Jankovićem) * ''Rudarev kućerak'', 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u bosni i hercegovini) * ''Pola igra, pola zbilja'', 1980. i 2005. * ''Buntovno selo na dlanu'', 1981. * ''Drugari'' (sa i. V. Rorić, t. Bjelkić, m. Odalović i d. Radulović), 1982. * ''Garavo sunce'', 1983. * ''Šuma'', 1985. * ''Šta li mrda iza brda'', 1985. i 1988. * ''Putovanka'', 1986, 1987, 1988. i 1988. * ''Čik dopuni, čik pogodi'' (sa i. V. Rorić), 1986. * ''Dodir zavičaja'' (sa i. V. Rorić i a. Musić), 1986. 1987. * ''Pričaonica'' (sa i. V. Rorić), 1987. * ''Bijeli svijet'', šareni svijet, 1997. * ''Prvarica'', 1999. * ''Zrnce sreće'', 2007. * ''Mislilice i štoštaljke'', 2008. * ''Vrelo ljepote'' – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013. * ''Kako se crta sunce'', 2010. i 2012. * ''Prva ljubav treći put'', 2011, 2012. i 2013. * ''Izmislionica u selu pričevac'', 2013. Prevodi knjiga na druge jezike: * ''Barndomens trolldom'', švedski, 1986. * ''Begegnung mit dem Heimat'', njemački, 1987. * ''Tregime per naten e mire'', albanski, 1988. * ''Kako nasmijati mamo'', slovenski, 1990. * ''Dve srca'', makedonski, 1991. * ''Weiße Welt, bunte Welt'', njemački, 1997. i 1999. * ''White World, Coloured World'', engleski, 2000. * ''Beli svet, pisani svet'', slovenski, 2009. * ''Parno them, kotorvalo them'', romski, 2009. * ''Mondo bianco, mondo variopinto'', talijanski, 2009. * ''Bota e bardhe dhe laramane'', albanski, 2009. * ''Beliot i šaren svet'', makedonski, 2009. * ''Die erste Liebe zum dritten Mal'', njemački, 2009. i 2017. * ''Vezana torbička'', bugarski, 2013. * ''Kako se crta sonce'', makedonski, 2013. * ''Als die Tage keine Namen hatten'', 2017. * ''So wuchsen wir auf'', 2017. * ''ТАК МЫ ЖИЛИ'', prevod na ruski, 2018. * ''Так ми й росли'', prevod na ukrajinski, 2018. * ''Vit värld, färgglad värld'', švedski, 2020. * ''Philip in Closets'', 2023. * ''HOW TO TEACH PEOPLE NOT TO SQUASH EVEN AN ANT'', 2023. * ''Цветко'', makedonski, 2025. * ''Die Abenteuer der Eichel Ruhelos'', 2026. * ''Le avventure di Ghiandino Birichino'', 2026. Prijevodi i prepjevi knjiga sa drugih jezika: * Aleksandar Popovski: ''Uzlet'' (sa Lj. Mitić), 1987. * Nedžati Zekerija: ''Gdje je zeleno'', 1988. * Neža Maurer: ''Tražio sam kukavicu'', 1989. * Mustafa Spahiu: ''Moja livada'', 1988. * Vidoe Podgorec: ''Divlji raj'' (sa Lj. Mitić), 1997. Radio-igre: * ''Zeleni šeširić'', 1974. * ''Amela'', 1980. Pozorišni komadi: * ''Tajna sehare'', 1986, 1993, 1994, 1997. * ''Igra do igre'', 1987. * ''Oživjele stvari'', 1990. * ''Hoću da se igram'', (sa V. Kerošević) 1997, 1998, 1999. i 2000. Udžbenici i priručnici: * ''Lijepe riječi'' – Radna svesta za lektiru za 1. i 2. razred osn. škole (sa I. Džibrić), 2003, 2004. i 2005. * ''Mali svijet'' – Čitanka za 3. razred osnovne škole (sa Z. Hasićem), 2003, 2004, 2005. i 2006. * ''Potraga za blagom'' – Čitanka za 2. razred devetogidsnje osnovne škole (sa J. Iličić, S. Mitrović i I. Pejić), 2005, 2006. i 2007. * ''Čarolija malog svijeta'' – Čitanka za 4. razred devetogodišnje osnovne škole (sa J. Iličić i Z. Hasićem), 2007. i 2008. == Nagrade i priznanja: == * Plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1970. * Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, 1973. * Nagrada za poeziju, Mladi maj, Zaječar, 1973. * Nagrada za kratku priču Televizija Zagreb, 1974. * Nagrada za najbolju pjesmu na festivalu u Zaboku, 1976. * Nagrada za poeziju na festivalu u Vrbasu, 1977. * Zlatna plaketa Majski cvijet, 1979. * Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979. * Nagrada za kratku priču Vesele sveske, 1980, 1981. i 1982. * Spomen plaketa grada Tuzle, 1980. * Plaketa Vesele sveske, 1982. * Pobjednička pjesma festivala Mali šlager Sarajevo, 1983. * Statua Zlatno slavejče, Skoplje, 1985. * Nagrada za najbolju reportažu na jugoslovenskom festivalu radija, 1986. * Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, 2006. * Nagrada za najbolji tekst na dječjem festivalu u Brčkom, 2006. * Nagrada Udrženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, 2007. * Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, Manheim, 2007. * Nominacija za nagradu Astrid Lindgren, Stockholm, 2008. (najveća nagrada za dječju književnost u svijetu) * Nagrada "Nasiha Kapidžić-Hadžić", Banja Luka, 2009. (nagrada za sveukupno stvaralaštvo za djecu) * Nagrada "Zlatno Gašino pero", Lazarevac, za stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, 2011. * Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za životno djelo u književnosti, (za knjigu "Kako se crta sunce"), Sarajevo, 2011. * Nagrada Udruženja izdavača i knjižara za najbolje dizajniranu knjigu "Kako se crta sunce", Sarajevo, 2011. * Nagrada Zlatna tuzlanska plaketa, (najveće društveno priznanje grada Tuzle), Tuzla, 2011. * Nagrada "Crikveničko sunce", Crikvenica, 2012. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.bosanska-rijec.com/Simo-Esic-biografija.html {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ešić, Šimo}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 30vypahmkd9ghu7q7932a0o6xqsrl6g 0 88973 3892741 3873124 2026-06-03T10:22:26Z Panasko 146730 3892741 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="1" bgcolor="#EFEFEF" align="right" ! colspan="2" bgcolor="#EFEFEF" |Osnovni podaci |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Država''' : || {{ZD|AUT}} [[Austrija]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Pokrajina''' : || [[Datoteka:Flag of Burgenland.svg|20px]] [[Gradišće]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Sjedište uprave''': ||[[Güssing (grad)|Güssing]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Površina''': || 485,44&nbsp;km<sup>2</sup> |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Broj stanovnika''':|| 26.653 |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Gustoća''' : || {{#expr:26653/485.44 round 0}} stanovnika/km<sup>2</sup> |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Auto oznaka''' : || <code>GS</code> |----- bgcolor="#FFFFFF" | '''Službena web stranica''': || |----- ! colspan="2" bgcolor="#EFEFEF" | Položaj okruga na karti Gradišća |----- bgcolor="#FFFFFF" | colspan="2" align="center" | [[Datoteka:Karte Aut Bgld GS.png]] |} '''Okrug Güssing''' nalazi se u južnom dijelu [[Austrija|austrijske]] pokrajine [[Gradišće|Gradišća]]. Površina okruga iznosi 486,71&nbsp;km², s ukupnim brojem stanovnika od 25.668 (2022), a gustina naseljenosti iznosi 53 stanovnika po km<sup>2</sup>. Administrativni centar i najveće naselje u okrugu je Güssing. Ostala glavna naselja uključuju Stegersbach, Kukmirn i Olbendorf.<ref>{{Cite web|url=https://www.burgenland.at/service/statistik-burgenland/menschen-und-gesellschaft/bevoelkerung/|title=Bevölkerung - Land Burgenland|website=www.burgenland.at|access-date=9. 1. 2026}}</ref> == Upravna podjela == [[Datoteka:Bezirk Güssing Gemeindekarte.png|mini|400px|Općine u okrugu Güssing]] Okrug se sastoji od ukupno 28 [[općina]]. Od toga je jedan [[grad]] i 8 općina sa statusom ''Markt''. {|class=wikitable |-align="center" bgcolor="#00FF7F" !colspan="4"| Teritorijalna i politička podjela okruga Güssing |- align=center !width=120px| Općina !!width=120px| Hrvatsko ime !!width=120px| Mađarsko ime !!width=120px|Broj stanovnika |-bgcolor=#E0FFFF align=center !colspan="4"| Grad |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Güssing (grad)|Güssing]] || Novigrad || Németújvár || 3.768 |-bgcolor=#FFFACD align=center !colspan="4"| Općine sa ''markt'' statusom |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Eberau]] || - || Monyorókerék || 994 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Güttenbach]] || Pinkovac|| Pinkóc ||964 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Kukmirn]] || - || Kukmér|| 2.004 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Ollersdorf im Burgenland]] || - || Barátfalva|| 970 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Sankt Michael im Burgenland]] ||-|| Pusztaszentmihály|| 1.049 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Stegerbach]] ||-|| Szentelek||2.469 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Stinatz]] || Stinjaki || Pásztorháza|| 1.377 |-bgcolor=#FFFACD align=center | [[Strem]] || - || Strém|| 924 |-bgcolor=#FFFACD align=center !colspan="4"| Općine |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Bildein]] ||- || Beled || 327 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Bocksdorf]] ||- || Baksafalva || 798 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Burgauberg-Neudauberg]] ||- || Burgóhegy-Magashegy || 1.399 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Gerersdorf-Sulz]]||- || Németszentgrót-Sóskut || 1.054 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Großmürbisch]] ||- || Alsómedves || 327 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Bildein]] ||Veliki Medveš || Beled || 277 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Hackerberg]] ||Stinjački Vrh || Pinkóc || 964 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Heiligenbrunn]] ||- || Szentkút || 867 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Heugraben]] ||Žarnovica || Sirovnicza || 236 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Inzenhof]] ||- || Borosgödör || 316 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Kleinmürbisch]] ||- || Felsömedves || 248 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Moschendorf]] ||- || Nagysároslak || 426 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Neuberg im Burgenland]] ||Nova Gora || Újhegy || 1.022 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Neustift bei Güssing]] ||- || Beled || 327 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Olbendorf]] ||Lovrenac || Óbér || 1.407 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Rauchwart]] ||- || Rábort || 467 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Rohr im Burgenland]] ||- || Nád || 393 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Tobaj]] ||- || Tobaj || 1.454 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Tschanigraben]] ||- || Sándorhegy || 68 |-bgcolor=#FFFACD align=center |[[Wörterberg]] ||- || Vörthegy || 499 |} {{Pokrajina Gradišće}} {{Commonscat|Bezirk Güssing}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Okrug Güssing|*]] skfws5tkz23q7bv9coy9cn6x068xqi5 0 101249 3892638 3892534 2026-06-02T16:35:55Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[El Niño - Južna oscilacija]] na [[El Niño]] preko preusmjerenja: Za ostala značenja napraviti višeznačnicu ([[:en:El Niño (disambiguation)|EN]]. 3892534 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:LaNina Pacific 2006JanFeb.jpg‎|mini|300px|Grafički prikaz temperaturne anomalije]] '''El Niño'''<ref>{{Cite web|url=https://www.aoml.noaa.gov/general/enso_faq/|title=The "El Ni�o" FAQ|website=www.aoml.noaa.gov|access-date=2026-01-04}}</ref> je globalni [[atmosfera|atmosfersko]]-[[okean]]ski fenomen koji nastaje usred fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Sam naziv „El Nino“ u [[Španski jezik|španskom jeziku]] znači ''mali dječak'' i odnosi se na malog [[Isus]]a, jer se njegovi efekti najviše osjećaju oko [[Božić]]a. [[La Niña]] znači ''mala djevojčica''. Po dosadašnjim istraživanjima, El Niño najvjerojatnije postoji od završetka posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]]. Voda oko [[Indonezija|Indonezije]] je uobičajeno toplija nego kod [[Peru]]a, a postoje i odgovarajuće razlike u zračnom pritisku iznad tih prostora. Tačnije, iznad [[Južna Amerika|južnoameričke]] obale pritisak je veći nego iznad Indonezije. Zbog toga, vjetrovi koji pretežno pušu u [[ekvator]]skom prostoru imaju relativno stalan smjer (od istoka prema zapadu). Kada dođe do obrtanja vjetrova, topla voda se premješta prema obali Perua što kao posljedicu ima kiše. Sa druge strane, za vrijeme jakih El Niña [[monsun]]i u [[Indija|Indiji]] izostaju usljed preljeva hladne vode i zbog toga nastaju suše. El Niñov utjecaj na klimu [[Evropa|Evrope]] je relativno mali. Nasuprot El Niñu, postoji i La Niña, koja je, zapravo, jako ''normalno stanje''. Za vrijeme La Niñe, voda oko Indonezije je toplija nego uobičajeno što izaziva jače oluje i poplave dok u drugim dijelovima svijeta izaziva suše. Posljednji El Niño je trajao od septembra [[2006]]. do marta/aprila [[2007]]. El Niño ima utjecaj na klimu gotovo svih dijelova [[svijet]]a. El Niño sa početka osamdesetih godina je prvi put skrenuo pažnju šire javnosti usljed velikog broja mrtvih. Naziv „El Niño“ je prvi put upotrebljen u naučnoj javnosti [[1892]]. godine, kada je kapetan Camilo Carilona na kongresu geografskog društva u Limi donio izvještaj da toplu struju ribari i moreplovci oko Perua zovu „El Niño“. Za vrijeme gotovo cijelog 20. vijeka se smatralo da je El Niño lokalni fenomen i do 1982/83. godine nije bilo znatnog interesa naučne zajednice.<ref>{{Cite book|url=https://journals.ametsoc.org/view/journals/bams/96/10/bams-d-14-00089.1.pdf|title=THE CURIOUS CASE OF THE EL NIÑO THAT NEVER HAPPENED}}</ref> El Niño se pojavljuje u periodima od dvije do sedam godina bar posljednjih tristo godina; većinom su u pitanju fenomeni slabijeg intenziteta. {{Commonscat|El Niño/La Niña–Southern Oscillation}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=https://earth.nullschool.net/#current/ocean/surface/currents/overlay=sea_surface_temp_anomaly/orthographic=-140.00,00.001/loc=-140.000,00.001|title=Trenutna karta anomalija temperature površine mora u Tihom okeanu|website=earth.nullschool.net}} * {{cite web|url=http://www.cpc.ncep.noaa.gov/products/analysis_monitoring/|title=Dijagnostička diskusija o Južnoj oscilaciji|publisher=[[Nacionalna uprava za okeane i atmosferu]]|department=[[Centar za klimatske prognoze]]}} * {{cite web|url=http://www.bom.gov.au/climate/enso/outlook/|title=ENSO Outlook – Sistem upozorenja za El Niño–Južnu oscilaciju|publisher=Australijski [[Biro za Meteorologija]]}} Pruža trenutnu fazu ENSO-a prema australijskoj interpretaciji. * {{cite web|url=https://www.cpc.ncep.noaa.gov/products/analysis_monitoring/enso/roni/|title=Hladne i tople epizode po sezonama / Relativni okeanski Niño indeks (RONI): Historijske epizode El Niña / La Niñe (1950–danas)|publisher=Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA)}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Meteorologija]] om82jgq2ova3lcy78cqn55tkshoxuoq 1 103523 3892640 3892532 2026-06-02T16:35:55Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:El Niño - Južna oscilacija]] na [[Razgovor:El Niño]] preko preusmjerenja: Za ostala značenja napraviti višeznačnicu ([[:en:El Niño (disambiguation)|EN]]. 1162139 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} takg6zq6wxw2d5szcm9afzj24d6l2j8 0 111531 3892738 3799592 2026-06-03T10:03:50Z Panasko 146730 3892738 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fagatogo Dock.jpg|desno|300px|mini|Mjesto [[Fagatogo]] u luci Pago Pago]] '''Pago Pago''' je glavni grad [[Američka Samoa|Američke Samoe]],<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/place/Pago-Pago|title=Pago Pago {{!}} American Samoa|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=29. 5. 2018}}</ref> koja je teritorija [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Formalno govoreći, glavni grad je mjesto [[Fagatogo]], a Pago Pago se smatra lukom, odnosno širim područjem. Stanovništvo je 1990. brojalo 10.640 ljudi. Grad se nalazi na ostrvu [[Tutuila]]. Od 1878 do 1951, Pago Pago je bila servisna stanica za mornaricu [[Sjedinjene Američke Države|SAD−a]]. Konzervisana tuna je glavni izvozni proizvod. == Etimologija == Porijeklo naziva Pago Pago nije sasvim sigurno, međutim prema hipotezi, naziv potiče iz samoanskog jezika i tumači se kao "mjesto molitve".<ref>{{Cite web|url=https://www.youguide.com/products/the-city-trip-guide-for-pago-pago-american-samoa|title=The city trip guide for Pago Pago (American Samoa)|website=YouGuide|language=en|access-date=2026-01-05}}</ref> Slovo "g" u samoanskom jeziku izgovara se kao "ng", zbog čega se Pago Pago izgovara kao "pahngo pahngo". <ref>{{Cite journal|date=2015-09-01|title=Resultado de la encuesta de percepción sobre el uso de los instrumentos de pago en Colombia - 2014|url=https://doi.org/10.32468/epipc.2015|publisher=Banco de la República}}</ref> Rani naziv za Pago Pago bio je Long Bay (samoanski: ''O le Fagaloa''), ime koje su koristili prvi stalni stanovnici koji su se naselili na području današnjeg Pago Paga. Također je bio poznat i kao ''O le Maputasi'' ("Kuća jednog poglavice"), u čast poglavice Mauga, koji je živio u Gagamoeu u Pago Pagu i bio starješina nad svim ostalim poglavicama u tom području.<ref>{{Cite journal|last=Ellison|first=Joseph W.|date=1960-11-01|title=Review: <i>Amerika Samoa: A History of American Samoa and Its United States Naval Administration</i>, by J. A. C. Gray|url=https://doi.org/10.2307/3636319|journal=Pacific Historical Review|volume=29|issue=4|pages=425–427|doi=10.2307/3636319|issn=0030-8684}}</ref> Tokom kratkog perioda 1830-ih godina, Pago Pago je bio poznat i pod nazivom Cuthbertova luka (''Cuthbert’s Harbor''), nazvana po britanskom kapetanu Cuthbertu, koji je bio prvi [[Evropljani|Evropljanin]] koji je uplovio u luku Pago Pago.<ref>{{Cite book|last=Richards|first=Rhys|title=Samoa's forgotten whaling heritage: American whaling in Samoan waters 1824-1878: a chronological selection of extracts from primary sources, mainly whaling logbooks, journals and contemporary news items|date=1992|publisher=Lithographic Services, Ltd|isbn=978-0-473-01607-4|location=Wellington, N.Z}}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20101127092539/http://samoaworld.com/viewtopic.php?f=42&t=327 {{Glavni gradovi SAD-a}} {{Spisak glavnih gradova Okeanije po regionima}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Glavni gradovi]] [[Kategorija:Američka Samoa]] nw7wovc94rzpl63oz1u6r3pmst6fgfo 0 125822 3892623 3852990 2026-06-02T13:01:56Z Palapa 383 3892623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Masačusetski institut za tehnologiju |slika = [[Image:MIT Seal.svg|150px|Logo univerziteta]] |latinsko_ime = |moto = {{lat|Mens et Manus}} |motobos = Um i ruka |osnovan = 1861 |vrsta = [[privatni univerzitet]] |krovna = |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = Cynthia Barnhart |predsjednik = L. Rafael Reif |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = |prorektor = |dekan = |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = 1.030 |admin_osoblje = |studenti = 11.301 |dodipl = 4.528 |dipl = 6.510 |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Cambridge]] |savezna_država = [[Massachusetts]] |provincija = |država = [[SAD]] |koor = |kampus = urbani, (68 ha) |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |boje = |atletika = |sportovi = 31 tim |nadimak = |maskota = |udruženja = [[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]]<br>[[Asocijacija istraživačkih univerziteta|AIU]] |web-sajt = [http://www.princeton.edu/main/] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} [[Datoteka:Great Dome, Massachusetts Institute of Technology, Aug 2019.jpg|mini|desno|200px]] '''Masačusetski institut za tehnologiju''' ({{jez-en|Massachusetts Institute of Technology}}, '''MIT''') privatni je istraživački [[univerzitet]] lociran u Cambridge, Massachusetts, [[Sjedinjene Američke Države]]. MIT ima pet fakulteta i jedan koledž, sadržavajući ukupno 32 akademska odjela, sa strogim naglaskom na [[nauka|naučna]] i tehnološka istraživanja. MIT je jedan od dva privatna "land-grant" univerziteta <ref>Država je davala grantove u vidu zemljišta, kao ispomoć u razvoju univerziteta</ref>. On je također "sea-grant"<ref>Uključen u istraživanja mora, okeana i Velikih jezera</ref> i "space-grant"<ref>Uključen u istraživanja svemira</ref> univerzitet. William Barton Rogers je 1861. osnovao univerzitet kao odgovor na povećanu industrializaciju sjedinjenih Američkih Država. Univerzitet je prihvatio evropski model i naglašeno laboratorijsko učenje, od samog početka. Njegov trenutni kampus koji se prostire na 68,0 ha je otvoren 1916. i proteže se 1,6&nbsp;km duž sjeverne obale rijeke Charles. Istraživači sa MIT-a su bili uključeni u napore kod razvoja [[računar]]a, [[radar]]a i pasivnog vođenja u vezi sa odbrambenim istraživanjima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], i Hladnog rata. U proteklih 60 godina MIT-ove obrazovne discipline su se proširile izvan fizičkih nauka i inžinjerstva u polja kao što su biologija, kognitivne nauke, ekonomija, filozofija, lingvistika, političke nauke, i menadžment. == Napomene == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Technology Review]] {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.weforum.org/organizations/massachusetts-institute-of-technology/|title=Massachusetts Institute of Technology|website=World Economic Forum|language=en|access-date=2026-06-02}} * [https://mitathletics.com/ Atletski website] * {{Wikisource-inline|list=**{{Cite Collier's|wstitle=Massachusetts Institute of Technology|short=x|noicon=x}} **{{Cite Americana |wstitle=Massachusetts Institute of Technology, The |short=x |noicon=x}} **{{Cite NSRW |wstitle=Massachusetts Institute of Technology |short=x |noicon=x}} **{{Cite NIE |wstitle=Massachusetts Institute of Technology |year=1905 |short=x |noicon=x}} **{{Cite PSM |last=Swain |first=George Fillmore |author-link=George Fillmore Swain |wstitle=Technical Education at the Massachusetts Institute of Technology |volume=57|month-and-year=July 1900 |noicon=x}}}} {{Wikiquote}} {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta|Masačusetski institut za tehnologiju]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta|Masačusetski institut za tehnologiju]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1861.]] nvk84s0hrejcjjlrhlapoq8l3ufbibx 3892625 3892623 2026-06-02T13:05:27Z Palapa 383 3892625 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Masačusetski institut za tehnologiju |slika = [[Image:MIT Seal.svg|150px|Logo univerziteta]] |latinsko_ime = |moto = {{lat|Mens et Manus}} |motobos = Um i ruka |osnovan = 1861 |vrsta = [[privatni univerzitet]] |krovna = |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = Cynthia Barnhart |predsjednik = L. Rafael Reif |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = |prorektor = |dekan = |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = 1.030 |admin_osoblje = |studenti = 11.301 |dodipl = 4.528 |dipl = 6.510 |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Cambridge]] |savezna_država = [[Massachusetts]] |provincija = |država = [[SAD]] |koor = |kampus = urbani, (68 ha) |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |boje = |atletika = |sportovi = 31 tim |nadimak = |maskota = |udruženja = [[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]]<br>[[Asocijacija istraživačkih univerziteta|AIU]] |web-sajt = [http://www.princeton.edu/main/] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} [[Datoteka:Great Dome, Massachusetts Institute of Technology, Aug 2019.jpg|mini|desno|200px]] '''Masačusetski institut za tehnologiju'''<ref>{{Cite web|url=https://www.topuniversities.com/universities/massachusetts-institute-technology-mit|title=Massachusetts Institute of Technology (MIT)|website=Top Universities|language=en|access-date=2026-06-02}}</ref> ({{jez-en|Massachusetts Institute of Technology}}, '''MIT''') privatni je istraživački [[univerzitet]] lociran u Cambridge, Massachusetts, [[Sjedinjene Američke Države]]. MIT ima pet fakulteta i jedan koledž, sadržavajući ukupno 32 akademska odjela, sa strogim naglaskom na [[nauka|naučna]] i tehnološka istraživanja. MIT je jedan od dva privatna "land-grant" univerziteta <ref>Država je davala grantove u vidu zemljišta, kao ispomoć u razvoju univerziteta</ref>. On je također "sea-grant"<ref>Uključen u istraživanja mora, okeana i Velikih jezera</ref> i "space-grant"<ref>Uključen u istraživanja svemira</ref> univerzitet. [[William Barton Rogers]] je 1861. osnovao univerzitet<ref>{{Cite web|url=https://mitadmissions.org/discover/about-mit/a-brief-history-of-mit/|title=A brief history of MIT|website=MIT Admissions|language=en-US|access-date=2026-06-02}}</ref> kao odgovor na povećanu industrijalizaciju Sjedinjenih Američkih Država. Univerzitet je prihvatio evropski model i naglašeno laboratorijsko učenje, od samog početka. Njegov trenutni kampus koji se prostire na 68,0 ha je otvoren 1916. i proteže se 1,6&nbsp;km duž sjeverne obale rijeke Charles. Istraživači sa MIT-a su bili uključeni u napore kod razvoja [[računar]]a, [[radar]]a i pasivnog vođenja u vezi sa odbrambenim istraživanjima tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], i Hladnog rata. U proteklih 60 godina MIT-ove obrazovne discipline su se proširile izvan fizičkih nauka i inžinjerstva u polja kao što su biologija, kognitivne nauke, ekonomija, filozofija, lingvistika, političke nauke, i menadžment. == Napomene == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Technology Review]] {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.weforum.org/organizations/massachusetts-institute-of-technology/|title=Massachusetts Institute of Technology|website=World Economic Forum|language=en|access-date=2026-06-02}} * [https://mitathletics.com/ Atletski website] * {{Wikisource-inline|list=**{{Cite Collier's|wstitle=Massachusetts Institute of Technology|short=x|noicon=x}} **{{Cite Americana |wstitle=Massachusetts Institute of Technology, The |short=x |noicon=x}} **{{Cite NSRW |wstitle=Massachusetts Institute of Technology |short=x |noicon=x}} **{{Cite NIE |wstitle=Massachusetts Institute of Technology |year=1905 |short=x |noicon=x}} **{{Cite PSM |last=Swain |first=George Fillmore |author-link=George Fillmore Swain |wstitle=Technical Education at the Massachusetts Institute of Technology |volume=57|month-and-year=July 1900 |noicon=x}}}} {{Wikiquote}} {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta|Masačusetski institut za tehnologiju]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta|Masačusetski institut za tehnologiju]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1861.]] ipre6ggs987anl3pff58ylknuheih7k 0 153347 3892701 3500727 2026-06-03T05:31:49Z TheMiner 8989 3892701 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Koraj | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Koraj_Carsijska_2.jpg | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Lopare]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7083 | dužina_stepeni = 18.8803 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1375 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 212628<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=12. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20320 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Koraj u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Koraj''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Lopare]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Koraj je bilo naseljeno još u prahistoriji. Na lokalitetu Varoš istraženo naselje vinčanske neolitske grupe, koje je bilo nastanjeno kroz čitav srednji i mlađi neolit. Ostaci grada, groblja i drugih objekata iz toga perioda nalaze se na nekoliko lokaliteta u Koraju.<ref>{{Cite web |url=http://www.angelfire.com/ns2/avlija/putopisi/koraj.html |title=Moji putopisi - Abdullah Bosnić "OJ KORAJU MALI CARIGRADE" |work=angelfire.com |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Koraj | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 212628 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 12. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1375 | g2013_bosnjaci = 1350 | g2013_srbi = 19 | g2013_muslimani = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 2492 | g1991_muslimani = 2364 | g1991_srbi = 43 | g1991_hrvati = 1 | g1991_jugosloveni = 70 | g1981_ukupno = 2500 | g1981_muslimani = 2440 | g1981_srbi = 35 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 15 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 1 | g1981_albanci = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 2640 | g1971_muslimani = 2568 | g1971_srbi = 44 | g1971_hrvati = 2 | g1971_jugosloveni = 7 | g1971_crnogorci = 1 | g1971_albanci = 7 | g1971_madari = 2 }} == Poznate ličnosti == * [[Midhat Begić]] == Također pogledajte == * [[Masakr u Koraju]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinalopare.com/ Zvanični sajt općine Lopare] {{Općina Lopare}} phit6lgs0a9xenchyyr1l54itedy5db 0 165940 3892700 3761764 2026-06-03T04:22:23Z Surajr7 181362 3892700 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Prijevod}} [[Datoteka:Georges Seurat - Un dimanche après-midi à l'Île de la Grande Jatte.jpg|mini|300px|<center>[[Georges Seurat]], ''[[Nedjeljno popodne na ostrvu Grande Jatte]]'', 1884.-86, ulje na platnu, 208x308 cm, [[Chicago]].]] '''Postimpresionizam''' je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19. vijeka, kojeg oblikuju umjetnici koji su se razvili iz [[Impresionizam|impresionizma]], ali koji su otišli dalje u svojim stremljenjima. Nova generacija umjetnika koja je slijedila različite, originalne i individualne puteve. == Postimpresionisti == === [[Georges Seurat]] === U slici kao što je ''[[Nedjeljno popodne na ostrvu Grande Jatte]]'' (1884-86), '''Georges Seurat''' (1859-1891) je odveo impresionističku tehniku slikanja u jedan naučni pristup, koristeći samo male tačkice osnovnih boja. Tačke koje čine različite dijelove slike – travu, vodu, odjeću – nisu jednobojne, nego proračunata mješavina različitih boja tako da daju sjajnu boju ili profinjene sjene. Ova tehnika slikanja nazvana je [[pointilizam]] ili ''divizionizam'', ali Seurat je koristi na sasvim različit način od impresionista. On slika čvrste, tačno određene oblike i dojmljivo izveden opći dizajn. Mirno obiteljsko ladanje sa slike Grande Jatte posjeduje trajnu kvalitetu koja je suprotna "uzgrednom" i "nesmišljenom" pogledu [[Claude Monet|Moneta]]. U potrazi za boljim nazivom, Seurata i njegove sljedbenike nazivali su ''"Neo-impresionisti"''. === [[Vincent van Gogh]] === [[Datoteka:Portrait of Dr. Gachet.jpg|mini|lijevo|<center>[[Vincent van Gogh]], ''Portret dr. Gacheta'', 1890, ulje na platnu, [[Pariz]].]] [[Datoteka:SelbstPortrait VG2.jpg|mini|desno|<center>[[Vincent van Gogh]], '''Autoportret''', 1889, ulje na platnu, {{Size|cm|65|54}}, Musée d'Orsay, [[Pariz]].]] Život umjetnika '''Vincenta Van Gogha''' (1853.-1890.) postao je dijelom moderne legende o umjetnicima. Sin holandskog propovjednika, bio je jako usamljen, uznemiren čovjek koji nije uspijevao pridobiti bilo kakvu afirmaciju od svijeta – bilo od žena, bilo kao evanđelista u belgijskom rudarskom selu, ili kao umjetnika. Počeo je da se pronalazi tek u svojim 30-tim godinama; a poslije u jednom od svojih povremenih napada ludila se ubio u 37 g. života. Skoro sve slike na kojima počiva njegova slava naslikane su u posljednje tri godine njegovog života na francuskom jugu u [[Arles]]u. ''Portret Dr. Gacheta'' ili njegov ''[[Autoportret]]'' ([[1889.]]) je tipičan u intenzivnim bojama, pojednostavljenim oblicima i vijugavim linijama koje daju dojam duboke uznemirenosti tužnom i razočaranom doktorovom licu. Van Goghova umjetnost je vizionarska umjetnost u kojoj [[suncokret]], stolica, zvjezdano nebo ili more kukuruza sjaju čudnom životnošću iako su viđeni očima čovjeka čiji je um bio zasjenjen više ludilom nego razboritošću. Kao umjetnika, Van Goghova originalnost najviše leži u njegovoj upotrebi boje koju je nanosio u gustim i trzavim potezima kista, nekad tako izrazito da boja stoji na slici kao neki visoki reljef. "[[Kiparstvo|Kiparski]]" kvalitet slike, na koji je prvi ukazao Van Gogh, biti će kasnije radikalno iskorišten od brojnih umjetnika 20tog vijeka. === [[Paul Gauguin]] === [[Datoteka:Paul Gauguin 137.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Paul Gauguin]], ''Vizija poslije mise'', 1888, ulje na platnu, [[Edinburgh]].]] Legenda o Van Goghu je komplementarna onoj o njegovom prijatelju Paulu Gauiguinu. '''Paul Gaugin''' (1848.-1903.) je bio trgovac dionicama koji je napustio sve u 35 godini kako bi se posvetio slikanju. Odbacio je ugledno otmjeno društvo za posljednju iskonsku, nedirnutu civilizaciju primitivnih naroda južnih mora. Gauguinova umjetnost nema ništa od Van Goghovog nasilnog izričaja, on slika jedan idealiziran, nestvaran i poetski svijet koji nazivamo "[[simbolizam]]". [[Datoteka:Paul Gauguin 091.jpg|mini|desno|250px|<center>[[Paul Gauguin]], ''Nevermore (Nikad više)'', 1897, ulje na platnu, {{Size|cm|50|116}}, [[London]].]] Npr. njegova slika ''Vizija poslije mise'' (1888) predstavlja seoske žene na istoj plohi s vizijom anđela koji se bori s Jakovom, sve pojednostavljeno i plošno. Želio je uhvatiti jednostavnu, direktnu vjeru tih jednostavnih ljudi, dok su mu boje jake i nestvarne te simboliziraju viziju. Njegove žene sa [[Tahiti]]ja su enigmatske figure, plošno prikazane i definirane tamnim obrisima. Gauguin je volio nataknuti kako njegove slike nose duboke istine o životu, obično im davajući uzbudljive nazive. ''Nikad više'' je djelomično književni refren kojeg krešti [[gavran]] u pjesmi [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poa]] ističući krajnju odvojenost od mrtve ljubavi. Gauguin je čak stavio vranu u sliku. On je bio i dekorativniji umjetnik od svojih prethodnika. Znao je ispuniti plohe raznim biljkama tvoreći uzorke linija tvoreći prijelaze od ženskog tijela do okoline. Na slici ''Nikad više'' ili ''Odakle dolazimo? Šta smo? Gdje idemo?'' (1897.) sve je ovo čarobno uklopljeno. Dekoracije samo ističu našu nelagodnu svjesnost bolesti djevojke, a bliski zidovi i likovi koji su se spojili s pozadinom stvaraju tešku atmosferu tihih tajni. === [[Paul Cézanne]] === [[Datoteka:Pont de Maincy, par Paul Cézanne.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Paul Cézanne]], ''Mali most, Mennecy'', 1880, ulje na platnu, {{Size|cm|59|72}}, Sammlung Molyneux, [[Pariz]].]] '''Paul Cézanne''' (1839.-1906.) je kao i Seurat, Van Gogh i Gauguin počeo kao [[Impresionizam|Impresionist]]. U 1870tim on je usvojio impresionističke tehnike i izlagao je s njima, ali postao je nezadovoljan načinom na koji su impresionisti u svojim slikama razlagali čvrste predmete jakim svjetlima. Vratio je se da živi u svoj rodni [[Aix]], i u 1880tim razvio revolucionarni pristup slikanju koji je bio neprepoznat sve do nekoliko godina prije njegove smrti [[1906]]. g. U slikama kao što je ''Mali most, Mennecy'' zadržao je svijetle boje impresionističke palete ali ih koristi da istakne čvrstoću stvari. Odrazi u vodi su podjednako čvrsti kao drveće ili sam most. Oslikani su jasnim potezima koji pojačavaju konkretnu stvarnost površine i forme slike, ne stvarajući nikakvu iluziju. Cézanne polazi od prirode stvari, a ne od utiska o stvarima (kao impresionisti). Suština njegovog pristupa prirodi je u tome da je sve u prirodi oblikovano prema geometrijskim tijelima – [[stožac|stošcu]], [[lopta|lopti]] i [[valjak|valjku]]. Ovo nije dekorativnost [[ekspresionizam|ekspresionizma]], nego otkriće strukture stvari. Više od bilo kojeg umjetnika, Cézanne će utjecati na rad umjetnika ranog 20. v. === [[Henri de Toulouse-Lautrec]] === [[Datoteka:Henri de Toulouse-Lautrec 008.jpg|mini|250px|<center>[[Henri de Toulouse-Lautrec]], ''Moulin Rouge'', 1892, ulje na platnu, 123x143,5 cm, [[Chicago]]]] '''Henri de Toulouse-Lautrec''' (1864.-1901.), fizički patuljak, umjetnički veliki talent, vodio je razuzdan život u noćnim barovima i bordelima Pariza. On je tehnikom litografije stvarao plakate koji hvataju pozornost gledatelje i prenose mu informacije u samo nekoliko sekundi gledanja. Npr. na plakatu predstave ''Divan Japonais (Japanska diva)'' je iskoristio dvodimenzionalni tretman, velike plohe jedne boje i jake efekte uzoraka koje je zapravo preuzeo iz [[Japan]]skih [[drvorez]]a. Japanska umjetnost je i prije, u 1850tim, utjecala i na [[Edgar Degas|Degasa]] i [[Eduard Manet|Maneta]]. Bio je majstor prenošenja pokreta i atmosfere uz samo nekoliko poteza kista ili pera. Lautrec je koristio slične tehnike da prikaže duh [[Pariz|pariskog]] života 1890tih. Slikao je muzičke kafane i [[kabare]]e, dvorane i njihove zvijezde izrazitog karaktera (čak iskarikirane), [[cirkus]], [[bordel]]e i [[hipodrom]]e. Na slici ''Moulin Rouge'' (1895) uhvatio je atmosferu veselja i tjeskobe na takav način da pomislimo kako je umjetnik ovaj noćni klub smatrao mjestom zla. == Galerija == {{commonscat|Post-Impressionist paintings}} <gallery> Slika:Baigneurs a Asnieres.jpg|<center>[[Georges Seurat]], ''Kupači na Seni'', 1884, ulje na platnu, 200x300 cm, [[London]] Slika:Camera da Letto Vincent van Gogh.jpg|<center>[[Vincent van Gogh]], ''Soba u Arlesu'', 1889, ulje na platnu, 72x90 cm, [[Pariz]] Slika:VanGogh-starry night.jpg|<center>Vincent van Gogh, ''[[Zvjezdana noć]]'', 1889, ulje na platnu, [[Pariz]] Slika:Gauguin - Where Do We Come From? What Are We? Where Are We Going? (1897-98).jpg|<center>[[Paul Gauguin]], ''[[Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?]]'', 1897, ulje na platnu, {{Size|cm|29.2|60}}, privatna Slika:Paul Cézanne 222.jpg|<center>Paul Cézanne, ''Kartaši''', ulje na platnu, 1892.-1893, 97x130 cm, privatna Slika:Montagne Sainte-Victoire, par Paul Cézanne 108.jpg|<center>Paul Cézanne, ''Planina Sainte-Victoire'', 1904, ulje na platnu, {{Size|cm|70|92}}, [[Philadelphia]] (Albi) Le Divan japonais 1893 lithographie - Toulouse-Lautrec MTH.A3.jpg|<center>[[Henri de Toulouse-Lautrec]], ''Divan Japonais'', 1892.-1893, litografski plakat, {{Size|cm|80.8|60.8}} Slika:Henri de Toulouse-Lautrec 001.jpg|<center>Henri de Toulouse-Lautrec, ''[[Ispijači apsinta]]'', 1891, ulje na platnu, {{Size|cm|53.5|68}}, [[Boston]] Slika:Toulouse-Lautrec - Quadrille NGA.jpg|<center>Henri de Toulouse-Lautrec, ''Kvadrila u Moulin Rougeu'', 1892, ulje na kartonu, {{Size|cm|80|60.5}}, [[Washington, D.C.|Washington]] Slika:Henri Rousseau 005.jpg|<center>[[Henri Rousseau]], ''San'', 1910, ulje na platnu, 205x299 cm, MOMA, [[New York]] Slika:Odilon Redon - The Cyclops, c. 1914.jpg|<center>[[Odilon Redon]], ''[[Kiklop]]'', ulje na platnu Slika:Serusier - the talisman.JPG|<center>[[Paul Sérusier]], ''Talisman'' </gallery> == Također pogledajte == * [[Kubizam]] * [[Ekspresionizam]] == Literatura == * dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', "Školska knjiga", Zagreb, 1997. * [[Radovan Ivančević]], ''Umjetnost Razdoblja Život II.'', "Profil", Zagreb, 2001. * Više autora, Opća Povijest Umjetnosti, "Mozaik knjiga", Zagreb, 2003. * Gilles Plazy & Jean Lacouture, ''Povijest umjetnosti u slikama'', "Leo-Commerce", Rijeka, 2000. * Ričard Fridental, ''Historija umetnosti kroz pisma velikih stvaralaca'', Beograd, 1963. * Grupa autora, ''HISTORY OF WESTERN ART'', "McGraw Hill", New York, 2001. * H. W. Janson, ''ART HISTORY'', "Thames & Hudson", London, 1997. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20080614210111/http://mushecht.haifa.ac.il/hecht/art/frenchart_eng.aspx Hecht Museum] {{Postimpresionizam}} {{Impresionizam }} {{Zapadnaumjetnost}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Postimpresionizam| ]] [[Kategorija:Modernizam]] [[Kategorija:Umjetnički pravci]] [[Kategorija:Umjetnost Zapada]] q0vrkne50paeullvuuhst833jedpjdg 10 263820 3892736 2659233 2026-06-03T09:42:45Z KWiki 9400 3892736 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Postimpresionizam | naslov = [[Postimpresionizam|<span style="color:white;">Postimpresionizam</span>]] | tijeloklasa = hlist | osnovastil = background:brown; color:white; | grupa1 = Pokreti <br/> u 19. stoljeću | podaci1= * [[Neoimpresionizam]] * [[Divizionizam]] * [[Poentilizam]] * [[Kloazonizam]] * [[Nabizam]] * [[Sintetizam]] * [[Simbolizam]] * ''[[Art Nouveau]]'' | grupa2 = [[Umjetnik|<span style="color:white;">Umjetnici</span>]] | podaci2 = * [[Émile Bernard]] * [[Paul Cézanne]] * [[Paul Gauguin]] * [[Hippolyte Petitjean]] * [[Odilon Redon]] * [[Henri Rousseau]] * [[Georges Seurat]] * [[Paul Signac]] * [[Henri de Toulouse-Lautrec]] * [[Vincent van Gogh]] * [[René Schützenberger]] | grupa3 = Pokreti <br/> u 20. stoljeću | podaci3 = * [[Fovizam]] * ''[[Die Brücke|Most]]'' * ''[[Plavi jahač]]'' * [[Ekspresionizam]] * [[Kubizam]] | grupa4 = Umjetnici | podaci4 = * [[Henri Matisse]] * [[André Derain]] * [[Albert Gleizes]] * [[Ernst Ludwig Kirchner]] * [[Karl Schmidt-Rottluff]] * [[Vasilij Kandinski]] * [[Franz Marc]] * [[Jean Metzinger]] * [[Francis Picabia]] * [[Pablo Picasso]] * [[Robert Antoine Pinchon]] * [[Georges Braque]] | grupa5 = Izložbe | podaci5 = * [[Društvo nezavisnih umjetnika|Nezavisni umjetnici]] * [[Društvo dvadeseterice]] * [[Volpinijeva izložba]] * ''[[Le Barc de Boutteville]]'' * ''[[La Libre Esthétique]]'' * [[Ambroise Vollard]] * [[Jesenski salon]] * [[Društvo nezavisnih umjetnika|Salon nezavisnih]] * [[Salon stotine]] | grupa6 = Kritičari | podaci6 = * [[Félix Fénéon]] * [[Albert Aurier]] | grupa7 = Također <br> pogledajte | podaci7 = * [[Impresionizam]] * [[Modernizam]] * [[Moderna umjetnost]] * [[Secesija (umjetnost)|Secesionizam]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni umjetničkih pravaca]] </noinclude> 5n6qup4gqgf37mozwx614aw210z4jaj 0 268321 3892636 3824314 2026-06-02T16:23:52Z Bakir123 110053 3892636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportski rivali | naslov = Sarajevski derbi | ostala imena = FK Sarajevo – FK Željezničar | slika = | grad ili regija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | uključene ekipe = <small>'''[[FK Sarajevo]]'''</small><br /><small>'''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]'''</small> | ukupno = '''Ukupno:''' 159<br> *[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (48) *[[FK Sarajevo]] (48) *Neriješeno (63) | najviše pobjeda = | nogometaš sa naviše nastupa = [[Slobodan Janjuš]] (21 utakmica) | najbolji strijelac = [[Dželaludin Muharemović]] (8 golova) | prvisusret = Željezničar 1–6 Sarajevo <br> <small>10. oktobar 1954.</small><br><small>(Prva liga SFRJ 1953/54.)</small> | posljednjautakmica = Sarajevo 1–0 Željezničar <br> <small>25. maj 2026.</small><br><small>([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Premijer liga BiH 2025/26.]])</small> | sljedećisusret = | najvećapobjeda = Željezničar 9–1 Torpedo (Sarajevo)<br> <small>29. decembar 1946.</small> }} '''Sarajevski derbi''' je naziv za [[nogomet]]ne utakmice između dva [[Sarajevo|sarajevska]] kluba: [[FK Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Prvu zvaničnu utakmicu u nekom od takmičenja Sarajevo i Željezničar su odigrali 10. oktobra 1954. u prvoj ligi Jugoslavije. Derbi Sarajevo - Željezničar se smatra najvećim gradskim i ligaškim derbijem u Bosni i Hercegovini. U prvoj ligi Jugoslavije po broju šampionskih titula FK Sarajevo je uspješnije sa dvije titule, dok je Željezničar osvojio jednu titulu. Ipak, u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], Željezničar je uspješniji po broju šampionskih titula. U međusobnim utakmicama klubovi su izjednačeni. U ostalim takmičenjema Kupa i Superkupa, FK Sarajevo je [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kup Bosne i Hercegovine]] osvojilo osam puta, a Željezničar šest puta. [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]] Željezničar je osvojio tri puta, a FK Sarajevo jedanput. ==Navijači== ===Horde zla=== [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|desno|mini|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] {{Glavni|Horde zla}} Navijači kluba FK Sarajevo poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". U prošlosti navijači kluba su sebe nazivali ''Pitari''. Naziv "Horde zla" se temelji na istoimenom [[Zagor]]ovom [[strip]]u.<ref>[http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci ''Navijači, fksinfo.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710141038/http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci |date=10. 7. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ===Manijaci=== {{Glavni|Manijaci}} Navijači kluba FK Željezničar poznati su pod nazivom ''Manijaci''. U drugoj polovini 1980-tih godina dolazi do veće organizacije najvatrenijih navijača FK Željezničar, i oni tada daju sebi ime "The Maniacs". Osim ove grupe stvaraju se i "Blue Tigers" i "Joint Union", te još nekoliko manjih grupa ali svi oni sacinjavaju matičnu grupaciju "Manijaka". Počinje izrada navijačkih vezenih šalova sa imenom grupe (šal "Joint Union" je uživao veliko poštovanje i na tribinama širom tadašnje Jugoslavije), nabavka pirotehničkih sredstava – bakljada, na utakmici protiv FK Crvene Zvezde u jesen 1990.godine je bila dotada najveća u BiH, a putuje se organizovano i na gostovanja sa klubom.<ref>[http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka ''Historija Manijaka, themaniacs.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150422060043/http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka |date=22. 4. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=100% |- |colspan=8 width=100% align=center |Statistika utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u prvim nogometnim ligama [[Prva nogometna liga Jugoslavije|SFRJ]] i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] |- |} {{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |ekipa2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |Zastava ekipe 1 = [[Datoteka:FK_Sarajevo.svg|175px]] |Zastava ekipe 2 = [[Datoteka:FK Željezničar Sarajevo.png|175px]] |Broj utakmica = 139 |Broj pobjeda ekipe 1 = 40 |Broj neriješenih rezultata = 59 |Broj pobjeda ekipe 2 = 40 |Broj datih golova ekipe 1 = 159 |Broj datih golova ekipe 2 = 154 }} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 80%" width=100% |- !colspan=15 width=100% align=center |Statistika svih zvaničnih utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar |- ! width=7.6% rowspan="2" | ! width=7.6% rowspan="2" | Utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Pobjede ! width=7.6% rowspan="2" | Neriješeno ! width=15.2% colspan="2" | Golovi ! width=1.2% rowspan="9" | ! width=15.2% colspan="2" | Domaće pobjede ! width=15.2% colspan="2" | Domaće neriješene utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Gostujuće pobjede |- ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar |- ! [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 63 || 19 || 21 || 23 || 83 || 86 || 11 || 12 || 11 || 12 || 8 || 9 |- ! [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 76 || 21 || 19 || 36 || 76 || 68 || 14 || 13 || 19 || 16 || 7 || 6 |- ! [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]] || 2 || 1 || 1 || 0 || 5 || 6 || 0 || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 |- ! Republ. kup BiH || 3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 6 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 |- ! [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 14 || 6 || 4 || 4 || 21 || 19 || 6 || 3 || 2 || 2 || 0 || 1 |- ! [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 1 || 0 || 1 || 0 || 0 || 4 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 |- ! Ukupno || '''159''' || '''48''' || '''48''' || '''63''' || '''190''' || '''190''' || '''33''' || '''30''' || '''34''' || '''30''' || '''15'''|| '''17''' |- |colspan=15 width=100% align=right |''<small>Ažurirano: 25. maja 2026.</small><ref>[http://www.footballderbies.com/results/index.php?id=95 ''Derbi Sarajevo - Željezničar, footballderbies.com'']: pristupljeno: 25. 5. 2026.</ref>'' |} ===Titule=== {| class="wikitable sortable" width=45% style="width:auto; margin:auto;" |- !width=15%|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] !width=15%|Takmičenje !width=15%|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |- |- style="text-align:center;" | 2 || [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 1 |- style="text-align:center;" | 5 || [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 8 || [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 1 || [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 3 |- style="text-align:center;" | '''16''' || || '''16''' |} ==Utakmice== {| style="border: 1px solid #a2a9b1; border-collapse: collapse; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;" |- |width=20px bgcolor=ffcccc| || Pobjeda [[FK Sarajevo]] |- |width=10px bgcolor=b9e8ff | || Pobjeda [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |- |width=10px bgcolor=ccffcc | || Neriješen rezultat |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Prva nogometna liga Jugoslavije|prvoj ligi Jugoslavije]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. |align=left | 10. oktobar 1954. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;6 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. |align=left | 17. april 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. |align=left | 11. septembar 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. |align=left | 18. mart 1956. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 5. |align=left | 23. novembar 1958. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 6. |align=left | 21. juni 1959. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 7. |align=left | 2. decembar 1962. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 8. |align=left | 2. juni 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 1. septembar 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 10. |align=left | 15. mart 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 11. |align=left | 16. august 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 12. |align=left | 7. mart 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 13. |align=left | 12. septembar 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 14. |align=left | 27. mart 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 15. |align=left | 28. august 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 16. |align=left | 12. mart 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 10. decembar 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 18. |align=left | 30. juni 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 19. |align=left | 1. decembar 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 29. juni 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 21. |align=left | 7. septembar 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 21. mart 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 23. |align=left | 15. novembar 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 24. |align=left | 6. juni 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 25. |align=left | 3. oktobar 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 3. maj 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 26. novembar 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 28. |align=left | 3. juni 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;4 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 29. |align=left | 23. septembar 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 30. |align=left | 31. mart 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 31. |align=left | 22. septembar 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 32. |align=left | 20. april 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 8. oktobar 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 34. |align=left | 9. maj 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 35. |align=left | 12. septembar 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 36. |align=left | 3. april 1977. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 13. august 1978. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 38. |align=left | 4. mart 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 21. oktobar 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 40. |align=left | 8. juni 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 41. |align=left | 13. septembar 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 29. mart 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 23. august 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 44. |align=left | 10. mart 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 45. |align=left | 7. novembar 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 5. juni 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 4. septembar 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 48. |align=left | 18. mart 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 49. |align=left | 9. septembar 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 50. |align=left | 17. mart 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 51. |align=left | 2. novembar 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 29. maj 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 53. |align=left | 7. septembar 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 54. |align=left | 22. mart 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 55. |align=left | 9. august 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 56. |align=left | 13. mart 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 57. |align=left | 30. oktobar 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 58. |align=left | 14. maj 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 59. |align=left | 30. juli 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 60. |align=left | 10. decembar 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 61. |align=left | 5. august 1990. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 62. |align=left | 17. februar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 9. oktobar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1991/92.|1991/92]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- style="background:#ccffcc;" | 1. |align=left | 14. septembar 1994. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994]]. | [[Stadion Bilino Polje|Bilino Polje]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1994/95), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104925/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. |align=left | 15. novembar 1995. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 5-0 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104927/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 3. |align=left | 2. maj 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104928/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 4. |align=left | 22. septembar 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104930/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. |align=left | 17. april 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104932/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 6. |align=left | 26. oktobar 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122012906/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 7. |align=left | 3. maj 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122002238/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 8. |align=left | 5. juni 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 8. august 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 3-1 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104940/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 10. |align=left | 27. februar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104941/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 11. |align=left | 9. oktobar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104943/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 12. |align=left | 15. april 2000. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 4-1 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104945/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 13. |align=left | 23. septembar 2000. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104946/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 14. |align=left | 11. april 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-3 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104948/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 15. |align=left | 27. oktobar 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104950/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 16. |align=left | 4. maj 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104952/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 22. septembar 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104953/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 18. |align=left | 5. april 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104956/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 19. |align=left | 4. oktobar 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104957/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 24. april 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104959/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 21. |align=left | 30. oktobar 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105001/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 30. april 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105004/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 23. |align=left | 15. oktobar 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105005/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 24. |align=left | 5. april 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105007/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 25. |align=left | 30. septembar 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105009/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 14. april 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105010/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 6. oktobar 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105012/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 28. |align=left | 19. april 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105015/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 29. |align=left | 8. novembar 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105017/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 30. |align=left | 9. maj 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105018/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 31. |align=left | 7. novembar 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105022/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 32. |align=left | 15. maj 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105020/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 24. oktobar 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105023/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 34. |align=left | 7. maj 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105025/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 35. |align=left | 5. novembar 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105027/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 36. |align=left | 12. maj 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105028/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 3. novembar 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105030/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 38. |align=left | 8. maj 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105031/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 30. oktobar 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105033/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 40. |align=left | 4. maj 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-zrinjski-novi-sampion-drzave-remi-zeljeznicara-i-sarajeva/140504070 ''Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba'']; pristupljeno: 5. 5. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808122344/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=8. 8. 2014 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 41. |align=left | 2. novembar 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-tim-slavio-na-grbavici-nakon-pet-godina-neredi-navijaca-obiljezili-mec/141102050 ''Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba'']; pristupljeno: 2. 11. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2014/15), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419033119/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=19. 4. 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 16. maj 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu ''Remi bez golova u derbiju na Koševu: Sarajevo i Željezničar podijelili bodove, oslobodjenje.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518011654/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu |date=18. 5. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 4. oktobar 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178200&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:0 (4. oktobar 2015) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 10. 2015}}</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 44. |align=left | 24. april 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178320&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:1 (24. april 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 4. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 45. |align=left | 23. juli 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927359&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:1 (23. juli 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 8. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 16. oktobar 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927425&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (16. oktobar 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=15. 4. 2017}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 15. april 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 48. |align=left | 20. maj 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 49. |align=left | 19. august 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 50. |align=left | 27. novembar 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- style="background:#ccffcc;" | 51. |align=left | 15. april 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |-style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 19. maj 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |-style="background:#ccffcc;" | 53. |align=left | 15. august 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (15. august 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407000439/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 54. |align=left | 3. novembar 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (3. novembar 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074049/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 55. |align=left | 6. april 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:3 (6. april 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074051/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 56. |align=left | 31. august 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/futsal/premijer-liga-bih?view=match&id=7857762:zeljeznicar-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 5:2 (31. august 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=31. 8. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 57. |align=left | 30. novembar 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:3 (30. novembar 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 11. 2019 |archive-date=11. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211115243/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 58. |align=left | 4. novembar 2020. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (4. novembar 2020) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 11. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225130828/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 59. |align=left | 1. mart 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/9332660-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (1. mart 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 3. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 60. |align=left | 1. maj 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/18402752-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:1 (1. maj 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 5. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 61. |align=left | 22. septembar 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874160-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:0 (22. septembar 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 9. 2021 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 62. |align=left | 5. mart 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874226-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (5. mart 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=5. 3. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 10. maj 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/24421974-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (10.maj 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=10. 5. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 64. |align=left | 26. august 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (26. august 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=26. 8. 2022 |archive-date=1. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901122536/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 65. |align=left | 8. mart 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |Trening centar [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (8. mart 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309214835/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 66. |align=left | 12. maj 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:2 (12. maj 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=12. 5. 2023 |archive-date=28. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230628215620/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 67. |align=left | 8. oktobar 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:0 (8. oktobar 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 10. 2023 |archive-date=9. 10. 2023 |archive-url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 68. |align=left | 3. mart 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=34749241:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 3:0 (3. mart 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=3. 3. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 69. |align=left | 14. april 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=38029551:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (14. april 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=14. 4. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 70. |align=left | 25. septembar 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=40605907:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (25. septembar 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 9. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 71. |align=left | 22. februar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=40605973:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (22. februar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 2. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 72. |align=left | 27. april 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=44412516:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (27. april 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 4. 2025 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 73. |align=left | 27. septembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=46565854:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (27. septembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 9. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 74. |align=left | 7. decembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=46565899:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 4:0 (7. decembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 12. 2025 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 75. |align=left | 4. april 2026. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=46565944:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (4. april 2026) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 4. 2026 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 76. |align=left | 25. maj 2026. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/raspored-kola-wwin-lige-bih?view=match&id=46565989:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:0 (25. maj 2026) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 5. 2026 }}</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=7%|# !width=15%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/8 finala |align=left | 22. oktobar 1994. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 31. maj 1997. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih97.html ''Bosnia-Hercegovina 1996/97, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. polufinale |align=left | 5. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih99.html ''Bosnia-Hercegovina 1998/99, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. polufinale |align=left | 12. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 <br /><small>(1&ndash;3 pen.)</small> |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | Finale |align=left | 15. juni 2001. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 29. maj 2002. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih02.html ''Bosnia-Hercegovina 2001/02, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 9. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih06.html ''Bosnia-Hercegovina 2005/06, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. čevrtfinale |align=left | 16. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 8. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup07.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2006/07, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 22. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup08.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2007/08, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 19. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika ''Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314152642/http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika |date=14. 3. 2014 }}; pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 26. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref name="Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/gol-na-grbavici-dovoljan-sarajevu-za-veliko-slavlje ''Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref><ref name="Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/sarajevski-derbi-bez-golova-b-u-polufinalu-kupa-bih/140326125 ''Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba'']; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] |- !width=8%|# !width=14%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. kolo |align=left | 12. august 1954. | [[Kup Jugoslavije u nogometu 1954.|1954]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;5 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/16 finala |align=left | 30. august 1978. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1978/1979.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u Republičkom kupu Bosne i Hercegovine |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/4 finale |align=left | 3. novembar 1963. | 1963/1964 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/4 finale |align=left | 20. novembar 1968. | 1968/1969 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Polufinale |align=left | 1969. | 1969/1970 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#b9e8ff;" | |align=left | 25. novembar 1998. | [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998.|1998]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |} ==Rekordi== ''U rekordima su uključeni rezultati igranih u prvoj ligi Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.'' ---- :'''Najveće pobjede (5+ golovi):''' {| class="wikitable" |- ! Razlika ! Rezultat ! Datum ! Takmičenje |- style="text-align:center;" | +5 | Željezničar 1–6 '''Sarajevo''' | 10. oktobar 1954. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 12. septembar 1976. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 2. septembar 1995. | Prva liga BiH |- |} :'''Najduži period pobjeda:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Kub !Period |- |'''3'''||Željezničar||14. maj 1989. – 10. decembar 1989. |- |'''3'''||Sarajevo||5. april 2006. – 14. april 2007. |} :'''Najduži period neriješenih utakmica:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''4'''||5. august 1990. – 31. maj 1995. |} :'''Najduži period bez neriješene utakmice:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''7'''||5. juni 1998. – 11. april 2001. |} :'''Najduži neporaženi period:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''11''' (6 pobjeda)||Sarajevo||2. juni 1963. – 30. juni 1968. |- |'''11''' (5 pobjeda)||Željezničar||23. septembar 2000. – 15. oktobar 2005. |- |'''10''' (3 pobjede)||Sarajevo||5. august 1990. – 4. april 1998. |- |'''8''' (3 pobjede)||Sarajevo||30. april 2005. – 8. novembar 2008. |- |'''7''' (3 pobjede)||Željezničar||14. maj 1989. – 31. maj 1995. |- |'''7''' (2 pobjede)||Sarajevo||12. maj 2012. – 16. maj 2015. |} :'''Najduži period bez primljenog gola:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''4'''||Željezničar||6. oktobar 2007. – 9. maj 2009. |- |'''4'''||Željezničar||15. maj 2010. – 5. novembar 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||27. mart 1966. – 12. mart 1967. |- |'''3'''||Sarajevo||15. oktobar 2005. – 30. septembar 2006. |- |'''3'''||Sarajevo||6. oktobar 2007. – 8. novembar 2008. |- |'''3'''||Sarajevo||15. maj 2010. – 7. maj 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||3. novembar 2012. – 30. oktobar 2013. |} :'''Najduži period postizanja gola na utakmicama:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''17'''||Željezničar||1. oktobar 1997. – 30. april 2005. |- |'''8'''||Sarajevo|| 13 august 1978. – 10. mart 1982. |- |'''8'''||Željezničar||4. mart 1979. – 7. novembar 1982. |} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Jugoslavije.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije (1947-1992)]]{{-}} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Bosne i Hercegovine.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine]]{{-}} ==Reference== {{Refspisak|2|height=200}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.fcsarajevo.ba/ ''Zvanični sajt FK Sarajeva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307030427/http://fcsarajevo.ba/ |date=7. 3. 2021 }} *[https://fkzeljeznicar.ba/ ''Zvanični sajt FK Željezničara''] {{FK Sarajevo}} {{Nogometna rivalstva}} {{Nogomet u BiH}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:FK Sarajevo]] [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometna rivalstva]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni derbiji]] lzlo34xhryyr25e75u1732fp3v5qvph 0 269095 3892688 3746407 2026-06-02T21:58:58Z ~2026-32871-96 182106 /* */ 3892688 wikitext text/x-wiki [[File:Patch of the Scorpions.svg|thumb]] '''Škorpioni''' su bili specijalna [[srbija]]nska [[paravojna jedinica]], osnovana od MUP-a Srbije, tj. bivše Savezne Republike Jugoslavije za vrijeme rata u Hrvatskoj, a učestvovala je u ratnim zločinima u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] (1991-1995) te na [[Kosovski rat|Kosovu]] 1999. godine. Zbog njenih dejstava i zločinačkih akcija mnogi je smatraju i za terorističku organizaciju. Paravojna zločinačka grupa imala je za cilj isključivo ubijanje civilnog stanovništva, a osuđena je 2005. godine pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškim trubunalom]], nakon pojavljivanja u javnosti stravičnih snimaka strijeljanja šestorice bošnjačkih civila iz Srebrenice. Jedinica je bila pod komandom [[Slobodan Medić|Slobodana Medića]], zvanog ''Boca''. == Uloga u jugoslavenskim ratovima == Škorpione je u toku rata u Hrvatskoj osnovala [[Državna bezbjednost Srbije]] dok joj je šef bio [[Jovica Stanišić]].<ref name="soa.hr">[https://www.soa.hr/hr/zanimljivosti/?newsId=42 SOA]</ref> Osnovala ju je državna institucija uz privolu državnog vrha,<ref name="soa.hr"/> uglavnom za ubijanje, a za to su njeni pripadnici dobivali plaću od 1500 do 2000 maraka mjesečno.<ref name="soa.hr"/> [[Franko Simatović]] iz Državne bezbjednosti bio je direktno zadužen za te specijalne jedinice, te je vodio njihovo angažiranje u pojedinim akcijama u Hrvatskoj i BiH.<ref name="soa.hr"/> Pripadnici Škorpiona obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na [[Tara|Tari]], u [[Bubanj Potok]]u, u [[Kula|Kuli]] i na [[Goč]]u, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.<ref name="soa.hr"/> Djelovali su na osiguranju naftnih polja u Đeletovcima.<ref name="Paravojne formacije - Škorpioni">[http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_paravojne_formacije_skorpioni/2008823.html Paravojne formacije - Škorpioni]</ref> Svjetsku pažnju dobili su nakon otkrića snimaka likvidacije šestorice Srebreničana kod Trnova. Suđenje za Trnovo bilo je prvo suđenje vezano za Srebrenicu u Srbiji. Četiri godine nakon masakra u Trnovu, Škorpioni su djelovali na Kosovu. Počinili su zločin u Podujevu u maju 1999. kada su likvidirali 14 albanskih žena i djece. U junu 2009. su u Beogradu za taj zločin četvorica ''Škorpiona'' osuđeni na ukupno 75 godina zatvora.<ref name="Paravojne formacije - Škorpioni"/> == Optužba == Na osnovu video snimka iz 2005. godine, kojeg je snimio jedan od pripadnika ''Škorpiona'', [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je podnio optužbu za [[Ratni zločin|ratne zločine]]. Na snimku je prikazano strijeljanje civila u [[Srebrenica|Srebrenici]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. Pomoć u otkrivanju ovog zločina je navodno potpomogla srpska aktivistkinja za ljudska prava, [[Nataša Kandić]]. Video je postao glavni dokaz u procesu Bosne i Hercegovine, kojim se dokazuje sudjelovanje međunarodnih (srbijanskih) paravojnih jedinica u ratu u Bosni i Hercegovini, te o ratu u Bosni i Hercegovini kao međudržavnom sukobu. Istragom je dokazana umiješanost vojnih struktura [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Pri tome je dodato, mada za optužnicu irelevantna činjenica, da su srbijanske vlasti mogle spriječiti [[genocid u Srebrenici]].<ref>http://www.tagesspiegel.de/politik/;art771,2231297 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070713210951/http://www.tagesspiegel.de/politik/;art771,2231297 |date=13 Juli 2007 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Škorpioni su učestvovali i u [[Rat na Kosovu|ratnim zbivanjima na Kosovu]] 1999. godine.<ref name="VR">{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 |title='''''Stazama Škorpiona''''', članak na web portalu ''Vreme'' {{Simboli jezika|sr|srpski}} |access-date=8. 1. 2014 |archive-date=25. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141025021120/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 |url-status=dead }}</ref> Stanišića i Simatovića Haaški je tribunal u maju 2013. oslobodio između ostalog, odgovornosti za zločine po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-je-haag-amnestirao-skorpione-i-njihove-strasne-zlocine-u-srebrenici/680590.aspx Zašto je Haag amnestirao "Škorpione" i njihove strašne zločine u Srebrenici?]</ref> Haško tužilaštvo je najavilo žalbu protiv te prvostepene presude.<ref>[http://www.vecernji.hr/svijet/brammertz-podnio-najavu-zalbe-na-presude-stanisicu-i-simatovicu-576506], "Brammertz podnio najavu žalbe na presude Stanišiću i Simatoviću", 28.06.2013</ref> Glavnokomandujući Slobodan Medić je poginuo u saobraćajnoj nesreći krajem 2013. godine, zajedno sa sinom i suprugom, kada je pušten iz zatvora na par dana da proslavi Novu godinu.<ref>https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/bvbfbbhn/306726</ref> == Također pogledajte == * [[Genocid u Srebrenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.netzeitung.de/ausland/341988.html ''Verhaftungen nach Video über Srebrenica-Massaker'' netzeitung.de, 3. juni 2005. {{Simboli jezika|de|njemački}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929123552/http://www.netzeitung.de/ausland/341988.html |date=29. 9. 2007 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 ''Stazama Škorpiona'', članak na web portalu ''Vreme'' {{Simboli jezika|sr|srpski}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141025021120/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 |date=25. 10. 2014 }} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kosovski rat]] [[Kategorija:Srpske paravojne formacije]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] d35sgclixykcni80ztgizz7qd8o446n 3892699 3892688 2026-06-03T03:49:05Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-32871-96|~2026-32871-96]] ([[User talk:~2026-32871-96|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]] 3746407 wikitext text/x-wiki [[File:Patch of the Scorpions.svg|thumb]] '''Škorpioni''' su bili specijalna [[srbija]]nska [[paravojna jedinica]], osnovana od MUP-a Srbije, tj. bivše Savezne Republike Jugoslavije za vrijeme rata u Hrvatskoj, a učestvovala je u ratnim zločinima u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] (1991-1995) te na [[Kosovski rat|Kosovu]] 1999. godine. Paravojna zločinačka grupa imala je za cilj isključivo ubijanje civilnog stanovništva, a osuđena je 2005. godine pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškim trubunalom]], nakon pojavljivanja u javnosti stravičnih snimaka strijeljanja šestorice bošnjačkih civila iz Srebrenice. Jedinica je bila pod komandom [[Slobodan Medić|Slobodana Medića]], zvanog ''Boca''. == Uloga u jugoslavenskim ratovima == Škorpione je u toku rata u Hrvatskoj osnovala [[Državna bezbjednost Srbije]] dok joj je šef bio [[Jovica Stanišić]].<ref name="soa.hr">[https://www.soa.hr/hr/zanimljivosti/?newsId=42 SOA]</ref> Osnovala ju je državna institucija uz privolu državnog vrha,<ref name="soa.hr"/> uglavnom za ubijanje, a za to su njeni pripadnici dobivali plaću od 1500 do 2000 maraka mjesečno.<ref name="soa.hr"/> [[Franko Simatović]] iz Državne bezbjednosti bio je direktno zadužen za te specijalne jedinice, te je vodio njihovo angažiranje u pojedinim akcijama u Hrvatskoj i BiH.<ref name="soa.hr"/> Pripadnici Škorpiona obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na [[Tara|Tari]], u [[Bubanj Potok]]u, u [[Kula|Kuli]] i na [[Goč]]u, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.<ref name="soa.hr"/> Djelovali su na osiguranju naftnih polja u Đeletovcima.<ref name="Paravojne formacije - Škorpioni">[http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_paravojne_formacije_skorpioni/2008823.html Paravojne formacije - Škorpioni]</ref> Svjetsku pažnju dobili su nakon otkrića snimaka likvidacije šestorice Srebreničana kod Trnova. Suđenje za Trnovo bilo je prvo suđenje vezano za Srebrenicu u Srbiji. Četiri godine nakon masakra u Trnovu, Škorpioni su djelovali na Kosovu. Počinili su zločin u Podujevu u maju 1999. kada su likvidirali 14 albanskih žena i djece. U junu 2009. su u Beogradu za taj zločin četvorica ''Škorpiona'' osuđeni na ukupno 75 godina zatvora.<ref name="Paravojne formacije - Škorpioni"/> == Optužba == Na osnovu video snimka iz 2005. godine, kojeg je snimio jedan od pripadnika ''Škorpiona'', [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je podnio optužbu za [[Ratni zločin|ratne zločine]]. Na snimku je prikazano strijeljanje civila u [[Srebrenica|Srebrenici]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. Pomoć u otkrivanju ovog zločina je navodno potpomogla srpska aktivistkinja za ljudska prava, [[Nataša Kandić]]. Video je postao glavni dokaz u procesu Bosne i Hercegovine, kojim se dokazuje sudjelovanje međunarodnih (srbijanskih) paravojnih jedinica u ratu u Bosni i Hercegovini, te o ratu u Bosni i Hercegovini kao međudržavnom sukobu. Istragom je dokazana umiješanost vojnih struktura [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Pri tome je dodato, mada za optužnicu irelevantna činjenica, da su srbijanske vlasti mogle spriječiti [[genocid u Srebrenici]].<ref>http://www.tagesspiegel.de/politik/;art771,2231297 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070713210951/http://www.tagesspiegel.de/politik/;art771,2231297 |date=13 Juli 2007 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Škorpioni su učestvovali i u [[Rat na Kosovu|ratnim zbivanjima na Kosovu]] 1999. godine.<ref name="VR">{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 |title='''''Stazama Škorpiona''''', članak na web portalu ''Vreme'' {{Simboli jezika|sr|srpski}} |access-date=8. 1. 2014 |archive-date=25. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141025021120/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 |url-status=dead }}</ref> Stanišića i Simatovića Haaški je tribunal u maju 2013. oslobodio između ostalog, odgovornosti za zločine po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-je-haag-amnestirao-skorpione-i-njihove-strasne-zlocine-u-srebrenici/680590.aspx Zašto je Haag amnestirao "Škorpione" i njihove strašne zločine u Srebrenici?]</ref> Haško tužilaštvo je najavilo žalbu protiv te prvostepene presude.<ref>[http://www.vecernji.hr/svijet/brammertz-podnio-najavu-zalbe-na-presude-stanisicu-i-simatovicu-576506], "Brammertz podnio najavu žalbe na presude Stanišiću i Simatoviću", 28.06.2013</ref> Glavnokomandujući Slobodan Medić je poginuo u saobraćajnoj nesreći krajem 2013. godine, zajedno sa sinom i suprugom, kada je pušten iz zatvora na par dana da proslavi Novu godinu.<ref>https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/bvbfbbhn/306726</ref> == Također pogledajte == * [[Genocid u Srebrenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.netzeitung.de/ausland/341988.html ''Verhaftungen nach Video über Srebrenica-Massaker'' netzeitung.de, 3. juni 2005. {{Simboli jezika|de|njemački}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929123552/http://www.netzeitung.de/ausland/341988.html |date=29. 9. 2007 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 ''Stazama Škorpiona'', članak na web portalu ''Vreme'' {{Simboli jezika|sr|srpski}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141025021120/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 |date=25. 10. 2014 }} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kosovski rat]] [[Kategorija:Srpske paravojne formacije]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] tudohl7lob1hlodutxactxj1v5v5hb4 0 371244 3892659 3768152 2026-06-02T19:05:29Z IvanScrooge98 85875 /* */ +pron 3892659 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Hakeem Olajuwon | slika = Hakeemsigningautocropped.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = <!-- Lični podaci --> | puno_ime = Hakeem Abdul Olajuwon | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|1|21}} | mjesto_rođenja = [[Lagos]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Nigerija]]c / [[Amerikanci|Amerikanac]] | državljanstvo = | visina = 213 cm | težina = 116 kg | nadimak = ''The Dream'' | pozicija = [[Centar (košarka)|Centar]] | početak_karijere = 1984. | NBA_draft = [[NBA draft 1984.|1984]] ([[Spisak prvih pikova na NBA draftovima|1. pik]] – [[Houston Rockets]]) | kraj_karijere = 2002. <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = | broj_na_dresu = 15, 34 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = [[NBA 1984/1985.|1984]]–[[NBA 2000/2001.|2001.]] | klub1 = [[Houston Rockets]] | godine2 = [[NBA 2001/2002.|2001–2002.]] | klub2 = [[Toronto Raptors]] | godine3 = | klub3 = | godine15 = | klub15 = <!-- Nagrade --> | nagrade = * 2× [[Spisak prvaka NBA-lige|prvak NBA]] ([[NBA finale 1994.|1994]], [[NBA finale 1995.|1995]]) * 2× [[najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 1994.|1994]], [[NBA finale 1995.|1995]]) * [[NBA Najkorisniji igrač lige|Najkorisniji igrač lige]] ([[NBA 1993/1994.|1994]]) * 12× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 1985.|1985]]–[[NBA All-Star utakmica 1990.|1990]], [[NBA All-Star utakmica 1992.|1992]]–[[NBA All-Star utakmica 1997.|1997]]) * 6× član [[All-NBA ekipa|najbolje petorke]] ([[NBA 1986/1987.|1987]]–[[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1992/1993.|1993]]–[[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 1996/1997.|1997]]) * 3× član [[All-NBA ekipa|najbolje druge petorke]] ([[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 1995/1996.|1996]]) * 3× član [[All-NBA ekipa|najbolje treće petorke]] ([[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1994/1995.|1995]], [[NBA 1998/1999.|1999]]) * 2× [[NBA Odbrambeni igrač godine|odbrambeni igrač godine]] ([[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1993/1994.|1994]]) * 5× član [[Najbolja odbrambena petorka (NBA)|najbolje odbrambene petorke]] ([[NBA 1986/1987.|1987]]–[[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 1992/1993.|1993]]–[[NBA 1993/1994.|1994]]) * 4× član [[Najbolja odbrambena petorka (NBA)|najbolje druge odbrambene petorke]] ([[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1995/1996.|1996]]–[[NBA 1996/1997.|1997]]) * Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje druge petorke novajlija]] ([[NBA 1984/1985.|1985]]) * 2× [[Spisak najboljih skakača sezone NBA lige|najbolji skakač sezone]] ([[NBA 1988/1989.|1989]]–[[NBA 1989/1990.|1990]]) * 3× [[Spisak najboljih blokera sezone NBA lige|najbolji bloker sezone]] ([[NBA 1989/1990.|1990]]–[[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1992/1993.|1993]]) * [[IBM-ova nagrada]] ([[NBA 1992/1993.|1993]]) * [[Spisak najboljih strijelaca NBA franšiza svih vremena|Najbolji strijelac Houston Rocketsa svih vremena]] * [[Spisak najboljih blokera NBA lige svih vremena|Najbolji bloker NBA lige svih vremena]] * Houston Rocketsi povukli njegov broj 34 iz upotrebe * Uvršten među [[50 najboljih igrača u historiji NBA]] | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|Atlanta 1996.]]|[[Dream Team 3|Reprezentacija]]}} | oznakastat1 = [[Poen (košarka)|Poeni]] | vrijednoststat1 = 26.946 (21,8 ppu) | oznakastat2 = [[Skok (košarka)|Skokovi]] | vrijednoststat2 = 13.747 (11,1 spu) | oznakastat3 = [[Blokada (košarka)|Blokade]] | vrijednoststat3 = 3.830 (3,1 bpu) }} '''Hakeem Abdul Olajuwon''' (čit. {{audio|Hakeem Abdul Olajuwon.wav|/Olàjdžuvon/}}; prethodno poznat kao '''Akeem Olajuwon''') nekadašnji je [[SAD|američki]] [[košarka]]š [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla. Od 1984. do 2002. igrao je u [[NBA]] ligi za [[Houston Rockets]]e i [[Toronto Raptors]]e na poziciji [[centar (košarka)|centra]]. Predvodio je Rocketse do dvije uzastopne NBA titule 1994. i 1995. Od 2008. član je [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkaške Kuće slavnih]]. Sa službenom visinom 213&nbsp;cm (mada je, po vlastitom priznanju, ona bila bliža vrijednosti 208&nbsp;cm<ref>{{cite web |author= Harvey Araton |url= http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B06E3DD153AF93BA35755C0A962958260 |title= ON PRO BASKETBALL; Feet of Dancer, Touch of Surgeon, and a Shot, Too |publisher=[[The New York Times]]|date= 8. 6. 1994 |access-date= 4. 5. 2010}}</ref>), Olajuwon se smatra jednim od najboljih centara koji su ikad igrali. [[Michael Jordan]] izjavio je da vjeruje da je Olajuwon najbolji centar u [[historija košarke|historiji košarke]].<ref>{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/dailydime?page=dailydime-GreatestCenters |title= Daily Dime: Special Edition The game's greatest giants ever |publisher= espn.com |date= 6. 3. 2007 |access-date=12. 4. 2007}}</ref><ref>Heisler, str. 3.</ref><ref>{{cite web |author= Clayton Ruley |url= http://www.geoclan.com/sports/articles/06/TopFiveCentersinNBAHistory.htm |title= Top Five Centers in NBA History |publisher= geoclan.com |access-date= 3. 1. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070307112918/http://www.geoclan.com/sports/articles/06/TopFiveCentersinNBAHistory.htm |archive-date=7. 3. 2007 |url-status= dead}}</ref> Tokom karijere dobio je nadimak '''The Dream''' ("San"). Rođen u [[Lagos]]u, u Nigeriji, otišao je iz rodne zemlje kako bi igrao košarku za [[Univerzitet u Houstonu]], čiju je ekipu tada vodio trener [[Guy Lewis]]. Njegova karijera u [[Houston Cougars (košarka)|Cougarsima]] uključuje tri učešća na završnom turniru (''Final Fouru''). Na [[NBA draft 1984.|NBA draftu 1984.]] Olajuwona su kao prvi pik birali Houston Rocketsi, a u toj generaciji bile su i buduće zvijezde Michael Jordan, [[Charles Barkley]] i [[John Stockton]]. U Rocketsima je igrao s 224&nbsp;cm visokim [[Ralph Sampson|Ralphom Sampsonom]] i taj dvojac uskoro je prozvan "Tornjevi blizanci" (''Twin Towers''). Već 1986. odveli su Rocketse do [[NBA finale 1986.|NBA finala]], u kojem su izgubili od [[Boston Celtics]]a u šest utakmica. Nakon što je Sampson 1988. razmijenjen u [[Golden State Warriors]]e, Olajuwon je postao neprikosnoveni vođa Rocketsa. Dvaput je bio najbolji [[skok (košarka)|skakač]] sezone (1989, 1990), a triput najbolji [[blokada (košarka)|bloker]] (1990, 1991, 1993). Odgojen kao [[musliman]], postao je privrženiji [[vjera|vjeri]] tokom ovog perioda i promijenio je pisanje svog imena Akeem dodavši mu "H" na početak. Uprkos tome što je tokom žučnih razgovora o novom ugovoru umalo bio razmijenjen pred početak [[NBA 1992/1993.|sezone 1992/93]], ostao je u Rocketsima, u kojima je 1994. postao jedini igrač koji je u istoj sezoni osvojio nagrade za [[Najkorisniji igrač NBA lige|najkorisnijeg igrača sezone]], [[Odbrambeni igrač godine (NBA)|odbrambenog igrača godine]] i [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijeg igrača NBA finala]]. Njegovi Rocketsi osvojili su dvije uzastopne titule prvaka, i to protiv [[New York Knicks]]a (čime se revanširao [[Patrick Ewing|Patricku Ewingu]] za poraz u njihovom univerzitetskom finalu) i [[Orlando Magic]]a sa [[Shaquille O'Neal|Shaquilleom O'Nealom]]. Godine 1996. bio je član [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američke reprezentacije]] koja je na [[OI 1996.|Igrama]] u [[Atlanta|Atlanti]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|osvojila]] zlatnu medalju, a izabran je i kao jedan od [[50 najboljih igrača u historiji NBA]]. Karijeru je završio kao [[Spisak najboljih blokera NBA lige u historiji|najbolji bloker NBA lige svih vremena]] s 3.830 blokada. == Rane godine == Rođen je u [[porodica|porodici]] Salima i Abike Olajuwon, iz [[narod]]a [[Joruba]], koji su vodili posao s [[cement]]om u [[Lagos]]u.<ref name="nbabio">{{cite web |url= http://www.nba.com/history/players/olajuwon_bio.html |title= Hakeem Olajuwon |publisher= nba.com/history |access-date= 3. 1. 2007}}</ref><ref>Olajuwon i Knobler, str. 15.</ref> "Olajuwon" na [[joruba (jezik)|joruba]] jeziku znači "uvijek na vrhu".<ref name="nbabio"/> Bio je treće od šestero [[dijete|djece]]. Svojim roditeljima pripisao je zasluge što su u njega i njegovu braću i sestre usadili vrijednosti truda i discipline: "Učili su nas da budemo pošteni, da se trudimo, poštujemo naše starije i vjerujemo u sebe."<ref name="nbabio"/> Izrazio je nezadovoljstvo u vezi s tim što je njegovo [[djetinjstvo]] u Nigeriji okarakterizirano kao zaostalo. "Lagos je veoma kosmopolitski grad... Ima mnogo [[etnička grupa|etničkih grupa]]. Odrastao sam u sredini u kojoj je u [[škola]]ma bilo svih vrsta ljudi."<ref name="Kunta">{{cite web |author= Terry Blount |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1994_1203645 |title= Hakeem: For the record/"'Kunta Kinte' image was way off" |publisher= [[Houston Chronicle]] |date= 22. 5. 1994 |access-date= 20. 10. 2012 |archive-date= 20. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121020115027/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1994_1203645 |url-status= bot: unknown }}</ref> Tokom mladosti Olajuwon je bio [[nogomet]]ni [[golman]], što je pomoglo njegovom radu nogu i dalo mu okretnost da balansira svoju visinu i snagu u košarci, a također je doprinijelo i njegovoj blokerskoj sposobnosti.<ref name="howerton">{{cite web |author= Darryl Howerton |url= http://www.nba.com/allstar2006/program_olajuwon.html |title= It Was All a Dream |publisher= nba.com |access-date= 2. 1. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061213021343/http://www.nba.com/allstar2006/program_olajuwon.html |archive-date=13. 12. 2006 |url-status= dead}}</ref> Košarku je prvi put zaigrao u dobi od 15 godina, na lokalnom turniru.<ref name="nbabio"/> Navodi se da je jedan nigerijski trener jednom zatražio od njega da [[zakucavanje (košarka)|zakuca]], demonstrirajući zakucavanje stojeći na stolici. Olajuwon je tada sam pokušao isto, ali kad mu je rečeno da ne koristi stolicu, ispočetka nije mogao zakucati [[košarkaška lopta|loptu]].<ref>{{cite web |author= Ron Rapaport |url= http://news.google.com/newspapers?nid=1345&dat=19830404&id=2rUSAAAAIBAJ&sjid=mvkDAAAAIBAJ&pg=5114,528204 |title= Olajuwon: He's not the best - yet |publisher=Spokane Chronicle|date= 4. 4. 1983 |access-date= 22. 6. 2012}}</ref> Uprkos ranim problemima, Olajuwon je ubrzo zavolio košarku: "Košarka je nešto (što je) tako jedinstveno. Odmah sam je prihvatio i, znate, shvatio da je to (prava) igra za mene. Svi drugi [[sport]]ovi jednostavno su postali sporedni."<ref>''Hakeem Olajuwon: Hakeem the Dream'', [[NBA TV]]; emitirano: 3. 1. 2007.</ref> == Univerzitet u Houstonu i "Phi Slama Jama" == {{Glavni|Phi Slama Jama}} Olajuwon je emigrirao iz Nigerije kako bi igrao košarku za Cougarse, ekipu Univerziteta u Houstonu, koje je tada trenirao Guy Lewis. Za njim nije vladao toliki interes i bila mu je ponuđena tek posjeta univerzitetu kako bi radio s trenerskim osobljem, a na osnovu preporuke Lewisovog prijatelja koji je vidio Olajuwona kako igra.<ref>{{cite web |author= Chuck Newman |url= http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-6347831_ITM |title= Foreign-born players migrating to U.S. college basketball in ever-higher numbers |date= 15. 11. 1995 |access-date= 9. 3. 2007}}</ref> Olajuwon se kasnije prisjetio da, kad je 1980. prvi put stigao na [[Interkontinentalni aerodrom "George Bush"|aerodrom]] radi posjete, nije bilo nikoga od predstavnika škole da ga dočeka. Kad je nazvao osoblje, rečeno mu je da uzme taksi do univerziteta.<ref name="nbatv">''NBA TV Over Time: Hakeem Olajuwon'', NBA TV; emitirano: 26. 12. 2006.</ref> [[Datoteka:Hakeem Olajuwon UH retired number.jpg|mini|150px|desno|Olajuwonov broj 34, jedan od samo pet brojeva koje je penzionisala muška košarkaška ekipa Univerziteta u Houstonu, visi u [[Hofheinz Pavilion]]u.]] Nakon što prvu godinu nije igrao jer još nije mogao dobiti odobrenje od [[NCAA]] za nastupe, Olajuwon je rijetko igrao u narednoj sezoni (1981/82), a Cougarsi su na ''Final Fouru'' izgubili od [[Tar Heels (muška košarka)|ekipe]] [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Chapel Hillu|Univerziteta Sjeverne Karoline]]. Olajuwon je tražio savjete od trenerskog osoblja o tome kako da poveća svoju minutažu i oni su mu rekli da počne raditi s višestrukim osvajačem nagrade za [[Najkorisniji igrač NBA lige|najkorisnijeg igrača NBA lige]] i stanovnikom Houstona, [[Moses Malone|Mosesom Maloneom]]. Malone, koji je tada bio centar u Houston Rocketsima, u periodu između sezona igrao je utakmice s još nekoliko NBA igrača u [[Rekreativni centar Fonde|Rekreativnom centru Fonde]]. Olajuwon se pridružio vježbama i tokom ljeta imao je okršaje 1 na 1 s Maloneom u nekoliko utakmica. Olajuwon je rekao da mu je ovo iskustvo rapidno poboljšalo igru: "Način na koji mi je Moses pomogao bio je taj što je bio tu i igrao, omogućujući mi da se suočim s tim nivoom takmičenja. On je bio najbolji centar u NBA ligi u to vrijeme i ja sam pokušavao poboljšati svoju igru igrajući protiv najboljeg."<ref name="Kunta"/> Olajuwon se tog ljeta vratio kao drugačiji igrač. On i njegove timske kolege (uključujući i [[Clyde Drexler|Clydea Drexlera]]) činili su "Phi Slama Jama", prvo "zakucavajuće studentsko bratstvo", nazvano tako zbog njihove vještine iznad obruča ({{jez-en|slam jam}} – jedan od žargonskih izraza za zakucavanje). Na drugoj i trećoj godini pomogao je Cougarsima da dođu do uzastopnih finala [[NCAA prvenstvo|NCAA prvenstva]], u kojima su izgubili od [[Državni univerzitet Sjeverne Karoline|Državnog univerziteta Sjeverne Karoline]] (drugi univerzitet iz ove države) košem u posljednjoj sekundi (1983) i [[Univerzitet Georgetown|Georgetowna]], koji je predvodio [[Patrick Ewing]] (1984).<ref>{{cite web |url= http://uhcougars.cstv.com/trads/hou-trads-bbcougar.html |title= Basketball – Cougar Style |publisher= uhcougars.cstv.com |access-date= 3. 1. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081208094148/http://uhcougars.cstv.com/trads/hou-trads-bbcougar.html |archive-date=8. 12. 2008 |url-status= dead}}</ref> Olajuwon je osvojio nagradu za [[Najbolji igrač NCAA finala|najboljeg igrača NCAA finala]] 1983<ref>{{cite web |url= http://www.collegesportingnews.com/article.asp?articleid=16527 |title= Career Summaries of the First 56 Final Four Most Outstanding Players |publisher= collegesportingnews.com |access-date= 3. 1. 2007}}</ref> iako je njegova ekipa poražena. On je, do danas, posljednji igrač iz poražene ekipe u finalu koji je dobio ovu počast. Drexler je iste godine otišao u NBA, pa je Olajuwon ostao usamljena zvijezda ekipe. Nakon sezone 1983/84. Olajuwon je razmišljao da li da ostane na koledžu ili da se ranije prijavi za [[NBA draft]]. U to vrijeme prvi pik dodjeljivao se bacanjem novčića ([[lutrija za NBA draft]] uvedena je 1985). Olajuwon se prisjetio: "Zaista sam vjerovao da će Houston dobiti na bacanju novčića i odabrati prvi pik na draftu i zaista sam želio igrati u Houstonu, tako da sam morao donijeti tu odluku" (da ranije ode s koledža).<ref name="nbatv"/> Njegova intuicija pokazala se tačnom i novčić je dodijelio pravo na prvi pik Houstonu ispred [[Portland Trail Blazers]]a. Olajuwon je smatran najboljim amaterskim igračem u ljeto 1984. na račun svojih kolega studenata i budućih NBA zvijezda Jordana, Barkleya i Stocktona i Houston Rocketsi odabrali su ga kao prvi pik na draftu 1984. U [[autobiografija|autobiografiji]] ''Living the Dream'' (''Živeći san''), koju je napisao 1996. u saradnji s [[Peter Knobler|Peterom Knoblerom]], Olajuwon spominje intrigantnu draftovsku razmjenu ponuđenu Rocketsima u kojoj bi Drexler i drugi pik na draftu 1984. bili poslani iz Portlanda u zamjenu za Sampsona.<ref name="smith">{{cite web |author= Sam Smith |url= http://articles.chicagotribune.com/2007-06-26/sports/0706260072_1_bulls-draft-pick |title= Draft deal stranger than '1984' |publisher= [[The Chicago Tribune]] |date= 26. 6. 2007 |access-date= 24. 3. 2013 |archive-date= 13. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130613112852/http://articles.chicagotribune.com/2007-06-26/sports/0706260072_1_bulls-draft-pick |url-status= dead }}</ref> Da su Rocketsi napravili tu razmjenu, možda bi, prema Olajuwonu, na draftu odabrali Jordana s drugim pikom kako bi igrao s Olajuwonom i Drexlerom, koji su uspostavili međusobnu "hemiju" u igri tokom njihovih dana u ''Phi Slama Jami'' na koledžu. Sportski novinar [[Sam Smith (sportski novinar)|Sam Smith]] špekulira da bi takva razmjena "promijenila historiju lige i možda čitavu legendu o Michaelu Jordanu".<ref name="smith"/> Od 1991. do 1998. u ekipama koje su osvajale NBA titulu igrali su ili Jordan ili Olajuwon; osim toga, makar jedan od trojke Drexler-Jordan-Olajuwon bio je učesnik svih NBA finala od 1990. do 1998.<ref>{{Cite web |url= http://www.basketball-reference.com/playoffs/ |title= NBA & ABA Playoff Index |publisher= Basketball Reference |access-date= 24. 3. 2013 |archive-date= 10. 6. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150610011727/http://www.basketball-reference.com/playoffs/ |url-status= dead }}</ref> == Houston Rockets == Odmah u Olajuwonovoj prvoj sezoni Rocketsi su zabilježili uspjeh s obzirom na to da su omjer pobjeda i poraza popravili s 29–53 u [[NBA 1983/1984.|sezoni 1983/84.]] na 48–34 u [[NBA 1984/1985.|sljedećoj sezoni]].<ref name="dbbb">{{cite web |url= http://www.basketballreference.com/teams/teampage.htm?tm=hou&lg=n |title= Houston Rockets page |publisher= databasebasketball.com |access-date= 2. 1. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150812032959/http://basketballreference.com/teams/teampage.htm?tm=hou&lg=n |archive-date=12. 8. 2015 |url-status= dead}}</ref> Udružio se s [[NBA novajlija godine|novajlijom godine 1984]], 224&nbsp;cm visokim Ralphom Sampsonom, i njih dvojica činila su prvobitni NBA-dvojac "Tornjevi blizanci". Olajuwon je na kraju sezone imao prosjek od 20,6 poena, 11,9 skokova i 2,68 blokada po utakmici.<ref name="nbaplayer">{{cite web |url= http://www.nba.com/playerfile/hakeem_olajuwon/ |title= Hakeem Olajuwon stats |publisher= nba.com |access-date= 28. 1. 2007}}</ref> Završio je na drugom mjestu u izboru za novajliju godine, odmah iza Jordana, i bio je jedini od ostalih novajlija koji je dobio glasove. U [[NBA 1985/1986.|svojoj drugoj sezoni]] ostvario je prosjek od 23,5 poena, 11,5 skokova i 3,4 blokade po utakmici.<ref name="nbaplayer"/> Rocketsi su završili sezonu s omjerom 51–31<ref name="dbbb"/> i došli do [[NBA doigravanje|finala]] [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]], u kojem su ih čekali branioci titule, [[Los Angeles Lakers]]i. Rocketsi su prilično lahko dobili 4–1, šokiravši sportsku javnost, a Olajuwonu je ovaj uspjeh donio naslovnicu u ''[[Sports Illustrated]]u''. U pobjedama u trećoj i četvrtoj utakmici postigao je ukupno 75 poena i trener Lakersa, [[Pat Riley]], kasnije je rekao: "Pokušali smo sve. Stavili smo četiri igrača na njega. Pomagali smo iz različitih uglova. On je, jednostavno, veliki igrač."<ref>Simmons, str. 192.</ref> Rocketsi su tako prošli u [[NBA finale 1986.|finale]], u kojem su u šest utakmica poklekli pred [[Boston Celtics]]ima, čiji se tim iz 1986. često smatra jednim od najboljih u historiji NBA.<ref>{{cite web |url= http://www.nba.com/history/toptenteams_index.html |title= Top 10 teams in NBA History |publisher= nba.com/history |access-date= 3. 1. 2007 |archive-url= https://www.webcitation.org/6E2Bn24ti?url=http://www.nba.com/history/toptenteams_index.html |archive-date=29. 1. 2013 |url-status= dead}}</ref> === Sredina karijere === Tokom [[NBA 1987/1988.|sezone 1987/88.]] Sampson (koji se mučio s povredama koljena, koje će njegovu karijeru dovesti do preranog kraja) razmijenjen je u [[Golden State Warriors]]e. [[NBA 1988/1989.|Sljedeća sezona]] bila je za Olajuwona prva kompletna sezona u kojoj je bio apsolutni vođa Rocketsa. Ova promjena podudarila se sa dovođenjem novog trenera, [[Don Chaney|Dona Chaneya]]. Rocketsi su završili sezonu s omjerom 45–37<ref name="dbbb"/>, a Olajuwon ju je završio kao najbolji skakač lige s 13,5 skokova po utakmici, što je za jedan skok bilo više od Barkleyjevog prosjeka. To je bilo u skladu s njegovim ostalim statistikama (24,8 poena i 3,4 blokade po utakmici).<ref name="dbbbHO">{{cite web |url= http://databasebasketball.com/players/playerpage.htm?ilkid=OLAJUHA01 |title= "Hakeem Olajuwon" |publisher=databasebasketball.com|access-date= 3. 1. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20061208163936/http://www.databasebasketball.com/players/playerpage.htm?ilkid=OLAJUHA01 |archive-date=8. 12. 2006 |url-status= dead}}</ref> Olajuwon je u doigravanju poboljšao statistike do vrhunskog nivoa, ostvarivši prosjek 37,5 poena i 16,8 skokova, uz rekord po broju poena u seriji od četiri utakmice (150).<ref name="nbaplayerfile">{{cite web |url= http://www.nba.com/playerfile/hakeem_olajuwon/bio.html |title= "Hakeem Olajuwon" |publisher= nba.com |access-date= 3. 1. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080516203041/http://www.nba.com/playerfile/hakeem_olajuwon/bio.html |archive-date=16. 5. 2008 |url-status= dead}}</ref> Uprkos tome, Rocketsi su eliminirani u prvom krugu od [[Dallas Mavericks]]a 1–3. [[NBA 1989/1990.|Iduća sezona]] bila je razočaravajuća za Rocketse. Imali su polovičan omjer 41–41<ref name="dbbb"/> i iako su ušli u doigravanje, eliminirali su ih Lakersi u četiri utakmice. Olajuwon je ostvario jednu od najproduktivnijih sezona u odbrani u historiji NBA kad je riječ o igraču koji igra u reketu. Ponovo je bio najbolji skakač sezone (14 po utakmici), ovog puta s još većom prednošću (dva skoka po utakmici više od [[David Robinson (košarkaš)|Davida Robinsona]]), a imao je i najviše blokada (4,6 po utakmici).<ref name="dbbbHO"/> Otkad je NBA počela voditi statistiku za blokade ([[NBA 1973/1974.|1973/74]]), on je jedini igrač koji je imao prosjek od više od 14 skokova i više od 4,5 blokada po utakmici u istoj sezoni. Po tome je postao tek treći igrač (u tom trenutku) koji je u istoj sezoni bio i najbolji skakač i najbolji bloker nakon [[Kareem Abdul-Jabbar|Kareema Abdul-Jabbara]] i [[Bill Walton|Billa Waltona]].<ref name="nbaplayerfile"/> Tokom sezone zabilježio je i tzv. ''quadruple double'' (dvocifreni rezultat u četiri statističke kategorije u jednoj utakmici)<ref>{{cite web |url= http://www.basketball-reference.com/boxscores/HOU19900329.html |title= Milwaukee Bucks at Houston Rockets, 29. 3. 1990 |publisher= basketball-reference.com |access-date= 26. 1. 2007 |archive-date= 1. 10. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20071001030318/http://www.basketball-reference.com/boxscores/HOU19900329.html |url-status= dead }}</ref>, po čemu je također postao tek treći u historiji. (Nakon njega to je pošlo za rukom još samo Davidu Robinsonu 1994.) [[NBA 1990/1991.|Sezonu 1990/91.]] Rocketsi su završili s omjerom 52–30,<ref name="dbbb"/> a Chaney je dobio nagradu za [[NBA Trener godine|trenera godine]]. Olajuwon je u ovoj sezoni imao 21,8 poena po utakmici, ali zbog povrede očne duplje koju mu je laktom zadao [[Bill Cartwright]],<ref name="nbabio"/> nije igrao u dovoljno utakmica kako bi se kvalificirao za najboljeg skakača sezone (odigrao ih je samo 56). U suprotnom bi i treći put uzastopno osvojio ovu titulu s obzirom na to da je imao 13,8 skokova po utakmici (Robinson, kome je pripala titula, imao je prosjek od tačno 13). Također je opet bio najbolji bloker s 3,95 blokada po utakmici.<ref name="BR">{{cite web |url= http://www.basketball-reference.com/players/o/olajuha01.html |title= Hakeem Olajuwon |publisher= Basketball Reference |access-date= 5. 11. 2010 |archive-date= 25. 5. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120525025141/http://www.basketball-reference.com/players/o/olajuha01.html |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1991.html |title= 1990–91 NBA season summary |publisher= Basketball Reference |access-date= 5. 11. 2010 |archive-date= 4. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121004161135/http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1991.html |url-status= dead }}</ref> Međutim, Rocketse su u doigravanju ponovo izbacili Lakersi. [[NBA 1991/1992.|Iduća sezona]] bila je "crna tačka" za Rocketse tokom Olajuwonove karijere u klubu. Imali su omjer 42–40<ref name="dbbb"/> i prvi put u Olajuwonovoj karijeri nisu ušli u doigravanje. Početkom sezone Olajuwon nije igrao dvije sedmice zbog ubrzanog rada [[srce|srca]].<ref>{{cite web |author= Eddie Sefko |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1068885 |title= Rockets return Kite to Orlando – Heart problem causes center to fail physical |publisher= Houston Chronicle |date= 7. 7. 1992 |access-date= 20. 10. 2012 |archive-date= 20. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121020114805/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1068885 |url-status= bot: unknown }}</ref> Uprkos svojim uobičajeno dobrim statistikama, nije uspio povući svoju ekipu iz osrednjosti. Od ulaska u finale 1986. Rocketsi su pet puta igrali doigravanje, ali je njihov omjer u tim serijama bio 1–5, od čega su četiri puta ispali u prvom krugu. Nakon ove sezone Olajuwon je zatražio razmjenu, djelomično zbog svog lošeg ugovora; njegova plaća bila je dosta niska za jednog vrhunskog centra, a njegov ugovor posebno je zabranio ponovne pregovore.<ref name="class">{{cite web |author= Eddie Sefko |url= http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1086497 |title= Olajuwon's salary short of fair market value |publisher= Houston Chronicle |date= 11. 10. 1992 |access-date= 20. 10. 2012 |archive-date= 20. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121020114820/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1086497 |url-status= bot: unknown }}</ref> Također je izrazio nezadovoljstvo pokušajima kluba da dovede kvalitetne igrače. Vjerovao je da Rocketsi "hvataju prečicu" na svakom koraku (tj. da klub ne radi ono što bi trebao raditi) i da su više zabrinuti za konačni finansijski bilans nego za pobjeđivanje.<ref>Blinebury, Fran. [https://web.archive.org/web/20121020115056/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1050543 "Dream ends for Hakeem"], ''Houston Chronicle'', 21. 4. 1992; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref> Uprava je također razbjesnila Olajuwona tokom sezone kad ga je optužila da je glumio povredu nožnog mišića zbog svog nezadovoljstva trenutnom situacijom oko ugovora.<ref>Sefko, Eddie, [https://web.archive.org/web/20121020114944/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1044350 "Olajuwon, Rockets trade shots/Club accuses star of feigning injury"], ''Houston Chronicle'', 22. 3. 1992; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref> Njegov agent naveo je da su razlike između njega i organizacije bile "nepomirljive"<ref>Sefko, Eddie, [https://web.archive.org/web/20121020114809/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1069946 "Agent: 'Olajuwon remains firm on leaving Rockets'"], ''Houston Chronicle'', 26. 7. 1992; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref>, a Olajuwon je javno uvrijedio vlasnika, Charlieja Thomasa, i čelnike kluba.<ref name="class"/><ref>Blinebury, Fran, [https://web.archive.org/web/20121020114832/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1086190 "A Treetop view of Rockets' woes"], ''Houston Chronicle'', 10. 10. 1992; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref> [[NBA 1992/1993.|Nova sezona]] se približavala, a jedan reporter ''[[Houston Chronicle]]a'' rekao je da je Olajuwonova razmjena "blizu sigurne stvari koliko to može biti".<ref>Sefko, Eddie, [https://web.archive.org/web/20121020114848/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1992_1074550 "One more piece of bad news comes to the Rockets"], ''Houston Chronicle'', 16. 8. 1992; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref> Uprkos svemu, Olajuwon nije razmijenjen i Rocketsi su počeli sezonu s novim trenerom, [[Rudy Tomjanovich|Rudyjem Tomjanovichem]]. Olajuwon je poboljšao dodavanje 1992/93<ref>Blinebury, Fran, [https://web.archive.org/web/20121020114955/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1993_1162859 "NBA '93/Why not the Rockets as champs?"], ''Houston Chronicle'', 31. 10. 1993; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref>, postavivši novi lični rekord od 3,5 [[asistencija (košarka)|asistencija]] po utakmici.<ref name="dbbbHO"/> Ova spremnost da doda loptu povećala je i njegov realizatorski učinak, otežavajući protivničkim ekipama da ga udvajaju. Ostvario je novi najbolji prosjek u karijeri od 26,1 poena po utakmici.<ref name="dbbbHO"/> Rocketsi su postavili novi rekord franšize s 55 pobjeda<ref name="dbbb"/> i prošli u drugi krug doigravanja, u kojem su seriju protiv [[Seattle SuperSonics]]a odveli u sedmu utakmicu, koju su izgubili 100–103 nakon [[produžeci (sport)|produžetaka]]. Olajuwon je s 22 glasa bio drugi u izboru za najkorisnijeg igrača lige (titulu je osvojio Barkley s 59 glasova).<ref>Sefko, Eddie, [https://web.archive.org/web/20121020115045/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1993_1131688 "Sun's Sir Charles tips MVP crown to Hakeem"], ''Houston Chronicle'', 29. 5. 1993; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref> Klub ga je nagradio produženjem ugovora na još četiri godine krajem sezone.<ref>Blinebury, Fran, [https://web.archive.org/web/20121020115004/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1993_1162301 "Money explosion annoys Alexander"], ''Houston Chronicle'', 28. 10. 1993; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref> Kao potpuna suprotnost u odnosu na prethodnu sezonu, Rocketsi su u [[NBA 1993/1994.|sezonu 1993/94.]] ušli kao ekipa u usponu. Imali su jezgro sačinjeno i od mladih igrača i od veterana, s vođom Olajuwonom, koji je tek ulazio u vrhunac karijere. === Šampionske godine === Na osnovu svojih igara u sezonama [[NBA 1993/1994.|1993/94.]] i [[NBA 1994/1995.|1994/95.]] Olajuwon je stekao reputaciju igrača za ključne trenutke, ali i jednog od najboljih centara u historiji.<ref name="top5">[http://sports.espn.go.com/nba/dailydime?page=dailydime-GreatestCenters "Daily Dime: Special Edition The game's greatest giants ever"], espn.com, 6. 3. 2007; pristupljeno: 12. 4. 2007.</ref> Nadigrao je centre poput Ewinga, Robinsona, O'Neala i [[Dikembe Mutombo|Mutomba]] te ostale igrače kojima je odbrana bila jaka strana, kao što su [[Dennis Rodman]] i [[Karl Malone]]. Mnoge od svojih sportskih bitaka vodio je protiv rivala iz [[Texas]]a, Davida Robinsona iz [[San Antonio Spurs]]a.<ref name="bestmid90s">[http://www.nba.com/rockets/history/Hakeem_Olajuwon_The_NBAs_Bes-91094-34.html "Hakeem Olajuwon: The NBA’s Best In The Mid ’90s"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051104124225/http://www.nba.com/rockets/history/Hakeem_Olajuwon_The_NBAs_Bes-91094-34.html |date=4. 11. 2005 }}, nba.com/rockets; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref> U njihovih 30 okršaja tokom perioda 1989–1996, kad su obojica bila na vrhuncu igre, Olajuwon je imao 26,3 poena po utakmici (47,6%), a Robinson 22,1 (46,8%). Rocketsi su u [[NBA finale 1994.|finalu 1994]], koje je otišlo u odlučujuću, sedmu utakmicu, pobijedili [[New York Knicks]]e, ekipu Patricka Ewinga, Olajuwonovog starog rivala još iz univerzitetskih dana. Nakon što su zaostajali 1–2, Knicksi su preokrenuli na 3–2 i s prednošću ušli u šestu utakmicu. Rocketsi su u njoj imali vodstvo 86–84; u posljednjoj sekundi [[John Starks (košarkaš)|John Starks]] (koji je dotad već bio postigao 27 poena) pokušao je pogoditi [[trica (košarka)|tricu]] za pobjedu. Olajuwon je reagirao u ključnom trenutku i blokirao Starksov šut sa zvukom sirene.<ref>[http://www.nba.com/history/finals/19931994.html "Houston's Championship: Dream Come True"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222164530/http://www.nba.com/history/finals/19931994.html |date=22. 2. 2012 }}, nba.com/history; pristupljeno: 20. 4. 2007.</ref> U sedmoj utakmici Olajuwon je imao 25 poena i deset skokova (najviše u utakmici), što je pomoglo da Rocketsi dođu do pobjede, čime su u Houston donijeli prvi trofej u profesionalnom sportu još od 1961, kad su [[Houston Oilers]]i osvojili [[American Football League]]. Olajuwon je dominirao nad Ewingom u njihovom međusobnom okršaju, postigavši više poena od njega u svakoj utakmici finala, uz prosjek od 26,9 poena i 50% šuta iz igre, za razliku od Ewingovih 18,9 poena i 36,3% šuta.<ref name="hollywood">[http://www.hollywoodsportsbook.com/nbafinals/mvp_olajuwon94.cfm History of the NBA Finals], hollywoodsportsbook.com; pristupljeno: 2. 1. 2007.</ref> Za svoj doprinos dobio je nagradu za [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijeg igrača finala]], koja nosi ime po [[Bill Russell|Billu Russellu]]. Olajuwon je bio na vrhuncu karijere. 1994. postao je jedini igrač u historiji NBA lige koji je u istoj sezoni osvojio nagradu za najkorisnijeg igrača lige, najkorisnijeg igrača finala i odbrambenog igrača godine.<ref name="nbasum">[http://www.nba.com/history/players/olajuwon_summary.html nba.com/history player "Summary: Hakeem Olajuwon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061103224751/http://www.nba.com/history/players/olajuwon_summary.html |date=3. 11. 2006 }}, nba.com/history; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref> Također je postao prvi igrač rođen u inozemstvu koji je osvojio nagradu za najkorisnijeg igrača lige.<ref name="Ethnicity">Harris, Nolte i Kirsch, str. 345.</ref> Uprkos sporom startu ekipe u sljedećoj sezoni i tome što je Olajuwon zbog [[anemija|anemije]] propustio osam utakmica pred kraj sezone<ref>Brown, Clifton, [http://www.nytimes.com/1995/06/06/sports/1995-nba-playoffs-olajuwon-plays-above-the-rim-in-the-stratosphere.html?scp=2&sq=Hakeem+Olajuwon&st=nyt "1995 N.B.A. Playoffs; Olajuwon Plays Above the Rim, in the Stratosphere"], ''The New York Times'', 6. 6. 1995; pristupljeno: 5. 11. 2010.</ref>, Rocketsi su odbranili titulu. Djelomično su bili pojačani Drexlerom, Olajuwonovim saigračem s univerziteta, koji je sredinom sezone razmijenjen iz Portlanda. Olajuwon je imao 27,8 poena, 10,8 skokova i 3,4 blokade po utakmici tokom regularnog dijela sezone.<ref name="BR"/> Tokom doigravanja pružio je možda i najimpresivnije igre u karijeri. David Robinson, koji je upravo bio proglašen najkorisnijim igračem lige, nadigran je u konferencijskom finalu od Olajuwona, koji je imao 35,3 poena i 56% šuta iz igre (Robinsonove cifre bile su 23,8 i 44,9%), a u posljednje dvije utakmice postigao je 81 poen u odnosu na Robinsonov 41.<ref>[http://www.nba.com/rockets/history/Hakeem_Olajuwon_The_NBAs_Bes-91094-34.html "Hakeem Olajuwon: The NBA’s Best In The Mid ’90s"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051104124225/http://www.nba.com/rockets/history/Hakeem_Olajuwon_The_NBAs_Bes-91094-34.html |date=4. 11. 2005 }}, NBA.com; pristupljeno: 20. 5. 2011.</ref> Kad je kasnije upitan šta je ekipa mogla uraditi da "riješi" Olajuwona, Robinson je za magazin ''[[Life (magazin)|Life]]'' rekao: "Hakeem? Ne možete riješiti Hakeema."<ref name="nbabio"/> Rocketsi su dobili sve utakmice u gostima u ovoj seriji. U [[NBA finale 1995.|finalu]] su "pomeli" [[Orlando Magic]], koji je predvodio mladi Shaquille O'Neal. Olajuwon je u svakoj utakmici postigao više poena od O'Neala<ref name="hollywood"/>, ubacivši više od 30 u svakoj i poboljšavši svoj prosjek iz regularnog dijela sezone za pet poena, dok je O'Nealov prosjek opao za jedan poen.<ref>[http://webuns.chez-alice.fr/finals/1995.htm "1995 NBA Finals"], webuns.chez; pristupljeno: 2. 1. 2007.</ref> Olajuwon je ponovo proglašen najkorisnijim igračem finala. U cijelom doigravanju 1995. imao je 33 poena, 53,1% šuta iz igre, 10,3 skoka i 2,81 blokadu po utakmici.<ref name="nbabio"/> Kao i [[NBA All-Star utakmica 1994.|1994]], bio je jedini učesnik [[NBA All-Star utakmica 1995.|All-Star utakmice]] iz Rocketsa.<ref>[http://www.basketball-reference.com/allstar/NBA_1995.html "1994 NBA All-Star Game"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121004155326/http://www.basketball-reference.com/allstar/NBA_1995.html |date=4. 10. 2012 }}, Basketball Reference; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref> === Godine nakon titula === Serija Rocketsa od dvije uzastopne titule zaustavljena je u [[NBA doigravanje 1996.|drugom krugu]] doigravanja [[NBA 1995/1996.|naredne sezone]], u kojem su ih savladali Seattle SuperSonicsi, koji su na kraju postali prvaci Zapadne konferencije. U martu 1995. Jordan se vratio nakon 21 mjeseca pauze i njegovi [[Chicago Bulls]]i dominirali su ligom u sljedeće tri godine (1996–1998). Bullsi i Rocketsi nikad se nisu sreli u doigravanju. Rocketsi su u [[NBA 1996/1997.|sezoni 1996/97]], u kojoj ih je pojačao Barkley, imali 57 pobjeda, a u nju su krenuli izvanredno ostvarivši omjer 21–2<ref>[http://www.databasebasketball.com/teams/teamscores.htm?tm=HOU&yr=1996&lg=n Houston Rockets 1996–97 Game Log and Scores] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060529072810/http://www.databasebasketball.com/teams/teamscores.htm?tm=HOU&lg=n&yr=1996 |date=29. 5. 2006 }}, databasebasketball.com; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref>, ali su izgubili finale Zapadne konferencije od [[Utah Jazz]]a u šest utakmica. Nakon što je u prethodne dvije sezone imao prosjek 26,9 i 23,2 poena po utakmici, Olajuwonu je u [[NBA 1997/1998.|sezoni 1997/98.]] taj prosjek opao na 16,4 poena.<ref name="dbbbHO"/> Nakon poraza od Utaha u 1. krugu doigravanja u pet utakmica<ref>[http://databasebasketball.com/teams/teamscores.htm?tm=HOU&yr=1997&lg=N Houston Rockets 1997–98 Game Log and Scores] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014222951/http://databasebasketball.com/teams/teamscores.htm?tm=HOU&yr=1997&lg=N |date=14. 10. 2007 }}, databasebasketball.com; pristupljeno: 29. 4. 2007.</ref> Drexler je objavio povlačenje iz košarke. [[NBA 1998/1999.|Sljedeće sezone]] Rocketsi su iz Bullsa doveli veterana [[Scottie Pippen|Scottieja Pippena]] i u sezoni koja je bila skraćena zbog [[NBA lokaut 1998/1999.|štrajka vlasnika klubova]] (tzv. ''lockouta'') ostvarili omjer 31–19. Olajuwon je popravio prosjek na 18,9 poena po utakmici<ref name="dbbbHO"/> i po 12. put, ujedno i posljednji u karijeri, izabran je u najbolju petorku sezone.<ref name="nbaplayerfile"/> Međutim, Rocketsi su ponovo izgubili u prvom krugu, ovog puta od Lakersa.<ref>[http://databasebasketball.com/teams/teamscores.htm?tm=HOU&yr=1998&lg=N Houston Rockets 1998–99 Game Log and Scores] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140824184943/http://databasebasketball.com/teams/teamscores.htm?tm=HOU&yr=1998&lg=N |date=24. 8. 2014 }}, databasebasketball.com; pristupljeno: 20. 4. 2007.</ref> Po završetku sezone Pippen je razmijenjen u Portland. == Toronto Raptors == Rocketsi su počeli s ponovnom izgradnjom ekipe, dovevši mlade bekove [[Cuttino Mobley|Cuttina Mobleya]] i [[Steve Francis|Stevea Francisa]], koji je 2000. podijelio nagradu za novajliju godine s [[Elton Brand|Eltonom Brandom]]. 2. augusta 2001<ref name="nbastats">[http://www.nba.com/playerfile/hakeem_olajuwon/ "Hakeem Olajuwon"], nba.com; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref>, nakon što je odbio ugovor s Rocketsima u vrijednosti od 13 miliona [[američki dolar|dolara]], Olajuwon je razmijenjen u Toronto Raptorse za pikove na draftu (od kojih je najviši bio [[Boštjan Nachbar]] kao 15. pik na [[NBA draft 2002.|draftu 2002]]), dobivši trogodišnji ugovor vrijedan 18 miliona dolara. U [[NBA 2001/2002.|sezoni 2001/02.]] imao je najniži prosjek poena i skokova po utakmici u karijeri (7,1 poen i 6 skokova). Ispostavilo se da mu je to bila posljednja sezona – u jesen 2003. odlučio se povući iz košarke zbog povrede leđa.<ref name="nbastats"/><ref>{{Cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20050429101852/http://espn.go.com/nba/news/2002/0930/1439379.html|url=http://espn.go.com/nba/news/2002/0930/1439379.html|archive-date=29. 4. 2005|title="Raptors anticipate injured Olajuwon will retire"|work=[[Associated Press]]|date=30. 9. 2002|access-date=16. 7. 2011}}</ref> Olajuwon se povukao kao vodeći po broju blokada u historiji NBA (3830) iako se službena statistika za blokade vodi tek od [[NBA 1973/1974.|sezone 1973/74.]] Nedugo nakon povlačenja Rocketsi su penzionisali njegov dres s brojem 34. == Reprezentacija == Godine 1980, prije dolaska u SAD. Olajuwon je igrao za juniorsku reprezentaciju Nigerije na Panafričkim igrama. To mu je stvorilo probleme kad je pokušao igrati za [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američku reprezentaciju]].<ref name="SI">[http://sportsillustrated.cnn.com/events/1996/olympics/daily/july20/dream.html "Dream's Team"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523132400/http://sportsillustrated.cnn.com/events/1996/olympics/daily/july20/dream.html |date=23. 5. 2012 }}, ''Sports Illustrated'', 1996.</ref> Pravila [[FIBA]]-e zabranjuju da igrač nastupa za više od jedne reprezentacije na međunarodnim takmičenjima, a igrači moraju proći kroz period čekanja u trajanju od 3 godine za promjenu [[državljanstvo|državljanstva]]. Olajuwon nije mogao biti uvršten u "[[Dream Team]]" s obzirom na to da još nije bio postao američki državljanin.<ref name="SI"/> To se desilo tek 2. aprila 1993.<ref name="SI"/> Za [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|OI 1996.]] dobio je izuzeće od FIBA-e i mogao je biti pozvan u Dream Team 3, koji je na kraju osvojio zlatnu medalju u [[Atlanta|Atlanti]]. Tokom olimpijskog turnira dijelio je minute s O'Nealom i Robinsonom. Odigrao je sedam od osam utakmica, od čega je u dvije bio starter. Imao je prosjek od pet poena i 3,1 skok po utakmici te osam asistencija i šest [[ukradena lopta (košarka)|ukradenih lopti]] u sedam utakmica. == Igrački profil == {{Citat|"Ako bih morao izabrati centra [za najbolji tim svih vremena], uzeo bih Olajuwona. To izostavlja Shaqa, Patricka Ewinga. Izostavlja [[Wilt Chamberlain|Wilta Chamberlaina]]. Izostavlja mnogo ljudi. A razlog zbog kojeg bih uzeo Olajuwona vrlo je jednostavan: on je toliko svestran zbog onoga što vam može pružiti na toj poziciji. Nije riječ samo o njegovim poenima, skokovima ili blokadama. Ljudi ne shvataju da je bio među prvih 7 po broju ukradenih lopti. Uvijek je donosio velike odluke na terenu. Za sve aspekte igre, moram to [mjesto] dati njemu."|[[Michael Jordan]]<ref name="Cigar">Shanken, Marvin. [http://www.cigaraficionado.com/Cigar/CA_Profiles/People_Profile/0,2540,213,00.html "One-on-One with Michael Jordan"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100722083727/http://www.cigaraficionado.com/Cigar/CA_Profiles/People_Profile/0,2540,213,00.html |date=22. 7. 2010 }}, ''Cigar Aficionado'', 1. 9. 2005; pristupljeno: 13. 7. 2010.</ref>}} Olajuwon je bio veoma vješt i u odbrani i u napadu. U odbrani, njegova rijetka kombinacija brzine i snage omogućavala mu je da efikasno čuva širok raspon igrača. Bio je poznat i po izvanrednoj blokerskoj sposobnosti i po jedinstvenom talentu (za igrača u reketu) za krađu lopti. On je jedini igrač u historiji NBA koji je u istoj sezoni imao više od 200 blokada i više od 200 ukradenih lopti. U cijeloj karijeri ostvario je prosjek od 3,09 blokada i 1,75 ukradenih lopti po utakmici.<ref name="nbastats"/> Jedini je centar koji se nalazi među prvih deset igrača svih vremena po broju ukradenih lopti.<ref name="nbastats"/> Također je bio izvanredan skakač, s prosjekom karijere od 11,1 skok po utakmici.<ref name="nbastats"/> Dvaput je bio najbolji skakač sezone (1989. i 1990) i najbolji [[Odbrambeni igrač godine (NBA)|odbrambeni igrač godine]], a 5 puta biran je u najbolju odbrambenu petorku lige. U napadu je bio čuven po spretnom šutu u zoni oko koša i brzom radu nogu pod košem. S loptom u rukama pokazivao je široku lepezu varki i okreta, koji su posebno istaknuti u njegovom zaštitnom potezu, ''Dream Shakeu'' (vidi ispod). Bio je dobar strijelac, ostvarivši prosjek karijere od 21,8 poena po utakmici<ref name="nbabio"/>, i natprosječan u skokovima u napadu (3,3 skoka u napadu po utakmici u karijeri<ref name="nbabio"/>). Osim toga, postao je vješt dribler sa sposobnošću da postiže poene u situacijama kad bi bio licem okrenut prema košu, kao igrači na vanjskim pozicijama.<ref>Araton, Harvey. [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B06E3DD153AF93BA35755C0A962958260 "ON PRO BASKETBALL; Feet of Dancer, Touch of Surgeon, and a Shot, Too"], ''New York Times'', 8. 6. 1994; pristupljeno: 1. 4. 2008.</ref> On je jedan od samo četiri igrača koji su zabilježili tzv. ''quadruple double'' (dvocifreni rezultat u četiri statističke kategorije u jednoj utakmici). Treba primijetiti da ovo nije bilo moguće prije sezone 1973/74, otkad su se u NBA počele voditi statistike za blokade i ukradene lopte. === ''Dream Shake'' === {{Citat|"Najbolji rad nogu koji sam ikad vidio kod visokog čovjeka."|[[Pete Newell]]<ref name="howerton"/>}} Olajuwon se etablirao kao neobično vješt ofanzivni igrač za visokog čovjeka, usavršivši seriju finti i okreta koji su postali poznati kao njegov zaštitni znak ''Dream Shake''. Izvedeni s neobičnom brzinom i snagom, još se i danas smatraju vrhuncem rada nogu za visokog igrača.<ref name="howerton"/> Shaquille O'Neal izjavio je: "Hakeem ima pet poteza, zatim četiri protivpoteza – to mu daje 20 poteza."<ref name="nbabio"/> Sam Olajuwon smjestio je porijeklo ovog poteza u svoje nogometne dane. "''Dream Shake'' zapravo je bio jedan od mojih nogometnih poteza koje sam prenio u košarku. Njime se postiže jedna od tri stvari: prvo, protivnik se upućuje u pogrešnom smjeru i čini da ide suprotnim; drugo, 'zamrzavate' protivnika [u mjestu] i ostavljate ga razorenog u njegovoj putanji; treće, 'otresate' protivnika sa sebe i ne ostavljate mu šansu da omete šut."<ref name="howerton"/> ''Dream Shake'' bio je veoma težak za odbranu baš kao i Jabbarov [[horok|nebeski horok]].<ref name="howerton"/> Jedan od poznatijih ''Dream Shakeova'' desio se u drugoj utakmici finala Zapadne konferencije 1995. protiv Spursa. Dok ga je čuvao Robinson, Olajuwon je izveo tzv. ''cross-over'' dribling, probio se do koša i fingirao polaganje. Robinson, koji je također bio odličan odbrambeni igrač, držao se uz Olajuwona i nije skočio. Olajuwon se tada okrenuo u smjeru suprotnom od kazaljke na satu i lažirao [[skok-šut]]. Robinson, koji je izabran za najkorisnijeg igrača lige 1995, nasjeo je na varku i skočio da blokira šut. Dok je bio u zraku, Olajuwon se provukao ispod njega i izveo lahko polaganje.<ref name="D-Rob">Murohy, Michael, [https://web.archive.org/web/20121017213834/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1995_1276886 "The Dream Shake/Legendary, elusive move earns place in history"], ''Houston Chronicle'', 28. 5. 1995; pristupljeno: 20. 10. 2012.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=WJz73ciI_hA Snimak poteza] na ''YouTubeu''</ref> Olajuwon se prema košarci odnosio kao prema [[nauka|nauci]] i živopisno je opisao svoj zaštitni znak: "Kad mi bek baci loptu, skočim da je dohvatim. Ali ovaj skok je priprema za drugi potez, potez na osnovnoj liniji. Ja ga zovem 'doskok sa dodirom'. Odbrambeni igrač čeka da se spustim s obzirom na to da sam skočio, ali prije doskoka ja sam već otišao. Odbrambeni igrači kažu 'Opa, brz je', ali ne znaju da je mjesto kamo idem predodređeno. On zasniva to na brzini, ali skok je taj koji ga priprema. Prije no što doskočim, napravim svoj potez. Kad skočite, okrećete se istovremeno sa doskokom. Bum! Odbrambeni igrač ne može reagirati zato što čeka da doskočite i da vas čuva. Sada, prvi put kad ste pokazali tu brzinu, on mora reagirati na tu brzinu, tako da možete fingirati potez na osnovnoj liniji i otići u drugom smjeru na horok. Sve ovo jeste dio ''Dream Shakea''. ''Dream Shake'' je: driblate i zatim skočite; sada nemate [[koraci (košarka)|stajnu nogu]]. Kada driblam, pomjeram je, tako da kad dođem do te tačke, skočim. Usljed skoka, sad nemam stajnu nogu. Driblam i tako sada mogu koristiti bilo koju nogu. Mogu ići ovuda ili onuda. Dakle, on je ukopan, on ne zna kuda ću krenuti. To je otresanje. Stavite ga u mješavinu [poteza] i 'stanete u skoku' i sad imate izbor stajne noge. On ne zna kamo ćete skrenuti i kada.<ref>{{cite web|last=Bobb|first=Maurice|title="SLAM 147: Hall of Famer and low-post wizard Hakeem Olajuwon is happy to share his knowledge with today’s stars"|url=http://www.slamonline.com/online/the-magazine/features/2011/03/masterpiece-theater/|publisher=SLAM Online|access-date=28. 3. 2011}}</ref> == Van terena == Olajuwon se [[brak|oženio]] Dalijom Asafi 8. augusta 1996. u Houstonu.<ref name="nba.com/rockets">[http://www.nba.com/rockets/hakeem_tribute/hakeem_encyclopediaNO.html "Hakeem Tribute"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150201082415/http://www.nba.com/rockets/hakeem_tribute/hakeem_encyclopediaNO.html |date=1. 2. 2015 }}, nba.com/rockets; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref> Imaju 2 kćeri: Aishu i Rahmah. [[Abisola Olajuwon]], njegova kći s Litom Spencer, koju je upoznao na koledžu, predstavljala je West Girls na ''McDonald's All American Gameu'', a igrala je i u [[WNBA]] ligi. Osim [[engleski jezik|engleskog]], Olajuwon govori [[francuski jezik|francuski]], [[arapski jezik|arapski]] te nigerijske jezike joruba i ekiti.<ref name="Ethnicity"/> Tokom 18-ogodišnje karijere u NBA zaradio je više od 107.000.000 dolara.<ref>[http://www.basketball-reference.com/players/o/olajuha01.html "Hakeem Olajuwon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525025141/http://www.basketball-reference.com/players/o/olajuha01.html |date=25. 5. 2012 }}, basketball-reference.com; pristupljeno: 20. 10. 2010.</ref> U početku karijere potpisao je ugovor s proizvođačem obuće ''[[L.A Gear]]om'', ali je kasnije postao zaštitno lice ''[[Spalding (sportska oprema)|Spaldingove]]'' linije sportske obuće, reklamirajući patike koje su se mogle naći u maloprodaji po cijeni od 34,99 dolara. To ga je učinilo jednim od rijetkih poznatih sportista u bilo kojem profesionalnom sportu koji je reklamirao patike čiji proizvođač nije bio ''[[Nike, Inc.|Nike]]'', ''[[Adidas]]'', ''[[Reebok]]'' ili neka od ostalih globalno poznatih kompanija ove vrste. Kao što je Olajuwon rekao: "Kako siromašna zaposlena majka s tri dječaka može kupiti ''Reebokove'' ili ''Nikeove'' patike koje koštaju 120 dolara? Ne može. Stoga djeca kradu ove patike iz trgovina i od ostale djece. Nekad i [[ubistvo|ubijaju]] za njih."<ref>Betsy Taylor, [https://web.archive.org/web/20070312054858/http://www.newdream.org/newsletter/taylor.php "Can We Have Social Justice In A Commercial Culture?"], ''newdream.org''</ref> === Više obrazovanje === Pohađanje koledža također je bilo važno Olajuwonu. Na Univerzitetu u Houstonu glavni predmet bio mu je tjelesni odgoj.<ref>{{cite web | url=http://www.uh.edu/pride-stories/hakeem-olajuwon/hakeem-story/index.php | title=Living the Dream – University of Houston | publisher=University of Houston | access-date=24. 8. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140817102052/http://www.uh.edu/pride-stories/hakeem-olajuwon/hakeem-story/index.php | archive-date=17. 8. 2014 | url-status=dead}}</ref> === Islam === Tokom karijere na koledžu i u prvim godinama u NBA ligi Olajuwon je često bio nediscipliniran, raspravljao se sa sudijama i upadao u manje okršaje sa drugim igračima, često zarađujući tehničku grešku. Kasnije se zainteresirao za duhovnost<ref>Abdul Malik Mujahid, [http://soundvision.com/info/peace/hakeem.asp "Tawakkul"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060629194456/http://soundvision.com/info/peace/hakeem.asp |date=29. 6. 2006 }}, soundvision.com; pristupljeno: 2. 1. 2007.</ref>, postajući pobožniji musliman. 9. marta 1991. promijenio je svoje ime Akeem u konvencionalniji oblik Hakeem, rekavši: "Ne mijenjam pisanje svog imena, ispravljam ga".<ref name="Olajuwon pg. 207">Olajuwon i Knobler, str. 207.</ref> Kasnije se prisjetio: "Proučavao sam [[Kur'an]] svakog dana. Kod kuće, u [[džamija|džamiji]]... Čitao bih ga u [[avion]]u, prije utakmica i poslije njih. Upijao sam vjeru i učio nova značenja svaki put kad bih okrenuo stranicu. Nisam se površno bavio vjerom, predao sam joj se."<ref name="Olajuwon pg. 207"/> "Njegova vjera dominira njegovim životom", rekao je Drexler 1995.<ref>Feigen, Jonathan, [https://web.archive.org/web/20121020114800/http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=1995_1281366 "Keeping the Faith – Olajuwon's, Rockets' quiet confidence has roots in Mecca"], ''Houston Chronicle'', 6. 9. 1995; pristupljeno: 17. 10. 2012.</ref> Olajuwon je i dalje bio priznat kao jedan od elitnih centara u ligi uprkos tome što je striktno postio [[ramazanski post]], koji bi ga zadesio tokom sezone kroz karijeru. Poznato je da bi ponekad igrao bolje tokom [[ramazan]]a, a 1995. proglašen je igračem mjeseca u februaru iako je ramazan te godine počeo 1. februara.<ref name="nbabio"/><ref name="ramadaninfo">[http://www.soundvision.com/info/ramadan/r.school.asp "Ramadan: Fact Sheet for Teachers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070517014157/http://www.soundvision.com/info/ramadan/r.school.asp |date=17. 5. 2007 }}, soundvision.co; pristupljeno: 20. 5. 2007.</ref> == Život poslije NBA == Olajuwon je u Houstonu igrao 20 uzastopnih sezona: dvije na koledžu i 18 u NBA.<ref name="nbabio"/> Smatraju ga lokalnom ikonom i jednim od najomiljenijih hjustonskih sportista.<ref>[http://static.espn.go.com/nba/news/2002/1108/1457890.html "Rockets to send out Olajuwon in style Saturday night"], ''[[Associated Press]]'' (preko ''espn.com''), 8. 11. 2003; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref> Imao je veliki uspjeh na tržištu [[nekretnina]] u Houstonu; procjene njegovog profita na ovom polju prelaze 100 miliona dolara. Kupuje jedino gotovinom s obzirom na to da islam zabranjuje [[kamata|kamatu]].<ref>Murphy, Kate, [http://www.nytimes.com/2006/12/06/realestate/commercial/06houston.html?_r=1&ref=business&oref=slogin "A Slam Dunk in Real Estate"], ''The New York Times'', 6. 12. 2006; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref> Vrijeme provodi na relaciji između [[Jordan]]a, kamo se preselio s porodicom radi islamskih studija, i svog ranča u blizini Houstona.<ref name="howerton"/> Godine 2006, u periodu između dvije NBA sezone, otvorio je svoj prvi kamp "Big Man", gdje podučava mlađe igrače nijansama u igri pod košem. Iako nikad nije izrazio želju da se bavi trenerskim poslom, želi vratiti košarci kao igri pomažući mlađim igračima. Upitan o tome da li je liga postala orijentirana prema bekovima i da li su visoki igrači "izbačeni" iz fokusa, odgovorio je: "Ako se radi o visokom igraču koji je samo visok, možda. Ali ne ako igrate sa brzinom, s agilnošću. Košarka će uvijek biti igra visokih igrača ako visoki igrači igraju na pravi način. U odbrani visoki igrač može hvatati lopte i blokirati. U napadu odvlači dvojicu [na sebe] i stvara prilike. Može doprinijeti toliko mnogo, olakšati cijelom timu." Kamp vodi besplatno.<ref name= "Blinebury">Blinebury, Fran, [https://web.archive.org/web/20110604104320/http://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/4093612.html "Here's How it Done"], ''Houston Chronicle'', 4. 8. 2006; pristupljeno: 4. 6. 2011.</ref> Radio je s nekoliko igrača iz NBA, uključujući [[Emeka Okafor|Emeku Okafora]]<ref>[http://sports.espn.go.com/nba/dailydime?page=dailydime-061125-26 Daily Dime – November 26, 2006], ESPN.com; pristupljeno: 7. 12. 2006.</ref> i [[Yao Ming]]a.<ref>Sefko, Eddie, [http://www.dallasnews.com/sharedcontent/dws/spt/basketball/mavs/stories/100606dnspomavscamp.2b8db59.html "Thursday in Mavericks Camp"], ''[[The Dallas Morning News]]'', 5. 10. 2006; pristupljeno: 3. 1. 2007.</ref><ref>[http://sports.espn.go.com/espn/wire?section=nba&id=2879460 "Yao works out with Olajuwon"], ''Associated press'' (preko ''espn.com''), 22. 5. 2007; pristupljeno: 29. 5. 2007.</ref> U septembru 2009. radio je i s [[Kobe Bryant|Kobejem Bryantom]] na potezima u reketu i ''Dream Shakeu''.<ref>[https://sports.yahoo.com/nba/blog/ball_dont_lie/post/Kobe-putting-Olajuwon-s-post-moves-to-work;_ylt=Aly6SHI41wdPDGBIy.c0RPu8vLYF?urn=nba,200710 "Kobe works out with the Dream"]</ref> U skorije vrijeme radio je s [[Dwight Howard|Dwightom Howardom]], pomažući mu da proširi dijapazon poteza pod košem i podstičući ga na više mentalnog fokusa.<ref>[http://sify.com/news/olajuwon-keeps-the-dream-alive-in-dwight-howard-news-news-kkow5iefjga.html "Olajuwon keeps 'The Dream' alive in Dwight Howard"], sify.com, 14. 10. 2010; pristupljeno: 14. 10. 2010.</ref> 2011. godine, također između sezona, [[LeBron James]] odletio je u Houston i proveo vrijeme radeći s Olajuwonom.<ref>[http://www.grantland.com/story/_/id/9109245/how-lebron-james-transformed-game-become-highly-efficient-scoring-machine "The Evolution of King James"], ''grantland.com'', 29. 3. 2013; pristupljeno: 8. 12. 2014.</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=yF0vQGFpHrs "Hakeem Olajuwon & LeBron James Training Sessions 2011"], ''[[YouTube]]''.</ref> Olajuwon je radio i s [[Amar'e Stoudemire|Amar'eom Stoudemireom]], [[Carmelo Anthony|Carmelom Anthonyjem]] i visokim dvojcem iz [[Denver Nuggets]]a, [[JaVale McGee|JaValeom McGeejem]] i [[Kenneth Faried|Kennethom Fariedom]]. Godine 2008. uveden je u [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuću slavnih]]. 10. aprila iste godine Rocketsi su predstavili skulpturu izrađenu u njegovu čast, a postavljena je kod [[Toyota Center]]a. Pojavio se na [[NBA draft 2013.|draftu 2013]], posljednjem kojim je rukovodio dugogodišnji komesar lige [[David Stern]], nakon što je Stern objavio posljednji pik u prvom krugu. Olajuwon je bio prvi pik koji je Stern objavio 1984, kad je tek stupio na funkciju.<ref>Matt Norlander, [http://www.cbssports.com/nba/eye-on-basketball/22552066/video-hakeem-olajuwon-surprises-david-stern-at-nba-draft "VIDEO: Hakeem Olajuwon surprises David Stern at NBA Draft"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503230048/http://www.cbssports.com/nba/eye-on-basketball/22552066/video-hakeem-olajuwon-surprises-david-stern-at-nba-draft |date=3. 5. 2015 }}, cbssports.com, 27. 6. 2013; pristupljeno: 8. 12. 2014.</ref> 1. augusta 2015. Olajuwon je imao specijalno pojavljivanje u ekipi "Afrike" u egzibicijskoj utakmici [[Utakmica NBA Africa 2015.|NBA Africa 2015.]]<ref>{{cite web |url= http://espn.go.com/nba/story/_/id/13359599/nba-current-former-stars-put-show-africa-exhibition |title= NBA stars, legends shine as Team World rallies to beat Team Africa |publisher= ESPN}}</ref> Sljedeće godine postao je član i [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine kuće slavnih]].<ref>{{cite web |url=http://www.fiba.com/news/2016-class-of-fiba-hall-of-fame-inducted |title=2016 Class of FIBA Hall of Fame inducted |work=FIBA.com |date=27. 8. 2016 |access-date=28. 8. 2016 |archive-date=29. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160829130208/http://www.fiba.com/news/2016-class-of-fiba-hall-of-fame-inducted |url-status=dead }}</ref> == Nagrade i postignuća == * 2× prvak NBA (1994, 1995) * 2× najkorisniji igrač NBA finala (1994, 1995) * 1× najkorisniji igrač lige (1994) * 2× odbrambeni igrač godine (1993, 1994) * 6× član najbolje petorke lige (1987, 1988, 1989, 1993, 1994, 1997) * 3× član druge najbolje petorke lige (1986, 1990, 1996) * 3× član treće najbolje petorke lige (1991, 1995, 1999) * 5× član najbolje odbrambene petorke lige (1987, 1988, 1990, 1993, 1994) * 4× član druge najbolje odbrambene petorke lige (1985, 1991, 1996, 1997) * 12× učesnik All-Star utakmice * zlatna olimpijska medalja (1996) * uvršten među [[50 najboljih igrača u historiji NBA]] (1996) * završio karijeru među 11 najboljih svih vremena po broju blokada, [[Poen (košarka)|poena]], [[skok (košarka)|skokova]] i [[ukradena lopta (košarka)|ukradenih lopti]]; jedini je igrač u historiji NBA koji se povukao u trenutku kad je bio među 11 najboljih svih vremena u sve četiri ove kategorije (sada je 13. na listi najboljih skakača) * uveden u Kuću slavnih kao član klase 2008<ref>{{cite web|url=http://www.hoophall.com/genrel/040708aaa.html|title=Naismith Memorial Basketball Hall of Fame Announces Seven Members of the Class of 2008|access-date=8. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20080410220737/http://www.hoophall.com/genrel/040708aaa.html|archive-date=10. 4. 2008|url-status=dead}}; pristupljeno: 9. 4. 2008.</ref> * smješten na 13. mjesto revidirane liste 50 najvećih igrača svih vremena po izboru ''[[SLAM Magazine]]a'' (objavljeno u izdanju za august 2009)<ref>{{cite web|url=http://www.slamonline.com/online/the-magazine/features/2009/06/the-new-top-50/|title=The New Top 50|work=SLAM Magazine|access-date=22. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090622072004/http://www.slamonline.com/online/the-magazine/features/2009/06/the-new-top-50/|archive-date=22. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> == NBA statistike == === Prosjek === {| class="wikitable" |- |style="background-color:#AFE6BA; width:3em;"|† |Označava sezone u kojima je Olajuwon osvojio [[Spisak prvaka NBA lige|NBA titulu]] |- |style="background:#CFECEC; width:1em"| |Na čelu lige |- |'''Podebljano''' |Najbolje u karijeri |- |} {| class="toccolours" style="font-size: 90%; white-space: nowrap;" |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;&nbsp;OU | Odigrane utakmice | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;&nbsp;ZU&nbsp; | Započete utakmice | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;MIN&nbsp; | Minuta po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;ŠI%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak [[Šut iz igre (košarka)|šuta iz igre]] | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;3P%&nbsp; | style="padding-right: 8px" | Postotak šuta za [[Trica (košarka)|tricu]] | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;SB%&nbsp; | Postotak [[slobodno bacanje|slobodnih bacanja]] |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;OFA&nbsp; | Ofanzivni [[skok (košarka)|skokovi]] po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;DEF&nbsp; | Defanzivni skokovi po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;SKO&nbsp; | Ukupno skokova po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;ASI&nbsp; | [[Asistencija (košarka)|Asistencije]] po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;UKR&nbsp; | [[Ukradena lopta (košarka)|Ukradene lopte]] po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;BLO&nbsp; | [[Blokada (košarka)|Blokade]] po utakmici |- | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;" | &nbsp;IZG&nbsp; | Izgubljene lopte po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;LG&nbsp; | Lične greške po utakmici | style="background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black" | &nbsp;POE&nbsp; | Poeni po utakmici |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align:center;" ! Sezona ! Dob ! Tim ! OU !! ZU !! MIN !! ŠI% !! 3P% !! SB% !! OFA !! DEF !! SKO !! ASI !! UKR !! BLO !! IZG !! LG !! POE |- | align="left" | [[NBA 1984/1985.|1984/85.]] | align="center" | 22 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| '''82''' ||bgcolor="CFECEC"| '''82''' || 35.5 || '''.538''' || – || .613 || '''5.4''' || 6.5 || 11.9 || 1.4 || 1.2 || 2.7 || 2.9 || '''4.2''' || 20.6 |- | align="left" | [[NBA 1985/1986.|1985/86.]] | align="center" | 23 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 68 || 68 || 36.3 || .526 || – || .645 || 4.9 || 6.6 || 11.5 || 2.0 || 2.0 || 3.4 || 2.9 || 4.0 || 23.5 |- | align="left" | [[NBA 1986/1987.|1986/87.]] | align="center" | 24 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 75 || 75 || 36.8 || .508 || .200 || .702 || 4.2 || 7.2 || 11.4 || 2.9 || 1.9 || 3.4 || 3.0 || 3.9 || 23.4 |- | align="left" | [[NBA 1987/1988.|1987/88.]] | align="center" | 25 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 79 || 79 || 35.8 || .514 || .000 || .695 || 3.8 || 8.3 || 12.1 || 2.1 || 2.1 || 2.7 || 3.1 || 4.1 || 22.8 |- | align="left" | [[NBA 1988/1989.|1988/89.]] | align="center" | 26 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| '''82''' ||bgcolor="CFECEC"| '''82''' || 36.9 || .508 || .000 || .696 || 4.1 || 9.4 ||bgcolor="CFECEC"| 13.5 || 1.8 || '''2.6''' || 3.4 || 3.4 || 4.0 || 24.8 |- | align="left" | [[NBA 1989/1990.|1989/90.]] | align="center" | 27 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| '''82''' ||bgcolor="CFECEC"| '''82''' || 38.1 || .501 || .167 || .713 || 3.6 || '''10.4''' ||bgcolor="CFECEC"| '''14.0''' || 2.9 || 2.1 ||bgcolor="CFECEC"| '''4.6''' || '''3.9''' || 3.8 || 24.3 |- | align="left" | [[NBA 1990/1991.|1990/91.]] | align="center" | 28 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 56 || 50 || 36.8 || .508 || .000 || .769 || 3.9 || 9.8 || 13.8 || 2.3 || 2.2 ||bgcolor="CFECEC"| 3.9 || 3.1 || 3.9 || 21.2 |- | align="left" | [[NBA 1991/1992.|1991/92.]] | align="center" | 29 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 70 || 69 || 37.7 || .502 || .000 || .766 || 3.5 || 8.6 || 12.1 || 2.2 || 1.8 || 4.3 || 2.7 || 3.8 || 21.6 |- | align="left" | [[NBA 1992/1993.|1992/93.]] | align="center" | 30 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | '''82''' ||bgcolor="CFECEC"| '''82''' || 39.5 || .529 || .000 || .779 || 3.5 || 9.6 || 13.0 || 3.5 || 1.8 ||bgcolor="CFECEC"| 4.2 || 3.2 || 3.7 || 26.1 |- | align="left" style="background-color:#AFE6BA" | [[NBA 1993/1994.|1993/94.]]† | align="center" | 31 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 80 || 80 || '''41.0''' || .528 || '''.421''' || .716 || 2.9 || 9.1 || 11.9 || '''3.6''' || 1.6 || 3.7 || 3.4 || 3.6 || 27.3 |- | align="left" style="background-color:#AFE6BA" | [[NBA 1994/1995.|1994/95.]]† | align="center" | 32 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 72 || 72 || 39.6 || .517 || .188 || .756 || 2.4 || 8.4 || 10.8 || 3.5 || 1.8 || 3.4 || 3.3 || 3.5 || '''27.8''' |- | align="left" | [[NBA 1995/1996.|1995/96.]] | align="center" | 33 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 72 || 72 || 38.8 || .514 || .214 || .724 || 2.4 || 8.4 || 10.9 || 3.6 || 1.6 || 2.9 || 3.4 || 3.4 || 26.9 |- | align="left" | [[NBA 1996/1997.|1996/97.]] | align="center" | 34 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 78 || 78 || 36.6 || .510 || .313 || '''.787''' || 2.2 || 7.0 || 9.2 || 3.0 || 1.5 || 2.2 || 3.6 || 3.2 || 23.2 |- | align="left" | [[NBA 1997/1998.|1997/98.]] | align="center" | 35 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 47 || 45 || 34.7 || .483 || .000 || .755 || 2.5 || 7.3 || 9.8 || 3.0 || 1.8 || 2.0 || 2.7 || 3.2 || 16.4 |- | align="left" | [[NBA 1998/1999.|1998/99.]] | align="center" | 36 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| 50 ||bgcolor="CFECEC"| 50 || 35.7 || .514 || .308 || .717 || 2.1 || 7.4 || 9.6 || 1.8 || 1.6 || 2.5 || 2.8 || 3.2 || 18.9 |- | align="left" | [[NBA 1999/2000.|1999/00.]] | align="center" | 37 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 44 || 28 || 23.8 || .458 || .000 || .616 || 1.5 || 4.8 || 6.2 || 1.4 || 0.9 || 1.6 || 1.7 || 2.0 || 10.3 |- | align="left" | [[NBA 2000/2001.|2000/01.]] | align="center" | 38 | align="left" | [[Houston Rockets|Houston]] | 58 || 55 || 26.6 || .498 || .000 || .621 || 2.1 || 5.3 || 7.4 || 1.2 || 1.2 || 1.5 || 1.4 || 2.4 || 11.9 |- | align="left" | [[NBA 2001/2002.|2001/02.]] | align="center" | 39 | align="left" | [[Toronto Raptors|Toronto]] | 61 || 37 || 22.6 || .464 || .000 || .560 || 1.6 || 4.4 || 6.0 || 1.1 || 1.2 || 1.5 || 1.6 || 2.4 || 7.1 |- | align="left" colspan=3| Karijera | 1238 || 1186 || 35.7 || .512 || .202 || .712 || 3.3 || 7.8 || 11.1 || 2.5 || 1.7 || 3.1 || 3.0 || 3.5 || 21.8 |- | align="left" colspan=3| Doigravanje | 145 || 140 || 39.6 || .528 || .222 || .719 || 3.2 || 7.9 || 11.2 || 3.2 || 1.7 || 3.3 || 2.9 || 3.9 || 25.9 |- | align="left" colspan=3| All-Star utakmice | 12 || 8 || 23.2 || .409 || 1.000 || .520 || 3.2 || 4.7 || 7.8 || 1.4 || 1.3 || 1.9 || 2.2 || 2.6 || 9.8 |} === Ukupno === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align:center;" ! Sezona ! Dob ! Tim ! OU !! ZU !! MIN !! {{tooltip|ŠIU|Ubačeni šutevi}} !! {{tooltip|ŠIP|Pokušani šutevi}} !! {{tooltip|3PU|Ubačene trice}} !! {{tooltip|3PP|Pokušane trice}} !! {{tooltip|SBU|Ubačena slobodna bacanja}} !! {{tooltip|SBP|Pokušana slobodna bacanja}} !! OFA !! DEF !! SKO !! ASI !! UKR !! BLO !! IZG !! LG !! POE |- | align="left" |[[NBA 1984/1985.|1984/85.]] | align="center" | 22 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| 82 ||bgcolor="CFECEC"| 82 || 2914 || 677 || 1258 || 0 || 0 || 338 || 551 ||bgcolor="CFECEC"| '''440''' || 534 || 974 || 111 || 99 || 220 || 234 ||bgcolor="CFECEC"| '''344''' || 1692 |- | align="left" |[[NBA 1985/1986.|1985/86.]] | align="center" | 23 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 68 || 68 || 2467 || 625 || 1,188 || 0 || 0 || 364 || 538 || 333 || 448 || 781 || 137 || 134 || 231 || 195 || 271 || 1,597 |- | align="left" |[[NBA 1986/1987.|1986/87.]] | align="center" | 24 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 75 || 75 || 2760 || 677 || 1332 || 1 || 5 || 400 || 570 || 315 || 543 || 858 || 220 || 140 || 254 || 228 || 294 || 1755 |- | align="left" |[[NBA 1987/1988.|1987/88.]] | align="center" | 25 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 79 || 79 || 2825 || 712 || 1,385 || 0 || 4 || 381 || 548 || 302 || 657 || 959 || 163 || 162 || 214 || 243 || 324 || 1805 |- | align="left" |[[NBA 1988/1989.|1988/89.]] | align="center" | 26 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| 82 ||bgcolor="CFECEC"| 82 || 3024 || 790 || 1,556 || 0 || 10 || '''454''' || '''652''' || 338 ||bgcolor="CFECEC"| 767 ||bgcolor="CFECEC"| 1105 || 149 || '''213''' || 282 || 275 || 329 || 2034 |- | align="left" |[[NBA 1989/1990.|1989/90.]] | align="center" | 27 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| 82 ||bgcolor="CFECEC"| 82 || 3124 || 806 || 1609 || 1 || 6 || 382 || 536 || 299 ||bgcolor="CFECEC"| '''850''' ||bgcolor="CFECEC"| '''1149''' || 234 || 174 ||bgcolor="CFECEC"| '''376''' || '''316''' || 314 || 1995 |- | align="left" |[[NBA 1990/1991.|1990/91.]] | align="center" | 28 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 56 || 50 || 2062 || 487 || 959 || 0 || 4 || 213 || 277 || 219 || 551 || 770 || 131 || 121 || 221 || 174 || 221 || 1187 |- | align="left" |[[NBA 1991/1992.|1991/92.]] | align="center" | 29 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 70 || 69 || 2636 || 591 || 1177 || 0 || 1 || 328 || 428 || 246 || 599 || 845 || 157 || 127 || 304 || 187 || 263 || 1510 |- | align="left" |[[NBA 1992/1993.|1992/93.]] | align="center" | 30 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 82 ||bgcolor="CFECEC"| 82 || 3242 || 848 || 1,603 || 0 || 8 || 444 || 570 || 283 || 785 || 1068 || '''291''' || 150 ||bgcolor="CFECEC"| 342 || 262 || 305 || 2140 |- | align="left" style="background-color:#AFE6BA" |[[NBA 1993/1994.|1993/94.]]† | align="center" | 31 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 80 || 80 || '''3277''' || '''894''' ||bgcolor="CFECEC"| '''1694''' || '''8''' || '''19''' || 388 || 542 || 229 || 726 || 955 || 287 || 128 || 297 || 271 || 289 || '''2184''' |- | align="left" style="background-color:#AFE6BA" |[[NBA 1994/1995.|1994/95.]]† | align="center" | 32 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 72 || 72 || 2853 || 798 || 1545 || 3 || 16 || 406 || 537 || 172 || 603 || 775 || 255 || 133 || 242 || 237 || 250 || 2005 |- | align="left" |[[NBA 1995/1996.|1995/96.]] | align="center" | 33 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 72 || 72 || 2797 || 768 || 1494 || 3 || 14 || 397 || 548 || 176 || 608 || 784 || 257 || 113 || 207 || 247 || 242 || 1936 |- | align="left" |[[NBA 1996/1997.|1996/97.]] | align="center" | 34 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 78 || 78 || 2852 || 727 || 1426 || 5 || 16 || 351 || 446 || 173 || 543 || 716 || 236 || 117 || 173 || 281 || 249 || 1810 |- | align="left" |[[NBA 1997/1998.|1997/98.]] | align="center" | 35 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 47 || 45 || 1633 || 306 || 633 || 0 || 3 || 160 || 212 || 116 || 344 || 460 || 143 || 84 || 96 || 126 || 152 || 772 |- | align="left" |[[NBA 1998/1999.|1998/99.]] | align="center" | 36 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] |bgcolor="CFECEC"| 50 ||bgcolor="CFECEC"| 50 || 1784 || 373 || 725 || 4 || 13 || 195 || 272 || 106 || 372 || 478 || 88 || 82 || 123 || 139 || 160 || 945 |- | align="left" |[[NBA 1999/2000.|1999/00.]] | align="center" | 37 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 44 || 28 || 1049 || 193 || 421 || 0 || 2 || 69 || 112 || 65 || 209 || 274 || 61 || 41 || 70 || 73 || 88 || 455 |- | align="left" |[[NBA 2000/2001.|2000/01.]] | align="center" | 38 | align="left" |[[Houston Rockets|Houston]] | 58 || 55 || 1545 || 283 || 568 || 0 || 1 || 123 || 198 || 124 || 307 || 431 || 72 || 70 || 88 || 81 || 141 || 689 |- | align="left" |[[NBA 2001/2002.|2001/02.]] | align="center" | 39 | align="left" |[[Toronto Raptors|Toronto]] | 61 || 37 || 1378 || 194 || 418 || 0 || 2 || 47 || 84 || 98 || 268 || 366 || 66 || 74 || 90 || 98 || 147 || 435 |- |align="left" colspan=3|Karijera | 1238 || 1186 || 44.222 || 10.749 || 20.991 || 25 || 124 || 5423 || 7621 || 4034 || 9714 || 13.748 || 3058 || 2162 || 3830 || 3667 || 4383 || 26.946 |- |align="left" colspan=3|Doigravanje | 145 || 140 || 5749 || 1504 || 2847 || 4 || 18 || 743 || 1034 || 471 || 1150 || 1621 || 458 || 245 || 472 || 424 || 562 || 3755 |- |align="left" colspan=3|All-Star utakmice | 12 || 8 || 278 || 45 || 110 || 1 || 1 || 26 || 50 || 38 || 56 || 94 || 17 || 15 || 23 || 26 || 31 || 117 |} === Rekordi karijere === ==== Utakmice s najviše blokada ==== {| class="wikitable" |- |style="background-color:#AFE6BA; width:6em"| |Doigravanje |- |style="background-color:#CFECEC; width:6em"| |''Quadruple-double'' (treći od četiri u historiji NBA) |} {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Blokade ! Protivnik ! Kod kuće /<br/> U gostima ! Datum ! Odigrao <br/> minuta ! [[Poen (košarka)|Poeni]] ! [[Skok (košarka)|Skokovi]] ! [[Asistencija (košarka)|Asistencije]] ! [[Ukradena lopta (košarka)|Ukr. lopte]] |- | [[Spisak NBA igrača s najviše blokada u jednoj utakmici|12 <small>(2 prod.)]]</small> | [[Seattle SuperSonics]] | kod kuće | 10. 3. 1987. | 53 | 38 | 17 | 6 | 7 |- | 12 | [[Utah Jazz]] | kod kuće | 11. 11. 1989. | 42 | 24 | 21 | 2 | 5 |- | 11 | [[Golden State Warriors]] | kod kuće | 7. 1. 1986. | 40 | 26 | 12 | 7 | 2 |- | 11 | [[Golden State Warriors]] | kod kuće | 3. 3. 1990. | 40 | 29 | 18 | 9 | 5 |-bgcolor="CFECEC" | 11 | [[Milwaukee Bucks]] | kod kuće | 29. 3. 1990. | 40 | 18 | 16 | 10 | 1 |- | 11 <small>(prod.)</small> | [[Orlando Magic]] | kod kuće | 20. 12. 1990. | 50 | 24 | 16 | 4 | 2 |- | 10 | [[San Antonio Spurs]] | kod kuće | 21. 4. 1988. | 42 | 38 | 10 | 4 | 5 |- | 10 | [[Orlando Magic]] | kod kuće | 17. 12. 1989. | 43 | 32 | 25 | 2 | 3 |-bgcolor="AFE6BA" | 10 | [[Los Angeles Lakers]] | u gostima | 29. 4. 1990. | 43 | 11 | 11 | 1 | 2 |- | 10 <small>(prod.)</small> | [[Portland Trail Blazers]] | u gostima | 3. 1. 1993. | 44 | 40 | 9 | 3 | 1 |- | 10 | [[Vancouver Grizzlies]] | u gostima | 13. 12. 1995. | 38 | 15 | 14 | 3 | 1 |- | 10 | [[Dallas Mavericks]] | kod kuće | 13. 4. 1996. | 32 | 31 | 13 | 6 | 0 |} ==== Regularna sezona ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Kategorija ! Najviše ! Protivnik ! Datum |- | Poeni | 52 | [[Denver Nuggets]] | 19. 4. 1990. |- | Šut iz igre | 15–17 (.882) | [[Minnesota Timberwolves]] | 11. 11. 1993. |- | Ubačeni šutevi | 24 | [[Denver Nuggets]] | 30. 1. 1997. |- | Pokušani šutevi | 40 | [[Denver Nuggets]] | 30. 1. 1997. |- | Ubačena slobodna bacanja <br/> (nijedno promašeno) | 13–13 | [[Minnesota Timberwolves]] | 25. 3. 1997. |- | Ubačena slobodna bacanja | 17 | [[Utah Jazz]] | 10. 1. 1993. |- | Pokušana slobodna bacanja | 20 | [[Orlando Magic]] | 17. 12. 1989. |- | Skokovi | 25 | [[New York Knicks]] | 14. 2. 1985. |- | Ofanzivni skokovi | 15 | [[New York Knicks]] | 14. 2. 1985. |- | Defanzivni skokovi | 22 | [[Detroit Pistons]] | 27. 2. 1990. |- | Asistencije | 12 | [[Golden State Warriors]] | 1. 12. 1994. |- | Ukradene lopte | 8 | [[Cleveland Cavaliers]] | 19. 11. 1987. |- | Izgubljene lopte | 11 | [[Denver Nuggets]] | 19. 4. 1990. |- | Odigrao minuta | 53 <small>(2 prod.)</small> | [[Seattle SuperSonics]] | 10. 3. 1987. |} ==== Doigravanje ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Kategorija ! Najviše ! Protivnik ! Datum |- | Poeni | 49 <small>(2 prod.)</small> | [[Seattle SuperSonics]] | 14. 5. 1987. |- | Ubačeni šutevi | 20 | [[Utah Jazz]] | 27. 4. 1995. |- | Pokušani šutevi | 34 | [[Phoenix Suns]] | 14. 5. 1995. |- | Ubačena slobodna bacanja <br/> (nijedno promašeno) | 13–13 | [[Utah Jazz]] | 25. 5. 1994. |- | Ubačena slobodna bacanja | 18 | [[Los Angeles Clippers]] | 1. 5. 1993. |- | Pokušana slobodna bacanja | 20 | [[Los Angeles Clippers]] | 1. 5. 1993. |- | Skokovi | 26 | [[Dallas Mavericks]] | 30. 4. 1988. |- | Ofanzivni skokovi | 11 <small>(2 prod.)</small> | [[Seattle SuperSonics]] | 14. 5. 1987. |- | Defanzivni skokovi | 19 | [[Dallas Mavericks]] | 30. 4. 1988. |- | Asistencije | 10 | [[Phoenix Suns]] | 18. 5. 1995. |- | Ukradene lopte | 6 | [[Denver Nuggets]] | 26. 4. 1986. |- | Blokade | [[Spisak NBA igrača s najviše blokada u jednoj utakmici|10]] | [[Los Angeles Lakers]] | 29. 4. 1990. |- |} == Također pogledajte == {{div col}} * [[Spisak NBA igrača s više od 1000 odigranih utakmica]] * [[Spisak najboljih strijelaca NBA lige svih vremena]] * [[Spisak najboljih strijelaca NBA franšiza svih vremena]] * [[Spisak najboljih skakača NBA lige svih vremena]] * [[Spisak najboljih kradljivaca lopti NBA lige svih vremena]] * [[Spisak najboljih blokera NBA lige svih vremena]] * [[Spisak igrača s najviše izgubljenih lopti u NBA ligi svih vremena]] * [[Spisak NBA igrača s najviše pogođenih slobodnih bacanja svih vremena]] * [[Spisak igrača s najviše odigranih minuta u NBA ligi svih vremena]] * [[Spisak najboljih strijelaca NBA lige svih vremena u doigravanju‎‎]] * [[Spisak najboljih skakača NBA lige svih vremena u doigravanju]] * [[Spisak najboljih kradljivaca lopti NBA lige svih vremena u doigravanju]] * [[Spisak najboljih blokera NBA lige svih vremena u doigravanju]] * [[Spisak NBA igrača s najviše izgubljenih lopti svih vremena u doigravanju]] * [[Spisak NBA igrača s najviše pogođenih slobodnih bacanja svih vremena u doigravanju]] * [[Spisak najboljih skakača sezone u NBA]] * [[Spisak najboljih blokera sezone u NBA]] * [[Spisak NBA igrača s najviše blokada u jednoj utakmici]] * [[Islam u Houstonu]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|2}} == Dodatni izvori == * Harris, Othello, Nolte, Claire Elaine i Kirsch, George B: ''Encyclopedia of Ethnicity and Sports in the United States'', "Greenwood Press", 2000; {{ISBN|0-313-29911-0}} * Heisler, Mark: ''Big Men Who Shook the NBA'', "Triumph Books", 2003; {{ISBN|1-57243-766-9}} * Olajuwon, Hakeem i Knobler, Peter: ''Living the Dream: My Life and Basketball'', "Little, Brown and Company", 1996; {{ISBN|0-316-09427-7}} * [[Bill Simmons|Simmons, Bill]]: ''[[The Book of Basketball: The NBA According to the Sports Guy]]'', [[ESPN]], 2009; {{ISBN|0-345-51176-X}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20061103224751/http://www.nba.com/history/players/olajuwon_summary.html Hakeem Olajuwon] na ''NBA Encyclopediji'' * [https://web.archive.org/web/20071214135956/http://www.nba.com/playerfile/hakeem_olajuwon/ Olajuwonov profil] na ''NBA.com'' * [https://web.archive.org/web/20120822161537/http://www.hoophall.com/hall-of-famers/tag/hakeem-olajuwon Hakeem Olajuwon] u Kući slavnih * [http://mondo.rs/a635512/Kolumne/Edin-Avdic/Neponovljivi-Hakeem-The-Dream.html "Neponovljivi Hakeem The Dream"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150430003301/http://mondo.rs/a635512/Kolumne/Edin-Avdic/Neponovljivi-Hakeem-The-Dream.html |date=30. 4. 2015 }}, kolumna [[Edin Avdić|Edina Avdića]] * [http://balkans.aljazeera.net/blog/hakeem-dream-covjek-koji-je-ostvarivao-snove-bosancima "Hakeem The Dream, čovjek koji je ostvarivao snove Bosancima"], [[blog]] Dragana Bursaća, [[Al Jazeera Balkans]], 14. 10. 2017. {{NBA draft 1984.}} {{Prvi pikovi NBA drafta}} {{Najkorisniji igrač NBA}} {{Odbrambeni igrač godine u NBA}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{Najbolji skakač sezone u NBA}} {{Najbolji bloker sezone u NBA}} {{NBA 50}} {{NBA 75}} {{IBM-ova nagrada (NBA)}} {{Košarkaška Kuća slavnih}} {{FIBA-ina Kuća slavnih}} {{Houston Rockets}} {{Dream Team 3}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Olajuwon, Hakeem}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Lagos]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nigerije]] [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Američki olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaši Houston Rocketsa]] [[Kategorija:Košarkaši Toronto Raptorsa]] [[Kategorija:Kuća slavnih košarke]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 1996.]] 5wutm7idvnnye08ut61hhv2719d83np 0 416431 3892745 3847888 2026-06-03T10:40:24Z Panasko 146730 3892745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Pobuna na brodu "Bounty" | slika = Poster - Mutiny on the Bounty (1935).jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Originalni poster filma | originalni_naslov = Mutiny on the Bounty | režija = [[Frank Lloyd]] | producent = {{Plainlist| * Frank Lloyd * [[Irving Thalberg]] }} | scenarist = {{Plainlist| * [[Talbot Jennings]] * [[Jules Furthman]] * [[Carey Wilson]] na osnovu istoimenog romana koji su napisali [[Charles Nordhoff]] * [[James Norman Hall]] }} | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Charles Laughton]] * [[Clark Gable]] * [[Franchot Tone]] * [[Movita Castaneda|Movita]] * [[Mamo Clark|Mamo]] }} | muzika = {{Plainlist| '''Filmska muzika:''' * [[Herbert Stothart]] * Nat W. Finston * '''Pjesma:''' * [[Walter Jurmann]] * [[Bronisław Kaper]] }} | kinematografija = [[Arthur Edeson]] | žanr = | montaža = [[Margaret Booth]] | studio = [[Metro-Goldwyn-Mayer]] | distributer = | datum = 8. novembar 1935.<ref name="Brown125">{{cite book |title=Movie Time: A Chronology of Hollywood and the Movie Industry from Its Beginnings to the Present |last=Brown |first=Gene |authorlink= |coauthors= |year=1995 |publisher=Macmillan |location=New York |isbn=0-02-860429-6 |page=[https://archive.org/details/movietimechronol00brow/page/125 125] |pages= |url=https://archive.org/details/movietimechronol00brow/page/125 |access-date= }} In New York, the film opened at the [[Capitol Theatre (New York City)|Capitol Theatre]], the site of many prestigious MGM film premieres.</ref> | trajanje = 132 minute | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = engleski | budžet = 1,95 miliona dolara<ref name="Mannix">{{Citation | title = The Eddie Mannix Ledger | publisher = Margaret Herrick Library, Center for Motion Picture Study | place = Los Angeles}}</ref> | zarada = 4,46 miliona dolara<ref name="Mannix"/><ref>{{cite web |url= http://www.movieguy247.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1155:all-quiet-on-the-western-front&catid=48:these-are-some-classic-flicks&Itemid=28 |title= ''Mutiny on the Bounty'', Overview |publisher= Movie Guy 24/7 |access-date=14. 4. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130317141548/http://movieguy247.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1155%3Aall-quiet-on-the-western-front&catid=48%3Athese-are-some-classic-flicks&Itemid=28 |archive-date=17. 3. 2013 |url-status= dead }}</ref> | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Pobuna na brodu "Bounty"''''' američki je film u žanru drame snimljen 1935. u režiji [[Frank Lloyd|Franka Lloyda]] na osnovu istoimenog romana autora [[Charles Nordhoff|Charlesa Nordhoffa]] i [[James Norman Hall|Jamesa Normana Halla]]. Film govori o uzbudljivoj avanturi na moru, a temelji se na istinitoj priči iz 1787. o poznatoj pobuni na britanskom ratnom brodu ''H[[MS Bounty]]''. Cilj misije bio je da se od [[Portsmouth]]a do [[Tahiti]]ja prevuče [[hljebno drvo]], koje bi se presadilo na Zapadnoindijskim otocima kao jeftina hrana za robove. Film je prerada verzije iz 1933. pod nazivom ''U osvit Bountya'', u kojoj je glavnu ulogu igrao [[Errol Flynn]]. Glavne uloge tumače [[Charles Laughton]], kao nemilosrdni i sadistički kapetan Bligh, [[Clark Gable]], kao romantični i poletni Christian Fletcher, i [[Franchot Tone]], kao učtivi oficir Byam.<ref>{{cite web|url=http://emanuellevy.com/review/mutiny-on-the-bounty-1935/|title=Mutiny on the Bounty (1935): Best Picture Oscar, Clark Gable’s Most Favorite Film|work=emanuellevy.com|access-date=28. 8. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.reelviews.net/reelviews/mutiny-on-the-bounty|title=Mutiny on the Bounty (United States, 1935)|work=reelviews.net|access-date=28. 8. 2016}}</ref> Film je imao 7 nominacija za ''[[Oscar]]a'', a osvojio je jedan, i to u kategoriji za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]]. == Radnja == Jedne noći u [[Portsmouth]]u u [[Engleska|Engleskoj]] 1787. mornarička policija provaljuje u lokalnu konobu i prisilno regrutiraju sve muškarce koji su pili u pomorsku službu. Jedan od muškaraca pita gdje će brod da plovi, a glavni iz policije ga obavještava da je ''HMS Bounty''. Nakon što je upitan o tome ko je kapetan, jedan od muškaraca koji je postavio pitanje dobio je odgovor da je kapetan [[William Bligh]] ([[Charles Laughton]]). Čuvši ko je kapetan jedan od njih pokušava da pobjegne, jer Bligh je bio poznat kao brutalan tiranin koji rutinski određuje oštre kazne podjednako za oficire i posadu koji nemaju disciplinu, izazivaju incidente na brodu, ili na bilo koji način prkose njegovom autoritetu. Bounty isplovljava iz engleske luke nekoliko dana kasnije i kreće na putovanje preko Pacifika dugo dvije godine. [[Fletcher Christian]] ([[Clark Gable]]), koji je na funkciji brodskog poručnika, po prirodi je impresivan i saosjećajan čovjek koji ne odobrava tretman posade od strane kapetana Bligha. Roger Byam ([[Franchot Tone]]) je idealistički pitomac vojno-pomorske akademije koji je u dilemi između svoje odanosti kapetanu Blighu, zbog pomorske tradicije njegove porodice, i njegovog prijateljstva sa Christianom. Tokom putovanja, neprijateljstvo između Christiana i Bligha raste nakon što Christian otvoreno osporava nepravednu praksu Bligha. Kada brod stiže na otok [[Tahiti]], gdje posada nabavlja hljebno drvo za utovar na brod, Bligh kažnjava Christiana ne dopuštajući mu da napusti brod za vrijeme njihovog boravka. Byam, u međuvremenu, nalazi novo prebivalište na otoku, gdje živi sa poglavicom otoka, Hitihitijem ([[William Bambridge]]), i njegovom kćerkom, Tehani ([[Movita Castaneda]]), i sastavlja engleski rječnik za Tahićanski jezik. Hitihiti nagovara Bligha da omogući Christianu dnevne posjete otoku. Bligh se slaže ali ubrzo iz inata ponovo uspostavlja zabranu. Christian zanemaruje zabranu i provodi jedan dan van broda zabavljajući se sa jednom tahićanskom djevojkom, Maimiti ([[Mamo Clark]]). Christian joj obećava da će se vratiti jednog dana. Nakon napuštanja Tahitija posada počinje govoriti o pobuni, nakon oštrih disciplinskih mjera kapetana Bligha što dovodi do smrti omiljenog hirurga broda, g. Bacchusa ([[Dudley Digges]]). Bligh smanjuje sljedovanje vode posadi u korist napajanja vodom za hljebno drvo. Christian, iako se u početku protivi ideji, odlučuje da više ne može tolerirati Blighovu brutalnost, kada postaje svjedokom okivanja članova posade u željezne lance. On donosi odluku da odobri pokretanje pobune. Posada zapljenjuje kabine sa oružjem i preuzima brod. Bligh i njegove pristalice su bačeni u čamac i ostavljeni su da plutaju na moru, sa mapom i hranom kako bi im se osigurao opstanak. Pod Blighovom čvrstom komandom, oni uspješno pronalaze svoj put nazad na kopno. U međuvremenu, Christian naređuje povratak ''Bountya'' na Tahiti. Byam, koji se nalazio u svojoj kabini tokom pobune, ne odobrava ono što je Christian učinio i odlučuje da njih dva više ne mogu biti prijatelji. Mjesecima kasnije, Byam sklapa brak sa Tehani a Christian ženi Maimiti i ima dijete sa njom, dok ostatak posade uživa u slobodi na otoku. Nakon dugog perioda otuđenja, Byam i Christian se mire i ponovo postaju prijatelji. Međutim, kada je britanski brod ''HMS Pandora'' primijećen da se približava, Byam i Christian odlučuju da se moraju rastati. Byam i nekoliko članova posade ostaju na otoku u iščekivanju broda da ih vrati nazad u Englesku, dok Christian predvodi ostatak posade, zajedno sa svojom suprugom i nekoliko Tahićana i žena ukrcavaju se nazad na brod ''Bounty'' u potrazi za novim otokom na kojem bi mogli naći utočište. Byam se ukrcava na ''Pandoru'' i, na svoje veliko iznenađenje, otkriva da je Bligh kapetan. Bligh, koji sumnja da je Byam bio saučesnik u pobuni, zatvara ga tokom ostatka putovanja preko mora. Po povratku u Englesku Byam je izveden pred vojni sud i proglašen je krivim za pobunu. Prije nego što ga je sud osudio, Byam je progovorio o Blighovoj okrutnosti, dehumanizirajućem ponašanju na brodu ''Bounty''. Zbog intervencije njegovog prijatelja Sir Josepha Banksa ([[Henry Stephenson]]) i Lorda Hooda ([[David Torrence]]), Byama je pomilovao kralj [[Đorđe III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe III]] i dozvoljeno mu je da nastavi svoju pomorsku karijeru. U međuvremenu, Christian je pronašao Pitcairn, nenaseljeni, ali još uvijek nastanjivi otok, što mu ulijeva povjerenje da će mu pružiti adekvatno utočište i da će biti van dohvata Kraljevske mornarice. Nakon što se ''Bounty'' nasukao na stijene, Christian naređuje da se brod spali. == Produkcija == Film je zasnovan na romanima ''Mutiny on the Bounty'' i ''Men Against the Sea'', prva dva dijela ''Trilogije o Bountyju'' autora Charlesa Nordhoffa i Jamesa Normana Halla. Režiser Frank Lloyd otkupio je prava na romane i ponudio projekat studiju MGM uz uslov da mu bude dopušteno da režira i glumi u filmu, te da se snimanje odvija na lokaciji na [[Tahiti|Tahitiju]]. Glavni producent MGM-a Irving Thalberg prihvatio je Lloydovu režiju, ali je odbio njegove ostale zahtjeve.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://doi.org/10.5260/cca.199290|title=AFI Catalog of Feature Films|last=Brunning|first=Dennis|website=CC Advisor|access-date=2026-01-05}}</ref> Lloyd i Thalberg proveli su opsežna istraživanja britanskih pomorskih običaja iz 18. stoljeća, kao i arhivske građe vezane za stvarnu pobunu, s ciljem postizanja historijske autentičnosti. Lloyd je koristio genealoške zapise kako bi stupio u kontakt i intervjuisao žive potomke članova originalne posade broda ''Bounty'', proučavao transkripte vojnih sudova te čitao memoare Williama Bligha ''A Narrative of the Mutiny on His Majesty’s Ship “Bounty”''. John Farrow, Robert Hopkins i Allen Rivkin učestvovali su u pisanju scenarija kao nenavedeni (nepotpisani) scenaristi.<ref name=":0" /> == Uloge == {{div col}} * [[Charles Laughton]] – kapetan [[William Bligh]] * [[Clark Gable]] – [[Fletcher Christian]] * [[Franchot Tone]] – Byam * [[Herbert Mundin]] – John Adams * [[Eddie Quillan]] – Thomas Ellison * [[Dudley Digges]] – Bacchus * [[Donald Crisp]] – Burkitt * [[Henry Stephenson]] – ''sir'' [[Joseph Banks]] * [[Francis Lister]] – kapetan Nelson * [[Spring Byington]] – gđa Byam * [[Movita Castaneda]] – Tehani * [[Mamo Clark]] – Maimiti * [[Byron Russell]] – [[Matthew Quintal]] * [[David Torrence]] – lord [[Alexander Hood]] * [[Douglas Walton]] – Stewart * [[Ian Wolfe]] – Maggs * [[DeWitt Jennings]] – oficir Kraljevske mornarice [[John Fryer]] * [[Ivan F. Simpson]] – Morgan * [[Vernon Downing]] – [[Thomas Hayward (oficir Kraljevske mornarice)|Hayward]] * Bill Bambridge – [[Pōmare I]] * Marion Clayton – Mary Ellison * [[Stanley Fields]] – [[William Muspratt]] * [[Wallis Clark]] – [[James Morrison]] * [[Crauford Kent]] – [[Edward Edwards]] * [[Pat Flaherty]] – Churchill * [[Alec Craig]] – [[William McCoy]] * [[Hal LeSueur]] – Millard {{div col end}} == Lokacije snimanja == * Studiji Metro-Goldwyn-Mayer – 10202 W. Washington Blvd., Culver City, [[Kalifornija]], Sjedinjene Američke Države (filmski studio) * Zaljev Monterey, Monterey, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države * Luka Monterey, Monterey, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države * Restoran „Sailing Ship“, Pier 42, The Embarcadero, [[San Francisco|San Francisc]]<nowiki/>[[San Francisco|o]], Kalifornija, Sjedinjene Američke Države (brod ''Ellen'' kao ''Bounty'') * Otok San Miguel, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države * Kanal Santa Barbara, [[Kanalska ostrva|Kanalska ostrva,]] Kalifornija, Sjedinjene Američke Države * Otok Santa Catalina, Kanalska ostrva, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države * Luka South Beach, South Beach, San Francisco, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države (brod ''Ellen'' kao ''Bounty'') * Južni Pacifik, [[Tihi okean]] * Tahiti, [[Francuska Polinezija]]<ref>{{Citation|title=THE MUTINY|url=https://doi.org/10.1017/cbo9781139051088.004|publisher=Cambridge University Press|accessdate=2026-01-05|pages=67–104|first=John|last=Barrow}}</ref> == Historijske netačnosti == [[Datoteka:Charles laughton mutiny bounty 2.jpg|left|thumb|[[Charles Laughton]] kao kapetan Bligh u momentu kad je ostavljen da pluta po moru od strane Fletchera Christiana ([[Clark Gable]])]] Film sadrži nekoliko historijskih netačnosti. Kapetan [[William Bligh]] nikada nije bio na brodu ''HMS Pandora'', niti je bio prisutan na suđenju pobunjenicima koji su ostali na [[Tahiti]]ju. U to vrijeme on je bio na pola puta oko svijeta po drugi put u potrazi za hljebnim drvetom. Otac Fletchera Christiana je umro mnogo godina prije nego što je Christian krenuo na putovanje brodom ''Bounty'', a film prikazuje Christianovog oca na suđenju. Treba napomenuti, međutim, da je film uvijek predstavljan kao adaptacija trilogije Nordhoffa i Halla, koja se također razlikovala od stvarne priče o pobuni. Bligh je prikazan kao brutalan čovjek koji zavodi sadističku disciplinu. Posebno epizode koje uključuju kažnjavanje tegljenjem živih ljudi kroz more i šibanje mrtvog čovjeka, ništa od ovoga se nije dogodilo u stvarnosti. Tegljenje se rijetko koristilo, i pitanje je da li se to uopšte i koristilo i poznato je da je ta praksa već dugo bila napuštena prije Blighovog vremena. Ustvari, detaljan dnevnik s broda '' Bounty '' 'otkriva da je stopa šibanja bila niža od prosjeka za to vrijeme. Prije pobune, ''Bounty'' je imao samo dva smrtna slučaja - jedan pomorac je umro od [[skorbut]]a a ne od tegljenja kroz more, a brodski hirurg je umro od pretjeranog opijanja i nehata, a ne kao rezultat zloupotrebe od strane kapetana Bligha. Isto tako, film prikazuje pobunjenike kako preuzimaju brod tek nakon što su ubili nekoliko lojalnih članova posade, a u stvari, niko nije poginuo. Jedan član posade zamalo nije upucao Bligha ali ga je Christian spriječio. Na kraju, Christian je prikazan da je odlučio da preuzme brod nakon što su neki članovi posade nepravedno stavljeni u lance po naredbi Bligha; ovo je također bilo izmišljeno. Zbog historijske preciznosti, [[Clark Gable]] je nerado morao da obrije svoje poznate brkove jer su mornari Kraljevske mornarice u 18. vijeku morali biti obrijani. U završnoj sceni filma, Gable drži dirljiv govor svojim kolegama pobunjenicima, govoreći im o stvaranju savršenog društva slobodnih ljudi na otoku [[Pitcairn]], daleko od kapetana Bligha i njegove mornarice. Stvarnost je bila sasvim drugačija. Lik pitomca vojno-pomorske akademije Rogera Byama je zasnovan na stvarnoj osobi, Peteru Heywoodu, koji nije naveden u romanu ni u filmu. Baš kao što je izmišljeni lik Byama bio pomilovan na kraju filma, u stvarnom životu Peter Heywood je također bio pomilovan zbog učešća u pobuni. MGM trailer iz 1935. je napravio grešku nazivajući pitomca Byama poručnikom. Pobunjenik [[Thomas Ellison]] je prikazan kao da mu je bilo dozvoljeno da vidi svoju ženu prije svog pogubljenja. Nema podataka koji bi ukazivali na to da je pravi Ellison bio u braku, a u svakom slučaju posjete ove vrste u stvarnom životu nikada ne bi bile dozvoljene. == Galerija == <gallery widths="160px" heights="130px"> Image:Charles_Laughton_in_Mutiny_on_the_Bounty_trailer.jpg Image:Clark_gable_mutiny_bounty_9.jpg Image:Franchot_tone_mutiny_bounty_2.jpg Image:Movita_franchot_tone_mutiny_bounty_1.jpg Image:Mutiny bounty 3.jpg Image:Mutiny_bounty_5.jpg Image:Mutiny bounty 8.jpg Image:Mutiny bounty 10.jpg Image:Mutiny bounty 11.jpg Image:Mutiny bounty 15.jpg Image:Mutiny bounty 21.jpg Image:Mamo_clark_gable_mutiny_bounty.jpg Image:Clark_gable_franchot_tone_mutiny_1.jpg </gallery> == Druge filmske verzije == Godine 1962. snimljen je više od tri sata dug rimejk [[Pobuna na brodu Bounty (1962)|Pobuna na brodu Bounty]], u kojem glume [[Marlon Brando]] kao Fletcher Christian i [[Trevor Howard]] kao kapetan Bligh, ali je film doživio katastrofu kako kritičku tako i financijsku u to vrijeme, ali je kasnije doživio reviziju pa je dobio povoljne ocjene nekih kritičara. Godine 1984. [[Mel Gibson]] je igrao Christiana nasuprot [[Anthony Hopkins|Anthonya Hopkinsa]] kao Bligh u filmu koji se ne zasniva na Nordhoff-Hallovom romanu, nego na historijskom djelu [[Richard Hough|Richarda Hougha]] pod nazivom ''The Bounty''. Ova najnovija verzija, koja daje daleko ljepši pogled na kapetana Bligha, smatra se najbližim historijskim događajima. Verzija iz 1935. nije bila sama po sebi prvi film koji se bavio slučajem pobune. Australijski film iz 1933. pod nazivom ''[[U osvit Bountya]]'', sa tada nepoznatim [[Errol Flynn|Errolom Flynnom]] kao Fletcher Christian, bio je pušten na prikazivanje u kinima, ali nije bio uspješan i prikazivan je samo u nekoliko zemalja izvan Australije. Postoji još i ranija verzija filma u australijsko-novozelandskoj ko-produkciji iz 1916, ''Pobuna na brodu Bounty'' u režiji [[Raymond Longford|Raymonda Longforda]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mutiny on the Bounty (1935 film)}} * {{IMDb title|0026752|Pobuna na brodu "Bounty" (1935)}} * {{tcmdb title|id=15288|title=Pobuna na brodu "Bounty"}} * {{AllMovie title|33980}} * {{AFI film|id=7072|title=Pobuna na brodu "Bounty"}} * {{rotten-tomatoes|id=1014481-mutiny_on_the_bounty|title=Pobuna na brodu "Bounty"}} * [http://southseascinema.org/index.html Southseascinema.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161107205936/http://southseascinema.org/index.html |date=7. 11. 2016 }} * [http://www.virtual-history.com/movie/film/1124/mutiny-on-the-bounty ''Mutiny on the Bounty''] na Virtualnoj historiji {{Oscar za najbolji film}} [[Kategorija:Filmovi iz 1935.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki avanturistički dramski filmovi]] [[Kategorija:Američki dramski filmovi]] [[Kategorija:Američki epski filmovi]] [[Kategorija:Američki historijski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Franka Lloyda]] [[Kategorija:Oscar za najbolji film]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na romanu]] [[Kategorija:Filmovi o smrtnoj kazni]] [[Kategorija:Filmovi Metro-Goldwyn-Mayera]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Francuskoj Polineziji]] [[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]] pox8ojz4jjtpvkerkgnzb3jt417qr2u 0 416791 3892730 3829597 2026-06-03T09:24:27Z Panasko 146730 3892730 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Travnička tvrđava.jpg|thumb|450px|desno|250px|Travnička tvrđava]] '''Travnička tvrđava''', ili Stari [[grad]] u [[Travnik]]u je jedan je od najočuvanijih utvrđenih objekata srednjovjekovne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u kojem su naredni historijski periodi ostavili svoja posebna obilježja. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2529 |title=Travnička tvrđava |work=kons.gov.ba |access-date=13. 8. 2016 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213051228/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2529 |url-status=dead }}</ref> Travnička tvrđava je tokom svoje historije u više navrata mijenjala naziv. ''Garbun'', zaboravljeno srednjovjekovno ime čije značenje nije pouzdano jer možda potiče iz izumrlog jezika [[Iliri|Ilira]], ili je to riječ turskog porijekla koja označava tvrđavu na brijegu; ''Travnik (Trawinc, Travnich, Travnic),'' po bosanskom kraljevskom porezniku na travarinu (porez na ispašu stoke), kao što je i grad [[Mostar]] dobio ime po mostarima, poreznicima na mostarinu; [[Austro-Ugarska]] [[monarhija]] imenuje tvrđavu kao ''Kastel ili Kaštel'', te je tako označena i na njihovim vojnim kartama; U narodu, jednostavno nazvana Grad, da bi nakon 1953. na poticaj Stipe Lozića, direktora travničkog [[Zavičajni muzej u Travniku|Zavičajnog muzeja]], a u svrhu stavljanja tvrđave u turističku funkciju, bila nazivana Stari grad. Tvrđava je danas poznata po nazivu – ''Stari grad''! == Lokacija == Stari grad se nalazi u istočnom kraju današnjeg grada Travnika, na odsječenom i dijelom stjenovitom obronku [[Vlašić]]a. Sa istočne strane utvrde nalazi se izvor Plave vode, a sa njegove zapadne strane protiče potok Hendek. == Historija == O srednjovjekovnom gradu Travniku nema pomena u historijskim dokumentima. Historičari su saglasni, po načinu gradnje, te činjenica da se kvart ispod zapadne padine utvrđenja zvao "Varoš”, da ju je dao sagraditi kralj [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtko II Kotromanić]], ili kralj [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]]. Istraživač ovog objekta P. Anđelić pretpostavio je da bi dvor mogao da pripada tepčiji Batalu, koji je živio krajem XIV i početkom XV vijeka. Tek 1464. pominje se grad Travnik. Te godine osmanski hroničar Dursun-beg bilježi da su se [[Osmansko Carstvo|osmanske]] trupe sa sultanom [[Mehmed II|Mehmedom II el- Fatihom]] na čelu pri svom pohodu na [[Jajce]] zadržale u Travniku. Tek poslije 1480, u grad je smještena stalna posada (koja je tu bila do 1878) i izgrađena [[džamija]] koja nosi ime [[Bajazid II|Bajazida II]]. Prvi pomen o posadi u ovome gradu je iz 1540. Tada je, prema defteru, u gradu bilo 37 mustahfiza timarlija (čuvara) i dizdar Davud. Tanasije Đorđić 1626, prolazeći ovim krajem, zabilježio je da je u gradu bila posada od 50 momaka. Prema [[Evlija Čelebija|Čelebijinom]] opisu iz 1659, trvđava ima dizdara, gradsku posadu, nekoliko vojničkih kuća i dovoljnu količinu municije. Važan datum za Stari grad je 1699. godina, kada je [[vezir]] Defterdar Halil-paša Ćoso prenio vezirsku stolicu u Travnik. To se dogodilo istovremeno sa krajem "velikog rata" (1683-1699) u kome je [[Osmansko Carstvo]] izgubilo teritorije u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U 18. i 19. stoljeću, travnička tvrđava ostala je upamćena kao kazamat i gubilište za nepokorne bosanske begove i age, kao i svakovrsne prestupnike. Utvrđenje je kao vojnički objekat služilo austrougarskoj, a zatim i drugim vojskama koja su prolazila ovim područjem sve do kraja [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]]. Napušteno je 1946, ali ga je [[Jugoslavenska narodna armija]] ponovo zaposjela 1947/1948. i u njemu ostala neko vrijeme. Tek 1953. grad je predan na brigu [[Zavičajni muzej u Travniku|Zavičajnom muzeju u Travniku]]. == Opis == [[Datoteka:Travnik Festung 2.JPG|thumb|450px|desno|Travnička tvrđava]] Njena [[površina]] iznosi približno 11.000 m<sup>2</sup> i ima oblik nepravilnog petougaonika. Najbolji prilaz Starom gradu je sa zapadne strane kamenim mostom preko potoka Hendek. Najviši dio tvrđave, smješten na najisturenijem dijelu grebena je bastion (tabija) koji nadvisuje najnižu tačku u gradu za 16 metara. Bastion je turska gradnja na mjestu srednjovjekovne donžon kule. Južno od bastiona je manja terasa ispod koje je izgrađena nadsvođena kamena cisterna za vodu. Prema jugu se dalje proteže pravougaono dvorište na dužini od 28 m. Na mjestu današnje cisterne i dijela dvorišta pronađeni su ostaci srednjovjekovne palače, srušene po dolasku Turaka. Dvorište je s južne strane zatvoreno manjom zgradom jakih zidova, zasvođenom masivnim kamenim svodom. U objektu se nalazi samo jedna prostorija koja je služila kao barutana ili kazamat. Južno se prostire manji obor sa šesnaestougaonom kulom (visina 11 m). Obor se prema zapadu završava manjom četvrtastom terasom (toretom). Kula potječe iz osmanskog perioda. Pretpostavlja se da je na tome mjestu stajala srednjovjekovna odbrambena kula fundirana na živoj stijeni. Uz nju je pronađena dobro očuvana nadsvođena cisterna izgrađena od sedre i cementa, iz austrougraskog perioda. Kamenim stepenicama, kroz nadsvođeni otvor, silazi se u vanjski obor. Tu je izgrađena džamija, od koje se sačuvala [[munara]] usađena u zapadni zid gradskog bedema. Zgrada džamije srušena je uslijed dotrajalosti nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Južno od džamije nalaze se ostaci objekta (stražarnice) iz osmanskog perioda, obnovljenog u vrijeme austrougarske uprave. Zapadno od kule je dobro očuvana cisterna, vjerovatno iz vremena austrougarske okupacije. U jugozapadnom dijelu platoa, južno od glavnih prilaznih stepenica, nalazi se ruševna austrijska zgrada. == Literatura == * [[Hamdija Kreševljaković]], Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 - Stari bosanski gradovi * Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE == Zaštita i upravljanje == Ova tvrđava je jedna od najbolje sačuvanih tvrđava u Bosni. Ima mali muzej posvećen njenoj historiji i etnografski dio. Travnička tvrđava upisana je od strane [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije]] u registar Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 25. januara 2005. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.bhtourism.ba/loc/travnik.wbsp Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804110837/http://www.bhtourism.ba/loc/travnik.wbsp |date=4. 8. 2016 }} * [http://muzejtravnik.ba/tvrdava-stari-grad/ Tvrđava - Stari grad] * [http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/tvrdave/65-bastina/tvrdave/369-tvrdava-stari-grad-travnik Tvrđava - Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170430054702/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/tvrdave/65-bastina/tvrdave/369-tvrdava-stari-grad-travnik |date=30. 4. 2017 }} * [http://opcinatravnik.com.ba/ba/printarticle.php?pid=504 Općina Travnik] * [http://www.klix.ba/vijesti/bih/travnicka-tvrdjava-ljepotica-iznad-vezirskog-grada-sve-primamljivija-za-turiste/140413015 Tvrđava - primamljiva za turiste] * {{Tvrđave u BiH}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni‎]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] 4fcn1l58thufnxvm7uqxqdxobaohurh 0 432839 3892687 3883471 2026-06-02T21:50:21Z Zafer 66628 manager change + [[Rubén Garabaya]] 3892687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometni klub |Boja1 = #FFFFFF |Boja2 = #000000 |Ime kluba = '''Beşiktaş JK''' |Puno ime kluba = Beşiktaş Jimnastik Kulübü |Nadimak = |Grb = |Lige = [[Prva liga Turske u rukometu|Superliga]] |Osnovan = [[1978.]] |Dvorana = [[Süleyman Seba Sport Complex|Süleyman Seba SC]] |Kapacitet = 1.500 |Lokacija = [[Istanbul]]<br/>[[Turska]] |Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}} |Federacija = |Konfederacija = |Predsjednik = |Trener = {{ZD|ESP}} [[Rubén Garabaya]] |Uspjesi = |Adresa = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 |desna ruka1 = 000000 | šorc1 = 000000 |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF |desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF |Webstranica = [https://www.bjk.com.tr/en/branch/3/hentbol.html bjk.com.tr] }} '''Beşiktaş JK''' je [[Turska|turski]] rukometni klub iz [[Istanbul]]a. Takmiči se u [[Prva liga Turske u rukometu|Superligi]], prvom rangu turskog rukometa. Klub je osnovan 1978. godine. Beşiktaş JK je najuspješniji turski rukometni klub. Prvak države je bio 13 puta, dok je nacionalni kup osvajao 14 puta. 2009. godine je igrao polufinale EHF Challenge kupa.<ref>{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/article/012246/European+Cup+semi-finals+drawn|title=EHF Challenge kup|work=eurohandball.com|access-date=5. 9. 2017|archive-date=29. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150529155336/http://www.eurohandball.com/article/012246/European+Cup+semi-finals+drawn|url-status=dead}}</ref> ==Uspjesi== * '''[[Prva liga Turske u rukometu|Superliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14)''': 1980, 1981, 2005, 2007, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018. * '''[[Kup Turske u rukometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (12)''': 1999, 2001, 2005, 2006, 2009, 2010, 2011, 2012, 2014, 2015, 2016, 2017. * '''[[Superkup Turske u rukometu|Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (10)''': 1980, 1981, 2005, 2006, 2007, 2010, 2012, 2014, 2015, 2016. ==Sastav== ''Sezona:2017-18'' {| class="wikitable" style="text-align: center;" |width="220"|'''ime i prezime |width="50"|'''br.dresa |width="50"|'''država |width="30"|'''pozicija |- | Mehmet Doğukan Karatay || 1 || {{ZD|TUR}} || GK |- | Karim Handawy || 88 || {{ZD|EGI}} || GK |- | Taner Günay || 22 || {{ZD|TUR}} || GK |- | Faruk Vražalić || 7 || {{ZD|BIH}} || RW |- | Doğukan Keser || 23 || {{ZD|TUR}} || RW |- | Şevket Yağmuroğlu || 35 || {{ZD|TUR}} || RW |- | Tomislav Nuić || 27 || {{ZD|BIH}} || LW |- | Mehmet Demirezen || 14 || {{ZD|TUR}} || P |- | Tolga Özbahar || 20 || {{ZD|TUR}} || P |- | Stevan Sretenović || 5 || {{ZD|SRB}} || LB |- | Josip Buljubašić || 11 || {{ZD|HRV}} || LB |- | Mijo Tomić || 37 || {{ZD|HRV}} || LB |- | Nemanja Pribak || 8 || {{ZD|MAK}} || CB |- | Marko Krsmančić || 10 || {{ZD|SRB}} || CB |- | Onur Ersin || 21 || {{ZD|TUR}} || CB |- | Mihajlo Radojković || 17 || {{ZD|SRB}} || RB |- | Ramazan Döne || 53 || {{ZD|TUR}} || RB |} ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20130305021400/http://www.bjk.com.tr/en/branch/3/hentbol.html Službena stranica] [[Kategorija:Rukometni klubovi osnovani 1978.]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Turskoj]] [[Kategorija:Beşiktaş JK]] n42ewiqvcbpjasde30fylytwhw85m3c 0 434990 3892634 3759073 2026-06-02T15:48:08Z ~2026-32848-16 182092 3892634 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Venecuele | Logo = Venezuela football association.png | Nadimak = ''La Vinotinto'' | Federacija = [[Nogometni savez Venecuele|FVF]] | Konfederacija = [[CONMEBOL]] | Selektor = | Najviše nastupa = Juan Arango (129) | Najbolji strijelac = Juan Arango (23) | Trenutni kapiten = | FIFA trigram = VEN | FIFA rang = 52 <small>(21. 12. 2017)</small><ref>{{cite web|title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table|url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|website=FIFA.com|date=21. 12. 2017|access-date=30. 12. 2017|archive-date=15. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead}}</ref> | Najveći FIFA rang = 29 <small>(august 2014)</small> | Najniži FIFA rang = 129 <small>(novembar 1998)</small> | uzorak_lr1 = _ven15h | uzorak_t1 = _ven15h | uzorak_dr1 = _ven15h | uzorak_š1 = _ven15h | uzorak_č1 = _long_ven15h | lijeva ruka1 = 800000 | tijelo1 = 800000 | desna ruka1 = 800000 | šorc1 = 800000 | čarape1 = 800000 | uzorak_lr2 = _ven15a | uzorak_t2 = _ven15a | uzorak_dr2 = _ven15a | uzorak_š2 = _ven15a | uzorak_č2 = _ven15a | lijeva ruka2 = 800000 | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = 800000 | šorc2 = 800000 | čarape2 = bdfc00 | Prva utakmica = {{NOG|PAN}} 3–1 {{NOG|VEN}}<br>([[Panama City]], 12. 2. 1938) | Najveća pobjeda = {{NOG|VEN}} 7–0 {{NOG|PUE}}<br>([[Caracas]], 16. 1. 1959) | Najveći poraz = {{nowrap|{{NOG|ARG}} 11–0 {{NOG|VEN}}<br>([[Rosario]]; 10. 8. 1975)}} | Broj učestvovanja na SP = | Prvo učestvovanje na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Broj učestvovanja na KA = 17 | Prvo učestvovanje na KA = 1967. | Najbolji rezultat na KA = 4. mjesto: 2011. | Broj učestvovanja na GK = | Prvo učestvovanje na GK = | Najbolji rezultat na GK = }} '''Nogometna reprezentacija Venecuele''' predstavlja [[Venecuela|Venecuelu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Venecuele|Nogometnog saveza Venecuele]] (''Federación Venezolana de Fútbol''). Reprezentacija ima nadimak ''La Vinotinto''. Reprezentacija Venecuele 17 puta učestvovala je na [[Copa América|Copa Américi]]. Najbolji rezultat ostvaruje 2011, kad osvaja četvrto mjesto. Službeni stadion reprezentacije je [[Estadio José Antonio Anzoátegui]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=ven/index.html Venecuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130424201342/http://www.fifa.com/associations/association=ven/index.html |date=24. 4. 2013 }} na sajtu FIFA.com {{Južnoameričke nogometne reprezentacije}} {{DEFAULTSORT:Venecuela}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Venecuele]] cqu0qiiqrf9pid263k39ci6utce13of 3892635 3892634 2026-06-02T15:55:48Z Panasko 146730 /* */ 3892635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Venecuele | Logo = Venezuela football association.png | Nadimak = ''La Vinotinto'' | Federacija = [[Nogometni savez Venecuele|FVF]] | Konfederacija = [[CONMEBOL]] | Selektor = | Najviše nastupa = Juan Arango (129) | Najbolji strijelac = Juan Arango (23) | Trenutni kapiten = [[Jon Aramburu]] | FIFA trigram = VEN | FIFA rang = 52 <small>(21. 12. 2017)</small><ref>{{cite web|title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table|url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|website=FIFA.com|date=21. 12. 2017|access-date=30. 12. 2017|archive-date=15. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead}}</ref> | Najveći FIFA rang = 29 <small>(august 2014)</small> | Najniži FIFA rang = 129 <small>(novembar 1998)</small> | uzorak_lr1 = _ven15h | uzorak_t1 = _ven15h | uzorak_dr1 = _ven15h | uzorak_š1 = _ven15h | uzorak_č1 = _long_ven15h | lijeva ruka1 = 800000 | tijelo1 = 800000 | desna ruka1 = 800000 | šorc1 = 800000 | čarape1 = 800000 | uzorak_lr2 = _ven15a | uzorak_t2 = _ven15a | uzorak_dr2 = _ven15a | uzorak_š2 = _ven15a | uzorak_č2 = _ven15a | lijeva ruka2 = 800000 | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = 800000 | šorc2 = 800000 | čarape2 = bdfc00 | Prva utakmica = {{NOG|PAN}} 3–1 {{NOG|VEN}}<br>([[Panama City]], 12. 2. 1938) | Najveća pobjeda = {{NOG|VEN}} 7–0 {{NOG|PUE}}<br>([[Caracas]], 16. 1. 1959) | Najveći poraz = {{nowrap|{{NOG|ARG}} 11–0 {{NOG|VEN}}<br>([[Rosario]]; 10. 8. 1975)}} | Broj učestvovanja na SP = | Prvo učestvovanje na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Broj učestvovanja na KA = 17 | Prvo učestvovanje na KA = 1967. | Najbolji rezultat na KA = 4. mjesto: 2011. | Broj učestvovanja na GK = | Prvo učestvovanje na GK = | Najbolji rezultat na GK = }} '''Nogometna reprezentacija Venecuele''' predstavlja [[Venecuela|Venecuelu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Venecuele|Nogometnog saveza Venecuele]] (''Federación Venezolana de Fútbol''). Reprezentacija ima nadimak ''La Vinotinto''. Reprezentacija Venecuele 17 puta učestvovala je na [[Copa América|Copa Américi]]. Najbolji rezultat ostvaruje 2011, kad osvaja četvrto mjesto. Službeni stadion reprezentacije je [[Estadio José Antonio Anzoátegui]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=ven/index.html Venecuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130424201342/http://www.fifa.com/associations/association=ven/index.html |date=24. 4. 2013 }} na sajtu FIFA.com {{Južnoameričke nogometne reprezentacije}} {{DEFAULTSORT:Venecuela}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Venecuele]] md45387fqrutx7hrwnnygx20mbwfr94 0 436506 3892677 3883506 2026-06-02T20:46:33Z Bakir123 110053 3892677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''Zvijezda 09''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Zvijezda 09 | Grb = FK Zvijezda 09 logo.png | Nadimak = | Osnovan = [[2009.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Stanišići]]<br/>[[Bijeljina]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | Stadion = [[Gradski stadion u Ugljeviku|GS Ugljevik]] | Kapacitet = 5.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|BIH}} Boris Stanišić | Trener = {{ZD|BIH}} Nebojša Đekanović | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto<ref>{{cite web|title=Prva Liga RS 2025/26.|url=https://www.transfermarkt.com/prva-liga-rs/tabelle/wettbewerb/BH2S/saison_id/2025|website=transfermarkt.com|access-date=2. 6. 2026}}</ref> | Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [https://fkzvijezda09.com/ fkzvijezda09.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _redstripes | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} '''Zvijezda 09''' je nogometni klub iz [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj liga Republike Srpske]]. == Historija == Fudbalski klub ''Zvijezda 09'' je osnovan 2009. godine u [[Stanišići|Etno selu Stanišići]] u Bijeljini. Klub je zapravo prenesen iz sela [[Brgule (Vareš)|Brgule]], općina [[Vareš]], gdje je postojao prije raspada Jugoslavije pod imenom ''FK Zvijezda Brgule''. Za vrijeme Jugoslavije takmičio se u ''Opštinskoj ligi Ilijaš'', a kasnije prelazi u ''Opštinsku ligu Visoko''. U sezoni 2010/11. osvaja ''Šestu ligu Republike Srpske''. I u narednim sezonama ostvaruje zapažene rezultate. Osvajanjem ''Druge lige RS'' u sezoni 2014/15, postaje član ''Prve lige RS''. Veliki uspjeh ostvaruje plasmanom u polufinale kupa Bosne i Hercegovine u sezoni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017/18.]] nakon što je u četvrtini finala bio bolji [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedora]] sa ukupnih 6-2. U sezoni 2017/18. osvaja ''Prvu ligu RS'', te tako ostvaruje promociju u ''Premijer ligu''. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2017/18. *'''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS - Istok]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2014/15. == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Druga nogometna liga Republike Srpske 2014/2015.|2014/15.]] | [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS - Istok]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 1/14. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 47 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/12. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2017/2018.|2016/17.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/12. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 1/12. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 51 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/12. | style="text-align:center;" | 38 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 12/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 8 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2020/2021.|2020/21.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/2022.|2021/22.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2022/2023.|2022/23.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 2/18. | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 12/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 21 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2024/2025.|2024/25.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/18. | style="text-align:center;" | 60 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/14. | style="text-align:center;" | 40 |} ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.fkzvijezda09.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180722131634/http://www.fkzvijezda09.com/ |date=22. 7. 2018 }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2009.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Zvijezda]] [[Kategorija:Zvijezda 09]] b562k16nn5km9hq2io8p0rpmgffwgtm 3892679 3892677 2026-06-02T20:50:28Z Bakir123 110053 /* Plasman po sezonama */ 3892679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''Zvijezda 09''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Zvijezda 09 | Grb = FK Zvijezda 09 logo.png | Nadimak = | Osnovan = [[2009.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Stanišići]]<br/>[[Bijeljina]]<br/>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | Stadion = [[Gradski stadion u Ugljeviku|GS Ugljevik]] | Kapacitet = 5.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|BIH}} Boris Stanišić | Trener = {{ZD|BIH}} Nebojša Đekanović | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto<ref>{{cite web|title=Prva Liga RS 2025/26.|url=https://www.transfermarkt.com/prva-liga-rs/tabelle/wettbewerb/BH2S/saison_id/2025|website=transfermarkt.com|access-date=2. 6. 2026}}</ref> | Prethodna sezona = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [https://fkzvijezda09.com/ fkzvijezda09.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _redstripes | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FFFFFF }} '''Zvijezda 09''' je nogometni klub iz [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj liga Republike Srpske]]. == Historija == Fudbalski klub ''Zvijezda 09'' je osnovan 2009. godine u [[Stanišići|Etno selu Stanišići]] u Bijeljini. Klub je zapravo prenesen iz sela [[Brgule (Vareš)|Brgule]], općina [[Vareš]], gdje je postojao prije raspada Jugoslavije pod imenom ''FK Zvijezda Brgule''. Za vrijeme Jugoslavije takmičio se u ''Opštinskoj ligi Ilijaš'', a kasnije prelazi u ''Opštinsku ligu Visoko''. U sezoni 2010/11. osvaja ''Šestu ligu Republike Srpske''. I u narednim sezonama ostvaruje zapažene rezultate. Osvajanjem ''Druge lige RS'' u sezoni 2014/15, postaje član ''Prve lige RS''. Veliki uspjeh ostvaruje plasmanom u polufinale kupa Bosne i Hercegovine u sezoni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017/18.]] nakon što je u četvrtini finala bio bolji [[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedora]] sa ukupnih 6-2. U sezoni 2017/18. osvaja ''Prvu ligu RS'', te tako ostvaruje promociju u ''Premijer ligu''. == Uspjesi == *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2017/18. *'''[[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS - Istok]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2014/15. == Plasman po sezonama == {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Druga nogometna liga Republike Srpske 2014/2015.|2014/15.]] | [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Druga liga RS - Istok]] | style="text-align:center;" | III | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 1/14. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 47 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2015/2016.|2015/16.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/12. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2017/2018.|2016/17.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/12. | style="text-align:center;" | 29 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2017/2018.|2017/18.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 1/12. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 51 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 9/12. | style="text-align:center;" | 38 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 12/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 8 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2020/2021.|2020/21.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/2022.|2021/22.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 58 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2022/2023.|2022/23.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 2/18. | style="text-align:center; background:#ccffcc;"| 69 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 12/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 21 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2024/2025.|2024/25.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/18. | style="text-align:center;" | 60 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2025/2026.|2025/26.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/13. | style="text-align:center;" | 40 |} ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.fkzvijezda09.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180722131634/http://www.fkzvijezda09.com/ |date=22. 7. 2018 }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2009.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Zvijezda]] [[Kategorija:Zvijezda 09]] 818xol6ijfwitnsd3iercpmn3dmuk61 0 451040 3892725 3775298 2026-06-03T09:04:22Z Panasko 146730 3892725 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Suad Jakirlić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|05|26}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = univerzitetski profesor, rok pjevač | godine_aktivnosti = | poznat_po = [[Valentino (grupa)|Valentino]] | značajna_djela = }} '''Suad Jakirlić''' je profesor na Mašinskom fakultetu Tehničkog univerziteta u [[Darmstadt]]u, Njemačka, specijaliziran u oblasti "Numeričke mehanike fluida" s posebnim fokusom na matematsko modeliranje turbulentnih tokova. Bio je između ostalog i prvak SR Bosne i Hercegovine u stonom tenisu, i kao dugogodišnji član Sarajevskih stonoteniskih klubova Željezničar i Bosna, igrao u drugoj i prvoj Jugoslovenskoj ligi. Rođen je 26. maja 1960. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Biografija == Osnovnu školu je završio u Sarajevu 1974, Mašinsku tehničku školu 1978. u Sarajevu, a diplomirao je 1983. na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom Fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskog Univerziteta]]. Postdiplomski magistarski studij završio je 1985, a magistrirao je 1991. iz oblasti Mehanika fluida, na katedri [[Kemal Hanjalić|Kemala Hanjalića]]. Doktorsku disertaciju uradio je na [[Tehnički univerzitet Friedrich-Alexander u Nürnbergu|Tehničkom univerzitetu Friedrich-Alexander]] u [[Nürnberg]]u<ref>{{Cite web|url=https://www.fau.de/|title=Wissen bewegen - Friedrich-Alexander-Universität|date=2025-03-21|website=FAU|language=de|access-date=2026-06-03}}</ref> u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Habilitirao je na [[Tehničkom fakultet u Darmstadtu|Tehničkom univerztet]]u u [[Darmstadt]]u; kao profesor radi od 2004. na Mašinskom fakultetu [[Tehnički fakultet u Darmstadtu|Tehničkog univerzteta]] u [[Darmstadt]]u. Objavio je veliki broj naučnih radova iz oblasti mehanike fluida.<ref name="Darmstadt"/> Član je [[ERCOFTA|ERCOFTAC-a]], [[American Institute of Aeronautics and Astronautics]] (AIAA), [[American Physical Society]] (APS) i [[SAE International]].<ref name="Darmstadt"/> == [[Valentino (grupa)|Valentino]] == Sa grupom [[Valentino (grupa)|Valentino]], u sastavu [[Zijo Valentino]], [[Emir Čolaković]], [[Igor Tajemnica]], [[Emir Čolaković]] i [[Dubravko Smolčić]],<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/radio/aktuelno/zijo-jaka-i-ekipa-uzivo-na-tasmajdanu-prije-33-godine-valentino-i-oka-tvoja-dva/395549|title=Zijo, Jaka i ekipa uživo prije 33 godine: Valentino i "Oka tvoja dva"|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=11. 8. 2021}}</ref> snimio je od 1983-87. tri albuma: [[Valentino No.1 (album|No.1]], [[Valentino No.2 (album|No.2]] i [[Valentino No.3 (album|No.3]]. No. 2 i No3. Albumi su prodati u dijamantskim tirazima. Nakon toga je napustio grupu i posvetio se nauci. == Privatni život == Nakon završenog studija na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]], Jakirlić je radio kao asistent na predmetu Mehanika fluida kod profesora [[Kemal Hanjalić|Kemala Hanjalića]] i [[Izet Demirdžić|Ismeta Demirdžića]]. Početkom devedestih godina preselio se u Njemačku, gdje trenutno radi kao vanredni profesor i akademski direktor na Tehničkom Univerzitetu u Darmstadtu.<ref name="Darmstadt">[https://www.tfi.tu-darmstadt.de/thermofluids_interfaces/staff/mitarbeiterdetails_5964.de.jsp Suad Jakirlić na web sajtu Tehničkog fakulteta u Darmstadtu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Jakirlić je oženjen i ima dvoje djece. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jakirlić, Suad}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Valentino]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1ya64wv2y16skkp1vex0rhssw8fv6ip 0 451672 3892728 3807327 2026-06-03T09:19:08Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3802988|3802988]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-51099-3|~2026-51099-3]] ([[User talk:~2026-51099-3|razgovor]]) 3892728 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:V Kongres KPJ, Titov govor.jpg|180px|mini|desno|Titov govor na Petom kongresu KPJ]] [[Datoteka:Delegati daju podrsku rukovodstvu KPJ.jpg|desno|mini|180px|Delegati glasaju za davanje podrške rukovodstvu KPJ]] '''Peti kongres [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]''' ({{jez-mk|Петтиот конгрес на Комунистичката партија на Југославија}}; {{jez-sl|Peti kongres Komunistične partije Jugoslavije}}) održan je [[21. juli|21.]] do [[28. juli]] [[1948]]. godine u zgradi [[Dom garde|Doma garde]] u [[Topčider]]u, u [[Beograd]]u. == Organizacija == Kongresu je prisustvovalo 2.344 delegata od ukupno 468.175 članova [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. Ovaj Kongres bio je prvi kongres jugoslovenskih komunista održan poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i preuzimanja vlasti, ali i prvi veći skup jugoslovenskih komunista poslije [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljska konferencije]], održane oktobra 1940. godine. Iako je od prethodnog, [[Četvrti kongres KPJ|Četvrtog kongresa]] održanog novembra 1928, prošlo 20, a od Pete zemaljske konferencije 8 godina, glavni razlog sazivanja Kongresa bila je [[Informbiro#Prva rezolucija Informbiroa protiv KPJ u Bukureštu|Rezolucija Informbiroa]], donijeta 28. juna 1948. u [[Bukurešt]]u. == Rad kongresa == Glavna tema kongresa bila je Rezolucija Informbiroa i podrška jugoslovenskog rukovodstva u otporu [[Informbiro]]u. Najširi publicitet Kongresu je dat direktnim radio prijenosom i opširnim izveštajima štampe. Referate na Kongresu su podnijeli [[Josip Broz Tito|Josip Broz]], [[Aleksandar Ranković]], [[Milovan Đilas]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], [[Moša Pijade]] i [[Blagoje Nešković]]. Kongres je dao političku podršku [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] u ''odbrani nezavisnosti'' [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Odluka je donesena jednoglasno i time je potvrđeno jedinstvo Partije. Na Kongresu je usvojena i Rezolucija o odnosu KPJ prema Informbirou, u kojoj je konstatovano da su odluke Informbiroa netačne i nepravedne, ali je naglašeno da CK KPJ treba da učini sve da se sukob prevaziđe. Na kraju Kongresa je izaben novi [[Centralni komitet]], od 63 člana, i novi Politbiro, od 9 članova. Za generalnog sekretara KPJ ponovo je izabran [[Josip Broz Tito]]. == Članovi CK KPJ == * '''Članovi [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije]] izabrani na Petom kongresu KPJ''': [[Vera Aceva]], [[Spasenija Cana Babović]], [[Vladimir Bakarić]], [[Antun Biber]], [[Jakov Blažević]], [[Dušan Brkić|Duško Brkić]], [[Josip Broz Tito]], [[Jovan Veselinov]], [[Veljko Vlahović]], [[Todor Vujasinović]], [[Svetozar Vukmanović|Svetozar Vukmanović Tempo]], [[Strahil Gigov]], [[Ivan Gošnjak]], [[Pavle Gregorić]], [[Uglješa Danilović]], [[Ratko Dugonjić]], [[Milovan Đilas]], [[Veljko Zeković]], [[Vlado Janić Capo|Vlado Janić]], [[Blažo Jovanović]], [[Isa Jovanović]], [[Niko Jurinčić]], [[Osman Karabegović]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], [[Nikola Kovačević (političar)|Nikola Kovačević]], [[Lazar Koliševski]], [[Ivan Stevo Krajačić]], [[Boris Krajger]], [[Vicko Krstulović]], [[Voja Leković]], [[Franc Leskošek]], [[Ivan Maček]], [[Šefket Maglajlić]], [[Miha Marinko]], [[Moma Marković]], [[Božidar Maslarić]], [[Cvijetin Mijatović]], [[Karlo Mrazović]], [[Andrija Mugoša]], [[Blagoje Nešković]], [[Đorđije Đoko Pajković|Đoko Pajković]], [[Slobodan Penezić Krcun]], [[Dušan Petrović Šane]], [[Moša Pijade]], [[Krsto Popivoda]], [[Milentije Popović]], [[Vlado Popović]], [[Đuro Pucar Stari]], [[Dobrivoje Radosavljević Bobi|Dobrivoje Radosavljević]], [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Regent]], [[Dragutin Saili]], [[Đuro Salaj]], [[Vidoje Smilevski]], [[Petar Stambolić]], [[Dragi Stamenković]], [[Borko Temelkovski]], [[Vida Tomšič]], [[Rodoljub Čolaković]], [[Cvetko Uzunovski]], [[Janez Hribar Tone]] i [[Avdo Humo]]. * '''Članovi [[Politbiro]]a [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] izabrani na Petom kongresu KPJ''': [[Josip Broz Tito]], [[Ivan Gošnjak]], [[Milovan Đilas]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], [[Franc Leskošek]], [[Blagoje Nešković]], [[Aleksandar Ranković]] i [[Moša Pijade]]. == Literatura == * ''Pregled Istorije Saveza komunista Jugoslavije''. "Institut za izučavanje radničkog pokreta", Beograd 1963. godina. * ''Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979''. "Institut za savremenu istoriju" Beograd i "Narodna knjiga", Beograd, 1980. godina. * ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. Istraživački centar "Komunist" Beograd, "Narodna knjiga", Beograd i "Rad" Beograd, 1985. godina. * {{Cite book|ref=harv|last=Dimić|first=Ljubodrag|authorlink=Ljubodrag Dimić|title=Istorija srpske državnosti|volume=3|year=2001|url=https://books.google.com/books?id=1wE1AAAAMAAJ|location=Novi Sad|publisher=Ogranak SANU}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{portal | SFRJ}} {{Savez komunista Jugoslavije}} [[Kategorija:Kongresi KPJ-SKJ|5]] [[Kategorija:Politika SFRJ]] [[Kategorija:1948. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1948. u Srbiji]] [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Politička historija Srbije]] oupynhycsg09wlau379ewy7aeelqqd7 3892729 3892728 2026-06-03T09:21:43Z Panasko 146730 3892729 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:V Kongres KPJ, Titov govor.jpg|180px|mini|desno|[[Josip Broz Tito|Titov]] govor na Petom kongresu KPJ]] [[Datoteka:Delegati daju podrsku rukovodstvu KPJ.jpg|desno|mini|180px|Delegati glasaju za davanje podrške rukovodstvu KPJ]] '''Peti kongres [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]''' ({{jez-mk|Петтиот конгрес на Комунистичката партија на Југославија}}; {{jez-sl|Peti kongres Komunistične partije Jugoslavije}}) održan je 21. do 28. juli 1948. u zgradi [[Dom garde|Doma garde]] u [[Topčider]]u, u [[Beograd]]u. == Organizacija == Kongresu je prisustvovalo 2.344 delegata od ukupno 468.175 članova [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. Ovaj Kongres bio je prvi kongres jugoslovenskih komunista održan poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i preuzimanja vlasti, ali i prvi veći skup jugoslovenskih komunista poslije [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljska konferencije]], održane oktobra 1940. Iako je od prethodnog, [[Četvrti kongres KPJ|Četvrtog kongresa]] održanog novembra 1928, prošlo 20, a od Pete zemaljske konferencije 8 godina, glavni razlog sazivanja Kongresa bila je [[Informbiro#Prva rezolucija Informbiroa protiv KPJ u Bukureštu|Rezolucija Informbiroa]], donijeta 28. juna 1948. u [[Bukurešt]]u. == Rad kongresa == Glavna tema kongresa bila je Rezolucija Informbiroa i podrška jugoslovenskog rukovodstva u otporu [[Informbiro]]u. Najširi publicitet Kongresu je dat direktnim radio prijenosom i opširnim izveštajima štampe. Referate na Kongresu su podnijeli [[Josip Broz Tito|Josip Broz]], [[Aleksandar Ranković]], [[Milovan Đilas]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], [[Moša Pijade]] i [[Blagoje Nešković]]. Kongres je dao političku podršku [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] u ''odbrani nezavisnosti'' [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Odluka je donesena jednoglasno i time je potvrđeno jedinstvo Partije. Na Kongresu je usvojena i Rezolucija o odnosu KPJ prema Informbirou, u kojoj je konstatovano da su odluke Informbiroa netačne i nepravedne, ali je naglašeno da CK KPJ treba da učini sve da se sukob prevaziđe. Na kraju Kongresa je izaben novi [[Centralni komitet]], od 63 člana, i novi Politbiro, od 9 članova. Za generalnog sekretara KPJ ponovo je izabran [[Josip Broz Tito]]. == Članovi CK KPJ == * '''Članovi [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije]] izabrani na Petom kongresu KPJ''': [[Vera Aceva]], [[Spasenija Cana Babović]], [[Vladimir Bakarić]], [[Antun Biber]], [[Jakov Blažević]], [[Dušan Brkić|Duško Brkić]], [[Josip Broz Tito]], [[Jovan Veselinov]], [[Veljko Vlahović]], [[Todor Vujasinović]], [[Svetozar Vukmanović|Svetozar Vukmanović Tempo]], [[Strahil Gigov]], [[Ivan Gošnjak]], [[Pavle Gregorić]], [[Uglješa Danilović]], [[Ratomir Dugonjić]], [[Milovan Đilas]], [[Veljko Zeković]], [[Vlado Janić Capo|Vlado Janić]], [[Blažo Jovanović]], [[Isa Jovanović]], [[Niko Jurinčić]], [[Osman Karabegović]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], [[Nikola Kovačević (političar)|Nikola Kovačević]], [[Lazar Koliševski]], [[Ivan Stevo Krajačić]], [[Boris Krajger]], [[Vicko Krstulović]], [[Voja Leković]], [[Franc Leskošek]], [[Ivan Maček]], [[Šefket Maglajlić]], [[Miha Marinko]], [[Moma Marković]], [[Božidar Maslarić]], [[Cvijetin Mijatović]], [[Karlo Mrazović]], [[Andrija Mugoša]], [[Blagoje Nešković]], [[Đorđije Đoko Pajković|Đoko Pajković]], [[Slobodan Penezić Krcun]], [[Dušan Petrović Šane]], [[Moša Pijade]], [[Krsto Popivoda]], [[Milentije Popović]], [[Vlado Popović]], [[Đuro Pucar]], [[Dobrivoje Radosavljević Bobi|Dobrivoje Radosavljević]], [[Aleksandar Ranković]], [[Ivan Regent]], [[Dragutin Saili]], [[Đuro Salaj]], [[Vidoje Smilevski]], [[Petar Stambolić]], [[Dragi Stamenković]], [[Borko Temelkovski]], [[Vida Tomšič]], [[Rodoljub Čolaković]], [[Cvetko Uzunovski]], [[Janez Hribar Tone]] i [[Avdo Humo]]. * '''Članovi [[Politbiro]]a [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] izabrani na Petom kongresu KPJ''': [[Josip Broz Tito]], [[Ivan Gošnjak]], [[Milovan Đilas]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]], [[Franc Leskošek]], [[Blagoje Nešković]], [[Aleksandar Ranković]] i [[Moša Pijade]]. == Literatura == * ''Pregled Istorije Saveza komunista Jugoslavije''. "Institut za izučavanje radničkog pokreta", Beograd 1963. * ''Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919-1979''. "Institut za savremenu istoriju" Beograd i "Narodna knjiga", Beograd, 1980. * ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. Istraživački centar "Komunist" Beograd, "Narodna knjiga", Beograd i "Rad" Beograd, 1985. * {{Cite book|ref=harv|last=Dimić|first=Ljubodrag|authorlink=Ljubodrag Dimić|title=Istorija srpske državnosti|volume=3|year=2001|url=https://books.google.com/books?id=1wE1AAAAMAAJ|location=Novi Sad|publisher=Ogranak SANU}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{portal | SFRJ}} {{Savez komunista Jugoslavije}} [[Kategorija:Kongresi KPJ-SKJ|5]] [[Kategorija:Politika SFRJ]] [[Kategorija:1948. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1948. u Srbiji]] [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Politička historija Srbije]] 4izd52exeb3x0v0dsrfa68fo49r34by 0 455017 3892686 3412687 2026-06-02T21:46:35Z SpinnerLaserzthe2nd 128634 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Balzers.svg]] → [[File:LIE Balzers COA.svg]] 3892686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija granica | ime = Granica između Austrije <br/> i Lihtenštajna | slika = Grenzverlauf A-FL.png | alt = | opis = Granica između Austrije i Lihtenštajna na karti | teritorija_1 = {{ZID|Austrija}} | teritorija_2 = {{ZID|Lihtenštajn}} | dužina = 35,040 | enklave = | ustanovljena = 1434. | ustanovljena_razlog = | trenutna = 20. juli 1960. | trenutna_razlog = Sporazum između Republike Austrije i Kneževine Lihtenštajn o utvrđivanju državne granice | ukinuta = | ukinuta_razlog = | ugovori = | broj_graničnih_prelaza = 4 | lista_graničnih_prelaza = [[Spisak graničnih prijelaza Austrija#Lihtenštajn|Spisak graničnih prijelaza]] | bilješka = }} '''Granica između [[Austrija|Austrija]] i [[Lihtenštajn]]a''' predstavlja međudržavnu granicu između teritorija spomenutih država. Njena dužina iznosi 35,04&nbsp;km.<ref>[https://www.ris.bka.gv.at/GeltendeFassung.wxe?Abfrage=Bundesnormen&Gesetzesnummer=10000346 Vertrag zwischen der Republik Österreich und dem Fürstentum Liechtenstein zur Feststellung der Staatsgrenze und Erhaltung der Grenzzeichen], 20. juli 1960, [[Pravnoinformacijski sistem Republike Austrije]].</ref> Granica razdvaja [[Pokrajine Austrije|austrijsku pokrajinu]] [[Vorarlberg]] od [[Lihtenštajn]]a. Međudržavnim sporazumom tok granice utvrđen je 20. jula 1960. == Tok == Granica počinje na [[sjever]]u, na [[tromeđa|tromeđi]] između Austrije, Lihtenštajna i [[Švicarska|Švicarske]], koja je tačno u sredini [[Rajna|Rajne]], kod austrijskog naselja [[Bangs (Nofels)|Bangs]], dijela grada [[Feldkirch]]a. To je najzapadnija tačka Austrije i najsjevernija tačka Lihtenštajna. Od nje se granica proteže u dužim odsjecima kroz odvodne kanale (npr., ''Frickgraben'') kroz [[Evropsko zaštićeno područje Bangs–Matschels]] ([[Natura 2000]]), kao i zaštićeno područje [[Ruggeller Riet]] prema sjeveroistoku. Nakon toga se polagano penje ka [[Eschnerberg]]u, čime presijeca graničnu cestu, koja povezuje austrijsko naselje [[Fresch (Nofels)|Fresch]] i lihtenštajnski [[Schellenberg]]. {{sekcija}} === Granični prelazi === {| class="wikitable sortable" ! colspan="3" | <big>L I H T E N Š T A J N</big><br />[[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|70px]] ! ! colspan="4" | <big>A U S T R I J A</big><br />[[Datoteka:Flag of Austria.svg|70px]] |- ! width="140" | Izborni okrug ! width="200" | Općina ! class="unsortable" | Granični<br />prelaz ! class="unsortable" | ! class="unsortable" | Granični<br />prelaz ! width="150" | Općina ! width="70" | Okrug ! width="70" | Pokrajina |- | colspan="9" style="background:#F7F4F4; text-align:center;" | <big>[[Švicarska|Š v i c a r s k a]]</big> |- | align="center" rowspan="6" | Unterland | [[Datoteka:Wappen Ruggell.svg|25px]] [[Ruggell]] | | rowspan="3" style="background:#CCDD77; text-align:center;" | | rowspan="4" | <br />[[Datoteka:Zeichen 392 - Zollstelle, StVO 1970.svg|center|25px]][[Datoteka:Zeichen 392 - Zollstelle, StVO 1970.svg|center|25px]] | rowspan="4" | [[Datoteka:Wappen at Feldkirch.svg|25px]] [[Feldkirch]] | rowspan="10" align="center" | [[Feldkirch (okrug)|Feldkirch]] | rowspan="14" align="center" | [[Datoteka:Vorarlberg CoA.svg|40px]]<br />[[Vorarlberg]] |- | [[Datoteka:Wappen Schellenberg.svg|25px]] [[Schellenberg]] | [[Datoteka:Zeichen 392 - Zollstelle, StVO 1970.svg|center|25px]] |- | rowspan="3" | [[Datoteka:Wappen Mauren.svg|25px]] [[Mauren (Lihtenštajn)|Mauren]] | rowspan="3" | [[Datoteka:Zeichen 392 - Zollstelle, StVO 1970.svg|center|25px]]<br /> |- | rowspan="11" style="background:#BB9955; text-align:center;" | A<br />l<br />p<br />e |- | rowspan="6" | | rowspan="6" | [[Datoteka:Wappen at frastanz.png|25px]] [[Frastanz]] |- | [[Datoteka:Wappen Eschen.svg|25px]] [[Eschen (Lihtenštajn)|Eschen]] | |- | align="center" rowspan="8" | Oberland | [[Datoteka:Wappen Planken.svg|25px]] [[Planken]] |- | [[Datoteka:Wappen Schaan.svg|25px]] [[Schaan]] | |- | [[Datoteka:Wappen Planken.svg|25px]] [[Planken]] | |- | rowspan="2" | [[Datoteka:LIE Balzers COA.svg|25px]] [[Balzers]] | rowspan="2" | |- | rowspan="4" | | rowspan="4" | [[Datoteka:AUT Nenzing COA.svg|25px]] [[Nenzing]] | rowspan="4" align="center" | [[Okrug Bludenz|Bludenz]] |- | [[Datoteka:Wappen Schaan.svg|25px]] [[Schaan]] | |- | [[Datoteka:Wappen Triesenberg.svg|25px]] [[Triesenberg]] | |- | [[Datoteka:Wappen Schaan.svg|25px]] [[Schaan]] | |- | colspan="9" style="background:#F7F4F4; text-align:center;" | <big>[[Švicarska|Š v i c a r s k a]]</big> |} == Prelazak granice == {{sekcija}} == Historija == {{sekcija}} == Također pogledajte == * [[Spisak graničnih prijelaza Austrije]] == Literatura == {{sekcija}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Borders of Austria-Liechtenstein|Granica između Austrije i Lihtenštajna}} == Reference == {{refspisak}} {{Granice Austrije}} {{Granice Lihtenštajna}} [[Kategorija:Granice Austrije|L]] [[Kategorija:Granice Lihtenštajna|A]] 1l9uewtuw3h28s4i8l4b89yo7zoyiiq 0 459824 3892711 3804046 2026-06-03T07:30:51Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3788088|3788088]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2025-39354-24|~2025-39354-24]] ([[User talk:~2025-39354-24|razgovor]]) 3892711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Staka Skenderova | slika = | opis = | datum_rođenja = 1831. | mjesto_rođenja = Sarajevo, [[Osmanlijsko Carstvo]] | datum_smrti = 26. maj 1891. | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Austro-Ugarska]] | zanimanje = učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Staka Skenderova''' (Sarajevo, 1831 – Sarajevo, 26. maj 1891) bila je učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista.<ref>{{Cite web|url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|title=Žene iz priča i legendi BiH - Staka Skenderova|last=|date=11. 5. 2014|publisher=Federalna|access-date=11. 9. 2014|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204171059/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|url-status=dead}}</ref> Pripisuje joj se osnivanje prve [[Sarajevo|sarajevske]] škole za djevojčice 19. oktobra 1858.<ref>{{Cite web|url=http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|title=Staka Skenderova|last=|date=|publisher=BH Leksikon|access-date=11. 9. 2014|archive-date=11. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911184126/http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine postala je prva objavljena književnica u modernoj Bosni. == Biografija == Skenderova je rođena 1831. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Njeni roditelji su bili doseljenici iz [[Prijepolje|Prijepolja]], a stariji brat je bio [[Šivanje|šivač]] za [[Vojne snage smanlijskog Carstva|Osmanlijsku vojsku]]. Staka je rano naučila [[turski jezik]] što joj je pomoglo da bude uspješnija sa svojim zahtjevima kod [[Bosanski pašaluk|Osmanlijske uprave u Bosni]]. Pismenost je stekla samoučki ili u osnovnoj školi u Sarajevu, ali o tome nema tačnih podataka. Skenderovoj je uz dozvolu [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskih]] vlasti otvorila prvu školu za djevojčice u Sarajevu 1858. godine. Također je bila prva žena učiteljica u tadašnjoj Bosni i Hercegovini. S vremenom je odlučila zarediti se. Budući da Bosna u to vrijeme nije imala [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni]] ženski manastir, zaredila se kao [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]] sestra u [[Jerusalem]]u 1870. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.starigrad.ba/userfiles/file/haberi/haberi9.pdf|title=Starogradski haberi 9 - Općina Stari Grad Sarajevo; page 17|last=|date=3. 3. 2011|publisher=Stari Grad|access-date=11. 9. 2014}}</ref> Pravi značaj ličnosti Stake Skenderove uvidio je tek [[Jovan Kršić]]. Slušajući uspomene Stakinih bivših učenica, njega je više impresionirala njena pojava i prosvjetni rad, nego ''Ljetopis Bosne'', tako da mu nije ni odredio mjesto koje zauzima u siromašnom književnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine iz 19. vijeka.<ref>Prokopije Čokorilo, Joanikije Pamučina, Staka Skenderova: Ljetopisi, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1976</ref> == Smrt == Skenderova je umrla u maju 1891. godine. Nakon što je bila na zabavi na [[Ilidža|Ilidži]], kočija vučena konjima je pojurila u gomilu i Skenderova je teško ranjena.<ref>{{Cite web|url=http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|title=STAKA SKENDEROVA|last=|date=12. 4. 2013|publisher=Sarajevo|access-date=11. 9. 2014|archive-date=1. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101101184353/http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|url-status=dead}}</ref> Nakon ranjavanja o njoj se brinula [[Adeline Pauline Irby]] (poznatija kao Miss Irby), ali je podlegla od posljedica povreda ubrzo nakon toga. Skenderova je sahranjena u Sarajevu. == Djela == * ''Ljetopis Bosne, 1825–1856'' („Bosanska hronika, 1825–1856”, 1859) == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Skenderova, Staka}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Umrli 1891.]] [[Kategorija:Rođeni 1831.]] sx9xfqu8kf5zfxcogbcela7fv6bfy34 3892712 3892711 2026-06-03T07:32:45Z Panasko 146730 3892712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Staka Skenderova | slika = | opis = | datum_rođenja = 1831. | mjesto_rođenja = Sarajevo, [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 26. maj 1891. | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Austro-Ugarska]] | zanimanje = učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Staka Skenderova''' ([[Sarajevo]], 1831 – Sarajevo, 26. maj 1891) bila je učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista.<ref>{{Cite web|url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|title=Žene iz priča i legendi BiH - Staka Skenderova|last=|date=11. 5. 2014|publisher=Federalna|access-date=11. 9. 2014|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204171059/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|url-status=dead}}</ref> Pripisuje joj se osnivanje prve [[Sarajevo|sarajevske]] škole za djevojčice 19. oktobra 1858.<ref>{{Cite web|url=http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|title=Staka Skenderova|last=|date=|publisher=BH Leksikon|access-date=11. 9. 2014|archive-date=11. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911184126/http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine postala je prva objavljena književnica u modernoj Bosni. == Biografija == Skenderova je rođena 1831. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Njeni roditelji su bili doseljenici iz [[Prijepolje|Prijepolja]], a stariji brat je bio [[Šivanje|šivač]] za Osmansku vojsku. Staka je rano naučila [[turski jezik]] što joj je pomoglo da bude uspješnija sa svojim zahtjevima kod [[Bosanski pašaluk|Osmanske uprave u Bosni]]. Pismenost je stekla samoučki ili u osnovnoj školi u Sarajevu, ali o tome nema tačnih podataka. Skenderovoj je uz dozvolu [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskih]] vlasti otvorila prvu školu za djevojčice u Sarajevu 1858. godine. Također je bila prva žena učiteljica u tadašnjoj Bosni i Hercegovini. S vremenom je odlučila zarediti se. Budući da Bosna u to vrijeme nije imala [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni]] ženski manastir, zaredila se kao [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]] sestra u [[Jerusalem]]u 1870.<ref>{{Cite web|url=http://www.starigrad.ba/userfiles/file/haberi/haberi9.pdf|title=Starogradski haberi 9 - Općina Stari Grad Sarajevo; page 17|last=|date=3. 3. 2011|publisher=Stari Grad|access-date=11. 9. 2014}}</ref> Pravi značaj ličnosti Stake Skenderove uvidio je tek [[Jovan Kršić]]. Slušajući uspomene Stakinih bivših učenica, njega je više impresionirala njena pojava i prosvjetni rad, nego ''Ljetopis Bosne'', tako da mu nije ni odredio mjesto koje zauzima u siromašnom književnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine iz 19. vijeka.<ref>Prokopije Čokorilo, Joanikije Pamučina, Staka Skenderova: Ljetopisi, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1976</ref> == Smrt == Skenderova je umrla u maju 1891. Nakon što je bila na zabavi na [[Ilidža|Ilidži]], kočija vučena konjima je pojurila u gomilu i Skenderova je teško ranjena.<ref>{{Cite web|url=http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|title=STAKA SKENDEROVA|last=|date=12. 4. 2013|publisher=Sarajevo|access-date=11. 9. 2014|archive-date=1. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101101184353/http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|url-status=dead}}</ref> Nakon ranjavanja o njoj se brinula [[Adeline Pauline Irby]] (poznatija kao Miss Irby), ali je podlegla od posljedica povreda ubrzo nakon toga. Skenderova je sahranjena u Sarajevu. == Djela == * ''Ljetopis Bosne, 1825–1856'' („Bosanska hronika, 1825–1856”, 1859) == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Skenderova, Staka}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Umrli 1891.]] [[Kategorija:Rođeni 1831.]] i94ob4yhieakjkfixqgiu9vokpx4b26 3892714 3892712 2026-06-03T07:33:44Z Panasko 146730 3892714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Staka Skenderova | slika = | opis = | datum_rođenja = 1831. | mjesto_rođenja = Sarajevo, [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 26. maj 1891. | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Austro-Ugarska]] | zanimanje = učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Staka Skenderova''' ([[Sarajevo]], 1831 – Sarajevo, 26. maj 1891) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista.<ref>{{Cite web|url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|title=Žene iz priča i legendi BiH - Staka Skenderova|last=|date=11. 5. 2014|publisher=Federalna|access-date=11. 9. 2014|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204171059/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|url-status=dead}}</ref> Pripisuje joj se osnivanje prve [[Sarajevo|sarajevske]] škole za djevojčice 19. oktobra 1858.<ref>{{Cite web|url=http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|title=Staka Skenderova|last=|date=|publisher=BH Leksikon|access-date=11. 9. 2014|archive-date=11. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911184126/http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine postala je prva objavljena književnica u modernoj Bosni. == Biografija == Skenderova je rođena 1831. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Njeni roditelji su bili doseljenici iz [[Prijepolje|Prijepolja]], a stariji brat je bio [[Šivanje|šivač]] za Osmansku vojsku. Staka je rano naučila [[turski jezik]] što joj je pomoglo da bude uspješnija sa svojim zahtjevima kod [[Bosanski pašaluk|Osmanske uprave u Bosni]]. Pismenost je stekla samoučki ili u osnovnoj školi u Sarajevu, ali o tome nema tačnih podataka. Skenderovoj je uz dozvolu [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskih]] vlasti otvorila prvu školu za djevojčice u Sarajevu 1858. godine. Također je bila prva žena učiteljica u tadašnjoj Bosni i Hercegovini. S vremenom je odlučila zarediti se. Budući da Bosna u to vrijeme nije imala [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni]] ženski manastir, zaredila se kao [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]] sestra u [[Jerusalem]]u 1870.<ref>{{Cite web|url=http://www.starigrad.ba/userfiles/file/haberi/haberi9.pdf|title=Starogradski haberi 9 - Općina Stari Grad Sarajevo; page 17|last=|date=3. 3. 2011|publisher=Stari Grad|access-date=11. 9. 2014}}</ref> Pravi značaj ličnosti Stake Skenderove uvidio je tek [[Jovan Kršić]]. Slušajući uspomene Stakinih bivših učenica, njega je više impresionirala njena pojava i prosvjetni rad, nego ''Ljetopis Bosne'', tako da mu nije ni odredio mjesto koje zauzima u siromašnom književnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine iz 19. vijeka.<ref>Prokopije Čokorilo, Joanikije Pamučina, Staka Skenderova: Ljetopisi, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1976</ref> == Smrt == Skenderova je umrla u maju 1891. Nakon što je bila na zabavi na [[Ilidža|Ilidži]], kočija vučena konjima je pojurila u gomilu i Skenderova je teško ranjena.<ref>{{Cite web|url=http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|title=STAKA SKENDEROVA|last=|date=12. 4. 2013|publisher=Sarajevo|access-date=11. 9. 2014|archive-date=1. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101101184353/http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|url-status=dead}}</ref> Nakon ranjavanja o njoj se brinula [[Adeline Pauline Irby]] (poznatija kao Miss Irby), ali je podlegla od posljedica povreda ubrzo nakon toga. Skenderova je sahranjena u Sarajevu. == Djela == * ''Ljetopis Bosne, 1825–1856'' („Bosanska hronika, 1825–1856”, 1859) == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Skenderova, Staka}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Umrli 1891.]] [[Kategorija:Rođeni 1831.]] idfpr945xdtvq3pdrl60x0suy68k2qu 3892715 3892714 2026-06-03T07:36:23Z Panasko 146730 3892715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Staka Skenderova | slika = | opis = | datum_rođenja = 1831. | mjesto_rođenja = Sarajevo, [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1891|5|26|1831||}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Austro-Ugarska]] | zanimanje = učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista | godine_aktivnosti = | značajna_djela = | supružnik = | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Staka Skenderova''' ([[Sarajevo]], 1831 – Sarajevo, 26. maj 1891) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] učiteljica, socijalni radnik, pisac i folklorista.<ref>{{Cite web|url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|title=Žene iz priča i legendi BiH - Staka Skenderova|last=|date=11. 5. 2014|publisher=Federalna|access-date=11. 9. 2014|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204171059/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/97525/zene-iz-prica-i-legendi-bih-staka-skenderova|url-status=dead}}</ref> Pripisuje joj se osnivanje prve [[Sarajevo|sarajevske]] škole za djevojčice 19. oktobra 1858.<ref>{{Cite web|url=http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|title=Staka Skenderova|last=|date=|publisher=BH Leksikon|access-date=11. 9. 2014|archive-date=11. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911184126/http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=834|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine postala je prva objavljena književnica u modernoj Bosni. == Biografija == Skenderova je rođena 1831. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Njeni roditelji su bili doseljenici iz [[Prijepolje|Prijepolja]], a stariji brat je bio [[Šivanje|šivač]] za Osmansku vojsku. Staka je rano naučila [[turski jezik]] što joj je pomoglo da bude uspješnija sa svojim zahtjevima kod [[Bosanski pašaluk|Osmanske uprave u Bosni]]. Pismenost je stekla samoučki ili u osnovnoj školi u Sarajevu, ali o tome nema tačnih podataka. Skenderovoj je uz dozvolu [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskih]] vlasti otvorila prvu školu za djevojčice u Sarajevu 1858. Također je bila prva žena učiteljica u tadašnjoj Bosni i Hercegovini. S vremenom je odlučila zarediti se. Budući da Bosna u to vrijeme nije imala [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni]] ženski manastir, zaredila se kao [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]] sestra u [[Jerusalem]]u 1870.<ref>{{Cite web|url=http://www.starigrad.ba/userfiles/file/haberi/haberi9.pdf|title=Starogradski haberi 9 - Općina Stari Grad Sarajevo; page 17|last=|date=3. 3. 2011|publisher=Stari Grad|access-date=11. 9. 2014}}</ref> Pravi značaj ličnosti Stake Skenderove uvidio je tek [[Jovan Kršić]]. Slušajući uspomene Stakinih bivših učenica, njega je više impresionirala njena pojava i prosvjetni rad, nego ''Ljetopis Bosne'', tako da mu nije ni odredio mjesto koje zauzima u siromašnom književnom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine iz 19. vijeka.<ref>Prokopije Čokorilo, Joanikije Pamučina, Staka Skenderova: Ljetopisi, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1976</ref> == Smrt == Skenderova je umrla u maju 1891. Nakon što je bila na zabavi na [[Ilidža|Ilidži]], kočija vučena konjima je pojurila u gomilu i Skenderova je teško ranjena.<ref>{{Cite web|url=http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|title=STAKA SKENDEROVA|last=|date=12. 4. 2013|publisher=Sarajevo|access-date=11. 9. 2014|archive-date=1. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101101184353/http://sarajevo.co.ba/staka-skenderova/|url-status=dead}}</ref> Nakon ranjavanja o njoj se brinula [[Adeline Pauline Irby]] (poznatija kao Miss Irby), ali je podlegla od posljedica povreda ubrzo nakon toga. Skenderova je sahranjena u Sarajevu. == Djela == * ''Ljetopis Bosne, 1825–1856'' ("Bosanska hronika, 1825–1856", 1859) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Skenderova, Staka}} [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1831.]] [[Kategorija:Umrli 1891.]] kljxq2315kyn3y0s83ciwge7uk84f5b 0 479810 3892710 3829795 2026-06-03T07:29:29Z Panasko 146730 3892710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | slika = }} '''Tom i Jerry''' ({{Jez-en|Tom & Jerry}}) dugometražni je [[animirani film]] iz 2021. zasnovan na likovima iz istoimenog kratkometražnog animiranog filma koje su stvorili [[William Hanna]] i [[Joseph Barbera]]. Film je napravila [[Warner Animation Group]], a distribuira ga [[Warner Bros. Pictures]]. To je drugi [[kino]] film zasnovan na navedenim likovima nakon ''[[Tom i Jerry: Film]]'' iz 1992. Radnja prati Džerija koji se uselio u luksuzni hotel. Mlada zaposlenica hotela, Kajla, se udružuje s Tomom kako bi istjerala Džerija prije nego što njegovo prisustvo napravi negativan publicitet i ugrozi važno vjenčanje koje će se tu održati. Režiser ovog crtanog filma je [[Tim Story]], a scenarista [[Kevin Costello]].<ref>{{cite web | title = Tom i Jerry | url=https://findawriter.wgaeast.org/project/1181003/tom-and-jerry/ | website = Writer's Guild of America | access-date = 26. 10. 2020 | archive-date = 17. 10. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201117200802/https://findawriter.wgaeast.org/project/1181003/tom-and-jerry/ | url-status = live}}</ref> U njemu se pojavljuju: [[Chloë Grace Moretz]], [[Michael Peña]], [[Colin Jost]], [[Rob Delaney]], [[Pallavi Sharda]], [[Jordan Bolger]], [[Patsy Ferran]] i [[Ken Jeong]] u ulogama uživo, te [[Nicky Jam]], [[Bobby Cannavale]] i [[Lil Rel Howery]] u glasovnim ulogama. Glavni likovi su William Hanna, [[Mel Blanc]] i [[June Foray]] putem arhivskih snimaka, zajedno sa [[Frank Welker]], [[Kaiji Tang]] i [[André Sogliuzzom]]. Nekoliko godina se čekalo na odobrenje za snimanje. Animaciju je producirala Warner Animation Group, a snimanje započelo 2019.<ref>{{Cite web | last = Pearson | first = Ben | url = https://www.slashfilm.com/tom-and-jerry-movie-chloe-grace-moretz/ | title = WB-ov film 'Tom i Jerry' Mami Chloë Grace Moretz kao njegova ljudska zvijezda | archive-url = https://web.archive.org/web/20201117200808/https://www.slashfilm.com/tom-and-jerry-movie-chloe-grace-moretz/ | url-status = live|archive-date=17. 11. 2020|date=26. 4. 2019|access-date=18. 11. 2020}}</ref> Tom i Džeri je premijerno prikazan u kinima od strane Warner Bros. Pictures u Sjedinjenim Američkim Državama 26. februara 2021, zajedno sa jednomjesečnim istodobnim striming izdanjem na HBO Max. Dobio je generalno negativne kritike kritičara za ljudske uloge i scenario, ali su filmu pripisane pohvale zbog njegove animacije, vizuelnog humora, osjećaja nostalgije i vjernosti izvornom materijalu <ref>{{Cite web | url = https://screenrant.com/tom-jerry-movie-reviews-preview-chloe-grace-moretz/|title = Recenzije Toma i Jerryja kritikuju ljudske likove i loše pisanje | date = 26. 2. 2021}}</ref>. Zaradio je 124,3 miliona dolara dok je budžet iznosio 79 miliona dolara. == Također pogledajte == * [[Warner Bros. Pictures Animation]] * [[Warner Bros. Pictures]] * [[Warner Bros.]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title}} * {{Mojo title}} * {{Rotten Tomatoes}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 2021.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi]] [[Kategorija:Filmovi Warner Bros. Pictures Animationa]] [[Kategorija:Filmovi Warner Bros. Animationa]] [[Kategorija:Animirani filmovi Warner Brosa]] [[Kategorija:Filmovi Warner Brosa]] or5fmk49c93dyhaqyjccd5qc35k8m64 14 485753 3892615 3459934 2026-06-02T12:26:55Z KWiki 9400 3892615 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Serbia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Srbiji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Srbija]] pv3wsr6mthhwrr56kj4dj3ha475grxk 0 486103 3892702 3705206 2026-06-03T06:01:37Z Panasko 146730 enciklopedija nije blog 3892702 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Slatina | vrsta = Gradsko naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija BiH]] | distrikt = | kanton = [[Tuzlanski]] | općina = [[Tuzla]] | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 32| širina_sekundi = 29| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 39| dužina_sekundi = 54| dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površina_jedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 3923<ref>http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/</ref> | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = [[2013]]. | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 75000 | pozivni broj = (+387) 35 <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | tačkapoz_x = | tačkapoz_y = | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Slatina''' je [[tuzla]]nska mjesna zajednica. Omeđena je ulicama Obala Zmaja od Bosne, VI Bosanska, Pazar i Meše Selimovića. Graniči se sa mjesnim zajendicama Tušanj na Sjeverozapadu, Centar Sjeveroistoku, Mejdan Jugu, Batva Zapadu. ==Stanovništvo== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Slatina''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013]].''' |- |'''Bošnjaci''' |2622 (66,83%) |- |'''Srbi''' |233 (5,93%) |- |'''Hrvati''' |409 (10,42%) |- |'''Ne izjašnjava se''' |125 (3,01) |- |'''Ostali i nepoznato''' |531 (13,53%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''Ukupno''' |'''3923''' |} == Sadržaji i znamenitosti== Na Slatini postoji jedna osnovna škola, i to OŠ Pazar, pored OŠ Pazar učenici sa Slatine takođe pohađaju OŠ Tušanj. Na Slatini postoje četiri srednje škole i to Elektrotehnička, Trgovačko Ekonomska, Ugostiteljska te Gimnazija Ismet Mujezinović. Pored Srednjih Škola na Slatini je smješteno i nekoliko fakulteta UNTZ i to Medicinski, RGGF, PMF, Mašinski, Pravni, Farmaceutski, Ekonomski i Tehnološki. Uz Fakultete UNTZ je smještena i Univerzitetska Dvorana. Na teritoriji MZ je i sjedište Doma Zdravlja Tuzla. Ostali sadržaji uključuju Robnu Kuću Tuzlanka, zelene površine, igrališta Krug i Kavez. Do [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|protesta 2014]] na Slatini je bila smještena i vlada Tuzlanskog kantona. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Tuzla]] h8lg3nbus9o9ce2s0jdb2yilvxfcfjt 14 488846 3892616 3459932 2026-06-02T12:27:49Z KWiki 9400 3892616 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Croatia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Hrvatskoj|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Hrvatska]] dv24sl8y50x299od74xx0v5lnddi66h 14 494138 3892605 3892568 2026-06-02T12:08:28Z KWiki 9400 3892605 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Russia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Rusiji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Rusija]] a1ezohosoofhfn892z5m356frx7v0on 14 494139 3892622 3459931 2026-06-02T12:58:29Z KWiki 9400 3892622 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves by country}} [[Kategorija:Rezervati prirode|*Države]] [[Kategorija:Zaštićena područja po državama|*Rezervati prirode]] b9wb3eoug3rhqovpdby0uy8rg5aui3x 3892627 3892622 2026-06-02T13:23:44Z KWiki 9400 3892627 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves by country}} {{Roditeljska kategorija}} [[Kategorija:Rezervati prirode|*Države]] [[Kategorija:Zaštićena područja po državama|*Rezervati prirode]] i701vgrb3whvsepsgap1q90inrjbryg 0 497933 3892618 3892554 2026-06-02T12:48:50Z Palapa 383 3892618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Promptno inženjerstvo|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stabilna difuzija|Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] 2y3vytlvel8b6l8hab4imxgpzypjcxg 3892619 3892618 2026-06-02T12:50:08Z Palapa 383 3892619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midjourney | sklopivo = sklopivo | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Promptno inženjerstvo|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stabilna difuzija|Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] 8x6kfxuqj676ujsduk9rnridl5wzpp5 3892665 3892619 2026-06-02T19:59:22Z Mhare 481 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Palapa|Palapa]] ([[User talk:Palapa|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mhare|Mhare]] 3892554 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Inženjering promptova|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] rnlmfbusa1q1yilmjpijw440q072yy6 3892666 3892665 2026-06-02T20:00:22Z Mhare 481 3892666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Promptno inženjerstvo|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stabilna difuzija|Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] 2y3vytlvel8b6l8hab4imxgpzypjcxg 3892675 3892666 2026-06-02T20:25:07Z ОДРЕД ДРЖАВНЕ БЕЗБЕДНОСТИ ЗА ЛИКВИДАЦИЈЕ 182102 Poništena izmjena [[Special:Diff/3892666|3892666]] korisnika [[Special:Contributions/Mhare|Mhare]] ([[User talk:Mhare|razgovor]]) 3892675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Inženjering promptova|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] rnlmfbusa1q1yilmjpijw440q072yy6 3892676 3892675 2026-06-02T20:25:23Z ОДРЕД ДРЖАВНЕ БЕЗБЕДНОСТИ ЗА ЛИКВИДАЦИЈЕ 182102 Poništena izmjena [[Special:Diff/3892665|3892665]] korisnika [[Special:Contributions/Mhare|Mhare]] ([[User talk:Mhare|razgovor]]) 3892676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midjourney | sklopivo = sklopivo | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Promptno inženjerstvo|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stabilna difuzija|Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] 8x6kfxuqj676ujsduk9rnridl5wzpp5 3892683 3892676 2026-06-02T21:07:30Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/ОДРЕД ДРЖАВНЕ БЕЗБЕДНОСТИ ЗА ЛИКВИДАЦИЈЕ|ОДРЕД ДРЖАВНЕ БЕЗБЕДНОСТИ ЗА ЛИКВИДАЦИЈЕ]] ([[User talk:ОДРЕД ДРЖАВНЕ БЕЗБЕДНОСТИ ЗА ЛИКВИДАЦИЈЕ|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mhare|Mhare]] 3892666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Midjourney | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Rupert Breheny mechanical dove eca144e7-476d-4976-821d-a49c408e4f36.png | alt_snimka_ekrana = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | tekst = umjetno stvorena slika pomoću programa Midyourney | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = Midjourney, Inc. | prvo_izdanje = 12. juli 2022. | veb-sajt = {{URL|midjourney.com}} | ažurirano = }} '''Midjourney''' je program i usluga koja koristi [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]]. Midjourney [[Model tekst u sliku|generiše slike na osnovu unešenog teksta]], u obliku prirodnog jezika. Koristi "[[Promptno inženjerstvo|promptiranje]]", slično kao [[DALL-E]] i [[Stabilna difuzija|Stable Diffusion]]. Dostupna je isključivo [[Računarstvo u oblaku|na oblaku]] i hostuje je nezavisni istraživački laboratorij Midjourney, Inc. sa sjedištem u [[San Francisco|San Francisku]].<ref name="economist2">{{cite news|title=Huge "foundation models" are turbo-charging AI progress|url=https://www.economist.com/interactive/briefing/2022/06/11/huge-foundation-models-are-turbo-charging-ai-progress|newspaper=The Economist|access-date=26. 6. 2022}}</ref><ref name="theconversation">{{cite web|url=https://theconversation.com/give-this-ai-a-few-words-of-description-and-it-produces-a-stunning-image-but-is-it-art-184363|title=Give this AI a few words of description and it produces a stunning image – but is it art?|last1=Hertzmann|first1=Aaron|website=The Conversation|language=en|access-date=26. 6. 2022}}</ref> Dostupan je samo preko [[Discord]] bota na njihovom zvaničnom Discord serveru, putem direktnog slanja poruka botu ili pozivanjem bota na druge servere. Korisnici koriste naredbu {{code|/imagine}} i upisuju tekstualni opis, nakon čega bot vraća set od četiri slike.<ref>{{Cite web|url=https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|title=Midjourney Quick Start Guide|website=docs.midjourney.com|language=en|access-date=19. 3. 2023|archive-date=23. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123224222/https://docs.midjourney.com/docs/quick-start|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commons category|Midjourney}} * [https://twitter.com/midjourney Službeni Twitter nalog] * [https://discord.gg/midjourney Službeni Discord server] {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje teksta u sliku]] 2y3vytlvel8b6l8hab4imxgpzypjcxg 0 500399 3892658 3674178 2026-06-02T19:01:50Z ~2026-32944-77 182100 /* Stari svat ne smatra se prvom žrtvom rata. Ubio ga je kriminalac, a ne vojnik. */ 3892658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj | naziv = Napad na svadbu u Sarajevu | slika = Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, 2023.01.22 4.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], mjesto gdje se desio napad. | izvorni_naziv = | izvorni_naziv_jez = | lokalni_naziv = | vrijeme = 14:30 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]) | trajanje = | datum = {{start date|1992|03|01|df=y}} | mjesto = [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], [[Baščaršija]] | lokacija = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | koordinate = {{coord|43|51|36.89|N|18|25|47.79|E|type:building|display=inline,title}} | također_poznato_kao = Ubistvo starog svata ispred Stare crkve na Baščaršiji | vrsta = Incident | tema = | razlog = | prvi_reporter = | budžet = | pokrovitelj = <!-- ili | pokrovitelji = --> | organizatori = | snimili = | učesnici = | ishod = Ubistvo Nikole Gardovića i ranjavanje Radenka Mirovića | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | broj_mrtvih = 1 (Nikola Gardović) | broj_povrijeđenih = 1 (Radenko Mirović) | prijavljeni_nestanci = | oštećenje_imovine = | sahrana = | ispitivanja = | istraga = | mrtvozornik = | hapšenja = | osumnjičeni = [[Ramiz Delalić]] | optuženi = | osuđeni = | prijave = | suđenje = | presuda = | osude = | kazna = | zabrane_objavljivanja = | parnica = | nagrade = | snimci = | prazna_oznaka1 = Posljedice | prazni_podaci1 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u BiH]] | prazna_oznaka2 = <!-- ili | prazni_podaci2 = --> | prazna_oznaka3 = <!-- ili | prazni_podaci3 = --> | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | napomene = }} '''Napad na svadbu u Sarajevu'''{{Efn|Za napad se upotrebljavaju i druga imena, kao što su: "Ubistvo srpskog svata u Sarajevu", "Ubistvo starog svata ispred Stare crkve na Baščaršiji", "Incident kod Stare crkve na Baščaršiji", i slično.|naziv=naziv}} jest naziv za incident koji se desio 1. marta 1992, oko 14:30, na [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpsku]] svadbenu povorku u [[Sarajevo|sarajevskoj]] staroj četvrti [[Baščaršija]], što je rezultiralo smrću mladoženjinog oca, Nikole Gardovića, i ranjavanjem [[Srpska pravoslavna crkva|srpskog pravoslavnog]] sveštenika. Napad se dogodio drugog dana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], u ranoj fazi [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Jugoslavenskih ratova]]. Kao odgovor na ubistvo, paravojne formacije [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) postavile su barikade i blokade na putevima širom Sarajeva, optužujući [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]] (SDA), predstavnika [[Muslimani (narod)|Muslimana]], da je orkestrirala napad. SDS je tražio da na područjima Bosne i Hercegovine naseljenim [[Srbi]]ma patroliraju Srbi, a ne policajci drugih nacionalnosti, te je dalje pozvao na slanje mirovnih snaga [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u zemlju. SDS je 3. marta pristao da ukloni barikade koje su postavili, a [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] proglasila je nezavisnost države istog dana. [[Ramiz Delalić]] "Ćelo", poznati član sarajevskog "kriminalnog podzemlja" navodno je bio pod zaštitom SDA. Nakon napada, brzo je identificiran kao osumnjičeni, ali vlasti se nisu dovoljno potrudile da ga lociraju neposredno nakon pucnjave. Tokom rata, Ramiz Delalić je bio komadant 9. brdske brigade [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvog korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Delalić je 2004. optužen za [[Ubistvo|prvostepeno ubistvo]] u vezi sa Gardovićevom smrću, ali je ubijen 2007, prije nego što mu je suđenje završeno. Događaji su dramatizirani u britanskom [[Ratni film|ratnom filmu]] ''[[Dobrodošli u Sarajevo]]'' iz 1998. == Napad == [[Datoteka:Crkva svetog preobrazenja, Sarajevo.jpg|desno|mini|261x261px| [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog Preobraženja]] u [[Novo Sarajevo|Novom Sarajevu]].]] Dana 1. marta 1992, drugog dana glasanja na referendumu, u [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|crkvi Svetog Preobraženja]] u općini [[Novo Sarajevo]], održano je vjenčanje srpskog bračnog para, Milana Gardovića i Dijane Tambur. Mladoženjin otac, Nikola Gardović, bio je [[Đakoni|đakon]] u toj crkvi.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} Nakon obreda, mladenci, njihove porodice i svatovi odvezli su se do [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|crkve Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila]], kolokvijalno poznate kao Stara pravoslavna crkva, u staroj četvrti [[Baščaršija]], gdje je trebala biti održana svadbena trpeza.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} Historičar [[Kenneth Morrison]] opisao je atmosferu u Sarajevu tog dana kao "napetu".{{Sfn|Morrison|2016}} Kako u neposrednoj blizini crkve nije bilo parkinga, svatovi su odlučili da krenu prema crkvi pješice, formirajući kolonu koja se prostirala od najbližeg parkinga do same crkve.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} Tokom povorke, svatovi su vijorili srpskim zastavama, što su mnogi prolaznici Muslimani protumačili kao namjernu provokaciju u vrijeme održavanja referenduma. Međutim, ovakve povorke bile su tradicionalne na svadbama Srba širom [[Jugoslavija|Jugoslavije]], te su obično bile praćene trubanjem automobilskih sirena i pjevanjem pjesama.{{Sfn|Ančić|2004}} Oko 14:30, četvorica mladića izašla su iz bijelog [[Volkswagen Golf]]a i pokušala da oduzme zastavu jednom od svatova. Oni su se usprotivili, te je uslijedila tuča, a prema riječima očevidaca, jedan od muškaraca je zapucao na povorku.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} [[Viktor Meier]], dopisnik njemačkog [[Novine|dnevnika]] ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'', bio je jedan od očevidaca tog napada i napisao je o tome u svojoj knjizi ''Jugoslavija: Historija njene propasti iz'' 1995.{{Sfn|Donia|2014}} ''„U početku se činilo da je to detonator“'', napisao je Meier o pucnjavi, ''„ali onda sam vidio ljude u pomami; čuo sam plač i vidio kako neko trči do najbližeg telefona i vidio preplašena lica prolaznika od - [[sic]]."''{{Sfn|Meier|1995}} U napadu je ubijen mladoženjin otac, a ranjen je srpski pravoslavni sveštenik Radenko Mirović.{{Sfn|Morrison|2016}} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Također pogledajte == * [[Ramiz Delalić]] * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu]] * [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Događaji u Sarajevu]] [[Kategorija:Historija SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kriminal u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbofobija]] [[Kategorija:Ubistva]] 6x16r6bspt8fmge95er9mwni1jzfi5n 3892662 3892658 2026-06-02T19:26:16Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-32944-77|~2026-32944-77]] ([[User talk:~2026-32944-77|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]] 3674178 wikitext text/x-wiki {{Infokutija događaj | naziv = Napad na svadbu u Sarajevu | slika = Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, 2023.01.22 4.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], mjesto gdje se desio napad. | izvorni_naziv = | izvorni_naziv_jez = | lokalni_naziv = | vrijeme = 14:30 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]) | trajanje = | datum = {{start date|1992|03|01|df=y}} | mjesto = [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|Stara pravoslavna crkva]], [[Baščaršija]] | lokacija = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | koordinate = {{coord|43|51|36.89|N|18|25|47.79|E|type:building|display=inline,title}} | također_poznato_kao = Ubistvo starog svata ispred Stare crkve na Baščaršiji | vrsta = Incident | tema = | razlog = | prvi_reporter = | budžet = | pokrovitelj = <!-- ili | pokrovitelji = --> | organizatori = | snimili = | učesnici = | ishod = Ubistvo Nikole Gardovića i ranjavanje Radenka Mirovića | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | broj_mrtvih = 1 (Nikola Gardović) | broj_povrijeđenih = 1 (Radenko Mirović) | prijavljeni_nestanci = | oštećenje_imovine = | sahrana = | ispitivanja = | istraga = | mrtvozornik = | hapšenja = | osumnjičeni = [[Ramiz Delalić]] | optuženi = | osuđeni = | prijave = | suđenje = | presuda = | osude = | kazna = | zabrane_objavljivanja = | parnica = | nagrade = | snimci = | prazna_oznaka1 = Posljedice | prazni_podaci1 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u BiH]] | prazna_oznaka2 = <!-- ili | prazni_podaci2 = --> | prazna_oznaka3 = <!-- ili | prazni_podaci3 = --> | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | napomene = }} '''Napad na svadbu u Sarajevu'''{{Efn|Za napad se upotrebljavaju i druga imena, kao što su: "Ubistvo srpskog svata u Sarajevu", "Ubistvo starog svata ispred Stare crkve na Baščaršiji", "Incident kod Stare crkve na Baščaršiji", i slično.|naziv=naziv}} jest naziv za incident koji se desio 1. marta 1992, oko 14:30, na [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpsku]] svadbenu povorku u [[Sarajevo|sarajevskoj]] staroj četvrti [[Baščaršija]], što je rezultiralo smrću mladoženjinog oca, Nikole Gardovića, i ranjavanjem [[Srpska pravoslavna crkva|srpskog pravoslavnog]] sveštenika. Napad se dogodio drugog dana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], u ranoj fazi [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|Jugoslavenskih ratova]]. Kao odgovor na ubistvo, paravojne formacije [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) postavile su barikade i blokade na putevima širom Sarajeva, optužujući [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]] (SDA), predstavnika [[Muslimani (narod)|Muslimana]], da je orkestrirala napad. SDS je tražio da na područjima Bosne i Hercegovine naseljenim [[Srbi]]ma patroliraju Srbi, a ne policajci drugih nacionalnosti, te je dalje pozvao na slanje mirovnih snaga [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u zemlju. SDS je 3. marta pristao da ukloni barikade koje su postavili, a [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] proglasila je nezavisnost države istog dana. Nikola Gardović se često smatra prvom žrtvom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. [[Ramiz Delalić]] "Ćelo", poznati član sarajevskog "kriminalnog podzemlja" navodno je bio pod zaštitom SDA. Nakon napada, brzo je identificiran kao osumnjičeni, ali vlasti se nisu dovoljno potrudile da ga lociraju neposredno nakon pucnjave. Tokom rata, Ramiz Delalić je bio komadant 9. brdske brigade [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvog korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Delalić je 2004. optužen za [[Ubistvo|prvostepeno ubistvo]] u vezi sa Gardovićevom smrću, ali je ubijen 2007, prije nego što mu je suđenje završeno. Događaji su dramatizirani u britanskom [[Ratni film|ratnom filmu]] ''[[Dobrodošli u Sarajevo]]'' iz 1998. == Napad == [[Datoteka:Crkva svetog preobrazenja, Sarajevo.jpg|desno|mini|261x261px| [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|Crkva svetog Preobraženja]] u [[Novo Sarajevo|Novom Sarajevu]].]] Dana 1. marta 1992, drugog dana glasanja na referendumu, u [[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu|crkvi Svetog Preobraženja]] u općini [[Novo Sarajevo]], održano je vjenčanje srpskog bračnog para, Milana Gardovića i Dijane Tambur. Mladoženjin otac, Nikola Gardović, bio je [[Đakoni|đakon]] u toj crkvi.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} Nakon obreda, mladenci, njihove porodice i svatovi odvezli su se do [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu|crkve Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila]], kolokvijalno poznate kao Stara pravoslavna crkva, u staroj četvrti [[Baščaršija]], gdje je trebala biti održana svadbena trpeza.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} Historičar [[Kenneth Morrison]] opisao je atmosferu u Sarajevu tog dana kao "napetu".{{Sfn|Morrison|2016}} Kako u neposrednoj blizini crkve nije bilo parkinga, svatovi su odlučili da krenu prema crkvi pješice, formirajući kolonu koja se prostirala od najbližeg parkinga do same crkve.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} Tokom povorke, svatovi su vijorili srpskim zastavama, što su mnogi prolaznici Muslimani protumačili kao namjernu provokaciju u vrijeme održavanja referenduma. Međutim, ovakve povorke bile su tradicionalne na svadbama Srba širom [[Jugoslavija|Jugoslavije]], te su obično bile praćene trubanjem automobilskih sirena i pjevanjem pjesama.{{Sfn|Ančić|2004}} Oko 14:30, četvorica mladića izašla su iz bijelog [[Volkswagen Golf]]a i pokušala da oduzme zastavu jednom od svatova. Oni su se usprotivili, te je uslijedila tuča, a prema riječima očevidaca, jedan od muškaraca je zapucao na povorku.{{Sfn|Lopušina 26 January 2009}} [[Viktor Meier]], dopisnik njemačkog [[Novine|dnevnika]] ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]'', bio je jedan od očevidaca tog napada i napisao je o tome u svojoj knjizi ''Jugoslavija: Historija njene propasti iz'' 1995.{{Sfn|Donia|2014}} ''„U početku se činilo da je to detonator“'', napisao je Meier o pucnjavi, ''„ali onda sam vidio ljude u pomami; čuo sam plač i vidio kako neko trči do najbližeg telefona i vidio preplašena lica prolaznika od - [[sic]]."''{{Sfn|Meier|1995}} U napadu je ubijen mladoženjin otac, a ranjen je srpski pravoslavni sveštenik Radenko Mirović.{{Sfn|Morrison|2016}} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Također pogledajte == * [[Ramiz Delalić]] * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu]] * [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Događaji u Sarajevu]] [[Kategorija:Historija SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kriminal u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbofobija]] [[Kategorija:Ubistva]] hwqtdm2uqxeuqr3sm7wf3sowcqv8019 0 500802 3892706 3778401 2026-06-03T06:42:00Z Panasko 146730 3892706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adnadin Jašarević | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1967}} | mjesto_rođenja = [[Zenica]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Književnik, crtač stripa i novinar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = {{Plainlist| * ''[[Društvo tragača]]'', roman * ''[[Meduzin pogled]]'', pripovjetke * ''[[Smrt vile Radmile]]'', roman }} | nagrade = Razne | veb-sajt = Adnadin.bosanski.net }} '''Adnadin Jašarević''' rođen 1967. u [[Zenica|Zenici]], jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]], [[Slikarstvo|slikar]] i crtač [[strip]]a. == Biografija == Rođen je u Zenici, obrazovanje u oblasti žurnalistike završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]]. Osnovao je prvu školu stripa u Bosni i Hercegovini 1995. Od 2007, direktor je [[Muzej grada Zenice|Muzeja grada Zenice]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/direktor-muzeja-u-zenici-adnadin-jasarevic-od-ovog-se-ne-zivi-ali-se-iskreno-voli/230823128|title=Direktor Muzeja u Zenici Adnadin Jašarević: Od ovog se ne živi, ali se iskreno voli|date=26. 8. 2023|website=www.klix.ba|language=|access-date=18. 9. 2023}}</ref> === Književni rad === Njegov književni opus uključuje dvadeset i jednu knjigu. Autor je prvog bosanskohercegovačkog romana epske fantastike. Uređuje ediciju "Tragovima bosanskog kraljevstva", koja uključuje regionalne godišnje zbirke fantastičnih priča, i organizira istoimeni festival fantastične književnosti od 2006. === Nagrade === * 2006. treća nagrada NIŠP "Naša riječ" za najbolju priču, "Posljednji Robinson" * 2006. nagrada Fondacije za izdavaštvo za knjigu priča "Kuća bez prozora" * 2007. nagrada MKM "Zeničko proljeće" za najbolju knjigu priča "Kuća bez prozora" * 2013. nagrada fondacije Fra Grgo Martić za najbolji rukopis knjige za djecu "Tamoiza" * 2014. Regionalna nagrada za najbolju dječiju knjigu Mali princ za knjigu priča "Tamoiza" * 2014. godišnja nagrada Društva pisaca BiH za najbolju dječiju knjigu za knjigu priča "Tamoiza" * 2015."Planjaxovo pero", prva nagrada za najbolju neobjavljenu priču za djecu u BiH za priču "Velika Tegara" * 2016. nagrada Fondacije za izdavaštvo  za knjigu priča "Meduzin pogled" *2016. druga nagrada NIŠP "Naša riječ" za najbolju priču, "Braća u smrti" * 2019. regionalna nagrada "Zlatni zmaj" Festivala fantastične književnosti REFESTICON  za životno djelo *2020. nagrada Fondacije za izdavaštvo za knjigu "Srce od kostiju" * 2022. nagrada Grada Zenice za životno djelo * 2022. treća nagrada za priču "Marko Martinović Car" za priču "Muzej sutrašnjice" * 2023. druga nagrada za najbolju dječiju knjigu u BiH "Dječiji osmijeh" za knjigu "Nedovršeni svijet" *2023. nagrada Zeničko-dobrojskog kantona za životno djelo *2023. nagrada Fondacije za izdavaštvo za [[roman]] "Smrt vile Radmile" *2024. nagrada za najoriginalniju ljubavnu pesmu "Zlatni triptihon" na XXIII konkursu "Pesma nad pesmama" Kluba umetničkih duša Mrkonjić grad *2025. nagrada "Kemal Mahmutefendić" za roman "Smrt vile Radmile" == Bibliografija == * 1. Merenje srca, poezija, 1989. – Kulturno prosvjetna zajednica "Nedjeljko Radić" Zenica 2. U dvorani ogledala, priče, 1999. – IK Erudit, Zenica 3. Početak ruže, poezija, 2001. - Udruženje književnika ZDK, Zenica 4. Nedovršeni svijet, roman, 2002. – BZK Preporod, Zenica 5. Pjesme iz korijenja, poezija, 2003. - Udruženje književnika ZDK, Zenica 6. Deveta umjetnost iz krivog ugla, eseji, 2004. - Udruženje književnika ZDK, Zenica 7. Poništenje ruže, poema, 2005. – BZK Preporod, Zenica 8. Nedovršeni svijet, roman, 2006. - Udruženje književnika ZDK, Zenica, II izdanje 9. Kuća bez prozora, 2008. – Zalihica, Sarajevo 10.  Mit o Heleni, poezija u prozi, 2010. -  IK Zalihica, Sarajevo 11.  Društvo tragača, roman, 2011. – IK ZORO, Zagreb, Hrvatska 12.  U dvorani ogledala, priče, 2012. – Muzej grada Zenice, Zenica, II izdanje 13.  Tamoiza, priče, 2013. – Fondacija Fra Grgo Martić, Kreševo 14.  Družba stvarnih sjena, roman, 2016. – Festival Refesticon, Bijelo Polje, Crna Gora 15. Male pjesme u prozi, poezija u prozi, 2016. – Prosvjeta, Zenica 7.  Meduzin pogled, priče, 2017. – PLANJAX, Tešanj 16.  Srce od kostiju, roman, 2021. – PLANJAX, Tešanj 17.  Družba stvarnih sjena, roman, brajevo pismo, 2021. – Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Sarajevo 18. Tamoiza, priče, audio knjiga, 2022. – Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Sarajevo 19. Vodič kroz zbirku savremenih medija XX stoljeća, 2022. - Muzej grada Zenice 20. Nedovršeni svijet, grafička novella, Muzej grada Zenice, 2024. 21.  Putevi bez putokaza, poezija, Gradska biblioteka Zenica, 2023. - 22. Smrt vile Radmile, roman, PLANJAX Tešanj, 2023. 23. Tvrtko I, kralj bosanski - Muzej grada Zenice, 2025. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.artstation.com/adnadin Artstation] * [https://www.zemuzej.ba Muzej grada Zenica] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jašarević, Adnadin}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački crtači stripa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački autori stripa]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] f2pq7acptoo5nqckwpu6ioge8yltu9y 0 501868 3892746 3793600 2026-06-03T10:41:46Z Panasko 146730 3892746 wikitext text/x-wiki {{Coord|29|58|21|N|31|07|42|E}} [[Datoteka:All_Gizah_Pyramids.jpg|mini| Pogled na [[Piramide u Gizi|kompleks piramida u Gizi]] sa platoa južno od kompleksa. S lijeva na desno, tri najveće su: [[Menkaureova piramida]], [[Khafreova piramida]] i [[Velika piramida u Gizi]]. Tri manje piramide u prvom planu su pomoćne strukture povezane sa Menkaureovom piramidom.]] [[Datoteka:Pyramid_(Height_and_base)_comparison.jpg|mini]] [[Datoteka:Famous_pyramids_(cut-through_with_internal_labyrinth_layout).jpg|mini| Poznate piramide (prorezane sa unutrašnjim labirintom); [[slojevita piramida]] je pogrešno označena kao piramida Unasa]] '''Egipatske piramide''' su drevne zidane građevine koje se nalaze u [[Egipat|Egiptu]]. Izvori navode najmanje 118 identifikovanih "egipatskih" [[Piramida (arhitektura)|piramida]].<ref>{{Cite news|last=Slackman|first=Michael|date=17. 11. 2008|title=In the Shadow of a Long Past, Patiently Awaiting the Future|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2008/11/17/world/middleeast/17cairo.html|access-date=1. 5. 2010|archive-date=6. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106054739/http://www.nytimes.com/2008/11/17/world/middleeast/17cairo.html}}</ref><ref>{{Cite book|last=Mark Lehner|url=https://books.google.com/books?id=nNVsHwAACAAJ|title=The Complete Pyramids: Solving the Ancient Mysteries|date=2008|publisher=Thames & Hudson|isbn=978-0-500-28547-3|page=34|access-date=1. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20200212170226/https://books.google.com/books?id=nNVsHwAACAAJ|archive-date=12. 2. 2020|url-status=live}}</ref> Otprilike 80 piramida izgrađeno je u okviru [[Kraljevina Kuš|Kraljevine Kuš]], koja se sada nalazi u modernoj državi [[Sudan]]. Od onih koje se nalaze u modernom Egiptu, većina je izgrađena kao grobnice za [[faraon]]e u zemlji i njihove supruge tokom perioda [[Staro kraljevstvo Egipta|Starog]] i [[Srednje egipatsko carstvo|Srednjeg kraljevstva]].<ref name="reuters1">{{Cite news|work=Reuters|date=11. 11. 2008|title=Egypt says has found pyramid built for ancient queen|url=https://www.reuters.com/article/us-egypt-pyramid/egypt-says-has-found-pyramid-built-for-ancient-queen-idUSTRE4AA3ID20081111|access-date=2. 11. 2017|archive-date=2. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171102194849/http://www.reuters.com/article/us-egypt-pyramid/egypt-says-has-found-pyramid-built-for-ancient-queen-idUSTRE4AA3ID20081111}}</ref><ref name="shadow">{{Cite news|last=Slackman|first=Michael|date=16. 11. 2007|title=In the Shadow of a Long Past, Patiently Awaiting the Future|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2008/11/17/world/middleeast/17cairo.html|access-date=17. 11. 2008|archive-date=6. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180106054739/http://www.nytimes.com/2008/11/17/world/middleeast/17cairo.html}}</ref><ref name="Ritter2003">{{Cite web|url=http://www.uwsp.edu/geo/faculty/ritter/geog101/textbook/connections/connections_dating_pyramids.html|title=Dating the Pyramids|last=Ritter|first=Michael|date=2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20080511163647/http://www.uwsp.edu/geo/faculty/ritter/geog101/textbook/connections/connections_dating_pyramids.html|archive-date=11. 5. 2008|url-status=dead|access-date=15. 5. 2008}}</ref> Najranije poznate egipatske piramide pronađene su u [[Saqqara|Saqqari]], sjeverozapadno od [[Memphis, Egipat|Memphisa]], iako je u Saqqari pronađena barem jedna struktura nalik stepenastoj piramidi, koja datira iz [[Prva egipatska dinastija|prve dinastije]]: Mastaba 3808, koja se pripisuje vladavini faraona [[Anedjib]]a, sa natpisima i drugim arheološkim ostacima tog perioda, što sugeriše da je možda bilo i drugih.<ref>''Archaic Egypt'', Walter B. Emery, p. 144–145.</ref> Inače najranija među njima je [[Djoserova piramida|Đoserova piramida]] sagrađena {{Oko}}&nbsp;2630–2610 pne tokom [[Treća dinastija Egipta|Treće dinastije]].<ref>{{Cite book|last=Gardner|first=Helen|title=[[Gardner's Art Through the Ages|Art through the Ages]]|publisher=Harcourt Brave Jovanovitch|year=1980|isbn=0-15-503758-7|editor-last=De La Croix|editor-first=Horst|edition=7th|location=New York|page=68|author-link=Helen Gardner (art historian)|orig-year=1926|editor-last2=Tansey|editor-first2=Richard G.}}</ref> Ova piramida i njen okolni kompleks općenito se smatraju najstarijim monumentalnim građevinama na svijetu izgrađenim od [[Ashlar|klesanog zida]].{{Sfn|Lehner|1997}} Najpoznatije egipatske piramide su one pronađene u [[Giza plato|Gizi]], na periferiji [[Kairo|Kaira]]. Nekoliko [[Piramide u Gizi|piramida u Gizi]] ubraja se među najveće građevine ikada izgrađene.<ref>{{Cite book|last=Watkin|first=David|url=https://books.google.com/books?id=39T1zElEBrQC&q=giza+pyramids+largest+structures&pg=PA14|title=A History of Western Architecture|publisher=Laurence King Publishing|year=2005|isbn=978-1-85669-459-9|edition=4th|page=14|access-date=17. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112205540/https://books.google.com/books?id=39T1zElEBrQC&q=giza+pyramids+largest+structures&pg=PA14|archive-date=12. 1. 2022|url-status=live}}</ref> [[Velika piramida u Gizi|Kufuova piramida]] je najveća egipatska piramida. To je jedino od [[Sedam svjetskih čuda|sedam svjetskih čuda drevnog svijeta koje]] još uvijek postoji, iako je najstarije čudo već oko 2.000 godina.<ref>{{Cite web|url=http://osf.io/gnw3k/|title=The Place where Huni probably Buried|last=Xu|first=Bohai|date=31. 1. 2019|website=[[SocArXiv]]|doi=10.31235/osf.io/gnw3k|archive-url=https://web.archive.org/web/20190131202553/https://osf.io/gnw3k/|archive-date=31. 1. 2019|url-status=live|access-date=7. 4. 2023}}</ref>{{Hiero|Piramida|<hiero>U23-G17:r-O24</hiero><br />Unicode: '''𓍋𓅓𓂋𓉴'''|align=right|era=egypt}} [[Datoteka:Mastaba-faraoun-3.jpg|desno|mini| [[Mastabat al-Fir'aun]] u [[Saqqara|Saqqari]]]] [[Datoteka:Great_Pyramid_S-N_Diagram.svg|mini|350x350piksel| Dijagram unutrašnjih struktura Velike piramide. Unutrašnja linija označava sadašnji profil piramide, vanjska linija označava originalni profil.]] === Giza === {{Glavni|Piramide u Gizi}} Plato Giza je arheološki kompleks u Egiptu na kojem se nalaze Velika piramida (Keopsova piramida), nešto manja Kefrenova piramida, te relativno mala Piramida Mikerin, uz niz manjih pratećih građevina poznatih kao kraljičine piramide, kao i Veliki sfinks u Gizi.<ref>{{Citation|title=The Pyramid Texts of Queen Neith|url=https://doi.org/10.2307/j.ctt14jxv34.11|publisher=SBL Press|accessdate=2025-12-29|pages=301–324}}</ref> Od ove tri glavne piramide, samo Kefrenova piramida zadržava dio svoje originalne polirane [[Krečnjak|vapnenačke]] obloge, blizu vrha. Zbog svoje povišene lokacije i strmijeg nagiba konstrukcije, vizuelno djeluje veća od susjedne Keopsove piramide, iako je po stvarnoj visini i volumenu manja.<ref>{{Cite journal|last=Leprohon|first=Ronald J.|date=2001|title=<i>The Complete Pyramids: Solving the Ancient Mysteries</i>. Mark Lehner|url=https://doi.org/10.1086/468917|journal=Journal of Near Eastern Studies|volume=60|issue=3|pages=191–193|doi=10.1086/468917|issn=0022-2968}}</ref> Kompleks piramida u Gizi bio je poznat još u [[Antika|antici]], a u helenističkom periodu Velika piramida je navedena od strane Antipatra iz Sidona kao jedno od Sedam čuda starog svijeta. Danas je ona jedino od tih čuda koje je sačuvano do modernog vremena.<ref>{{Cite journal|last=Goss|first=Peter L.|date=1988-03-01|title=Review: A History of Western Architecture by David Watkin|url=https://doi.org/10.2307/990261|journal=Journal of the Society of Architectural Historians|volume=47|issue=1|pages=79–80|doi=10.2307/990261|issn=0037-9808}}</ref>[[Datoteka:Giza_pyramid_complex_(map).svg|desno|mini|300x300piksel| Mapa [[Piramide u Gizi|kompleksa piramida u Gizi]]]] [[Datoteka:Snofru's-Red-Pyramid.jpg|mini| [[Sneferu]]ova [[crvena piramida]]]] [[Datoteka:Colosse-djéhoutihétep2.jpg|mini|300x300piksel| Crtež koji prikazuje transport kolosa. Voda koja se izlila na stazi saonica, koju su egiptolozi dugo odbacivali kao ritual, ali je sada potvrđeno kao izvodljiva, poslužila je za povećanje krutosti pijeska i vjerovatno smanjila za 50% silu potrebnu za pomicanje statue.<ref>{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2014/05/02/the-surprisingly-simple-way-egyptians-moved-massive-pyramid-stones-without-modern-technology/|title=The surprisingly simple way Egyptians moved massive pyramid stones without modern technology|last=Terrence McCoy|date=2. 5. 2014|work=[[The Washington Post]]|access-date=26. 8. 2017|archive-date=5. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140505081145/https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2014/05/02/the-surprisingly-simple-way-egyptians-moved-massive-pyramid-stones-without-modern-technology/}}</ref>]] == Reference == {{Refspisak}}{{Stari Egipat}}{{Normativna kontrola}} g96ltjy3ugf4lgw89l7hu05sgywt24m 0 504109 3892739 3788070 2026-06-03T10:05:16Z Panasko 146730 3892739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Kathy Bates | ime_pri_rođenju = Mary Elizabeth Spacek | mjesto_rođenja = [[Memphis]], [[Tennessee]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | mjesto_smrti = | slika = SDCC 2015 - Kathy Bates (19157137724) (cropped).jpg | opis = Bates 2015. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|6|28}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = 1969–danas | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = [[Tony Campisi]] (1991; razvod 1997) | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Kathleen Doyle Bates''' (rođena 28. juna 1948)<ref>{{cite news|url=https://www.hellomagazine.com/profiles/kathy-bates/|title=Kathy Bates - Biography|access-date=26. 5. 2019|archive-date=26. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190526213020/https://www.hellomagazine.com/profiles/kathy-bates/|url-status=live}}</ref> jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Glumac|glumica]]. Poznata po svojim ulogama u komičnim i dramskim filmovima i televizijskim programima, dobila je razna priznanja tokom svoje karijere koja traje više od pet decenija, uključujući [[Oscar]]a, dvije [[Nagrada Emmy|nagrade Emmy]], dvije nagrade [[Zlatni globus]]<ref>{{cite news|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-01-24-ca-21522-story.html|title=SAG Award Nominations Include Surprises|date=24. 1. 1997|work=Los Angeles Times|access-date=26. 5. 2019|language=en-US|issn=0458-3035|archive-date=26. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190526234803/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-01-24-ca-21522-story.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1997/01/20/movies/and-the-winner-is.html|title=And the Winner Is . . .|date=20. 1. 1997|work=The New York Times|access-date=26. 5. 2019|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=26. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190526235757/https://www.nytimes.com/1997/01/20/movies/and-the-winner-is.html|url-status=live}}</ref> i dvije [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca|nagrade Udruženja filmskih glumaca]], kao i nominacije za [[Nagrada Tony|nagradu Tony]]<ref>{{cite web|url=https://www.womenshistory.org/kathy-bates|title=Kathy Bates|website=National Women's History Museum |access-date=26. 5. 2019|archive-date=26. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190526234801/https://www.womenshistory.org/kathy-bates|url-status=live}}</ref> i dvije [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA nagrade]].<ref>{{cite web|url=http://awards.bafta.org/award/1993/film/actress-in-a-supporting-role|title=1993 Film Actress in a Supporting Role {{!}} BAFTA Awards|website=awards.bafta.org|access-date=26. 5. 2019|archive-date=7. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407172549/http://awards.bafta.org/award/1993/film/actress-in-a-supporting-role|url-status=live}}</ref> Rođena u Memphisu, Tennessee, studirala je scensku umjetnost prije nego što se preselila u [[New York]] kako bi nastavila glumačku karijeru. Dobila je manje scenske uloge prije nego što je dobila svoju prvu naslovnu ulogu na ekranu u ''Svlačenje'' (1971). Njena prva pozorišna uloga izvan [[Broadway]]a bila je u predstavi ''Vanities'' (1976). Tokom 1970-ih i ranih 1980-ih nastavila je da nastupa na ekranu i na sceni, i dobila je nominaciju za nagradu Tony za najbolju glavnu glumicu u predstavi 'Laku noć, majko (1983) i osvojila [[Nagrada Obie|nagradu Obie]] za ulogu u filmu ''Frankie and Johnny in the Clair de Lune'' (1988). Dobila je [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|Oscara za najbolju glumicu]] za ulogu Annie Wilkes u trileru ''Misery'' (1990). Njene ostale uloge nominovane za Oscara bile su u filmovima ''Predsjedničke boje'' (1998), ''Gospodin Schmidt'' (2002) i ''Slučaj Richarda Jewella'' (2019). Njeni ostali zapaženi filmovi su ''Pohovani zeleni paradajz'' (1991), ''Dolores Claiborne'' (1995), ''[[Titanic (1997)|Titanic]]'' (1997), ''Vodonoša'' (1998), ''Put oslobođenja'' (2008), ''Priča o prvaku'' (2009) i ''Ponoć u Parizu'' (2011). Bates je poznata i po svom velikom radu na televiziji. Osvojila je svoju prvu [[Nagrada Emmy|nagradu Emmy]] za najbolju gostujuću glumicu u humorističnoj seriji za devetu sezonu serije [[Dva i po muškarca]] (2012), a drugu za najbolju sporednu glumicu u mini seriji ili filmu za ulogu Delphine LaLaurie u ''Američkoj horror priči: Coven'' (2013). Njene ostale uloge nominovane za Emmyja bile su u ''The Late Shift'' (1996), ''Annie'' (1999), ''Dva metra pod zemljom'' (2003), ''Warm Springs'' (2005), Đavolova advokatica (2011–12), ''Američka horror priči: Freak Show'' (2014) i ''Američka horor priča: Hotel'' (2015). == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Naziv filma !! Uloga !! Bilješke |- | 1971. | ''[[Svlačenje (1971)|Svlačenje]]'' | Pjevačica na audiciji | Kreditovana kao Bobo Bates |- | 1978. | ''[[Zločin u krvi]]'' | Selma Darin | |- | 1982. | ''[[Come Back to the 5 & Dime, Jimmy Dean, Jimmy Dean (film)|Come Back to the 5 & Dime, Jimmy Dean, Jimmy Dean]]'' | Stella Mae | |- | 1983. | ''[[Dvije duše]]'' | | |- | 1986. | ''[[Jutro poslije]]'' | Žena na ulici Mateo | |- | rowspan="3" | 1987. | ''[[Murder Ordained]]'' | Bobbi Birk | |- | ''[[Summer Heat (1987)|Summer Heat]]'' | Ruth Stanton | |- | ''[[My Best Friend Is a Vampire]]'' | Helen Blake | Kreditovana kao Kathy D. Bates |- | 1988. | ''[[Na tankome ledu]]'' | Gđa. Canby | |- | rowspan="2" | 1989. | ''[[Znakovi života]]'' | Mary Beth Alder | |- | ''[[Visoki ulozi]]'' | Jill | |- | rowspan="4" | 1990. | ''[[Muškarci ne odlaze]]'' | Lisa Coleman | |- | ''[[Dick Tracy (1990)|Dick Tracy]]'' | Gđa. Green | |- | ''[[White Palace (film)|White Palace]]'' | Rosemary Powers | |- | ''[[Misery (film)|Misery]]'' | Annie Wilkes | |- | rowspan="4" | 1991. | ''[[Manhattanski krimić]]'' | Prostitutka | |- | ''[[At Play in the Fields of the Lord]]'' | Hazel Quarrier | |- | ''[[Pohovani zeleni paradajz]]'' | Evelyn Couch | |- | ''[[The Road to Mecca (film)|The Road to Mecca]]'' | Elsa Barlow | |- | rowspan="2" | 1992. | ''[[Preludij za poljubac]]'' | Leah Blier | |- | ''[[Ljubav nema pravila]]'' | Bibby Berman | |- | rowspan="2" | 1993. | ''[[Living and Working in Space: The Countdown Has Begun]]'' | Majka | Direct-to-video |- | ''[[Naš dom (1993)|Naš dom]]'' | Frances Lacey | |- | rowspan="2" | 1994. | ''[[Sjever (1994)|Sjever]]'' | Alaskan Mom | |- | ''[[Curse of the Starving Class (film)|Curse of the Starving Class]]'' | Ella Tate | |- | rowspan="2" | 1995. | ''[[Dolores Claiborne]]'' | Dolores Claiborne | |- | ''[[Angus (film)|Angus]]'' | Meg Bethune | |- | rowspan="2" | 1996. | ''[[Diabolique (1996)|Diabolique]]'' | Det. Shirley Vogel | |- | ''[[Rat kod kuće (1996)|Rat kod kuće]]'' | Maurine Collier | |- | rowspan="2" | 1997. | ''[[Swept from the Sea]]'' | Gđica Swaffer | |- | ''[[Titanic (1997)|Titanic]]'' | Margaret “Molly” Brown | |- | rowspan="4" | 1998. | ''[[Predsjedničke boje]]'' | Libby Holden | |- | ''[[The Effects of Magic]]'' | Raphaella | Glas |- | ''[[Vodonoša]]'' | Helen "Mama" Boucher | |- | ''[[Cijena pravde]]'' | Sutkinja | Nekreditovani cameo |- | 1999. | ''[[Baby Steps]]'' | Gđa. Mellon | Kratki film |- | 2000. | ''[[Bruno (2000)|Bruno]]'' | | |- | rowspan="2" | 2001. | ''[[Divlja utrka (film)|Divlja utrka]]'' | | Nekreditovani cameo |- | ''[[Američki odmetnici (2001)|Američki odmetnici]]'' | Ma James | |- | rowspan="4" | 2002. | ''[[S ljubavlju, Liza]]'' | Mary Ann Bankhead | |- | ''[[Dragonfly (2002)|Dragonfly]]'' | Gđa. Miriam Belmont | |- | ''[[Gospodin Schmidt]]'' | Roberta Hertzel | |- | ''[[Bezuvjetna ljubav (2002)|Bezuvjetna ljubav]]'' | Grace Beasley | |- | rowspan="6" | 2004. | ''[[Put oko svijeta za 80 dana (2004)|Put oko svijeta za 80 dana]]'' | Kraljica Victoria | |- | ''[[Mala crna knjižica (film)|Mala crna knjižica]]'' | Kippie Kann | |- | ''[[Popaj (2004)|Popaj]]'' | | Glas |- | ''[[The Ingrate]]'' | Sutkinja | Kratki film |- | ''[[The Cutting Edge: The Magic of Movie Editing]]'' | Naratorica | Dokumentarni film |- | ''[[The Bridge of San Luis Rey]]'' | Markiza | |- | rowspan="2" | 2005. | ''[[Ivica i Marica (2005)|Ivica i Marica]]'' | Naratorica | Direct-to-video |- | ''[[Šuška se, šuška]]'' | Tetka Mitsy | Nekreditovani cameo |- | rowspan="6" | 2006. | ''[[Kod kuće je najljepše]]'' | Sue | |- | ''[[Solace (2006)|Solace]]'' | Marrowova žena | Kratki film |- | ''[[Šašavi roditelji]]'' | Agnes Menure | |- | ''[[Bonneville (film)|Bonneville]]'' | Margene Cunningham | |- | ''[[Charlotteina mreža (2006)|Charlotteina mreža]]'' | Bitsy | Glas |- | ''[[Guilty Hearts]]'' | Sutkinja | |- | rowspan="5" | 2007. | ''[[Pčelin film]]'' | Janet Benson | Glas |- | ''[[Fred Mraz]]'' | Majka Claus | |- | ''[[Zlatni kompas]]'' | Hester | Glas |- | ''[[P.S. Volim te]]'' | Patricia Reilly | |- | ''[[Christmas Is Here Again]]'' | Gđica Dowdy | Glas |- | rowspan="4" | 2008. | ''[[The Family That Preys]]'' | Charlotte Cartwright | |- | ''[[Dan kad se Zemlja zaustavila]]'' | Ministrica odbrane Regina Jackson | |- | ''[[Put oslobođenja]]'' | Helen Givings | |- | ''[[Granice ljubavi]]'' | Gloria | |- | rowspan="3" | 2009. | ''[[Chéri (film)|Chéri]]'' | Madame Charlotte Peloux | |- | ''[[Priča o prvaku]]'' | Gospođica Sue | |- | ''[[The Legend of Pancho Barnes and the Happy Bottom Riding Club]]'' | Naratorica | Dokumentarni film |- | 2010. | ''[[Valentine's Day (2010)|Dan zaljubljenih]]'' | Susan Milton | |- | rowspan="3" | 2011. | ''[[Ponoć u Parizu]]'' | [[Gertrude Stein]] | |- | ''[[You May Not Kiss the Bride]]'' | Gospođa Lighthouse | |- | ''[[Za ljubav nema lijeka]]'' | Beverly Corbett | |- | rowspan="2" | 2014. | ''[[Tammy (film)|Tammy]]'' | Lenore | |- | ''[[When Marnie Was There (film)|When Marnie Was There]]'' | Gospođa Kadoya | Glas |- | rowspan="2" | 2015. | ''[[Iz sveg glasa]]'' | Direktorica | |- | ''[[Lajava buntovnica (film)|Lajava buntovnica]]'' | Maime Trotter | |- | rowspan="3" | 2016. | ''[[Šefica]]'' | Ida Marquette | |- | ''[[Ne poznajem te]]'' | Nina | |- | ''[[Zločesti Djed Mraz 2]]'' | Sunny Soke | |- | 2017. | ''[[Krystal (film)|Krystal]]'' | Vera | |- | rowspan="2" | 2018. | ''[[The Death and Life of John F. Donovan]]'' | Barbara Haggermaker | |- | ''[[Na temelju spola]]'' | Dorothy Kenyon | |- | rowspan="2" | 2019. | ''[[The Highwaymen (film)|The Highwaymen]]'' | Miriam A. Ferguson | |- | ''[[Slučaj Richarda Jewella]]'' | Bobi Jewell | |- | 2020. | ''[[Home (2020)|Home]]'' | Bernadette | |- | rowspan="2" | 2023. | ''[[Bože, jesi li tu? Ja sam, Margaret]]'' | Sylvia Simon | |- | ''[[The Miracle Club]]'' | Eileen Dunne | |- | 2024. | ''[[A Family Affair (2024)|A Family Affair]]'' | | Post-produkcija |- |TBA |''[[Summer Camp (film)|Summer Camp]]'' |Ginny |Post-produkcija |} == Rani život i obrazovanje == Bates je rođena u [[Memphis|Memphisu, Tennessee]], kao najmlađa od tri kćeri mašinskog inženjera Langdona Doylea Batesa iz Tennesseeja i domaćice Bertye Kathleen (''rođene'' Talbert) iz okruga McCormick, [[Južna Karolina]].<ref>{{Cite web|url=https://www.hellomagazine.com/profiles/20091008215/kathy-bates/|title=Kathy Bates - Biography|last=Watkin|first=Hannah|date=October 8, 2009|website=HELLO!|language=en|access-date=August 27, 2024}}</ref> Njen djed po ocu, Finis L. Bates, bio je [[advokat]] i [[pisac]], dok je prapradjed, irski doseljenik u [[New Orleans|New Orleansu, Louisiana]], služio je kao [[ljekar]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Andrew Jackson|Andrewa Jacksona]]. Bates je rano završila srednju školu White Station (1965) i diplomirala na Southern Methodist Univerzitetu (1969), gdje je upisala studij glume i postala članica studentskog sestrinstva Alpha Delta Pi.<ref>{{Cite web|url=http://www.uwpanhellenic.com/#!alpha-delta-pi/c5wg|title=University of Washington Panhellenic Association – Alpha Delta Pi|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507143750/https://www.uwpanhellenic.com/#!alpha-delta-pi/c5wg|archive-date=May 7, 2019|url-status=live|access-date=August 12, 2015}}</ref> Godine 1970. preselila se u [[New York|New York City]] s ciljem da se potpuno posveti glumačkoj karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.biography.com/people/kathy-bates-9542641|title=Kathy Bates Biography|archive-url=https://web.archive.org/web/20130803055016/http://www.biography.com/people/kathy-bates-9542641|archive-date=August 3, 2013|url-status=dead|access-date=August 12, 2015}}</ref> Dodatno je stekla obrazovanje na William Esper studiju za izvođačke umjetnosti na [[Manhattan|Manhattanu]], New York City.<ref name="esp">{{Cite web|url=https://esperstudio.com/notable-alumni/|title=William Esper: Notable Alumni|year=2020|publisher=esperstudio.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601165704/https://esperstudio.com/notable-alumni/|archive-date=June 1, 2019|url-status=live|access-date=July 7, 2020}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kathy Bates}} * {{IMDb name|0000870}} {{Oscar - glavna glumica}} {{Zlatni globus za najbolju glumicu u drami}} {{Zlatni globus za sporednu TV-glumicu}} {{Nagrada Satellite za najbolju sporednu glumicu u seriji, mini seriji ili TV-filmu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bates, Kathy}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Memphis]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Američke režiserke]] 416kwottv5vb9z330ls19x9o9zt5hjm 0 512486 3892705 3874602 2026-06-03T06:34:29Z Panasko 146730 koristiti kompletnu infokutiju, ne samo preimenovati biografija->kompozitor 3892705 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor | ime = Cvjetko Rihtman | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1902|05|04}} | mjesto_rođenja = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1989|12|01|1902|05|04}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | djela = | period = | nagrade = }} '''Cvjetko Rihtman''' ([[Rijeka]], 4. maj 1902 – [[Sarajevo]], 1. decembar 1989) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[kompozitor]]. Rođen je u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], a u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] je došao u svojim ranim tridesetim godinama i ostao do kraja života. U [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkom]] kulturno-umjetničkom i naučnom prostoru zauzima posebno značajno mjesto, najprije kao [[etnomuzikolog]], zatim [[kompozitor]] i [[Muzička pedagogija|muzički pedagog]]. Kao kompozitor djeluje prvenstveno na području [[Vokalna muzika|vokalne muzike]], sa malim brojem instrumentalnih djela. Iako je [[klavir]] često imao prateću ulogu u mnogim Rihtmanovim [[hor]]skim ili solo-[[pjesma]]ma, klaviru solo je posvetio vrlo malo.<ref name=":0">{{Cite book|last=Čaušević|first=Merima|title=Muzika za klavir u Bosni i Hercegovini 1945-1992|publisher=Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2016|isbn=978-9958-9461-9-6|location=Sarajevo|pages=|language=bosanski jezik}}</ref> == Biografija == Studirao je teoriju muzike i kompoziciju na konzervatorijima u [[Leipzig]]u i [[Prag]]u. Tridesetih godina 20. stoljeća radio je kao horovođa sarajevskih kulturnih društava [[Gajret (društvo)|Gajret]], Proleter i Sloga. U to vrijeme predavao je muziku u Učiteljskoj školi. Studij [[Muzikologija|muzikologije]] i kompozicije nastavlja na [[Schola Cantorum]] u [[Pariz]]u, gdje su mu profesori bili [[d’Indy]] i [[Gastoué]]. Za vrijeme studija u Parizu djelovao je kao orguljaš i voditelj hora.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/junaci-bez-ulica-cvjetko-rihtman/74924|title=Junaci bez ulica: Cvjetko Rihtman|date=25. 2. 2012|website=radiosarajevo.ba|access-date=9. 10. 2024}}</ref> Nakon revitalizacije sarajevske Opere iza Drugog svjetskog rata, bio je njen prvi direktor (1946 - 1947), da bi 1947. osnovao Folklorni institut u sklopu [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]]. Karijeru nastavlja kao profesor etnomuzikologije na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]], gdje je angažiran punih devetnaest godina, do 1974. kada odlazi u mirovinu.  Dobitnik je 27-julske nagrade (1961), Ordena zasluga za narod sa zlatnim vijencem (1970), Nagrade [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBIH-a]] (1976), Ordena crvene zastave (1977). Bio je član Naučnog društva BiH od osnivanja, a od njegovog preimenovanja u [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH)]] i njen redovni član.<ref>{{Cite book|last=Čavlović|first=Ivan|title=Historija muzike u Bosni i Hercegovini|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu|year=2011|isbn=978-9958-689-05-5|location=Sarajevo}}</ref> Ogromne zasluge pripadaju mu i kao sakupljaču i neumornom istraživaču bosanskohercegovačkog folklora. Tokom brojnih terenskih istraživanja dokumentirao je preko 7000 tradicionalnih napjeva i igara, a dio njegove impresivne zbirke [[magnetofon]]skih snimaka i transkripcija danas je pohranjen u [[Muzikološki institut u Sarajevu|Muzikološkom institutu u Sarajevu]].<ref name=":1" /> Rihtman je bio prvi [[etnomuzikolog]] koji je radio na polju sistematizacije [[Muzika|muzičke]] [[Tradicija|tradicije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a intenzivno se bavio proučavanjem polifonih vokalnih folklornih formi kakve su npr. ganga, rera, bećarac i dr. Njegovom zaslugom moderniziran je način transkripcije folklornih napjeva na nivou cijele [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], a zahvaljujući njemu, etnomuzikologija u Bosni i Hercegovini postaje prihvaćena [[nauka]] koja se ubrzano razvijala. Kao etnomuzikolog doživio je međunarodnu reputaciju, a iz njegove klase iznikle su [[Ankica Petrović]] i [[Dunja Rihtman]] koje su i same kasnije podučavale brojne generacije etnomuzikologa.<ref name=":1" /> Cvjetko Rihtman je imao četvero djece, kćerku Dunju (preminula je 2010), te sinove Branka, Aleksandra i [[Ranko Rihtman|Ranka Rihtmana]], poznatog bosanskohercegovačkog [[kompozitor]]a i aranžera. Preminuo je u Sarajevu 1. decembra 1989. == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rihtman, Cvjetko}} [[Kategorija:Rođeni 1902.]] [[Kategorija:Umrli 1989.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Etnomuzikolozi]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] [[Kategorija:Nosioci Ordena crvene zastave]] 1ahn017bi1a3yky0c93rk84tp3rkrmm 0 516069 3892704 3787293 2026-06-03T06:26:25Z Panasko 146730 3892704 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompozitor | ime = Ališer Sijarić | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|09|08}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | djela = {{Plainlist| * ''Deductio za klarinet'' (1998) * ''Drei Farben, za flautu, violončelo i klavir'' (2000) * ''Les etudes synthetiques za klavir'' (2010) }} | period = | nagrade = }} '''Ališer Sijarić''' (rođen 8. septembra 1969) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[kompozitor]]. Njegov djed [[Ćamil Sijarić]] (1913–1989) bio je bošnjački [[pisac]], a otac [[Osman-Faruk Sijarić]] bio je violinist i penzionisani profesor [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije Sarajevo]].<ref name=":0">{{Cite book|last=Efendić|first=Nirha|title=KRATKA HISTORIJA KULTURE BOŠNJAKA|last2=Krzović|first2=Ibrahim|last3=Čaušević|first3=Merima|last4=Čengić|first4=Almedina|last5=Kodrić Zaimović|first5=Lejla|publisher=Simurg Media / Sedmični list STAV, Internacionalni univerzitet u Sarajevu|year=2018|isbn=978-9958-896-40-8|location=Sarajevo|pages=112}}</ref> == Biografija == Rođen je 8. septembra 1969. u Sarajevu. Sijarić započinje muzičko obrazovanje u dobi od šest godina, kada na Nižoj muzičkoj školi u Sarajevu počinje učiti sviranje [[Violina|violine]]. Nakon završene Osnovne muzičke škole i osnovne opšteobrazovne škole, upisuje 1984. Prvu gimnaziju u Sarajevu, a paralelno od 1986. pohađa i Srednju muzičku školu u Sarajevu na Odsjeku Muzičar opšteg smjera, klavir i violina.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.mas.unsa.ba/sijari%C4%87-ali%C5%A1er|title=Sijarić Ališer {{!}} Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu|website=www.mas.unsa.ba|access-date=8. 1. 2025}}</ref> U obje škole je maturirao 1988, te nakon odsluženog vojnog roka, Sijarić upisuje 1989. studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi [[Josip Magdić|Josipa Magdića]], i istovremeno studij filozofije i sociologije na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Godinu dana kasnije upisuje i studij muzikologije na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Početkom rata u BiH 1992. biva raspoređen u Vojni orkestar Armije RBiH, za koji je komponovao jednu koračnicu i aranžirao nekoliko drugih muzičkih komada.<ref name=":2" /> Na osnovu javnog konkursa u novembru 1994. dobio je dvogodišnju stipendiju Visoke škole za muziku ({{de|Universität für Musik und darstellende Kunst}}) u Beču, te odlazi i završava studij kompozicije u klasi red. prof. Klausa Gantera i muzičke teorije u klasi [[Michael Jarrell|Michaela Jarrella]], kod kojeg završava i postdiplomski studij.<ref name=":0" /> Od 1998. postaje član udruženja za novu muziku ‘Gegenklang’ sa sjedištem u [[Beč]]u.<ref name=":1">{{Cite book|last=Čavlović|first=Ivan|title=Historija muzike u Bosni i Hercegovini|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu|year=2011|isbn=978-9958-689-05-5|location=Sarajevo|pages=269}}</ref> Djeluje kao osnivač i voditelj ansambla za novu muziku SONEMUS od 2001. Aktivno se služi [[Engleski jezik|engleskim]], [[Francuski jezik|francuskim]] i [[Njemački jezik|njemačkim]] jezikom. Predaje kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, trenutno u zvanju vanrednog profesora.<ref name=":0" /> == Nagrade == * ''Stipendija Austrijskog ministarstva umjetnosti, nauke i kulture'' (1994) * ''Nagrada Davorin 2005'' (2005) * ''Visby International Centre for Composers - Composer in Residence, Švedska'' (2007) * ''Nagrada „Avdo Smailović" AMUS-a za autorsko stvaralaštvo u području ozbiljne muzike'' (2018) == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sijarić, Ališer}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] hqma3n6mmte5dzgppj5nvrt8o6vl6lw 0 529902 3892723 3820802 2026-06-03T09:01:35Z Panasko 146730 3892723 wikitext text/x-wiki {{Budući film}} {{Infokutija film | slika = Minions 3 Iogo.webp }} '''''Malci i monstrumi'''''<ref>{{Citation|title=Minions & Monsters|url=https://www.imdb.com/title/tt32890033/|publisher=Illumination Entertainment, Universal Pictures|date=1. 7. 2026|accessdate=18. 1. 2026|first=Pierre|last=Coffin}}</ref> ([[engleski|eng.]] ''Minions & Monsters'') je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] računarsko-[[animirani film]] iz 2026. studija [[Illumination|Illumination Entertainment]] i nastavak animiranoga hita, ''[[Malci 2: Gruov početak]]'', iz 2022. Redatelji filma su [[Pierre Coffin]], distributerska kuća je [[Universal Pictures]]. Premijera filma bila je 1. jula 2026. u SAD-u. == Glavne uloge == * [[Pierre Coffin]] * [[Trey Parker]] kao Goomi * [[Jesse Eisenberg]] * [[Zoey Deutch]] * [[Allison Janney]] * [[Bobby Moynihan]] * [[Phil LaMarr]] * [[Christoph Waltz]] kao Max * [[Jeff Bridges]] kao šef filmskog studija == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.minionsmovie.com}} * {{Mojo title}} * {{Rotten Tomatoes}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filmovi iz 2026.]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Grozni ja]] [[Kategorija:Filmovi Illuminationa]] [[Kategorija:Animirani filmovi Universal Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]] [[Kategorija:IMAX filmovi]] tnc49xetjneo6df8je6bn2jom283xqq 2 531104 3892697 3866793 2026-06-03T00:16:23Z Bosancica by MK 173186 3892697 wikitext text/x-wiki {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {{Korisnik BiH}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik žena}} {{Bošnjak}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik ćirilica}} {{Korisnik registrovan|dan=4|mjes=10|god=2025}} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''. |} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''. |} {| style="border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;" | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''. |} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik Wikipedia}} |} Dobro došli na moju korisničku stranicu! Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada. == Interesi na Wikipediji == Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti: # Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa. # Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje. == Hobiji i vještine == Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa. Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima! == Korisni linkovi == #[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]] #[[Šablon:Infokutija naučnik|Infokutija: Naučnik]] #[[Šablon:Psihologija|Navigacijski šablon: Psihologija]] #[[Šablon:Psihoanaliza|Navigacija: Psihoanaliza]] #[[Šablon:Cite journal|Izvor: Cite journal]] #[[Šablon:Cite book|Izvor: Cite book]] #[[Šablon:Cite web|Izvor: Cite web]] #[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ Wikipedijina biblioteka] == Nagrade == <gallery> Datoteka:Palapin_satelit.png|Motivacija za dugu i uspješnu saradnju Datoteka:Barnstar-rotating-psychology.gif|Za doprinos(e) iz psihologije </gallery> s9tj1ldf47julmgtgwetkhsul9jkywf 0 534823 3892632 3866784 2026-06-02T15:07:26Z KWiki 9400 3892632 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km<sup>2</sup> | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km<sup>2</sup>) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220 km<sup>2</sup>, od čega 16.360 km<sup>2</sup> čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km<sup>2</sup>.{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km<sup>2</sup>. Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km<sup>2</sup>, EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km<sup>2</sup>, a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km<sup>2</sup>. Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger_Map_v2_NOR_1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15 °C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28 °C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0 °C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput Baltičkog i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[hrasta lužnjak]]a, [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] 8sfld4np7iivj95eum2feagt5km1fl2 3892647 3892632 2026-06-02T17:03:14Z KWiki 9400 3892647 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km<sup>2</sup> | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km<sup>2</sup>) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220 km<sup>2</sup>, od čega 16.360 km<sup>2</sup> čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km<sup>2</sup>.{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km<sup>2</sup>. Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km<sup>2</sup>, EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km<sup>2</sup>, a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km<sup>2</sup>. Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger_Map_v2_NOR_1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15 °C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28 °C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0 °C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput Baltičkog i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] omg0aidrbjdqury6jeqfe2buhn6292y 14 535165 3892606 2026-06-02T12:09:11Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Colombia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Kolumbiji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Kolumbija]] 3892606 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Colombia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Kolumbiji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Kolumbija]] o1fqes2nv5hfweco0hlfrxs6qfxe9ep 14 535166 3892607 2026-06-02T12:10:47Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Protected areas of Colombia}} {{Zaštićena područja po državama|Kolumbije}} 3892607 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Protected areas of Colombia}} {{Zaštićena područja po državama|Kolumbije}} f77cn0qvx1sh49tceqx0w3ltgnwwk6h 14 535167 3892608 2026-06-02T12:17:32Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Bulgaria}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Bugarskoj|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Bugarska]] 3892608 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Bulgaria}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Bugarskoj|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Bugarska]] q5esjf12xzyt0hy4ryg7d4o00o5glvd 14 535168 3892609 2026-06-02T12:19:38Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Azerbaijan}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Azerbejdžanu|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Azerbejdžan]] 3892609 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Azerbaijan}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Azerbejdžanu|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Azerbejdžan]] ip9t1ao07978o4dqgg52fae0f2sqous 14 535169 3892611 2026-06-02T12:21:04Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Jordan}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Jordanu|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Jordan]] 3892611 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Jordan}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Jordanu|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Jordan]] iejsbni248kwss1iha0xkh28gzmp2n3 14 535170 3892612 2026-06-02T12:22:00Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Protected areas of Jordan}} {{Zaštićena područja po državama|Jordana}} 3892612 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Protected areas of Jordan}} {{Zaštićena područja po državama|Jordana}} mjsgm3fe1zxesf0020fdxd68x5r007n 14 535171 3892613 2026-06-02T12:23:25Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Slovenia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Sloveniji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Slovenija]] 3892613 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Slovenia}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Sloveniji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Slovenija]] 150aekoehbdvq7atkwgiexjae7yc3y4 14 535172 3892614 2026-06-02T12:25:32Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in New Zealand}} [[Kategorija:Zaštićena područja na Novom Zelandu|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Novi Zeland]] 3892614 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in New Zealand}} [[Kategorija:Zaštićena područja na Novom Zelandu|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Novi Zeland]] 29q0xzmyi3eqjv3ks6tqwlds16qzwru 14 535173 3892620 2026-06-02T12:52:31Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Norway}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Norveškoj|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Norveška]] 3892620 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Norway}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Norveškoj|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Norveška]] fxw64cwmn9mti2nnkc1ckiyncwu0188 10 535174 3892624 2026-06-02T13:02:21Z Palapa 383 Template:Cite PSM 3892624 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{vb|}}}|This article incorporates text from a publication now in the [[public domain]]:&nbsp;|}}<!-- cite journal wrapper: wstitle must be specified month-and-year must be specified volume must be specified -->{{#invoke:template wrapper|{{#if:{{{_debug|}}}|list|wrap}}|_template=cite magazine |_exclude=display, month-and-year, noicon, no-icon, vb, wstitle, _debug |_reuse=title, url |magazine=[[Popular Science Monthly]] |title={{#if:{{{wstitle|{{{1|}}}}}}|{{cite wikisource/make link |link=Popular Science Monthly/Volume {{{volume}}}/{{{month-and-year}}}/{{{wstitle|{{{1|}}}}}} |label={{{display|{{{wstitle|{{{1|}}}}}}}}} |noicon={{{no-icon|{{{noicon|}}}}}} }}|{{#if:{{{title|}}}|{{{title|}}}}}}} |url={{#if:{{{wstitle|{{{1|}}}}}}||{{{url|}}}}} |date={{{month-and-year|}}} }}<!-- -->{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} |<!--is not set--> |<!--Set: sort out the parameters -->[[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from Popular Science Monthly]]<!-- -->}}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> 0inhj6ibhksp726u7l87ejpb2t0d9ez 0 535175 3892626 2026-06-02T13:14:03Z Bosancica by MK 173186 Preveden članak sa Wikipedia en 3892626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jacob Freud | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Jacob Kolloman Freud | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1815|12|18}} | mjesto_rođenja = [[Tysmenytsia]], [[Kraljevina Galicija i Lodomerija]] (danas [[Ukrajina]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1896|10|23|1815|12|18}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrougarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Trgovac vunom | godine_aktivnosti = | poznat_po = Otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] | značajna_djela = }} '''Jacob Kolloman Freud''' (18. decembar 1815 - 23. oktobar 1896)<ref name="Encyclopedia_Jacob_Freud">{{cite web |title=Freud, Jakob Kolloman (or Kelemen or Kallamon) (1815-1896) |url=https://www.encyclopedia.com/psychology/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/freud-jakob-kolloman-or-kelemen-or-kallamon-1815-1896 |website=Encyclopedia.com |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> bio je otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Rođen je u mjestu [[Tysmenytsia]] u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevini Galiciji i Lodomeriji]] (današnja [[Ukrajina]]),<ref name="Scherer_2015">{{cite book |last=Scherer |first=Frank F. |date=2015 |title=The Freudian Orient: Early Psychoanalysis, Anti-Semitic Challenge, and the Vicissitudes of Orientalist Discourse |location=London |publisher=Karnac Books |isbn=978-1-78220-296-7 |url=https://www.perlego.com/book/1597010/the-freudian-orient-early-psychoanalysis-antisemitic-challenge-and-the-vicissitudes-of-orientalist-discourse-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> u hasidskoj [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici, a kasnije je bio povezan s jevrejskim prosvjetiteljskim pokretom [[Haskalah|Haskalom]].<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-31826-5 |url=https://archive.org/details/freud00pete |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Veći dio života proveo je radeći kao trgovac vunom.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |location=New York |publisher=Penguin Books |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porodica == Jacob Freud bio je sin Schloma Freuda i Pepi, rođene Hoffmann.<ref name="Freud_Birth_Record">{{cite web |title=Zemský archiv v Opavě – Matrika narození: Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |website=digi.archives.cz |access-date=2. 6. 2026 |language=de}}</ref> Bio je u tri braka. Iz prvog braka imao je dvoje djece, dok je iz trećeg braka s [[Amalia Freud|Amalijom Freud]], koja je bila oko dvadeset godina mlađa, imao osmero djece. Njegova prva supruga bila je Sally, a druga Rebecca, iako su dostupni podaci o tim brakovima u literaturi djelimično neujednačeni. Najstariji Jacobov sin iz prvog braka postao je otac godinu dana prije rođenja [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], prvog sina iz Jacobovog trećeg braka. Na taj način, Sigmund Freud je pri rođenju imao nećaka Johna, koji mu je u ranom djetinjstvu bio i blizak dječiji drug.<ref name="Gay_1998" /> Ernest Jones kasnije je spekulirao da je ovako složena porodična struktura mogla doprinijeti Freudovom ranom interesu za porodične odnose i dinamiku unutar porodice.<ref name="Jones_1961" /> == Karakter == Prema dostupnim prikazima, Jacob Freud bio je srdačna i nenametljiva osoba, s izraženom crtom optimizma, koju je Ernest Jones opisao kao postojan i izražen optimizam.<ref name="Jones_1961" /> Sigmund Freud ga je opisivao s poštovanjem, ističući ″njegovu karakterističnu mješavinu duboke mudrosti i vedre bezbrižnosti″.<ref name="Gay_1998" /> Istovremeno, Jacobova popustljivost i povremeno povlačenje pred antisemitističkim pritiscima ostavili su snažan dojam na Sigmunda Freuda.<ref name="Gay_1989" /> U literaturi se navodi da su Freudova ambicija, borbeni stav i sklonost traženju autoritativnih mentorski figura, poput [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Wilhelma von Brücke]] i [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], djelimično povezani s njegovim složenim odnosom prema ocu.<ref name="Gay_1989">{{cite book |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |location=New York |publisher=W.W. Norton |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader00freu |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj odnos se u pojedinim interpretacijama opisuje kao ambivalentan, posebno u kontekstu Freudovih kasnijih teorijskih interesa za porodične odnose i razvoj ličnosti.<ref name="Jones_1961" /> == Također pogledajte == * [[Očev kompleks]] * [[Porodični neksus]] * [[Porodica Freud]] * [[Wilhelm Fliess]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Krüll |first=Marianne |date=1986 |title=Freud and His Father |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-01854-7 |url=https://archive.org/details/freudhisfather0000krul |access-date=2. 6. 2026 |language=en}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Jakob}} [[Kategorija:Rođeni 1815.]] [[Kategorija:Umrli 1896.]] [[Kategorija:Biografije, Tysmenytsia]] [[Kategorija:Porodica Freud|Jacob]] [[Kategorija:Jevreji iz Galicije]] [[Kategorija:Biografije, Austrougarska]] [[Kategorija:Ukrajinski Jevreji]] [[Kategorija:Austrougarski Jevreji]] [[Kategorija:Haskala]] c45a6k2s3opfmwsytzta25it9awbdg0 3892629 3892626 2026-06-02T14:41:43Z AnToni 2325 /* Dodatna literatura */ 3892629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jacob Freud | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Jacob Kolloman Freud | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1815|12|18}} | mjesto_rođenja = [[Tysmenytsia]], [[Kraljevina Galicija i Lodomerija]] (danas [[Ukrajina]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1896|10|23|1815|12|18}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrougarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Trgovac vunom | godine_aktivnosti = | poznat_po = Otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] | značajna_djela = }} '''Jacob Kolloman Freud''' (18. decembar 1815 - 23. oktobar 1896)<ref name="Encyclopedia_Jacob_Freud">{{cite web |title=Freud, Jakob Kolloman (or Kelemen or Kallamon) (1815-1896) |url=https://www.encyclopedia.com/psychology/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/freud-jakob-kolloman-or-kelemen-or-kallamon-1815-1896 |website=Encyclopedia.com |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> bio je otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Rođen je u mjestu [[Tysmenytsia]] u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevini Galiciji i Lodomeriji]] (današnja [[Ukrajina]]),<ref name="Scherer_2015">{{cite book |last=Scherer |first=Frank F. |date=2015 |title=The Freudian Orient: Early Psychoanalysis, Anti-Semitic Challenge, and the Vicissitudes of Orientalist Discourse |location=London |publisher=Karnac Books |isbn=978-1-78220-296-7 |url=https://www.perlego.com/book/1597010/the-freudian-orient-early-psychoanalysis-antisemitic-challenge-and-the-vicissitudes-of-orientalist-discourse-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> u hasidskoj [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici, a kasnije je bio povezan s jevrejskim prosvjetiteljskim pokretom [[Haskalah|Haskalom]].<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-31826-5 |url=https://archive.org/details/freud00pete |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Veći dio života proveo je radeći kao trgovac vunom.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |location=New York |publisher=Penguin Books |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porodica == Jacob Freud bio je sin Schloma Freuda i Pepi, rođene Hoffmann.<ref name="Freud_Birth_Record">{{cite web |title=Zemský archiv v Opavě – Matrika narození: Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |website=digi.archives.cz |access-date=2. 6. 2026 |language=de}}</ref> Bio je u tri braka. Iz prvog braka imao je dvoje djece, dok je iz trećeg braka s [[Amalia Freud|Amalijom Freud]], koja je bila oko dvadeset godina mlađa, imao osmero djece. Njegova prva supruga bila je Sally, a druga Rebecca, iako su dostupni podaci o tim brakovima u literaturi djelimično neujednačeni. Najstariji Jacobov sin iz prvog braka postao je otac godinu dana prije rođenja [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], prvog sina iz Jacobovog trećeg braka. Na taj način, Sigmund Freud je pri rođenju imao nećaka Johna, koji mu je u ranom djetinjstvu bio i blizak dječiji drug.<ref name="Gay_1998" /> Ernest Jones kasnije je spekulirao da je ovako složena porodična struktura mogla doprinijeti Freudovom ranom interesu za porodične odnose i dinamiku unutar porodice.<ref name="Jones_1961" /> == Karakter == Prema dostupnim prikazima, Jacob Freud bio je srdačna i nenametljiva osoba, s izraženom crtom optimizma, koju je Ernest Jones opisao kao postojan i izražen optimizam.<ref name="Jones_1961" /> Sigmund Freud ga je opisivao s poštovanjem, ističući ″njegovu karakterističnu mješavinu duboke mudrosti i vedre bezbrižnosti″.<ref name="Gay_1998" /> Istovremeno, Jacobova popustljivost i povremeno povlačenje pred antisemitističkim pritiscima ostavili su snažan dojam na Sigmunda Freuda.<ref name="Gay_1989" /> U literaturi se navodi da su Freudova ambicija, borbeni stav i sklonost traženju autoritativnih mentorski figura, poput [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Wilhelma von Brücke]] i [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], djelimično povezani s njegovim složenim odnosom prema ocu.<ref name="Gay_1989">{{cite book |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |location=New York |publisher=W.W. Norton |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader00freu |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj odnos se u pojedinim interpretacijama opisuje kao ambivalentan, posebno u kontekstu Freudovih kasnijih teorijskih interesa za porodične odnose i razvoj ličnosti.<ref name="Jones_1961" /> == Također pogledajte == * [[Očev kompleks]] * [[Porodični neksus]] * [[Porodica Freud]] * [[Wilhelm Fliess]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Krüll |first=Marianne |date=1986 |title=Freud and His Father |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-01854-7 |url=https://archive.org/details/freudhisfather0000krul |access-date=2. 6. 2026 |language=en}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Jakob}} [[Kategorija:Rođeni 1815.]] [[Kategorija:Umrli 1896.]] [[Kategorija:Biografije, Tysmenytsia]] [[Kategorija:Porodica Freud|Jacob]] [[Kategorija:Jevreji iz Galicije]] [[Kategorija:Ukrajinski Jevreji]] [[Kategorija:Austrougarski Jevreji]] [[Kategorija:Haskala]] 7yncay3ag0kswc20yzmdqe1kt25z988 3892631 3892629 2026-06-02T14:47:58Z AnToni 2325 Ukrajinska imena se pišu fonetski 3892631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jacob Freud | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Jacob Kolloman Freud | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1815|12|18}} | mjesto_rođenja = [[Tismenicja]], [[Kraljevina Galicija i Lodomerija]] (danas [[Ukrajina]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1896|10|23|1815|12|18}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrougarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Trgovac vunom | godine_aktivnosti = | poznat_po = Otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[Psihoanaliza|psihoanalize]] | značajna_djela = }} '''Jacob Kolloman Freud''' (18. decembar 1815 - 23. oktobar 1896)<ref name="Encyclopedia_Jacob_Freud">{{cite web |title=Freud, Jakob Kolloman (or Kelemen or Kallamon) (1815-1896) |url=https://www.encyclopedia.com/psychology/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/freud-jakob-kolloman-or-kelemen-or-kallamon-1815-1896 |website=Encyclopedia.com |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> bio je otac [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], osnivača [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Rođen je u mjestu [[Tismenicja]] u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevini Galiciji i Lodomeriji]] (današnja [[Ukrajina]]),<ref name="Scherer_2015">{{cite book |last=Scherer |first=Frank F. |date=2015 |title=The Freudian Orient: Early Psychoanalysis, Anti-Semitic Challenge, and the Vicissitudes of Orientalist Discourse |location=London |publisher=Karnac Books |isbn=978-1-78220-296-7 |url=https://www.perlego.com/book/1597010/the-freudian-orient-early-psychoanalysis-antisemitic-challenge-and-the-vicissitudes-of-orientalist-discourse-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> u hasidskoj [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici, a kasnije je bio povezan s jevrejskim prosvjetiteljskim pokretom [[Haskalah|Haskalom]].<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-31826-5 |url=https://archive.org/details/freud00pete |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Veći dio života proveo je radeći kao trgovac vunom.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |location=New York |publisher=Penguin Books |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porodica == Jacob Freud bio je sin Schloma Freuda i Pepi, rođene Hoffmann.<ref name="Freud_Birth_Record">{{cite web |title=Zemský archiv v Opavě – Matrika narození: Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |website=digi.archives.cz |access-date=2. 6. 2026 |language=de}}</ref> Bio je u tri braka. Iz prvog braka imao je dvoje djece, dok je iz trećeg braka s [[Amalia Freud|Amalijom Freud]], koja je bila oko dvadeset godina mlađa, imao osmero djece. Njegova prva supruga bila je Sally, a druga Rebecca, iako su dostupni podaci o tim brakovima u literaturi djelimično neujednačeni. Najstariji Jacobov sin iz prvog braka postao je otac godinu dana prije rođenja [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], prvog sina iz Jacobovog trećeg braka. Na taj način, Sigmund Freud je pri rođenju imao nećaka Johna, koji mu je u ranom djetinjstvu bio i blizak dječiji drug.<ref name="Gay_1998" /> Ernest Jones kasnije je spekulirao da je ovako složena porodična struktura mogla doprinijeti Freudovom ranom interesu za porodične odnose i dinamiku unutar porodice.<ref name="Jones_1961" /> == Karakter == Prema dostupnim prikazima, Jacob Freud bio je srdačna i nenametljiva osoba, s izraženom crtom optimizma, koju je Ernest Jones opisao kao postojan i izražen optimizam.<ref name="Jones_1961" /> Sigmund Freud ga je opisivao s poštovanjem, ističući ″njegovu karakterističnu mješavinu duboke mudrosti i vedre bezbrižnosti″.<ref name="Gay_1998" /> Istovremeno, Jacobova popustljivost i povremeno povlačenje pred antisemitističkim pritiscima ostavili su snažan dojam na Sigmunda Freuda.<ref name="Gay_1989" /> U literaturi se navodi da su Freudova ambicija, borbeni stav i sklonost traženju autoritativnih mentorski figura, poput [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Wilhelma von Brücke]] i [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], djelimično povezani s njegovim složenim odnosom prema ocu.<ref name="Gay_1989">{{cite book |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |location=New York |publisher=W.W. Norton |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader00freu |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj odnos se u pojedinim interpretacijama opisuje kao ambivalentan, posebno u kontekstu Freudovih kasnijih teorijskih interesa za porodične odnose i razvoj ličnosti.<ref name="Jones_1961" /> == Također pogledajte == * [[Očev kompleks]] * [[Porodični neksus]] * [[Porodica Freud]] * [[Wilhelm Fliess]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Krüll |first=Marianne |date=1986 |title=Freud and His Father |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-01854-7 |url=https://archive.org/details/freudhisfather0000krul |access-date=2. 6. 2026 |language=en}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Jakob}} [[Kategorija:Rođeni 1815.]] [[Kategorija:Umrli 1896.]] [[Kategorija:Biografije, Tismenicja]] [[Kategorija:Porodica Freud|Jacob]] [[Kategorija:Jevreji iz Galicije]] [[Kategorija:Ukrajinski Jevreji]] [[Kategorija:Austrougarski Jevreji]] [[Kategorija:Haskala]] 8wt3qkubqauwh1wydeuem9efhupnf3q 10 535176 3892637 2026-06-02T16:24:56Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|v|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D| |2D| |3D| |4D| |5D| |6D |1D=[[Mathilde Freud]]<br><small>(1887–1978)<br></small> |2D=[[Jean-Martin Freud]]<br><small>(1914–1937)</small> |3D=[[Oliver Freud]] <... 3892637 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|v|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D| |2D| |3D| |4D| |5D| |6D |1D=[[Mathilde Freud]]<br><small>(1887–1978)<br></small> |2D=[[Jean-Martin Freud]]<br><small>(1914–1937)</small> |3D=[[Oliver Freud]] <br><small>(1891–1969)<br><small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |5D=[[Sophie Freud]] <br><small>(1893–1920)<br><small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small> }} {{Porodično stablo/kraj}} ipgg32mys723mxy29w1go5awj9abb50 3892642 3892637 2026-06-02T16:37:55Z AnToni 2325 3892642 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|v|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D||1DM||2D| |2DŽ| |3D| |3DŽ1| |3DŽ2| |4D| |5D| |6D |1D=[[Mathilde Freud]]<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=[[Robert Hollitscher]]<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=[[Jean-Martin Freud]]<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=[[Ernestine Drucker]]<br><small>(1896–1980)</small> |3D=[[Oliver Freud]] <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ1=[[Ella Haim]]<br> |3DŽ2=[[Henny Fuchs]]<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |5D=[[Sophie Freud]] <br><small>(1893–1920)<br><small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small> }} {{Porodično stablo/kraj}} 78gxt2wh4ru49j513i0tfj83wfcku90 3892643 3892642 2026-06-02T16:41:06Z AnToni 2325 3892643 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|v|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D||1DM||2D| |2DŽ| |3D| |3DŽ1| |3DŽ2| |4D| |4DŽ| |5D| |5DM| |6D |1D=[[Mathilde Freud]]<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=[[Robert Hollitscher]]<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=[[Jean-Martin Freud]]<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=[[Ernestine Drucker]]<br><small>(1896–1980)</small> |3D=[[Oliver Freud]] <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ1=[[Ella Haim]]<br> |3DŽ2=[[Henny Fuchs]]<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=[[Sophie Freud]] <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=[[Max Halberstadt]]<br><small>(1882–1940)<br></small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small> }} {{Porodično stablo/kraj}} i6dwuo0y3i1wkjjv3j173vxdpc54hg7 3892646 3892643 2026-06-02T16:53:10Z AnToni 2325 3892646 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| |5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)<br></small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small> }} {{Porodično stablo/kraj}} mxzo5muc3r9tox8btzy1q54uae9cmuz 3892648 3892646 2026-06-02T17:05:52Z AnToni 2325 3892648 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| |5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)<br></small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|v|-|-|-|-|-|'||||,|-|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1| |2DD2| | | | | | | |3DD1 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)<br></small> }} {{Porodično stablo/kraj}} dvlniwi84m970jnm9mm86xfety93mtt 3892649 3892648 2026-06-02T17:13:02Z AnToni 2325 3892649 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| |5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)<br></small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|v|-|-|-|-|-|'||||,|-|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|v|-|-|-|(}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1| |2DD2| | | | | | | |3DD1| | | | | | |4DD1| |4DD2| |4DD3 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)<br></small> |4DD1=[[Stephan Gabriel Freud]] <br><small>(1921–2015)<br></small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)<br></small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1922–2011)<br></small> }} {{Porodično stablo/kraj}} 0fj5xpcawwycvxzaek18peefj68fapf 3892650 3892649 2026-06-02T17:17:37Z AnToni 2325 3892650 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| |5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)<br></small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|v|-|-|-|-|-|'||||,|-|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|v|-|-|-|(||||||,|-|^|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1| |2DD2| | | | | | | |3DD1| | | | | | |4DD1| |4DD2| |4DD3| | |5DD1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)<br></small> |4DD1=[[Stephan Gabriel Freud]] <br><small>(1921–2015)<br></small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)<br></small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1922–2011)<br></small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)<br></small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)<br></small> }} {{Porodično stablo/kraj}} hjlqajly1ufnblx6lloqrobxpeypllp 3892651 3892650 2026-06-02T17:28:47Z AnToni 2325 3892651 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| |5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)<br></small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)<br></small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)<br></small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|'||||||,|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|v|-|-|^|.|||||,|-|^|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|~|2DD1Ž| |2DD2|~|2DD2M| |3DD1| | | | |4DD1| |4DD2| |4DD3| | |5DD1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)<br></small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)<br></small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)<br></small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)<br></small> |4DD1=[[Stephan Gabriel Freud]] <br><small>(1921–2015)<br></small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)<br></small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1922–2011)<br></small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)<br></small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)<br></small> }} }} {{Porodično stablo/kraj}} iz840tq99ch7q0c7zzge3p5juges4io 3892652 3892651 2026-06-02T17:44:49Z AnToni 2325 3892652 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| |5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|'||||||,|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|v|-|-|^|.|||||,|-|^|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| | | | |4DD1| |4DD2| |4DD3| | |5DD1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=[[Stephan Gabriel Freud]] <br><small>(1921–2015)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |,|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|v|-|-|^|.|||||,|-|^|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} e4yt5ebu6y3zsab3hcuh97txvu65wtk 3892656 3892652 2026-06-02T18:31:32Z AnToni 2325 3892656 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| ||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|'||||||,|-|-|-|-|-|'|||||,|-|-|^|-|-|-|-|v|-|-|-|.||||`|-|-|-|v|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| | | | |4DD1Ž1|v|4DD1|~|4DD1Ž1| |4DD2| |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| | | | |!| |,|-|-|-|-|-|-|'}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| | |4DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud }} {{Porodično stablo/kraj}} e85lbe1wnww8ublb42x69dm5litf5no 3892657 3892656 2026-06-02T18:40:15Z AnToni 2325 3892657 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| ||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|'||||||,|-|-|-|-|-|'|||||,|-|-|^|-|-|-|-|v|-|-|-|.||||`|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| | | | |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž1| |4DD2| |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| | | | |!| |,|-|-|-|-|-|-|'|||||||||||||||!}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| | |4DD11||||||||||||||||||||||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} pe8ykyvby3131o4i24mjx4b9r8rpxjv 3892660 3892657 2026-06-02T19:11:06Z AnToni 2325 3892660 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo ||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM||2D|y|2DŽ| |3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2| |4D|y|4DŽ| ||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|'||||||,|-|-|-|-|-|'||,|-|-|-|v|-|^|-|v|-|-|-|.|||||||`|v|-|-|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|v|-|-|-|v|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11||||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} 0vqc0lfe4ruejgtpqljdfazlsft6xpw 3892661 3892660 2026-06-02T19:25:33Z AnToni 2325 3892661 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| ||,|-|-|-|-|'|,|-|-|v|-|-|^|v|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11||||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo/kraj}} sqgezrzhulz6fmf3n5xifbzcrbifr43 3892663 3892661 2026-06-02T19:31:55Z AnToni 2325 3892663 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| ||F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|^|v|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11||:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo ||||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} 1m3ygmyh4ufdciq8ccfrvigw1m8oq3s 3892664 3892663 2026-06-02T19:35:41Z AnToni 2325 3892664 wikitext text/x-wiki {{Porodično stablo/start}} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||||Sigmund|Sigmund='''[[Sigmund Freud]]''' <br><small>(1856–1939)</small>|y|Martha|Martha=[[Martha Bernays]]<br><small>(1861–1951)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|+|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|v|-|-|-|-|-|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||1D|~|1DM|||2D|y|2DŽ|||3DŽ1|~|3D|y|3DŽ2||||4D|y|4DŽ|||||||5D|y|5DM| |6D |1D=Mathilde Freud<br><small>(1887–1978)</small> |1DM=Robert Hollitscher<br><small>(1875–1959)</small> |2D=Jean-Martin Freud<br><small>(1914–1937)</small> |2DŽ=Ernestine Drucker<br><small>(1896–1980)</small> |3DŽ1=Ella Haim<br> |3D=Oliver Freud <br><small>(1891–1969)<br><small> |3DŽ2=Henny Fuchs<br><small>(1892–1971)</small> |4D=[[Ernst L. Freud]] <br><small>(1892–1970)<br><small> |4DŽ=[[Lucie Brasch]]<br><small>(1896–1989)</small> |5D=Sophie Freud <br><small>(1893–1920)<br><small> |5DM=Max Halberstadt<br><small>(1882–1940)</small> |6D=[[Anna Freud]] <br><small>(1895–1982)<br><small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|-|-|-|-|-|-|v|-|-|'||||||,|-|-|-|-|-|-|'|,|-|-|-|-|-|-|v|-|^|-|-|.||||||||,|-|^|-|-|-|-|.|}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD1|y|2DD1Ž| |2DD2|y|2DD2M| |3DD1| |4DD1Ž1|y|4DD1|~|4DD1Ž2| |4DD2| | |4DD3|y|4DD3Ž1| |5DD1|y|5DD1Ž1| |5DD2 |2DD1=[[Anton Walter Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD1Ž=Annette Krarup <br><small>(1925–2000)</small> |2DD2=[[Sophie Freud]] <br><small>(1921–2004)</small> |2DD2M=Paul Loewenstein <br><small>(1921–1992)</small> |3DD1=Eva Freud <br><small>(1924–1944)</small> |4DD1=Stephan Gabriel Freud <br><small>(1921–2015)</small> |4DD1Ž1=Lois Blake <br><small>(1927–)</small> |4DD1Ž2=Christine Ann Potter <br><small>(1924–)</small> |4DD2=[[Lucian Michael Freud]] <br><small>(1922–2011)</small> |4DD3=[[Clemens Rafael Freud]] <br><small>(1924–2009)</small> |4DD3Ž1=[[June Flewett]] <br><small>(1950–)</small> |5DD1=Ernst Halberstadt <br><small>(1914–2008)</small> |5DD1Ž1=Irene Chambers <br><small>(1920–)</small> |5DD2=Heinz Halberstadt <br><small>(1918–1923)</small>}} {{Porodično stablo |||||||||||||,|^|-|-|-|-|-|.| |`|-|v|-|-|-|v|-|-|-|.| |`|-|.| |F|~|~|~|~|J|,|-|-|v|-|-|-|+|-|-|-|v|-|-|.|`|-|-|.}} {{Porodično stablo |||||||||||2DD11| |2DD12| |2DD13| |2DD21| |2DD22| |2DD23| |4DD11|:||||4DD31||4DD32||4DD33||4DD34||4DD35||5DD11 |2DD11=[[David Freud]] <br><small>(1950–)</small> |2DD12=Ida Freud <br><small>(1952–) <br> udata Fairbairn</small> |2DD13=Caroline Freud <br><small>(1955–)<br> udata Penney</small> |2DD21=Andrea Freud Loewenstein |2DD22=Dania Loewenstein <br><small> udata Jekel</small> |2DD23=[[George Loewenstein]] <br><small>(1955–)</small> |4DD11=Dorothy Freud |4DD31=Nicola Freud <br><small>(1951–)</small> |4DD32=Dominic Freud <br><small>(1956–)</small> |4DD33=[[Emma Freud ]] <br><small>(1962–)</small> |4DD34=[[Matthew Freud ]] <br><small>(1963–)</small> |4DD35=Ashley Freud |5DD11=Colin Peter Freud <br><small>(1956–1987)</small> }} {{Porodično stablo |||||||||||||||||||||||||||||F|~|~|V|~|~|V|~|~|A|~|V|~|~|V|~|~|7}} {{Porodično stablo/kraj}} 0ancdm42zqjprxgukwoi4n9x7ttfg5y 3 535179 3892644 2026-06-02T16:42:50Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3892644 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 535180 3892655 2026-06-02T18:13:16Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Campanarobisiaco|Campanarobisiaco]]: Postoji li izvor za ovu brojku za Banju Luku? 3892655 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 14 535181 3892684 2026-06-02T21:26:03Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Nature reserves in Romania}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Rumuniji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Rumunija]] 3892684 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Nature reserves in Romania}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Rumuniji|Rezervati prirode]] [[Kategorija:Rezervati prirode po državama|Rumunija]] rj2df81sownx444xq4qeyujmjedz5qd 0 535182 3892685 2026-06-02T21:36:28Z ZenZhakRusso 142104 /* */ Novi članak o brigadnom generalu (penz.) Enesu Husejnoviću 3892685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Enes Husejnović | slika = <!-- dodaj sliku ako imaš slobodnu licencu --> | datum_rodjenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto_rodjenja = | drzavljanstvo = {{BIH}} | zanimanje = Vojni oficir, predavač, pisac }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963.) je penzionisani brigadni general [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], bivši NATO ekspert za izgradnju integriteta i prevenciju korupcije, te autor knjige ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'' (2026). == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://sys.ba/seminar-liderstvo/|naslov=Seminar: Situacijsko liderstvo — Profil predavača|pristupljeno=2026}}</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u Zrakoplovnoj vojnoj akademiji do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru Ministarstva odbrane Federacije BiH. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u Ministarstvu odbrane BiH, aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u Sarajevu. Od marta 2013. do 1. marta 2018., obavljao je dužnost Generalnog inspektora Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. U okviru te dužnosti osiguravao je da uposlenici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga postupaju u skladu s odredbama zakona koji se odnose na etičko ponašanje, profesionalizam i sukob interesa, te koordinirao implementaciju mjera izgradnje integriteta i antikorupcije na nivou sektora odbrane.<ref>{{Citiranje weba|url=https://nap.ba/qpost/252080|naslov=Šutnja je znak odobravanja|pristupljeno=2026}}</ref> === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri NATO-u u Briselu. == Karijera nakon penzionisanja == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti, u okviru čega je u periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://knjiga.biznismarket.ba/autor/|naslov=O autoru — knjiga Integritet|pristupljeno=2026}}</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>{{Citiranje weba|url=https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/|naslov=Održan Balkan Compliance and Ethics Forum|pristupljeno=2026}}</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026. — Knjiga o integritetu kao temelju povjerenja i odgovornosti u organizacijama i institucijama, s recenzijama prof. dr. Ahmeta Alibašića i dr. Seada Muratovića.<ref>{{Citiranje weba|url=https://knjiga.biznismarket.ba|naslov=Integritet — zvanična stranica knjige|pristupljeno=2026}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] kkb5cm1vyvop5ms75rbn936ch0n2ha4 3892689 3892685 2026-06-02T22:36:41Z ZenZhakRusso 142104 3892689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | datum_rodjenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto_rodjenja = | drzavljanstvo = {{BIH}} | zanimanje = Vojni oficir, predavač, pisac }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963.) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], bivši [[NATO]] ekspert za izgradnju integriteta i prevenciju korupcije, te autor knjige ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'' (2026). == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u Zrakoplovnoj vojnoj akademiji do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru Ministarstva odbrane Federacije BiH. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri NATO-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost Generalnog inspektora Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. U okviru te dužnosti osiguravao je da uposlenici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga postupaju u skladu s odredbama zakona koji se odnose na etičko ponašanje, profesionalizam i sukob interesa, te koordinirao implementaciju mjera izgradnje integriteta i antikorupcije na nivou sektora odbrane.<ref>[https://nap.ba/qpost/252080 nap.ba — Generalni inspektor MO BiH]</ref> == Karijera nakon penzionisanja == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026. — Knjiga o integritetu kao temelju povjerenja i odgovornosti u organizacijama i institucijama, s recenzijama prof. dr. Ahmeta Alibašića i dr. Seada Muratovića.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] o202590yv2i99h0ifj0lpoj7jl5owib 3892690 3892689 2026-06-02T23:04:45Z ZenZhakRusso 142104 3892690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | datum_rodjenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto_rodjenja = | drzavljanstvo = {{BIH}} | zanimanje = Vojni oficir, predavač, pisac }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963.) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], bivši [[NATO]] ekspert za izgradnju integriteta i prevenciju korupcije, te autor knjige ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'' (2026). == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u Zrakoplovnoj vojnoj akademiji do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru Ministarstva odbrane Federacije BiH. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri NATO-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost Generalnog inspektora Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. U okviru te dužnosti osiguravao je da uposlenici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga postupaju u skladu s odredbama zakona koji se odnose na etičko ponašanje, profesionalizam i sukob interesa, te koordinirao implementaciju mjera izgradnje integriteta i antikorupcije na nivou sektora odbrane.<ref>[https://nap.ba/qpost/252080 nap.ba — Generalni inspektor MO BiH]</ref> == Karijera nakon penzionisanja == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026. — Knjiga o integritetu kao temelju povjerenja i odgovornosti u organizacijama i institucijama, s recenzijama prof. dr. Ahmeta Alibašića i dr. Seada Muratovića.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] ndsce72h041ol6vceknry5dd5z93wnf 3892691 3892690 2026-06-02T23:06:45Z ZenZhakRusso 142104 ZenZhakRusso premjestio je stranicu [[Korisnik:ZenZhakRusso]] na [[Enes Husejnović]] 3892690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Enes Husejnović | slika = Enes_Husejnović.jpg | datum_rodjenja = {{Datum rođenja|1963|6|4}} | mjesto_rodjenja = | drzavljanstvo = {{BIH}} | zanimanje = Vojni oficir, predavač, pisac }} '''Enes Husejnović''' (rođen 4. juna 1963.) je penzionisani [[brigadni general]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], bivši [[NATO]] ekspert za izgradnju integriteta i prevenciju korupcije, te autor knjige ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'' (2026). == Vojno obrazovanje == General Husejnović diplomirao je na Zrakoplovnoj vojnoj akademiji 1985. godine kao pilot helikoptera. Kasnije je završio Zrakoplovni komandno-štabni koledž (2000. godine), a zatim i Ratni koledž Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država (2005. godine), gdje je stekao titulu magistra strateških nauka.<ref>[https://sys.ba/seminar-liderstvo/ sys.ba — Profil predavača]</ref> == Karijera == === Zrakoplovstvo === Značajan dio profesionalne karijere proveo je u zrakoplovstvu, obavljajući dužnosti od instruktora pilota helikoptera u Zrakoplovnoj vojnoj akademiji do Načelnika štaba Zrakoplovne baze (novembar 1996. – decembar 2001.). === Ministarstvo odbrane Federacije BiH === Od decembra 2001. do marta 2003. obavljao je dužnost Šefa Operacija u Sektoru za civilno-vojnu saradnju Zajedničke komande Oružanih snaga u okviru Ministarstva odbrane Federacije BiH. === Stalni komitet za vojna pitanja BiH === Od marta 2003. do aprila 2004. bio je Savjetnik za međunarodnu saradnju u Stalnom komitetu za vojna pitanja Bosne i Hercegovine. === Ministarstvo odbrane BiH === Od aprila 2004. do jula 2007. obavljao je dužnost Savjetnika za vojnodiplomatske predstavnike u [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine]], aktivno učestvujući i u reformi odbrambenog sektora na strateškom nivou u BiH. Od jula 2007. do decembra 2009. bio je Načelnik štaba u [[Centar za obuku za operacije podrške miru|Centru za obuku za operacije podrške miru]] (PSOTC) u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Vojni predstavnik BiH pri NATO-u === Od decembra 2009. do marta 2013. bio je Vojni predstavnik (Šef Vojnog dijela Misije) Bosne i Hercegovine pri NATO-u u [[Brisel|Briselu]]. === Generalni inspektor Ministarstva odbrane BiH === Od marta 2013. do 1. marta 2018. obavljao je dužnost Generalnog inspektora Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. U okviru te dužnosti osiguravao je da uposlenici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga postupaju u skladu s odredbama zakona koji se odnose na etičko ponašanje, profesionalizam i sukob interesa, te koordinirao implementaciju mjera izgradnje integriteta i antikorupcije na nivou sektora odbrane.<ref>[https://nap.ba/qpost/252080 nap.ba — Generalni inspektor MO BiH]</ref> == Karijera nakon penzionisanja == Nakon penzionisanja 1. marta 2018., NATO HQ Brisel angažovao ga je kao stručnjaka (Subject Matter Expert) za programe izgradnje integriteta i prevencije korupcije u sektoru odbrane i sigurnosti. U periodu mart 2018. – jun 2024. kao predavač, panelista, moderator i trener sudjelovao je na međunarodnim konferencijama, seminarima i obukama u Afganistanu, Armeniji, Gruziji, Iraku, Kolumbiji, Ukrajini, Austriji, Belgiji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj i SAD-u.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba/autor/ knjiga.biznismarket.ba — O autoru]</ref> Bio je gost predavač u master programu na [[Fakultet političkih nauka Sarajevo|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]] (oblast diplomatije), te predavač iz oblasti aerodinamike na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je na "Balkan Compliance and Ethics Forum"-u s temom "Interno prijavljivanje nepravilnosti".<ref>[https://netconsulting.ba/odrzan-balkan-compliance-and-ethics-forum/ netconsulting.ba — Balkan Compliance Forum]</ref> === Udruženje generala Bosne i Hercegovine === Na 15. redovnoj izvještajno-izbornoj skupštini [[Udruženje generala Bosne i Hercegovine|Udruženja generala Bosne i Hercegovine]], održanoj 22. aprila 2026. u Sarajevu, izabran je za člana Upravnog odbora Udruženja u četverogodišnjem mandatu.<ref>[https://generalibih.ba/bs/clanci/objave/odrzana-15-redovna-izvjestajno-izborna-skupstina-ug-bih generalibih.ba — 15. skupština Udruženja generala BiH]</ref> == Bibliografija == * ''Integritet: imperativ savremenog poslovanja i prosperitetnog društva'', 2026. — Knjiga o integritetu kao temelju povjerenja i odgovornosti u organizacijama i institucijama, s recenzijama prof. dr. Ahmeta Alibašića i dr. Seada Muratovića.<ref>[https://knjiga.biznismarket.ba knjiga.biznismarket.ba — Zvanična stranica knjige]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://knjiga.biznismarket.ba Zvanična stranica knjige "Integritet"] * [https://ba.linkedin.com/in/enes-husejnovic LinkedIn profil] [[Kategorija:Bosanskohercegovački generali]] [[Kategorija:Brigadni generali]] [[Kategorija:Oružane snage Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanci i Hercegovci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1963.]] ndsce72h041ol6vceknry5dd5z93wnf 2 535183 3892692 2026-06-02T23:06:46Z ZenZhakRusso 142104 ZenZhakRusso premjestio je stranicu [[Korisnik:ZenZhakRusso]] na [[Enes Husejnović]] 3892692 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Enes Husejnović]] fuumhk7i9jum56kjr5x9nymqmm5ycah 3 535184 3892732 2026-06-03T09:39:41Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3892732 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny